You are on page 1of 7

DRAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE

Primoten, 4.travnja-6.travnja 2016.


7. razred-rjeenja
OVDJE SU DANI NEKI NAINI RJEAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UENIK IMA
DRUGAIJI POSTUPAK RJEAVANJA, LAN POVJERENSTVA DUAN JE I TAJ POSTUPAK
BODOVATI I OCIJENITI NA ODGOVARAJUI NAIN.
1. Prvi nain:
Neka je c cijena ulaznice prije, a C nakon poskupljenja i neka je z zarada prije, a Z nakon
poskupljenja te neka je n broj gledatelja prije, a N poslije poskupljenja.
Cijena ulaznica poveala se 40% pa je C = 1.4 c, a zarada se poveala 26% pa je Z = 1.26 z.
Broj gledatelja je manji i iznosi p% broja gledatelja prije poskupljenja cijene ulaznica pa vrijedi da
je N = p% n =

p
n.
100

Zarada prije poskupljenja je z = n c, a zarada poslije poskupljenja je Z = N C.


Dalje vrijedi Z = N C =

Dalje je 1.26 z = 1.4

p
p
p
n 1.4 c 1.4
n c 1.4
z.
100
100
100

p
p
p
1.26 126 90
z odnosno 1.26 = 1.4
te konano
=
.

100
100
100 1.4 140 100

Prema tome je N = 90 % n. Dakle, broj gledatelja smanjio se za 10 %.


Drugi nain.
Neka je c cijena ulaznice prije, a C nakon poskupljenja i neka je z zarada prije, a Z nakon
poskupljenja te neka je n broj gledatelja prije, a N poslije poskupljenja.
Tada vrijedi z = n c i Z = N C.
Cijena ulaznica poveala se 40% pa je C = 1.4 c, a zarada se poveala 26% pa je Z = 1.26 z.
Dalje vrijedi Z = N C = N 1.4c i Z = 1.26z = 1.26 n c odnosno N 1.4c = 1.26 n c.
Zakljuujemo da je

N 1.26c 1.26

0.9 ili N 0.9n .


n 1.4c
1.4
Prema tome je N = 90 % n. Dakle, broj gledatelja smanjio se za 10 %.

2. Prvi nain.
Jednakosti

ab bc ca
mogu se zapisati kao tri jednadbe.

3
4
5

ab bc

4a 4b 3b 3c b 3c 4a
3
4
bc ca
2.

5b 5c 4c 4a c 4a 5b
4
5
ab ca
3.

5a 5b 3c 3a 2a 3c 5b
3
5

1.

Koristei drugu i treu jednadbu dobiva se:

c 4a 5b 2 2a 5b 2 3c 5b 5b 6c 10b 5b 6c 15b 5c 15b c 3b .


Dalje, iz tree jednadbe dobiva se: 2a 3c 5b 3 3b 5b 9b 5b 4b a 2b .
Nakon uvrtavanja dobivamo redom:

abc 100 a 10 b c 100 2b 10 b 3b 200b 10b 3b 213b .


Budui da su a, b i c znamenke, postoje tri troznamenkasta broja za b 1,2,3 , a traeni brojevi su
213, 426, 639.
Drugi nain.
Raspisujui zadani uvjet redom dobivamo:
ab bc ca

k, k 0
3
4
5
ab
k a b 3 k a 3k b
3
ca
k c a 5 k c 5k a 5k 3k b 5k 3k b c 2k b
5
bc
k b c 4 k b 4 k c 4k 2k b 4k 2k b 2k b
4
b 2k b 2b 2k k b

Prema tome, za znamenke a, b i c vrijedi a 2k , b k , c 3k , k N . Uvrtavanjem prirodnih


brojeva umjesto k, redom dobivamo:
k

a =2k

b =k

c =3k

12

abc

213

426

639

Budui da su a, b i c znamenke postoje tri troznamenkasta broja za b 1,2,3 , a traeni brojevi su


213, 426, 639.

3. Prilikom rjeavanja koristi se svojstvo mnoenja cijelih brojeva: Umnoak cijelih brojeva je cijeli
broj.
Dakle, pomnoi li se razlomak

4 x 17
5x 9

zadani razlomak piemo u obliku

brojem 5, dobiveni e umnoak ponovno biti cijeli broj, tj.

4 x 17
5x 9

20 x 85
5x 9

. Brojnik novog razlomka rastavljamo tako

da dobijemo dio koji je viekratnik nazivnika:


20 x 85
5x 9

Razlomak

Razlomak

20 x 36 121
5x 9

4 x 17
5x 9

121
5x 9

20 x 36
5x 9

121
5x 9

e biti cijeli broj ako je

4 5x 9
5x 9

121
5x 9

121
5x 9

121
5x 9

cijeli broj.

e biti cijeli broj ako je nazivnik 5x + 9 djelitelj broja 121.

Djelitelji broja 121 su 1, 1, 11, 11, 121, 121.


Za pozitivne djelitelje (1, 11 i 121) se ne dobivaju cjelobrojna rjeenja.
Za negativne djelitelje (1, 11 i 121) redom dobivamo:
a) 5x 9 1 5x 10 x 2,
b) 5x 9 11 5x 20 x 4,
c) 5 x 9 121 5 x 130 x 26.
Uvrtavanjem vrijednosti x u razlomak

a) za x 2 je

b) za x 4 je

4 x 17
5x 9
4 x 17

c) za x 26 je

5x 9

4 x 17
5x 9

slijedi:

8 17 25

25, to je cijeli broj;


10 9 1

16 17 33

3, to je cijeli broj;
20 9 11

4 x 17
5x 9

104 17 121

1, to je takoer cijeli broj.


130 9 121

Dakle, rjeenja su cijeli brojevi 2, 4 i 26.

4. Uz oznake kao na slici vrijedi:


G

J
H

Pravokutni trokuti EBC, FCD, GDA i HAB meusobno su sukladni prema pouku o sukladnosti
trokuta S-K-S jer je EB FC GD HA 5 cm i BC CD DA AB 10 cm .
Posljedica navedene sukladnosti je jednakost veliina odgovarajuih kutova tih trokuta:

HBA

ECB

FDC

GAD ,

BEC

CFD

DGA

AHB .

Budui da je 90 , slijedi da su kutovi s vrhovima u tokama I, J, K i L pravi, tj. da je


etverokut IJKL pravokutnik te da je

CBI

DCJ

ADK

BAL .

Pravokutni trokuti ABL, BCI, CDJ i DAK sukladni su prema pouku o sukladnosti trokuta K-S-K.
Zakljuujemo da je EC usporedna s AG kao i BH s FD .
Duina JF srednjica je trokuta BCI pa je IJ CJ

1
1
IC i JF IB x . Analogno vrijedi za
2
2

duljine stranica preostalih trokuta (ABL, CDJ i DAK ), a time i za duljine stranica etverokuta IJKL.
Dakle, JF KG LH IE x i CJ IJ DK KJ AL LK BI IL 2x .
Dakle, etverokut IJKL je kvadrat sa stranicom duljine 2x.
Preostaje izraunati povrinu kvadrata IJKL. To moemo napraviti na vie naina.
Prvi nain:
Prema gore dokazanom zakljuujemo da vrijedi EC EI IJ JC 5x i IC IJ JC 4 x .
Prema pouku K-K trokut EBC slian je trokutu BIC pa vrijedi EC : BC BC : IC .

Uvrtavanjem poznatih podataka u taj razmjer dobivamo redom:

5 x :10 10 : 4 x
20 x x 100
xx 5
Konano, povrina kvadrata IJKL jednaka je P( IJKL) IJ JK 2x 2x 4 x x 4 5 20 cm2 .
Drugi nain:
Nadopunimo sliku s etiri pravokutna trokuta.
O

J
F
H
N

I
E
B

Trapeze IBFJ, JCGK, KDHL i LAEI mogue je nadopuniti do kvadrata pravokutnim trokutima
BNF, COG, DPH i AME koji su sukladni trokutima CJF, DKG, ALH i BIE. Jednostavno je uoiti
da je povrina kvadrata ABCD jednaka povrini pet manjih kvadrata (AMIL, BNJI, COKJ, DPLK i
IJKL od kojih je jedan osjenan), a koji su meusobno sukladni.
Dakle, povrina osjenanog kvadrata jednaka je 100 : 5 = 20 cm2.
Trei nain:
Kvadrat ABCD moemo podijeliti na dva sukladna pravokutna trokuta AGD i CEB. Svaki od njih
ima povrinu 25 cm2. To znai da je povrina paralelograma AECG jednaka 50 cm2.

K
J
H

F
L
I

Paralelogram AECG sastavljen je od kvadrata IJKL (iju povrinu traimo) i dvaju pravokutnih
trapeza AEIL i JCGK. Duljine osnovica tih trapeza su 2x i x, a duljina visine im je jednaka 2x. To
znai da svaki od njih ima povrinu

2 x x 2 x 3x x 3x2 , a povrina kvadrata jednaka je


2

2x 2x = 4x x = 4x2.
Prema tome, vrijedi 3x2 + 3x2 + 4x2 = 50, tj. 10x2 = 50, odakle je 4x2 = 20.
Povrina kvadrata IJKL je 20 cm2.

5.
C

Neka je S sredite upisane krunice trokuta ADC i sredite opisane krunice trokuta ABC i neka je

ABC . Kutovi

ASC i

ABC su sredinji i pripadni obodni kut nad tetivom AC . Na temelju

pouka o sredinjem i obodnom kutu vrijedi da je

ASC 2 .

Iz trokuta ASC, koji je jednakokraan jer je SA SC , moe se zakljuiti da je


SAC

SCA

180 2
90 .
2

Pravac AS je simetrala unutarnjeg kuta trokuta ADC (ABC) pri vrhu A pa je

CAB 2 (90 ) 180 2 .

Na isti nain vrijedi

ACD 2 (90 ) 180 2 .

Dalje moemo nastaviti na vie naina.

Prvi nain:
Pravac CD je simetrala kuta trokuta pri vrhu C pa je

ACB 2 (180 2 ) 360 4 .

Iz zbroja kutova trokuta ABC redom slijedi

180
(180 2 ) (360 4 ) 180 5 360 72
180 2 72 36

180 (72 36) 72


Trokut ABC je jednakokraan s kutovima veliina 72, 72 i 36.
Drugi nain:
Budui da je
Kut

CAB

ACD 180 2 , trokut ADC je jednakokraan s osnovicom AC .

BDC je vanjski kut trokuta ADC i vrijedi da je

BDC

DAC

ACD 2 180 2 360 4 .

Za kutove trokuta DBC vrijedi:


BDC

CBD

DCB 180

360 4 180 2 180


5 360

72
Dalje slijedi da je 72 i 180 2 72 36 .
Trei nain:
Zbog injenice da je u trokutu ABC 180 i da je

CAB 180 2 , vrijedi

180 2 180 odnosno 0 to znai da je i da je trokut ABC

jednakokraan s osnovicom BC .
Budui da je pravac CD simetrala kuta

BCA , zakljuujemo da je 2 , a onda je i 2 .

Konano, uvrtavanjem dobivenih relacija u izraz 180 redom dobivamo:

2 2 180 , 5 180 , 36 i 2 36 72 .

You might also like