^i^_-l>

-

I

^^rjlS

ŠKOLA-

-A?K*£Sf

^^

%r^/T>^

**

'--aigj^lEI?;^

iTJlsMŠg^^MJ-SAS AJžVtl

-^

tss?

aiJENA DIN.

506^«

GRAMATIKA
ARAPSKOG JEZIKA
ZA NIŽE RAZREDE MEDRESA
I

SREDNJIH ŠKOLA

II

DIO

SINTAKSA

I

itanka sa rjenikom

NAPISALI:
Dr.

ŠAIR

SIKIRI,

MUHAMED PAŠI

I

MEHMED HANDŽI

IZDANJE VAKUFSKE DIREKCIJE U SARAJEVU

615.

19

3

6

DRŽAVNA ŠTAMPARIJA U SARAJEVU

Ovaj

je

Udžbenik izraen po nalogu Ulema-medžlisa u Sarajevu prema

programu
i

koji je sastavila naroita anketa. Rukopis udžbenika je pregledan ispravljen od strunjaka, pa je zakljukom Odbora Naiba za I.V. Z. u

Sarajevu br. Pov. 94/36 od 26 aprila 1936 odobren za uporabu u nižim razredima medresa i slinih srednjih škola.

II

DIO

SINTAKSA
Nauka o nizanju
rijei u reenici zove se sintaksa {_j^=«3i(Jii)

Ova
oblika
i

se

nauka

dijeli

na sintaksu imena, sintaksu glagolskih

sintaksu estica.

A)

SINTAKSA IMENA

Ime može
a)

biti:

primitivno

(

J-Cfl

)

t.

j.

ono koje
pero.

nije

izvedeno

iz

druge rijei, na
b) izvedeno
infinitiva.

pr. Jaj\ zemlja,
(

j.Ji

jl_JJi*l)

t.

j.

ono

koje

je

izvedeno od

Infinitiv
iz

(

jluai'l

)

t.

j.

glagolska imenica je dakle oblik

kog

se tvore izvedena imena. Infinitiv je
(

od

I

vrste glagola

nepravilan
vilan

(^C—

),

a

od proširenih glagolskih vrsta pra-

( i5-lj ).

Infinitiv

kao uiUJ

I

može

imati

aktivno (JeUJiiil oLi.
infinitiv

)

i

pasivno znaenje {JjjJl\S\ oU.). Kada

ima aktivno

znaenje, imenica
jJ^JItllC-i

iza

njega stoji kao subjekatski genitiv, na pr.
t.

plakanje djeteta,

j.

dijete

plae. Prema tome je
(

subjekat glagolskog infinitiva u izgovoru
a

uCi-3 )

u genitivu,

po znaenju (%£

)

u nominativu.
je
-j

Ako

infinitiv

ima pasivno znaenje, onda
>::~l_Jl
#-^ o-tll 'j^
i.

iza

njega

objekatski genitiv, na pr.
:^užnost u ime

.i

Ljudska je

Boga pos jecanje Kabe

j.

pos jecati Kabu.
(

U

•ovom sluaju
tivu, a

je glagolski
(

objekat u izgovoru

l^LJU

)

u geni-

po znaenju

>U;

)

u akuzativu.
1*

Kada

infinitiv

koji je postao
dolazi

od tranzitivna glagola ima
subjekat kao
ili

aktivno znaenje,

glagolski

subjekatski

genitiv, a objekat ostaje

u akuzativu
na
pr.

s
)

prijedlogom u geniA^c^'1

tivu

kao

dalji

objekat,

( si j>-6

A}

J:Lj^ 'iljT l:/!^

Vojska je pobijedita neprijatelja.

Uz

infinitiv

može
X5t-~i'1

stajati

i

genitiv koji

znai mjesto
l^j'si\

ili

vrijeme, na pr.

'j>i^

ulazak u džamiju;
spavanje.

'-Lj
-

školska

obuka;

JJJ1 'f^

nono

^

Iz infinitiva
1)

izvedena imena su:

Particip aktivni (J=UJ1jL-i), koji se tvori
i

od aktivnih
ili

glagola

pokazuje osobu koja

vrši glagolsku
ili

radnju

znai

prolazno stanje u
koji piše;
biti 'i>C^'\

kome

se

neko

nešto nalazi, na pr. 'ij\f

it

koji spava. Particip aktivni
ak-o je particip
slijedi

kao imenica može

pa

postao od tranzitivnog glagola,

onda

iza

njega

objekatski genitiv, na pT.^J:SJ.V^',\S' x,^
li

Zejd je pisac pisma.

Ako

je particip postao

od intranzitivnog
vremena, na pr.

glagola, onda iza njega slijedi genitiv mjesta

ili

j^xLi\ 'jG koji spava u zoru; jJlJI 'cj^C koji stanuje u gradu.
2) Particip pasivni
i (

J_>-.^

\

f~^\)

tvori se

od pasivnih glagola

znai osobu
slijedi

ili

stvar na kojoj se vrši glagolska radnja pa iza
genitiv,

njega

objekatski

na

pr.

i__ix_Jl

-^

f>«-—

J^jj

Zejdova se rije uje (zapravo: Zejd je uvene
3)

rijei).

Pridjev
ili

('ilLil'l'iTj^)

znai

stalno

ili

prolazno svojstvo
i

osobe

stvari. Pridjevi
I

se tvore

od 4 razreda neprelaznih

5 razreda

vrste

glagola,

na

pr.

rj

veseo; jfS velik; star.

Od

proširenih glagolskih vrsta pridjev dolazi na oblik parti-'»,:..

cipa aktivnoga, na pr. tsljl

ispravna mišljenja.

Iza pridjeva dolazi subjekatski genitiv,

na

pr.

•>—!\o—»^
95
i

-^-^

Zejd je lijepa vladanja.

U prvom

dijelu

ove knjige
i

(str. 41, 42, 43, 93, 94,

101)

navedeni su oblici pridjeva
glagolskih vrsta.

oba

participa

od

I

i

proširenih

Znaenje

rijei

meutim odluuje

o tome da

U

e

se rije smatrati participom
vrši
ili

ili

pridjevom.

Ako rije naime
ili

znai osobu lioja nekom prolaznom
stalno
ili

trpi

glagolsku radnju

se nalazi

u

stanju,

smatra se participom, a ako pokazuje
je pridjev.

prolazno svojstvo, onda
biti

Tako rije

"'ilT

uen može
^flj^

pridjev
i

premda ima oblik
ranjen
su

participa aktivnoga, a

bolestan

^_,=.

participi

premda imaju

pri-

djevni oblik.
4)

Komparativ
I

i

superlativ

pridjeva

(

J..,a!«.:l'i

'^\

)

dolazi
nije

na oblik J^JI od na oblik ^il
.

vrste glagola

od kojih pozitiv pridjeva
i

Od

proširenih glagolskih vrsta
[yJ\

od pridjeva
i

iji pozitiv ima oblik

tvori

se

komparativ

superlativ,

da se pridjev pretvori u glagolsku imenicu u akuzativu bez

odreenog lana

i

pred nju stavi rije
i

aJ.\

jai,
-

'J>\

manji,
oil

^

\

veci,

|Jift!

yecy

t.

d.,

na

pr.

^^

I

crven

— ^

i'jjt-

(crveniji od),

:^

luVl

najcrveniji, olV- pružen

\j\jo1

^H

krai. Oblik j^ši u komparativu ostaje
i

isti

bez obzira na rod
je LiLil'!

broj

i

iza njega stoji prijedlog o^) a
ili

u superlativu

imenici

linoj zamjenici

ili

ima odreeni lan.

A) Kada superlativ ima odreeni lan, mijenja se prema
svojoj imenici

po rodu

i

broju ovako:
Ženski rod:

Muški rod:

Singular
"
-

^"Vl
o>CiVi
o.A-^'V'i

'J^T

Dual
Pr. plur.

oM^f
'^ClX\\
'S-^'\

Nepr. plur.

^..uVl
Primjeri:

Muški rod:

Singular

[^Ji>i^'\

[yrj\

najvredniji

ovjek
ljudi

Dual

^•L:J'^'\

^-^J) dvojica najvrednijih

6
Pr. plur.

OjJUisVl

'JlV^l!

najvredniji ljudi najvredniji ljudi

Nepr. plur.

^U^l*1

*6^'J\

ženski rod:

Singular

'jU^T's'l^'vj
JiSii!jki\J:AyH'\

najvrednija žena
dvije najvrednije žene

Dual
Pr. plur.

oCUaJl »L-LI
^pjjj'i

najvrednije žene najvrednije žene.
-

Nepr. plur.

tCJjl

^

B) a) Kada je superlativ LjUuI'1
slagati
i

odreenom
i

imenu, može se
biti

u rodu

i

broju sa imenicom kojoj pripada, a može

u jednini muškog roda bez obzira na rod
(

broj imenice.
pr.

Genitiv

<^\

'vjCil'l )

ovoga superlativa

stoji

u množini, na

Muški rod:

Singular

jC.'_j)l

^'1

najvredniji

ovjek

Dual
Pr. plur.

jC'jl

([jlii'n >Ci/1

dva najvrednija ovjeka

Jll'jl (^'l)^,liiš1 najvredniji ljudi

Nepr. plur.

Jll'jU^'t) ^lil

najvredniji ljudi

ženski rod:

Singular

tC2f\CS^h'S^
»Ci)

najvrednija žena
dvije najvrednije žene

Dual
Pr. plur.

u ^1)tJuiJ*
(

>CJJ1 (^]I;in oUuij' najvrednije žene
»C-Ill

Nepr. plur.
b)

'S^\ )

^jl^'

najvrednije žene.
imenici,

Ako
biti

je superlativ LiUJ'l
i

neodreenoj

ostaje

u
I

jednini

muškog roda kao

komparativ, a njegov
ili

<^\ .JL-^

može

u singularu, dualu
J.»j piši

pluralu,

na

pr.

JLJ^

Muhammed

je

najvei ovjek

i\y'\',^\ 'Ckli' Fatima je najvrednija žena
ujjr1>1 ^jl^'1

*dl U

"j

'ij>lj

Fatima

i

Aiša su dvije

najvrednije žene
6jJ If
^)Iii'*r

"p-lf

5 '^Vj

'j

'*\\^

Salirn,

Rasim

i

Kasim su

najvredniji uenici.

5) 6)

Imenica mjesta Imenica

i

vremena

(

o^J^ 3 o^^-—'^

r"))-

orua

(<i'^\ ^\)-

Od imena
1)
(

su izvedene:

Imenice koje
jJl)
i

znae mnoštvo neega na nekom mjestu
iJul'
,

sciOl

dolaze na oblik
ju.1

na

pr.

5j^U gdje ima

mnogo
(od
*i£i

lavova (od
krastavica).

/avj;

sliJU

g-dje

ima mnogo krastavica

2)

Pridjevi

koji

znae

pripadnost

neemu

(

^j-^-^\ p-i

),

na

pr.

'J^__/ Kurejšija,
(

'„^^ Mekkanac.
),

3) Deminutiv

j^Cji] JJ)

na

pr.

J^3

ovje/c jl^!;

o-

vjeuljak, "jjji^ vrabac -nil^ vrapi,
,

vS^ - ^yi^ štipavi,

;ir

-

v-Jui^

pisarcic,

~^yS^^ -

«_.

JL..v— « pisamce.

Odreena

i

neodreena imena

(

s jC.Bl S 's»

Jd

I

)

Arapska imena (»C-iVl)

mogu

biti

odreena ('l»_^T)

i

tieodreena

( 'i'yfLj'\ )

Odreenih imena ima sedam
1)

vrsta:

Vlastita
jli-'i

imena

(

pLlJI

),

na

pr.
i

's^'\
d.

Ahmed; L-uj

Zejneba;
2)
'

Damask; ^Ijii
( '_;

Alžir

t.

Line zamjenice

l_l!ilV mi.
sSU.'^'l

''^\'jJi;A"\),

na

pr.

iil

;a;

SJl

/i;

>

on;

>'

o/j/;

^'ji

3)
•S
ili

Pokazne zamjenice
»J*

(

*LJ^

),

na

pr.

\i

ili

li*

ovaj;

ova; iLiJjl on/.
(

4)
tf j3'i

Odnosne zamjenice
koji;
Ji\

J_^y,*1 tLJ\ -oS/j-^^ii), na pr.

koja;

o*'

^o;

^

što.

5) Rijei koje imaju
^S-^JS

odreeni lan

(

^^\ ^jA

\

),

na pr.

ovjek

(poznati);

*p»Jl milostivi;

iiJ_l3'l

trei.

Ako

vlastito

ime ima odreeni lan, ne može ga
ili

izgubiti,

osim kada je

tJUJ''i

u vokativu, na

pr.

Ju^J^^I
'fLiJl

Rešid;

'ilh] Nabiga; O^.^H-l'i Semuel; '^jd'l

Medina;

Sirija, ali

iiC

Ij'

O

Nabiga;

'^^J'i

'ilju'

Grad Božjeg poslanika. Medina.

Ako opet
dobiti,
'yL.^

vlastito

ime nema odreenog lana, ne može ga

na

pr.

jL^'

Muhammed;

jJS

^)

Avar;

*'^J>

Mekka;
.'

Egipat.

Neka
biti
i

vlastita

imena

mogu

imati
i

odreeni lan,
Fadl;

a
i

mogu

bez njega, na pr. [ji^]
ojli-l
i

"j!ij'

^LlJI

%\J

Abbas;

ojU. Haris.
imenica sama po sebi odreena, odreeni
':

Kako

je vlastita

lan

koji stoji na takoj imenici zove se
Isto se

Ji

\J'\ f'>U^

suvišni

'J^

tako smatra suvišnim

"JI

u odnosnim zamjenicama

tsjj'l

i

jJU
Ime koje
je

6)

u genitivnoj vezi kao tjUi"i jednoj od spopr. Joj

menutih pet vrsta odreenih rijei, na
Jjli tvoja

jh Zejdova kua;
J-»-J1
j\'y

kua;

y.

jb

kua

onoga

ili

ija kua?

kua
lice,

ovjeka
7)

(poznatoga).

Vokativ

(

ij:>\li.

I

),

kada se doziva neko odreeno
dobra!

na

pr.

^5

li

ovjee!

'*.i-U L

Vlastite imenice
Vlastita imenica

(

'Jul

I

)

može

biti

jedna rije, na
biti

pr.

^
>'

>

Omer;

**^ Mekka;
na
pr.

'fCiJ'i

Sirija, a

može

sastavljena od dvije rijei,

l-'^:.'::-^

Nebukadnezar,

<i^^

Sibevejh,

*iil'x.

Abdulah,

\'J.'^\'

Teebbeta Šerren, SJLLo' Balebekk (ime grada), o^'^ii^T

Hadremevt.
.

*)

Rije
I,

i^

ima u nominativu

i

genitivu na kraju j
.

(j^>

jl!3), a

u

akuzativu

da se razlikuje od Jjt

Arapi razlikuju
1)

tri

vrste osobnih imena:
),

Pravo ime

(

'Jvj

na

pr.

xs-*I

Ahmed.
oii
ili

2)

Naziv koji poinje rijeju

"Li, \\,

oJl.

('CJCJb,

na pr.^Jx\\jj] Ebul-Kasim;^lj^jAEbu Hanifa;
Atijja;
3)

Jlk^'j-'
i

Ummu
LjJJI

j^']

o-'l

Ibnul-Esir;
t. j.

jS/^ ^_^ Bintu Huvejlid

Priimenak

naziv po

nekom
Faruk

svojstvu

(

),

na

pr.

j-ZJI Siddik

(iskreni); 'jjj(iJT

(koji strogo

razli-

kuje istinu od neistine);
ncar; t^LjJl Hašimija.
i
'•'

^illijl

Bagdaanin; 'i_^l grama-

Line zamjenice

(

'j Itllf

— Ol'jikJ

I

)

Sastavljene line zamjenice

(^J^'I^A^iln mogu
Sastavljena
(

biti

u noje

minativu,

genitivu

i

akuzativu.

zamjenica

u

nominativu kao glagolski subjekat
objekat
(<-_

^cUJl

)

ili

u akuzativu kao

J_j..jl'i),

ako

je sastavljena s

glagolom, na pr/^'^S
je

Udario sam;

-jj^ Udario sam
ili

ga.

Ako

sastavljena
je

lina

zamjenica spojena uz ime

uz prijedlog, onda
Sastavljena

u genitivu,

na

pr.

iLljT
biti

tvoja knjiga.

zamjenica uz glagol
pr.

može

izreena, a može se samo pomišljati, na

^-J^

Udario sam; (>) ^_^i j^J Zejd je udario.
Rastavljena lina zamjenica ( [^.ja^ih' V.julj^] ) stoji u nominativu

kao subjekat imenske reenice, na

pr.

fi^> On

je

uen;
pr.

i-U-.
^liA-j

^ Ona
ili

je uiteljica,

ili

u akuzativu kao objekat, na
tebe vidio.

ilCl

2)M Vi

'^h

^'

Samo sam

Lina zamjenica u
rije koja
je

3 licu ( ^-.rl^l'jj«.^) uvijek se odnosi na

u reenici prije te zamjenice. Ime na koje se

odnosi lina zamjenica zove se

W*^T, na

pr.

<Ujf\i Joj j«U Došao ml je Zejd pa sam ga poastio;
U-*-:,

^r u

jjj-

'j

j. j

jtU.

Došao mi
poastio;

je Zejd

i

Amr pa sam
ih

ih

}>^'^\i Jl^^1 jiL. Došli su mi

ljudi

pa sam

poastio.

10

Katkada se dogodi da
na
cijelu

se

lina zamjenica u 3
slijedi.

licu

odnosi

reenicu, koja iza nje

Ova zamjenica nema

'*»y,"ii

zove se o^'l '-^^—^ (zamjenica koja izrazu je injenicu),
roda, a

ako

je

muškoga

'L^'\j^, ako

je

ženskoga roda, na

pr.

^il^"!43>'2eyd

v'e

uen;''\^ xJr/^\^Za\sta je Zejd

uen;Aji)o^
svijet je

'Jj/'j^jZejd je stajao; JJoJI

^

^^'^ LJ'-^> 'o^

Ovaj

manji
-

od najmanjega.
Pokazne
odnosne
(demonstrativne)

^
l

zamjenice

(

oLi)/

1

*\c\
I

)

(relativne) zamjenice (oV^'^Jl'O nauili

smo u

dijelu

ove knjige. Treba naroito istaknuti da se nastavak 2 u pokaznih zamjenica kao što je
iil i,

dli/i, ilJLljI

smatra

linom
i

zamjenicom. Ova

se

zamjenica katkada ravna u broju
pr.

rodu

prema
ovaj

licu s

kojim se govori, na

^i,

iU^i, L^.li.

pJi, o^i

ili

onaj. Prefiks

U kod pokaznih zamjenica
i

nije sastavni

*dio zamjenice, nego je prilog (a-J:I1Lj>)
{ii (eto) Gvay; >V_^ (eto) ovi, ove.

znaci »eto«, na pr,

Katkada pokazna zamjenica ima prefiks U
zamjenicu kao sufiks, na
pr. d\^» (eto
ti)

i

na kraju linu

ovaj.
i

Odreeni lan na
se

participu aktivnom
pr.

pasivnom smatra
što
i

kao odnosna zamjenica, na

L^Ul znai

v^^^. '^;^"

koji tue, 'Cj'^ln

znai

što

i

i^Cr^ i/\ koja je tuena.

Odreeni lan

(^ jdl ^V)
f^)-

i

nanaciia ('j^^dl

U odreena
eni lan
'Ji

imena spada ime koje na poetku ima odre-

{•^J^\

Ako ime nema

odreenog
ide

lana,

onda mora na kraju imati nunaciju (cj'J^V) ako
noj deklinaciji. Nunacija
*)

po potpupiše,

je

'o

na kraju imena koji se ne
niti

Zamjenice nemaju odreenog lana
a.

nunacije, na pr.

i-Jl,^,

:>'

i

t.

n
ali

se izgovara.

Ovaj

se

^ u izgovoru spaja uz vokal zadnjeg

suglasnika, a u pismu se

oznauje na

taj

nain, da
Jijj

se zadnji

vokal kod imena podvostrui, na pr. aIj -

-

\'x>j ^).

Odreeni lan može
a)

znaiti:
(

odreenost

vrste

,jAjl1

|.V )

b)

odreenost jedne
koji

jedinice

(

aaIJ1 fV

).

Odreeni lan
1)

znai odreenost
kao
cjeline

vrste
(

može
)

biti:

Odreenost

vrste

^jjjll 'fV

na

pr.

[^ '^J.^^^\i'\J.^\J^C>Od

voe smo

stvorili

svaku živu stvar.

To znai od vode kao
lana
staviti

vrste pa se ne

može mjesto odreenog
»(.

rije

3^

i

mjesto A"\ rei

3^^
je
i

od svake voe.

2)

Odreenost svake pojedine
na

jedinice

o

neke

vrste

(jl^^^Vj'fSf),
slabim.

pr.li-»^uL-JVljl;.' Sva/f/
isto

ovjek stvoren
bi se

U ovom

sluaju ostaje znaenje
lp

kad

odreeni

lan u o^)'^ zamijenio rijeju
Jedinica sa
1)

svaki.
biti

odreenim lanomc AJk-Jl'fV) može

odreena:

Kada

'je

ve

jedanput spomenuta (tj_;Sf^jJljj(lJlf'V), na pr.
j<l»

Cjulill c-.;;;S^li

^-^

Došao mi

je gost

pa sam toga gosta
staviti

poastio. Mjesto ove odreene imenice može se uvijek

lina
ij:.^

zamjenica.
Ij

Tako

se

u

gornjem

primjeru

može rei

jf^
Ako Ako

j«l;
je

Došao mi
govor o

je gost

pa sam ga poastio.
što
je

2)
(

neem
I

ve

otprije

poznato

JvJuJl AJu^M fV), na pr. _a-V
3) se istie
'f'V ),

<U.

Došao

je vlad-ar.

neka neodreena jedinica od neke vrste
pr.

(

J-JA JJ1 A'.Jl

na

Lj jJI

'Jis

li

Pojeo ga je (neki) vuk.
je

Ime koje ima odreeni lan koji
se

naveden pod

3),

smatra

kao da
')

nije ni

odreeno.
iza

Vlastito

ime gubi na kraju nunaciju, ako
svojim
genitivom,

njega
1

stoji

kao

apozicija

rije Cx\ sa

na

pr.

/^l_xi 6:

-*-iJ

Zejd, sin

Ibrahimov.

12

Vokativ
Cestice kojima se doziva
t^T,
(

(

^il:tn

)

*Ij31 -J->>») jesu:

C,

i],

U,

T

,

is^

\

6!

estica
na

\j

jao!

upotrebljuje

se

samo u

jadi-

kovanju

(l>''j3''\j\j),

pr.

<>\j^j\jJao za
vidjeli,

Zejdom!
posebni padež. Ime
biti:
i

Vokativ,

kako smo

ve

nije

koje

stoji iza
1)

vokativne estice

(t^jlU.!)

može
je

U

nominativu bez nunacije, ako

jedna rije

ako

se

doziva

neko
^

odreen, na
>
\

pr. j^j

L'

O

Zejde! ^\^S^

li"

O

dva

.

'

,
ij

muslimana!
2)

^j..

O

muslimani!
>

<i

Vokativ

stoji

u akuzativu kao objekat glagola jci\
stoji
ili

zovem, mjesto koga
vokativne estice

vokativna estica, ako

je

ime

iza

LjOJi'I

slino

oUl'l

t.

j.

ime koje se ne

može potpuno
ili

razumjeti što

mu

se

nee
pr.
L'

dodati još koja rije
-uil

ako
*
-*

se doziva
iT
"

neko neodreen, na

j-t
ti

L

O

Abdulahu!
penješ na

jjij
I*

'^ \}i-

O O

hol'ii

od Zejda!

-^ "

U) U^ ^

O

lioji se

brdo! :L>j

l'

(nelci)

ovjee!
t.
j.

Ako
u

vokativ dobije sufiks »T
ili

nastavak kojim se doziva

pomo

se jadikuje
(

( i.'

JJl

j]

i^Ui

.V1

^i), onda zadnji
Jao za Zejdom!
ili

suglasnik ima vokal e

-

),

na

pr.

»IaO

L'

U pomo
Kada
genitivu.

Zejde!
se

pred vokativ stavi prefiks J

,

onda

je

vokativ u

Znaenje ovoga prefiksa
se

valja razlikovati na taj
(

nain
I),

Što

t)

znai da
da
se

neko doziva u
doziva
1;'

a J

nekomu

43^ ^ ^

pomo
iT
ili

Zejde! sjj^
se

pomo pomo U pomo
uenje

U:
j\is

I

lili*;

oUjl-J,

( *)

J.1

),

na

pr.

Zejdu!
ili

Vokativom
na
pr.

izrazuje
1/

i

divljenje

neemu,

Ci

^-.SJjJ

O uda!

Ako

poslije vokativne estice

doe

ime koje ima odreeni
ili

lan, onda se

izmeu

estice

i

vokativa stavi UjI

\^

za

13

muški

rod,

a Uj^'
\tJ\

il'

»J*

za

ženski

rod,
se rei

na
i

pr.

^^1
llT
L'
,

C^t
'^sl

>;'

O ovjee! %1\

I'

O

ženo/
.IT
1/

Može
i

^1^1

L'

^^1

\ji<i

O ovjee
su

'il'Ji]

'sl^'l .ji
'^\
if

'iLj iT

O

ženo/

Izuzeci

od ovoga pravila
i

Bože!

JvaJJ!

Moy Božet

Vokativna estica se može
'dO
l')

ispustiti,

na pr. '^0 (mjesto

Moj

Bože!

Rod imena
Imena mogu
a)
biti:

(Vj, jji ^

'^^-'[ijf

muškoga roda ('^ li'\);
ženskoga roda (J'^l]).
biti

b)

Imena koja mogu
nabrojena su u
I

muškoga
26).

i

ženskoga roda

(t^^SlA'T )

dijelu

(str.

Imena ženskog roda
Imena ženskoga roda

C^'^J]

)

mogu
i

biti

po obliku (^^^1dj'ji"i)

po znaenju

(ijila'l ij'^-^'l)

po upotrebi (^ulj1^*^"i).

Imena ženskoga roda koja znae ženska živa bia zovu se
prava imena ženskoga roda
"'

(^plliJ^^"!), na
se

pr. :t>'i

žena;

r '

iil;

deva.
(

Ostala imena

zovu

formalna imena

ženskoga

roda

't^^^\ l^ill Ij'ji'l), na pr. ili^' tmina; Ojp oko; jIj

kua.

Nastavci su za ženski rod:
1)

Kratko
cs

5

(v^ U\

Jt

),

na
i

pr.

i\'j.\

žena.

2)

-

('s^_,^'lLijVl)

M -

('sSjjll'lLilVi),

na

pr.

'J-*

trudna žena
Iz

tl^^
pravila

pustinja.

ovoga

se

izuzimaju
roda,

imena muških
na
pr. 'ijjf^

lica,

koja

imaju
(ili

nastavak

ženskoga

Hamza; ^^^j
drugim
«L

i^ j)

Zekerijja. Sa

ovakim imenima

se u vezi s

rijeima postupa kao sa imenima muškoga roda, na

pr. 5jj-

Došao je Hamza;

'[fi\^

i\,^jj

Zekerijja je pametan.

14

Ima pet oblika pridjeva koji vrijede za oba roda. To
1)
Jj..i

su:

ako znai što
pr.

i

oblik

ti^li

t.

j.

ako ima znaenje
>_jj JiT

participa
2)

aktivnog, na

jj~S
i

strpljiv (a);
t.
j.

laživ (a).

JjJ ako znai kao

i^jjJu

ako ima znaenje par-

ticipa pasivnog, na pr. t)r? ubijen (a);
3) 4) 5)

<^

ranjen
fL-!u

(a).

'JlU.
Jj-i.
Jjti.

,

na
na

pr. pr. pr.

JL_L

lijenina;

šaljivina.
'

,

'^^—^ pijanica;
p-i-^^

jfC^ brbljavac.

*

,

na

neustrašiv (a).

Glavni brojevi od 3

— 10

zakljuno za muški rod imaju
pr.

nastavak
J\^j
'ij>^t

:

,

a

u ženskom rodu su bez toga nastavka, na
V-'-*!

tri

ovjeka; 5V-J

etiri žene.

U

složenim glavnim brojevima 13

— 19 zakljuno nastavak

5

dolazi u

muškom rodu samo
pr. ±o.j

na prvi, a u ženskom rodu samo na

drugi broj, na

^
ijU

IJiG 13 ljudi, 'A'J^S 'i'J^ G--^' 75 žena.
:
,

Ostali brojevi su

ženskog roda ako imaju nastavak
<JU
,

a

inae
na

su

muškog
iJU,
:

roda. Brojevi
i\j.\
.

i

JI

vrijede za oba roda,

pr.

J»j

Nastavak

koje oznauje ženski rod

(

^ij'l

^i'"

)

može

imati ova znaenja:
1)

Može

znaiti jedninu

(

sj^/l

tli'),

na

pr.

j^3 liše

'Jjj list;'*j^ stabla
2)

s^

stablo.

Neko

svojstvo u

veoj mjeri

(iiJLi

1

*tr ),

na

pr.

UJi
na

halifa;

C^^ uenjak.
kao naknada za
l.\i\

3) Dolazi

ispušteni j
prestrašiti,

ilii5,

{J»jJ\^\:

)

pr.

lic

obeati;
4)

boraviti;

*j}a\

(od

ixc.j, ^\ji\, ^\jt\).

Na kraju
'iSj^\
,

nepravilnih množina

znai pripadnost

(

'L^)

*17 ),

na

pr.

pl.

s^u1

,

pripadnik ešariskog pravca.

5)

Na kraju
ili"),

^ ',. oblika iJua.
pr.
sjuIlT

nekada oznauje mnoštvo neega

(sliiCj'l

na

zemlja gdje ima

mnogo

lavova.

15

Broj imena

(

'^'iS 'a^Vj
(

':>\j^\

)

Arapska imena dolaze u singularu
i

'iyiX"\ ),

dualu

( 'i-jjll'i

)

pluralu (^lXi

).

.

Pravilni plural
1)

muškoga roda C^\J\^^'jS\'^lJx\) imaju:
lica,

Vlastita

imena muških

na

pr.

jlj-'i

,

pl.

^JJ^t

Ahmed.
2) Pridjevi koji

znae

svojstva razumnih
:
,

bia
na

i

u kojih se

ženski

rod tvori dodavanjem nastavka

pr.

4-U

,

pl.

Cjj^, dobar.
3)

Deminutivi

opih imenica koje znae razumna bia,

na

pr.

j^j ovjek

J_»^ ovjeuljak,

pl.

oj^j-

Ovaj plural ne
isti

mogu

imati imena koja imaju za oba roda

oblik,

na

pr.

^^
:,

ranjen (a)

niti

ona imena muškoga
''C'^

roda koja se svršuju na

na pr. 'jjV Hamza;

uenjak.
)

Pravilni plural ženskoga
1)

roda
i

(

'ilUl

iJ^ll

'.lii

imaju:

Vlastita

imena žena kao
,

ona
pl.

vlastita

imena

ljudi

koja
pl.

se svršuju

na

:

na

pr.

'^jjj^

Hind,

oljj*

;

';jV Hamza,

2)
vilni

Pridjevi ženskoga roda,

od kojih muški rod ima pra-

plural
3)

muškoga

roda, na pr,

iiU
tS

,

pl.

ofi-U, dobra.
,

Imena ženskoga roda na
i-\J.!?
,

ili *l

-

na

pr.

'jl=-',

pl.

^\ijyL^, tmdna žena;
4) Infinitivi
1

pl.

'^^\j\J^

,

pustinja.

I

vrste glagola, koji imaju oblik ženskoga roda

svi infinitivi

proširenih vrsta glagola, na pr.
,

i bi,
pl.

pl.

oUji,

shvatiti;

"^^J^
izraz.

pl.

oll^"

,

definicija;

r->uJ^|,

oU^^lCaj

tehniki
5)

Imenice koje su po upotrebi ženskoga
pl.

roda,

na

pr.

<L—

,

oljL—

,

nebo.

16
6) Glagolski pridjevi koji se upotrebljuju
'j:\^, pl. olJ^^liT^
pl.
,

kao imenice, na
stvorenje;

pr.

bie; ti^'

.

pl. olijjii',

''jf.'^.

o\^^l-., opojno pie.
7)

Deminutivi imenica koje
tl-rrr

znae nerazumna bia, na
pl.

pr.

Jl^ brdo, deminutiv
Nepravilni plural

brdašce,

^>L-»
nastaje unubiva;^
,

(^531'^' ili ^illT^l)
singularu,

tarnjom promjenom singularnog oblika. Ta promjena
a)
(.>\J|,

Dodavanjem koga glasa
pero.

na

pr.

"j^lj

pl.

b)

Oduzimanjem koga glasa
Božji poslanik.

singularu, na pr.

Jj^O,

pl.

J^j

,

c)
j.^1
,

Mijenjanjem vokala singularnog oblika, na
lav.

pr.

j

^1

,

pl.

Nepravilne množine se dijele na:
1)

iiJI

'Jf-'

t.

j.

plurali koji

pokazuju množinu od 3
i

— 10
<^

predmeta.

Ove množine
t.

dolaze na oblike: J.J1, JUl, ^x^\

'^' 2) sotSlJI
11
dalje.

j.

plurali koji
svi

znae množinu predmeta od
oblici

Ovo znaenje imaju
razlikovanje

nepravilnih množina

osim etiri spomenuta.

Ovo
jedni

meutim

ne vrijedi svagdje pa se esto

od ovih oblika upotrebljuju mjesto drugih. Pravilna množina muškoga i ženskoga roda takoer

vri-

jedi za

množine od

tri

pa dalje bez obzira na broj
Deklinacija

jedinica.

Imena (tClVl) mogu
promjenljiva
(

biti

promjenljiva

(vS^"

)

i

ne-

(^

I

).

Imena imaju
1)

tri

padeža:

Nominativ (^Jl);
('^\
ili

2) Genitiv 3)

'^^0

i

Akuzativ (LZ^J).

17

Padežni nastavak (L^\y^"\) može
a)
1)

biti:

Vokal

i

to:

Za nominativ

-, za genitiv

-

,

a za akuzativ

-

^).

Ove

nastavke imaju imena koja se mijenjaju po potpunoj deklinaciji

{JiJi2:S\) u singularu

i

nepravilnom pluralu, na

pr.

2)

Za nominativ nastavak
se

J.

,

a za genitiv

i

akuzativ

.

Tako

mijenjaju imena koja idu po nepotpunoj deklinaciji

(>J^,,^ajJ>)

^

),

na pr. nominativ

o'—^"^

,

a genitiv

i

akuzativ

Ova imena ne mogu imati
3)

nunacije.
,

Za nominativ nastavak se

a za genitiv

i

akuzativ -.

Tako

mijenjaju pravilne množine ženskoga roda,

na

pr.

nominativ
b)
1)

oCjI.
i

,

genitiv
to:
,

i

akuzativ

oLX.

.

Konsonant

Za nominativ j

za genitiv

is

,

a za akuzativ
J'i

1

.

Ove

nastavke imaju imenice
I

"L.I,

A,
1

^,'^*,"'^

i

('i\LS\ i£J\

iCJVh

kada su oUJ imenu osim
su u jednini
\ajj,\
i

lica

singulara line zamjenice, ako
jJij-;!
jlL

nisu u deminutivu, na pr.

Zejdov otac,

njezin otac, li^^l

naš brat
,

jo j

Ci

^jjj,
i

j Jt

oj^
is
.

i

t.

d.

2)

Za nominativ

j

a za genitiv

akuzativ

Tako
(pl.

se

mijenjaju pravilne množine
S>
i

muškoga

roda, rije
pr.

jJj\
•-

od

)

i

desetice brojeva
;

od 20

90,

na

nom.
i

c>j-}~

>

gen.

akuz. i>*i-3)

oJy^

(nom.) I>.v-^ (gen.
\,

akuz.).
is.

U

nominativu
i

a za gen.

i

akuz.
i

Ove nastavke
Osim toga
i

imaju imena u dualu
^)

brojevi cJ^S dva

o^i dvije.
~,

Ako ime ima odreeni lan, onda

su nastavci

.2

~

18

broj

'^

oba, obadva,

i

l^obje,

bbadvije kad su oUJ.1 linoj

zamjenici, na pr. u

nominativu
^>

genitivu

i

akuzativu

.-> ,

ul-'^'i

uoil

UtUiS^

L>j^...-Již

Ako
onda
i

je

rije

^
rAS"

ili

iSiT

kao

LšUil*^

drugom kome imenu,
ljudi

se ne mijenja, na pr. OJJU^l
ljudi.
i

^

oba ovjeka, obojice

obojicu

Predikat iza
dualu, na pr.
ilt

LJ.'T'

može

stajati

u singularu, a

i

u

ojjuj'i >t^

i

o^^'Jp^J^^

Oba

su

ovjeka

uena.
Imena, koja se mijenjaju po nepotpunoj
deklinaciji {J^^-'aVj
1

^
se
(

Imena koja imaju vokal kao padežni nastavak mogu
mijenjati
i

potpuno
t. j.

t.

j.

svaki padež ima svoj padežni nastavak

nepotpuno

genitiv

ima nastavak akuzativa

).

Imena,

koja se mijenjaju potpuno, zovu se

o,yJ^l
.

,

a ona, koja idu

po nepotpunoj
vokal »i«

deklinaciji

o^-ojj.

\

.^

Nepotpuno promjenljiva imena ne mogu imati na kraju

(— )

niti

nunacije.

Nepotpuno promjenljiva imena
radi dva uzroka.

mogu

biti

radi

jednog

ili

Imena koja- idu po nepotpunoj

deklinaciji radi .dva

uzroka

mogu

biti vlastita

imena ('^i'JO

ili

pridjevi (';jCj1).
(pL,«-!!)

A)

Vlastita imena
imena {iijj.])
i

Ovamo
1)

spadaju:
vlastita
i

Arapska
Vlastite
'iLJ>\i

to:
:

a)

imenice ljudi
»icit

žena koje imaju nastavak

na

pr.

Fatima;

Talha.

19

b) Vlastite imenice koje su

po znaenju
\ I

(

'iSj^jd

\

>i-Jji

I

)

ili

po upotrebi ženskoga roda
imaju više od
tri

(
ili

j^U^-i »i-J^L
tri

),

ako

te

imenice

suglasnika
pr.

od kojih
(žen.

je srednji sa

voka-

lom

(i)^_,jtju),

na

jL._^

Suad
vlastita

ime),

^Ji^j

Zejneba,

*J^
oblik
naciji,

pakao.

Ako arapska

imenica ženskoga roda ima
i

Jjo

,

onda može ii po potpunoj
j-:*
ili

nepotpunoj

dekli-

na

pr.

jli*

Hind.

Ovaka

vlastita

imenica žen.

roda koja potjee
klinaciji,
>

iz

stranoga jezika ide po nepotpunoj de-

na

pr.

^

Belh (ime grada), j_,^ Džur (ime grada),

,_jajt-

Hims (ime grada), ^j^
2)

f

Egipat.
(

Strane vlastite imenice

i-^^i^Jl

)

koje ne dolaze na oblik
*JS.

jlj^

,

na

pr.

'(f'^'j.\

Ibrahim,

'c/j'j^

Tulun,

šeter,

ali

*'?-j.;

A^u/J.

3)

Složene vlastite imenice (L-S^^l)
se neovisne rijei,

koje su složene od
Balebekk, o^;>Ji*

dvije

medu

na

pr.

^1«

Hadremevt,

^^J!^ ^$xZ

Madi

Kerib.

4) Vlastite imenice

koje imaju nastavak 6l—
Imran, ^Lžlr

(oj^U^J^n,
(J^l

na

pr. 'o^-Ji^

Osman,

Jjl^V

Gatafan.
bJ>3
),

5) Vlastite imenice

koje imaju glagolski oblik
Jezid, 'J^-t

na

pr.

!xj-'I

Ahmed, \S.

Šemmer.

6) Vlastite imenice koje dolaze

na oblik koji je neobian
vlastitih

kod arapskih imena (Jj-^Jl). Kod
oblik

imena

se

smatra

J*^

i

'J^**

1^30

neobian.

Na
pr.

oblik

^jLj

dolaze vlastite imenice
Zufer, [i^j

muškoga

roda, na

'^^ Omer, '^j

Saturn,

r^ Kuzah

(ime brda

kod Mekke), a na oblik jLo
'fUJ

vlastite

imenice žen. roda, na pr.

Katam, 'r^ Sedžah,

\\'l>.

Hazam.

Ovamo
\1f-

se pribrajaju još

ove rijei:
,

sve
»
»

(pl.

od
»
»

*L*j*U.ii

muški rod
„ »

'^Vl

sav)

j^
'

(

»
).

„ »

^r

i


"

)

f^

(

*M

^;'

)

2*

20
'..^

sve

(pl.

od

ii-^,
(pl.

muški rod

'^'\ sav)
r.
'ji'\

;^1
'J'j\

druge, ostale

od iS^\

Sj\

m.

drugi)
prvi).

prve
B)

{„

'Jj'l

Pridjevi

(^i^^^l).

Ovamo
1)

spadaju:

Pridjevi na oblik
ts

^'l
s ),

i

o>^i
pr.

^),

ako im ženski rod4raa,

nastavak

^

ili t|

(a

ne

na

jj-'l

crn

i\i^ crna
tsini

'JS\
jC^Jai-

vei
srdit

vea
srdita,
ali

(j,-^

ol.^ go oU
Ju'

*:li^
i; 1.

go/a
drugarica kod stola.
'jCJ
ili

drug /cod sto/a

jJ

2) Pridjevi koji dolaze

na oblik
'jH-Jl
).

^Jlli.

,

jer se ovi

oblici

smatraju neobinim

(

To

su distributivni brojevi

kad

služe

kao

atribut,

na

pr.

jU\
iLJ

ili

j«.^ po jedan
'jjl.

ili

po dva

i

t.

d.

Imena koja
jesu:
1)

se radi

jednog uzroka nepotpuno dekliniraju

Imena ženskoga roda koja imaju nastavak t5'j-=.'

ili

*!-,

na

pr.

trudna, tl^^ pustinja, ^Gj* djevica.

Ovamo
i

spadaju

i

nepravilne množine na oblik ^>Lj,
ts

4>L.Ji

one koje se svršuju na
<s'j\'j^

,

na

pr.

^LJt uenjaci; *LaJV Božji

poslanici;

djevice;

is'jia?

pustinje;

JC»

trudne.

^)

Kod pridjeva na

oblik

J^i

I

je drugi razlog što idu

po nepotpunoj o^-^

deklinaciji to što taj oblik pripada glagolima, a pridjev

na oblik

ima nastavak

j'

21

2)

Nepravilne množine koje poslije pluralnog
ili

I

imaju dva

konsonanta
kraju
'^i.
5

tri

od kojih

je srednji

bez vokala, a nemaju na
pl.

(^
pl.

j.^C\

^zi^

'ij^), na pr. !i»LJ

od j^—' džamija,

CoT

od od

*7-CU.
j\j^

svjetiljka, ali

iSl^
pl.

pl.

od

oj^i^i

Faraon,

'»"jjC]

pl.

narukvica,

;1"L1

od

"'iCLi

profesor.

Da
punoj
_ij
>

se lakše

zapamti pravilo o rijeima, koje idu po nepot-

deklinaciji, izraženo je
,rt^

u ovim stihovima:
Cl..«.. .lo\

._j^,..^
'

li

La^«
*«>

(jLlJo
.'

U_iS
^'

»—J i_j^^

\

K \y
J,» '

*»'

J

'

'

'

"'..''•''*'

',>>.•''

Ako ime koje
ili

se

nepotpuno deklinira dobije odreeni lan

kao LiU.n dobije

genitiv, ii

e po potpunoj

deklinaciji,

na

pr.

jlijVl š\ o-l_l.»l Dobro sam uino najvrednijem.
ij-llll

jlij'l

J^oiJ^Ul Dobro sam uinio najvrednijem ovjeku.
Promjena na kraju imena (LjIVVI

)

Imena mogu imati ovake promjene:
a)

Promjenu u izgovoru

(^j^iJJl

^^j"^

I

),

a to je
pr.

kada

se

padežni nastavak na kraju imena izgovara, na

_,tL_i ajJ

Zejd je pjesnik.
b)

Zamišljenu

promjenu

(ts^.jjJl

^l^V

I

).

To

biva

kod

imena koja po pravilima obhkoslovlja ne
nastavak, na pr.
c)
j^i-U-H

mogu

primiti padežni
je sudac.
).

<U

mjesto
(

^g^^''\ ^l^

Došao
1

Promjenu prema položaju

"urLsei

\

^\j^y

To biva kod
Kako

nepromjenljivih rijei koje se uvijek jednako izgovaraju.

take rijei stoje u reenici, zamišljamo ih u padežu koji im

prema
- ' > .•

položaju
'

pripada,

na

pr.

2)<U.

^^

Ko

ti

je

došao?

_jf

i-J __/>

iy ~ * O' » «C.

je prijedlog.

22
Istu

ovu promjenu imaju
ali

i

rijei,

koje stoje u

nekom

padežu,

položaj tih rijei u reenici zahtijeva da te rijei
pr. aj y,

po smislu budu u nekom drugom padežu, na
se pokraj Zejda.

'J Prošlo

Imena koja imaju zamišljenu promjenu
jesu:
1)

(

iS^,xi:i\

v'^"^

*

)

Imena koja
j>-j

se

u singularu svršuju na

\

ili

is

,

na

pr.

W

štap,

žrvanj.

Ovake

rijei

u sva

tri

padeža imaju

zamišljenu promjenu.
2)

Imena u singularu

i

pluralu kada su LiLii'i
pr. ^,-Ju'

prvom
Jl^j

licu

line zamjenice u jednini, na
ljudi,

moj djeak,

moji

dCSJ moje
je

uiteljice.
je LšlZii'l
1

Ako

ime koje

licu

line zamjenice u pravilnoj

množini muškoga roda, onda je samo u nominativu zamišljena

promjena a u gen.

i

akuz. se padežni nastavak izgovara, na pr.
Igj
.

[^i-.. moji muslimani (od
genitiv
i

i....

-

J-J^
.

-

'(^^

- ^-4'"')'

akuzatjv

takoer

,5*-f-~.«

(od ^j-^J— -

^^—•).
se

Imena u dualu u ovom sluaju imaju nastavak koji
izgovara
i

('^^ijiJ),

nom. na

pr.

ljl.>U

moja dva djeaka,
ili

gen.

akuz.
3)

'Ji^

moje dvojice djeaka

moju

dvojicu djeaka.

Imena koja zadrže oblik u kome su prvobitno reena,
kad neko rekne
Ij-jj^jI; Vidio

na

pr.

sam

Zejda,

a

ti

na to

dodaš

fjlij'J'

koga Zejda? U ovom sluaju
je

je rije Ijuj ostala u

akuzativu kako

prvobitno reena premda bi zgodnije bilo

rei

Ju j o*

^o

7^ Zejd?
i

Ovamo

spadaju

složene vlastite imenice u kojih je prvi
\yi. Jij
l7

dio nepromjenljiv, na pr.

Teehbeta šerren (ime pjesnika)

u svim padežima.
4)

Imena koja
).

se svršuju

na

^

,

pred kojim

stoji

vokal
no.

»i«

(

-

Ova imena imaju zamišljenu promjenu samo u
genitivu, na pr.

minativu

i

nom.

i

gen.

^»^15

,

ali

akuzativ Uilš

.

23

5)

Imena u kojih

je

padežni nastavak konsonant, ako iza
\

njih dolazi rije koja

poinje sa

(^j^j'iVi^/
(

).

Ako

je to

jedna od imenica koje se iznimno dekhniraju
'ii:!.!'^ ),

'i-.:^lJl tL.,


),

ime
^^ 1

zamišljena promjena je u sva
je

tri

padeža

(jer se krajni

slabi
i

konsonant, koji

kao padežni nastavak, ne izgovara


na

ako postoji u pisanju

da se izbjegne oc^^LH
lij
,

tLii}
.

pr.

nom. ~_-UJ'i_^\, genitiv p—UJl
Isto

akuzativ

|»--UJlG(

tako se u

ovom sluaju
na
pr.

mijenja ime u pravilnoj mnoi

zini

muškoga
15! li"

roda,

nom. i-JJ^I j-J,^ gen.

akuz.

i—jJ^Ul

Jedino ako u pravilnoj množini muškoga roda
(

predzadnji

suglasnik ima vokal »e«
,fi

),

na
K n
.

pr.
«

oy
Oj ;
tri
i

\

\t

..,

n .>
«

(od

iij

^ i

h

«

-

ij^U

k.

,>i.«

— ^j'

^

"^ -•))

ili

O;- «

(od

» t^

.

^

-

OiOlI^
-V
"•'!

- oj

žh.'.n.. ),

onda

se padežni nastavak

u sva

sluaja

izgovara, na pr. nominativ

c>iJl >i-i

1«"

,

genitiv

akuzativ

'

'

Ako
promjena
genitiv
6)
i

je

u ovakom sluaju ime u dualu, onda
pr.

je zamišljena
>iLij\ U >U

samo u nominativu, na
akuzativ
i\iJ\

nominativ

J'^
se

Imenice na kojima
'jl«-'|.

u

izgovoru zastaje

(

._ii^l),

na pr.

Ako ovaka imenica nema na kraju nunacije
nastavka prav. mn.
mjena, na
pr.
-l«-'!

ili

ima

o

od na-

ž.

roda, onda je u sva

tri

padeža zamišljena proje

,

oC-L— Ako
.

li

ime ima nunaciju, onda

u

nom.

i

gen.

zamišljena promjena, a u akuzativu se padežni
i

nastavak izgovara, na pr. nominativ

genitiv Juj, akuz. IjjJ.
^I'jpVI

Promjena prema položaju rijei ("liJl Promjenu
1) s

)

obzirom na položaj rijei u reenici imaju:
i

Rijei koje idu po potpunoj deklinaciji
ali

imaju padežni

nastavak,

s

obzirom na položaj u reenici po smislu stoje
pr. juJ:

u nekom drugom padežu, na

^j'/ Prošao sam pokraj

)

24

Zejda.
dalji

Kako

je
t.

glagol ^'
j.

proi

neprelazan,

može

imati
j^3

samo
radi

objekat

objekat sa prijedlogom pa je zato
ali

prijedloga u genitivu,

se zamišlja da

kao objekat

stoji

u

akuzativu. Isto tako u primjeru -i-jj:^

Prošlo se pokraj Zejda
ali

rije jjj zbog prijedloga

stoji
(

u genitivu,
Jclij^ L.:\:
)

se

zamišlja da

kao subjekat pasivnog glagola
2)

stoji

u nominativu.
iT

Nepromjenljiva imena ('^^lil) samo po smislu stoje
padežu, na pr.
-lUJt

nekom
tehe

iCj^

o*^

<i«l»

Došao mi

je onaj lio je je

pouavao,
iilJb

^

^j\j

Vidio

sam onoga ko

tebe

pouavao,

Jj.^ '^'fj-

Prošao sam pokraj onoga ko je tebe
je

pouavao. U prvom primjeru

rije

o«'

»ko« u nominativu, u

drugom

u akuzativu, a u

treem u

genitivu.

Nepromjenljiva imena (^lij
>
'

I

>'^
)

>

.

,.,
).

Poznato

je

da su estice
i

(

oj^i-l

nepromjenljive

(

J^l

Osim toga ima

imena koja se ne mijenjaju.
dijele:

Nepromjenljiva se imena
a)

Imena koja
spadaju:

se

nikako ne mijenjaju

(

fj^1

S-r^'^)-

Ovamo
1)

Zamjenice: line
i

(

ol^I^ll

),

pokazne

(

jj\J>/\ iUl-l
tsl
i

),

odnosne (oV^.^yl*0
2)

upitne (fUJjJSlI iCli) osim
(

"'iJi.

Rijei koje imaju glagolsko znaenje

JUJ^'l tu_'i

),

na

pr. oLk_ft 3)

Daleko

je!

v^ Šuti!
oblik JLo, ako imaju
ili

Rijei koje dolaze na

znaenje

infinitiva,

na

pr.

j\j.

griješiti

pridjeva ženskog roda, na pr.

jLJ

L'

Griješnice!

4) Složene vlastite imenice
*j'^--. Sibevejli

koje se svršuju na ^'j

,

na

pr.

(ime slavnog arapskog gramatiara).

.

25
5) Glavni

i

redni brojevi od
LJl
i

11—19 osim
na pr.

rijei

Gil

i

LiDl

u izrazima ^±o
ljudi;

\yi^

iSi'f ],

Vlj
;;>ji

;>iX j^l

jedanaest
trinaesti

i\'j,\iyiS ^'j.^[
ali Ijll j

jedanaest žena;
t^

i,)&\

^jT

ovjek,
6)
Ci-i;

y±^ '^

za dvanaest zlatnika.

Ponovljene
t^jU jjt je

imenice

kada

služe

kao adverbi, na
uz

pr.
\

i--j;

On

je

moj

susjed

kua

kuu;

^>i

II*

i>j i>u

Ova

odjea
se

srednja.

b)

Imena koja

samo u nekim sluajevima ne mijenjaju

1)

Vokativ (isSUJli) kad
ili

je

jedna
'xi_j
iT

odreena rije

i

bez

ikakva sufiksa

prefiksa, na pr.

2) Prilozi koji su postali

od imenica

(

lijj^\
^<i.'J.

)

kad
i

se svrd.

šuju na vokal »u«

(

y), na pr. \C\ pred,
l«li V,

pod

t.

Ovamo
Dosta
je.

se

pribrajaju izrazi

'jii J^JJ

samo

i

L..-J

Kada su ovaki

prilozi

'^i^] glagolskoj reenici
kada,

ili

vremenskoj

reenici sa veznikom

\[

mogu
()

se mijenjati, a

mogu
'{•'>_

biti

nepromjenljivi sa nastavkom »e«
p-tjj^

na kraju, na pr.

Iji

u;JiL_Jl

»-Uj

Ovo

je dan, /cacfa

e

iskrenim koristiti

njihova iskrenost.

Rije i^'^ znai
Yjj

što i\jS'^\S''i\yj!._ tada,

pa se prvi dio

t.

j.

može
Kao

mijenjati, a

može

ostati

i

nepromjenljiv.
[^i.^

^

-

ovi prilozi mijenjaju se rijei
iT,
'^\

kao; 'jil osim, kada

iza njih stoji

ili

"cj\.

3)

Subjekat estice
(j_,-x.4-i

V koja izrazuje
),

odluno openito

nije-

kanje
slijedi

,yLJ

V p—
i

1

kada

je jedna

neodreena rije koja
pr. j\ji\
<i

odmah
nikoga.

iza V

nije ponovljena,

na

J^j

V

U kui

nema
1)
i

Ako

iza

ovakih priloga

slijedi

genitiv,

onda su imeniki prijedlozi

tada se mijenjaju, na pr. ^C^i-\ i\/j o* 'za zastora.

^
26

Ako se ova estica ponovi odmah iza nje budu dvije neodreene imenice, mogu te obe imenice biti nepromjenljive sa
i

nastavkom »e«

(

-

),

na

pr.

^\

iji
"^l

V j
,

'6'r-

^> pr.

mogu

biti

obje imenice promjenljive sa nastavkom
^jil

— na

V j Jj» V

\ \'y>

,

može

biti

prva imenica nepromjenljiva, a druga

promjenljiva sa nastavkom
i

-

ili

,

na
sa

pr.

4)il

^/l

(ijj)

5_ji

V 5
a

'j'jo.

V

može

biti

prva

promjenljiva
Jil V\

nastavkom

,

dru^a
nika-

nepromjenljiva, na pr.

:/» V j
s

J>I V To znai:

Nema

kve preinake

niti

moi
biti

osim

Bogom.
stoji

Pridjev koji je atribut

neodreene imenice koja
nepromjenljiv, a
( \i>_J>

iza

estice

V

,

može
ili

takoer

može
t_i^

stajati
St'->

u nominativu

akuzativu, na pr.

-

^JJ

)

^

Nema

nikakva oštroumna ovjeka.

Padeži ('J^l'
Imena
(

pl.

'cA^L'Ji)
(

imaju

tri

padeža:

nominativ

^

J'\

),

genitiv

^il)

i

akuzativ (LI^'l).

Nominativi (oWj*jJI

)

U
ili

nominativu
s-Jl; ),
'Jij^

stoji:

subjekat glagolske reenice
i

(

J-i=Uil

JaUJl
\x
•-'.ri

subjekat
),

predikat imenske reenice

(Ij^I
r

1

subjekat

pomonih
( o^^

glagola
^^'

(

o^

v^'

^^'

)'

predikat glagolu slinih estica
V
i

i^
(

).

predikat estice
(^iJ^

koja znai odluno openito nijekanje
subjekat estice
U
i

,^-l-M

V .^i
Zi

)

V

koje

su

sline

glagolu


pr.

1)

Subjekat

aktivnih

glagola ((-^Il'I jlJt ^tU

),

na

al3 vS-^
2)

Tukao

je Zejd; \:^xk Napisali
(

smo
I

(mi); [jjU Sjedi (on).
),

Subjekat pasivnih glagola

>liJ

>-J t

na pr.

aj j

0-f*

Ubijen je Zejd.

27
Subjekat pasivnih glagola zove se zamjenikom subjekta
(JciiJlL;l; )radi toga, što je

on

uistinu glagolski objekat.

Tako

reenica
jjj-

\j.i-

ajJ l-.>i

Udario je Zejd

Amra u

pasivu glasi C^^'

Udaren je Amr.

Kao
imati
aktivni

što glagol tako

i

glagolu slina imena jliJ] ili

mogu

glagolski
(

subjekat.
|.-,)),

To

su:

infinitiv
(

(j'ji^']),

particip

JtUJi

particip

pasivni
jCi,

J_,lJaVpJ'j),

pridjev
,

('kjuJjilVLLj]),

pridjevi
ili

na

oblik

tj>^
(

i

jL..i.

koji
),

znae neko
komparativ

svojstvo
i

stanje u

veoj mjeri
( J-^ilil

JcUJl
i

«—.^'UJL.

superlativ pridjeva
( t>-i-l1

Jl-I)

rijei koje imaju

glagolsko znaenje

'^^' ).

Infinitiv ( j'aJiJ
Infinitiv

I

)

može

vrijediti

kao glagol pa bio
ili

sa

odreenim

lanom
Ijjl*

ili

bez njega, bio iJUJ,"!

ne bio, na

pr.
(•

jj Ji "j^iiJ j^Ju

uo
^.^^

sam da

je Zejd pustio Hindu; je

<^f-^\

jj.

j^^]

(i^^'l

\^

udo

mi je da

Muhammed

u petak oekivao Amra.
ili

Mjesto nominativa

eše

iza infinitiva stoji subjekatski

objekatski genitiv, na pr. lx:» ajj'jJJJ^^L'
otpustio Hindu
ili

uo

sam da
^}-^'\

je Zejd se

1^

i-*-^^ }ji

'>'•''

jLLiiI

udim

Muhammedovu oekivanju Amra
Može
se staviti

u petak.
^(

reenica sa esticom

da

ili

U'

što mjesto

infinitiva koji vrijedi
•U.
1

kao glagol. Tako mjesto

^_,.. --g

[y^\

^li.'

može

se

rei

»lil j_>-.-^

0^

o* i>A'

C^"o

sam da

je

Mahmud

ubio svoga brata.
Infinitiv
ili

koliine koji znai broj
(kvalitativni
Isto
infinitiv

ili

koliinu (ijl'Vj'j-^)
ne

nain

radnje

— ^^VjZ^)
vrijediti

može

vrijediti
infinitiv

kao

glagol.

tako ne može
ili

kao glagol
gl.

koji ima

atributa

koji

znai pojaanje

radnje

28
dolazi

i

od istoga korjena od koga

je

i

glagol, na pr.

"'->i->i

V.

jak udarac; C^^ V^^' Udario ga je jako.
infinitiva

Ako

se glagol

ovakoga
kao

mora

ispustiti,

onda
I

infinitiv
<i1

može

vrijediti

glagol, na pr. Ijuj CiZ mjesto Ijj Li-

'j^

Bog napojio

Zejda!

Izvedena imena

(

jiJi Ct)

Ovamo
sivni
(

se ubraja particip aktivni (JtUJl \-~\), particip pa-

(Jjli.Vrpl.|),

pridjev

('^LaIjllV^ZJI),
i

pridjev pripadanja
i

^j-^-liVp^i), komparativ

superlativ pridjeva (J^^iil^^l)

rijei koje imaju glagolsko
a)

znaenje (J«jJ\;^).
(

Particip aktivni
imati subjekat

JoUJrplj

)

kao

i

aktivan glagol

može

u nominativu, a ako je particip postao
iza

od tranzitivna glagola, može
objekat, na pr. oVjl OAJut
jJ

njega

doi

još

i

bliži

i

dalji

U Wa//dova

se djeca trude (zapravo:

Haiid, trude se njegova djeca);

''ij-J -4--

f,.3^ D»

Da

li

Seid

asti svoje goste?

Ako
vrijedi

particip aktivni
Isto

ima odreeni lan, onda

taj particip

kao glagol.
ali

tako vrijedi kao glagol neodreeni

particip,
'

u

tom

sluaju
( Irti-'l

particip

mora
(

biti
)

prediili

kat

imenske
stanja
(

reenice
'JLX\
)
ili

),

atribut

'ijuZ^I

oznaupitna,

ka

treba

pred
pr.

njim
o\j.'i

da

stoji

negativna

ili

vokativna estica, na

_,iL^"alli Halidovi

roditelji putuju; '.tull jlajuc

J^jIj* Ovo je ovjek, iji se sinovi
drži

trude;
pkilli

'aJ^ UiG

y^

Lii^' Alija

govor

visokim
1J-.J i-Jl

glasom;

«G;^ iJi U Ti
li

ne

slijediš

njihove Kible;
ti

Hoeš

poastiti Zejda;

^

f^p^ '^

U U^ 1/ O

koji se penješ na brdo!

Sva gornja pravila koja vrijede za particip u singularu,
vrijede
\'vji^'-ui1
i

onda kada
\j^\
'j

je particip

u

dualu

ili

pluralu,

na

pr.

Cjij^

1

oni koji se

Boga mnogo sjeaju.

j

29

Gornja pravila u
zuju neko stanje
ili

cjelosti vrijede

i

za participe
(JcUJi

koji izraJ'i

svojstvo u
'J^"^

jaoj mjeri

'uJL.

),

na

pr.

o>l^_JU,1 jju

i-H Ti vrlo spretno rešavaš vorove

teškoa.
Particip aktivni ne

može

imati subjekatski genitiv, a obje-

katski može, na pr. j»L»Ji ijw Juj Zejd
b)

pomaže nemonoga.
vrijedi

Particip pasivni {d_yii\V^\)
t.
j.

kao glagol
nominativu

u pasivu
(

iza

njega može stajati subjekat
»jU ^^^^-^

u

JtLiJl >_jL'

),

na

pr.

b^

d*

J«^

Velik je onaj iji je

susjed astan.
Iza participa

pasivnog može
'y•

stajati

i

subjekatski genitiv,

na

pr.

j\X.\

\'^^ "b^O'
pravila

Inae sva
vrijede
c)
i

koja su navedena za particip aktivni,

za particip pasivni.
(

Obini pridjev
o—» -"^o 2eja ima

'i.*l

tl'i

'ijLjI

)

takoer može

vrijediti

kao glagol uz uvjete nabrojene kod participa aktivnog,
lijepu

na pr.*jJ»

narav;

jjj^

*.«!;.

^>_i.l

ajj.

Zejd, koji ima lijepu narav,

moj

je prijatelj.
i

Subjekat pridjeva

može doi
biti

u genitivu pa ako pridjev
sa
'Jl
i

ima odreeni lan, mora
genitiv

odreen

genitiv

ili

taj

mora

imati

iza

sebe rije u genitivu na kojoj stoji
lijep;

Odreeni
ni

lan,- na pr.

<lSo-*^-4-^ 2e;d je
ili

jiil ^--^ "j^

jJi\ o

-^1
cT

->-;-'

>:*J^

^

» x.j

Zejd je lijepe naravi;
jljj

v-jV1

jH
d)

^^^

j^3

ili

v^l jii

^,_l..i\

Zejd, iji je otac

lijepe naravi.

Komparativ

i

superlativ pridjeva

rijetko

kada može

imati glagolski subjekat, na pr. [,L.^'i=l_aJl *_1; J^'jt :^j

U.b C
savjet.

Nisam

vidio nikoga

kao Aliju da na njega bolje djeluje

30
e)

Kako

i

za obini pridjev tako ova pravila vrijede za

vrstu pridjeva koji se zove

^j—ll

\

^]

,

na

pr.

o_,j1

'^^

j^ j J<L.

Došao mi

je Zejd, iji je otac Melikanac.

Particip

aktivni

i

pridjev od tranzitivnih glagola
još
i

može

imati osim subjekta

(^GJ!)

objekat (^^'JjLjlI]).

Subjekat participa pasivnog
(

zove

se

zamjenik subjekta
Isto

Jt(iJ\

Lt if ), jer
i

se ovaj oblik tvori

od glagola u pasivu.

tako se

subjekat pridjeva v-^^—l-Jl j—.) zove |>W1 ^j^
pasivni

Particip

može

imati objekat

samo onda, ako
pr.

je
j.jj

postao od glagola koji ima dva objekta, na
'xlj\ Zejd, iji je pas
f)

*-lž= ^A^

pouen

loviti.
(

Rijei koje imaju glagolsko znaenje
gl.

J^aJ

1

^

)

mogu

imati

subjekat (^(iJI)
lili

ili

objekat (y^'^^"\), na pr. jiy^ltlJ.

Daleko je Zejd!

oU

Daj nešto! Ove rijei imaju znaenje
ili

perfekta, na pr. '^xj'y^(flS. Daleko je Zejd
JJj'\),

imperativa (S^^'^l

na

pr.

oU

Daj!

Glagol
Subjekat aktivnih
i

i

njegov subjekat

pasivnih glagola ne

može

stajati prije

svoga glagola, jer
(

bi tada

postao subjektom imenske reenice

^-^J'

I

)•

Ako
dalji

se intranzitivan glagol pretvori
t. j.

u pasiv, mora imati

objekat

objekat sa prijedlogom, koji se onda smatra
pr.

glagolskim subjektom, (JcUJr^/), na

aIj;^Proš/o
sjedi.

se je

pokraj Zejda;

Q^ ^-i^ ';11^.'
biti

Klupa na kojoj se

Glagolski se subjekat ne

može nikada

ispustiti.
ili

Subjekat može

lina zamjenica Cf-^^'\)
su oni;
"!4j <U;

koje drugo
je Zejd;

ime
**

{'J^HA'S),

na

^v.\J^ Pisali
tri.

Došao

' ^^

;j>l;

tU Došla su

Ako
('jjCJl
),

je subjekat lina zamjenica,

može

biti

izgovorena na
pr. i-lii

a

može

se

samo

pomišljati

('J\j~~1'\),

Pisao

si ti,

(>)

liL^S^ Pisala je (ona).

.

31

U nekim
nekim
je

glagolskim oblicima glagolski subjekat može
ili

biti

zamišljena lina zamjenica

koje drugo ime (jLilLVl

^jUT).

U
a

pak subjekat uvijek zamišljena

lina

zamjenica,

nikad koje drugo ime (jLJL-Vl L»0).
Glagolski
pomišljati
(

subjekat

koji
)

je

lina
licu

zamjenica
singulara
i

može
muškoga
na

se
i

jllC-Vl

>'U

u

3

ženskoga
C_.^ Joj
,

roda

perfekta,
,

imperfekta
J^.

imperativa,

pr.

v_.^,.-iJ jJjb

^^r-^

J

.

vv^ w^.
biti
•'-^

^
i

U

svim spome-

nutim oblicima glagolski subjekat može
osim line zamjenice, na
pr.

koje drugo ime

ju3 v^-"-

'•^(A'

^J^

'-r'^r^

Glagolski subjekat koji je lina zamjenica
mišljati (jLo^'VlL-.G)

mora
i

se

po-

u

1

licu singulara

i

plurala
i

2 licu singu-

lara

muškoga roda imperfekta
^yS\

(s^jUa'l)

imperativa (^Cl1^i

^\.l''\^^J), na pr.

Tuem
V
je

(ja),LjyJ>s
tuci!

Tuemo
lina

(mi), LjyJ^

Tueš

(ti),

L.^1

Tuci!

L.^"

Ne

Glagolski

subjekat koji

sastavljena

zamjenica

([}^i\
\

jjii\ lijJUl'i)

jesu slijedei lini nastavci:
i

kod dvojina perfekta, imperfekta

imperativa,

na

pr.

j

kod glagola u množini muškoga roda za
*>;>'.

3

i

2

lice,

na

pr.

r-^^' (jer je postalo od

l_^^i

),

oj^J^.

,

ZyJ^
,

u

kod glagola u množini ženskoga roda, na

pr. Cr.^

'^^

o
ii

u

1 ^
.'

i

3 licu perfekta singulara oba roda,
> '

na

pr.

i-o^,

,

.'

u

1

licu

perfekta plurala oba roda, na pr.

L^

ti

za 2

lice

ženskoga roda kod svih glagolskih oblika osim
«iv^*
.

perfekta, na pr.

tiv-^l

i

<^

^-*

"^

32
Slaganje glagola sa svojim subjektom

Kada
singulara

je

u glagolskoj reenici subjekat koje drugo ime
stoji uvijek

osim sastavljene line zamjenice, glagol

u 3 licu

muškoga
ili

ili

ženskoga roda pa makar subjekat bio
ajJ
vS-''
J-^*

u dvojini
oijl^l

množini, na pr.
oZ-^J''

I^-iS-«'

u'-HiJ'*

v^

^:A'
je

v>

'^l'^1

f~>'J''')-

Glagol

u singularu muškoga roda, ako je subjekat ime
singularu, dualu
ili

muškoga roda u

pravilnom pluralu muškoga
\

roda, na pr. {ii^'j^

J.»5C^»j,

j^jj-i-Ul

j

.

Glagol mora

biti
lice

ženskoga roda, ako
u singularu
(ol->^\)
ili

je subjekat imenica
i

koja znai žensko
iza

dualu
o~iS~^

ako

stoji

odmah

svoga glagola, na
Isto
je

pr.

j^

tako u spomenutom sluaju

glagolu

slino

ime
x,j

(jliJlC-^)

u singularu ženskoga roda, na pr.

'^

X.S^

Zejdova je
ki);

ki

uiteljica (zapravo: Zejd, uiteljica je njegova

''!-JA'^'jil^.xjo

Zejdova je sestra

poašena

(zapravo: Zejd,

poašena
Kako

je njegova sestra); "^^ ''S^ jLj Zejdova je

ki

lijepa

(zapravo: Zejd, lijepa je njegova ki).
je

u dualu

i

pluralu izvedenih imena uvijek subjekat

lina zamjenica koja se zamišlja, ne može kod njih subjekat
biti

izreen, na

pr.

uU.^l^J1 fj-^'

J

"j^.J

*V Došao

je

Zejd

i

Amr,

koji su ueni.

Glagol

i

iz

infinitiva

izvedeno ime

može

biti

u singularu

muškoga
a)

i

ženskoga roda u ovim sluajevima:
je subjekat

Kada

imenica ženskoga roda koja ne znai

osobu, na pr.:
o'fil
\

(

ojC )

"jC

Pošla je deva;
Izašlo je sunce;

j^\

(^IJi)

ul

'JuJS^ (Vcjll.') "'^'^IT'j^j Zejdova se rije
1)

uje

Vlastito
ili

ime koje u singularu nema odreenog lana, mora ga
pluralu.

dobiti u dualu

33
b)

Kada

je
ili

glagolski

subjekat u pravilnoj množini ženili

skoga roda

nepravilnoj množini
1

zbirna imenica, na pr.

oU-UI
'>}^'J\

(

o«U

)

<U.

Došle su uiteljice;
Došli su ljudi;

(

o«U

)

tUT

jjj t C c—Jo
«j;^
c)
(

)

»L Dozrio je plod;
Ju j

i-; b

)

«

I,

Zejdov je plod dozrio.

Ako
iza

je subjekat imenica

ženskoga roda koja ne

slijedi

odmah

svoga glagola, na
'

pr.
)

•^S*

fj^' ijf^\

(

i^<l»

^l»

Danas je došla sucu jedna
žena;

•oi

fW

(

V^^^

^

vd''^

-^-^

Z^jdova

ki

danas putuje.
)

Kada
(

je u
ili

imenskoj reenici
iz infinitiva

(

V. ._Jv1

'OilJl'i

predikat
ili

IaH ) glagol

izvedeno ime, mora se taj glagol
i

izvedeno ime slagati sa subjektom reenice u rodu
je

broju, ako

subjekat u singularu, dualu

ili

pravilnom pluralu muškoga

roda, na pr.
(

v-»IJ
u. )

)

tLj«. j

^Jl ovjek
I

je otišao (ide);
(izlazi);

(

;j

o--i!»

JJ-—i)

Sunce je izašlo
^v-a su

(

oCkl j

)

l1* i

o^jl^

ovjeka

otišla (idu);

(o>:»li)

\j~^ioj .1.11

Uitelji SU

otišli (idu).

Ako

je

subjekat
ili

imenske reenice u pravilnoj množini
ili

ženskoga roda

u nepravilnoj množini, onda se glagol

iz

infinitiva izvedeno
ili

ime kao predikat slaže sa subjektom u broju
pr.

stoji

u singularu ženskoga roda, na
- u>^lj - ^-»J - oL«\j *t_^ijui«
)

(

i--«\i

l_^-»i

JUJI
*l

Ljudi SU

otišli (idu);

(

;_»\i

i:-:-*i)

Oy>i

Jl

Žene su

otišle (idu);

(

olc^Jii. -

-

j>Jaj stoji

)

::,.^

;Uš'

V

I

stabla su posjeena.
(

3)

U
^J-

nominativu
x,j

subjekat imenske reenice

\1iSj."\ ),

na

pr.

Zejd je uen; 'Jl^\

L* jJi

Zlato je žuto.
3

)

34
Subjekat može
biti
t.
i

cijela

reenica, na pr.
Postiti

j.^''^

\/.jl:-ot j

j.

fi:j''Xi-(JC^U

vam

je bolje;

Bolje

ti

je

Muajiju uti nego
subjekat reenica

vidjeti.

Ako

je

na kojoj

stoji

estica

ol,

onda
je

predikat imenske reenice
subjekat, na pr.
"'j:.lc'

mora

stajati prije
si
ti

reenice koja
pravedan.
)

iOl j^ Istina je da
(

Kao

što glagolska
(

reenica 'AH^> 'i-O-t
i

može
(

imati

samo

jedan subjekat

[yy^\) tako isto

imenska reenica
(

^-:^\\

*-U-f->

može

imati

samo jedan subjekat

U^"i

).

Ako

dakle

iza

subjekta u reenici bude još koje ime vezano za subjekat kojim

veznikom, to se ime iza veznika ne smatra drugim subjektom,

nego

je

ono

'^JiJ^'\

t.

j.

vezano, na pr. cAj^ fJ*

^ -4J 2:ejd

/

Amr

su ueni.

Subjekat imenske reenice mora
bar

biti

odreeno

(

ii^
(

I

)

ili

atributom

ili

genitivom

donekle

odreeno ime

s^flUl

'CoU'^'i), na pr.
11^ jlIj

Zejd je uen;

*J.iJ\

Lj. jJl Ziato je žuto.

i)^^/^"S-^t>:;jS

Rob,

1(0 ji vjeruje, bolji je
i

od poganina.
smisla razuo« ¥.0

Imenski se subjekat može
mije, na pr.
"1)13

ispustiti,

ako se
pitanje

iz

lejd u odgovoru

na

'<^:fS\

je

pravedan?
4)

Predikat imenske reenice (U^l'^ '-^

)>

na

pr.

^j^ ^-jj

Zejd je uen.
Predikata u imenskoj reenici može
j^lj'-'Jil^7^''-43
biti
i
i

više,

na

pr.

Zejd je uen, pravedan
ih

vrijedan.

Kako

se

vidi predikati,

ako

ima

više,

stoje jedan iza

drugoga bez

veznika.

35
Predikat se sa subjektom slaže u rodu predikat izvedeno ime
(
i

u broju, ako je

j^~i^

\

),

na^pr.

Ako
gati sa

je

predikat

primitivno
pr.

imecjuU-l), ne

mora

se sla-

subjektom u broju, na

Jilo^'To« o^^'^^A^^ J u--«-^^
ali

Sunce

i

mjesec su dva Bozija znaka,

plo^ j

^

U

:

^U

5

^rU

I

Ljudi se dijele na dvoje:

uenjak
cijela

i

uenik.
ili

Predikat

može

biti

i

imenska

glagolska reenica,

na

pr.

"'jll^

'.^l^lLj

Zejdov je otac

uen

(zapravo: Zejd, njegov

je otac

uen); »^if^Juj Zejdov je otac plemenit (zapravo:

Zejd, plemenit je njegov otac).

Kada

je predikat cijela

reenica,

mora ona

imati linu zamjenicu,

koja

tu

reenicu spaja sa

subjektom kao što se to
zamjenica zove se
jJUI'i t.

vidi iz gornjih primjera.
j.

Ova lina

zamjenica, koja spaja predikat sa

subjektom. Zamjenica koja spaja taki predikat sa subjektom

može
'1.'^']

biti

i

zamišljena

(

Ji:

^)

ili

izostavljena

(

.JjIj-

),

na

pr.

^^''J/^'\

Nauka

pridiže

narode; jLLjo_^"'jui.^p1 B/ser je

miskal za dukat.

Ako

je

predikat
pr.
|i

imenske

reenice

ime,

obino

je

ono

neodreeno, na
biti
i

W x,j Zejd je uen. Može meutim nekada
»»I

odreeno, na

pr. L;aJ1

Allah je naš Bog.
se pred njega stavi

Kada

je predikat

odreen, obino

lina

zamjenica (j-^^UIj
a da nije atribut
istina.
(

jl<jLllln*Ji),

da naglasi da je to predikat,
pr.

'CLJjl

),

na

'^\ '^

'-Jil

Samo

je

Bog

Predikat
j\ji\ tj

može

biti

i

prijedlog sa svojim imenom, na pr.

x>j Zejd je u kui.

Predikat
J-»j
j\jJl

može

stajati

i

prije

svoga

subjekta,

na

pr.

a

t/

kui

je neko.

)

36
Predikat se može
i

ispustiti,

ako

se
(•!

po smislu razumije,
,IU juji

na

pr.
ili

x{j u

odgovoru na pitanje

J^

Je

li

uen U
što
pr.

Zejd

Amr?
stoji

Ako pred subjektom imenske reenice
se

estica
-i
,

tie,

pred

predikatom

mora

doi

veznik

na

;ijJ"'o.a

'i^jjJS^'V't Ci
-i

što se tie Aleksandrije, to je stari grad.
14^

Veznik

može doi pred predikat imenske reenice
subjekat odnosna zamjenica, iza koje

ovim sluajevima:
a)

Kada
ili

je

slijedi

glagol

prijedlog sa imenicom, na pr.
(

-jbj3

J)

*J5

j^-l

tjJJl
isjlll

Ko mi doe, dobie Ko
je u

groš;

^'ji
b)
slijedi

('J)
je

*Jš

jIjJU

kui, dobie groš.
iza

Ako
glagol

atribut subjekta

odnosna zamjenica,

koje

ili

prijedlog sa imenicom, na pr.

'iLJ

{'jj-,) jjii

oJlttfJJl
subjekat

^jl ovjek, koga

si

pouavao,

voli te.

c)

Kada
ili

je

glagol

prijedlog s
pr.
)

neodreeno ime, iji je atribut ('iXall imenom. To neodreeno ime može biti

i

oUJi

I

,

na
(

P*

ji

J

-Oj

^jl J^j ovjek, koji mi doe, dobie groš;
J-»3
>

~'^'ji

(ij)

'-Oj'

jUl j
>'
b'

ovjek,
Prijatelj

koji je u kui,

dobie

groš;

J>ji ('J)

ili j^"

J»j

Ji-it^

ovjeka, koji mi doe.
kao ^UJi
ili

dobie
d)

groš.
svi,

Kada
na

je subjekat rije

JT

sva, sve

I

ne-

odreenom jmenu
atributa,
pr.
'-Ji

koje ima atributa jednu rije

uope nema

(»*ji (*1)

i

U J^j 3-^

Sva/ci Sva/c/

uen ovjek
ovjek

e dobiti groš;

"^ji

(

'-J )

'-J*

S^j

3^

e dobiti groš;
na
pr.

Pred subjekat imenske reenice u spomenutim sluajevima

može doi estica
•fOvJ>U
•olš -c^

^

,

cj\

zaista

i

of-*
l)-*

^/i,

oJjj'

<^-JJl

t-'U

\

aI

^ec/, zaista

ona smrt, od

/co;e vi bježite,

svakako

e

vas

sresti.

37
Subjekat
glagola

5)

'J^

biti

(xi'^^\
65:

p-l

)

i

ostalih

po-

monih

glagola (ol^oi^l), na pr.

jIjl.

^^j,/^ ol^£g/pan/
"i

bijahu civilizivoni.
Pravila o glagolskom subjektu
(

'j-^UJl

Vidi
.

str.

30) potse

puno vrijede
'(—

i

za subjekat

pomonih

glagola

koji

zove

'VJ,
i

na
t.

pr. 'o^'^].

subjekat od

Z^. jU

'p-'l

subjekat od

:jU

d.

6)
ipali,
).\c

Predikat

estice ol zaista,
i

iji

da, o'l^ I<ao da, 'jS3

ali,

C:^ kad

bi (biio)!

jU

ne
'

bi

li,

možda

(o\

^l'tni), na pr.

Ijj j ^1^

Zaista je Zejd

uen.
L

Ove
glagolu.

se estice

zovu jliJ

'i^llii

1

tij^U

t. j.

estice koje slie
i

Ove estice dolaze pred imensku reenicu
i

sva pravila

koja vrijede za predikat imenske reenice, vrijede
koji
stoji

za predikat

poslije

jedne od spomenutih estica. Jedino treba
stajati

naroito istaknuti da predikat ovih estica ne može
prije njihova subjekta,

osim ako

je

predikat prijedlog sa svojim
stajati je

imenom

(

J>t)i

).

U tom

sluaju predikat može

prije

subjekta, ako je subjekat

odreeno,

a mora,

ako

subjekat

neodreeno
vratiti;

ime, na pr. f-AjM

uJ^o' Zaista

e

se oni

nama po-

iL=.j j\jJi

j

o'

Zaista u

kui ima

neko.

7) Predikat estice

V nema, ne postoji, koja
"^

znai odluno
i^
U.

openito

nijekanje

(

,j-j-f 1 ^^i^^

-^ ), na

pr.

J»j

"^-^

V

Nema niijega roba

koji sjedi.

Za predikat ove estice vrijede sva pravila koja su spo-

menuta kod predikta imenske reenice
jedino se predikat ove estice vrlo
misija,
8)

(

[jI-AVj^^ Vidi
ispušta
i

str.

34),

esto

samo

se po-

na

pr.

J-UJ^

(

i_^»> )yii
i

>!

Za radišu nema siromaštva.
koje

Subjekat estice ^
:

V

nije,

znae
L.

što

i

glagol

;>_J (Cr-^ >-'«i < ,> > - ' .

"-'

\>i

3i-

p— 1), na

pr. ILU jjj

Zejd nije

uen;

\^U. J^j V

ovjek

nije prisutan.

38
Pravila koja vrijede za subjekat imenske reenice (ijJLll

Vidi

str.

34) vrijede

i

za subjekat

(

p-V

I

)

ovih estica.
biti
i

Naroito treba

istaknuti

da subjekat estice V mora
estice
U'

neodreeno

ime,
pr.

a

subjekat

može
J^*
^^lJj
(

biti
^'
^

odreen
^'je ni/fo
l>vJlJl
f.

neodreen, na
vredniji u

S^t j

,_,aiiJl'1 i^^

0^*
ali

"^

svome radu od iskrenoga,

UJ V

Oholost ne do liliu je uenjaku.

^

Ako izmeu
rije
ili

U

i

V

i

njihova subjekta

doe
Vl^

koja druga
osim, onda

se
i

pred njihov predikat stavi estica

subjekat

predikat ovih estica stoji u nominativu,
"'i

na

pr.

lp

aJj
.'

C)\

^ ^^/^

^'7^

uen;

- ^ ^ •' juj llc U

Zejd nije uen;
Zejo je samo uen.

1

It

VI aj j

U

estica j[

Ova

se estica ita

ol

zaista^)

u glavnoj, a

ol

u podree-

noj reenici, na pr.
3
^
#

^

s

(f^
''fj^fjl^j

»Joj o*
'^\ jjfc'l

Zaista ;e Zejd plemenit;

Ja znam da je Zejd plemenit.
C)[

Prema tome
1)

treba itati
stoji

u ovim sluajevima:
pr.

Kada

,l

na

poetku imenske reenice, na
uen.
na
pr.

^

U

'x/j c>[

Zaista je Zejd

2)

Kada ova estica
"*!

stoji poslije zakletve,

It

\Zj
o\

o|, z*^

J

Boga mi

je Zejd

uen.
odnosne zamjenice
^j^^

3)
(

Ako
na

je

u reenici koja
\ t_jJL:J

slijedi iza
^^1 1.

iJuJI),

pr. '<..~^^

^U.

j^S^\

'V'ji

\

j

Dah smo

mu

riznicu, iji bi

kljui bih teški

cijeloj grupi ljudi.

smislu
se

najviše sluajeva ne znai >zaista« u nego samo jae naglašuje rije, pred kojom smatra samo kao uvod u reenicu.

Ova estica u
rijei,

pravom
stoji,

te

pa

39

4)

U

sluaju kad

je

reenica, pred kojom stoji

ol, pre-

dikat imenske reenice, iji je subjekat konkretna imenica, na pr.
i l^ ij\ "J.L3

Zejd je zbilja uen.
stoji
1)

5)

Kad ova estica

pred subjektom reenice, pred
za pojaanje (^Ul'f'V), napr.
je Zejd zbilja

ijim predikatom ima estica

IlJ

\jLj ol

^^
oi 0^

-/a

znam da
(a ne

uen.
na
pr.

6) Poslije glagola

tJl»'

rei

u znaenju

»misliti«),

"l-\j

'-i^

R^ci> zbilja je

Bog

jedan.

7) Poslije estice J=^ a/f,

koja stoji na poetku reenice, napr.
/cažeš,

'J_^_

\

jlLj 61

J^ ^/i 'J^'t
o' stoji iza

Zar « fo
govori?

pa

ak

i

Zejd to

8)

Kada

potvrdnih estica

(

j-Z^ ^oj^'

),

na

pr.

"'il^

\jL^

'^\

fJJ

Da, zaista je Zejd uen.
ul
ili

9)

Poslije

estica

v1,

W

e<o

(

^-JjaVi-ijS-'-

),

na

pr.

"'il^ IjlL^

Oi'^i

£to zW/ja je Zejd uen.
iza

10)
(Jii^1

Kada

i*

stoji

estice j

koja

oznauje

stanje

jG), na pr.
C;-L.'iJl ol

L.^->

i c-V

Dooh,
o*

a sunce za/azi.
je

Ova
1)

se estica

ita

kada

reenica, pred kojom

stoji:

Subjekat aktivnih glagola (^UJ!), na pr.
"*!

l^

ii ^' uo sam
kada
je

da

si

uen.
pasivnih

Isto

tako

reenica

subjekat

glagola

^( JcfiJI

Lt/ ),

-na pr.

jjU UJI
2)

jJiP-

Saznalo se je da
ili

si

iskren.

Subjekat imenske reenice
apstraktna imenica,
j-^V--^
jW'

njezin predikat,

iji je

subjekat

na

pr.
ti

C\jS^

'^\

iSJSc

Ja držim da
Istina je

zaslužuješ poštovanje;

5ki1 i* ji^

da je neznanje mana;
si
ti

^U ujI ^

Ja mislim da

vrijedan.

'40

3) Objekat,
i

na

pr.

U

Ijuij ^\

»i.w^

Znam da

je Zejd

uen.

4)

^1

[jIjA]
i^i

,

na

pr.

"^ UT

\s/j

',t~^ ^jA^\
'jl

Sjedi gdje Zejd sjedi.
da, jer je

5) Poslije estice

reenica poslije ove estice
6/Y/,

subjekat (^CiJl) zamišljenog glagola t-1?
o--jtjJ

postojati, na pr.

^Ij
i

iC'l )J (isto

kao da je reeno: ^^»jJ iLUS '^t'Ji^

Da

ti

ideš,

ja bih išao.

6)

Poslije

vy

da

nije, jer je
(iSili'"!),

reenica
pr.
^i

iza

ove

estice

subjekat imenske reenice
(isto sto
1

na

'..^"jJ^^V^'d^]^'^
ideš, otišao bih ja.

>i.-jkjJ

i>?-> ^yi> VjJ)
U

Da

ne

7) Iza estice

dok, poslije koje stoji vremenska reenica,
infinitivom
(

koja
jer
C:-!-'

se

može
ta

zamijeniti

'CsJ'j.i\

VjZal't

IT

),

se
f^^t^>

reenica
postojati,
L.

smatra

subjektom

ispuštenog

glagola
što
)
i

na

pr.

^u

1

jlI

j ol

^

lr-^\
5a.'

(isto

^l^

\jjj o\ CuaJ

^jjJ.\

to jest

Juj (j->^

Oj-J

^^"]

Sye(//

dok Zejd
8)

sjedi!

Iza

prijedloga,
(>.^

na

pr.

J^^ju. iXs\

-H-f
(

udim

se da

ti

zanemaruješ!

9) Iza veznika

Jj!»U'i Lij^i.^ ),

koji vežu rijei, a ne reenice,

na

pr.

C^lCiLi

J^)

i-

U

'ilJt

Jl.

iJ:j>-.l

cii^ Znam tvoja
da
si

djela

pa

ak
i

i

dobar;
se trudiš

(.'dJL}^'ct'.^'j'>t^^^o-^''^^y^'^^^^^'

Cuo sam da
si

da

lijepe

udi;
Halilov

{•^Jc »j'^j)'[fi\^

'-j\j

J_ur^iior< '^Jy^

Veseli

me odgoj
,

kao
Reenica, pred kojom
nitiv ( ijj Jud
i

i

to što je pametan.

stoji

estica ol

smatra se kao

infi-

iJuJ-l

).

Ova

se

reenica pretvara u mfinitiv na
je
l,\

taj

nain da

se

predikat

reenice, pred kojom

(il 'j^)-'

pretvori u infinitiv pa se stavi kao

LiUJl subjektu

te

reenice.

41

koji
se

e
se

tada

doi u

genitiv,

na
si

pr.

mjesto

"'i

U Id!

^^11'

može
^^A-^

rei •ilJL ^"A

uo
o'
.

sam da
'^'^-^

uen; mjesto t)—V ^* ^
se da zanemaruješ.

može

rei ''^y[ o«

udim

Reenica,

pred kojom stoji

smatra se dakle kao jedna rije.
ijl
i

Prema svemu

što je o estici

^1

reeno ovu

je

esticu

dozvoljeno itati na oba naina kada ona stoji poslije estice
-i

pa, koja dolazi na drugi dio

pogodbene reenice
poasti,
poslije
i

(

t\}^\

tli

),

na pr/'^^ \CS^)'j^ ^_^_'^ Ko
Isto je

me

ja

u njega poastiti.
nikalive

tako kada oi
(

stoji

\l[

koje ima znaenje

iznenaenja
sumnje)
na
pr.
j.^-^\
i

'sUltLi")

),

poslije

rijei

'f^V (nema

kada je reenica sa o^ uzrona bez uzrone veze,

fj-*--^

ol

>^^

o>k; Pogledah kad

li

neprijatelj poražen;

(a^Jli.«

^j,^ JxJ\^;,i^|_^V

Nema

nikakve sumnje da pravda diže

vrijednost upravnika;

^H^l

;1p *j|_^3_SLJl jla.|

uvaj

se lijenosti,

ona je uzrok

siromaštvu.

Kada estica
onda

ol^

izgubi

pojaanje

i

doe

u

obliku ol

.

se pred predikat reenice, pred
tJ

kojom

je ta estica, stavi

estica

(>Ijjl1vJ 'fV),

na

pr.

u}jJlxJ\

^
je

-HjlL; a1

Mi

te zaista

držimo da

si lažac.

sluaju ol može doi pred glagolsku reenicu kao u prošlom primjeru, a može stajati i pred imenskom re-

U ovom

enicom. Ako
kat
tivu,
i

pred imenskom reenicom, onda može subjeili

predikat te reenice stajati u nominativu
a drugi u nominativu, na pr.

prvi u akuza-

JjUJ
jiUaJ
I

t-Jl

ol

Zaista

si ti

iskren;

Iaj j ^\

Zaista je Zejd iskren.

estica

ol

može

izgubiti

pojaanje pa
'Jt

glasi

Cj\.

Ovu

esticu treba dobro razlikovati od
fekat glagola u zavisnom

da, uz

koju dolazi imper),

nainu

(

Lj..«': i\ ijUl''i

na pr.cisi^.)*

42 da
piše.

estica
ili

'J\

,

koja

je

postala

od

'J\

,

dolazi

pred
se

imensku
poslije
61

glagolsku

reenicu.

U

oba

sluaja zamišlja

lina zamjenica, koja se odnosi na slijedeu ree-

nicu

(oLiJ^ '-^^)> "3 pr.

CAQ\ vj
ClL*

j^1 J
'j\

j^'l^'i

v^T j

Zadnja je njihova izjava: »Hvala Bogu, stvoritelju svjetovaU
Misli
li

"^ y
je o^

oi-iv

1

Ll^'1

ovjek da nikako
sabrati

neemo
Ako
a)

njegove kosti?^
biti:

.

pred glagolskom reenicom može

Glagol koji se potpuno ne mijenja, na pr.
u'

J^
izmeu
1)

V\

oL-i

^ 0-^ oi
biti

S

ovjeku

je

samo ono

što zasluži.

b) Glagol koji se
'J
i

potpuno mijenja.

U ovom

sluaju mora

glagola
lu
,

jedna od ovih rijei:

estica
jj'

na

pr.
si

lliZa
2)

o*

P^ j I
ili

da mi znamo da

nam

zaista istinu rekao.

estica Cr

^j-

,

koje oznauju da imperfekat ima
ii^ pr.

znaenje futura (u-h'^^ '^.A)»
^'J, fiCl.

b^-r-

ol

ff^

^"30
vas

ye da

e sigurno od

biti

bolesnih;

Znaj (a znanje ovjeku koristi) da

e
na
pr.
"jJ,! \'J_ '\

sigurno sve
'^i

doi

što je

sueno.
nije
'f
i

3) Negativne estice

nikako (ubudue),

V ne,

o\ ''J..'.<\

Misli

li

on
cfa

da

ga

nije
stajati.

vidio

niko?

4)

^'. .U Znao sam f^- V 'J Pogodbena estica, na pr.
{^'£4jl-V 3i jlll >'

neeš

6 ji

tlT

\J^\ jJ 6^

J

^ ^3 išaraju na ovom putu,
mi bi ih zaista napojili obilnom vodom.

Glagol, koji stoji prije estice

'o\

,

uvijek znai uvjerenje

kako

se to vidi iz gornjih primjera.

43

Kako
golu,
i

iza

61

ili

l)\

tako

i

iza svih estica, koje slie gla-

može doi estica

U ('iil^JI U).

U ovom

sluaju

i

subjekat

predikat imenske reenice, koja stoji iza ovih estica, stoji u

nominativu, na pr.
^le

juj \^[

Zejd je samo uen.
L.
,

Kada ove estice imaju
ska
reenica,

može

iza njih stajati

i

glagol-

na
'o^l

pr.

o^'l

JI


i

1

£' 15^

Kao da
o'

se

tjeraju u smrt.
izgubiti

Kao
tako
i

što

estica

'cj[

i

nekad može

pojaanje

of J mogu stajati bez pojaanja na zadnjem suglasniku. U ovom sluaju iza ovih estica može stajati imenska
estice

d^

i

glagolska reenica.
i

Ako

je iza njih imenska

reenica, onda

subjekat

predikat stoje u nominativu, na pr.

^U juj.olS^ Kao da
J-ii yil.
j^^S^J
'^jjk

je Zejd
je
Alija,

uen;
ali

<U

Došao

je

otputovao

Halil.

AKUZATIVI (bL^^id'l)

U

akuzativu

stoji:

1)

Opi
zove
i

objekat

(jiliVj^'l)
može doi uz
prelazne,

Ovaj

se objekat

opim

zato što

neprelazne, aktivne
je infinitiv
(

pasivne glagole svih vrsta.

Opi

objekat

jji^'\

)

u akuzativu, koji potjee od istoga glatoj

gola, koji se nalazi

u

reenici

ili

od drugog glagola, koji

ima

isto

znaenje, na

pr.

Udario ga je jako;

LjJU JuJ On sjede potpuno.
Ovaj akuzativ znai:
a)

Pojaanje radnje

(

j-T Ul

),

kada obini

infinitiv stoji

sam, na pr.

U^

^{C

On

spava snom.

)

44
b) Broj radnje
(

Vj^]
pr.

),

ako

je infinitiv koji

znai broj

radnje {i'jXVjx^),

na

'C'yJ> i-|yj.

Udario ga je jedanput;
Udario ga je dvaput;

Ooj>J.

*j^
o^J.
(
'?

oC^
c)

Udario ga je više puta.
jlJl
),

Nain
(f^P'\

radnje

kada
).

je infinitiv koji

pokazuje

nain

'/j^'-^ ili

3~'W'* J J-^
i^i^'

na

pr-

jl^V1 "LJIsto

^c^e

popirf lava.
stoji

tako ovaj akuzativ znai nain, ako iza infinitiva
genitiv
iloi.
(

atribut,

^[ tJUi'1

)

ili

odnosna

reenica,

na

pr.

C^ '«^^
U>i tili

Udario ga je jakim udarcem;

aCxA
iLjii (y^' V
i5 JJ'\

Bojao se je poput
Udario

strašivice;

Ij^ill ti;S>^

me

je udarcem, koji je

tebi poznat.
Infinitiv,

koji

znai broj

ili

nain

radnje,
sila

može

stajati

i

prije

svoga glagola, ako je na
Jtli
jil-V'i A

infinitivu

govora, na pr.

;' . Poput lava

ide;

^^ %lr^
Nekada ovaj akuzativ
ispušteni glagol, na pr.
\1k^
'itli j

Jedanput sam udario.
dolazi

samo

zato

da

nadomjesti

mjesto

1^

lA^i

Strpi se!

CJ- mjesto
spada
i

Vi»ij'A-^)

Slušam

i

pokoravam

se!

Ovamo

prilog

CkA takoer, opet, koji je nastao od

UJVu^T Povratio

se.

2)

Objekat (*-'j^'o
\

Ovaj akuzativ dolazi samo uz prelazne glagole (iSj-^
i

J-^1

zove

se

bliži

objekat

(

*£_^.'i

*.^

J_,.»J^ 1),

na

pr.

\^"jl1jC.^ Istukao

je Zejd

Amra.

45

Objekat može
nica,

biti

svako ime. Ako
(.[j^"])
te;
i

je objekat

lina zamje([}.,c'»':.l'\ ).

može
pr.

biti

sastavljena

rastavljena
ili

na

iliLtS
vidio.

Vidio

sam

^.'b

iltl

il£\

^l

'^Vj U Samo

sam tebe

Neprelazni

glagoli

([j^\'S^'^)

mogu
s

imati

samo

dalji

objekat
(

t.

j.

objekat koji stoji u genitivu
Jj-^'\), na pr.

kojim prijedlogom

?:^^ -^^^

^.J'^

oj>i
juj

Prošao sam pokraj Zejda;
Zejd sumnja u
i

\jA (S

dUj

to.

Promjenom
enje, na
i>,

prijedloga nekada

glagol mijenja svoje zna-

pr.

Jh
t^j

plakati na nešto
težiti

<i

za

neim;

^ JC' ^ -L>j
biti

plakati za

neim;

izbjegavati nešto.

Valja naroito zapamtiti da glagoli, koji su u srpskohrvat-

skom
zitivni

jeziku tranzitivni,
i

mogu

u arapskom jeziku intran-

obratno,

na

pr.

1^

-»j.j «L=^

Došao

je

Zejd

Amru,

Xi_^ J>:^:..\

Omalovažio je Zejda.
i

Objekat može
Zejda sam istukao.

stajati

prije

svoga glagola, na
i

pr.

^^S-^

^'A'j

Isto se

tako objekat može
se ispustiti
i

ispustiti,

na

pr.

^^i Udario
odgovori
ViLj

sam.

Može

glagol,

ako

se iz smisla
pitati?

razumije, na pr. kad na pitanje

'JL-Io-'

J<oga

u

neko

Zejda.

Kada
(

se prelazan glagol pretvori u pasiv, glagolski subjekat

J*,^^

)

otpada, a na njegovo mjesto stupi objekat, koji
i

doe
subglasi

u nominativu
jekta),

nosi ime JtUJt L:

C

(zamjenik

glagolskog

na

pr. C-LJt .=*I.a

Otvorio

sam

vrata

u

pasivu

^U(

jtii

Vrata su otvorena.

Ako

se pretvori

u pasiv glagol

46
koji ima dva
ili

tri
i

objekta, onda prvi objekat
pr.

doe

mjesto

subjekta, a drugi

trei ostaju u akuzativu, na

tjO'l oLJ\

\L^ o-Ut Nauio
glasi:

sam Muhammeda arapski

ježili

pretvoreno u pasivu

''^},^\jLji'\''ZJJ

'^ Muhammed
ili

je

pouen

arapski jezik.

3)

Akuzativ mjesta

vremena {^/J^^JI])

.

^

Ovaj akuzativ izrazu je:
a)

Vrijeme kada se radnja dogaa, na

pr.

L*
[j-f^—i-

o>
-sUl

Išao

sam neko vrijeme; sam mjesec;
je je

1:^.— Postio

^l^j.\\ %J^>
j'^ o- ''^'J
'

Došao

kad je sunce

izlazilo;

(r^

> ,'^^

J^'^ '^\
'

'^ ^ Umrla
kad se

ki Božjeg
je

poslanika

'

'

'

je vratio sa Bedra.

b) Mjesto u

kome
jji.),

se radnja
pr.

dogaa, ako

mjesto neo-

granieno (ijxi
\JJ j
^Lš. j

na

\^'

'JC Putovao je po kopnu
Gledao je desno
i

i

moru

iS l^

lijevo.

Ovaj akuzativ dolazi kod prijedloga koji su postali od
imenica: "fO,
"'f.\lj

pred "Lili za;
jlIc,

"u^,

desno;

jLJ, JCj-

lijevo;

j;P nad;""^ pod;
t\j^,
i(ix:

JjJ

kod;

"l-'S

usred; ojj

meu;

*UU

prema^), na pr.

j\ji\ fCl

pred

kuom;
i

J\l)'\

jP

više glave

i

t.

d.

Ovamo
tri

spadaju

akuzativi mjera za dužinu:
J;.^

'-^j

fersah,

milje
pr.
L'*-

(1200 koraka);
'^

milja (400 koraka);

\S.

12 milja,

na

jl

Išao je fersah.
"'il-O, ^'<^

^)

Rijei "LjU",

i

/a1.:3

strana,

kraj

dolaze u genitivu

sa prijedlogom, na pr.

jUlCoC j^'

Spavao sam u jednom kraju kue.

^
,

47

Ako rije znai neko ogranieno mjesto
stoji
"S^'i

(

ijjJ*i'l),

onda

u genitivu
unii
i

s

prijedlogom osim poslije glagola 'Sj
j\'J\

otsjesti,

'cX^ stanovati, na pr.

j^iJi

1

Jeo sam u kui,

ali jiiii

oJiS Unišao sam u kuu.

Imenice mjesta {cj^ix\'^\) stoje u akuzativu kad
• -

znae
>

bivanje, postojanje

ili

boravljenje negdje, na pr.
sjedi.

s^j

Zr^
u

'^


.

^

Sjeo sam na mjesto gdje Zejd
Imenice
fli^,

u>>~«

i

r^'j^

mjesto

stoje

akuzativu
ili

kad

je

pred njima glagol, koji znai bivanje, postojanje

boravljenje, na pr. <3lSr
j^j m'j^ 'jJ£ Sjedi

^^

Sjeo je na mjesto, gdje on
ali

sjedi;

mjesto Zejda,

\'j^^^y.

titblT

Umro

je u

totn

i

u

tom mjestu.
ili

Kad mjesto akuzativa mjesta
jedlogom
(

vremena

stoji genitiv s pri-

uijkll

),

smatra se da ime, koje je u genitivu, prema
(

svome položaju u reenici
IaT uj»

>*_.:

)

stoji

u akuzativu, na
i

pr.

a

oj^

-

i

Ji
i

uj» <^,j^

Istukao

sam ga tada
i

tada.

Akuzativ mjesta

vremena može
pr.

stajati

prije

one rijei

na koju se odnosi, na
iJLiiSlJJ^

o^ lu^ Neko
na
pr.

vrijeme sam putovao;

U kuu sam
smisla

unišao. Taj se akuzativ

može

i

ispustiti,

ako se

iz

razumije,

na pitanje \J^ juj fU J*

Da

li

je Zejd postio mjesec?

može

se odgovoriti juj

pC
i

Zejd je

postio (to jest mjesec). Isto se tako

može

ispustiti

rije, na

koju se akuzativ mjesta
»i

ili

vremena odnosi, na
se odgovoriti

pr.

na pitanje
'(y.

jT

Kad

ši

ti

otišao?

može

*^^\

" petak.

4)

Akuzativ uzroka

ili

svrhe (U'j^^*^)
(

Ovaj akuzativ
glagola
ili

je uvijek infinitiv je

jjL^

> '

\

),

koji slijedi iza

iza

imena koje

slino glagolu. Glagolsku radnju
vršiti isti

kao
"^

i

radnju infinitiva
\i'jJ- '^'jj»

mora

subjekat u isto vrijeme,
straha;

pf*J

Pobjegao je od
Ustali

UJkjJLuJ

smo

iz

poštovanja prema njemu.

)

,

48

Ako oznaka uzroka
lice

nije

infinitiv
s

ili

radnju ne vrši isto

u

isto

doba, onda stoji u genitivu
ti

prijedlogom

J

,

na

pr.

^BCJJ iAji» Došao sam

radi knjige;

iU\;^

1til.'J"\

Poastio sam
ti

te

zato što

si

ti

mene poastio;

^Ujl'j-fjJVdi^ Došao sam
Što je

danas, jer
i

sam

ti

obeao juer.
i

reeno za prometanje
i

ispuštanje oznake mjesta
ta

vremena kao
vrijedi
i

za ispuštanje rijei, kojoj

oznaka pripada,-

za oznaku uzroka.

5)

Akuzativ uz rije j sa
»sa-m,

(.*^

Jj.^^

1

Kada j znai
onda
iza te

^»udTUŽeno«.

ili

-»pokraj«.

(5-»Ui1

>,'} >

jlj),

estice

slijedi akuzativ,

na

pr.

\jJliS^:-i»

Došao sam
Idi

sa Halidom;

^1 j '^'i\
sa

pokraj rijeke!

Ovaj akuzativ ne može

doi

prije glagola

ili

prije rijei

kojom

je vezan.

6)

Akuzativ stanja

(

'jCu)
ili

Stanje, u

kome

se nalazi glagolski subjekat

objekat za

akuzativom, vrijeme dok se glagolska radnja zbiva, izrazuje se
koji se zove 'jtil,

na

pr.

LS^lftl^

Došao

je

plaui;

Ci

G

o J>^

j Našao
biti

sam ga spavajui.
i

Oznaka

stanja

mora

neodreeno
stoji

obino

je iz infini(

tiva izvedeno ime,

koje uvijek

u vezi sa glagolom
^^i

J^l

),

glagolu slinim

imenom (S-^\ '^r)
na
pr.

"J^^*' ^^'^^

™^

glagolsko

znaenje

(JjaJ\j^*.),

(S'C

iC Došao

je

plaui;

CrC

Vb
'

^J^3

Zejd se vraa plaui;

Lr'Cj\'jJM"j4;
"

'

Zejd u kui plae (zapravo: Zejd se u kui nalazi plaui).

40

Nekad
ispustiti

se rije, sa

kojom

je

oznaka stanja u
na
pr.

vezi,

može

i

kad

se iz smisla razumije,

kad

se

nekom, koji
t.

polazi na put, rekne

ix^ llib Pravim putem upuen!

j.

>-

Putuj!

Mjesto akuzativa stanja može

stajati glagolska

ili

imenska

reenica saS (JU.\jG)

ili

bez njega. estica S jedino ne

može

doi kada

je

oznaka stanja afirmativni imperfekat. Ako je
stajati
ili

oznaka stanja perfekat, mora pred njim
estica
(vT-"-"
(

se zamišljati

jJ,

na pr.

->'

VT^'-"
"^

V^-^-^J J*V Došao mi

je Zejd jašui; je Zejd ne jašui;

^'J.

J»)

V^-^- ^ -4^^*^ Došao mi
->

jj* '-r^ J ^A.J

ti**-

Došao mi je Zejd, a Amr je jahao; Došao mi
je Zejd jašui;

^u
Kada
ili

(S* 5>

J-* -ViJ li^lf-

s-i^b
je

j^

S "tu^ jil^ Došao mi je Zejd, a jahao je Amr.

oznaka stanja reenica, mora ona imati esticu S
ili

linu zamjenicu (reenu
(

zamišljenu)

ili

oboje, koji služe

kao veza
stanje

'x>\J\

),

kojom
ili

se

oznaka stanja spaja sa rijei ije

oznauje (Jliiji
je

jOl1'>_->U).

Ako

oznaka stanja

jedna

rije, koja

oznauje

stanje

odreenog imena, može
na
pr.

akuzativ stanja

doi

i

prije te imenice,

j^jiS'bJtC Došao mi je jašui Zejd. Jedino ako je Jilb'i
ne

"u genitivu sa prijedlogom,

može oznaka

stanja

doi

prije

njega, na pr.

H,*^ J^J; '^J^

Prošao sam poliraj Zejda,

lioji

je sjedio.
prije

Kad

je Jlll j'i

neodreeno

ime, onda
je

tJU.1

mora doi

njega, na pr.

J^5 Lf h J«U Došao mi

j^ui
biti

jedan ovjeli.
i

Akuzativa koji
više,

znae

stanje

može

u jednoj reenici
i

na

pr. IS^CiLS'b

j^jitU Došao mi je Zejd jašui

smijui se.
4

.

50
7)

Akuzativ koji pobliže oznauje nešto ('JuLj1)
je uvijek

Ovaj akuzativ
a) Iza rijei
C\

neodreeno

ime, koje stoji:

koje imaju openito znaenje, na pr.

jL}

Olt Zejd je dobar kao otac

ili

po ocu;

tC -iJJLL Im'jM
'•'«>•

atrnja

je

puna vode;
lica;

\^j ^

^ =. j^j

Zejd je lijepa

iX jjf' o'^ 'S^\ "aIj
Ovaj
se akuzativ

Zejd je vredniji od

Amra znanjem.

smatra po svome znaenju kao glagolski

subjekat (^UJ'l), na pr. mjesto reenice l^'j^r— -^3
reci

može

se

<^j 0-—

-MJ-

b) Iza rijei, koje

znae mjere

ili

brojeve, na pr.
zlatnika.

£j'3l>j

riti

ulja;

Cti ojj^ dvadeset
'jj^^^l

Uz brojeve 3
nitivu
plurala^),

— 10 ukljuivo a od —99
11
tri

dolazi

kao Zj\yO>l\ u gepr.

u akuzativu singulara, na
:\^1 Oj^A->

jUj

*i}>U

ovjeka;

/^M 24 žene.
ostaju uvijek
pr.

U
iste,

složenim brojevima od 2Q
a
jedinice
se

—90

desetice

mijenjaju

prema rodu imenice, na

•^j

^j^ j V>if
Iza rijei
ili

23 ovjeka;

TjA oJ^At
i

> •^'^

23 žene. u
singularu,

iiU 100,

^t

1000

^jJu milijun

dualu

pluralu stoji

kao *lH oCil'l genitiv

singulara, na pr.

jlS

'iJ>

100 ljudi;
dvije hiljade
milijuni duša
100, 1000
ili

jb
Cl-j

(iJl

kua;
(t. j.

u^i>U'

ljudi).

Ako uz brojeve

milijun stoji još koji broj onda

e

osim imenice, koja uz spomenute brojeve dolazi u genitivu
1)

Jedini je izuzetak

od ovoga pravila rije o'U
sluaju rije
*j

W0

kad

stoji iza

koga broja od 3

10.

U ovom

U ne
^^0

stoji

u genitivu plurala,

nego u genitivu singulara, na

pr. J.o.j*'.^^'

ljudi.

51
singulara,

doi ponovno

ista

imenica

i

to u broju

i

padežu koji

zahtijeva onaj broj koji dolazi iza veznika, na pr.
t)^S j

jlS
Vi

'isu
'lii.

101

ovjek;

»Cj o>Lt j
.

Ja

103 žene;

^

o\Jil j liJ LiJi * *
*

1002 noi;
1003 noi.

JLJ

o£t S

JJlJ *JS\

Može

se

meutim rei
»Li o>lJ S
>U';
CjJ^.'Ji

i

""'^^V

103 žene; 140 ljudi,
i

j

i3l.

t.

d.

U datumu
1)

(

f,j^\)

Arapi izrazu ju dane na dva naina:

Redni broj dana

doe
i

bez

odreenog lana kao LiUil
u genitivu kao *Jl
,_jQjll,

imenici koja

oznauje mjesec

stoji

na

pr.
C

,>..,.
_,!=Ji
\

viJS

frei

muhanema;

oCii^S

)uj

C

li

e^vT^oga ramazana.
stoji

Ako

redni broj ima

odreeni lan, onda ime mjeseca
,

u

genitivu sa prijedlogom ^^
<;'J-^\
Cji

na

pr.

^i^^ trei muhanema;
^'J) ti

'oC^j o- r^i
2)

etvrtoga ramazana.

izrazuju

Kako Arapi obino raunaju po mjesenoj godini, onda datum noi, a ne dana i to tako da se od 1 do 15 u

mjesecu raunaju

noi

koje su prošle (ir-Ji
('o-l*^.
ili

ili

"o^ii-), a

od 15
pr.

^0-30 noi koje

su preostale

^*-l

)

od mjeseca, na

^^j
JjJj ^J^j

^ *>iXi
'ry.

IJlJ
:alji!

prvoga redžeba;
29 redžeba; 28 redžeba;
14 redžeba;

'.iljC

^

\s-jC oCJlJ)

^ oil tD s>iB ^jj^ JiJ Jsi luSV ^j ^
^*j
•cli.'i
5

75 redžeba.

Kod oznaivanja datuma

stoji glavni broj sa

prijedlogom J.
4*

.

52
Isto

tako se glavnim brojem izrazuju godine

i

to tako da
ili

se prije

glavnoga broja stavi rije
ci

i-L-

ili

ft u akuzativu
broja,

sa
je

prijedlogom

u genitivu kao
,

LšLil'l

dotinog

koji

onda
, ^

«13\ liUil'l

na
,
#

pr.

''

'K«,'
'

-.
-

-

}
/

1934 godine po

Is.

roenju;

*^

*

( <Li- i> )

,

.'

..

;.'

*J— w-«- j cV iImJ /;- .,: -;


:

U

I

:

[

2 ledleha godine 1207 po Hfdžh,

8)

Akuzativ izuzimanja (jplLi"i)
iza

Ovaj akuzativ dolazi

estice

V(

osim

(

*tii- Vl

^v* )

i

znai izuzetak (*ti£\'j1{j

Vl)
«Lr

iz

nekoga mnoštva, na
mi
ljudi

pr.

VI

f^1

(i

Doš/i su

osim Zejda.

Izuzimanje
a)

može

biti:
(

Spojeno izuzimanje
(^^ijLS'\)

[yJ:l\

t(li£- Vl

),

kada
i

je stvar
iz

koja
se

se izuzima

od

iste vrste

od koje

je

ono

ega

izuzima (kU jHIjI), na pr.

\ju3 V\

'f^l j<U.
tClJjJ Vl),

b) Rastavljeno izuzimanje

( VjaiJJL't

kad

je JiiLx'\

razliit

od

***:-

iiil~AT
jjjl

,

na

pr.

\'jif

VI

f

j <l» Doš/i su mi

7yudi

osim magarca.
'<!.

c)

Napušteno izuzimanje C'^^\
pr. Juj VI

^Lil-V"!), gdje
IT ^)

ji-iLu

nije

nikako spomenut, na
t.

j <U.

MJe mi došao osim

Zejd

j.

Samo mi
stoji

je Zejd došao.
VI

JijLi]

u akuzativu, ako estica
'^\

doe

iza

potpune

jesne reenice, na pr. \xjj
Ji£...
\"\

f^t J<U.
stajati

može
<!.
'

biti

u akuzativu, a može ako je
-ti:.;

u istom padežu

u
"3

kom
P'"-

je

^^'- V...

Cl

,

prije
vi^

VI

potpuna nijena reenica,
i^

cW3)
(ituj)

'ju"iii<

l'j^j

V^ 'JC.'^^
VI
J(=.'j'l.

'^b C
oJS-U
jeziku

jlL3

^)

Cesticu

VI

sa

kojom negativnom Cesticom treba u našem

prevoditi >samo«.

.

.

53
'•'• >.,

Valja zapamtiti da j'S ...A .l u

ovom sluaju može

stajati

samo

u akuzativu,

ako je
j-^
I

rastavljeno izuzimanje (^Juli*1 tGJiJLV't),

na

pr.

bl?-^ VI

j<U. U

Nije mi došao niko osim magarca.

Isto tako

J^La"\
*-:«

stoji

uvijek u akuzativu, ako je Jltll-H

spomenut
•^

prije
" *
»1

^pj

—LI,

na

pr.

,^ •';

IJuj VI (i<U. u
]

Sa/no mi je Zejd došao.

hJiLl\

jt

i ... 1

1

dolazi iza

nepotpune reenice
VI

i

stoji
te

u padežu
estice ne
s

u kome
bi

bi stajala
bilo.

imenica koja je poslije
se

kad

nikako

Ovaj

j

't . ;

l. A'"i

i

zove napušteni, jer se
VI
,

njim

postupa kao da nema uz njega estice
"j/'j

na

pr.

v^ ii*i» ^.

^ 3 v^ '^% ^,
l>ji,

-H-j:

\''^yj ^^
iJ*, liUT,

Kao
CrJ
i

VI

vrijede rijei
osi/17
i

(Sj^,

<(y,

^,

>\iU,

Ijid.',

oj^^ V
jje,
i

oL'

a//.

Uz
<J|

i5^
a

i

«l^ dolazi
te rijei stoje

JiilJi'1

uvijek u genitivu, kao

lJL^
,

,

same

u padežu, u
il'j

kom
j<l<^

treba da stoji
IT

^iilji"i

na
:5i,

pr.
1j*
<jj

jl'j *js.

\'^\

(i<l»,

'^ s^\

Iza

i

liU
>ii

može
(i*L=^,

stajati genitiv
(

i

akuzativ, na pr.
ti«U^ iT

{ jj

j)

j

Uz
zativu,

rijei

\^C,

^

f.^t
i

jj'j )

1

V-^

^

JlI-I

oj^^. ^

stoji

JldL.V'i

uvijek u aku-

na

pr.
»

JkC

'-il

:Ai U'

Ji JS^VI Eto, sva/ca je stvar osim Boga ništetna.
i

Rije
fta

xJ ali ne mijenja se
^j't

uvijek iza nje stoji

'*^'t': \'1

tllilJVh

pr.

JJ4

j4i JlL'1
jji

j^
jj'j

->i'3

Zeyd je bogat,
i

ali
i

je škrtica.
,

Kada rije

znai »drugi«
na
pr.

ne znai što

Vi

onda

je

^ obino
Meutim
stoji
i

atribut,

1^

t)4-3

Drugi

ovjek,

ne

Zejd.

estica Vl^ može znaiti »drugi«, kada prije te estice neodreeno ime u pluralu, jer se ne zna koje se jedinice

izuzimaju,

na

pr.

6jilJiJ'i1V^oJTC_K9,^lS^^

Kad

bi bilo

na njima (nebu

i

zemlji)

kakvih bogova osim Allaha, propale bi.

54

U ovom sluaju rije iza padežu, u kome je ime, kome
9) Predikat glagola

Vl^

kao

atribut stoji

u

istom

taj atribut pripada.

'J^

i

njemu slinih glagola

(Sl5^;^t;

V- )

Ovaj predikat
slijedi

stoji

u akuzativu, ako iza
pr.

pomonih

glagola

imenska reenica, na
L-*5
'w_A iT
'-il

'o^ Bog

je milostiv;

Jj'

j jir

Skoro

e

Zejd otii.

Za predikat

pomonih

glagola vrijede ista pravila, koja,
Vidi

smo nauili govorei o predikatu imenske reenice (J^^
str.

34).

Predikat ovih glagola

može

biti

i

cijela

reenica, na pj.

LuŠT
\Jjk"^^^

jj*

j '^\^

Zejd pisaše;
Siromaštvo je skoro nevjerstvo.

y ^'1

ilT

Jedini je glagol "d^

od ovih glagola koji se smije

ispustiti,

ako
na

se
pr.

iz

smisla slijedee imenske reenice

može

razumjeti,

S-Jj' >!ri

'cj[j

"USi

\'jL

c,[

rfiy\ 'uA^

'i^^^

^/"^^"

e

biti

nagraeni prema svojim djelima: ako je dobro, dobrim, a ako
je zlo, zlim.

U ovom
etiri naina:
a)

se

sluaju reenica

iza estice

o*^

može

itati na

r^
^A-'i

('.Sljlul^>
(

-*'

*'-^

('^'

0^^)
6lž=)

0^

b)

'.tjlS—r

)

-*'

>'-^ ('-^

d)

t^i

(

'.

t>

Tj^J.

)

J

"'jP-

(

jJ>'

i 61^

10)

Subjekat estice o[ zaista

i

slinih estica {o\y^.
milostiv.

f— i)>

na

pr.

V';

'-il

Ol

Zaista

/e

Bog

Za ovaj akuzativ

vrijede pravila, koja su navedena

kod subjekata imenske ree-

nice (Vjali'1 Vidi

str. 30).

55
ll)Subjekat iza nijene estice V
(i^ji-it

JJCil

V^i) nikako
u--^,
j.
"^

nema, koja znai odluno openito nijekanje
'-il

(

^-^^
i.

)

na

pr.

V\ 'J\

V

Nema

nikakva boga osim Allaha,

Samo

je

Allah Bog.

Subjekat ove estice

stoji

u akuzativu samo onda, ako je

neodreeno ime

{'ij^'i), koje stoji

kao

LšUJi*!

ili

ima

iza sebe

još koju rije, koja
i

znaenje toga imena dopunjuje (jJUlti-i)

ako

taj

subjekat

slijedi

odmah

iza

>1

,

na

pr.

LJ jJt <i~';ljl 1 J-e-''^*^

^

Nema

niije

kue

stalne na

ovom
zlo.
j.

svijetu;

t^jjL^

f^

iUli

V Nije niko pohvaljen ko radi

Ako
LiCil'l,

je

subjekat

ove

estice jedna
i

rije,

t.

ako
(

nije

onda je nepromjenljiv
'.li

svršuje se na vokal »e«

-

),

na pr.
12)

V\ 'Jl

V-

Predikat estica

Vi
na

iT,

koje

znae

što

i

Cr^

nije

(;>xl; ujJLft_iI\
ii

VjU ^),

pr.

*
V Nije niko otsutan.

1^

Vj U

Zejd nije uen;

6 li jl ;

GENITIVI (olj/^dl)
Genitiv u arapskom jeziku dolazi
1)
j\'ji'\

samo u dva sluaja:

Iza prijedloga,

na

pr.

i u kui;

u-y/\ '>'

na glavi;
I

Al
,

Tako mi Boga!
na
pr.

2)

U

genitivnoj vezi kao <Jl LšLii

ju'j jlS

Zejdova kua;
je

Ci* 'f\C

srebren prsten.
imati nunaci je niti na-

Rije koja
stavka o
ili

oCil"! ne
ili

može nikada

c,

za dual

pravilni plural

muškoga

roda. Rijei

koje stoje u genitivnoj vezi ne smiju imati isto znaenje pa se ne može rei
jJlIi-JJ, jer

obje rijei

znae

lava.

Osim toga.JUJi1
I

ne smije imati uže znaenje, nego što ga ima <J\ .JUii ne može rei jlx-» ii^u

pa se

kua

zida,

nego

»i-jj'

j\x>.

zid

kue.

56
Genitivna veza
a)

može

biti:

Sadržajna (Vji:j.i*l'i»U/T), kada tiUJi'T nije
ili

iz

infinitiva

izvedeno ime, iji je genitiv subjekat
nje,

objekat glagolske rad-

na

pr. š/j

->'»

Zejdova kua.
I

U

ovoj ,vrsti genitivne veze

rije koja

je >JUJl

ne može imati

odreenog lana.

Pred genitivom u ovako j genitivnoj vezi
prijedlog J, ^ili
Ji
<i
,

možemo

zamišljati

na

pr.
jIjJI

j jIj - Joj

Zejdova kua;

poJ^

'^

li

- CijJ I -

Cf,

f

^1 srebren prsten;
spavanje.

JJJl

f'jS

JJl31

j f^l nono

Ako
x.3
'.»li,

je genitiv

odreeno

ime, postade

odreen

itiUi'T,

na

pr.

a ako je genitiv
pr.

neodreen, onda

e LjOjI postati
oUv"!
),

samo

donekle odreen, na
b)

J^S

%

neija kua.
(

Gramatika
I

je genitivna veza

'iliJOlI

kada

je
ili

JiUJl

iz

mfmitiva izvedeno ime, iji

je genitiv subjekat
pr.

objekat toga imena, koje sadrži glagolsku radnju, na

Mj LijU

koji

tue Zejda;
*^Ji:A

^'J\
'\

^—

tij^P-

U
kada
i

ovoj vrsti genitivne veze

može
ili

imati

odreeni lan,
u dualu
ili

sam

genitiv ima

odreeni lan

ako

jetjQji.'l

u pravilnom

pluralu

muškog

roda,

na

pr.

kL'^VJLm

lijepi;

J-^1 LjOjI koji tue nekoga;

x{j yj\j'\

koji tuku Zejda.
stajati

Izmeu
rije.

LjLii''i

i

<J\ LšUil'1 ne

može

nikakva druga

Pokazna zamjenica, koja
genitiva,

se odnosi na

LiCii'l

,

dolazi iza

na

pr.

IJ*

^UJ\ ^Li Ova uenikova

knjiga.

Rije, koja je liLil'1 mora stajati prije one koja je LiUJ.'^
jJl.

Ako
ta

LiUJll

ima rije, koja

je s

njim u kakvom odnosu,
pr.

mora

rije

stajati poslije genitiva,

na

'-»^1
f
\iji

V 1 LJS
juj

milostivo

majino

srce;

jjj-

^j-liT

Zejd je obukao

Amru

odijelo.

5

57
Izuzetak od toga ini rije
«jjle

'jji

,

kada

je LiCii's

,

na

pr.

^

\jij3

(:'\

Ja ne poznam Zejda.

Rije koja

je

LšC-Jl'I

može
pr.

se

i

ispustiti

pa genitiv dobije

njegov padežni nastavak, na
'CjjJI

JLl j Pitaj

selo!

t.

j.

Cjj]\ J»» 'jC\ j
'iJUi''imoŽe
ista

Pitaj stanovnike sela!

ostati

bez promjene, ako je ispušteni genitiv

rije, koja dolazi u slijedeoj genitivnoj vezi

takoer u

genitivu,
Jl-^/
\

na

pr.
t.

iA-o.

J J- bJ OjJ

j.

meu

podlakticama

i

licem lava.

Isto se

tako genitiv može
rijei LiCil'!
lj

ispustiti,

kada su u dvije genitivne
na
pr.

veze

iste

i

<J\^LiOxl'\,

iSSa 'f^

p^
<

t.

j.

O
<

Tejme^) Aijevia, Tejme Adijevia!

,

I

,

1

-

Ako

se genitiv ispusti
'^JUil'1
),

osim u spomenuta dva sluaja, dade
nunacija
pr.

se rije, koja je

kao

naknada
t.

za

ispušteni

genitiv

{

j»'j^''\

o:yJ

na

'.l£;T:5s'S

j.

'.IIIjT
j.

j*G

JS'

Svakom pojedincu smo
ili

dali; JlIL*

- i^).

t.

\ji^oo

M «»

Iji^oll'

M f^

tada.

U
"^

genitivu kao<Jl
f
j-;

oUJ

1

može

stajati

i

cijela

reenica, na pr.

'^^ oujVI ^^
'

!»*

Ovo

ye dan,

kada

e

iskrenim koristiti

njihova iskrenost.

Dodatak o padežima
Ima sluajeva da u
se
istoj

reenici

dou

po dva imena, koja
(

meusobno

dopunjuju.

U tome
i

sluaju drugo ime

'^^1

)

uvijek ovisi o

prvom

(

'p^^'\)

slaže se s njime

u padežu. To

su ovi sluajevi:
^)

Vlastito ime.

58
1) Atribut,

koji se zove

*i->l^,

a imenica na koju se atribut

odnosi,

zove se o_,--»^l, na

pr.

"1.^'
'JiCJ1

'j-sCJl

'fUVi

Pravedni je

Wadar

obljubljen;

fl.'^'l

'<Ji1

'iuJ Bog

uva pravednog

vladara;

JiUJ V'V'i

-j/ 'ilc°^1 tiTilj

Sretni su podanici

pravednog vladara.

Atribut uvijek stoji iza imenice, na koju se odnosi.

Jedna imenica može imati

i

više atributa,
i

na

pr.

J^GJI '^Lj^^j^ j«u; Dolao mi je ueni

vrijedni
i

ovjek.
izjavnu

Neodreena imenica može
reenicu
koja
'.j.^t

imati

atributa

cijelu

(

'ij-^1

''*i.X''\ ).

Ova reenica mora imati linu zamjenicu,
imenicu
(

se

odnosi
(J<U^

na

neodreenu
je je

jiUl^j,

na

pr.

ijUjl-S

Došao mi

ovjek, iji je otac umro;

'.ji't

lU -^j jiC Došao mi
se zamjenica

ovjek, iji je brat uen.
kada
se iz smisla razumije,

Ova
na
pr.

može

ispustiti,

iL-i ij-iJ ^'

,_r~iJ

iSJ^ V Uji

IjJij'i

J mjesto L-^

i^-jL; i^^ ,.^-i-

JJ t5J.f V

uvajte

se dana, kada

nee moi naknaditi
biti:

niko ni za koga ništa!

Atribut u
a)
(

arapskom jeziku može
koji
^r-^)

Atribut,

se

odnosi
pr.

na

imenicu,

kojoj

pripada

U ^ o«

"> '^Sr
'iCj'l

na

'jJj^ jili

Došao mi

je

ueni ovjek.
i

Ovaj se atribut slaže sa svojom imenicom u odreenosti

neodreenosti (.j^J3'\jtl,J^\), a osim toga još u rodu, broju
padežu, na pr.

i

^W J»j j«u -

^U

\

J-»J\

J<1=.

-

-^rU

»i^i

t^*"?-

Kod
zal

pravilne množine ženskog roda

i

nepravilnih množina

Kod

razumna bia može atribut biti i u jednini ženskog rodai. nepravilnih množina za nerazumna bia atribut je prvenstveno u jednini, a može stajati i u množini ženskog roda, na pr.
('<.i.fj1)

oliiJl

oLjL-Ji''i
'J\J.

dobre muslimanke;
dobri ljudi;

(

'u.Cj1

)

"o^ij]

'J\

{ol^y»Jl'u'i6^1ii*l!;UJ''V'i

posjeeno drvee.

59
b)

Pridjev,

koji

kao izvedeno ime ima svoga subjekta
<i^). Ovaki atribut

(*3

^

^r

Je.

'Jfr

o^

samo formalno

pri-

pada imenici, na koju

se odnosi, a uistinu je

subjekta, koji iza njega dolazi.
atribut pretstojee imenice.
slaže

on predikat svoga Ta imenska reenica je onda
imenicom
pr.

Ovaj

se atribut sa svojom,
i

samo u padežu
1_^1
"l>j^ jc\j.

i

odreenosti

neodreenosti, na

'^

On

je glasovit pjesnik;

'JlJs^^^.S~l'\[^J\d-^C

Došao
cuje;

mi

je

ovjek, ija. se rije

iiiCii "'iT^LJ'

-^j '^\j Vidio

sam ovjeka, ije su

vrline

poznate;
IjJUiJ

f^^

siS*1 J°-'

Moja

je sestra žena, ija je vrijednost

poznata..

Ovamo
com
slaže

spadaju

i

izvedena imena, kada iza njih kao pridjeva
ali

slijedi genitiv

(^\

LjCiJL*'i),

se taj atribut sa
pr.

svojom imeni-

po pravilu pod

a),

na

^.jLj]X.t^'\'i\ljiV^\j Vidio
•Si"^"\

sam djevojku plemenitoga

roda;

^^J^ cJ^Z'j c-HS

Vidio

sam dva ovjeka plemenitog odgoja.
(

2)
'f

Ime, koje stoji iza veza

^jllll 'jj^'

)

:

j
i

i;

_i

pa;
3//.

pa onda;

^ ak;

'j\

- Cl -

'^\

ili;

V

ne;

3;

nego
I

of-i

Ime, koje stoji iza ovih veza zove se

^^jJ

(vezano),
(s

a

ime
je

s

kojim ovo ime

stoji

u

vezi,

zove se j—l ^J^^'\

kojim
na
pr.

vezano); odnošaj
jjj- j

izmeu oba imena zove se _LkJ T
j
J«L>-

(veza),

->i

Došao mi

je Zejd

i

Amr.

Ako

se

neko ime veznikom spoji sa sastavljenom linom
(

zamjenicom u nominativu

3-alil '^"A^^

'.jul^'i ),

mora

se prije

veznika ta zamjenica ponoviti rastavljenom linom zamjenicom
([}^i^Vyjj'ji!V.ju-^'\}, na pr.
Ji'j
j» iil

ii-i-

Došao sam
ako

ja

i

Zejd.

To ponavljanje zamjenice ne mora
i

biti,

izmeu Lšjili"i

<Jl

lijiJjl''i stoji
Ju* j

koja druga rije, na

pr.

j

f

jJ

^

WS^

Tukao sam danas

ja

i

Zejd.

60

Kada
stoji

se

ime veže sa sastavljenom linom zamjenicom, koja
l<ao jJl iiCil*^ ili iza prijedloga,

u genitivu

mora

i

ime koje

stoji iza veznika,
Ja' j.

dobiti

isti

LiCill

ili

prijedlog, na pr.
i

j

\tX

ojy
se

Prošao sam pokraj tebe
i

Zejda;

ju'3

LjUS^S iljUT' Tvoja

Zejdova knjiga.
i

Veznikom
imenice,
\

mogu

vezati

dvije imenice za druge dvije

na
'j

pr.

jj

U.

J^

\Jjt "jj'j

V^

Istukao je Zejd Amra, a Bekr Halida.

Kako
cijele

veznici vežu pojedine rijei,

mogu

isto

tako vezati

i

reenice, na pr.

Zaista laž vbdi u stranputicu, a stranputica u pakao.
3) Izraz, koji naglašuje
ili

pojaava neku rije u

reenici.

Taj se izraz zove o^Ull (pojaanje), na pr.
->;

j

-»iJti^^r
jj

Došao mi

je Zejd, Zejd;

v-ju

j ti«U
biti:

Došao mi je Zejd lino.

Pojaanje može
a)
ista

Gramatiko (formalno
ili

- jLiŠiVjJ^G]), ako se ponovi

rije
Juj
b)

reenica, na pr.
ti-Jl

Juj

(i<U.

Cl~;^i>

Jijj

V-*"^
I

V-''''

~
),

\^

'^-^

\^

'4i-^

Sadržajno pojaanje
izrazima:
,.^-jl;.

( Ji^JuJi

JiXIjJ|

kada se

rije

pojaa

oj&

sa/n,
»-*>

sobom, lino;
'»^'l

:^
svi,

oba, obadva;
sve,

Cžj^ o6/e,

obadvije;

'^>

skupa,

na

pr.

L-jiJ Jiiu'l 'Kjk^

«L Došao je vladar lino;

Lr^^

'v-*^ Otišla je sva vojska;
i

L-tiJiT r !^ hn j ,.
.

pXJ 1 oM^ V/dio sam obojicu: uitelja
lijenika;

(iis^iJU.1

iljl

ti

c/je/e

tekue godine.

Kako se iz gornjih primjera vidi izrazi, koji ine ^^^i^lo^OlI,
stoje uvijek

kao iJUi linoj zamjenici, koja
)

se sa

predstojeim

glagolskim subjektom slaže u rodu

i

broju.

51

Kada rije JT
jedanput pojaati sa
c,.y^
\

služi
'»j^\

za pojaanje,
,

može

se

ta

rije još

na pr.

r*^ *^:5i'1
Oj*a

Jkkli
'»^'l

/

padoše niice aneli

svi skupa.
|.

Isto se tako

rije

može pojaati

izrazima ^!a

'CJa

ili

'^1, na pr.

^6>--*'*l'J'»'jM*l» Doš// su

mi

Ijiidi svi sliupa.

Ako

je sastavljena lina zamjenica
)

u nominativu
ili

(

^., "^

1

3^^'1 '?p^'1

pojaana izrazima tr^
pr.

'jj'

>

mora

se ta

zamjenica najprije ponoviti rastavljenom linom zamjenicom u
nominativu i'j^;»Jci\'^ l^Vjulj]), na
<-ou
4)

^ OyJ.

Jw j

že/d je istukao lino.
razjašnjava što se je mislilo
to razjašnjava zove se

Izraz

koji pobliže

rei

nekom

rijei u reenici.

Rije koja

'j'xJ'\-

(zamjena). Mi to izrazujemo
<JU juj

pomou
t. j.
i-i.

rijei

>to jest«, na pr.

oi* Propao

je Zejd

njegov imetak.
(u

Rije koja

se razjašnjava

zove se

'J\A'\

gornjem primjeru

Ova
a)

pobliža oznaka
cr^

može

biti:

3^Cj1

^jiCJl S-C

Zamjena

cjeline cjelinom,

kada obje

rijei izrazu ju jednu istu stvar, na pr.

2)^1 jL~i
b)

i<U Došao mi

je

Muhammed
cjeline

t.

j.

tvoj brat.

'^^\

'cy-

J:^\

'jju

Zamjena

jednim dijelom, ako
pr.

drugi izraz sadržaje

samo neki dio prvoga, na
Gradski svijet
t, j.

^

•-^I.aS
c)

3ri;'J''^ fj*
'^
\

njitiovi prvaci.

jC~.

1)

Jy

Zamjena po nekom odnošaju, kada
pr.

se izrazi

zamjenjuju zato što imaju nešto zajedniko, na

o^ ^La't '.-Ju
d)
iJill 'SA

Putnik je orobljen

t. j.

oteta

mu

je odjea.

Pogrešna zamjena, kada se pogrešna rije

zamijeni pravom, na pr.

'tSj^ ^-Li

jj>

On

je Sirac

t. j.

Egipanin.

Obinije

se

u

ovom sluaju rekne

iS,^-a. 'Sj ^^\J. y*.

62
5) Apozicija (JlJ\'.jXs-) je imenica,

.

koja pobliže oznauje

drugo ime, na

pr.

xj}2^\^iC Došao mi
*^t

je

tvoj

brat

Zejd;

,Jj^^\

<&\

1iL-i\

Zakleo se

Bogom Ebu

Hafs, Omer.

Apozicija se sa imenicom na koju se odnosi slaže u rodu,
broju, padežu, odreenosti
i

neodreenosti.
stoga, što dolaze uz
se neposredni padeži
svi nominativi,

Imena, koja stoje u
rijei,
(

nekom padežu

koje idu

s

dotinim padežom, zovu

liC>^'\
i

oVjl2jl"i).
genitivi.

U

ove se padeže broje

aku-

zativi

Ona

imena, koja slijede padež drugih imena

kao

što je

'*Ciu^'

'*J>JlLC'

SA'

^^

i

pLlJlLLLp, zovu se

posredni padeži

(3-r;^r^^.

oV^-^JLI)-

Sintaksa glagolskih oblika
Prelazni
i

neprelazni glagoli {\y^\ 'S^'^ J

S^-^

\

'S*^'\)

S obzirom na znaenje arapski se glagoli dijele na prelazne
i

neprelazne.
Prelazni (tranzitivni
ts

jld'1

^}liJ

su glagoli, u kojih radnja,
),

koju

vrši

glagolski

subjekat

(

^CiJI

prelazi

na

predmet

(objekat *i/j_^Hn),

na

pr.

iil.iiir't^^r
U-S^^jlIj

Shvatio

sam

tvoj

govor;

L^^CJ Zejd

piše pismo.

Neprelazni (intranzitivni \}M[y^'\) su glagoli, kod kojih

radnja glagolskog subjekta ne prelazi na predmet

ili

objekat

(j;'j^"i), na

pr.

'w'-J=:

Sjeo sam;

''-43

fC

Spava Zejd.
su:
I

Intranzitivni glagoli
1)

i\jM'S^'\)

Veina

glagola 4

i

svi glagoli

5 razreda

vrste,

na

pr.

'^J - *rSA

radovati se;

')^ -

*Sy->,

u jedno oko
biti

oslijepjeti;

y^

- '(.^

plemenit.

63
2) Glagoli

V

vrste (J-iid'i
I

LC
na

),

koji su postali

od imenica

ili

intranzitivnih glagola

vrste,

pr.

JiCJ
3) Glagoli

uzeti priimenak;
i

SS^

oholiti se.

VI

VII vrste
izmiriti se;

(

jCaJVlS

uiitLdi L-C).

na

pr-

'4-LUj

^>1SC1J)

razbiti se.

4) Glagoli VIII vrste (JUijVILI;'),

koji se u
ili

našem jeziku

prevode sa povratnom zamjenicom »sebe«
jlni'l

»se«, na pr.

rastati se.

5) Glagoli IX, XI, XII

i

Xin

vrste,

na

pr.

Vj^l
'i\jl\

pocrnjeti;

jako

pocrnjeti;
obrasti
žuriti.

l.i}Ii*i

bujno
jako se

travom

(zemlja);

i^i
6)
II,

III

i

IV proširena vrsta od glagola, koji imaju etiri
na
pr.
se;
oC-Lj. smiriti se.

korjenita suglasnika,

r^j;' valjati se;

fi'S*.! skupiti

Neprelazni glagol postaje prelazan:
a)

Kada prede u
7-^
pJifr

II

vrstu

(

J7;«-iJl

v^

)>

"^

pr.

radovati se,
biti velik,

'rj obradovati;

'^

veliati, poštovati.
LjI;')>

^

-

b)

Ako prede u IV

vrstu (jCo'^'l

na pr.

j^J>C-j.i
\jje-

Otišao je Zejd;

Joj C-*il

Odveo

je Ze/d

Amra.
dalji

c)

Kada

se iza

neprelaznog glagola stavi
(

objekat

t.

j.

objekat sa prijedlogom
Juj

^JiJ\^JCiS\ ^>J^JJiA\),

na

pr.

'.-J* j

Otišao je Zejd;

"'jjj '»— J^i

Odveo

je Zejd

Amra.

64

Nekada
taj

se sa daljeg objekta

može prijedlog

i

ispustiti

pa
pr.

objekat

mjesto
^g^y>

u genitivu
JU\

doe

u

akuzativu,

na

5\j.J i>.u--

*^y

i

mjesto

K.''^

o- c^^

'^"^^ J

^"sa

je sebi odaforao
ljudi.

od svoga

naroda 70

Ovo
slijedi

ispuštanje prijedloga redovno biva kada iza prijfedloga
'J\

estica

da

ili

'J zaista,

na

pr.
*uV

jiClij o-t3^>

r^*^

y

"Mjesto -p^u:

Da

li

se

ud/^e, što

vam

je

od Boga došla opomena?!
glagola jesu glagoli, kojima

Naroita vrsta
se hvali
ili

intranzitivnih
jJl

kudi

j^'jJlTjCUI).
biti;

To

su:

("f

'pl:

dobar

cA,

ili

*^

'oš biti!

Ovi glagoli uvijek ostaju u singularu i mijenjaju se samo prema rodu njihova subjekta. Subjekat ovih glagola ( []cQ'\ ) je
uvijek ime sa
stoji genitiv

odreenim lanom
( a!J\

(

^}^\ --»^

1

)

ui ime,

uz koje
ili

LiuA'l

),

na kome je odreeni lan

im je

subjekat sakrivena lina zamjenica, uz koju dolazi

neodreeno

ime u akuzativu pobliže oznake ove glagole dolazi u nominativu
što se hvali
ili

('J^jUlI).
i

Pored subjekta uz

imenica, koja kazuje ono,

kudi

( 'f/iH;^

-

^-^k^

'^A^'l

)•

Ova

se imenica

mora
i

slagati sa pretsto jeim glagolskim
pr.

subjektom u rodu broju

odreenosti, na

^^j 'J^jl Dobar U je ovjek Zejd! 'r^ LZj'ivJi^ (o«l:)o11 Loša li je žena Zejneba!

'^

^^^''[jJA j^" Dobar
'

si

musliman

ti!
li

"'j^iUSfi

(t.

j."'j;;>Uj(>> ri) Dobar
Zejd!
ili

je

kao

ovjek
kad

Imenica, koja kazuje što se hvali
ispustiti,

kudi,

može

se

nekad

i

se iz smisla razumije, na pr.
aIIJI

^

Dobar

li

je

ovjek!

t.

j.

L^\

jlIjI

'^ Dobar

li

je

ovjek Ejub!

65
Imenica koja izrazuje što se hvali
tivu stoga, što je ta imenica subjekat
ili

kudi stoji u nomina-

imenske reenice, iji je

predikat glagolska reenica, koja stoji prije nje.
je obrnut red rijei u reenici.
biti
ili
i

Prema tome
reenici
se hvali

Meutim može u ovako j

obini red rijei pa da imenica, koja kazuje što

kudi, stoji prije glagola, na pr. ':i'>"^1c-l-i*jLJ* //ind, loša

U

je žena!

U

ove glagole spada

i

^
\i

voljeti.
,

Subjekat ovoga glagola
pr.

je uvijek

pokazna zamjenica
li

koja se ne mijenja, na
li

juj\j1» Dofcar

je Zejd!''j^'\xJ- Dobra

je Hin!'j}\^'J^^xJ.

Dobri

li

su ljudi!

Tranzitivni glagoli

(

ts'^^''\ 'S*j^'\)

Prelazni su glagoli:
1)

Veina

glagola

1, 2,

3

i

6

i

neki glagoli 4 razreda
^"<^'V

I

vrste,

na

pr.

Lj:^

- '--..^pisati;

v-^ - vv^
Vr*

^^r^

"

t^

otvoriti;

jJ^_ - (Jw

razumjeti;
II,

L-r^' -

"misliti.

2) Glagoli
'Jy. poslati;

III,

IV

i

neki glagoli V, VIII

i

X

vrste,

na

pr.

CJli nadvladati;

plJ" nauiti nešto;

'r^\

hvaliti;

CjLjks1\ odobravati.

3)

Glagoli koji imaju u korjenu etiri suglasnika, na pr.
všljati.

^^>S

Neki tranzitivni glagoli mjesto bližeg objekta u akuzativu

mogu nekad
mijenja
objektu,

imati

i

dalji

objekat u genitivu.

U tome
koji

sluaju se
stoji

znaenje
na
pr.

glagola

prema

prijedlogu,

na

\Zj _^ 11 Zovem Zejda; x{j '^ ^it Proklinjem
Zejda.

Zejda;

jujl^

^jl Blagosivljem
i

(Zapravo:

Molim

Boga

protiv Zejda

molim Boga za Zejda).
5

66

Kada

se tranzitivan glagol

I

vrste pretvori
j.

u

II

ili

IV vrstu,

postae dvostruko
bliža
Ijfc'l

tranzitivan

t.

uz takav glagol dolaze dva
nešto;

objekta, na pr.
objaviti

'^
nešto.

znati;

'^ pouavati nekoga

nekom

U arapskom
tri

jeziku ima glagola uz koje dolaze po dva

ili

akuzativa objekta.

A) Glagoli, uz koje dolaze dva akuzativa objekta jesu:
1)

Glagoli iji su objekti razliiti
i

t.

j.

ne

mogu

se staviti

u odnos subjekta

predikata, na pr.
\Z'j
i

GIIj \1jj

W^

I

^^o sam

Zejdu
se ne

zlatnik.

Rije

Ijlli

ne

mogu

sainjavati reenicu pa

može

reci ji^f j-jj

U

ove glagole spadaju glagoli

I

vrste koji
i

znae:
pr.

napuniti,

nasititi, dati,

oduzeti, zabraniti, pitati

moliti,

na

tU t\š^'\

oX
li jS

Napunio sam posudu vodom;
Napojio sam Zejda vodom;

ti. {jL'j '^'./:..

^,!jJ1

'4J1I

Bog mu

je je

darovao

život;

_LJ\ ^'^'

'^\

Z.^ Bog mu
ijj

oduzeo blagoslov znanja;

jUlLlli
;pLJl
'Ž)\

uvaj

nas paklene muke;

JU
pr.

Moli Boga za oprost!
i

Ovamo

se ubrajaju

glagoli
{Jt

II

i

IV

vrste, koji su

ve

u

I

vrsti prelazni,

na

plVJt

CJu Nauio

ga

je kozmografiju;

VJ^CCJ^ Nahranio ga
I

je hljebom.

pojedini objekat

i

oba zajedno kod ovih glagola može se

ispustiti,

ako

se iz smisla razumiju.

2)

Glagoli iji objekti
i

nisu razlini

t.

j.

mogu

stajati

u

reenici kao subjekat
grupe:
a)

predikat. Ovi se glagoli dijele

u dvije

Glagoli

koji

znae duševnu radnju
sumnju
ili

{^jX^'^ii-i\)

ili

glagoli koji izrazuju

uvjerenje

(o^S

ii^lirtjt^t).

67

To

su ovi glagoli: jLU znati;

'^j

opaziti; isb^) suditi, misliti,

sanjati;

^

misliti;

'^-~~^

misliti,

smatrati;

'^\L

uobraziti; 1^3
pr.

smatrati, držati; L.* (imperativ

od C^j) smatraj, raunaj! na
je Zejd neznalica;

>UU. I^j v;„*Jj
U.

Znam da
Mislio
A^e

l^

Ijuj

^_b

sam da

je Zejd

uen;

^\i

"Zi]

CjCU V
'js^j
'^\ C
i

smatraj Boga nemarnim!

LJ»

li:_j.

Opazio sam da je on blag starac;
Afe

lil^

\jjj

mislim da Zejd

laže.

Nekada subjekat

objekat ovih glagola je sastavljena lina
lice,

zamjenica, koja znai isto

na pr.Cy^'^.'t Mislio sam da

sam

lud.

Mjesto dva objekta
sa

iza ovih glagola
\x>^

može

stajati

reenica

esticom
I

ol,

na
i

pr.

^U

J

'^^-^

Znam da

je Zejd dobar.

pojedini

oba zajedno objekta ovih glagola mogu se
smisla razumiju

ispusti,

kada se

iz

samo

se rijetko jedan ispušta.
ili

Ako jedan od
njih,

ovih glagola stoji
ostati

medu dva objekta

poslije

onda objekti mogu
i

u akuzativu, a mogu

biti

u nomi-

nativu kao subjekat
t

predikat imenske reenice, na pr.
•.',.->•'.

i''

'.'

\t \'

".

-I- ->i

i'>

Mislio
oJl:^ >UU. Ijuj

ili

^rJuJi

*

(UU ^^ ^

sam da
ili

je Zejd neznalica.

Juj
-

Kada
"estica
( tJ

iza
,

ovih glagola stoji upitna
služi

negativna estica,
ili

koja
ih

kao pojaanje
o^,

(sIjjl.'v1 *(i)

za zakletvu

J-JLl^fV)
»l-^^fl
•fl

estica

pred

ijim
stoje

predikatom

stojiš

(

f"^ ),
iljL^ft

onda oba objekta
jujl »i-Jft

u

nominativu, na pr.
ili

Znao sam da je kod tebe Zejd
a
tSl

Amr;

^)

Kada glagol X»j znai »nai«,

j

»vidjeti«,

onda ne spadaju u
objekat

ove glagole, pa drugi akuzativ, koji
( ji^

doe

iza ovih glagola, nije
pr.

J^j^

I

)

nego akuzativ stanja (JUl), na

U.^^ <oJl»j iVašao sam ga

bolesna; Uli; OjIj V/d/o

sam ga gdje

spava.

68
''ii^"'j4j

C

^jj Mislim da Zejd
da

nije

uen;

^

i>JU '^ilS

'^

j

Ja

ve znam
zaista

e

mi (Boga mi) doi smrt; ^l^"lu>ioA^j Znam
sigurno da je

da je

Zejd

uen/f u3 ^3 'o['^^ Znao sam
''^\

Zejd uen.
b) Glagoli 3;«:,

'X^, '^J.
i

i

'^^'

J^ada

znae

-^uiniti<^,

»napraviti^

(J-^rjCil)
'^"1 "
G-L.^

\^'i

nazvati, imenovati, na pr.

^

^U)
'
'

t,fc:
"

\j
'

(Spomeni), kada je

Bog uinio Kabu
ljudi.

mjestom obraanja

^

Gu

jJ^ S'jJjl

o-J'^ t/inio sam neprijatelja prijateljem;

^y

'y,

lf-^:^,\^'j\V inili smo
druge;
lA-U

da jedni tada ulaze

meu

>0!\

'^\ 'jj/l

Bog

je

uinio Ibrahima prijateljem;

[/inio

;e

Ct.

j.

dogaaj)

njihove crne
lica crnim.

kose bijelim, a njihova bijela
B) Glagoli koji imaju
nešta;
>s'A
tri

objekta jesu:

^1

objaviti

nekom
'Z.'^^^\

pokazati

nekom

nešta, na pr. \^\j

j^^\\x^

Saopio sam Seidu
Seidu stvar jasno.
Prvi
i

stvar jasno;

O'fj'J^^^'-^J Pokazao sam
može doi u odnos

drugi objekat oviii glagola ne
predikata, a drugi
i

subjekta

i

trei može.

Aktiv

i

pasiv

( J^ji«-!^

\

J

f>^

'

Kada

je glagol

u aktivu znai da glagolski subjekat
"j^lj

(^^iiJ»

vrši radnju,

na

pr.

'J^

Napisao je Zejd;

x--t L~*ld' Ide

Muhammed.
Glagol u pasivnom obliku ima znaenje da glagolski subjekat trpi radnju, na pr.

"Lik^LBl^.

Piše se pismo.

69

Ima u arapskom jeziku glagola, koji u stanovitom znaa
,

,

enju

uvijek dolaze u pasivu, na pr.
se;
(-1
)

o?-

poludjeti;
i

^

..I
1 ,

'^

>

CJ^) onesvijestiti
nastojati

^jt odati se
pr.

neemu;

-i)

'^

truditi se,

oko neega, na
Joj
,y>.

Poludio je Zejd;
se je

j^j'J^

(t*^*l)

V-^ Onesvijestio

Zejd;

~JsJ^\ J^j p>^.

Odan
T'ruf/i

je

Zejd

piu;
sastavljanja knjige.

^h<J^

.Jl^.^':.m

"jlI;

JI4

se Zejd

oko

Kada
Pasiv

ovi glagoli stoje u aktivu,

onda imaju druga znaenja.
I

mogu
ili

imati

samo

prelazni glagoli {isx.jS\ J.-J

),

koji

imaju

bliži

dalji

objekat.
ispusti,

Kada
a
bliži

se glagol pretvori
ili

u

pasiv,

njegov se subjekat

dalji

objekat postane

subjektom pasivnog glagola (JcGl'iLj U).
objekat
i

U tom

sluaju
(

dalji
)

dalje zadrži svoj prijedlog
ali

i

stoji

gramatiki
)

LLjJ

u

genitivu,

je

po svome položaju

( >V_.=«

u

nominativu,

na

pr.
\'J/ jLj
jj.1-

L._Aj Lj^^.

Zejd tue Amra;

Tuku Amra;
Zejd blago postupa sa slabim;

.J,J^\ x,j ji^.
^-i,.".fll

I

ji ^.

Blago se postupa sa slabim.
intranzitivan glagol

Ima sluajeva da

doe

u

pasivu,
ili

a

subjekat takovog glagola zamijeni akuzativ mjesta

vremena

(*J 'jj-^'0> "3 pr.
j\ji\

^i3^ U kui
o^,A^

se

je

stanovalo;

';JLJl

No

je probdjevena.

70

Kada
a ostali

se

pretvore u pasiv glagoli koji imaju dva

ili

tri

objekta, prvi objekat kao zamjenik subjekta stoji u nominativu,
i

dalje ostaju
l^

u akuzativu, na

pr.

ii

\

j4 j

cA\

Mislim da je Zejd uen;

U,(t
s

juj

j>L Misli se da je Zejd uen;
tf

^^-J«-;

jjjf iJu

\ji._i

-4JrJJ

Vjenao
Amra;

je Zejd

Muliammedu ker
.

^

ijj- tJi;

i ' > jl—»'

rjj

Vjenana
Saopio
jasno;

je

Muhammedu ki Amra;
Seidu stvar

U^

G^Vl
Ce^fj

\-y^ jUc'jJid'i

je

Muhammed

^y'''\

a-—.

'^

\

Saopena

je Seidu stvar jasno.

Pomoni

glagoli

(olž=o\^\)
(

Arapski se glagoli dijele na potpune

«-.Ul

Jui"JI)

i

ne-

potpune

ili

pomone

('i^GJl OC^'v'i),
(

Potpuni su glagoli
biti

Vkll

[}{jy"\

)

koji
)

sami za

se

mogu

predikat
ili

i

sa svojim subjektom

(

^LiJl

sainjavaju potpunu
(ja).

misao

reenicu, na pr. Joj L-^r Piše Zejd; [jA^\ Sjedim
(

Nepotpuni

'C^iU!^ 'jUi*

Vi

ili

6>^ o\^*l
misli,,

)

su koji sa

samim

subjektom

ne

izrazuju

potpune

nego

samo

spajaju

subjekat sa predikatom.

Uz ove dakle
(

glagole dolazi cijela imen-

ska reenica, iji subjekat
(
i

|J Vi

)

stoji

u nominativu, a predikat

t^il) u akuzativu, dok je glagol spona, koja spaja subjekat
predikat, na pr.
0.

W

x{j

Z^^) Zejd

je

uen.

^)

Glagol

^\^ može
pr.
\(~is.

znaiti da se sadržaj predikata stalno nalazi kod
^\5

subjekta,

na

-uil

Bog

zna,
pr.

a nekada

znai da

je

predikat

privremeno bio svojstvo subjekta, na
je osiromašio).

L:

Jjj j\S Bio je Zejd bogat (pa

71

Pomoni

su glagoli:
G.

'jS' biti, postati,

I

jlLJ;

^15^ Ze/d ;e

uen.

jU

postati,
ili

tU !)iLJ1

Su

Para je postala voda.
Zeyd sfoy7 ili je osvanuo Zejd stojei.
Ze;d je gladan
gladan.
ili

TtlJl postati

Ci

li

J1I3

^t^'*

jutrom
^^Jl postati

biti
ili

UV

jj j ^^'T

veerom
' ..i

biti

omrlinuo je Zejd

^^

\

postati

lll

Liji Juij tjii^i biti

Zeyd spava
pr/je

ili

Zejd /e

prije
jTs;

podne
ili

podne spavao.
ili

postati

[yLZu jjj J&

Zejd radi

Zejd je

danju

biti
ili

danju radio.

i^C postati

'SJm

Juj tbC

Zejd radi

ili

Zejd ye

nou
'•ii:

ft/f/

nou
Ojii::i£

radio.

o>Hj'.

Vj Stalno
U'

e se prepirati.

{^C
jLA^i

iiil;

Stalno bdiješ.

*j.j3

*a'^'

*u^

IT

Neprestano se Zejd
trudio.

trajno
Laii:

biti

jL*jL^ Ju j bi

I

u

Neprestano se Zejd
trudio.

Stalno se trudiš.
^ii U do/f

je
«ir

L>
'f.jJl

f\j

u

Bok

je živ.

O-^n/je

;>!)

Krv nije voda.

Ako

glagol

0^

1^'^^

znai postojanje samoga subjekta bez

obzira na predikat, onda taj glagol spada
i

medu potpune
cjjA
'^

glagole

ima samo subjekat
i

(

[^cXii''\ ),

na

pr.

'J^-> j^}^

'o^

Bio je neki trgovac

imao sinova.

Nekad opet potpuni glagol postane nepotpun, ako dobije
znaenje
uenjak.
»postati«, na pr. L_l
le.

juj J-^5

Zejd

postade

potpun

72
Predikat
subjekta, na
vjerne.

pomonih

glagola

može

stajati

i

prije njihova

pr.o^^V^u^ Hjt

Cu^

^if j Dužnost nam je

pomoi

Predikat ovih glagola

može

stajati

i

prije glagola, na pr.

tL_Jl ^IJ^LjbI-^l^

Vedro bijaše nebo.
glagol

Ako pomoni

ima pred sobom esticu

IT

ili

o'

>

onda predikat ne može
na
pr.
"jJ

stajati prije glagola,
I

pa se ne može rei,
nego:
tJC o^
'A'i

jJli
li

fb C UšG '^

niti

J-

t)C o'

^J-^

U

^1

u; \S

stajau dok Halid

stoji;

V.^—

ž= Al
'^

Stalno je

Selim

lijen.
li

Doe
niliako,

mjesto

negativnog

1.

estica

nije

ili

J^

nee
pr.

onda
*f

se predikat opet

može

staviti prije glagola,

na

H;J 'Jj;

'-^'l-'

Neprestano je Zejd spavao;

j^j

Jlj-,

o^ ^.^J

Neprestano

e spavati Zejd.
pomonih
1-~:S1j

Predikat

glagola
j^.j

može

biti

i

cijela

glagolska

reenica, na pr.

o'^ Pisaše Zejd;

',z^i tiJ.L=

Bio

sam

mislio.

U pomone
a)

glagole se još ubrajaju:

Glagoli koji

znae da

e

se predikat

imenske reenice

naskoro dogoditi (Cj\Jil\'jCi\).

To
iir

su:
(

ij_j/ ^i

)

CjjS

Ju j

ili

lu>1

•5//ZU biti,

na

pr.

(^>toi>'^j-5 JuijiUjl

Skoro

e

Zejd

umrijeti.

r.
Predikat je ovih glagola uvijek imperfekat u
ili

odreenom

zavisnom nainu sa
b) Glagoli

o\

kojim se izrazuje nada da

e

se predikat dogoditi

Takav

je glagol

JJ

nadati se je da, na pr.
je da

r-^\

jL' c}

'M J~^ Nadati se

e

Bog

dati pobjedu.

73
Predikat je ovog glagola skoro uvijek imperfekat u za-

visnom nainu sa esticom
c) Glagoli,

o\-

koji

znae poetak

radnje (^j^UlJLil).

To

su:

^^

74
4)

Radnju koja

se svršava
te

u momentu kada se govori, na
\j^ h!:L

pr.

'M UjJlJJI Kunem
5)

Bogom!
koja

Prodajem

ti

ovo.

Buduu
Molbu
Kada

radnju

e
'M

se

sigurno

dogoditi,

na

pr.

Gj» ii.1^1 V

Ovdje nikako
ili

neu
pr.

ostati.

6)

želju,

na

'-jf)

Bog mu

se smilovao!

Perfekat ima znaenje pluskvamperfekta:
a)

je perfekat

u odnosnoj

ili

vremenskoj reenici, ako

ove reenice zavise o drugoj reenici, u kojoj je takoer perfekat,

na

pr.

o^^Ul

a,

>1

iT

J^j^J^ tJ^'J

Izložio

im je što

mu

je

naredio

Memun; ij^'Sj ^j^\ S\^y^VS^V^ Pošto
Kada
se pred perfekat stavi estica
Jj

je bio prispio

bik na mjesto, okrenu bježati.
b)

ve

ili

jSj a

ve,

ako

prije

toga

perfekta

stoji

reenica,

u kojoj je takoer
je,

perfekat, na pr.
oslijepio;

'^^ 'J'j '*1>I Izveo ga

a on je

ve

bio

j.^y\j\'iS[;^'.^''-^'^S^^<^[:^'Podranio je Fadlu,

pa saznade da je on
c)

ve
pr.

ranije bio otišao u

palau Rešia.
glagol ^^^(nekada

Ako

se pred perfekat stavi
),

pomoni

sa

esticom oi

na

^vb

ijOUJ. ^3*
izišao,

o^J

^j^. -^^Ji

oL

Umrije Rešid u Tušu, a bio je
Stavili

da se bori sa Rafiom.

se

pred perfekat glagola imperfekat glagola o^^

onda
^

taj

glagol
'S^i

ima

znaenje

futura

egzaktnoga,

na

pr.

'.%l 1

^jji

\l^'j

*cj^ Mi

emo

se biti vratili prije zalaska

sunca.

Perfekat iza pogodbenih estica ima znaenje imperfekta,

na

Ko nadvlada, dobije; U-JJ Kada doe obeanje sudnjega dana, mi
pr. "S.'^'o-'

fJCj^

CLu

»S^"^^

^cJ*\J

\'^

emo

vas skupiti.
J>jJ'i )

B)

Trajno vrijeme
ali

(imperfekat '^jCil 1

znai

poetu,

nesvršenu radnju.

Napose imperfekat može znaiti:
1)

Pravu sadašnjost
pr.

ili

prezenat
'*^^

t.

j.

radnju, koja se sada
šta vi radite.

dogaa, na

oA^ ^ r^.

^°S ^na

75
Znaenje prave
alio

sadašnjosti ima imperfekat naroito onda,

pred njim

stoji

negativna estica

U',

na

pr.

L.j^_ U

Ne

piše.

2) Historijski prezenat

u pripovijedanju prošlih dogaaja,
/j^l]
'^^*ii ';uJl,' 'Ji^
i

na

pr.

,^ 'jl'\y yj^
o^na
pr.

^1i

Ree
stavi

Talba:

»Onda

ja istupam trei,

oblaim oklop

prihvaam svoj ma«.
estica

3) Futur prvi,
_ili
,

naroito ako se pred imperfekat
^^^'j^

d

*-~r*-^

^i

emo

to

na

svome mi

mjestu razjasniti; bU *JuJ

ZJ'jLi

hil i^_^ '^

Ko
pred

to uradi,

emo
estica

ga

naložiti

na vatru.

Imperfekat

ima

znaenje

futura,

kada

njim

stoji

^ nee
ili

nikako, na pr. tSjlJj\ by» o^o«'

\ ^1 D-^V oJ ^J^
mu

Vele da niko nikako
Židovi

nee unii

u raj osim onih, koji budu

kršani. tako imperfekat ima znaenje futura, ako
se

Isto

doda

o

ili

o. radi

pojaanja, na

pr. jSj:.' 'caSLS]

'•

'.

Ir jJjJ

j Ja svakako

znam da
4) vezi
s

e

mi sigurno doi smrt.
se je

Radnju koja

u prošlosti dogodila
je izražena

drugom radnjom, koja

dogaala u perfektom. U ovom
ili

sluaju je imperfekat uvijek oznaka stanja
na naš jezik cijelom reenicom
'.

(

'jl^\)

i

prevodi se
pr.

ili

adverbom prezenta, na

j^

<!Jl^

<U Došao
se;

mu

je da

ga
I

posjeti; 'i^^iiL

\j «l^
kuu

Došao
svoga

je Zejd
oca, a

smijui

<^['J^

'<-! :> -c,

jb j ^i i Unie u

majka ga

gledaše.

^

,

Mjesto
na

ovoga
pr.

imperfekta
aLj
i

može

uvijek

stajati
se.

particip

aktivni,

(Š^U

*U;

Došao

je Zejd

smijui
ili

5)

Imperfekat znai

nepravu sadašnjost

prezenat

t.

j.

radnju koja se
jjju
'^1
-j '_^

dogaa kad god
.u oL-^"^'^

se prilika pruži, na pr.

ovjek
stoji

snuje, a

Bog odreuje.
estica
V,

Ako pred imperfektom
uvijek

negativna

ima

znaenje

neprave

sadašnjosti,

na

pr.

3ie_Jl 'jZj'\ f^^^l-i V

Ne poštuje

darežljivac škrtice.

76
Imperfekat
sa

6)

pomonim
ili

glagolom ul?" ima

znaenje
pr.

predašnjeg nesvršenog vremena
i\'JJ^\ j >!iJl

pravog imperfekta, na
i

LJ 'olT

Voljaše pjesmu
iza

pjesnike.

7)

Ako

je

imperfekat

estice
'<i

'^
'-i^

ili

U, ima

znaenje
>

perfekta, na pr.

^'M j ^JL^ '^
i

1'

j^J
*f

Zar

nisi

saznao da Bogu pripada vlast neba

zemlje?

GLAGOLSKI NAINI
Po nainima
se mijenja
tri

^
(^.jUil

samo imperfekat

\

J*iJl).

Imperfekat ima
a)

naina:

Odreeni nain
stoji

('^'^I^Uill)
nema
se zna
i

U ovome nainu
koje od estica,

imperfekat, kada pred njim
ili

iza kojih stoji zavisni
ili

skraeni nain. Ovaj

nain

služi

kod odreenog kazivanja
lice,

pitanja, u

koga

vrijeme glagolske radnje,
tih lica,

koje je subjekat radnje
mi;

broj

na

pr.

L^J

Piše;

Li<Cj^ Pisaemo

*JJC^ t/

Pisasmo mi.
b)

Zavisni
je

nain

(

^j~<^

\

^jU».l

1)

Imperfekat

reenicama
i

i

u zavisnom nainu jedino u podreenim izrazuje radnju, koja je ovisna o glavnoj reenici
dogoditi.
iza

koja

e

se

ubudue
nain To
^\

Zavisni

stoji

estica,

koje

se

arapski

zovu

*^''^\
1)

'^jj^\.
1)1

su:
i

da

da ne

oJ

nee

nikako, na pr.

C^\

d^

o^J
LiU-i
\>J15

'ljI ^i^'

Ji^ Htjedoh da vam razjasnim nain uenja;
se da

^*Xt
v'eie:

^1

Bojim

me
se

ne napusti;

iWx^

uCJ

V\^

jtll

ll_i ^S

»Nikako nas vatra
ol

nee

ticati

osim odreeni broj dana«.
ispustiti
'c)i

estica
mišlja,
te

može

u izgovoru

pa

se

samo po-

na

pr. 'ii-'^rti

jjj mjesto h:J^\

Posjeti

me pa

da

poastim!

77 da ne.

2) Iza estica

J,

'J^,

'J^^,
ili

o\

da; ^C/', jCŠ:!, :AJ

Ove estice

izrazuju namjeru

svrhu za koju se radi, na pr.

L':Oo« *^.A^ iliUJr-i1|jlA'lO'L4 Oit^j^ 7"re6a da musliman moli

Boga za

zdravlje, da

ga sauva od nesrea; iiiOi-M'J^^-Jjr^^.

Primio sam Islam, da

uem u raj;

^«^-=—i

>^

>^J>

0*^

Ltl^

Samo
3)

je fako re^ao da se ne omalovaži nauka.
o'm Ci'in

^ada;

daWe. Ova estica znai pogodbu, na
Oi

pr.

kada se

iza

reenice ili ii-H

Sutra

u

doi, rekne

iL.S'

\

^il

Tada

u

te poastiti.

Da

bi imperf. iza
je:
1)

^':>\

bio u zavisnom

nainu

(

>_>.,<»J-L

\

^^

jUJi

'

potrebno

da

stoji
i

u poetku odgovora,
3)

2)

da

stoji

nepo-

sredno pred glagolom

da glagol ima znaenje buduesg
imperfekat iza o^[ stoji
pr.

vremena.

Ako ne

postoje

svi ovi uslovi,
I

U

odreenom nainu
o'jl'o'il

(?>J>i

^jUil
te

I),

na

iJ^^I
'di,y
\

-i^J^'^
. .

Posjetiu

Onda
ti.
.
.

fcl .

iXii=.

Došao sam

.

u te Onda u

oekivati;

te ja poastiti;

Bogataši dijele imetak za nauku
CilT
iiL'ijVo'il
• • •

Oni onda vrše dužnost;
;a

0>iJ^

l'j^

'^' Ke/cao sam

ovo

Onda

te

držim lašcem.
4)

j^

da, do/c (u

namjernim reenicama), na
o* cs^Ai

pr.

^ Jl^^ ^0

^uliJil.

J^ 0-^^ 1^>!^.. V
rad.

Trefea da ne slabi

duha

pa da ovaj napusti

c)

Skraeni nain

(fjjlj.'i ^^jCill)

Imperfekat u
ili

skraenom nainu obino

izrazuje zapovijed

pogodbu. Ovaj nain dolazi:
1)

Uz estice koje imaju jedan imperfekat u skraenom
'-'-»^^O-

nainu (fjl^^

To

su:

78

'f nije,

U

još nije,
'^T

J (^'Vl

'fj)

nek

i

V

(

J«^1 »9) ne/c ne,

na

pr.

lJ^CJ

yViye

pisao; lJ:ŠCJ

U

Još nije pisao;
piši!^)
ili

V-:^^^

Afefe

piše/

'.-J^ŠIj

V Nek ne piše! L.j5>J V iVe veznika
(

2)

Iza

pogodbenih

^J\^'\

oCik'

jUGa'l JjT ) u

pogodbenim reenicama dolaze po dva imperfekta u skraenom
nainu. To
Cj[

su:

ako
što

iL

>_,.ij"

^\
*

Ako

oprostie

se pokaješ, ti se grijesi.

LJJ
L.

god

l}^\

l)-r«Jii

lJiJ. 5fo god uiniš,

uiniu.
što

5^>
li^-J^

3'c>^j^.

C
'<>•

što

ti

uiniš,

uiniu.
se.

o^ ko
'š\

^o
i

vjeruje,

spasie
ti

koji

C

1^

tst

Koga dana
ja

u

podeš

poi.

— kad god
ili

\'j^

jS\

j^iU;

i_» /Cad

god ili gdje god uiniš dobro, nai eš
Gdje god
te smrt.

gdjegod
0:1

ga.
o'ji* 1

gdje

h^j'Z
'
'

'^

oit

bio,

stignue

j1

gdjegod
ili

'^] ^3^"
V^l
ilOji '
Vl-^1
L.'

Si

Gdje god budeš,

biu
C\\
»

i

ja.

Cfil
»

iSl

Kadgod
,j-

/fad god ujem tvoje ''dobro, radujem se.

/cada

'dd
u

t_~»i1

L-ilT

j!ll

Kad podeš,

i

ja

u

poi
Imperfekat
stoji

s

tobom.

skraenom nainu

i

poslije imperativa, na pr.

Ld o^Cj Ca J^

Živi zadovoljan,

bieš bogat.

esto u pogodbenoj reenici mjesto imperfekta u skrae-

nom nainu
Ako

stoji perfekat,

na

pr.

J^

o^

*^

!

'^^^

"^

^^-

'^l

krade, krao

mu

je

i

brat prije.
na primjer L-iTl estica se

*)

U

afirmativnom imperativu za 2
zamišlja.

lice

J samo

79

Ako u
pred

prvoj reenici stoji imperfekat sa glagolom 'Js'

ili

drugom reenicom bude estica J, onda
,

e

imperfekat,

koji stoji iza olTili iza estice J

stajati

u

odreenom nainu,

na

pr.

jj^;,=I

i

'J jj:

Y^\'±j'j^

jj^,

o^^^' Ko bude želio korist
tu korist;
-^

onoga

svijeta,

mi

emo mu

poveati

^'^/^jl/^
bojati štete.

l—i? LšOf

Ko

vjeruje svoga gospodara, taj se

nee

Sintaksa estica
estice su prijedlozi,
prilozi,

veznici

i

uzvinici.

A) Prijedlozi ('^\'^/J.
Prijedlozi
ili

ili

o'uVr^j^

ili

,>Jai

Lij^
ili

prepozicije

oznauju mjesne, vremenske

misaone odnošaje rijei u reenici.
Prijedlozi se dijele na prave prijedloge
i

prijedloge koji

su postali od imenica.

I

Pravi pri j edlozi

Pojedini pravi prijedlozi

mogu
utei

imati ova

znaenja:

-;

dolazi

uz glagole, koji

znae

objesiti, spojiti, uzeti, mašiti se,
se,

zapoeti,

pitati (za što), znati, saznati,

vjerovati

i

kleti se,

na

pr.

AlJr^jii
<_;

Objesio se je o njegovu rukavu; Spojio se je uz njega;

U ;j^

^

.

.ji-j '.iil

Uzeo ga je za ruku;

it\'j^\\'x

Poeo

je itati;

\'j^
I

ji

3'-

Pitaj za to

upuena!

jlaj

^....Ji.r.

Saznao sam ovo;

d^=llli\

i^,.

-il

j^;

Utiemo

se

Bogu od

satane;

a»l^1 Jxl i-jJt Vjerujem jednoga Boga;
*iili

p_-j|

Kunem

se

Bogom.

80

Kada prijedlog
onda
se to

-.^

dolazi uz koji
*!;'

od spomenutih

glagola,

^

zove jCJv'1

t.

j.

b koje izrazuje spajanje.
i

Ovaj prijedlog dolazi osim toga
zitivnih glagola (

pred

dalji
'^\

objekat intran-

Cf^^
može
"i

^t' ),

na

pr.

f^jji^

V'i Bog

im je

oduzeo njihovo
Prijedlog
-.

svjetlo;

'i>A/f^

On uva
udruženje

istinu.

znaiti
'i_l^.>u'
I

sporedne

stvari

sa

glavnom

(

'C-'ui*

ili

),

na

pr.

<.}^_/jC-S\ i50L,ii

Kupio je magarca sa uzdom;
Isto
(

^\'X
sredstvo

Otišao je sa svojima.

tako
ti') ili

može znaiti

kojim
(

se

nešto
**;

radi

išCsJ>i\
.

uzrok zbog koga se nešto radi
Ubio
ti

J:!^^
^^

).

na

pr.

;•_

"jI 'S-i

ga
si

je

sabljom;

i^J

iJ,

^ ^^-^ M
na
pr.

Zbog Božje

milosti

prema njima

blag.

Nekada ovaj prijedlog znai cijenu {iZlsAUi^),
jGj^

Cbž=

tsC^i Kupio je knjigu za dukat.

Prijedlog-;

može znaiti mjesto
Selo

ili

vrijeme CCiJi'\),kao

i

j,

na

pr.'^JC-J
'fUj

u Egiptu; -iJ^ •^.

U ruci mu ma;
SiC
j)1 *^' )

jGclt

Spava u

dani.

Konano
stoji

se ovaj prijedlog

smatra suvišnim
ili

(

kad

na predikatu negativne reenice

iza

V^l

kada, koje izra-

žava,

iznenaenje

C^\^(šX\V^[),

na
\ili

pr.

^o^/^U'

Oni

nisu

vjernici;

}Co

t^ Ne
pr. -iV

znam;

jX,^

o^S- haoh,kadlimoj brat.

J
rijeju
j

se'
'Al
,

upotrebljuje u zakletvi

(^\ ^t)

i

dolazi

uvijek

s

na

Tako mi boga!
(

takoer

služi

za zakletvu
pr.
iil

^\ jG

),

ali

može doi

sa

svakom imenicom, na
tvoga života!

j Tako mi Boga! 'i^Cl S Tako mi

Ovaj prijedlog znai nekada mnoštvo
iza

ili

malenkost, jer se

njega zamišlja ^j(>_jjjb), na

pr. ojJ-.ty-->i^*-r'i^j-~^ J-r^ >
JIt

IVInoge

noi kao morski
ii:jb

valovi spustile su svoje zavjese!

j

'J^l

Ima

ih koji

ue

Kur'an, a on ih proklinje.

81

Ot

znai

što
biti

i

poetak može
riješiti se,

poetak ( u prostoru pa u tom sluaju
naše »od«
j.

U

tlli^'j'^

)•

Taj

ovaj prijedlog

dolazi uz glagole koji

znae:
se,

rastati se, otii, udaljiti, udaljiti se,
plašiti se, zabraniti
c^i
i

uvati, uvati

pobjei,
iz

slino,
l.LJ'i

na

pr.

iSCll

c^ V;^ Otišao je
je

Mekke;
štiti

(^=^

"o^

jj \jJSJl

^_^ Nauka
Cf,
-01
1;

grad,
se

koji

od

svih

nevolja;

f-J^\

'i>tl

Utiem

Bogu od pohlepe;
-^Cj] j- S^'^

J_,»JJ'i ^.

/*^{

Spreava mu

ulazak.

Ovamo
lj^y\
svijeta
cj-

spadaju
•^r-^'i

i

izrazi:

l^n'šao je navrata;

r-^^' mjesto buduega?!

Lj^1

^3

^^

ste

odabrali život ovoga

Ovaj prijedlog može znaiti poetak
tLl\
i^\^^CiJ\ ^.

u

vremenu, na

pr.

Od

zore do mraka.

Prijedlog i> nekada znai uzrok (^jJui!!),

na

pr.

«C^il^_

ol^^^^^i^S

0/7
iz

preda se gleda od
strahopoštovanja.
izrazi:

stida, a. drugi

(pred njim)

preda se gledaju

Ovamo
*-il

spadaju

L^

i^.^

=Y Prodao

mu

je

konja;

u\

Cj^

<^.\ ^JJ
se
ili

Udao

je svoju

ker za njegova
^'j

bratia.
ili

Nekada

ovim prijedlogom izrazuje razmak
stvari,

odnošaj
je;
'JA

izmeu osoba

na

pr.

J.^

(

)

Ci

Približio

mi se

^^%i.^'j^On
juj
cj-;

je tvoj bližnji; ''š^^^'
i

Daleko od njega; :lJ.'\

Koja razlika izmeu tebe

Zejda!
i

f^\

iljl xfj

'oj\

ji

:t~*^> o—t Razlika je
i

izmeu
si

njega

Zejda kao

izmeu

srebra

zlata;

J^^jCkil c^jl Ti
iza

vredniji

od mene.
stoji
ili

Cesto

ovoga prijedloga

partitivni

genitiv

t.

j.

genitiv koji
(,>---J\),

znai

dio neke cjeline

jedinicu

od neke vrste

na

pr. ^Ull

^ jp

Mnogi

ljudi;

j^\

^
J-*

Jji."»

Variak

pšenice.

Napokon
Došli su

se

ovim prijedlogom tumai neka
pr-

cjelina nabra-

janjem pojedinosti (oi^O. na
svi, ljudi
i

s*^—J J

J^j

fJoS^

IjtCi

žene.

'
koja

Isto

tako ovaj prijedlog
pr.

služi

da objasni rijei openita
^

znaenja, na
sii

j*»S^1

,;^

,v'^^^ 4

^i

Zapamti pravila

u knjizi.
/- kada stoji sa genitivom, kojim
se

Ovo znaenje ima

oznauje materija od koje

je neki predmet, na pr. ^j.Iillo:' -»br

Narukvica od zlata; fliJl ^^
(il

fC

Prsten od srebra.
ili

oznauje

svršetak u

vremenu

prostoru' ( kraja;

oUJl C\^\

), fla

pr.

al:J'^lil sll:^Vi;>.

Od

poetka

do

i'j^iS[

Do

sudnjeg dana.

Ovaj prijedlog esto znai kao
da nešto ide
s

i

srpskohrvatski »uz«

t.

j.

neim

(

:_.L^1), na

pr.

^\^\
Jl.

S\'f^^\^\ \j^
<sj\:>

I-

V

Ne

trošite njihov

imetak uza svoj!
uz moju.

*_Jl^

Uz njega;

J^ »jb

Njegova je

kua

Prijedlog Jl
pridjeva na oblik

naroito dolazi uz komparativ

i

superlativ
ili

^'1 kada
,

pridjev

znai
je

»biti draži<(.

»mrzi«,
dru-

na

pr.

»^

o- P^ S\
'S[

\^\
'J»

o-ji"! ^j&rnik

draži
nje.

Bogu od

goga; LaI.

l^}

On mi

je mrzi izraze

od

Naroito treba zapamtiti
i

ili i y}.i

JW' s/ino;

.^<>\

J^

tako dalje;

^Jn'ji.

Ovo

Je

njemu povjereno; ^'iXJ\^

Bježi!

Pusti me!

^
osobe
ili

znai kretanje
stvari

sa

nekog mjesta

ili

udaljivanje od neke

pa dolazi uz glagole: bježati, izbjegavati, uvati,
i

braniti, osloboditi, zabraniti, sprijeiti

uz glagole koji znae:

boriti se

ili

platiti

za nekoga, na pr.

j^—-

^ JU;

.oi\

tUi^c >_.^1

Nemogue

je

izbjei odredbu uzvišenog Boga;
'il

j;^j^^'^

o^ {^-

Kloni se nevaljaštine! CiCJl c^ JU;

'^J^_

Bog

e

ga uvati
drugoga

od nesrea; s'^V't
svijeta; JlJJlM ^^

^-^lli

^^

'.j^Li^.

Spasie

se patnje
Oifi'l

'J^i Zabrana od odvratnoga;

c^ D^^U V

•pA_l-l:1
'*'

Oj^G-V Ne bori se za one koji su sebe
'J.

izdali;

iSy4

'^

''

^jj

tA^ ^^ee niko

ni za

koga naknaditi

ništa.

83
Nadalje ovaj prijedlog dolazi uz glagole:
pokazati, pitati
IJA
i

otkriti, objaviti,

odgovoriti, na pr.

<_J* Cii.ž=
'-J'C

Otkrio ga je;
je za

l^

'.1«it

Javio

mu

je to; a-^1 ^p

Pitao

ga

njegova

brata; J\_^l ^frCjUl
Isto
oprostiti,

Odgovorio je na

pitanje.

tako prijedlog

/
e
T'o

dolazi uz glagole: pustiti, zanemariti,
biti
i

nepotreban
^jju'

neem

odvratiti

od neega, na
ne

pr.

*_jj
sebe;
treba;

^

V

ol

o^j^
Bog
J
-^-1-^^

cr4^'

Treba da ovjek
oprostiti;

zanemari
nje

f^t

jš^i

'^\

im

UJi

'^

^ 0/1

ne

Ji^\ o" ^^

ga je zabavilo od studiranja.
izvor

Nekada ovaj prijedlog znai
ili

odakle nešto potjese
pr.
<::^ **at

uzrok zbog koga se nešto dogaa, na
s

\^fjNeka je

Bog

njim zadovoljan!

[^-j Lili

o^

uf^-'

Pfia

se

od

Šafije;

o^IiT

^ jjl\ iiA*

1.'

Nije niko propao zbog toga što se je savjetovao.
izraze

Treba
ni pitanja
'JiT

zapamtiti

o_^

ol

6^

^> t!>^1

/^»>-ii
'f

Nije

zapamtio, akamoli da odgovori.
i

znai mjesto kao
na
pr.

srpskohrvatski prijedlog
'J* l:L_J\ sJ.j

•»nad<ii,

-»na«.

ili

»kod«,

^.J^\

Našao je ovjeka na
sliku

putu;

J_»S X)j-^

^ Ul 'J* S-^"
je

Gledao je na zidu
i^.'^^

ovjeka;

Jj^V^'J^'j Stajao
milja od

kod

rijeke;

^>-^

o-^'^ '<>

^^

72

Mekke;

CU4=

^rJ--t'^

'>

IS»

Proitao

je pred uiteljem

knjigu; '^.j>1a^'^C'J\-^ Proitao

irn

je brošuru. je protiv

^

X)vaj prijedlog
*Jic

može znaiti da

koga nešto upe-

reno, na pr.
Isto

^i
biti,

Digao se je protiv njega.
ili

tako

'J^

dolazi uz glagole: srditi se, lako
hrabriti
ili

teško

biti,

jasno

ili

nejasno

poticati, biti
^..jJ^j \Ia

pohlepan, na

pr.

aIJiT L.^';_j

Srdi se na njega;

iCJu

To
Je

je tebi teško:

iUto jjil

li*

To

Je

tefci

lako; 'J^

^^

li*

Gvo
1

meni nejasno;

jlJJl 'J^
jelo.

oJ

Hrabrio ga je na rad; JŠ^'^

'jT'^.^ Pohlepan na

84

Nekada ovaj prijedlog znai dužnost, obavezu
jJL. jL==
tražiti

ili

dug, na pr.

'j Ci j*

JjJl

'wJil>'

Dužnost je svakom muslimanu

nauke; jUiiLiJI Jt
ovaj prijedlog

*J

Ja

mu imam
se

dužan hiljadu dukata.

esto
ostale,

znai da

neko

neim

odlikuje

mimo

na

pr. iSliU."1 'J^ 'f^^'S^ Vrijednost

Adema mimo anele.
uvjet, na pr. 'pSJL\ V

Prijedlog 'J^
VlT

može znaiti

i

uzrok

ili

Zj^ Ja vam zato ne tražim novaca; ^Jl
'jj

kJs- <(j

Radi toga;

aXw

jiLi

Nagodio se je
se

s

njim za 1000 dukata.
se nešto

Napokon
usprkos
iil-

ovim prijedlogom izrazuje da
ili

dogaa
na
pr.
'^\f

neega drugoga

prema
te

drugom
si

neemu,

J^ 'J "^JJ*!

Kazniu

premda

star;

o^^/l jjj

Po mogunosti.
Treba zapamtiti izraze
<J*- (.1^ \)

'^^

Onesvijestio se je;
se smilovao!

JCle
a c^

(•:Alj'i

Da

ste blagoslovljeni!

^\^

*»\'Lf-'j

Bog mu

Ovamo
ti

ga! ijCJl j

^0\^ Odmah,

drage volje.

XJ^ joil
'«-;i

Tako

Boga!
iz infinitiva (Jj«-iJ^
)

J dolazi uz imena koja su izvedena

da
(

pokaže

objekat
f
::All ),

na
pr.
j;

koji

se

proteže

glagolska

radnja

J^.UJ1

C _^3
je

na

1^

j

»

Lki J-. U
'<)

jji ,>. Afe

pomišljajui
Ustali

šta
iz
t.

mu

pogrešno, a šta ispravno;

^'(j^=-\

L^
te

smo

poštovanja prema njemu; iLi
j.

"L^_...I li*

Ovo

6aca u udo,

svia
Istu

f/

se; i^JkšU.^

l;(

S

Mi

emo

ga uvati. kada
stoji

funkciju ima ovaj

prijedlog,

uz pridjev,

koji

ve

u prvom stepenu znai neko svojstvo u jaoj mjeri
ili

('Ojll'1)

kada

stoji

uz komparativ pridjeva koji je postao
pr.
.... ,^y=JI^
.>

i,

od tranzitivnih glagola, na
dobro;
sebe.

^-

Koji stalno spreava

<—i^o*

J^_

^»1

Cj'j^"^

Vjernik više voli Boga nego sam

Prijedlog

J dolazi pred ime, koje je prema glagolu

dalji

objekat

i

u tom sluaju arapski genitiv odgovara dativu srpskojezika,
je;

hrvatskog

na

pr.

'*— J

C-»S Poklonio

mu

je;

i_J

1)1*

Rekao mu

85

Nekada ovaj prijedlog znai da neltome nešto pripada

ili

da nešto ide u neiju korist (protivno od'Jt), na pr.o« J^^l
"*w-5U
jj'xi£

(ib
cj:>l

'i^

ovjek

je onaj

ko ima ispravno

mišljenje; 'jj^ul

Ibni

Haldunova isfonja,
'*J

jll i LiJt iLJt
je.

J

Ti meni imaš

dužan hiljadu dukata;

US Blagoslovio ga

esto
koga

ovaj prijedlog

oznauje svrhu

ili

uzrok i[jS^'\

)

radi

se nešto ini, na pr.
IjjJ

j_u

jjl

—ll^ ^Lš

Digao se je da
'•^-^-^

pomogne; 'JJ

j

I

radi toga je

reeno; ^[yi

mu udim se
kojoj
se

radi njegovih rijei.
Iza.

glagola

tJl«

oznauje
-il

J osobu

ili

stvar o
/

govori,

na

pr.

o\^1

J-v_I j^iij^^ljJjJoVj

ne govorite za
j-=eJ
cjj^j^JlJ]

one

kifji

su u borbi ubijeni
istinu:

da su mrtvi;
li

Ijijb^l

Još velite za

»da

je to

arolija?^

Katkada prijedlog J znai
je
isti

vrijeme,

na

pr. ^-^^i^ll'J'^J

Umro
je 12

dan;

Jj>Vl ^>,j

o-^

i.JLi

l'U :>i^ 'jld

Umro

rebiul-evvela.

Treba zapamtiti izraze S^j c^
.i)^i<ii

iJjS -i

Divan

li

si

ti

ovjek!
li

Divan

li

je

ovjek

tvoj otac!

fj^^^^'^ Imaš

volju

za ovim?

j oznauje mjesto

ili

vrijeme, na pr. ^i.^\

li

j^On je u kui;
ih

-rt_JM'/jS Pao je u bunar;
svoju milost;
-^

o^ j i

'-11

LaJ^jo Sfav/ce

Bog

u

Jj^\ i <C Došao
li

je u zoru.
i

Katkada

znai

».sa«

(kao

»•),

na

pr.

lili

'i>-~>- (i

<^^

Krenuo je sa 50.000

(ljudi).
misliti,

Ovaj prijedlog dolazi pred objekat glagola:
šljati
ili

razmije o

govoriti, na pr.

(Ja^ iUi i
/e

jl.u

Razmišljao

tome mjesec; iu S i p-^^ Govorio
j>U-'v'l

o

tome; l;Už= CJ-U«

j

Sastavio ye knjigu o
težiti

udoreu.
za

Pred objekat glagola:
log
li,

neim

ili

željeti dolazi prijed-

na

pr.

^r-^l

Ji^l

i '^'J

V A^e teži za

imetkom

ljudi!

86
,

.

>i^

'^
1

' ' >

OAfaj prijedlog

može znaiti

i

uzrok, na pr.

»^

<^

:i^

>^>e-

Kažnjena je žena r^dl make.
-

.Prijedlog

tj

se upotrebljava pri
trj

množenju brojeva, na

pr.

«"...'.

X i

iifiU

puta pet; ^j'j\ S

i—>

L>yJ^

Množi pet

?.a

etiri!

^
svjetlo.

o:žnauje slinost, na pr.

jpLk!=

pj^-^^
-

Nauka

je
"

kao
*•

^

Uz

ovaj- prijedlog

esto

dolazi rije

^i.
radnja

kao/ na

pr.

J>ll

i^ 'Sl^

JjkJi}\

Ništa nije kao
cilj

On

(Bog).
dopire,
I

znai

do koga glagolska
pojave zore;
glave).

na

pr.

fAiJ J»

Z)o

ii--.Uj=^

ǤCllJloJ5^

Pojeo

sam

ribu

do gtave (osim

Kada^jo-

znai »ak«., onda

je veznik, na pr. sLli

\

j* '^.»05 IjiU
ribu,

Došli su svi

ak

i

pješaci;

(n^\j j=. 'iSCZJ\

^^if

\

Pojeo sam

ak
ga
(>

i

glavu joj.
'll.

Ju. ili

znae

vrijeme, na pr.
1/.
'«j:j1j U'

^.JiA

^

'j^jS

''jJij,C

Nisam
danas;

vidio
'*.',

od petka; U..^
<lAj
u'

Nisam
tri

ga

vidio

li

>^?

'iL.

Nisam ga

vidio

ima

dana.

iSJ.'^

i

j*J^

zrtae mjesto, na pr.
i

jjJ

Kod mene.

'-jj

izrazuje malenkost
i

prevodi se u našem jeziku gla^l

golom »imati«

partitivnim genitivom, na pr. iCl »jJj
ti

'^f)

•-•j

Imaš brae;- koje

nije rodila

majka.
i

Nekada ovaj prijedlog znai
XjS Mnoga želja dovede smrt.
liU,

mnoštvo, na

pr. tr-ll* <-:~^\

^j

>U

i

\'js.

znae »osim«
osim

i

»ali«,

na

pr. juJ \£l^'j\^'j\

J^C
ljudi,

Došli su
ali

mi

ljudi

Zejda;\j(t-

[tCjC'j] i^tC Došli su mi
0^^^

magarac

nije

došao (kao da je reeno

jf-'^

'^'j) a<L»

87
Prijedlozi koji su postali

II

od imenica:
ili

'^ oznauje
kada
se, nešto
'^^
ti

društvo, a nekada mjesto, gdje se
je

vrijeme,

dogaa, na pr.J^'^'C Putovao

sa

mnom;

lJli\^
esto

o-JU

Došao sam od uenika; ^j—iH^_^

^ ^liii.
na
pr.

Došao sam

sa izlaskom sunca.

ovaj prijedlog ima,
'^

znaenje glagola

-»imati«.,

tr^a*—
premda
jjj.

'

Nemam
znaiti
i

novaca.

Može

^

»premda«, na pr.A_:c Li' :^' OfJjt^^Jen ;e
S ',_-'

je tirabar;

ii)

Usprkos toga.
pr.
<iij^^

oznauje mjesto, na

^^ °'-^ ^>K_l1 i5xuj V j

Pred njim

e

poeci govorifi samo ša njegovom dozvolom.

Ovaj prijedlog može znaiti da se nešto vremenski nadovezuje uz neki drugi dogaaj, na pr.
ill^i

li

tada.

Nekada /mao

j^J-t-

znai

»/ma^i«,

na

pr.

jLoj V^

<^^—^ 0^^= ^

sam samo

jecfan cfu/caf.
pr.

Ima sluajeva da jlt znai poredbu, na
Ll^- ^1 jIp u^jVl

i)^

Vladari svijeta su

prema Bogu zemlja.
ili

Konano
\'jJi\sjlf.
jj-'.

ova rije znai mišljenje

uvjerenje,

na

pr.

Lj\''^'\

Mislim da je ovo pravo.
ili

znai spajanje
C-u^j ti'>

rastavljanje, na pr,

tjli

j^

Sastavio

nas je;

:^3s/av/o nas je.
ili

Katkada
na'pr.

ojT.

cJi

C znai spajanje
cJ^^.^^

dijelova neke cjeline,

J_,-L_i'S ^j'J^ jJl^'j
'jf
oj.'.

Dijelom
Došli

poznato,
su

a

dijelom

nepoznato;
tako
i

lT

j<C

mi kako bogati

siromasi;

^\j^^cZ.YjJJVNeki

su ljudi ubijeni, a neki

zarobljeni.
Izraz o^-* i^-4 ^-i

znai »pred nekima.
ili

'JI

znai »prema« (nekom mjestu)

prema, po (neemu),

na pr.'&'^i' prema Mekki;'4^'J'J4 prema, po njegovim rijeima.

88
pokazuje da se neko
nešto niže
pr.
4)

'oi\

ili

neega
'-^

nalazi
'^/i

ili

da
je

se nešto niže
lice

neega dogaa, na

jj*

'OJm

Neka

tvoga neprijatelja pod

tvojim nogama!

«UlJ

"^ji

\'j^'i\

Sastali su se

pod San' om.

Ovaj

prijedlog

može znaiCi kao srpskorvatski
Tik rijeke.
je neki prostor
'^ji
f.
»,.••*>;
ili

»tik^a

ili

»do«, na pr.

_^\ j^jj
c,ji

Nekada
goga, na pr.
bijaše

znai da
'<l.'j

broj manji.

od

dr\i-

_,_£

j

A izmeu
baciti.

njih dvojice

manje nego

što se

može kamenom

esto ova rije znai da
,_.»jJl
'^^

je nešto slabije
'J.

od neega, na
tebi

pr.

Ci^^ <J-^
,

'^j'i

On

je

prema

kao srebro

prema

zlatu.

Napokon ova rije može znaiti »osim«, na
<jS.Ijl_

pr.

*š{\

c,j^

^^

jc'jT

V

L.

j

"'j^ V u

Doziva osim Boga ono što

mu

ne može

koristiti niti štetiti.

Ostali su prijedlozi nabrojeni

u Gramatici

(str.

174

176).

Reeno

je da prijedlozi
prije

oznauju odnošaje
mora
stajati

rijei u reenici.

Prema tome

prijedloga

rije na koju se
glagol (>oL)'i),

prijedlog odnosi ('JL^"\).

Ta rije može
ili

biti

glagolu slino ime,(jliJ1 *li)

rije

koja

ima
da
lovi;
oj-;

glagolsko
J_)-ii.

znaenje
ij\'i

(J*ill i-**), na pr. jl_JJ^^^ Izašao je
je ubijen

joj

S Zejd

u
i

svojoj kui;

J^ j>_^

Z^ Velika
pri-

je razlika

izmeu
se

vina

sireta!
ispustiti

Mora
jedlog
(

u izgovoru

rije na koju se odnosi
»fe;Y/«
ili

jiliil),
jjbjl

ako

ta

rije znai
(t.

postojati«, na pr.
jZ.-ii1 j>i

jjx^\ i
tli'li

Nauka

je u prsima

j.

postoji);
j.

o^'

Gledao sam svjetlo mjeseca

(t.

koje se nalazi) u vodi.

Ako rije na koju

se prijedlog odnosi (jXidll)
ta

ima koje ako

drugo znaenje, onda se
se iz smisla razumije,

rije može izrei

ili

ispustiti,

na pr. j\jJ1 Jj^j 0^1 Jeo je Zejd u kui;

89

•dl;

Od Boga
služi

mjesto

*»\>

ojo-l

Tražim

pomoi od

Boga, kad

ova rije
tražiš

kao odgovor na pitanje aj._i_lj

^
biti

Od

iioga

pomoi?
i

Prijedlog
(posuda).
jati,

ime koje

stoji

iza

prijedloga

zove

se
ili

Li^l
postoLs^'t

Ako rije o kojoj
se prijedlog
i

prijedlog ovisi
'^'J^iSs

znai
,

onda

ime zove l;XLS\
ispustiti

a

inae

^
i

Prijedlog se

može

kod oznake mjesta
61
ili 'b\
,

uzroka,
to

kao
gore

i

onda, ako stoji pred esticom
vidjeli.

kako smo

esto ime koje
u

stoji iza prijedloga

po smislu

(

iCi"

)

stoji

kom drugom
pr.

padežu, premda u izgovoru stoji
(

u

genitivu.

Tako na

ime po smislu
na
pr.

>L^
ili

)

stoji

u

genitivu:
l-^j

kao subjekat

imenske reenice,

jOi \'^\

[^

Mnogi bogataš

danas, siromah je sutra; kao predikat imenske reenice, na pr.
j^lls
(JLJI

Nauka
<y?-

je

kao

svjetlo;

kao subjekat pasivnog

gla-

gola, na pr. jlii\

Doveden je bjegunac.
po smislu
(

Ime
na
pr.

iza prijedloga
ili

iL_i

)

stoji

u akuzativu, ako
jIjJI

znai mjesto

vrijeme (o'jj-^''i), na pr.
dani;

j 'dJu*
oznaka

Sjeo sam u kui;

jpl i ^i Spavao sam u
na
pr.

ako

je

uzroka

('J 'j>«ii.'i),

J^'^'JC Putovao sam
l£l»,
i

radi nauke;
ii- f^iJI

ako

jCj^ij

i'Tiza

prijedloga

>uili

G,

na

pr.

45

J<Q.
gla-

^Došli su
gola,

mi

ljudi

osim Zejda;

kada je predikat

pomonog

na

pr. jJJ^j

i .zJš^Bio sam u Damasku.
po smislu (>L^) ne
stoji ni

Ako ime

iza prijedloga

u jedje

nom od

gore spomenutih sluajeva, onda se smatra
jIj-. '^sj'/J

da

u

akuzativu kao dalji objekat, na pr.

Prošao sam pokraj
Ss<zjjJu'^ '^'JC

Zejda; SilV^'LJij Stade na govornicu;

',^1..'^

Putovao sam od Bejruta do Damaska.

90
B) Prilozi
Prilozi,
1)
''

ili

averbi

mogli

^iti!

Upitni (fGuul-S/r^j^). Tosul
1

i

^J"
za cijelu reenicu,
:,»_1.-j

esticom
pr.

se pita za pojedinu rije
"^'-^^

ili

na

t^
A/ij«

f^

t.^^'

^^

^' •'^

hrabar Halid Hi Alija?

"H

il^*

//

otputovao ivojbrat?
3»' se

esticom
''J^\<zXj
2)
( Ui'Jx.\

pita
si

samo za afirmativnu reenicu, na
sintaksu?

pr."^

Dj»

Da u

uio

Prilozi

kojim

se
ii\^,

odgovara na pitanje
:3^1,

lijS^) jesu: fJJ, 'J.,
3=^1
i

jX^c/a,V ne

i

^

ni/cako^).

estice C3,
je

Ojr

odgovaraju na pitanje onako kako
pr.

pitanje

postavljeno,

na

na pitanje Li'l;! Da

U

ideš?

odgovor
'jcli'i

fJo",

^i
tri

ili

>f.

»da« znai: »da, idem-^;

'^tl.S

d:j~j^\

'{jji^

Zar mi

nisi

dužan 10 duiiata? odgovor jednom od

spbttienutih

estica

znai »Nisam
tri

ti

dužan JO dukata«.

Svaka od spomenute

estice potvruje
*l?^

ve

izreenu

misao, na pr. kad neko rekne "j^^
fwJ

Doe

Zejd pa drugi doda

»da«
is\

t.

j.

da,

doe

Zejd.
sa zakletvom, na pr.
li

dolazi

samo uz odgovor
te

ii;_,-.-i^_j

JjS^ J»^ Pitae Gospodara mi!

Jj

Stsl

da

je

to

istina,

reci:

da.

Prilog

'Jf

»da«,

»dakako«

dolazi

Samo
na
pr.

iza

negativnog

pitanja, na koje daje afirmativan odgovor,
C«:6'/5;>L' 'iiJt
ci

ako na pitanje

0-^1 Da

//

mi

ti

nisi

dužan 10 dukata? bude
ti

odgovor
V ne

'^',

dakako, onda znaf: dužan sam

10 dukata.
pr.

i

>U=

nikako služe samo za negativan odgovor, na
Je
li

na pitanje jij

ti^ l]^

došao Zejd? odgovor V ne
v
i

ili

>U=

nikako znai da nije došao.
')

Dvije zadnje rijei mogle bi se ubrojiti

u negativne priloge.

91
>

3) Prilozi

kojim
V"^
i

se

potie na nešto
na
)>

t )

(

(jij^i^ejJi

oj^h*

To

su: >U,

VI,

l.jJ,

pr.

<^

^i

d)^

t.jji'j.^

:^

Neka

se

N. okani svoje zablude!

'>ii^.;

^.

L.^" VI Daj se kanhšvogdi grijeha!
aSTjU'I tJv:
\^

M

'^jjk.i.:...^

V^ Daj

zatražite

Božjeg oprosta!

>J

Dede nam dovedi anele!

Ovamo
na pr.

spadajui prilozi koji se zovu t>>J\ '-ij^^

,

^'\,

^'H^,

lijjj-'Vl

Daj nas

posjeti!

(Ll^ '.i;

( l.'i )

p

Daj boravi

meu
na

nama!
iste rijei služe

Katkada ove
pr. 'Cj^'S^^, p-»

za upozorenje i<:-^\ *^jj^
^^ *Q,J' o'
'^^

),

V j

{»j^-*^

^>* ^

Eto,

zaista

Božji

ugodnici nemaju straha
4)
jl
,

niti

brige;

jjj ll_«

Eto, ovo je Zejd!

Prilozi za

pojaanje

(juJ^iž)\LijV»)-

To

su:

6^
pr.

koje dolaze pred stibjekat imenske reenice

ili tJ

iza esfice

oUsIjjl. vi fV)

kao

i

t)

koje stoji iza zakletve (,^IiJ1 'fV ), na

^Cj\joj^l^ Zaista je Zejd
^e je

uen; €^'Zi\ i^'T

lii

^itr

Boga mi

Bog odabrao mimo

nas!
i

Nekada

se zakletva ispusti
iJ^l^

estica
*ii1

'J

pokazuje da je za-

kletva ispuštena, na pr.

:^^l

J_^j 4
na

r^^

0'-^=

J^«J

Boga mi

je
i

vama u Božjem poslaniku

lijep uzor.
pr.

5) i-13

^da

izrazuju želju (jLil),

j^^LCjJlCil^

Da

se mladost povrati! \'Jj= dJ ^l >J
6)
J--J

Da nam

se je povratiti!
'>iil.J

služi za isticanje

nade (^^'^]), na pr /»_•!;

Možda eš
-

se vratiti.

-

7)

Negativni prilozi

(Jillloj'^) jesu:
i

'1^

mje;

Cl'

još nije;

^ nee nikako;
'^
i

U'

,

^i

V

n/je.

estice

U- dolaze samo
t_u5w' Ci

pred imperfekat u skraenom
pr.

nainu, koji onda dobije znaenje negativnog perfekta, na
'^.::x1j
'^

Nije pisao;

Još nije pisao:

Prilog

^ dolazi

pred imperfekat u zavisnom nainu, koji
futura, na pr.
C-JkiC-i >-^

onda im^ zna&n je negativnog
nikako
pisati.

iVee

92

>i

nije dolazi

kao negativni prilog pred glagol u perfektu

i

imperfektu, na pr. 'j^ V
\'j^'\ jlift

S C«'-^

^

^'ti /e

vjerovao

niti

je kla-

njao.

jXJ\Ji V Ja ne tražim od vas za to nagrade.
nije dolaze pred glagol
pr. !:,J^ U
^'

'o\

i

U

u perfektu
ul Š\

i

imperfektu,

a

1

pred ime, na
'o-^r^
V\

Nisam došao;
fcl V\^

<C

'd\

Samo sam
ja sjedim;
je

ja došao;
•V^,Ik=

^^

sjedim;
lJL_ft

l^j4'

o^^

Samo

^I

\A^^n^r

L'

Ovo mVe ovjek, ovo

samo^

plemeniti
8)
"Ja

aneo.

Prilozi koji
gdje?

znae
iJl
oii

mjesto:
si fi.?

na

pr.

Gdje

i-J:*

/J rf Odakle

si

došao?
*^'j^

gdje, na pr. "jlU«' C-J^ 11»^
^i-1^
l'l*

Ir-J-i
i

Sjedi, gdje je sjedio

Muhammed; L. ^.-'4 V
jl 'f

ot Odakle se
;ld d\
',;'[;.-'
li'

ne nada.
ti

odakle, na pr.
ili

Merjemo, odakle

to?

ili

tamo, na pr.
ovdje,
'La,

(f'^-^'-'

V^'c^'O

sam ga tamo.

(L*,

GjiA

Sll*

ili

'>iU(L*

^amo.
^j'ii

9)

Vremenski prilozi
l^LiJ\ '(>. o^J
si

jT

i

^ada.',

na

pr.

^ j. JJ jl"
na
pr.
ili

Kada eš ii?
iJu.
'S\

^ada

e

sud/jji dan.? j1 /cada,

Kada

došao?

Jj

ve

(pred glagolom

u perfektu)
-L_ij oS

katkada (pred glagolom u imperfektu),
otišao;

na

.pr.

Ve
ojb

je

L* jj
i

lw

Katkada ode;

'JJ

nikada (uvijek u negativnoj
J»»

reenici

služi za

nijekanje prošlog dogaaja), na pr.

Afisam ga nikada vidio; 'j^'^ nikada

(takoer u negativnoj

re-

enici
\1

i

nijee budui dogaaj), na ^r.'j^'^^^^Nee nikada dqi;
(pred

pošto
\\^

perfektom

glagola),

na

pr. 3<^S

Cl

Pošto
IJI^

je

unišao;

kada, na pr. \'SJ= 'iiS'\

Kad

je bilo tako;

kada,

na

pr. JJCVi\

S~^\j Tako mi noi kada ona pokrije;

o^'\ sada;

^\

juer;

i^ tada

(skraeno
i>

od

1"!^=. Ji^ M^Oj*); A^'jj tada

(skraeno od \16= oli=

f>.

)

93
10)

Nainski
ili

prilozi

su:

r,ž..c-=,

kako;
si?

j)

kako;

U'l

samo; \JS
V.>^ J^v
^
Ift

\sŠl ovako, na pr. C:J(

sSS^ Kako

'<ji1.j*

J^' jl

^aico

ce

Bog ove

proživiti
^r-L*
\

nakon njihove smrti?!
{jS^l^

Ju j U"|

Ze/d ye samo uen;
je naredio.

j? Ovaio sam uradio;

j^l Ovako mi
11)
a)

Ostali prilozi:
estice koje znaenje imperfekta preokreu u
(^j-^iJill

futur.

To

su estice: tr
služi

tj>. )

i

U'j^

(^J^\Li'j^), od kojih
dalju

prva
'fiLJI

za

bližu,

a

druga

za

budunost,

na

pr.

L_tll D/Jefe

e

odrasti; jliJ K^-lj Ci;^ M/ad/c

e
t.

ostarjeli.
li\
i

b) estice
jl to jest,

pomou
^r'' '-4»^'
i

kojih se nešto

tumai
je

{jyjr\\'j>l)^):
j.

na pr.

>_-*> Ul ju>t_^ !J*

Ovo

asdžed
t.

zlato;

>lUiJ1

f-1^1 u'

^

NadahnuH smo ga

j.

pravi /au.'

Imenice mjesta

vremena koje su
bez
nunacije

prilozi

kada
su

se svršuju

na vokal

»u«
i

(

)
.

nabrojeni

u Gramatici

(strana 175

176).

C) Veznici
Veznici se dijele u prave
i

pogodbene veznike.
oj^i.1)

Pravi veznici
j
(
i,

('«jiLLJ1

jesu:
i

a.

Ovaj veznik veže pojedine rijei
pr. jjj- j jSj

cijele
!.«.;>

reenice
y*ji'j
«l=^

A^l), na

tU Došao

je Zejd

i

Amr;

jjif'
"

Doe

Zejd, a ode Amr.
se zaklinje C-l-iJl ->b)

'

estica j kojom
ili

kao

i

j koje izrazuje

mnoštvo
Isto

malenkost (L!> j\j) spadaju u prijedloge.
tako ne broji u prave veznike
ili "j

se

koje
j

izrazuje

zajednicu

(^^LvJk'ijb

il*i'\

^0),

na

pr.
ti

\^
^i».

o-JU-

Došao

sam
ja
i

sa Amrom Amr može

(u isto vrijeme,

dok
i

jjj- j

Došao sam

znaiti zajedno, a
ni

napose).
jlj),

U
na
pr.

veznike se ne broji

j

koje znai stanje (jCi-l

t^C-j

^j

x>_j <U.

Došao

je Zejd

plaui.

94

S
na pr.

pa znai da nešto odmah

slijedi

iza

neega (Lu^f),

i^j "jjj ^iJ Doe
*lj
ili

Zejd pa (odmah) Amr.

O
nie bie

vezniku J, koji stoji na drugom dijelu pogodbene re^esl>U
*IJ),

(^-jIj-U

kao

i

o

-«,

koje

stoji iza

estice

X. I,

kasnije govora.

Y
na

( Ili'

)

zah'm znai slijed u razmaku

(

J'(^'\

^

vii-^^
'


'^

pr. /Jjf

'('''jij

fC

Doe
onoga
1

Zejd pa onda Amr.
poslije


bolji
ili

ak. Ovkl veznik znai da rije
slabiji

njega znai
te

dio

što

znai rije koja
Pomrije

stoji prije

estice, na pr.

*ll-pV

^

L^UlI ii^lT

svijet

poslanici; sLii'l ^'rt>^i-) fJJ Došli su tiodoasnici

ak ak

i

Božji

i

pješaci.

Da J» može
'j\,

biti

i

prijedlog
pr.

ve smo
\

gore nauili.

U

i
f.1

ili,

na
jjj^

U-i

ji

UJ^

j^j j:

Vjenaj Hinda
^^•/'^

ili

njezinu

sestru!;
"fl

j\ "j^j

Amr.'; "jJ li

j1jJ1

jt>^

Je

li

u

V*-Q, ^^^^ '^^ kui Alija ili Halid?
^[

'^'

izrazuje ^ nego, <U Doe Zejd, jJJ ^
ali
"jiLj

odustajanje od neke tvrdnje, na pr.
nije

nego Amr; jjjAmr.

'Si -^.J

*!»

^

^U^

došao Zejd, nego
o5L3
ali,
\j>l

(t. j. ali

je došao)
iza

nego uvijek' dolazi
iT

negativne reenice, na pr.

I^V ^^'i
'.^j^

j '^\j

Nisam

vidio Zejda,

nego Amra.
imenska reenica, iji

spada u estice iza kojih

slijedi

je subjekat

u akuzativu, a predikat u nominativu ('iAlil 1 Lij^'i
pr.

jljjl),

na

Jili\>V^'jL^' Juj

Zejd je marljiv,

ali

je

Amr

nemaran.

Pravim veznicima
1)

se

mogu

pribrojiti:

"estice

uz

koje
su:

stoji
-

zavisni

nain

imperfekta

(Ljjjl\'^ji^\). to
'J\

da,

v'I

ili

:AJ

da ne,

[f

da,

-^'J^

ili

iLSO^

da ne

i

tada, dakle.

Ova zadnja estica
pr. '^''S Ciii/ 'J

uvijek je kao odgovor na neku

tvrdnju,

na

'M \J, Bog

hoe

da vam olakša;

9^

^Jbil

^
na

da ne

bi

znao; pJU3l
se
spa^siti,

"Ji^^

'^r Došao sam
je

da nauim;

'^cAJj 'o\

Tada eš
pr.
'o\

kad
se.

reeno kao odgovor na

izjavu,

jJ»jlo.C

Trudiu

estica

se

u izgovoru ispušta
pr. ^iJJ

i

samo

se

zamišlja iza
'^J\^L:Jj;i j
>

veznika J da
Pos/a/i s/no
'<,[Sy,

ili

j» dok, na

0C4 ^^»-^^--^^
'jjSš

ti

opomenu, da razjasniš ljudima;

(J J^

"'^^(^J

Pokoravaj se Bogu, da bi postigao Njegovo zadovoljstvo.

y
iji
(

da spada u estice
stoji

iza

kojih dolazi imenska reenica,
a
IL

subjekat

u

akuzativu,
''j

predikat
\til;

u

nominativu

jliJl 'C^JA^ Lij^i-O. na pr.

0I

^^^

Znam da

je

Zejd uenik.

Pred ovu esticu može doi estica J pa tada
na

glasi

:/i^

jer,

pr.W

*Si

'*^\t

jLj

Zejd je uen, jer je marljiv.
estice iza kojih stoji imenska
je Zejd

oLT kao da takoer spada u
reenica, na pr.
")

W

\x{j

'JS Kao da

uen.
i-ia

Ova estica katkada
Kao da
ti

izrazuje sumnju, na pr.

^As:'^tx,\S

ovo razumiješ.

L1
reenice,

što se tie.

Ova estica

dolazi pred subjekat imenske
staviti

na

iji
Ui

predikat se

mora

veznik

J,

na

pr.

\Ja tjU JjJ

aJ'J)

Što se tie Zejda, njegov je otac umro.

Gl'

ili r. ':\>

dok,

na

pr. Juj

3i S

M^

L"^^^^ 4

'^

^

''"'^

^

^-"^

Dok smo

bili

u govoru, kad izbi Zejd.
'o\

Pogodbeni veznici
gdje god,
tsl

ako,

Ua.

što god, C što, ^. ko, jl

koji,

oil

gdje

(lSa gdje

god);

^

kada

flT

j:

kad god);
Gramatici

K

•'/

gdje god;
t.

ir i\^ ili iT Ul^

icad

god nabrojeni su u

(str.

180

2).

Pored nabrojenih još u pogodbene veznike spada:
*il

tada, jer, pošto,

na

pr.

Sog im
ljudi

je povratio blagodat, jer su oni Kurejšije
što su oni.

i

jer

nema

kao

96
iSi

ako, kada, na pr.

•^ da,

ezne, ako je pustiš da ezne, malo. a zadovolji se, ako se skui, i na <-^^ >J ^^d bi '^'X\ kad, na pr.
Sfras^

^^

l^

svijet bio

pravedan, miran bi bio sudija.

^•Jda
bi

nije,

na

pr.

/>' '«iiUJ '-43 V>1 Da
koje
izrazuju

nije lejda,

propao^

Amr.
D) Uzvici su
rijei,

uenje,

divljenje,
je.

radost, tugu

ili

Daleko druge osjeaje, na pr.lsj udo! '^(>^
'*.'

Gdje

je/

U

Šuti!

polagano! oU' Daj! 'J^ Razlika

je!

Gramatici (strana Najglavniji su uzvici nabrojeni u

180).

Reenica
U arapskom
rijetko
se

( iLO^'i

ili

'^i_i=si

I

jeziku reenice

nižu jedna
(
t.

za

drugom

i

kada

doe

umetnuta reenica
biti

^j^\
j.

^^-J-U-

Reenica može
subjekat
biti
i

ista,

prosta

ona koja ima samo
i

predikat, a

može u reenici pored subjekta
glavni
dijelovi

predikata

još rijei.

Subjekat
]'\,

i

predikat kao

reenice zovu se

a rijei koje služe

kao dodaci glavnim dijelovima zovu
glagolska.

se

''.\jiJii\-

Po

obliku arapska reenica

može

biti

imenska

i

koja poinje imeImenska reenica (L^Y\'-SJ:\) je ona na pr.)^ V/; Zejd je uen. nom, koje je ime u reenici subjekat, \.l£-11, a predikat ^1Subjekat imenske reenice zove se
Glagolska reenica glagolom, na
pr.
''j^^

('OJaJriiUV)
je Zejd.

je

ona koja

pomje

oU Umro

Subjekat glagolske reenice zove se t>.^>' sami glagol
(Jj-jJ!)-

^

predikat je

U

arapskoj reenici

nema spone

(kopule).

97
Subjekat imenske reenice
(IJJli'l)
iza

je

ime,

koje

stoji

odmah na poetku reenice
imensku reenicu, na
je Zejd
pr.
"'^

ili

estice, koja dolazi pred
"*|!.

U

jL'j

Zejd je uen;

U

>'jil3 'u\

Zaista

uen;

'^i

\Zj

"^
i

Da

je Zejd bogat!
biti

Subjekat imenske

glagolske reenice može

glagol sa

esticom
,

J

t^a

ili

^
na

što, iza

kojih se glagol smatra: u infinitivu

>.-

(

ojjL^i

'•

-.•..

>.— >•
OL.-i-l),

pr.

t.

J.

(vX

A
1

bolje

vam

je postiti;

.jy^

pOs^Litf

'f>Llv'1 CiJ^u. u' Ou.'

Dugo
t. j.

je da

si

Islamu neprijatelj.
ime, glagol, glagolu
(li'J}!i'\),

'fCvt'ilJiSL'tJiC

Predikat imenske reenice

može

biti:

slino ime

(jlijJl '<l_i)
''j.jJ

i

prijedlog sa svojom imenicom

na

pr.

'cjL1\^

Zejd je ovjek;
^l^

JuJ.'^š^j

Zejd je plemenit;
j^jfcLi'l

oU

j1} Zejd umrije;

"jJj Zejd je

uen;

j

x>'j

Zejd je u džamiji.

Kada
ime
ili

je predikat imenske reenice glagol

ili

glagolu slino

prijedlog sa svojom imenicom, onda predikat nije jedna

rije, nego cijela reenica, jer glagol odnosno glagolu slino ime mora imati svoj subjekat, koji je spomenut ili se zamišlja,

a

kod prijedloga

i

imenice se uvijek pretpostavlja glagol
pr.

ili

glagolu slino ime, na

Zejdov je otac
(>j-j\

(^)oU"j4j Zejd je umro; '<,Ja oU Lj umro (zapravo: Zejd, umro je njegov otac);
Jl-jb^-I—TI

^I

j_.j

Zejdov je otac uen;
"aj j
)

j j^J (mjesto
imenska ree-

-li—1 1

j Ji}^

Zejd je u džamiji.

Predikat u imensko j reenici
nica,

može

biti

i

cijela

na

pr.

i-.-^j

*..l

x>j

Zejdova je majka milostiva (zapravo:

Zejd,
dikat
(
Ja;

majka mu
cijela
),

je milostiva).

Kada

je

u imenskoj reenici prelinu
zamjenicu
pr.

reenica, mora ona sadržavati

IJT

koja predikat spaja sa njezinim subjektom, na
jLj Zejdov
je

'»jJA

^

brat

ubijen; -^j^

'.

jJj

"'-oj

Zejdovo

je

dijete maleno.

Ime koje je subjekat imenske reenice obino
predikata.

stoji

prije

No ako

je

subjekat neodreeno
ili

ime,

a

predikat

imenica

s

prijedlogom

subjekat bude imao linu zamjenicu,
stajati

koja se odnosi na predikat, onda predikat mora svoga subjekta, na
pr.

prije

jlj

jIjJI

i Ima neko u kud;

(^»-U

jljJt

i

U kui

je njezin vlasnik.

Subjekat imenske reenice je redovno odreeno, a predikat

neodreeno

ime, na pr. j^_^

'>-«—

^

Jusuf je bolestan;

^U

J-?•'j'^^

ovjek
staviti

je dobar.

Ako

je predikat
(

odreen, mora

se

pred njega

lina zamjenica

o-i'tlll
i

j jlalJt

j^), da se ne bi predikat
*»\

smatrao atributom (ijt^JJi)
pripada samo subjektu, na

da se naglasi da pojam predikata
j.i-1 "jj^

pr.

Samo

je

Bog

istina.

Glagolska se reenica upotrebljuje kada se nešto pripovijeda
ili

opisuje, a imenska
i

kada se nešto

tvrdi.
biti

Kako glagolska tako
i

imenska reenica može

jesna

nijena.

Nijena

ili

negativna reenica ('iliUJl '*JuJJ

Negativne estice
a
i

mogu doi pred

glavne dijelove reenice,

pred dodatke.

Obino

negacija stoji na

poetku reenice
li*
t)lš IT

i

to

u glagolskoj
rekao (nego

reenici pred glagolom, na pr.

On

to nije

nešto drugo); C)f4^^ Je--Il f-^' ^ Darežljivi ne poštuje škrtice.

Ako

se negira

samo jedan

dio afirmativne reenice, negacija
pr.

se stavlja pred rije,

koja se nijee, na

Lž=C V j (S^U
Kako
biti

^ jS.ji\J.

Doe

Zejd ni smijui se
vidi

ni

plaui.

se iz

gornjeg primjera

u jednoj reenici može

dvije

pa

i

više negacija.

Negativna
rijei:

reenica postaje od afirmativne

pomou
nije
i

ovih

V,

U',

'^

nije;

UJ još

nije;

'Ji

nee

nikako,

'o[

glagol

G4J

"'J^-

99 estica
V
dolazi

pred glagol u perfektu

i

imperfektu u
J^-.^

odreenom nainu,
vjerovao
niti se

a

i

pred ime, na
xjjL-.^Cj^

pr.

J-^S^ V S j
piše Zejd;

V Nije
3?-J ^

molio;

Ne

jUH i

Nema

u

kui

nikoga.

Pomou
na
pr. LjiŠCj

ove estice tvori se zapovjedni
V

zabranjuje, kad stoji pred imperfektom u

nain kojim se skraenom nainu,

Ne

pi^i!

Negativna estica

C

dolazi

u imenskoj

i

glagolskoj reenici.

Pred perfektom nijee prošlu, a pred imperfektom sadašnju
radnju, na pr.
'._jiC_j'
•^ i
1.' -

U

i

"1. j iT

Zejd nije uen; V^^-^= ^ Nije pisao;

Ne

piše.

lJ dolaze uvijek pred imperfekat u skraenom nainu

i

daju
L-j:SL_j

mu znaenje
UJ Jos
jj\

perfekta,

na

pr.

*.

'^Lj

"i

Nije pisao;

nije pisao.

Cestica

dolazi u imenskoj
i

i

u glagolskoj reenici

i

to
pr.
'^\

pred
jjjil;L-l»\

perfekat
li

imperfekat

u

odreenom nainu, na
samo u
Ij*

VI

jjjjilsCJl o*

Nevjernici su

zabludi;
o\

Vi Oiji

Mi smo samo

htjeli

dobroinstvo;

'S>J\

Ja to

neu
6*

uiniti.

Ovu esticu

treba

dobro razlikovati od pogodbenog

ako, koje dolazi pred imperfekat u

skraenom nainu.
pr. i}j"^)

Glagol Zr^ negira cijelu reenicu, na

^^

J^J l>-^

Zejd nije uen.

Nekada ova negacija nijee pojedinu rije u reenici
stoji

i

tada

neposredno pred tom rijei, na

pr. ^jii 11*1^

0-^ ^U^ ^^^i

ovoga stvoren (nego radi neega drugoga); Jjjj

oU

U

JT

,j~J

Ne može

se stii sve, što je prošlo.

Upitna reenica ('C-.u!i.:...

VI 'iJuJU)

Arapski jezik ne poznaje neupravnog pitanja pa upitna
estica izrazuje uvijek upravno pitanje.
Pitanje se
IJ*

može
li ti

izraziti

i

sa

samim akcentom, na
i

pr.

iJu/iJl

Jesi

ovo uinio? a

pomou

upitnih estica.
7*

100

Upitne su estice:
1 i

3^, na pr.
3* J^^i
v1
I'

»^

f1

\j4j

'^.b' Jesi

li

vidio Zejda

ili

Amra?

'»rJ-A*

razumio?
C\

estice

i

služe

da

upozore

na

slijedeu
v'l

reenicu
ti

(j>_ill Lij^-l), na pr. 'iL'^-VS '-i^^^^';

Da,

Bog

lice
si

osramotio! illllij
došao, ubio bih
te.

Ju
H'^
,

^
U^

.il

S

C\

Zaista, tako

mi Boga, da

estice vt, ':^,

i

)J

izrazuju poticanje

i

hrabrenje

na nešto (i>>JtS t>r>*^^ '^-'!^)' ^^o stoJ^P''^^ 1"^?^'"^^'^*°'^' znae prigovor zbog ega nešto nije uinjeno, ako stoje pred perfektom, na pr.
jJaj1\
jjkjj'i

j

CC:.ž=

'

'•

",-

V

VI vi

Da] sastavi djelo o asketizmu!
Zašto
nisi

i ClLž= 'ooll^
^^JjjLfrl
'^]

napisao djelo o

asketizmu?
>L_j.

Zašto

me

nisi obavijestio?

OliŠCJ

V
iT

y
^

Da

s

na/na /loe govoriti Bog!

'^•5d\

LuU

Dede nam dovedi anele!
Daj boravi
upitnih
tsl

Lu'tj

'-ij
i

y

meu
i

nama!
o-* l<o?

Pitanje
li

se

izrazu je
\S

pomou
što to?

zamjenica:
^ll

o-

'^o

^o?

C što?

U

ifcji?

koja? na

pr.

j^\'^ Ko je naredio?
zauzeti

'.jJ-^t '^jlIj

i^jlll li

^

Ko

je taj koji

e

se

kod Njega? 'jj^

U što veliš?

i*U J^j

^*

Ko

ti

je došao?

t--ii i\J\ 'iA Koja je žena otišla?

Odnosna

ili

relativna

reenica ('i-^^\

'iL_i.l

ili

<LJ\)

Arapski jezik ima dvije vrste odnosnih reenica:
1)

Neodreena

relativna

reenica
pr.
f(L

(

i-i,oj

ili

i-i^),

koja

slijedi iza

neodreenog imena, na
relativna

Stji

^•^>j-

Prošao sam

pokraj ovjeka, koji spava.
2)

Odreena

reenica
'p--i),

(

«-ii^),

koja

slijedi

iza

odnosne zamjenice {^J^'^\ Pismo, koje si poslao.

na

pr-

'^^

^->\s^'\
<^f^^

101

u
(

obje vrste relativnih reenica mora
ili

biti

lina zajnjenica
vrsti

Ju

(Jf

^^1

),

koja odnosnu reenicu spaja u prvoj
a

ove

reenice sa neodreenim imenom,

u

drugoj sa odnosnom

zamjenicom. Ta lina zamjenica može
nuta kao objekat u akuzativu

biti

sadržana u
ili

samom
istak-

glagolu kao glagolski subjekat u nominativu
ili

naroito

u imensko j reenici pa prema
pr.

potrebi

može

stajati

u svakom padežu, na

«U J*j ovjek,

koji je došao;

'Jj^-j

^-

"'-r-*'

Volim onoga koji je pravedan;
i^_xa'jj^

'kZVj'^ Onaj
prijatelj;
'S.

koga sam
S-*

vidio;

J^j ovjek,
'._^1

koji je
J^'^,

moj

o*

Prošao

sam pokraj ovjeka, iji
se

Onaj koji je pobožan; jll^ je otac uen.

oj^

Nekada
na
V.

ova lina zamjenica u izgovoru može
»^^^CI

ispustiti,
'd'd')

pr. |^U>I
....i''\

JL (mjesto
tsJJl

JL) Imetak, koji su dobili;
želi

^^

:'.*-'

(mjesto j_a1jlJ) Imetak, koji
stanje

naša duša.

Reenica koja oznauje

(o

ti.^

'iJL-i-O

Ovu smo reenicu
stanja (Oli^) na
str.

nauili kada je bio govor o akuzativu

49.

Pogodbena

ili

hipotetina reenica

('llL^lll ';JL_ii)

Pogodbena reenica
nice,

('<J»>ll^ '*^i-^0 sastoji se
ili

od

dvije
),

ree-

od kojih prva izrazuje uvjet

pogodbu
stoji

(

i>iil

a druga

posljedicu (tljii ih L-i^T).
Prije

pogodbene reenice uvijek
da, kad, )M kada, La.

jedan od ovih pogod-

benih veznika:

^

'

*ol

ako,

'ji

kad god, C

što,
u'ii^

^

ko, lA

koji,'o-\ gdje,

'S\

gdje god,

,v i^ada,

iSJ. gdjegod,

kad god.

Ovdje
su
i

e se
}j\

obraene kada
estica

rastumaiti upotreba prvih triju estica, a ostale je bilo govora o skraenom nainu imperfekta
se
i

o pogodbenim veznicima.

ako upotrebljuje

izrazuje nešto što se
cijalnoj

može

dogoditi

kada prva reenica ('i»^^1) ne dogoditi, dakle u poteno'

reenici, na pr.
ti

'-^ij^^''^

^^-ii '^-^

Ako

se pokaješ,

oprostie

se grijesi.

102

y
onome

.se

upotrebljuje
ili

kada

se

izrie

nešto

što

je

protivno

što doista jest

doista nije

(yJi^\^L^\

•y'^^P^

l}^, ^

irealna reenica), na pr.

^^\ '^X''\ ^t)1 tXJl '^

Kad

bi svijet bio

pravedan, miran bi bio sudija.

Veznikom

\\\

izrazuje se

u glavnoj reenici misao, koja

e
V^

se sigurno dogoditi (realna reenica), na pr.

o<C t^l jJ^<L
drugom).
'

'J^ii

Kada ovjek

zlo radi, zle su

mu

i

misli (o

^^

Glagol u obje reenice,
reenica,
biti:

od kojih je složena pogodbena
ili

može

biti

u perfektu

imperfektu.

Prema tome može

1)

Perfekat u obje reenice, na pr. iiCiJ

'»il)

i

iJ-i

^l^ i4/co

io uiniš,
2)
strpiš,

propašeš.
na
pr.

Imperfekat u obje reenice,
postii eš.

^' ^^'

o^

^^o

se

3) Perfekat

u prvoj, a imperfekat u drugoj reenici, na
što
si vidio,

pr.

j^] \j[
4)
CiJi

"i

''^\j

iT

nije vidio niko.

Imperfekat u prvoj, a perfekat u drugoj, na pr.o^'o-J
ti

o-ls^Gc/Je

budeš,

biu

i

ja.

Perfekat u pogodbenoj reenici ima znaenje imperfekta.

Pogodbeni nain za sadašnje vrijeme

ili

kondicional prezenta
i

može
se

se dakle izraziti

glagolom u perfektu

imperfektu.
ili

Ako

meutim hoe

izraziti

pogodba u prošlom vremenu
se

kondi-

cional za perfekat,
ili

onda

pred obini glagol

stavi još
Ci~ir
o|^

^l^
si

koji drugi

pomoni

glagol, na pr. jliti

oj* j

Ako

obeao, uini.
Iza

pogodbenog

veznika >I prevada

se

reenica

i

bez

pomonog
onda
se

glagola perfektom, na pr. o~Uil

>i~^

ji

Da sam

znao, uinio bih.

Ako

iza
te

ovoga veznika
reenice stavlja

slijedi

imenska reenica,
pr.

na poetku

61,

na

tr^l

o' JJ

\y^ Da

su ljudi uli!

103

Na poetku drugoga

dijela

pogodbene reenice (tlj-il)

stavlja se estica ^i (sijil^lš)
1)

u ovim sluajevima:

Ako

je drugi dio

pogodbene reenice (*lj_fl) imenska
r^^SJI

reenica, na pr.

—a i

^.

o-«Jl* *-iio*
zlata.

^^o\Ako

je

govor

od srebra, šutnja je od
2)

Ako

drugi dio pogodbene reenice

poinje jednim od

glagola koji nemaju potpune sprege kao što je G-^ "'J^' ts^

možda,

^

Divan

li

je!

'^jj>

Loš

li

je!

na

pr.

j\2j^

'^'J^'i'^
i

^j~^ UOj^l^^jj

*(l

Ko

nije

milostiv

prema našim mladim

ne poštuje našeg starijeg, nije od nas.
3)

Ako

drugi

dio

reenice izrazuje
'.

želju,

zapovijed

ili

zabranu, na pr.

*c ji li-i

tiV,..i

'^

IM

Ako

nešto ne možeš,

proi
Ci '^

ga

se!

4)

Ako
Ji,U'

drugi dio pogodbene reenice
ili
'cjJ
,

poinje esticom

(1

)

na

pr.
ti

^^,_^'i ''^

S^. ^i iJS } oi
onda obino
"J

Ako

se ne pokaješ, nikako

se

nee

oprostiti grijesi.
'^3,

Ako

je

pogodbena reenica sa esticom
stoji
si

na drugom dijelu reenice (L>\jM) na
pr.

estica

(>_-ljXlfV),
ti

'iU

(^ o^^

CiJuJ

'J^

Da

uinio, svakako bi

bilo

bolje.

Nekada u pogodbenoj reenici može
drugi dio, jer se
_^

biti

ispušten
'f

i

cijeli

iz

smisla razumije, na pr.
je),

3--^'

'oIj

^^^
ja.

o'

l^]

G\j

Ako uiniš (dobro

a ako ne uiniš,

uiniu

estice

^

i

o\

nekada ne izrazuju pogodbe, nego

se sa

veznikom j u našem jeziku prevode sa dopusnim veznicima
premda, makar, na
ti

pr. ilj^l

^ ^'j^ >

^-4^

vv^i ^dri Zejda premda

je brat.

Pored nabrojenih vrsta reenica u arapskom jeziku ima

i

podreena reenica, koja poinje esticom
(CJj1^VSj»'\). Ovaka
se

'd\

ili

^\

da

i

iT

što
,

reenica zove

o^jiZi''! 'iJuJlI

jer

104
mjesto te reenice uvijek može stajati
korjena od koga je
i

i

infinitiv jj-,A

I

od

istoga

glagol, koji se nalazi u toj reenici, na pr.

,

,.

,'

.i

\

Znam da

govoriš istinu;

,.,

,'..,.,, >•-'}

^'V^ ^uepo da

ovjek

hvali sebe;

-

,

-

.s^,,

[

M/s// šfo g-ovor/š/

Iz

gornjih primjera se vidi da je infinitiv u
LšCi!''!

ovom sluaju
je

uvijek

imenici

ili

linoj

zamjenici,

koja

subjekat

glagolske reenice.

Kao

što

pojedina rije u reenici uvijek stoji u
i

nekom

padežu, tako isto

cijela
).

reenica se nekada smatra da je u
se

nekom padežu
jednom
rijei,

(

iU^

Svaka reenica, koja
stoji

može

zamijeniti

smatra se da
jJ

u nekom padežu. Tako u

reenici OpU

^.V'..
'jjii

li

Halid radi dobro predikat je cijela glagol'^^^

ska reenica
ta glagolska
stoji

^)1^, koja se može zamijeniti sa J^]

pa

se

reenica kao predikat imenske reenice smatra da
Isto

u

nominativu.

tako

u

reenici j^\

J-.--J

JU.

d\S

glagolska reenica kao predikat glagola ^1^ stoji u akuzativu,
jer se

može

zamijeniti sa

jji-l

J.W

U
stoji
staviti

^JS^ glagolska reenica jji-'i jI--' kao atribut u genitivu, jer se mjesto te reenice može
reenici
_«2.1[)l-«'jl.O'.

jU-lj.!^.
što je

Prema ovome
ove vrste reenica:
1)

reeno mogu

stajati

u nekom padežu

Reenica koja o ^'
\

je predikat
|Ju*lT

imenske reenice (l^J^l j^)
podiže vrijednost svoga vla-

na

pr. v-o-U j Jj
<.L^.i.l

A/au/ca

snika; 's_^
2)

o> Vrlinu ljudi vole.

Reenica koja

izrazuje stanje

('jffi),

na

pr.

'^Q

lj»l^

S

"oj^^jtlio

Dooše svome

ocu naveer plaui.

105

3)

Reenica koja

je objekat

(j.

^jj^'i), na pr.

/Ji\

'a-& jl :J15

Ree: »Ja sam Božji
4)

rob«.

Kada

je
'/Oj:-

reenica
f^j
li*

u

genitivu

kao jJi^^UJ.
kada

I,

na

pr.

'^jSxa ojšiCjl

Ovo

je

da/3,

koristi

iskrenim

njihova iskrenost.
5)
nici,

Reenica koja
ta

je

odgovor

(

L>\'j^'\ )

u pogodbenoj ree-

ako
^-

reenica ima na poetku
'^\

J

ili

\il

(»V^'^

'^0>

"^

P""-

iU

^G
Ako

JJuij o*

J /^oga Bpg zavede

(pusti u zabludi), taj

nema vodia.
6)

je

reenica atribut

(

'ij^J^

),

na

pr.

cri

t3-?-^

^^ >
se.

,^^
da

5^-^*^ i5^»l

Doe

ovjek
slijedi

iz

krajnjeg dijela grada žurei
)

7)

Reenica koja

(^^^1

iza reenice,

koja se smatra
i

stoji

u nekom padežu, na

pr. Lj:Š:1J j

\^. '^^ Alija ita

piše.

Bilješka

Rijei

koje

stoje

u

reenici

ili

prouzrokuju na drugoj

rijei koja uz njih stoji neku

promjenu
rijei,

kuje promjenu na kraju druge na
pr. glagoli, prijedlozi,

Ako rije uzrose^UJl (faktor), zove
ili

ne.

pogodbeni veznici
(

i

t.

d.

Rije koja
zove
se Jj-^-A
I

usljed amila

^^Cj)

)

trpi

na kraju promjenu,

(potinjen).
ili

imperfekat u zavisnom
nici \Jj-

Tu spadaju nominativi, genitivi, skraenom nainu t. d. Tako u reei

jujlj^ rije

Cj^;. je ^CJ"!,

a J^j

i

\Jj-

su

'j^.l*l'\.

Promjena koja
koja je
J._^UJ1

se javlja

na J^.wJil usljed djelovanja rijei
ili

zove se ^JUjI

L^l^'v''!.

Ima
Si,

rijei,

koje nisu

ni

J.CJ^

ni

J_^^jJll

Take su

J*.

^,

'Ji'^,

iU

i

mnoge druge

estice.

RJENIK

UPUTA
Skoro u svim arapskim rjenicima rijei su poredane prema
njihovu korjenu.

Da možemo

dakle u rjeniku

nai izvedenu

rije trebamo joj znati korjen.
rijei, izvedene
i

U ovom pak
i

rjeniku su sve

neizvedene, jednine

množine uzete kao samo-

stalne

i

alfabetskim redom poredane. Glagoli su alfabetski slo(jjCal'l).

ženi

prema svojim glagolskim imenicama

U

sluaje^'j-"

vima gdje je glagolska imenica neobina kao na
J:i\,
i

pr.

od

i.kt

od

Ji-c-j

U alfabetski red je uzet
(jJlIaI'1),

i

perfekat (^^iLil)

glagolska imenica

Rijei sa odreenim

lanom poredane

su kao da ga nemaju.
i

Uz glagolsku imenicu svagdje je naveden perfekat
njega prijedlog, ako se glagol upotrebljuje
s

uz

prijedlogom, a

ujedno je kod glagola

I

vrste

naveden vokal srednjeg suglasnika
I

u imperfektu da se oznai u koji razred
spada, na pr.

vrste dotini glagol

yi^

— (^)U&

oprostiti.

Kraticama su oznaene ove rijei:
s.

to jest singular
to jest plural

— jednina,

množina,
imenica
i

pl.

zb. im. to jest zbirna

poz. to jest pozitiv pridjeva.

•flT,

s.

v'
jM
'^J\

'

oevi
bunarevi
djela; tragovi;

•'-/T

V^T,
"*j?J,

s.
"'i?'^,

grijesi

jli

\

,

s.

,

pl.

0^1 T, griješan

"jliT,

s.

,

'jC^T, s.

^^\ rok do koga
,

se

tradicija

živi,

smrt

110

"*iUT,

s.

Ji=^l

,

jedinice
,

i

-

o-^i

povjeriti,

pohraniti
'>T,pl.
oJ^r^"^

drugi
"*dij,s. '*(.l.1,vode

"^.T, pl. ^bJj^\, posljednji;

kraj;
*'>j^\

konac
svijet

"*J,pl. •iCT,otac
'^.\
"
''^S.

budui
,

"U!

ustezati se, ne
'

htjeti

"^

"*._;bT, s.

'vM moral;
uši

uljud'*;^L'\

nosti; obrazovanosti
"ol'iT, s. "*o'il
,

>

r-Cl

dopustiti
,

*d^'^S
jai>\j\

s-

"^J^}' *Jax!\

neistine

-iljT,

s. ''islS

,

mišljenja

,

s.

,

najmrži

^JA
''jl

mirta,
zb. im.
s.

mira
ukuani; rod
,

'*o\>\

vrijeme
,

%^!
•iljiil

s.

%^

,

bijede, nevolje

"liVT,

"Ul
"'p
-ol
,

hiljade

- 1jj:li - 'jx^\

poeti
natjecati se

^(f\,

s.

bolovi božanstva,

"jljj^i
"^fL-iJi

i^

\

,

s.

,

osmjeh
,

bogovi
'ti\

^\
-tllrlj.

pl.

tehniki
-

^
I

,

sav
tražiti

(^i

%T,pl.o^T,
"o^T vrijeme

siguran

iUL

I

- JS^

napraviti se
(s

ili
^V'^

uvijek

negacijom:

sada
"flT^,

nikada)

'*;jT,s.
';jj\',s.

posude

'*^lXl,s. ''o-M

,

tjelesa
ili

"oO*

vremena

'^\

poz. '*^^', krasniji
najkrasniji

T,

*.T,

,«T

ah!

^C\,^\.^iS\, oli'T.znak;

u-

^^ J

>

,

s.

^a zviježa
,

do;
1

odlomak
li,

iz

Kur'ana

J»^.\

lJ^.'

sijevati

je

da

li?

54, pl'jUlI
,

ii.igia

I,

.1

uh!
s.

'*^' vid;
,

oi

'jC^l -

S--^t^i

savjetovati se,

dogovoriti se

jUl\ - 3^.1

vidjeti; ugledati

"

111

- i

Mxj

I

,

pl. ^.uu

,

sav

\

,

pl. "*jjV^

,

bijel

"jLkL^

-

^^ILl

uiniti obi-

t>Ui_jj|

-

A pobijeljeti
>iaj
,

jesnim
JLk;l

oU.i,s.
pokvariti;
^.
I

kue;
tatica

sobe;

-

^iijl

stihovi
>

uništiti
pl-

u>r;
i9

I

»

'^cA^\ - 'cX^

tajiti
Ul

-

^

^bjr slijediti jedan

t""

t>Uj|

,

lyxSu\

mrziti
I

za drugim
ili

^J^\
i(ju\

pl. (_^li

,

mrži

naj-

o^i
»L-;|^

,

pl.

Vi

,

magarica

mrži
- ^"1 ,

- ^^1
zb. im.

ii za nekim
pristati, slijediti

ostaviti

%

\

deve

Xjs\
*cA1!j(

Oj
»-;
,

i'^}^

- '^\ isharati
- JCl kušati, staviti na kušnju; pokazati se

s.

pristaša

"*ji;cil

- iil uiniti; uzeti;
odabrati za

"*^i

\jXf- ^^~JLM

JLI

opravdao
"^^^
.

se je

"^jLJi

- ^IJi kockati se
,

"uil

,

pl-

o^.'

sin

'^L-i

I

s.

'

^-J devetine
,

d7:^'cj'\

putnik

"^CJi - »IJi
''jUJi
v_.u}l
,

biti

prostran

"JUli.s. 'uii, sinovi
-fLj[

- 3^-} spojiti se
s.

-

^\

dati

nekome da

^'-^ napor, umor,
,
'

pravi
iLj
,

trud
,

pl.

"oIjT
,

ki

v_.U;i

-

C_oo"|

umoriti (se)

^Ll
Jju^jjI

,

s. "iU;

graevine, zgrade
Džehl; neznalica

JiUJi

- (_j)ijJl, pouiti se
-^^JJ:]

Ebu

jLlI "JLiJi

složiti

se se

il^^l Ebu

Hanifa (ime

- JiJ\

uvati

ovjeka)
"oLiJl

- 0^1 uvrstiti
poz.

jj\X\ J\ poasni naziv lava
o-*j|
''._j1_^
i

o-»^

.

c vršci

ili

,

s.

"L.L'

,

vrata
'i\^\

najvrši
- \^\
oslanjati

{Sj>

I

oinski

se

112

''f^'l

"(.Ul

-

)'1

dovršiti
,

*jpi
-'^iSil
,

dvojni
s.

"Jus.
^,-sO\

'uC-l

magarice

^i?',

odjea

y\

doi

\X[

-Ccj)'^^*\ odgovoriti
(

~Vu\ -

in

IjI^I

odazvati

se,

(^)dl
CJ^)
jt

dovesti, donijeti
dovršiti, uništiti
^ij[^\

pristati

na nešto

,

jl^l

prei nešto
,

"^

dokrajiti
'i"lS\

- OU'I _ JjGj

nagraditi
oklijevati

^1^1
'*^lJ\

s.

[jl-^l

najbolji
voljeti

- L-1

ljubiti,

jjStfl

(

il

)

'Jh

naginjati, težiti

neemu

"J^i - 'J^i gledati, pokazati
-^^.f--Ij^

op\

_

- i-pl postaviti,
uvrstiti

C~i.:»l

kloniti se
truditi se

^Uz^i ustaliti se

J^l

"op\ -

i-jil

*iUj:J\

trud
.djedovi, preci
,

Vl,pl- ^l^T,
-'juil^s. -*o^'1
,

djelo, trag,

V^(,s.

pria, predaja
-'JJJ,

tegobe

y

1

,

pl. 'jJJ\

plata,

nagrada

s.

''^ji

,

treine

JlJrt^^
"^^Srl

obilna nagrada
- "Ct^ tjerati; provesti

Y\^,pl.-'rlfT, grijeh

M^1,s.
*uCt*1
,

'^
.
,

,

najamnici

s.

tji', protuvrijednosti

neega,
''o^;Xl,s. ''cA',

cijene

-i\j»\

,

s.

dijelovi
,

osmine
hvaliti

\,s. •'pl^
f

tjelesa, tijela
tijela,

-iLJL

- C^'^i^'^

1,s. "*j1^

,

tjelesa

nekoga
^jjil

0^1
r.

da
,

Gii

dvanaest za m.
ž.

''jll

pl.

''JU

,

smrt, rok do

s^^GjJ} dvanaest za
oLJJ

r.

koga

se živi
,

dva

^aJ

,

s.

'jj^

jaki

obiii dvije
CAJii>:^l
ooJiil

''i\^V - Syb!l
p-1
•'^Ci-.'l
,

jako se
,

žuriti

po dva po
dvije

s,

-

?-'1

šikare
se

uoiii

-"a^"

složiti

113

'jJi

f^i
Ot

jednoglasan
svih vjerskih
,pl.

zakljuak

^>_.l1.|

- IJ-l

voljeti, ljubiti

uenjaka
til*.

L-_»!l

Kako mi
,

je

drag!
ili

p^l šikara

w^l

pl. l--il=^l,

draži

naj-

»^

1

,

pl. »-wo.

,

sav
,

draži
ili

^*l
^^j-\jj.\

,

poz.
ljepši

''j-*-

ljepši

naj-

"'j-o-'l

,

s.

"'jl^, užeta,

ko-

nopci
,

,

s.

^;jJi»

rodovi,

rase

i^\_«J\

-O"0^i uvati
C)-«^'i

se

<=eJ:o.|,s.

r-Lu-, krila

ijU:»i vri-

skupljati se,

brinuti se o
i\j^
I

neem

,

s.

_^ atmosfera,
,

jeme
ol^")
,

j\Ji^\ - 'Jjc^\

omalovažiti,

poniziti

s
trine

» šupljine, unu,

jlSS.)
> pl. 'li_,^

- jšCJ-i kupovati

Li'}-)

,

,

šupalj; nepra-

hranu pa je zadržavati dok ne poskupi
''jL-o-l

vilan glagol u

koga

je

- 0--^i
odnijeti

nositi,

srednji suglasnik slab
'jj^\
,

poz.

'-Asi-,

krupnijeg

ili

"fl^j^i

-

tsy:»-i

zauzeti
biri

najkrupnijeg glasa
"'^Gt^l
Ja=-*1
,

- ^bJj
1

potreban
tražiti

poz.

J»L=^,

neznaniji

ili

najneznaniji

*Jlli>'l

- ( J Ol^j
izlaza

JL»

1

,

s.

''j-»

,

pokoljenja,
('j6)tJL:»*i

prevariti
,

generacije
"jCs-

_«»i
11=^1

,

pl. i\j^

\

,

najamnik

1

s.

^J.f

,

kamenje

po jedan
,

*^i jedan; neko; niko
(iza negacije)

^i\^\

s.

''^ jo^

,

predaja

Ji>-1

jedanaest za m.
Ct-jJl

r.

^J^\,s. cr—»I . najbolji
yri^l
->..

proizvesti,

-(_,)J»U>

obuhvatiti
fc'i^i

stvoriti

;;U1

-(-j^)3U

I

obuhvatiti;
^;,J^rJ£J
jL=.(

neki od nas

pogoditi; zadesiti
tC»l
,

dvadeset
neki

i

jedan

s.

._j_-<^

,

prijatelji

•pjbji^I

8

114
1^
»

i5jJl
i5jjj^

jedna
jedanaest za
ž.
r.

'flSljJl

- ',SiJS
poz.
pflCli

uvrstiti
,

'SZ\

vrši

ili

na j>

'^ij!^ j

ii-i^S

dvadeset '^'ij^^\
'jj>

i

jedna
"*f>u1
4 i tl»-l
,

vrši
s.

iJ\\sL\

zguriti se

^^^ razum;
,

blagost

>
,

^j\'J^\ ,s.

,

slobodni
spaliti
"*JL>-'*

s.

^', roaci; prijatelji
"'jj-,

"j^S^'i

-'SJ^

,

s.

tovar, teret

.|,s.
^^\ij^\

^>., slova

^'t
se
''Jlj-'t

,

pl.

*y^ crven
,

.

'^^l
"'•JJ-*.

skupiti
žalosti,

prisiliti

''oO*'

'

s-

tuge

,

s.

"^JU, stanja;
,

godine

'^o\j^\

-

6>-'i

ožalostiti

'JjJ.]

,

pl.

j^' velikih lijepih

nekoga

oiju
osjetiti

^u-^l

-(-!)S-=-l

!u^l oprezniji
-iL=.l ,s.

''jL^l - Cj'-^^
urediti
"oC-^'l

initi dobro;

tj-,ziv
proživiti

dobroinstvo
,

-iCI\

_ L_J|
,

J>U'l

pl.

o-l^^

,

ljepši;

'^L»1

s.

"uj»

,

vremena
brat; prijatelj

najljepši
Ai

^^1

Ala je divan!
li

^
''^

.

pl- »S^-'j,

i'B^l^s-l Krasna
\Js\
iil.
^.-».'i

rukopisa!
-Jlil

,

pl. "6t>l^, prijatelj;

brat

_

najbolje znanje
-ili)

^T

pobratiti

^l.>.*\

ljepši

nego

bratstvo
,

ti

»

Lifl»-\

— ;5^i

izbrojiti

•jCil.s. ^„Ai
•jCil

vijesti

-rdovesti
"LjUiJi
,

donijeti,

- Cnil
,

izvijestiti

"oi
,

\

pl.

"ol^t sestra
,

s.

"Li»^

drva za
"'fllril

gorivo
j=.1

-

jLl'rii

završiti

preci
,

''f\^i -f-nil
,

umrijeti; pogi-

^^S^\

s.

pŠ^—

propisi, od-

nuti; ugrabiti; preki-

redbe

nuti

115

*C'i'

"ollni-i

-

u^i
c
"). ;.

sakupljati;

jiU-l
t>U.r

,

s.

jli, moral;
*J-U.
^j~jf
,

udi

pohraniti
"'oCL:ii
'^^:>-^\

s.

prijatelji

-

:ii

ugrabiti
trL*1

,

s.

,

petine
ujaci

]A^\

pomiješati

se,
"^Jljil
,

zalaziti

medu
slagati se;

s.

''Ju.

,

o>U;.l

-

ailC\ ne

"o^^'^jS.
'j°-\, s.

'^
r^

.prijatelji

izmjenjivati se
,

braca

j(~^\

-

yi\

odabrati
i_l-Jl_^!

nesretnik
bratski

jLii^ - tji^i oholiti se, potSjil

nositi se

oCtii -

oliil izdati, izne-

''jjil

posljednji

vjeriti
''iil
,

ljj»l

konano,

najposlije

-i

lil uzeti;
,
.t
I,

poeti

ufit ,pl.

6^1, braco
oU.
I

'i
I

>.

,

s.

ts>.

druga, drugo
vaditi, izvaditi

i-i
^lil

I

,

pl.

,

sestrica
izvršitij

'rl_;il^

-

r^il

<jj>\;

iSi\

.>j»^1 Jl^ryil postavio je, stvo-

dovesti
"'»lil
,

rio je
iSji'S
,

pl.

.^jGm,
^Ij-"

estice jedan

pl.

>-

1

,

druga, drugo
'S}^\
,

-

raditi

"^^Liii
olii-ii-i

,

s.

%-ii

daske, drva

protiv drugoga; ne
slagati se
j-'lM

- ijiP^l oblaiti

grubo odijelo
"^^Cail,s. '---li, plodnosti
-OL
*J:A.,ii\
''\

_ -

_;1j;
jlii

išeznuti

''sjbl

omotati, oba-

viti

pozelenjeti
iTlil

_ ^Gi

podržavati
uzgoj; od-

- jl^i skvasiti se

^Sl, pl/^bT,

"žLU.|,s.

LLi pogreške
,

goj; obrazovanost;

i\xi\
"^jllii
,

-Lkii pogriješiti
tiii
s.

moral; uljudnost
r''
I ,

^
s.

*
v--; j|
,

.

.

>ki.
C;<»ii-1

,

opasnosti
biti

uzgojeni,

obrazovani književtj^i^'l

-

iskren

nici

8*

'

116

j' >i

Ji\
''jL'i],

-

i^ ''J'S!
'j^:>\

umotati se
pohraniti
staviti; uvesti;

''JUM

^il

pomiješati
"ilCJI

-iljit

stii; shvatiti

^dbM
iV\\
"Jliil

-iljil stii

- ^^i\ tvrditi

-UJl

ugrijati
se,

*jl2=4 -S^4 opametiti
dozvati se
''Oj!
,

s.

JJ S, dokazi; vodii
približiti

-žUil

_ jil
,

''i^jM
"'»--.M

s.

"flSi

,

lijekovi
,

,

pl.

*L j\

uzgojen,

obrazovan; književnik
''oCJi.s.
i\

o-.j,

vjere

tada; pošto; jer

\i\ i

kada, ako
-'*J^\^ pregovarati,

'^\l\

napominjati

C

lil

kad god

jU-ii - J-'^l pohraniti

»oM

,

s.

"j-bi

,

podlaktice;

aršini
*jU'i}

_ J^i\ pokoriti se
i
,

*L/-^

i\,s. J^

oštroumni,

dosjetljivi

117

"^jtCi

u>«jl etrdeset
''jijjjl

fj\^

Irem, ogranak ple-

-

jJJl

povratiti (se);
v_-jjl
,

mena Ad
pl. <-.>\j\
,

odmetnuti se od vjere
*cijjji

zec

-

f-JJ

4

okaniti se

rbJ

,

s.

^!>, duše; duhovi

^Cii

^\

- f^Si odabrati
dignuti se

o jjl
<ljl

,

s.

jbj trijemovi;
,

**^j\ - '^jl
"*^j) visina
tlJLJjt

adori; stanovi

prema
se

-

t^'jl

napredovati;

jUj) -.^»Ji odbiti

dii se
"^u^lSjJi

"jUiJi - ^;T^J\ odbiti se
fU-iJi

- CiJJi poiniti;
izvršiti

-

jU. ij\

pritijesniti

se, stiskati se,

nava-

7-yJi -

r-M

razveseliti se;
*i\jij\

ljivati

smiriti se

-

ilijl

poveati

se

^jljt.s. *jVj,noge
^ck
i)jj.j\
"iU.j\
-^-^i

- 0>^Ji okititi se
,

molim
>jl

te
spustiti

jjjl
t/ 3i

pl.

j->->

.

plav

- '^y
stinju

dijeliti

milo-

Jbjl

- liijl

staviti za se

na
"'jVj\

konja
- '^j\
vati
''jCJi
''jUjI

klizati,

otiski-

jUJl

,

s.

"jL opskrbe
,

- 3^ji
- J^ji
,

poslati
O*^ jl
.

s.

o^ J vremena
.

ekati, vrebati
0-*3i
1,

-

J'J'"
.*

umotati se
>,
.

'u^ji
il^jl

pl.

0^jr,i5^b^
grmjeti

zemlja

^

'•.«

•'.

r\}j\

-

rjj muževi;

,

j*jl

supruge
ili

« jl

poz. *Jj, oC, udobniji

''»j^jl

,

s.

ilj

,

opskrba

najudobniji (život)
Ji jl
,

poz.

"'jJ

U

,

više

ili

'jS\

,

poz.

jO

,

napredniji

ili

najviše
Oij)

najnapredniji
"Li

-

o-.J-

gizdati se

K^l

-

'>_J^1 posaditi

nekoga
*i*\l\

na konja

-'<l;i

pogriješiti

118

-'iiLkiJl

'^Li
ijji>L
1

,

s.

"Vj-7^1
*i

,

sedmice
,

-

Ca^-:-! tražiti

izvi-

,

s.

\p»-

1

stupovi

ješe
f

"^Cl -

^LJ

jLi<L:^l uzeti

u

slušati

jedan

od drugog; priati
jedan drugom
>_jL-I
,

službu ; tražiti da služi

liu;^i -

( _; )

liij-j omalo.

s.

^
/^
,

,

uzroci
"tj^jU:-:^!

važiti

^

^Cl.]
''JLJi^

,

s.

sedmine
spustiti;

- ^jJiš^i

prisvojiti,

oduzeti, dobiti;
uzeti za doglavnika
liiiCiIl

- ^l-i
objesiti

-tiJbtUi imenovati

,

> .1

,

>

,


I

, ,

.

»^^I,pl.
.' »t

»^^L
j.

sedmica
profesor

nekoga nikom
*'I

nasljed-

"ib-l
[j\liJL.i

,

pl.

sJjLI

,

j^^Jc^i
'Sxzl\

pozvati

-oilMtražiti dozvolu

zakljuivati
biti

j lei-i

-

^ U-i tražiti savjeta

i_A-l

-^^A-i

miran,

''jCjJi

-j-^-i natjecati se u

odmoriti se
- "^'jCl tražiti
milosti
jCl-l!)

tranju
.a;l!}

_^,JUi-!l veseliti se

jbi!!)

-

- Ji^'.~X
kišu

..\

moliti za

CAJi^i skrivati se,
-5

zaklanjati se
-fuiiJ)

-

jl^JJL-\ tražiti

svje-

-jpi^i izuzeti, iskljuiti

doke
_ '..JL^S pridružiti
_^\

i

Ufci-l

- v-^-^i tražiti da bude udovoljeno;
uslišati
-*

« ifiiTinV

••

^\

omalovažiti,

potcjenjivati
-1

,L

>i-l

-S

odobravati,

I

— l"
11 >

i

rt

-'l

!

-0,I,al!l odobravati

dopadati se
"flSSiIjJi
''lJ>uLi^i

-*-'!

_CjLkL-\ tražiti pitke

- p^^*^i uvrstiti se
«-^

vode
*^iLx!.\

- CiJis^i tražiti da
se

-

•pilili

moi
dugaak,

zakune
stidjeti

->;LIi1^\

-tJUal^ibiti

^uU^i -

^^^ei^i

se

oduljiti se, duljina

.

119

:jUi-i - jUi-i povratiti, po-

- ^t-j^J ne odobravati,

novno zadobiti
''iil^]_

osuivati,

- jU-Jj
išta

tražiti uto-

smatrati ružnim

^jLi£.l

"^^Cs^l - 'oCil\ tražiti po-

- 3-il-i okrenuti se prema neemu, izai

moi
j\^H«^L-l
''i\

nekome u
-^^JjL-l

susret

smiriti se,

Juliji

-

ju-S-i

spremiti se
ustaliti se
i_f»\_fXl^\

''j1juw-|

sprema, priprema
se,

^_,_J_I.

1

uzeti u

iCai^l - ^5-aji3-i pobuniti
ne pokoravati se
''l^Ual^l^

zajam
jCŠ;£.l
-'J^j:^l držati nešto

-

(-!>

p

r.a .

;!.}

držati

velikim, precjenjivati, oholiti se

se
"ž>Ui-i

neega
uzdignuti se;
ji^:21i

-

-

'jlJ:-)

'J.$jL.\

smatrati da

nadvisiti; pobijediti
"'iilLl-t

je

mnogo

-C^lijJi tražiti

pomo

"iuL-l
<^L«-JLv«i

- 'ip^l lei na leda '

j_^i!\

j J^jJl;

oU^i

pomagati,

^

, .. :

,

..1^

tražiti,

kukati
.-jI',.^^--!

moliti

- Lv-:-.! uditi se

e.^

-I

-

^^H-i-l

slušati

Ji>i^:-1
}\XkzJ\,

-

Sj^l

zauzeti
tražiti

^du^i
J

- 0C-:-\ privlaiti _

- ^i_:_-.) oprosta

cr

-:-.l

uživati
tražiti

:w-l

po-

^(xjiL.\

- (^)jjil!)
potreban

ne

biti

moi,
^ '
•'

crpsti,

po-

neemu
"^l
.\

magati se
*

j,\...i:A

->-oL:-i tražiti tuma-

-

~.\ ustrajati

enje
*

JtJL^l

-'CjS-I pitati, tražiti
vijest

iJliL-i

- tidZ^]
rešenje

tražiti

raz-

iiUc^l

lj:

1

crpsti,

"'CUjl-I

-

}\JlL.\

poi

za ru-

izumjeti nešto

kom,

biti

ispravan;

-

;^i»lL.l

ispitivati,

istrajati

preslušavati

120

-il^jL-l

- tsy^\ izjednaiti se;
zaustaviti se

"1)1^1-1

,

s.

^^
;^l

,

putovanja
pokazati

jUl-l
"fti-l

-

otkriti,

'i\j*^\ - ljj»^i ismijavati,
trebati
«>

-ty»-«l
,

napojiti
,

'

,

^Ist-jL-l

-

w» V-l

' ,.

zaslužiti

*^\s^\

s.

"'(J^

bolesti

jl5e,_:_-i

^

Ll-I

iznajmiti

"'ol^

I

- C::X.

I

ušutkati, umiriti

^iJujL-)
"j\ Jc_l

- oil-x~.)tražiti dozvolu

jjJiL-'v'l

Aleksandar
,

- jj^i-i uzeti nekoga za
ministra

''^>C.1
''{•:A_(

s.

^ji^

,

preci

Islam

"iCfl-l-l

- ^js. _

.\

primiti savjet
'*f.>U
>

-

(

Jl

)

pi^

i

predati ne-

-*JUaJ_^}

3^^]

tražiti

da se

kome
^5U\
"'CJl-I
,

spoji
'iiji^l

islamski
s.

- <^j^~\ potpuno naplatiti

pi-

,

oružje

Jilij-l

- iJLLl

probuditi se

"žUJu-i

- (jl^l spavati na

leima
"J^ulj

- (i>L.i zavladati, pre"^pl-j
,

pl. -jC-'i

,

ime, imenica

vladati,

osvojiti

jU-

1

,

s.

^^*^

,

zore
,

\

,

pl. ^,^~^

,

sme
slušati

1

- ''^w1j
1

ju-l

,

pl. ''i_^l

Ju.

I

,

lav
•*

cr-i'.'
1

povjeriti

"*ij.\jL^|

,

s.

u-J^

,

šestine
,

zubi
,

J^\^
j\^l
,

Izraelianin, Židov

j\^
s.

I ,

s.

j_^ zid,

bedem

>-

,

tajne

jlj-'^s. j^,aršije, trgovi
''ol^^ -s^«.!

žuriti se, bitjeti

^

'

'i
I

.

.

ij~.

uzor, primjer
,

i

i_,il.l

,

s.

cA'Ca
'jJu-i

,

stup
jj1

pl.

ij-

,

crn

"'jCJ-I

-

usreiti
j^^l,
s.

A-

I

,

lavovi

iU-.l

4 pomoi, udovoljiti

i|j^'}
"*i\l_^'|

_ Vj^\

pocrnjeti

jlt

žalost

-

il^'i

jako pocrnjeti

121

,A-1
4.U.1

,

pl.

^SyA,
*jLiJ

il,y-

I

zarobljenik

"litril

,

s.

'*>-iyi

,

prvaci,

ple-

-

mii, ugledni
sliiti
v_s\ysi\

-

(

JI)

o_^l nastojati

*;Sill

-j[i.|

dati

znak
>J>il
,

da nešto sazna
poz.

^.
ij^\x.\
,

s.

^_^l
Li*

,

pripadnici

^^
,

,

Ugledniji

ili

eš'ariskog pravca
"ftj.^

najugledniji
"^UJ-I
,

-

f

krenuti u Siriju

s.

"^
"^^-t

pjesme
kosa
,

jLwt|,s.

^,pedlji, eperci
-jlil

jUil
'iSjjJt.\

,

s.

,

L-

Lil
I

-

nahraniti
,

,

pl.

a^cUl

pripadnik

obii,s.

sT-i

rasuti,

raštr-

eš'ariskog pravca
Ju.il
,

kani
i\x£\
'i\'ji\

s. S.

JiJi, J-i-i,

zanimanja,

- ji) dodijati
i

poslovi
j-il

'T
,

- iS^\ kupiti - Ijc-i uvjetovati

poz.
s.

jU teži

ili

najteži

^i=(ji^\

JlSl^l
^,.fX.l

,

''jSli, likovi, oblici

jUjil.

-

(

j )

J-i^i baviti se
raditi

,

s.

^
"i^^
,

,

mjeseci
stvari

neim,
"*jL-ii|

»Uil
"'^Lii

,

s.

- jl-ii] zauzeti
J^jii)

,

s.

^

,

profesori;

<L^1 -

željeti
biti

starješine

'J^\ - "j^i
Cli.)
,

poznat, po-

"'CUl

-

stati glasoviti,
s.

stei glas

desiti,

C-Cl pogoditi, zanai, dobiti,

uhvatiti
"ibi,

zime
^\j4-'
'i

^ ju^
ijoL*?

v^'
_

Ispravno je

I

,

s.

jjf

,

stabla
,

odgovorio

1

,

s.

i_^ osobe
strogi,
jaki,

^Ul

"'j-'Lfl^

natjecati

se

*\Ail

,

s. "^-njJii,

u podnošenju

neega
se,

jJil

,

moni poz. \j^
s.

^Ul
,

-

^UJ

poniziti

žeši, gori

.

praviti se niskim
,

ji_ril

,

^.

J^CA poz.
^.^, zh, zlikovci

jj;^

,

najmlai
biti

'ill^l^

-

2l>ii

Bogu druga

r^-r^[ -

jt^l osvanuti;
,

pripisivati

^^\^

,

pl. ^~_;U>i

prst

122
>-'.
'

'^J^t
tU^I

,

pl.

"^^

,

boje
>

,

s.

^r«^ zdravi
''>-:-^U
,

^Ul-l
iijU\
jjlJI

,

s.

drugovi,

vlasnici
,

s.

''jj J^

,

prijatelji

- ''jx-iJ dijeliti milo-

stinju

•jl^^ - ('J^)J^I ustrajati, biti uporan u neem
>_;UeJ»^\

- C-JcJL^l združiti se
se

'4 - liill poredati
V-ilk^l

tehniki

izraz,

termin

Uik!«! terminološki
LiJrfl e

- ;j-W»l narediti da se

C

napravi

^ v_.—

si

,

poz.

v_-j^

,

teži
«

-iu!^l

- JL^l
,

slušati

»I

poz.

>i«., mladi

ili ili

najmlai; manji najmanji
'_jjij\
,

pl.

^JJJ žut, blijed
,

jl^Ju-.)

-^^i.-»i

požutjeti

'Sl,3r*-^i

,

^^i

jako požutjeti
temelj; osno•

'jUl
^*

pl. ''jj^l,

va; princip

f

-ijU.!

- 'J-^l pržiti vatrom, staviti u vatru

jOUa^ - jJUol urediti, popraviti

^ ^Ufli

,

poz.

i.

U

,

bolji

123
'"•1
0'J7-'
•*
1

»^1
ij^\

,

poz.
ili

^ \.J= napušteni ji
,

J>Ul (•ilij^

T'i

Jjil zasjeniti, natkriliti

najnapušteniji

- •jjlm

podnositi ne-

-jUTl dati da poleti;
odrubiti;
izbiti
[JU;i
,

pravdu
poz. ^Lt,
nasilnik
plUi se na nepravdu; trpjeti nepravdu
(jLfej

vei

ili

najvei

"*;;il^

-'^\

biti

poslušan

"'iTlLi

poslušnost
oduljiti,

tužiti

'^dm -'Sa

otegnuti
j\jiS\

^i}^\ -tJl.i nag-eti

-'jjJo\ pokazati,

*\M
"*ijl^^
(•Uii

,

s.

v-j-t
3')J»I

,

lijenici

moi nekome
jedi
^A.!il
,

poda pobi-

-

oboriti

glavu

s.

jA^

,

leda

- jUJbi hraniti, nahraniti ,

jlj^S aj
(vo-Ul
,

meu
,

njima

-žLiH
JIjLI.1

lJLl.1

ugasiti
,

s. "jLsf

Nearapi

s.

JjJ.

djeca

Sjl^l^

,

'Slftl

povratiti
,

e^)
j>ll.l^

-^i
iti se
,

saznati; natku-

Jit-I

s. 'J.tl

vrhovi

''jL^\^
jJt.
)

- :/0*l^ pouiti se

pustiti, osloboditi
•fllp^l^

- ('J^)i5Jl1!cI^ initi

jLJ»i

s.

,^, polovne haljine
^J»
,jLJ>l
^_jJ.|
,

nepravdu, napasti

jlj>l

,

s.

pohlepe, želje
"l^ljvtl

nekoga
- u^.^) poprijeiti
IjIaj^i

JcJhS -

se

smiriti se

^Ll^
^
.

-

^Oitl oduljiti,

priznati
se,

preJ\Jj*i

tjerati
,

J^l

poz. J._^ '
dulji

,

dulji

ili

najjliifrl^

- 00v*i povui biti otpušten jiilpl

vjerovati
boraviti u

Si >J»l^
^Uil^
j->UJ;i

J

1 '

'

- _;jJu"

oistiti se

iJlS^I^

•LiSCJ:*!^

- ^LL; pokazivati se

džamiji

jU~*1

-

p-U»_tl^

podnositi
'*u>Sr*)_

- x, r t.\ osloniti pouzdati se
.

se,

nepravdu
-u>is-l,
jljuSi
,

meusobno

se

s.

jj^ nokti
,

pomagati

124
:6ii

'L.Ct'l

-

C>1

sviati se

JLp"\

_ J>*\ staviti u pokret,
zaposliti
"*j^*,

^jLt'l
"jUt'l

umišijenost
^jLJ^l
,

s.

vratovi

,

ji-'l

uiniti
,

nemonim
sjuf
I

,

s.

i^f'

,

stupovi
slijep
"^'

i{xA
"fljLcl

s.

'j-i^

neprijatelji

^A
'rl»^\

,

pl.

^^\
rSJ'i

-

tSA*I prelaziti, zaraziti

_

iskriviti se

''j\1tl

-

jii

pripremiti,

pripraviti
^J'^^jA
"'u^^S*'
,

j^t.pl. jji,

slijep

u jedno

oko
s.

"l>^, ast, obraz
•t,b_Al

-

-^>l
uiniti

oslijepjeti

(

o«^

)

i>S'*'

odustati,
"jl^\
-3>frl biti

potreban;

napustiti

nemonim

V/*l

.

pl- "*r>'

>

hrom
"'jiJ

'f"jj^_

"^

Nee vam

ne-

^jUsJpI.s.

^^',

desetine

dostajati jedan junak

^{±yjj.\

- C-i^JLtl^ zatraviti se
,

iCA - Gl
"'jCti
,

šuštati, umoriti (se)

^'<.yfA
"jUaJil
-Jli^l^

s.

^Cii,
'^/-^j

veere
stoljea

s.

%B
ujt

,

blagdani
OCl

,

s.

uy>l
;jU\^

,

S.

,

- J.p1 dati
,

-

oUl pomoi

'jij-l

poz.

^z::)^,

vei

ili

naj-

^j\lnil
'(.Ljil^

- ^tl^ uprašiti se ,

vei
''(•JUl
,

'uSil^
JiU!il_

zadobiti
razljutiti se

s.

''J^

,

vlastita

imena;

*JiL-:il
ii'jai

zastave
s.
'i\-iJ^
,

ruci

(iUI

-'li-V obavijestiti
*v-j\^l

SA

- vl^i zadiviti
.

,

poz.

''^ l^

,

ueniji

ili

najueniji
'J*1
,

''t>lS^^

s.

*!»
j>l

,

ciljevi,

svrhe

pl. lilt!

,

vrh
uzvišeniji;
životi

"'j'S^L

-

potopiti

(o* ^'(p'

)

poz.
s.

Jl^,

vei

Jlj-.^l

- J-'-'S^t kupati se u

suzama (oko)

^M\

"*>'
,

,

jjil

,

poz. *>.>, obihiiji
najobilniji

ili

''jCf'1,s.

J.V, djela

125
oU<ut
oCai),

126

-JCiij)
e.Lkii\

- ^Ji^\^ iziskivati
- -«>.:<<
sjeci, vaditi

tC.^1,s. 'is,/,jaki
'_,:

K^

i

,

s.

'j^^iJ\ najvei,

"^JGJI

-OLijI, raspolagati

najstariji

neim
j\jJI,s.
jjl5
,

urWOXl
koliine; vri-

velikani svijeta

*j^

\

jednosti; sudbina
''(.\jlj\,s.
"f'jj,

,

poz. j^S^,

vei
ili

ili

najve-

i;
stopala;

stariji
'i-lir',

najstariji

noge
^^{s^
se,
\

,

s.

pleke
sticati,

*^\'šj\

-(Jb)'(.jj\ odvažiti
istupiti

'^CjLS'i

- cl-iS'l^
I ,

stei

"j^jji

,

s.

j'Si,

neisti,

neistoe

^
"JLLrS^I

s.

^
se

,

sav
biti

j\^l "'(•Ljl
,

jA
(»-i

priznati
,

_{j)

Jij:S^^

dosta;

s.

dijelovi

zadovoljiti se

"'fCJl

-(_.)^L_j| kleti se

zadovoljite
^r^šl
,

njegovim ubi-

poz. ^ij^,

krai

ili

naj-

krai

janja
ili

stvom mjesto brige oko osvaovoga poluostrva
^j\^\ - InŠ^I

^\
"jLkj
i^L-juJ\
\

,

poz. u-lf , krajnji
najkrajnji

initi

mnogo

,

s.

^;ii

,

pokrajine
imati jako iz

*J^\ više
*^\'s<r\

-

;;;

iuJl

- Oji^t pobiti

baena lea

prsa a uleknuta
•iCii^l
s.

^^i
,

poastiti
prilike se

''JQj1,s. 'Jjls, brave, katanci

^^, ravni,

5;1
"*

manji
- Ji dii umanjiti
1

*>\^,^ji^'l

-'j^\^ smrknuti
izjelica
jesti

Jjijl

i

nositi;

JB

1

'^\ ^ jrt
"'jCir'l

'*fiijl,s.

"*jJ5,pera

_ 3^1.^1 ispuniti, upotpuniti

"ol^l

,

s.

"ojj hrana, životne
,

namirnice
Jl^l
''fl^i
,

31i^1,poz.

t>,'l^

potpuniji

ili

s.

lij*,
^fJ9

govori, mišljenja
,

najpotpuniji

,

s.

ljudi,

narodi

"c)^!

izjelica

127

IrLi^l

,

s.

Ih^ vree

oVI

128

»
j-'.,

U

-

oCi

usmrtiti
se

^^x^\

- 1.1

odgoditi;

po-

moi, potpomagati
'jH
''ijis

j^T savjetovati

y* Emedž

(ime mjesta
i

iz-

zapovjedništvo
,

meu
j^\

Mekke

Medine)

^L.1
"*i)Cl

s.

*u>^'

,

mjesta

^ ^'
ložiti
,

narediti, na-

-Ol.* nageti
"^t
pl.

^j^\, stvar; posao;

f.U

pred

stanje;
*»_^\,s.

dogaaj; nešto

''fU.pl.
*o^''l

'^j,voa

,A^\, vladari

milost; sigurnost

\*^\
"'sl^i
u-^1
•tCZ.\

;

pl.

ISUj

,

ovjek, muž
supruga

^ijCl.pl. "'ouCI, vjernost, povjerenje, povjerljivost,

,

pl.

-iCj.žena,

juer
-J-^1omrknuti; postati
- iCJ.1 uhvatiti, držati

pohrana, amanet
''Za
,

pl. ''^\

,

sljedbenici,
'iJL-!.\

pristaše
^s.'Jx:^\

\\

Mekka
ispit

"'jlill^

-;^1
- o'sCl

padati kiša
biti

"oUa^i
r-lJL: Vx:L\

"^olSlll^

mogue;

moi
-

C

r'.ijC.]

hvaliti
''ilsCI
,

s.

ol^' mjesta
.

pružiti se.
1)^*

,

3^^ nadati se
,

protezati se
"'jl'i

pl. t)C\

nada
gladak

'*LiLi.1,s.

f-b.',

koristi;

uži-

vanja;
•i>bl.i

namještaj napunjen,

^1,pl.Vi^,
'*^\

- VLl.) biti

jasan, lak, bliz
,

napuniti se
"UIl.} -

'^l
se,

s.

il.

I

,

sljedbenici

'^4
jl2.\

ustegnuti

narodi
';ljCi! jJ.V'1
-^

biti

nešto

nemogue
se,

prošli
;.j biti
I- '^
1

narodi
siguran
Želja

jGl.!

-

odUkovati

"o-t

odvojiti se; razlikovati
se
'•<
"'JLi.l
,

i^\
*

,

pl. li

,

s.

Ji

' ,

poslovice

ol^i

,

s.

c-;.

,

mrtvi

129

jUa;i.
*^0-*l
s-

"*^'
.

.

valovi

u^LJl

,

s.

t>-J
'

,

kucaji srca,

bilo

Jl^t
ji_^l

,

s. tlL.',

imeci
r'-j-r'
I

>

pl•^
,

,

s. _^-l

,

stvari;

poslo-

v^
,

I'
I

.

cijev

,'

•«
s.'

vi;

stanja;

dogaaji
ili

iL-iJl

^.;
'

Božji poslanici

^)

,

poz. ^U', vještiji
najvještiji

:ljl
^liil^

ti

-

'^i;!

proizvesti

''jCl,

s.

"^^ milje

(

J:-

=

400

ol jecanje
'p^"
I

koraka)
"1^1
6a:,

pl.

tiy

VI
VI
(Ž.)
•?

1

,

vladar
CnJI

^

\

^1
,

vladar vjernika
^

j.-

' 1—--(

i

,

pl.

OU-.

,'

't
1

^->ol
,

-

Ju] oduzeti, eks-

majica
^LiJJl

propriirati
-^^,Jjl;| raširiti

0-^1

ime ovjeka
nepismenost

se,

i^l
Ol

razii se
;Uj^I^
-^r-'iiJl

da
jUflj:JI^

pobijediti

ol

ako
"i|jiiJl_

-

»

a,

„n :; j,
.

raspoloviti (se)
saviti se

i^jJaJl^

ul
jI
ol
Cl

- V[ samo
jULi;!^

^^Aij'I^

da
zaista
ja
pl.
^pLk^;l_

ekati, oeki-

vati

_ _ -

pilJl_ složiti
^jLjliI

se se

jliiJ\_

koristiti

.^

"'Cl

,

<jT,

posuda

(>U;~j'l^

^>jLi;I_

stresti se

'>.^\

-(cinL-lii obratiti se
,

^^^l
• -

~ O-^'l.

prei
osvetiti se,

^u u

I

s.

vj-T-"'

I

.

Cijevi

^La.:

-

^-. p-i^M

ol;^ ,8. jj
i_rL 1, S.

I

,

ženske
-JU^-I^

okajati

- ^j^M

svršiti

(se)

ijl—J[, ljudi
(

4

..'?
I

^5-1;

,

s.

j^
JiU

1

.

oC^\

Jp

t;A-i:l_

stii doprijeti
iskoristiti

,

ljudi

jUjjI^
osbl

- j.«>^l

-

I

nadvisiti

(priliku),

ugrabiti
9

130

ys'jjS\ j>\j^\

iskoristiti saviti
'
,

priliku
se,

t^UaJI

,

s.

^-x^

,

polovine
biti

JL-ul
-•i

-

j-iJl^

pre^Uttjl

pravedan

viti

se
^

pravednost, nepristranost

jjj|,pl.
-žli'l

oUl ženska
spasiti

-

^i-\
J-fil

lil^^l

- li^^l vratiti otii

se;
-

iCk\
jU:\^
-žiLi't

pomoi nekome
'*j-\3^aJ\^

^^

,

-J^l
'J-i'l^

ispuniti,

izvršiti

fS^t
»-k;

prekinuti se

pLkJI

s.

kože na koji-

rastupiti se
spustiti
se,

ma
sii
jL_kJ>^

se

osueni

ubija
se

jl-J^'l.

-'j^\
(

s

j-JaJl^

poklapati

'*Ji\jJ.

\

,>

)

^Ji-

\

skrenuti
jiUiji^

neim
jikj'l

"'iLLi.^

- Lil^ nazadovati, padati

-

otici

(OjJJaj'l

odvesti

iL-si

i^

- ^U;

l_

naginjati nese

"Sl'^1

- i5^'l

saviti

se,

kome; povui
"'=.\jj'l

smotati se
jLiiJl
,

_^jil^

biti

zavaran,

s.

^
__,iui
(wo'

,

mišljenja, nazori

prevariti se
jLkJl^
j\i.;|^

-

odgoditi,

-jJul opomenuti
,

priekati
(>UjM,s.
,

JI JI

Jj-'l

spustiti; objaviti
u-li
I,

domae
blago
udijeliti,

živo-

"^L_jl

pl. tri-'

ovjek
"fUJI
jCL.j\

tinje,

jL-JI
^Lij\

ljudski

-

-JUJl

dati

- LUl stvoriti; napraviti, sagraditi;

jjiljl

zaplesti se
1

poeti

v-aJ

I

,

pl.

^jJ

,

nos

i\JtlH'\

vještina u

pismenom
iliJI^

,

juIjI
„>

provesti

sastavu
^
iULSl^
'

'
s.

"

-

j^JLJl

zaklinjati

ne-

i^Lui
jLiJl^

,_r-*J

dasi
trošiti
.
.

i"

koga; recitovati
'*r'\^^\
'

- JOJI
^

-'fj!j.\

raspoložiti

se

j
->

'

^LUJI

-

"

Ttjrjjl

otvoriti
...

se

'

\\

\

"v-iji
y.al;

raspuknuti

-

,^ ^'

j\^l

j^l

odvojiti se,

jUiJ

,

s.

,

pomonici

osamiti se

131

"^^•l
fl>

,

s.

tr-*^
^
-'

duša; lino
otkriti
se,

^

^
i

^l.i l i'A

7f

rt

Ž

ti

osramotiti se
jlLiJi

-

y^[

rascijepiti

se

*jjuj\

- jliJl
-

rastupiti se

t>\^l

C>S^I propasti

132

'SS\

Jjl
tblill 'jji
'.
i

prvi

"'^l

zb. im. pl.

oj-'l*^

'

^1*1

poetak zime
ovi,

stanovnik, porodica

*Vjl

ove
ti,

S»l3*i
Si'^
\

Francuzi
književnici

iUJjt

oni,
,

te

y

1

oVjl
''iVJl
^

s.

o\i
jJS,

^CJv 1 ^'
,

\

dobroinitelji
istoriari
griješnici,

vlasnice
^ijtll^")

,

s.

djeca
jjl^jj'i

'

K

iilVj\

oni,
,

one

^' 1
3*1

zloinci

^jl
^LJ'JljJjl
.

s.

ji, vlasnici

<^Sj
^tUJl

Rimljani (Talijani)

pametni

^M

pokorni, poslušni
arebiste

.^

>

t

^JljJj) ueni
Jji

'L~>_jJ!}>Vy\

prei
najbolji, najbolje

j^^y\

savremenici

jliJI^'i licem jerci

JjVl
ijV
1
,

^i^'j'^S
pl.

JV1 prva
,

Dobro došao! (zapravo: Došao si svojima pa budi zonodan)
ra-

JjVuJVb
*U jl,
•j>(

koje
s.

Jj ugodnici
uh! ah!

•"'iljU

\^

-dšk

\

uništiti,

upro-

(»Gd

pastiti

''(.Ujl,s. (J*S

priinjanja,

0>1»

1

,

s.

I,

stanovnici,

umišljenost
i'*
ii'l»[

ukuani
i
,

'
,

^

...

...

-

C_.l»!

pozvati, dati

j»»

I

poz.

(.Ji-

vazniji

ili

potstreka
^xS\^\^

najvažniji
rasuti
''JO^

_
,

iJUl

sipati,

-[)>'l napustiti,

J(»V^

,

Jl*l

s. t)*'l

,

stanovnici
*'jlS*
I

zanemariti
>

ukuani
"i\jL^}

s.

U>,

strahote,

-

;sxLb}

ii pravim
(

opasnosti

putem
iljia
I

^
o

j

^_^

1

,

poz.

Cn'jt

lakše

-

tsjift

1

dati

na dar

.

»I
is^

Ala

ie

strašiv!

"'f'j*^s,

c^, piramide

to jest

133

»

is\

da (uvijek sa zakletvom)

s^jul^

- '^S\ pohraniti
(ijLjV
t

jkjl ili

,

s.

Ju

,

ruke

43 S

isl

tako mi gospodara!
da,

moga
•ilJil

-

(iiT

muiti, uzne-

mirivati

koji?

"^r^l

_
-

Cjjji donijeti
jP»jI

-

^1

vratiti se
"fU«!

oporuiti;

Ijad (ime

arapskog
JU»;1^

povjeriti

plemena)
tebe

- J^jl dopremiti,
dovesti, dostaviti

uvaj

se!

UjI
-Jll^

takoer
_ _
'j.S\

ri

vas
s.
''f_j^,

skupiti
prijetiti

dani

iUl
"iUl

jiejl

Su nas -»
njega
nju
njih
^

- jjl ispuniti
jLjjl

iUl
jlil^
'

naložiti, potpaliti

- ;^jl natovariti - .{

JiLil^
->

JiJui

probuditi

^

?li^ blagoglasje, harmonija;

njih (ž.)

note
d(ju\
i-M^
i\š[

mene
koja?

- 'JxA uvjeriti se
'dj\
iT ji

dati,

obdariti

- jT dati
,

dati

znak

s.

^.siroad
'J'\

j,\ji\
"3-

'l'\

narediti

nekom

-

odabrati
0L5
1

da nešto uini
,

- j^jiprivrstiti, svezati
- ''^Ss zahtijevati

s.

i>^

,

zakletve

0^1

-(;)u-' vjerovati; vjera
0-5
1

- A»ji
"fUl

stvoriti

^cM\ U'
o-^
I

krenuti u

Jemen

-(Jpt^jl nadahnuti,
objaviti

što

god

1

ko god

134

O-'i

gdje?
gdje god
koji od nas?

L^l

o! vokativna cestica za m. r. o!

Li

uiji

vokativna estica
ž. r.

za
'pjCI
^

Lol

koji od njih? koji od njih dvojice ' ili od njih dvije?

~^(ju\

-

''aj\

zavarati,

>

priinjati

_i

s,

sa, za, u, pa,

tako mi!

"'cr^i

,

pl- utjjI,

bijeda,

nevolja

ili

Tako mi Boga!
,

S-u
»^'li

Loš
cio,

li

je!

v\

pl.

itl

,

prodava,

sav

trgovac

w:^
,

kraj njega
,

'^^
,

pl.

•^\yA

vrata; vrsta

^U:

s.

VGi
:);>.'

^
j^

,

mora
istraživati,

papa
Babilon, Babilonija
,

iji

(o«^)i~-i?

raspravljati

'oii.

pl. iSi\y^\

.

jIj-i

)

pustinja

^
.-

,

pl.

1

'

j^

'

jU^ ,

more

oUT
jjli

sino
hladan
,

'jal^ 1 ^==4-1^ Sredozemno More
<
po,

prema

'A

pl.

5j^.

pokoran,

'^if šteta
"lp4*

krepostan, pobožan
-JLL'
,

-

CpT biti tvrdica

pl.

^L'i

,

neistina,
Jili:

ništetan
,

za vrijeme,
,

dok

s.

^

l>

,

prodavai,

'JJ4
^*

pl. tjii'

,

tvrdica

trgovci
,

U

,

s.

i^Ji;

,

krasote

pl.

ob I
i

,

vjena
'*Z

"žj/

— iV poeti
pagoda, mnogobožaki

L

divan


1

U Jo

,

pl.

jt

,

bunar

hram

sila,

snaga

jV

ime

sela kraj

Medine

135

*'j jiT

,

pl. 1)1 Ju

I

,

zamjenik

iJj^.

i

i)^,

podaviti

noge

lei (deva)

V-*;'

,

pl. o^-MI

.

tijelo
ts^i

poljski, pustinjski,

"'_>V

beduini

kopneni
se,
'4^.
>

jx>


pl.

\jj

pokazati

pl- ^J-'.'

stvorenje, svijet

pojaviti se
"^Cu jiT
,

'^

Jju'

,

krasota
i

ij^.

,

pl.tSjl^., pustinja,

polje

'«xJ^ nauka o tropima

ju;^
jj._/

pošta; 12 milja
blistanje,
2.

figurama
'^.

sjaj

-

^.

initi

dobro,
iJl

jT

jT

opljakati
,

biti

poslušan rodite) ,

ljima
V.
'j;
.

s.

i^^.....;

ravnice
,

pl- -'^^.

'

>

pobožan

oL:.'—

;

,

pl.

ujtCj
J=_j

vrt

,

pl-

->jJ

,

kopno

^L1^


,

prostrijeti

Ir.

dobroinstvo, dobro
djelo

j_J

pl- '-ia^LJ,

ravan, ravnina
ljudi,

j-,

pšenica

^
•p5Jc5>ij
_/ Ua.)
,

ovjek,
'Ji^

svijet

-ž^'

obradovati

hj: ozdraviti

Blago vama!
s.

sCa-u

i°^
''j'^

,

pouke, uvi-

i^. strugati

davnosti
studen, hladan
,pl. :.y^.,

JJi — (-;)>^
>
' ^,r-aj
. ,

ugledati,

^

"'il/.

ogrta

opaziti, vidjeti
-^

.-

•'
,

.

,

^'jij^

djetelina
j1^'

pl.

jl.-»-il

Vid;

oko

,

tjj ^3'J.
>

pojaviti se,

>-J o,A<aJ

,

pl.

*jy-^.

,

pouka, uvi-

pokazati se
pl- "cijJ.
,

avnost
»lii

svjetlica

(za m. r.C^^

)

nekoliko

''^>!,pl. '^/i,veo
''ii

(od 3—9)
*.*^
,

^

,

pl.

olT ^. blagoslov,

pl.

^

,

^_ komad
,

napredak, srea

mesa

136

ijCL

nerad,
,

lijenost

-flSCLj

-( Jc j^
)

plakati

za

neim
ol^^SlJ

JiJ
^ij

pl. "lUl^j,

hrabar

(u*)J^
,

plakati na nešto
,

o^.' trbuh, utroba, unutrašnjost
pl.

:'^$CJ

pl.

,

kolo

-ju

— d-v
poslati;

Opremiti,

fXl;
^lli

pošto?
za koliko zlatnika-?

pr oživiti

j^

'•l-ii

poslije

jjSCj
biti

;;;X-^

podraniti,

juij

~J^
,

daleko
j^

pristupiti

nego
bez

ji-Aj
->

pl.
1

tljuo
'.

,

dalek
il
"'.^

-^

-

,

pl. o\jj^.

r

'
.

't

•S*^'

^ deva
-i^l'

::Ar

kušati;

staviti

neki
'(JjJ:^ *ja-^
?,? > l_j-Ul
^

na iskušenje
-{jl'

neki pjesnik, pjesnici neki ovjek, ljudi

briga;
,

iskušenje
gradovi;

^

,

«

I

ijl

s.

jJT,

zemlje
jIA;
^Uoju
,

Bagdad
"*J.>1'
,

pl. ollbsl'

,

plonik;

j

mržnja

trijem
^iiil
.

i.,

omražen
'' V. — j^ciniti nepravdu
.

jasnoa govora
,

-*•'
^yL;

"*:

jjT

.

jjii'

pl. "j>l

.

oi

A

,

grad;

J-ii
•^Li.

7 ^^ - 'JL_
->

tražiti
ijj*JlJL''I

zemlja
'sjji

islamski
'Jb

grad
pro-

ostati
•*Jii
,

' • >


s.

žderati,

i.^
dijelovi
^H«j
s;>ij

krajevi.

ždrijeti
»UJL;
,

zemlje

zb. im.
pl.

govee
,

^. dobri govor,

nici
.»UJL.

,

o\^| krava;
e-U
kraj, dio

govee
i
,

ime mjesta u Rusiji (današnji Kazan)

pl.

,

il^JiJi

Beograd

zemlje
'^'f^,

~

^. postii, stii,

!jo

,

pl.

tlJL;

,

ostatak

doi, saznati

137

glup,
,

ogranien
,

o-jj Bosna
i5jj-jj
Jaej^;

pl.

tuL dobar go-

Bošnjak, Bosanac
Ijepota, svježina

vornik

'i da


,

"l^^'
'Ji

- SV
_
o^

zapanjiti,

istruhnuti
jL.

nadmašiti
biti

pl.

C^, nesrea
'lii

jasan

iU.
,

praviti, graditi

CJ1 nauka o poredenju, metafori
i

pl.

i-l. I,

Zgrada,

metonimiji

graevina
Venecijanci
zb. im.
j^jt;
,

^
jagodica

,

pl.

o_^, soba; kua;

stih

— oL

biti

nou;

prsta; prst
pl.

prenoiti
ali

oll

,

ki

^:X31^
o^^se—

vino

"*.>-;

I>1;

nositi jaja

postrance
,s. ^>-^i, bijeli, bijele

lino
zb. im. j=^_, jaje

Umejjevii
5_,Jalj

- _p4h životinje

Abbasovii
pl. u>r»-i
>

veterinarstvo
^fV;
i>_j

sini

T

f-^'

prodati

graevina
pl.

medu
tiJui

^, graevina
4 *'>

tiJiT

nJ
"i>j'

6^'

pred

L,_lxJl

i^

oblik rijei
pl.

'c^ rastati se

oLL. kerka
,

u^j

jasan
,pl.
j,

vl_«

vratar,
,

podvornik

dokaz

iSiljJh il^'
^r>.

s.

i
(^

il;

,

pustinje
U-:.u

-

dok
,

tip

'^1;'

otkriti,
•t

>>

kazati

sobe;

kue;

138

f
o
IT

tako mi (uz rije

*iil)

(j-*— I'

-

-I

osnovati,

utemeljiti

ova

•irl' - jT
CjI"
.

I

pojaati
'Jl'

i

j;

pokajati se

.>is-

^'
ilt

_ (^-

)

muiti

se,

ta

osjeati bol

oiU

Tako mi Boga!
-

-

IjJI

sastaviti, napisati

_^L-

^

IJ

urotiti se protiv

- ^IT savjetovati se jllT

nekoga
promisliti,
5rtJ
,

pl.

6^=^'

,

kruna

promatrati
_
'JJ\

jrl*, pl. jl==J,

trgovac

postaviti za-

^jiT,pl.
j^V'l'^^ij'
»^Ct

'^j\y,era; istorija
istorija književnosti

povjednikom, postaviti
poglavara
(>•*

govoriti

Cj^A

,

'^tlT

deveti

(Uslišaj!);

osigurati

ie ^tli i,
(•u

devetnaesti

jt

i

jIt

raditi

polagano

promišljeno
SS\
Lj"

potpun
-

tumaiti
propasti,

^&
-«il'

koji ima datula

'Ju

-

(

(i) C/'l

djelovati

upropastiti

odgoditi
Cjili"

Propao! Proklet bio!

pristojno se

"r-' - S^f^ natjecati se

držati
v_jSl:

XcU
J
>

-

•i^C;

udaljiti

se

izobrazba, uljudnost

,'

prema nekome
.*

Jas\Z

- Ci^Cj mrziti jedan

drugoga
- JjlJ
mijenjati se

^ot
iil;

i'

-

-

^M
isjI

Si

.

.

uzgajati
predati, izruiti;

-

\

'S.

proglasiti
slijediti

nevinim

dovesti

O-.jL"

'»-J

- u^l oglasiti; prouiti ezan

,

pl. "'f^Ci,

pristaša

139

"ij!/
OjJ,
J>f
il»j"

- A' priopiti,
s.

javiti

- ijiSš govoriti, priati
- 'fs^ priati, kazivati

i^
J^

,

slama

-

posiniti
iImj
,

-'is^ ograniiti,
odrediti

>

zb. im.

slamka
Sj-=-

opomenuti,

jaJlii

- ^>L'
lim

uiniti

svijet-

upozoriti

- SS- pisati, osloboditi
objasniti, razja-

uj^"

-

6?;'

pismen
sniti,

protumaiti
">
.

r

—^
•*

- li dovršiti,
*-

- ^jo. izmijeniti,
iskriviti

svršiti

•'

^—i-T

-

...
zarobiti
oklijevati
,

p-J

-

iJS»

pokrenuti,

^&j
jU
jj jljž
,

- 0^
s.

(jj.

maknuti
(

^,-=.1:

trgovci

Jp

)

"^S^

sauvati

-

i Jo^

obnoviti, popraviti

_ -^^^ j>U=^

sticati

i_^
,_^;.n^

_

>_j_^o.

kušati

uvrstiti

- [>C<i^ olijepiti,

- "ja^ poticati

okreiti

_ pi^ zdrobiti, zgnjeiti
- '^J. ustanoviti - ^3iJ ustanoviti (se)

ji
s_~Jui

-

J.=2

pokazati se
Ogrnuti se

>-.-J.r^

ogrtaem
i_Li
- J» ugladiti, izbrisati

LiU

zaklinjati,

tražiti

da se zakune
(se);

^

_

mrlje
-

^j^
j^C^

Cjj^ obui arape

Jl^

- lS- premjestiti
okrenuti

- ji^U zavidjeti jedan

_ ^S^

svršiti

nauke,

drugom
odobravati
.i.^

absolvirati

- LLi osuditi, pripisati

pod
- i^j^ natjecati
se,

nekome grešku
- Ciii zgrabiti

jji

takmiiti se

_

(^)

ijuto-

olakšati

140

,J^

-

(

u*

)

"i>^

proi

se,

okaniti se

y^-

141

&^

-

^clJ slaviti

(Boga)
'fSfc'

-

C)C- poslati

-

J^

napraviti da-

-

f«tJ5

zlo slutiti
se,

režljivim
pl.

- ^{JH svaati
devetina
ž.
r.

9.LJI,

erupati se
->> '
-

devet za

iljCa

združiti se,

udružiti se

devet za m.
• /*-**
?» 1

r.

- jjCiJ
devetnaest za
ž.
r.

dogovoriti se
raspršiti, rasuti

>

1

-

" *^

- iuii
»AiJlj

devetnaest za m.
;iu-

r.

>!

' .,

junaiti se

devet stotina

jxlj

-

j!ijS

u>»

devedeset

riti,

mnogo govoprenemagati se
pojaati, podvo-

- vi- osuditi, smatrati glupim
natkriti

jjj-^

-

ijiiT

struiti

- Ci^ poastiti j
.

- i-ŠJi umiriti, ušutkati - 'jils lei nauznak
'

(^ji-Jij

postati

kao

vrag
'<-r>~-

ostariti, obije-

- 11^ napustiti, ovlastiti
Jl-j

liti

nekoga
oblijepiti

- |U

rei na kraju

^JH

- jL__i sagraditi,
uvrstiti,

klanjanja:
Oll

«_»- j

j

pL-Jc

(.5LJ
I

?^JU;

hrvati se

~L-j

-

(

Jp
Jp
)

pJL predati

- '^Uu" izmiriti se
,

(

pil pozdraviti
tješiti

s.

wjL^" djela (pisana)

Jnadjeti ime,
.i

ts^

istupiti,

istaknuti se
li

- '^Xo vjerovati,
potvrditi

imenovati,
»- ^-i«>. >
» t^^'t

nazvati

kazivati, pre-

dignuti (pogled)
gledati na

davati

ovjeka

^Jj,^^

JlS

ugojiti,

utoviti

- «jI^ obložiti

- i>- ocrniti, pocrniti

-cJu

objesiti, razapeti

142

CCflf

-

J^

klanjati; zaže-

Božju milost Njegovu Poslaniku
Ijeti

'^ -

jL«^ odluiti

J^^
IjijiJ
,

- -JijJ, sastaviti, pisati djelo

pl.Lk^lJ, djelo (pisano)

„^j^

- <-^j-^ spustiti, obarati (pogled), gledati

niz

ovjeka

-

j'j^ slikati

- jLS^ uloviti
->i
-

C.^ mnogo tui
zauzimati

-'JiJij^

Cp^
~>

- 'f-S izgubiti, potrošiti,

propustiti

i^" (J\)Ci^" doi,

J

' '

doprijeti

143

>!,,,

namjeravati,
htjeti

- jlii; izvoljeti

-

(_pJ

odlikovati, pret-

il^~' - J»i oslijepiti
ijjju

nekoga

postaviti,

promaknuti

_ ijj^ zamijeniti, naknaditi
0^_jc

- jiiJ

ispitivati

pregledati

jiu^ Ji(if

naknaditi
nevješt
^UT

- ^^C-^- razmišljati - "^^^ promisliti
- .-i-Ju: praviti se

-

JšCu' praviti se

i^i"
'j-U'
-«-«
-^*-"

^^
jjfc

pokriti

filozofom
Crf

pozatvarati

_«-»

'j'ji

prepustiti
oholiti se;

mijenjati se

-

-^

bez promjene
udaljiti,

'S^
^'(Lr

mnogo
šlju

govoriti
susretati se

--^-i-r^'

- C-ii

otstraniti
^A_*j
^li:

-

_Ac

mijenjati
s.

(od Jj) uvanje, pobožnost

zb. im,
pl.

i-lir,

jabuke

_ 'j:^ boriti se me-

^lij"

,

^_ljij"

,

jabuka
jjfej

usobno, potui
zaratovati

se,

^lij
o(i3

,

s.

i=.liL;,

jabuke
- CjUj biti

u blizu

- jd" zatirati
gložiti se

se,


foJL;

uiniti ružnim,

osramotiti

r

li-

- ^l«

sporazumjeti se

-

pristupiti;

CAj^, istraživati,

napredovati; prethoditi

pretražiti,
^=*-«'"

prekopati

neemu; prednost
- jj5 odreivati, cijeniti

- 'a^ _
•^_^-

ucvijeliti

^7
•ij^

granati se

-

Ji5

f

ponuditi, staviti

^^" - \J obradovati
-

pred nekoga, dovesti
- jJ uvrstiti, potvrditi

3j^ razii

se,

raspršiti se
"^jj^Ji

-

';JJ

isjei; skandirati

-

Jj

rastavljati

'jir slijediti

po tragu

144

"j:,ui

-

Jjiij"

pregovarati
povratiti se

- t^d; uzeti sebi

primenak
>
pl.

natrag
JjJJ

J^, brežuljak

-

J^" rei na nekoga

-^

^

itati
blistati se,
"

nešto

-^
ti,

*::5;

uvanje, pobožnost, bogobojaznost
•i
,

preljevati se
jJi"

^

sresti,

doeka-

Jy

prisiliti

da rekne
<UJb-

primiti

pl. tLjJI

bogobojazan,

prema
- cJu prozvati

pobožan
-

l/Kli
i

dopisivati se
se

ona
ilrtUl

-

Cd; meusobno

razgovarati

oS-'

obojiti

-

'J^
Caj

oholiti se
reci:

- aJ napraviti blagim - 'J'J^ praviti se

jo

•-'(E'
I

»»I

(Bog

je

najvei)
jjU

bolestan

- cJiS^ pouavati ne-

- ojfe praviti se

koga

pisati

mrtvim
- ik rastezati se
-

mnoštvo
-

OJi^

smatrati laž-

»H

uživati

nim, ne vjerovati;

- 0-^ pretstaviti,
prikazati
41 ,-

demantovati
-

S^
f^

ponoviti
JjJlE

-

SjlI

pružiti se

plemenitost

- iJ^ pružiti
zb. im. zb. im.
s.

-

poastiti,

»ji.

,

datule

odlikovati

^,

datula

porazbijati

(iJiSl"

j^
i-j-

biti
trti

obijestan
lice

govoriti

- pi5^ govoriti,
razgovarati

L^
;-t lM_?

-

o zemlju

j>

istrgati

145
>
,1
'.-

držati se

- j^
-

srediti, rasporediti

neega

Ir^
JiliJ

uzdahnuti

'J^

- jJi laskati
provesti
istražiti, ispitati

-

jl

željeti

-

^
'JIl:

razlikovati;

L-JL"

smisliti
>r

prosipati se

'J^j^

prenošenje

vi-

ll-J

-

jesti

preko velikog

broja ljudi

^tj

sašaptavati se

jl^\jT

- J^ljT spojiti se 'f~^[y

- Cr»G3 nadmetati se u kupoprodaji
>
>-r.

^l_y

biti

edan,

skroman
-

'^Lb svaati

se,
'jj.l.

-xS\y
- S\y

ugovoriti, -spo-

prepirati se

razumjeti, se
se

-^Oj potpomagati

JV

slijediti,

jedan

-(li)CrJtj natjecati se

za drugim dolaziti*

- fjLb praviti se da spava
- Llr praviti se Bozjim

-

IjU pokajati se
upraviti;

- (til) *^^;

krenuti {

poslanikom

lin <fj upraviti,

-

(

Jft )

i^" upozoriti
spasiti,

poslati
Jx^ J

- j^
4
Jji

izbaviti

- ^JLmJ; nalaziti se u
sredini; posredovati

ukrasiti

(.Cjc)

l^

kloniti se se

V—S'

širiti

se

neega, povui
11••

-

^S
^j:

proširiti

-^

-

OJ^-J
Oj-'

silaziti

_ '^j proširiti
obuci, ogrnuti se

ji-Aj"

postaviti; spustiti;

objaviti

-

y^^
ai

pokrstiti se

- 'S^j: uvlaiti se ne-

kome; doi do neega,
raspoloviti

postii
Jr-'V

naslagati

-

S^j dobro

spojiti
10

t46

- tAS preporuiti;
oporuiti
^*'-'
- Uij; umiti

'Jy

- (i> okrenuti se,

okrenuti leda, otii; postaviti
se, uzeti
y'

nekoga za nešto

•V^

abdest

ova
- ^IaJ srušiti se -'
'

vjersko

išenje
obilno
je

"f
.

jjj

'

-'Jf^

biti

juaat

iJL*

pnjetiti

....

_

^

preminuo

™ju"

- pJU smrskati, zdrobiti

- Jj>j umnožiti; uštediti - j*i uputiti, iti da uspije
-'S^-i

"i^u
ijr«iT

- S^* požidoviti ova
- L» pripremiti

se

omogu-

iljAJ

poštovati

j ova
-

35^

osloniti se

ol?w

,

s.

rt, krune
i-^>r'
'

-(_j)^S

postaviti neu-i"
.

koga za nešto, povjeriti
- Jjl upravljati,
vršiti

Pl-

J^rac

"*jw;

-

^_

olakšati

147
J. 1.4

^

^
,

>
s.

-

w;Li{

i-ij

,

vjerni, po-

jfe; , s.

"^

,

piodovi

vjerljivi,

pouzdani

iiJ

-

(;^>

jjj pouzdati se
,

^

»

<jLž.

osam

iij, pl.

oUJ vjerodopouzdan (>)3if'
teško

,Q' po osam
osamnaest

stojan,
•*jiJ

-

dodijali,

biti
''jjL*

težifta

dvadeset

i

osam

''JJLJ

težak, teško

^1 .ibJSj
ii-L*
,

^^U
Izgubila te majka,
t. j.

osamdeset
,

ne bilo
,

te!

CjJ-

pl. 0^**1

,

protuvrijed-

pl.

oiC't
tri

treina
o-s
,

nost
pl.

o'-^

'

osmma

i.>i}

po

t>£

Viu.

,

pl.

"*i>U tri
iLi"
ii-ife

o^

skupocjen

hvala

trinaest
<llf

po dva
dvije

;tlw*>*t

tri
tri

stotine

^liu
^I^VT'i'>tf iVT':^^«
milijuna mili
(>J

— ^p
,

saviti, previti

o^':^' trideset
v-j^

pl.^l^i. ^Lj,

odjea

^'
(f
'

zb. im., pl.^^', snijeg

Vp,pl. V.^%vo, bik
oi
tu,

tamo
j'^f.t

arapsko pleme

'(f

zatim

Semud

C
"*jjUr

dozvoljen
,

*i

jU-

,

pl.

oLjU., tekua; dje-

^L.

pl. e1y»,

gladan

vojka; robinja

Jt^
"jC
i=^jU
,

'

P"'

0>^'r

'

'^°i'

'^'i''»

stvoritelj

pl.

"o*^
.

.

susjed

Cjl^ sjedei

,

pl. f-jl^r

u^r dio tijela

^U.

,

pl.

^1^

,

džamija
IO*

148

i-.L
v_J

,

pl.
pl.

oU-U. univerza
,

ijjLj.

,

pl. oo.

,

djedovi, preci

U

,

^' 1^ strana, kraj

t5j J^

korist
j>»l,

"ilj^

ast
,

liJi* ,pl.

jare

J»U
wj*

pl.

JUJ. t>Gto.', neznalica
1

jjj«. ,pl.
v-jj«^

jJu=.,nov
tegliti, privlac

,

pl. >-jL»

,

duboka jama,

— CjI^
iti
pl.

bunar
il^ prostrana haljina koja
se na odijelo oblai,
f
!i>,

fj
f-

'i*
,

,

deblo

»jjo-

,

s.

Ji»

debla

džuba
*j--»

zb. im. ij<^ , sir
pl.

j^ — j^
'j^

tegliti,

vui

jU.

genitiv
zb. im.
pl-

,

O.^-

.

silnik;

Silni
ii\jc-.

(Bog)'
JLo,

^j\^ skakavac
, >

s.

J-»

,

brda, planine

**'-»?

>

^'•'S?-

rana

oL—
t)-r»
->.' •
.

strašiv
pl-

''si^ smjelost, odvažnost
)

U^?

brdo, planina
lice

'^
^tJt

>

pl- 1;*

'

^-»'-^f-

»

zemljani

'

sud za vodu, lonac

^,p!. »L.^,
"^lla,

~ rSr
>

raniti

pl.

o^ll»
*:iX

,

brdašsce,

brdeljak
"';S1
,

rj^
tijelo
°->wK-

plo*.;-?-

»

rana

pl.

.

P'- ->3-r.

breme

,

,

pl. url=t»

,

magare

^ok-Sr

7

"^S* tei, trati, ii,

dogaati

se


jL.
-^
,

Joe^ nijekati, poricati

^.^.Pl- o-l-^. ranjen
'ji_^,s. Vj.__^, grane od

pl.
>
fi

jjjL»
^

.

j1ji»

1

,

djed

^

Ju=.

-^

j^ truditi se, nastojati
"'sjj^
iljJ
zid
(o»-)

palme
zb. im., pl.jJl^,

oc.

marljivost

novina

IV jako
jIj^ ,pl.
ob-i-r
,

isj* platiti, nagraditi

jJ^,
,

tSJ»

naknaditi

s.

jOf-

zidovj

^Jjil Alžir

149

jlj^

mesar
dio

r
jL*,

mnoštvo
pl.

-£>=., pl. "flj-'l,

oliL*-

,

anorgansko

->>•

osjeka

bie
JjVl
liSC*-

j.

-

(•>

skraeni nain
imperfekta
ostrvo;

džumadel-ula (5 mjesec u mjesenoj godini)

'^.j^ ,pi- 'jf Jri
'

,

poluostrvo
u-o.


pl.

>

^

'

ijH\Ji^ džumadel-ahire (6 mjesec u mjesenoj
.

.

.

.

^,f^

ispitivati, pipati

godini)
JdU-

(bilo)

skupina

jl-»

,

jL_s-

1

,

tijelo
';^Lf-'

skupno, zajedniki
ljepota

ijL^
__>.
,


pl.

^^

usuditi
1

se
JL*-

f L-j^

,

tijelo
''Ijf

»

>

^


.

1^' sakupljati

j_,_-s.
•>

smion,
Što je s

sran

- ,

^5^^
"^S-T
't\sf

kreom
uiniti;

f-T

pl-

?y^

>

skupina,

zidano

množina
Cif-'
J-i,

~

S^

poeti

pl.

'^', džuma; sedmica

napuštanje, ostavljanje
,

pl. jLf,, pl-

muška deva

*-^,pi.
ratna

,

anak;

velika
^J'V
>

laa
dovesti privui

t)^> skup, nekolisve;

cina;

reenica

- CJu

*L^'

svi,

sve,

skupa

wi=. - C__U obui ogrta
j>U
"o-iL,

pl. Ji<^,

krvnik, džellat


,


,

or

pokriti;

s.

>t.r^ društvo
,

smrknuti se
7-u»
">

iJ>U
jl1»
,

veliina, velianstvo
pl. pl.

pl.

i=o-f»
>

I

,

krilo

' ^ ,

'
,

j>U
>
>>

1

,

jak,

snažan

:j^-

pl.

JJ^-

mrtvac

j


,

jj»
j-jJl»

ijJu>

,

koža
sjediti

oll.
"L-j^
i.u
,

-

j.' zgriješiti

7 CrV
led
.

sjesti,

neist
pl.

%Jr
i-^i}f

oUo.

,

basca; raj

pl-

i-^^

^L—V drug
,

x^

zb. im., pl.

j_^

,

vojska

150

151

c
iiJL^,.pl.

ijU.-*, zid,

ograda

,A»-

,

pl.

J!>-<>- ,

tmta

*^\^ Hatim (ime ovjeka)
*XL\1 , pl.

isT

~

j^4=^

zatvoriti; uva-

kufiti

"oUlC potreba,
,

nužda, nevolja

'JjM Abesinija
1l.:»

VU,pl.

r*£-

hodoasnik,

J»-:»^

propasti;

hadžija; hadžije (zb. im.)

pokvariti se
''jl.^.pl.

J*

liili'i

jedanaesti

'JC*.

''jL.*!

,

uže;

sveza

oiUi jedanaesta
'^jj^\ S
•i

ji^l jlT
i

veze ljubavi

iSilXi

dvadeset

prvi

'jl.»

,

pl."oCjLo^. jC^, trudna

'

jU.
u-jU^
Jwl.^

vru
.-.0-^
,

žena
,

pl.

ij-1^

uvar

,

pl. *L».I

,

miljenik,

prijatelj
«_*::•, pl.

,

pl. "'jCo.

,

zavidnik

"'^^JL*

,

smrt

£.U^

osim

j^ dok, do;
prisutan
j
,

ak

*_^Lcr,pl.

^j^U
,

>i^

-

f

i

'

^». hrabriti,

j^.

,

pl.

'^1^ kopita
ili.
,

poticati

^L.
/"^
"

,

pl.

koji nešto na-

pamet naui; uvar
,

'#-# hodoastiti V hodoašenje
^-t' Hadždžadž (ime

pl.

f^

,

sudac
,

ovjeka)
Jl^
,

pl. "*Jl>b^

I

stanje

rA''ijL^.pl. "^oVlJ
,

,

s.

rU hodoasnici
,

stanje
''sjli-

zb. im.,

s.

^', kamenje
kamenje

JU. sadanji, tekui
^''CL'jj.

ijjt kockasto
pl.

J^U
i
>

,

pl.

*oiL l^ trudna žena
,

w-»

ljubav
,

^

,

dokaz

^\{^iit oprosni hadž
JL-»
IJl^
s.

jl» užeta
,

_,^

zb. im., pl. jLe-

I

»jLž-^

Dobar

li

je!

kamen

152

^J^
*Jjt

skrbništvo, zaštita

*u^^ - z/j^
i
,

hlepiti

prostor

izmeu Kabe
a.

pl.

oj^^^,

Oj- I,

slovo;

njenih temelja koje je

estica
silili

postavio Ibrahim

s.

Li^
-

estica za dozivanje
Yj°-

''s^'.pl. "j^, "'ol^'.soba
^jC'j^

sprijeiti, zabra-

"*jV

- 'S¥
,

ii svezanih

niti,

ne dati

^

nogu skakutajui
"*(vU-'

C'jj^ i\jL
veli-

'^J. biti

zabranjen,

pl.

^yit

,

koliina,

svet
svila

ina nekog
premina
'Jl*
,

tijela,

za-

pl.

jjajjj-

,

granica; šer.

1>".w^
"^flj,

pohlepan
pl.

kazna
:\i=~
,

fj^ kolan
,

pl. cjJ^^-^
s.
Jua-,

>

kova

^(^ odlunost, pouzdanost,
razboritost
i.

jjjlo

,

granice; ser.

kazne
j/aoT strmac, strmen

i.j^

.*>.'
,

pl.

f

j* breme
,

oj* - o>^
razgooj«^

biti

tužan,

"'^j^
,

pl.

ii^U govor,
,

žalostiti se

vor, izreka

Božjeg

zabrinut, tužan
,

poslanika, tradicija

"o^*
"'jjij>=^

pl. "olj-^t

,

tuga, žalost

željezo

osjeaj
*llc-

prema
-^

j-^

uvati oprezan
,

j^

C,—i^ raunati,
raunati,

se, biti

misliti

— 1,-^
brojiti

'jj^

pl.

"jl^I

,

slobodan
oranje

t.:

orati,
'ij,\j^

samo; dosta

je

toplina,
'

vruina, vatra

uimeBogat. j.
besplatno
zavist

!_;»

0-^>=-

uvati

"'(•1^=.

zabranjeno,

nedopušteno; svetinja
•*

lijep biti

^>,pl. ^jj^,xdX
.
1
i.

'

-*

*

'

^
*

,

pl.

^oLI-, lijep

^j'jJ-

korist; sticanje imetka

,

pl-

o-f^

,

ljepota

153

J'iH\

o^

lijep

uzgoj (ljepota
,S.

kopati
o.
,

uzgoja)

ij^\^ —»
*''*

rupe

lijepo vladanje
,P1.
,

rupa,

jama
napa-

-*^'>-^ lijep izgled, lijepa
izgleda
•,pl.
--•
,

->!.

uvati,

met nauiti
dobro djelo
j=r
>
,
, ,

*-•

>«^

^^—J-l
pl.

dobro djelo
,

pl. ^yJj>«dužnost

,

istina,

pravo.

'
,

x-^
(^

zavidnik
sijeno
,


^i=r

\jr-

obistiniti

se

~
j^^»J
v.i
«

o

.

j

S.

7
pl.

"Ji:^

poniziti,

oma-

-

,

lovažiti
s.

^ Li^

sijeno
J-i*
, ,

Ojj^ njiva
,
.

i. sUto-

,

pl.

oL-,a»

piljak

"',;jis^

neznatan, omalovažen
,

^U»
j-'.

žeti
,pl.

ij-i>.

pl.

jji^

,

istina,

stvar-

(

,

konj

ple-

nost,

injenica

menite rase
<^ct.,a»

kXS^
se,
""io'lS^

uistinu, stvarno

-

t>jfc,^a»

ukazati

-

^t

priati

pojaviti se
'*i'l!i,pl. "*oi;i^,
,

pria

pl.

cjj-^

,

tvrava, grad
"^jJCL,


,

',SL, suditi

(>y»o.

;3l^

nai

se
"*pS^
s.

ili^ mudrosti,
,

utvren
doi, prisu''pŠCl*
,

razlozi
pl. "^flSC^'i
,

propis,

-

-

stvovati
Ji»

odredba
pogeti

^2=.

spustiti,

''CJi.pl. ''(^.mudrost,
razlog

^Ja.^, pl.>_jiu!|,
"'JisT

drva za gorivo

polukružni zid oko

"^^^

,

pl.

*uiCL. mudrac,
,

Hidžra sa sjeverozapadne strane Kabe
'i

mudar
ij:A=>

dopušteno

,
,

Ji»

pl.

j ^jJbu^
> >

,

dio

J>U.3=t
"*._iJ=r

r -

J=' biti

dopušteno

opkoliti, okružiti

CilT zakleti se

154

vJi»-

savez

IL*
j5Ul,grio
blagost,
,

,

s.

i-i»*>

,

svodovi
pristaše

J^
'(Jb-

,pL Jji->
,

,

' ^ ^ pl. U. Us-,

Ahmed
se

pl. "f^L*

I

,

razum

ibni

Hanbela
rasrditi

^JU

,

pl.

r>U1

san
'C-i^
,

^L* sladak

pl.

ceu svod
,

J^
"'Ol^
>
.


,

J=. doci,
J.. .^>
,

nastupiti

t>:3.

_ O"
oko

eznuti, jecati

pl.

nakit
,

'Jlj»^

Jb.

,

pl. »tiJLo.

saveznik

— is^
->

sadržavati,

zauzimati
jU~^
,

pl.

jj*-

,

^^ magarac
,

JU-

nosa
,

i>>^,

.. '

pl-

"1>lL=^,

atrnja

ii^
j! La^', s. ijjlJl ^>L»^

-

vjeda

0*^ iznemoi

'i. U-

zb. im.

^^

,

golub

Jj=^

preinaka

|.»

punac; svekar

l)^ oko
vCJ.

'jj-

žaoka
''jL*-

život
,

''»JuIe

,

zahvaljivati, slaviti

''oCJ

s.

i^, zmije

"^j^

hvala,
,

slava
1

^
''CrT
,

Doi!

"'_^
;j.8"''jj-

s.

jj-

,

crvem
(ime ovjeka)

'j">pl- '*^?'. živ
pl.

Hamza
T
'Sj-

oU^ zmija
,

nositi

ii-ls^

gdje,

kako

"iJ-^,

»pl- ''Jl^i teret,

tovar
,

Cv
"^Sjt^

gdje god

Oj-j\j>L»- ,pl.uyJl jJu-

vjede

-

'j^ okli oklijevati, lutati.

^^
4.*

,

pl. *f»-J

,

roak, prijatelj

zapanjiti se

C-f
^iCLT
,

zagrijanost, privrženost
s.

ij^ smetenost, izgubljenost
*o\^^
,

^^Cl^, pristaše Ahmed

s.

'Ja

U
,

,

zidovi,

ograde

ibni
.>.

Hanbela

J_»
samilost,

,

s.

il-.

varke, doizlazi

o*—-

milosre

vitljivosti,

155

aJLo.
->.

yi>
doi;_,j-»
\_^_o.
,

iL*

,

pl.

J--.

,

izlaz,

tada

vitljivost,
"ujo.

varka
vrijeme


pl.

C)^

približiti
,

se

,

pl. 'oL^'i,

*oC\^^

životinja

c
^U. u
j* U.
,

^

>

^

nadi prevaren
''iJ^i
,

viA.^,
"'j^'

pl.

u>^r°-.
J-i-

rtl^v,

gadan
se

pl.

nevjeran,

-

stidjeti

izdajica
^ U.
,

^
,

-

pl.

^ ly.

prsten,

peat

sluga
"r-

jU.
.

izvan, vanjski
pl- Sj^r-.Li
,

*^y''jiU.

propao,

izgubio
,

pl.

oj^Iu., skrušen

i u*li (j) u^li

poseban, naroit
što

neem
^\jJ,

iskljuivo

pripada

"'OU

,

pl.

odabranik,

doglavnik
*Jli,pl.
JU.
^ ""JJU. jJU.
,

'jl^t.ujak
ojJU.
,

pl.

prazan

iskren,

ist

stvoritelj
'*,_,--U

^Lli.

peti

^ItCf^lit petnaesti
Inijpl. 'jLi'l, vijest

Jj^ hljeb
"*'
'

7 ili jako

udariti

156
v- ....

^Ci^Jj-

,

pl.

o-5>>-

.

blagajna,

^J.^,pl.
iJaJ.,pl.

^Li,
iJiJ.,

govor

riznica

plan pravac;

*^\'^^L:i..

i'^Cs.

-

y^
,

propasti,

stvar

pretrpjeti štetu
"L.'*.

^_^
vjjai

,

pl.

"jUiil

,

opasnost

~

,

pl/^Lilil

daska, drvo

7

tjLki ugrabiti,
"

"'s^J-i
"'j^JLi-

- wLi

pokoriti se
'jli
"'5_^'
,

zgrabiti

^

poniznost, podložnost
,


pl.

ili koraati

"'...^i

pl.

'^^iaJA

,

obilje,

y^, korak
5yai'
li

ugodnost
,

J»-i

,

pl.

,

koraci

pl. "*jCfl—

,

svojstvo
,

UJai

i

,

pl.

tC^
^'»1
.

,

pl.

Lk;.

,

pogreška,

protivnik
,

grijeh
'L.-.k^
,

- ,

s.

*-[/^ zeleni,

pl. *LJ».<i-,

govornik
,

zelene
i(yji^
^9_}-i>^
,

LLi
,

,

pl.

^^Ui obua
^yii biti sakriven,

pl.

*,yJ^ zelena
-JLii

-



,

»^i^ pokoriti se
ii^;.

nejasan
^^(iXl JjiJi
"*j;,LuC

iii
J=j.

pisati

blagost, prijaznost
kucati; vi jati se

pl.ijk;.,

pismo, rukopis

- jlC
,

ijLki
"'i.iki

govorništvo
lijepopisac, kaligraf
pl.

i-«.. to.

pl.

oLto-, lak

'^>C
'^ija'^

sakriven, nejasan

"oiki
"*{

,

LjJ»(LC, lastavica

;;;,Jii

spasiti se

Osi

,

pl.

jJkl
•*:*

,

povodac
,

(J)isjl»

protivno

neemu

'*^^ prigovaranje,
grijesi

iTLLui

,

pl.

protivljenje
l;^^ griješiti,
iJ>U.
,j.

lii -

unakrst
zastupanje, vladanje
,

pogriješiti
''Ji^U.

LLi
*Lii.

,

pl. "tlki

I

,

pogreška
ujjjii
s.

u^ili veliki kotlovi,
,

,

s.

V^^^

,

govornici
iaji

kazani

^^Li

-i

CJJ^ držati govor

-

liJi pomiješati

157

tUU
tliLi
,

'XJ(.
j
,

'.>
,

s.

''ijJii, halife,

islam.

_^
i_,~af-

pl.

j_yjt-

vino

vladari
,

i—Jh pet

-'

''jii

- jJi

stvoriti

j

>

>
,

•«
1

tj-^
^jji

pl. 'urLJ-

,

petina

stvorenje, stvorovi
,

'

iLif-

petnaest

"'jLi
ij-JljJU.'

pl.

''j^Ail

,

ud, moral

OJ—> pedeset
"'j-,

zla

ud
kotao,

Ja-»

,

pl.

l^-.JL^

,

svinja
kotrljan,

Jili-

moralni
,

;.—jl:^

,

pl.

^Li
C»U

,

Ojili

pl. ujšjli; veliki

smrdljivi martin
u^lji
s.
,

kazan

odabranici,

iu

,

:Ai
pl.

iT

osim

doglavnici

Ji
kjLli

iiji prozori, mali otvor
,

J>U. , sirce
iJ:5ii
,

,

pl,

zamjenik,

*u^j»

t>>^ zagaziti
lili bojati se

nasljednik
jju;.

— >U biti prazan, proi, osamiti se
prazan

jJbjJi
jCj,.

Halidi
izbor, slobodan izbor
,

'^ii

J.Li

pl.

o^l"^ kroja
.

^Ji

,

pl. *LiJLi

,

zamjenik,

vladar, halifa

*cL»
^''<1j>-

,

s.

"*J—-i

,

šatori
se,

*jJu vrijedan, prikladan,
dostojan
ti-ii
,

~ OU.

ne ispuniti

izjaloviti se

nada

pl.

t:A.i.1

,

prijatelj

l.-_i

razoaranje

JG,pl.
*^
\S
.

»M, bolest
iS

•jjijUU vijenica, klub

';^

krug

Jb

koji

upuuje
ustrajati

d \j uvijek
riS

^U —
"*>_.)

IjU

i

obiaj, stanje
,

taman
uli
pl.

^\j:>

,

životinja za

jli

,

pl.

%i\

,

"*jC j

,

kua

jahanje

ili

tovarenje

J58
-i

>

iJi
«ji

pl t-.0' '^3 .medvjed
,

*Oj

,

pl. -Jfilv,

toplina

pl.

ot>,

meka

oi
(lipfJi

-pi
dati

odbiti; otkloniti

jjj> zapadnjak (vjetar)
ji
,

s.

o>

,

ftiser

(^)'k»i braniti,
biti

štititi

jS

.

- jS biti mnogo, mnogo korisno
7

Loi
iiOJi

,

pl.

oQS

,

jedan put

lupa,
,

galama
,

<ibj

iSjj shvatiti, znati

*jJi
*-si

pl. <jj|

brašno

L»C.S, zb. im. rt« J,
^1 j-^j
,

kokoš
valjati

,

pl.

jjUi,

mmuta

*-.>^ nešto

^^

u^5 (?^i

,

s.

6 K' j, duani, radiouj^K^i

nice

Jj^j — Ju-j umci
ft-j rSi
•t'/i

^V

i

,

pl.

,

duan,

mramorne

stepenice

radionica

-

UVi
vS^ odbiti

— Ji

uputiti

trJ^

•yS,pl."iVi, jli,kova
0-jJ uiti, studirati

tJJS.pI. "S/, *VM, dokaz,
u"ji,pl. "trJj^
,

lekcija

vodi
fS,
iLi
,

(koji vodi)
,

t^-'P^'

£:''''

^^^'' oklop;

pl. 'ii.i

krv; život

košulja

s.

"fi

,

krvi; životi

ij»,
-*jj
"{(k j
,

pl.

Jj>,
-jtbi

stit

'vi-

i

Damask
,

pl.

drahma
>u>i

pL

^>-i, suze
'iSi razbiti

,

tf^l

ul moliti
"ili


s.

glavu;

( <i\ )

Ui pozivati
,

pokoriti
) ifti

-f iti

ijt'i i.

(

Je

proklinjati

p^i
'^iy>^

,

>>i

,

suze

(J)US blagosloviti
*iC>i

krvni

molba, molitva, poziv
,

'yi
LJjJ'l

L"

i

približiti

se

:',*j

pI.ol_^j, gozba; kletva

ovaj svijet

"oUj

_

•vilS

braniti

ijJSi ovosvjetski

t59

J
'i\/i
,

>

pL

<iji\, lijek
,

01*^,3,

^>* i,

masti
,

''\ji

,

pl. iSji

tintarnica, divit

jjn pL j>*i vrijeme, udes,
sudbina
J»i Delhi (ime grada u
Indiji)

fba
iji

}\'i

trajati

zb. im. crv

jj^

j\i

obii, okru-

živati,

tei

"'o*^

,

pl. 'o'*^

,

mast, ulje

Sj^i
iJjj

optok
,

ili pobožnost
'a.,pL"'i)j:i,"';^.., pijevac
Oii

pl.

Jji, država; vlast;

gospodstvo; srea
dji
ispod; niže; manje;

_

o>J platiti;

kazniti

osim; bez;

s

one strane

<>.>, pl.

oj^.-^.ug
ok^'j vjera
zlatnik,

tXji Eto
•a-J-i
,

ti;

uzmi!
.

Oi^.pl.
->^i
>

pl-

^'aJi kuica

pl- '>''"»,

dukat

li

,

pl. >Vjl

,

ovaj
,

^j ^ji
^ .'
>>:
,

'^ i klati

oli

,

pl.

olji vlasnica;

pl. ^jii,

podlaktica,

osoba
JU o\j bogata

lakat,

aršin

^i ,

»ji mjeriti
i^jlji
,

aršinom

o ji
.'
. \

pL

potomstvo

jednog dana
"fl^j

oštroumaost
,

jCjJI oIS beduini koji žive

^
jy

j

pl.

ji^
^]p

i

,

muškarac

u šatorima;
ljudi
Jl'i

stasiti

tS^'i
taj
'j
,

i

spominjati,

sjetiti se
s.

"^j^'i,

muškarci
,

VCi
j.',
ijl;
>.

**
.

s.

'j

,

vuci

'u^j
wJi,pl. '*^lrj, vuk
i

,

pl.

*Cs^il

oštrouman,

dosjetljiv

zb. im.

u_jL'

i

,

muha

J

j

poniženje

160
dJ

i
^
i

ii)i,pl.iAiij>,taj

ili

onaj

:l.iJ'\yi zul-kade (11

mjesec

u mjesenoj godini)
->.
>.

Sjjjj

snažan

tJS,pl."L^"i1,rep
'f'i

-

JlT/i bogat,
'i

imuan

f

kuditi
dAJu/i
Ojjtfl^lj'i
,

j'i.pl. j^iili jJj) vlasnik

plJJU jj'i, posjednik
dvolian

(.\;^fb^ plemeniti; darežljivi
i&jVb'i koji ima
šatora
Jjulb'i
t.

mnogo
j.

"'^ji

-

v>i topiti se
li*^

vojske,

Uzvišeni (Bog)
zul-hidždže (12 mjesec u mjesenoj godini)

jj^

okusiti

CMji

o,^j*i ova
i^\^S
(-.•»Citi
*jL'i

- C»i
odvesti

otii

sSCj^j.

,

proširena vrsta
glagola

,

pl/jji/i skut

uen

tsi

ova

'Ci b
'jjlS

,

pl'f^'->->

>

rniris

**UJb

,

pl.-

jiOj, dizalica,

poluga

,

pl.l'bjkoji se pošalje

"oO ugodan, prostran

da traži prenoište

"LfG
*^
'f.i}'^

,

pl.

'v^ ^.
Slij,

putnik;

jaha

divan, krasan

jG,pl.
etvrti

napredan

•%.}>

(.G,pl."'»^'j. strijelac

^^Ol
1uG

etrnaesti
mir, udobnost

jG,pl.'*50^,
1C-fej

pripovjeda

starješinstvo, prvenstvo

"'iUG deva za jahanje

Ir'tj.pl.tr-J^J. glava

ja*rJ: pl.jr/.VllrjV^ glavnica

^0

,

pl. ^''^'->- "^^-''

.

pastir,
lliO

,

uvar

milosre

161

ij-j5->

,

s.

ur-l

J

,

glave
mišljenje
(

"JUTj


,

KL'j

nadati se; moliti
,

if

b

,

pl.

''U

I ,

JUj

s.

J^j

ljudi

jjj- i5U

ispravno mišljenje
is'J,'

j^b
0U.-.J

^»S

redžeb (7 mjesec u mjesenoj godini)
pretegnuti

<iJj'

is\jvidltii, suditi,

misliti,
.•

smatrati

— V^j
.

>.t>

i>..li.....Ui_^y

poglavica muslimana
->

J-rJ

pl-

J^J, ovjek

i '

-•*

^j,pl. >_jl;j I, gospodar; Bog"

J^j
^j^j

,

pl.

^j\ noga
,

r
,

^-> vratiti se

LS

Bože!

jl»j

pl. Oj-l-sTj,

ovjeuljak
od

^j malo
\>j

je;

mnogo

je
|P»j

proklet, udaljen

kamata

Božje milosti

jcjil'i

^ij Ribatul-Feth (ime grada u Maroku)
.ft;'j

^
JUj
J" J

kratica od

'«il

'iS-j

Bog mu
JL^j,s.
,

se smilovaol

po etiri
jlij

J»-j,devei samari
oj-I^J
.

Cj^.J'

kapetan lae
svezati

pl.

koji

mnogo

J»-;j

7
,

^5

putuje
,

pl-

o^j devei samar
,

fjj

pl.

^ jl

,

etvrtina
ilo-j

putovanje
se

ij nekada
U'j

•^ j — "^j smilovati
Iji-

možda
j

milost,

smilovanje

»jjj, pl.

*Ujji,

<^«ji

proljee
J^N/
\

O^J\
'1-'
*
,

Milostivi (Bog)

^j

rebiul-evvel (3 mjesec

j'j žrvanj; mlin

u mjesec, godini)

fUj mramor
j^j mekan

J^y\

^j
•*

rebiul-ahir (4 mjesec

u mjesec, godini)
' ^j —
•-'

'

'.'

*j^ uživati
iJj

-•

.•

u'^J
i'
^j

jeftin

"JL'j

,

"-

.

.

ij povratiti;

ucmiti

,.

.

.

oplakivati ne-

i

-

koga u pjesmi

tsi.)

rdav, loš

U

162
>.••'
^->->

jij'j

dati,

dosuditi

^j —
(tihVj

»Jj podignuti

Jj;, pl-jOji, opskrba, hrana
iJLj
,

podnijeti

nekome

pl.

oVLj

,

poslanstvo;

'oS nominativ
jjj

poslanica; brošura
(.-j

~

jjj blago postupati

pravopis;
i.

nain
G^^.

visok
,

*L;_^j

C-lj propasti,

potonuti
Al 'j>-'S,pl.tj^J, Božji
"fCtj

•j-O

pl. *LŠj!>

.

"'^J drug
,

poslanik

'v-jIšj, s. "*iljj,

vratovi;

ro-

bovi; osobe
,

pl/i-iji,

uže (bunarsko)
i-J^,pI.
>_'^j,vrat;

rob;

tj^US olovo
Jl^S

osoba
*'*-'->

zamka
utvren

r
,

jS smilovatise; biti nježan, tanak

Oj^j vrst,
"iUj
,

olS^j

-

Cjj
'(.^S

pl.

'^j ^U j papiri,
,

,

biti

zado-

pisamce
ijjj, i\ij

voljan, voljeti

'sjj

spavati

»~fj

,

pl.

*Ci!)

,

dojene
,

jj -

'Jj penjati se,

jij
i\^j

,

pl- 'JLi'Jt

rital

(mjera)

napredovati

_

^0

paziti,

uvati

jjj
>_JLiJ\

nježan, tanak

^—*j

strah

j-iS

meka, milostiva srca

J»3

pl.

tjH^S

pasti; paziti,

"Li'j,zb. im., konjanici
oS

uvati
j,pl.

oK^JI.ugao;

,

iTlj

,

stado; podanici
težiti

sastavni dio
'^u-.jS^j
-^

za

t_i^ uzjahati, ukrcati

neim
(^)'LiS ne
htjeti, izbjegavati

se; baciti se

u nešto

pj^j - '^'j
se
"*£!),

klanjati, pregeti

nešto

preko polovine

(Jnl-iS moliti '
»

pl.^U'j, koplje

^j

^j

udarati zad-

x.S

J^S nastradati

od

njim

nogama

studeni

163

ijCi-j
(
'f

S^

^ ^

oL-»-*^

ramazan

\ijjj

polako!
,

(9

mjesec u mjesenoj
i>\j>j
s.

godini)
"t^j

i>*j

,

založi

T
,

is'->

baciti

"0^3,
* ^l/j
,

pl.

"'o^j, zalog

!bj

s.

j\j

,

pripovjedai

s.

^^i, vjetrovi

jG!>,

pl.

ojjt, trijem,

ador;
o'iJ
,

stan

pl. "^bj

napojen

VfbS
ijbj

,

s.

JjoG dizalice, poluge
,

c5j

t5jj napojiti se,

T
,

t*-*-'

pripovijedati,
woij
,

ugasiti

že
baciti u
,

kazivati
"q)j
"'('^^

— Ob
,

sumnju

pl.

r^Sjl
flS

duša, duh
<-jj
pl.
y-^_j

sumnja
vjetar;
vlast;

namjeravati,
''^j.pl.
"'^l.'j,

željeti, htjeti
'^3'jj

Grk, grki

mo
o^.->,s.

'*^j Rim

'iij, perje

iU
*Jr'j

,

pl. ''ojjl

,

opskrba,
odbiti,

^'

pl.

tUj.j

,

voa

-

(o^)C^j

smola, asfalt
zekat, vjerski porez
(milostinja)

sprijeiti
fL-j
stiska,

navala
odvratiti,

**—i^'j -

Q>j

— OjJJ potresti
ukras; mozaik

udaljiti
Jj-»j

Saturn


pritijesniti

IjC proi,

propasti

"*^3
oC?"*^jj

— V»j
-

prelaz sunca preko pola

neba; pola dana
'<^'j~j

uresiti
pl.

rbjl, muž; žena
ilj

- ^j
-

sijati
»jli

j

T

dodati,

pove-

-*j

Vj

smatrati, držati;

ati

(se) preostati

rei

— jU

pohoditi
li"

164

tk-i

7

>JG otstraniti

-Ukj

pobožnost, asketizam

DC ^
U.j
i^jj

neprestano, stalno

"yt3

-

LTj cvjetati,

na-

r fU
ures,

okititi

predovati;

svijetliti

nakit
izbjegavati,

3y>j
oj^.J
'

-

J»'j propasti

!il»

j

-

jL»j

Ze jtun Zejtun (ime mjesta u
Kini)

sustezati se

c/
ilj

C

,

pl. jj

1^ blago na
,

|l

L
-•

,

pl.

o>A

*-

,

zdrav

paši

i
svi

fl-

otrovan

'jC
CA.^JZiA'j
,

ostali;

Jl_^

- JL
moliti

pitati, iskati,

C

ostali

Šejbovii

« ,

j

kUI,

^L

sedmi

^- —
s.^
ijU.
,

>_- psovati, grditi

^it ^jDI sedamnaesti
7-L.
,

pl.

"LL-1 uzrok
,

ebanovina
pl.

kažiprst
plivati

is-U.

,

cjUL, prostor

;»L— — ^t_—
«.C-,s. fl~-

,.^,

L

,

pl.

5^^

,

arobnjak

»-^.zvijeri; lavovi

j
J».ll
,

pl.
>

J»l^, obala
i

po sedam

*

.

'

,j.iU..

(j-iUI šesti

^.

U-- sedam
,

'^ 0-iUl
jL
,

šesnaesti
pl. iJjL-,

vratar, slug?

^ ^
_^
>•

pl. s-L-

,

zvijer; lav

,

yl^

iju-.

sedamnaest

sv.

hrama
o^^J*'

sedamnaest

JjlijjL-

,

pl.

,

kradljivac
,

sedam
,

stotina
hiljada

pl. J>>^

isjl^l stup

(od kamena)
iaU
,

_.. ovT'-"^
'Sj J^-kJ.

sedam
Slava

pl.

oltU sat; as; neko vrijeme
,

mome Gospodaru!
.

j--

— J-—
mašiti

prestii, nad-

jL.

,

pl.

j_^ potkoljenica
,

165

J--J- ,pl.t}---,put;

pravac;

Jji—

,

pl.

Jja— Jla-1 zavjesa
,

,

nain
^ ' c

ojl-

,

s.

(jjL, vratari, sluge

sv.

hrama
j\^ I, tajna

L—
"*-«-

,

_^

, , ' '«

o-

šesnaest

^
isl^

,

pl.


,

0^- pokriti

Sarajevo
radovati se;

pl. jLi-l,

zastor

jjV " v'

obradovati
L'LJL*

'1

'

šest stotina

o^;^ šesdeset
LUr
o-f^
^-»-f
,

^
tiy«J
r.«

>

pl-

^v-

»

sedlo

rasipnost

s.

<—sc naravi, udi
,


y

j^

krasti,

ukrasti

,

pl.

(JjV

>

zatvor
t/.^

pIoV' s^J
krevet
brz, hitar

,

prijestolje;

,

pasti niice
Ij

-jc
Ce-

pl.

If

,

narav,
,

ud

»u^r-

1

,

pl.

oblak

'*J^
SjL.il

±

'JhL.

napisati

'jje!

oarati, zaarati

juJ-.biti sretan

j^
j^
s^-*:"
,

arolija,
pl.

obmana
zora

5jU- srea
prostranost
5u_.
,

J^
_p-C
ikf

\

,

,

s.

,

arobnjaci

^yi- 1. ^JL^

nastojati, raditi;

Sjli-'

žuriti se, pohitjeti
biti darežljiv
*7tjL,

pl.

ry*^, podnožje brda
jLi-l
,

'<>j\<

darežljivost

ji^

_ (i>')S^

_H>-

,

pl-

putovanje

ismijavati

166

,

pl.

o^JL- , tavan; ravni

iJ_^

«iiC. zaputiti

se,

krov
*pJL,

krenuti
,

pl. "*fljC-1

bolest

A-

zdrav
,

pasti
pojiti, napojiti

^
'fL—
.

pl.
pl.

f^-v--

,

otrov
,

,

obU—

nebo

ol,,Sd

,

pl.

iSjK- pijan, pijanica

"r-d_,,._,

-(j)^^Jidati, dozvoliti
s.

JŠC- stanovanje
o_,S,^_-

_;.*— I ,

smedi

siJv— šutjeti

cr-

uti

"'^j^l—

— c3C stanovatij mirovati
,

dobar glas
^x_...^
. .

zb. im.
pl.

iUJ
1 ,

,

riba

uj^
JjlSCI.

pl. 'cj^'Si-,

nož
,

o—— maslo

dostojanstvo;
spokojstvo, mir

^

-

j

^^
, '

udebljati,

utoviti se
>

:a1

Sela (ime rijeke u

>

j.^
i>u—
,

— U—
pl.

,

...
biti

.

,

visok

Maroku)
..^L
7->L.

— ^JL
,

orobiti, oduzeti

oC-, debeo, utovljen

Lpl.

svjetlost

L=ci-1

,

oružje

^,pl.
'ijL,
(>>*-

oi.L-l,zub

s.

^, ljestve,
pJL.

stepenice
'il_-jJ1 '<11j1

prosta godina

spas; mir; pozdrav

sunana godina
i_*^U

spasiti se
'C^,!*jJ1 'iJ-Ji

mjesena godina

,jU»JL,pl.ujl»>L., vladar;

dokaz;
C^_SlJ1 *xlJ\ prestupna godina

mo
ijju
"*

vlast
,

^ljpS\ *kLS\ godina po roenju
Isa a.
s.
,

"^

pl.

ijjui

preci
(povaliti)

C^,k_«JT'i^^

-

yJiJu baciti

mjesena godina po Hidžretu
u>--- ,

na leda
"J.i^,*p|Ju.
,

.,pl.

godina

mir

i-,
pl.
|L^>L..

pl.

cA-, obiaj Božjeg

J>L., stepenice,

poslanika, predaja,
tradicija

ljestve

167

yr - ..

'

'

^tiJl

Es-Sunh (ime mjesta kraj Medine)

tSj^ osim

;^

iiy— godišnji
^\^--

^

bdjeti, ne spavati

<L-

biti

ružan; oža-

lostiti; zgriješiti

y^ —
io.L_-

(^ zaboraviti
r-U putovati

tE\^.
<r,

«l^ jednako
osim
crnina


,

^L-

pl.

6j-»L^ , koji

mnogo

i\t~.

putuje
;SC-.

~ SC

biti

gospodin,

j\]^
j\j—

,

pl.

JjjIj'jjU, narukvica
s.

otmjen; zagospodovati
"Jjl.
"*:''.'

'

isjl_^1,

š;->^.

stupovi

nevaljao, loš, zao
zlo djelo

od kamena
^^-.

zlo; loš

>•-

>

jill *_^ loša
"^

ud
^
,

jt~-

r-C tei

i^

'

>-•
,

s.

j^l

crni

«_jl—,

—^C propasti
pl.

u zemlju

t\i'j^

,

pl.

i^^ crna
,

SiU, gospodin,

gospodar, otmjen
jIj^^
J\ijLj\

Sudak (ime mjesta)
jj—


,

jl_

ici

Sudan
^ij—
pl.

jG^-,
j_y~.
,

ob^—, Crnac
jl^l
,

s.

sCn-, vladanje,

nacin

života
pl.

zid,

bedem
sCij,

pl.

X-,

vladanje,

nain

j^l.s.
^
-

0^,

poglavlja iz
liCn-

života
Sira (ime mjesta u
Indiji)

Kur'ana

ijj-,pl. j>-, poglavlje iz

Kur'ana

vj-.-,pl. ^_j---, sablja,
,

mac

i^
j>-

,

pl.

i>\j^\

bi
oitl-.
j •-

'^jL-

JL- tei

1 jC

tjerati

,pl.

Jj—-, poplava,

jjl.pi. jlS^1,trg, aršija

povodanj
li^^--,

f^ — fU

tražiti; nuditi

s.

._*_-, sablja,

mac

168

U"

-jLi
!Li

,

pl. >_jLi.,oV^

,

mladi

i
jt-«ti

,

pl.

r,,.*^
,

,

loj

,

pl. "iLi

'

»Ci, ovca

,

pl. rCti.

tvrdica

^j>U

škrtica
blijed

o«-i

,

pl, j>>Ue-i)

,

osoba

^\^

,

pl.

f^'j-J-

,

cesta

f

>.

*

u«_^i=e-i

— ^^oie-i

>

'

'

vratiti se;

^Li
fCill

,

pl.

*-\J^

,

pjesnik

pojaviti se
j\jLi,s. "jjAi, strogi, jaki,

Sirija

moni
oLi,pl. u-J^i
"L.C.i.
.

stanje
sjLt, pl. jiJloi
,

nevolja,

— Li
jiti

odrasti,

odgoisš.

bijeda,

nezgoda

se
rasti, razvijati se

snaga, jakost;
strogost; grubost

»_;L-i

v_^

.-jL-t

mladost
,

Jscii'jli.
Sjl^ii
S-»-i

veliki

stid

ilLi

pl.

iLLJ. mreža; mušebak
jLiI, pedalj

velika

vruina

^
»-i
i.j--i

-iJ^
,

žestok vjetar
JjjLi,pl. Mjiil
.

pl.

jljLi,

strog,

-

f—i najesti
se
,

se,

jak,
>i.
,

moan
,

zasititi
pl.

pl.

"jj^
j\a\

zlo

,

•^Lj-J.

sumnja
slian

>i
jCuL'I 'j.

,

pl.

gori, najgori

<-^

.

<^, pl.

.LJi|. »Li,

najgora nesrea
,

.i-i,pl. ohi.1 rasut,
^ i,

raštrkan

»jfri

s.

*-;^, zakoni
zakoni koje
ljudi

obi,

Velika je razlika!
,

yi
sran

»j\3-^1

prave
^Uti.
*

pl. i;,l«Bi.

,

hrabar,

i^Ul jl^l
''sjlS^
,

najgori
pl-

ljudi

''

'

<*L*i.
5^^j«i,

junaštvo
.

^/A
•_/.,

.

iskra

zb. im.

_,j*i.

,

stablo

J*l^.

»^ ^
-

biti

proždrljiv

"

stabalce

"L.^i.

O^

piti

169

^IfS

,

pl.

^jjt, uvjet, uslov

^jLi
'*''j£
,

tako, par
pl. »tLt
,

\y^ —

%yi. zavesti, uzako-

usna

aiti;

dovesti; doprijeti
iSjJui.

usmeni

ii^
"o^i

ast, ugled
SjLli
,

-iULi

- ^Li

biti

nesretan

istok
Sjli-i,

<tLi
.i

nesrea
rascijepiti,

'J^i istoni
'^Ir^

jJ.

ji
jili,

-\y^ poeti
,

poderati, rasporiti
• ,

%. y^

pl-

"jC^^

*l^1 zao,

i>-

"^
-i.

biti

teško

opak
"'_«y~i
,

"vUi
'

sumnjati

pl-

O-^avr sotona

zlikovac,
*jlS^
_3Cl-i

ifd-l tužiti se

»-i^

,

pl.

cil^l prvak,

— S^Ci
— i-^i
neijem

zahvaljivati

plemenit, astan,

j5CJi,pl.t!li0.1,lik, oblik
i;L_i

ugledan, skupocjen

wi^

,

pl.

tlT^

radovati se
zlu

,

suvlasnik;
(»^

sauesnik; drug

P-t

mirisati, njušiti

"Mli znak, obilježje

yu.i
v_.jji
,

sjever

pl.

^jjvi

,

narod

tjCi sjeverno
{

pi-.l'b

0^*^ šaban (8 mjesec u mjesenoj godini)
,

'tiL-i

sjeverni

j

"•

^^
*> •

pl. jL^il

,

pjesma
kosa, dlaka

^-*-i

,

- ^ '

^*--i visiti se,

^
"

^
,

^ ^» < pl. jl^il
s.

uzdizati
,

se
se

jjjl^ jfyj.
^\jj>^
"'

oholiti
pl-

,

^Li
'j^
3-ii.

,

pjesnici

— —

,

'-

ur—i
osjetiti
r>l^jl1

.

^j-^

,

sunce

ol

—l_i

kandilji

J^ (^) 3^
^fU-i

zabaviti

jl^

skupljanje, sabiranje

zabraniti,
lijek

sprijeiti

ilL-i - OJu-i žuriti se
i > > j , , , Jj__r. J.^
,

,

-

j-w_i zauzeti,

**Ul-.

'-='

^

zauzeti se

obuhvatiti

170
j
ii>lf^

"'iiifi.

Sjtt svjedoiti

-{^, ;jjJLr

-

fli

htjeti

iii^

svjedoanstvo
,

iji
mjesec;

,

pl.

iCi\ , stvar; nešto
Ijli obijeljeti kosa,

^
^'»Jrf

pl.

^1, mlaak

pl.

j^ir^

,

^Ji

ostarjeti
želja

>

Pl- '^^Jt-^' strast,

**^,pl. ^|>li.,star; starješina;

i^
"'jjji. ,

jjk£ biti

doma;
""u^^i
glasovit
jl'jji

profesor
ostarjeti

-

>

vidjeti

-

r-li

oj'-V'

'

Širaz (ime grada u
Perziji)

'MS^.s. ^jli, ceste
^Jl^ ševval (10 mjesec u mj. godini) '»j^
zb. im.
Qj-i.
,

1lLž.,p1.

^.pristaše,

misar
c.j^

pomagai — tli rasinti

se

(jastrijeb)

Cwi stvarica

U*
wJl^ prav, ispravan
jl

j-La

jutro
izliti,

U

,

pl.

oJ->5_U

,

lovac

spustiti

%X^

pl-

o/jiU,

strpljiv

^
"jj,^

7

Ca^ trpjeti

w»U

,

pl.

%^'\,

vlasnik,

strpljivost

posjednik; drug

i^,pl. *j^i,boja

j^jJ\L»U domain; vlasnik

kue
j_,-^

strpljiv(a)
pl.

jjU
"i:^U

,

pl.

oj^^C iskren
,

'j^
,

,

c,tl'^^^
,

,

dijete

pl.

oA*^'

*'«'^

>

dobar

oLI^
"'u.U
,

,

s.

djeca

pl.

ollU

.

'^'j^ , dobra;
'LIc"'

dobro djelo
^

društvo

U

,

pl.

ft->

,

majstor,

Cs»

_

V

vrijediti; biti

graditelj
,

zdrav
zaljubljen
**;jJ!?'

pl. dj-r^

,

,pl.

oUf,,

povea

zdjela

171

Cj^

,

pl.

oy^
>

.

unutarnje

dvorište
Oj-*"*
,

s,

Cf^ unutarnja
zdrav
stijena

dvorišta
^vjfl»
,

pl. tUs»

I

,

J^
'ju.

,

s.

"':S>''

,


,

jl^

odbijati

odvraati

jx^
j-*^

pl.

jjj^ prsa
,


,

j-"^ govoriti

istinu
ijj^fl

pl. oljjL^

,

milostinja

'

>>
,

jjj^

s.

j jj*», prsa

172

^jL^tf

'jJkiVi^

pojedinano klanjanje
,

**^jil,-.

,

pl.

'li_^'

ciiiUl

vrsta;

"*o^
'*^>C

razred
s.

''iju.

,

nagrade
dobar,

jsJUi

biti

^
'^i-jUa

,

pl.

yc^\
w«.:>!»
,

,

idol

vrijediti

>J_,j_«, s.

razradi; vrste
-

r^
*JJL>
"^IS^
,

dobrota
krut
pl.

dobroinstvo
pravo, ispravno

^

"l-.!^
,

"oiL. nagrada

^\,^ .s. <j"V, munare; celije

''iJu-

- 'S^j spojiti, nagraditi
nagodba

o^
':Sj-->

,

pl.

'olj^l
,

,

glas

'^Jl^
''Juo

,

pl. *->>»

slika, lik

- 'J-^
vatru
'-il

pei,

staviti

u

*fV*»

—fC
,

postiti

''l^^'^

pl.

»-i^ munara; eltja
,

'X- J *Je

J,J

Bog mu
gluhi

se
'*^^^^

smilovao i spasio ga!

6t--»

uvati

-^,s.
»Clla

^i^Ul,

'<^

Šuti!

tvrda; gluha

'C^.^^

— C,^
kosa

biti

crvenkasta

*,ilJU
'*^._-»

—'^'»'^ šutjeti

-

-a ogluhnuti

'*'^^-f

glas,

ugled

^._«.

gluhoca
s.

''CelZ«.

7

7-Co zavrištati,

zajaukati

'»Ca,

>jC, majstori,

*"

7"

-sC loviti

graditelji
-'IjiLL.a
,

pl.

^t,^

,

zanat, vještina

lov
•*iCpl.

u
'^^jjJU
"*j.l«.
,

nekom

poslu

,

ojiC^ lovac
,

pl. jjjd^,

sanduk, kutija
»jj-A-

jUa postati
'f.C-

1^

praviti, raditi,
'fl—Hj

uiniti
rad, izrada

postati

''iJllv*

— iC

uvati

173

C^
(kiLt

-Lju.
,pl.

»jU.

propao, napušten

A

,

slijep

yU>
JUi
,

pokoran, ponizan
pl.

slabost

o^iUi

,

zalutao,

^-i^

,

pl.

o'.^ slab
,

zabasao
'

J>U 7 J^
'

zalutati
skupiti, sastaviti,

iJU.
''jsu-i

izgubljena stvar
J,


s.

J,

— i^ pamtiti; savladati
» u,
.

privui

»^,pl.
''vc^
_jxJa

^^1,

hijena

^L-i

,

vw

,

unutrašnjosti

žagor, buka

ovjeka, duše
i».rf

— jK^

dosaditi

se

vokal »u« (—
,

)

iXps^

— iX^
,

smijati se
,

vw
"lO,
'*'*j)'L^

pl.

jjLj>

,

unutrašnjost

ovjeka, duša
^

f^
^s^^
>

pl.

''fU^

golem,

svjetlost

ogroman
ruanica

liCi pogostiti

>-o

'.

'

-

'

V

"iiUi gozba
i-,«

^r^ štetiti

tui; kovati

,

pl.

^^-^
s.Ui

'

w»Ua)

,

gost

novac
j2i 1
«i^

»O, 7
nešto kao

propasti,

C.^

isticati

izgubiti se

primjer, navesti poslovicu
'oj~^
,

,i^ — jO>
•"

biti tijesan,

stijesniti

se

pl.

ol^ inoa
,

muka, neprilika
tijesan

j>i

,

pl.

jl^l

,

Šteta

J^
ji-jU.

zanesen, rastresen
pl. o^-.L!"
,

"'^iU.
i-šLl

silnik;

obijestan

^U.
i-cCl

,

štampar

,

mo,
pl.

snaga
,

poslušnost

-'^li

,

-*^1L

V^. uenik

174

'd^
-'JU.

izašao; koji se penje;

''t^JLl.

'Ji izai sunce;

izae prilikom nekog dogaaja te se po njoj prorie srea ili nesrea; srea
zvijezda koja
"*i.li

pojaviti se

9ji^
"'Jj.

izlazak

7
,

'JW mazati; bojiti

najvea nesrea
,

"^Jja

pl.

jC-ii polovna ha'
"^

irjU>
''jijr

pl. IriJ^'j'
1.

,

paun
*^J.lJl

ljina

— ( ^y^^ zbrisati,
štiti; oslijepiti

uni-

'fLf kuhati

nekoga
željeti

^j!i
^JjT
'',_x-k

,

pl.

^6j^ bubanj
,

»lU.


,

%^

hlepiti,

—'^
,

štampati
,

LS
(>d»

pl. "fi-ll

,

pohlepa,

pl. tti]

lijenik

gramzljivost

''JIpS

'cj^ samljeti
^Cj<^

7 O^ zvuati zvuk

^J^ - fpL
•'i^
1.

baciti; oduzeti

•oljL

(j)LJl^ obii

S>

otjerati
(j)
iJj!.

obilaziti

"^^^.pl. "ol^l.kraj
'\jGi',s. "'j'>,dugi

"*o;4'

,

pl-

"'"-'S^

.

lijep,

ugodan
'_H_j»\;^'
,

razgovor
''ijr'.J'
>

s.

l;-jU.',

pauni

plpl.

"'j'^
'

put; "^^i"
,

^S^ mo, snaga
'tiji

''li_;k
'*j..!.-k

,

^1^

put; pravac
,

Blago!
-^
tJU.'

,

pl. pl.

o^—i
,

leden

-'J^
"^Jji

biti

dug

f

uk

,

w-J»( jelo, hrana

dužina
cijelu
pl.

"'^
''^CiL
"'jlii

koji ima hrane

JJlOji
''Ji/
"Jhi
,

no
dug
saviti
biti lijepo,

-1

^jiL

osiliti

"iJlS^

'jjJ>

poeti
dijete,
,

iSj^

"jIIj

,

pl.tJtil.'!,

dojene

"*_~J»

Tv^

**v_j^

,

s.

^

ugodno; dozvoljeno
IL

uenici
\JiLj
,_r-JLlll

c-jU* raspoložiti se

"LjI

J:.

CjC

tražiti

neim, zadovoljan

biti

.175

'iiU
*~-'-^

lijep,

dobar, ugodan

*

.'

\j^

_,^U,

letjeti,

prhnuti

^Jf

zb. im., pl.

"j^,

ptica

*JLJC

Crlt biti

zanesen

ii
|L

U

,

pl. o_ji LU

,

nasilnik

JjU;
''fju;

,

s.

J!i

,

hladovi, sjene

^yX}i
"*

vidljiv,
pl. "iUJ

jasan
,

tmina.

j^i;

,

košuta, srna

*JLij

nepravda, nasilje;'
neurajestan postupak

"li^

,

pl.

^jj-, posuda; prilog
*U^i;
,

'Cii

,

pl. -*oCjLi;

,

tmina

^^^^
*Jji.^

,

pl.

oštrouman,

'^ —
^
,

dosjetljiv
,

^

misliti, držati

pl.

>LlU|

,

nokat
danju;

pl.

^bj^

,

mišljenje

-JU

-

u;
JS;

biti

-tsr''
,

ožednjeti
'

biti *Jt

trajno
hlad, sjena

''^t

pl.

*J^\

j^

,

kda

,

pl. J>l!;,

ji

^

0= u stanju bogatstva

L
ju'U
,

pl. jIjc

,

posjetilac, koji

i^le
'jjlft

,

pl.

>-;'-»>_>6,

posljedica
*>ti=-,

pohodi bolesnika
'*^As.
,

pl. 'jCc

.

jJJuIp

,

pobožan
Jlfc

,

pl.

0^1^.
,

pametan

'*iU

arapsko pleme
,

Ad

,

pl. o>il6

visok

:SU

pl.

'olSli

,

obiaj
pravedan

'f'^'.pl.o/l-', svijet
).y
_;^Ib
,

JiU
jlc

,

pl.

S>)j>U
jLtI
,

pl.

dj^ Ic *uJc
.

,

uen

,

,

pl.

sramota

naseljen
,

'j.pi,'*j.J^

deseti
''jli*
,

'J.lft

pl. ijl*',

koji

postupa;

namjesnik

'jiU

,

pl.

zaljubljen,
''aL.e.
,

ljubavnik
L^lS
''i-Jlc
,

s.

''i-fr,

robovi; Jjudi

pl. o^-'^J^

,

griješnik

"'siCe

-

juc

obožavati

zdravlje, zaštita

SiL* bogoslužje

176

-*jji,pl.

"isllp-

"^Ju^.rob;

''JJ*

7 T

CSj^

biti

pravedan;

ovjek
.01^

vrijediti

jl^

Božji rob
,

"'j/j^

(o»^jJj^ skrenuti,
fJ* ne biti; nemati;

odustati

^S^
'':>«'

s.

~s>* pouke
,

'j.Si
,

pl.

'ol^

,

suza
''(•jlc

mašiti
ništavilo
Jl*
f

"^JCilfr.pl.

"l^, pouka
preci

jj^ - -^
.*-

e.,jCiJl

nesvadanje

lSr,pl. "L-jt.prag
Js.

'oCl't

Adnan (praotac jednog
arapskog plemena)

"IrtiT

,

-

Ot-c

,

posrnuti

-'jjJc


,

\xji

trati
,

4.

sOtt

posrtaj; pogreška

Vjj^
*^^GJ^

pl-

"^^J'"*^

neprijatelj

Osman

(ime ovjeka)

,

^J^ prestupiti, initi

— C_£
"'».jCe
,

uditi se

nasilje
'^ij'A
'I-.vIp
pl. -JIjl*,

"1-.Ce'

vrlo

udnovat

obala; strana

"jls'

'-

(c^) jxf ne

moi

muka, patnja
pitak,

*;]>'

,pl.
pl.

'^

hitjeti

Ijii
"jIp

ugodan

"'iU
*(J&'

"^oiU ,kolo; kola


,

jj^ ispriati
j\j^1
,

,

Vl^* Nearap
,

^jH
'i\j'xt>

pl.

isprika

^jjj stara žena,
"I

starica

djevojka, djevica
zb. im.
pl.

£
,

udnovat
pl.

L>y>j^

Arapi
,

^C-J
"'-j^

Lj Ce
Ite

,

udo
raunati

-'o^
1>j.!>-

,

"*oC^ kola


.

brojiti;

krupna deva
.

Ijlc

IjlS

U osim

ti^

zb. im.

L-S^^ Arap; arapski
»

*0\Si pravednost, pravda
"^sjiji

,

jl6j

obeati

t-^1 El-Ardž (ime mjesta izmeu Mekke Mei

dine)
'jjk*
""sIp
pl. '*o\jlp pl. "jJuc

obeanje
i>[,j=

-

'^'S^ pojaviti se;

,

,

broj; nekoliko

pristupiti

177

^J>
(j6)i>S*'
"*i>jj-

ij '-.»"*

izložiti;

ponuditi

^r-J^

teškoa, nevolja
zlato

širina
s.

*^—
vještaci
^^L^

c.

*1>S*

I

^^^

p

Usfan (ime mjesta

olj^, Jj^Arefat mjesto šest sati daleko od Mekke

izmeu Mekke
dine) *jl-*
,

i

Me•

o^

'f^

dan uoi Kurban Bajrama, 9 dan zulhidždžeta
arefatski

zb. im.,

med
>

>.»'
"i5j,x

^—

d

,

pl.

^X'L-* vojska

j5~t

možda
"'CjuI
,

'jS^ znoj
"rJ^ji
cr-jj-e

"JLi.'t,pl.

veera

7 r^i popeti
,

se

^IJLft

nono

klanjanje

pl.

o^ 1^ mlada

«LLp

naveer
,

J>jj^'\
,j •

metrika

CLii
'

s.

i_ti , predveerje

iSjs^
,


go

'
( Cf« )

t*^

biti

go

^Aft

desetina

,. >

'6!;^

-*^iS, "^s:^'! deset
o\^,JLl)'i

i>.^ Širok
''>-*;^
,

desetice

pl- ^li^r*

,

vještak

uJv>^ dvadeset
oi^f±~^\
"*i_Jji
* '
,

u-^.pl'jj-

oS*.ieglo
>c-

dvadeseti
pl. CiJLi
~>

T

biti jak; biti

,

predveerje

rijedak

>
,

>c
^

Uj^
jj.

,

pl.
->

pobijediti
>

j5^ štap
>•
>
.

.,-

,

j^Lmj^

s.

Uf

veliina^ ponos
Lt
,

jj j^a

r

vrapci
,

J^ S > Uzvišeni (Uzvišen
i

pl.

jj--»-6

stoljee

je
,

velik!)
fjj^

pl.

^Cas^ vrabac
,

'('ji

odluiti
C-lflj-

,

pl.

oi^«-^^, vrapcic

'(•jj-

odlunost
Pl- "*sjft,

,

*(»-«J'

~

p^

uvati

*>->,

moan;
odluka

j^A»,s.
jC-as.

U**, stapovi
^s'^ griješiti, biti

ugledan
"'iijj.
,

T

pl. 'j Ijji

,

neposlušan
12

178

j^ ~
j;,tiUo
"^jLkfr

j»^ gristi, ujesti

Jjc

,

pl. JjJLc.

,

razum

dovratnici
.:

kazna
jjjuc

JJ^

ožednjeti
,


,

Je.

ne
-

slušati

roditelje

oCtl^
i_jLk6

,

pl,

trtl^ žedan

Oy^
'L.jjJLt

s.

J-»

,

razumi
,

r
pl.

CjJ« naginjati nee,

pl. oli jjjup
'JjS^ISCIp

štipavcic

mu;
HjJ.
jJic
,

saviti; smilovati'se
s

CGJ dar
,

jlSlj.

,

pl.

,

štap (sa

željeznim šiljkom)
pl. fl£c ,

,

kost

,,jS-s-

protivno, .suprotno
,

i-JC fltc
*|.Uip

trule
s.

kosti
veliki; kosti

Ci^T

pl.

olTjU'

,

znak,

,

|^> i^,
biti

obilježje
'k.^-

-'1»

^ ^L'

uenjak
hrana za životinje,

velik,

> '»
^JJe

uveati še
l—tt veliina
_&6
,

j^
tL^'
,

pia - jJ^zavoljeti;
siti;

obje-

pl.

(Lb
f

.

velik

poeti
znati,

^lio

iJ» poštenje,

nevinost

>

-'>

^
jJUc
,

s.

(

^

)

Uc

oprostiti

Ji», pl."*f:Ai^l,

vlastito ime;

prvak u narodu;
vjerovanja
zastava

:jlJU

^LLc
JUft

,

pl. ^:,^-»^">

orao

^.Pl- f^l*, znanje, nauka
•' •> > •. 3JLuiiJ> jJLc.

,

pl. tj-i*

,"Sapon; jedno-

godišnji 2fekat od stoke
jiip

kosmografija, astronomija

rjLia svezati; ugovoriti
,

Jajjj^S

*^f
UJLb

metrika

aic

pl.

i^
,

,

ugovor
sredina
;

znajui
i l^,

,

pl. jOlpI

*CJt',s.

ueni

-

•>ij-

,

pl.

vjUa,, štipavac
{3-»=

'^^^ nauni
_jjt
-i-

J-ic

T

D^

razumjeti, r

>U biti visok,

shvatiti

rasti,

napredovati

179

Si.'

i

>>

jJLp-

visma
"*pjt
,

„,

'jj-

,

-^^

.

raditi,

"f_^,s.

nauke
''j-V

postupati
pltlCJPl, djelo,
-

posao

olLi"j1

fjJbJl

jezikoslovne
ivC»

nauke
'J^

*J>
i_^
t/
,

dobro, djelo
pl.

na; protiv; po;

»X*

I

,

stup

premda
Sji»
'Jp.

sljepoa
,

napose, zasebno

j-f

pl.

j>v
,

dtf

,

dubok

^

'jl

Ovamo ga

meni!

^^
jiT
-

,

pl. '*(Jf'

mnogOi

i^H\

ij-jjj

'^ pred svjedocima
hitro,

openit
od, iz

S4'S
^'S
,

brzo
zašto?
It
,

,_^ w-U 1^ dragovoljno
<f'i>'^

j_pj?^
ili

u stanju bogatstva
naskoro

Uc poz. «J

gornja

—tJ

if-

najgornja
ilS tvrdoglavost
(^^)

'dlf Drži
"*

se!

ijUt
Jft

koji zna,

upuen

j^. (j)'^^ obraati pažnju neem, truditi se, nastojati

^

1-

oko

u.j^ najviSe
^rJlJl jllt

visine;

neega; odati

se ne-

najviši raj

emu
jji

Bog ga

spasio,

kod; ima

spašen bio!
"^sjCp

"'jl^.pl. jilit.vrat; grlo

gradnja, dizanje;

popravljanje
i.lV_,pl.Ji^O,alma, ahmedija

o^SLJi

,

pl.

Ls^Ce pauk
,

:^ —
-Jl^
"ilj*
s.

Uc oteti, silom uzeti
vi jati

- ts^
,

^ ,pl.
^ fJr
'JJl^^^'Jj-*

flM
'jj-

,

striic

"tclc

,

posjetioci
okolici

nastaniti se
živjeti

-jjjii'itil^

dugo
,

ime kraja u Medine

iU. i^
'^j^l
pl.


-^

iU obici; vratiti se

"jO'i

,

život

j>
Sj-f

j^

oslijepjeti

u

Amr

(ime ovjeka)

jedno oko
12*

180

u*^

vj*

181

"*_j>

zapad

i-

pobjeda
j:

di> zapadni

-*jUi.

ii2 pogriješiti

l»,pl.
*o>.
pl.

t>lSi1

,

želja,

iJiJt*

grubost; okrutnost

namjera
jJi.
,

_

'jii zatvoriti

"o^i prostorija;
,

soba, sala
liS^

'jji-

pozatvarati
,

i3> utopiti se

''ji-Ji

pl. ^.^>U,

grub; okrutan
briga, tuga

jj^
''ili>
,

prevara, zabluda
pl. Lj\S=.

^iS
jjt

,

pl. "*p-',

neobinost,

neiskusan

rijetkost
''jji

'p-f'.s.

'O',

brige, tuge
biti


j

\ji

ratovati
"*i>j>'

— 'j^
.

nejasan
,

"a>
i ji, >

pl- ^-Aji'

ninogo, obilno


-

,

'

'

"V^

pl.'^fiiil

.

"*fj-^

stoka,

ji. varati
-

bravi

-

j^ii

- 'ji

pokriti

...

Ji ^^
'iš=
.5.'
,

'ji.

biti

bogat

(Jc)'^^' onesvijestiti se
"

bogatstvo
pl.

'
,

pl.

^cjiJA

,

grana

*Lit bogat,
,

imuan

Cirt- srditi se, raz-

-ii
Sy^
'jjfi

,

pl. '^

Li

,

plijen

ljutiti se

dno; dubina; peina
zabluda

srdžba
. ,

<
i

pl.

^lif

srdit

<.jj

ogovaranje
_jlli


''t^jjii- ,"*

ykX oprostiti
zanemariti

C-ilc

izgubiti se,

nestati; zaci (sunce)

ilij-

—'S^

j^ osim
A>Ui nemaran
jJ*l
.niiliji

koji

ga

nije dostojan

mnogobrojan; ogroman

"»fiu,pi.
"'«_Jlp,

V'

^j.^:.. ji^
i*
,

ime koje se nepotdeklinira

djeak
pobijediti

puno
•jU

iji — CJu

drugi osim njega

182

o
"*;

pa, te
,

:;a

,

pl.

"uU

,

nered,

buna

jj

Is

pl. jj

\^

,

korist, tJobit,

.

J»,pl. "oll^' ''^,, mladi,
vitez

interes

^p

li

KOJI se rastnjezmo,
sebi došao;

^jCp
"^l^

,s. ji

mladii, vitezovi
,

nadmašio
,

s.

mladii, vitezovi
,

^ij\a

,

pl.

cj^j^i

miš
'^
,

pl.

rU
2f
'

širok put

"*u-jl9

,

pl.a"J^S*'*<^^j-'>

konjanik
fM)J=ei
»

^"

široki putevi
ucvijeliti

jjjU koji strogo

rastavlja

od uviavan
istinu

neistine;

— »^

nekoga

«J
"ji^j»=J

ucvijeliti

nekoga

J^U

,

pl.

*5UJ vrijedan
,

^U
'iLtU
i;5--UlJ

— ;^
ugalj

ii stranputicom

stvoritelj

''^
"'CUej

Fatima

ogromnost, krupnoa
sam, pojedinac

Fatimovi; Fatimin
"x^

uli

prolazan
prolazna
,

"'^ ponos
*rji brbljavac

'*Jt\i

i-rl»

pl.

a"J^

.

o"^)
,

,

sjekira

^jQ 7
'J^ji
"^
,

pobjei
,

iJ^

zb. im., pl. olti

skupina,

pl.

''j'^

postelja, dušek

eta, grupa
*:G9
,

pl.

*oll:5

,

djevojka

U*Q
i^J
''3\'ji

,

s.

o'j^lf^

>

Faraoni

^ ^
-

-1

Otvoriti; osvojiti

(

^

)

^

svršiti

(Jc)'^ pouiti; omoguiti

rast&nak

^,pl. |-^, pobjeda;
osvajanje
ijeji
,

"ry»
trJ>^>^

raj
pl-

ry

obradovati se

pl.

olsia, vokal »e«

(^)

%S»' >
''of-^i
,

'ViS^l,
\j'j^

konj

'

ij«

r

UM privui; zavesti

s.

,

konjanici

183

'*fcl.'_^

,

pl.

'f^fj
>

,

tri

milje

"'i.o-Caš

istoa gvora, rjeitost
,

^J-j^
''''i^'Ji

»

s- iJ-^S-*

postelje, dušeci

iG^l^
"*j!,J

s.

'^^^

»rjeiti

,

pl.

''u^V , prilika,

,

pl.

zgodan
"*i>^

as
*ijOj^
,
'

*^j^,, razred; godišnje doba

0*j* propisati, odre-

s.

^

,

kamenje u
.

diti
ijjft

kao dužnost

prstenu",
"«-,«»
,

^^

osobna, lina: dužnost

pl. tl*IUi

,

rjeit
,

''i^ pretjeranost

-Jui
[jj^Cii

,

pl.

i

prostor
-

'^'^^,p\. "'iL^r^ Faraon
,

,

s.

''il-ii

,

vrline

^3'J

-

jS» rastaviti, razlikovati
,

"'tJ^j

JI

0>i osramotiti
biti vredniji,

''jlii

-i C)-i»

*3'J,P^- 'jjl^i
"ol5>»
,''

razlika
''j!^*'
,

nadmašiti
pl.

-

3S* rastaviti,

*Jj.^

,

dobrota,

razlikovati

vrijednost
(,;,6)

'*^'J

^

'i'J trljati

:aI^

akamoli
,

":1^%

pl. jtiljj',

skupocjeni

tiUJ
'j!ii

s.

J,il»

,

vrijedni
,

dragulj
,

pl.

"ollLii vrijedna

"*;^^
''iCJ
''illi

,

pl.

[>jl^

,

dužnost
»l31 'j!^ najvrednija žena

JL-i biti

pokvaren
''Ce-^
,

pl. *<iLii

,

sramota

nevaljaština, nered
_,«jJl iJB-^ij

vjeita sramota
,;

i

Z

jli

griješiti

'U-^
tL-jllJ
Jiii

,

pl. JjjOiš

vrlina

mozaik
*oiJ
_i

oštrouman
,

J-ii

oslabiti,

ne
'ijiš
pl. "*^>ii
,

uspjeti
j!ii
.

oštroumnost

J^
"

.

^^)j-?

slab; strašiv;

*Cj^
"*jlo

,

pl.

"o-M-

»oštrouman

mlitav,
"*

trom
>
>
,
'
*.

'
,

'

3-^ uiniti, raditi
djelo

jji

pl.

ijaj^ kamen u
'

prstenu

;

"'j^J^.pl. 'JUil,

184

*juii

7-

JuU izgubiti
j#i»;,

•iui


s.

'j^

nestati,

istrošiti

^
i\''JiJ

se,
,

proi
o*
»

pl.

siromaštvo

oj^
"*^ siromasi
,

.

struke, vrste
,

,

s.

si\y

,

s.

"*s

jljU

koristi,

interes

Jaui

samo
,

"'o^
,

— oU —
jli

promašiti,
spasiti se

proi

tlAJLš

s.

<S>

pravmci;

*jy
^Jj*

uenjaci
j<ii
,

(3^

nadmašiti,

pl. i\'jXi

,

siromašan

natkriliti

"'-uii

,

pl.

tUij pravnik;
,

j^
-w

na, nad, više

uenjak
iJu.^
,

'jw razumjeti

s.

iJjLlJ

,

filozofi
ci

u; na; sa;

puta

"oi^
'tiiLJ

neko, neki
taj
i

iUi »GM i tada

taj,

x y
,

•>V*1i na onom

svijetu;

naprama onom
^

svijetu

'(jji

,

pl.

''^jJJ

novac

JSS'\S veinom
laa, lae
t(JCii\

"'>ii!u

i zimi
,

UJJ

pošto
,

JJ
,

pl.

iSJ
"Ori
,

,

slon

(»»

pl. »1^1

usta
struka,
vrsta

^UJ

,

s.

slonovi
,

Cfi

,

pl.

oj^

>

;,pi.

-ilj

filozof

jijlj

,

pl.

'il^ vojskovoa;
,

"LjjIš

,

pl.

vjlj*

'

amac
kontinenat

voa
Jijlš

•jlj

,

pl.
pl.

obli
*y./y
,

,

koji je vješt u traganju

•'Ojjis'

,

,

boca
tvrd,

po tragu

'Olf,

pl.

'Jly,

noga

tj-l*

,

pl. ''jC~»

grub

životinje;
J»\»
1-1. 15
,

stup
jl5

pl. '':CiJ

,

sudi ja

smola, asfalt

svi,

sve

185

jj

aX1 ':^B' lokomotiva, željeznica
"*il5

J_^
\JjJ

5-3 primiti

oštar
,

vjetar istonjak
,

•J*u

pi.-xs;.i^
,

pravilo, naelo,

**jt--J

pl. ''t-LJ

,

ružan

temelj; podnožje

'^J—J
iJi_J

skupina, vrsta
,

\^i
<iijLJ
f\5

Kalkuta
pl. JJllf
,

pleme

izdržavao ga je
"'ji'
,

^

O^a'

ubiti

iTi;

pl.

oUlJ

,

stas,

rast
'J^'.s- "Urp, ubijeni

ovjeka
"'u-^'li'
,

pl. lrtf*S*

.

rjenik

%i
jj
jj

,

pl. 'jp'

ubijen

'.iJS

,

pl.

o^^

pokoran,

(s (s

perfektom)

ve

skrušen
':^lJLJl

imperfiektom)

Kairo (ime grada)

katkada
f\jJ

tCi, Ci

Kuba (mjesto
Medine)
*JLJ
*'*1J
,

blizu

pred
,

*j!u
,

pl.

"jIjjI

vrijednost;

^Cš
"'s-jLJ

,

s.

plemena
jjtf
,

koliina
pl.

,

s.

kupole, kubeta
,

jjju lonac
JJi*

-uj

,

pl.

s_-ij

^_jL»

,

kupola,

oJJ 7
[j-jJU^

moci

kube
jt-J

Jerusalem
,

^t-j

ružan

biti

"*(•

ji'

pl.

"fl j't

stopalo;

noga

^

ili ^t_i'

niskost porijekla

i^jju
ilTjJ *';SJJ
,

svet
s.
(f

-^».pl-

J^.grob
prihvatiti, uzeti

j5

,

stari,

prijašnji

^jlS
Ci-i
'O^'
*'*1Ja

— ;>J

voda, uzor, primjer

Šaka, pesnica
prije

*f/jj
"jojLJ

-

f

J

doi, stii

Kudejd (ime mjesta

izmeu Mekke
strana na kojoj se nalazi

i

Me-

Kaba kuda se okree kod klanjanja
;j-j
,

dine
^j_M

moan,, jak
,

s.

vjj

,

grobovi

jj

pl.

*l. Jki

,

Star,

vjecit

/a

,

pl.

j>j3

V,.

neistoa

jk-J

,

pl.

fl—jt dio
,

jj
'U'jS

neist, prljav

4.'

-

'—i podijeliti

r ,

CiJJ

udariti,

lupiti,

(

Ju p—j
^s^^
,

udijeliti
s.

baciti; obijediti
-'-

*'•'
)_,;

»..

;«1^^

itati
,

u-^

,

lukovi
,

-^ly

s.

jyj

velike

dugake

^^

,

pl.

jj^

kora

lae
'-r'l^

^Us mesar
namjeravati;
raditi

tL,^ približiti se

O^ ^^
"'ot^

blizu,
s.

u
,

blizini

r

umjereno; poi

prema
,

neem

ij^ dobra

djela
Ijl^oš

namjerno; umjereno

— {i>.)C_.^
,

približiti

se
^r-a*

~
,

.^^

skratiti,

,

i;^
^»Ji

pl.

^yi dobro
,

djelo

ograniiti se

,

pl.

i\'ji\

,

majmun

j^

pl.

jj^

dvorac,

palaa

J^'joJ
fy3
^fj^

pjesništvo

y^ —
udarati

^r-a»

biti

kratak;

— ~

ne
cjj kucati,
biti

mot
priati

fj*

mesožder

"i,^
'
,

— (Jt)[^
pl.
->
,

oj —
CjJ
.

Ci} uvezati, pridružiti
pl.

,j^, pria; dogaaj
pl^, anak
jCJ
^
.

Pi-

OJ j^» stoljee

'w>Q*1 uj j-»J^ prošla stoljea,
'*^^,pl. *C^l,bliz;
>-±} if

gostiti se
piti)

(jesti

i

roak

5j-.,as

,

pl. jlIUj*

,

pjesma

naskoro
,

_;w
selo;

,

pl.

jLoS

,

kratak
izvršiti;

*yj

pl. iSjJ

,

mjesto
"fCiJ

^

suditi;

"l^.O^ Kurejš (ime

ar.

^
<Ci3

ispuniti

plemena)

sudbina

'JrC^
'*.\^y'u

Kurejšija

SlCiM
«Jt

IT

Dobar
,

li

si

sudija!

Istarabul
'

oL^
.,

s.

<-jJ>»

,

prutovi,

^ui zakletva

-

štapovi

mi

wkjiš
Jis

,

pl.

o^r^

,

prut; štap

>« J.

mrziti, prezirati

Jj osjeci

glavu

c^r'^)
ur-U-s
,

JJ
"JJ
,

nikada
pl. J.(k»
.

pl.

«..t ... < |

,

namještaj,

ikjaj

,

maka
,

pokustvo
pl.

'plJ vrh
,

'

jUJ voz
,PaJ
,

,pl.
pl. jU»j|
,

ju_»l, mjesec

pokrajina
aJ,

»JJ


,

»JJ sjei; presjei

iU ,

(O »3 zadovoljiti
'^di
,

se

oJJ
'^jj»i5

pl.

^JJ

,

komad

''"J^

pl.

most
s

odluan; siguran
J-s
.>

9^
*;

koji je zadovoljan

onim

što

ima
životi-

j_^ L
>
.

sjediti
>>

ly

,

s.

*Ci,ls,noge

'

j^
Us

,pl.
pl.

j^.dno
L>j1y
,

nja; stupovi
s.

^jlj
5J«15,

,

amci
naela;

,

i-iji, zatiljak

.

jicl^š
\jflJi5
,

,

s.

pravila,

pl. i>»>*^l

,

krletka
temelji;

podnožja

JjLŠ
"Ini*

,

pl.

JUii

,

brava, katareac
,

i^^l
L^lS*
.

(' Jb )

nauka b rimi
,

,

pl.

s>iil

variak

'
s.

"Ir-j^li'

rjenici
,

._Jb

,

pl.

^>1J srce
,

''^jj

,

pl.

'oljil

hrana, život

iJš

,

Js
»i*

biti

malo

namirnice

jJ»

.1

išupati, izvaditi,

V^f
''Li^

,

pl.

'^,
lili

'=

Iflk

.

izvaliti
i*l3
pl.
s-slj^
,

-

tragati po-tragu

,

tvrava
pisino

''j'P

-

Ul»

rei, govoriti

**Jš,pl. (>:Ail,pero;

^JjS'.pl. "lllS^l,

govor;

'.

mišljenje

._j^
uf^ij

,

s.

v_J5

,

srca
''f^j*
,

pl- Cjj-'[)»
pl-

,

starješina

7
,

;>Ji»

pokupiti $e
f
.

j*

>

r'S^'j ljudi;
--

društvo;
^'•^•^''

JJš
C
:;AJš

pl.

^yj»

5^iG

,

mali
5_}j

narod
,

malo,

rijetko kaJdi

pl.

i5^ moc, snaga
,

18$

(Sjj,s.
i5jš '*J*i
,

._^

,

sile,

moci

J5-LJ

pravilan
fU stajati,
ustati;

pl.

tC^l jak, snažan
,

fO —
jwJ
,

-

'jjCi

pobijediti,

klanjati
pl.

pokoriti
**;aitlš

ij^

,

sveza, lanac

iG voditi

fjJ

koji je odiskona; koji

%Cj -

G-lš

mjeriti

stalno uzdržava

.

^

iJ

^
"'w.^l?'
,

kao
pl. -L.ui'
,

'_«i^, pl.

jCr »r^,
.

velik,

star

pisac

50j^
ol5^
"a-u^ ,
svi
pl.

.

pl-

*Jt

.

'

veliki

grijeh

sKupa

Vl^.pl. -*.^^,
Irjji'
,

knjiga

aša
L-LSClJt

Kur'an
,

O^tr koliko!
i.jtr'
s.

^-r^J^, pisci

Koliko Božijih iry Oi Oi,« poslanika!
'j'^lS^, pl.

"'i^CiS^

— t_2^ pisati; pismo
pismo, pisanje

''oUlS^, svijet,

^juSUI
,

vasiona
oli

^'Z-JJj ^''J\^ slikovno pismo,
hijero^lifi

kao da
tužan
s.

wJ^
jLS^,

^J^ ,^\.
stari

-'oCiJ'V,

pleka

'..nJ^, veliki;

*Ci<^ - fS'

kriti, tajiti

jL^

vj^ —
velik
•Cio

'l^o'biti

mnogo

j\S vrlo velik

mnoštvo
mnoštvo imetka
,

^Cs
"'jif^

Jfi.T50«
,s.

'•CaJ', veliki
Oji'

grijesi

^jk'
odrasti, oštar jeti
l^niT

pl.

oJ>-^mnogo, mnogi

mnogo
-^ S'j.i^ biti

.^

starost
^•Sjo

mutan,

t\^,s.

jjX,

veliki;

stari
"»jjiS

zamutiti se

iiJS^ veliina

pomuenost

*89

\al^ ovako;
kj\jo

toliko

J_,—r

lijen^

Ijenina
otkriti

»

lažov

"LLiT'

T CjLtT

V

i«_ir takoer

'CSIJI Kaba

^jf

>

V J^ ^
laž

V^*^

slagati

oliT

— (0B-)<-J5^ustegnMt4
od neega
,

se

Vjf
"L-jii

v_«r

pl. kji

1

,

dlan, šaka

lažov
iJLii
j,

j^jT izdržavati,

'^

2.

^ponovno

napasti
bje-

opskrbljivati;

jamiti

nakon prividnog
^fji
"'J^ ne

»Cur'
>' •*
'

~
.',

žanja; povratiti se
s.

'Jš' biti dosta
JuLJ

željeti,

.^1

(W--*J

s

njim ete

izbjegavati
''j'^,
:_p
pl.

svršiti

"*o\^

lopta; kugla

V-

,_UL;

osigurali -smo
se

od gladi
^^^lT

,

pl.

ol^^

jedan puta
"'^jT
JL

ne vjero^fati
ravan, prilika

'^!J'

>

pl-

y^J^' isA^ž^l klupa,
,

stolica; prijestolje
i
>

pl.

<^\,
sve

flr^

-i

f'j^

biti

plemenit,

IJT
i- Ji
>^5^

svi,

skupocjen
j5^ plemenitost *f

svake godine
oba, obadva

Y^
^

loza
>o
t>iti

nikako
,

v/^ — V j^

blizu

^>r
"'(.ic

s.

.-Ja

,

psi

^f^> pl- *^C^, plemenit \ ^ T C_U^zaraditi, sticati

govor; reenica
obje, obadvije

liJST'

.j—>

T

.S—T razbiti, zdrobiti

•^Ar,pl. ^)r^,prsa

'^

!^-3^,pl-ol^Ii^ vokal »i«(r)
"'jli'

UJ^
'CjS^,

kad god
pl.

lijenost
pl.

"oUJT', rijer"-

'j^iS^
ij

,

jLs^ lijen
L5 obui iU

•pT koliko!, koliko?"-

S*

J.

p

koliko imaš?

-'

\m
.

•,'

Ji'

,

pl.

-*fCi"1,

rukav
'
.

*oj^
.-aaS
,

2.

o*^

biti;

postati

^^ijiSLf kako
"*jCi^

tfelDa

pl.

t-ijAS

,

pecma;

- 'S^ biti
,

potpun''jAi

sklonište
,

^ C3^
"0^
i^:

s.

''C^

,

cFkva

pl.

''J^jki

,

sredovjean

,

ovjek
•Jr'

'**jLS^ tobolac,
strelice
,

torba za

da
ij-C2n
,

-

-.

pl.

jy^> blagajna,'
crkva

''ij-iS^, pl.

vrea
''

riznica
pl. '^' iSi^,

Cili^

kako?

'C-ci^,
^_4'

^'<Ji^ kakvoa,
ti

nain

Kulem (ime mjesta
Indiji)

%^
J

da ne

zaista

-

"^^
ima; neka

,

s.

"V-ii

,

nitkovi, neva-

J
V
(.)CrtjV
Jft)
(

za,. radi; da;

Ijaici,'

zlikovci

nije;

ne;

neka nf
zapreke

^
b'V
6^/,

da ne
da
jer
pl.
''fiiJ

Nema

štete,

CrM ^
Ju

Nema Nema

bojazni.

(^)

V

mimoilaženja,
,

**^fi

,

,

nitkov, neva-

svakako treba.
'.jijiV

Ijalac,

zlikovac
ij\
,

Ne bio blagosloven!

%lll_

,

pl.

C

odijelo,

«JU V svakako
(^jCllij'V

odjea
''»i-li

Ne mogu
Nije

JI

ii-J ostati; ne pre-

se zasititi
stajati

^^^IIIH
(:V

mogue
,.
,

^j~j3

koji ima odijela

'

koji ima mlijeka
'*i_^>J

^
,

t.;-_»J

oblaiti

j

if

f)V

potrebno; neprelazan
glagol
*i>J
pl.

o,LJ1,' mlijeko

''^ sjajan

"Li-J,

pl.

tu 1 pametan

al^l

^\
"'(viJ

,

pi.

A

j^\

'

^M.

j\'Jjf\

fjjj

— f^

biti

potriebno;

koja

ne napuštati nešto;
cjelivati, ljubiti

r p^ T ^

držati se

neega
,

gCi^
rl-f-

,

pl.

''iLjl
i-^>-*J

jezik

ustrajati,

biti

uporan
"'fULjpl. "'pi,

lH,

»

P''-

.

kradljivac

uzda
t;

J-.^
i>>>-»i
.-»JaJ
,

s.

i3-^ prilijepiti' "s*

oji srebro
"'jiLL.s.
"'Jii,

uJ

,

kradljivci

.

pogledi preko

— (oliiJ
,

smilovati se

oka
iJLA.,pl.
kJui-,

ijilj

pl.

ijOJt, milost,^
'

pokriva,
'^JJ.I
,

dobrota
pl.

,

ogrta
Jli
-1

"oOJ ,

lijep,

ugodan,

Ji

stii, prikljuV---J
.
,

dobar; tanan

iti se

t_-jJ

igrati se

*jl,pl. 'iUl.grob
*ij-i-

J-J možda, ne
j:

biH

Cr^

lizati
-*;>J
-1

JiJ-

-1

-^

^

proklinjati

gledati preko

oka (na stranu)
JiX,pl. "'lU pogled

OjJ proklet

preko

'ili
*1)

,

pl.

oHj

,

jezik,

govor

oka, poprijeko

jezino, prvobitno,
jezini; jeziar
J.

pi.,pl.
t

fj-t.,
, ,

meso
iS>iJ

^

^

±

^Jj ujesti, peciti

(zmija, štipavac)
o'jJ

^
•tj-l

^
.^-iJ

smotati, skupiti
izgovoriti,

kod kod

7

izbaciti
tsjj

-lU.pl. "'JiOJl.rije

,

;jJ,pl. oljJ, slast

skup raznih

stvari;

jjjlJ
iSJJ\

Roderik, špan. kralj
,

zbirka, nepravilan gla-

gol sa 2 slaba suglasnika
pl.
0-.

JJ^

,

koji
,

-iiil^

l.'^)

sresti
,

jj JJ

,

pl. "iJ.

J1JJ_

ukusan

v_ja

,

pl. "ijliJl

nadimak

192

"luJ
i^J
tlXJ

1-

ija' brati

Gd nama;
'J

imamo

tebi;

imaš

da

10 milijuna

VjJ da ne
"j.y i. 'fV

J5j

svaki ima
<

koriti; vrijeati
-

'^

jfj

ali

J meni; imam
dCf\
.

^

.

•Jf da

jU

,

s.

jl3
je!

,

no

iCŠT da ne

^^4'
li

da

jlj

o-,

'*^

A Divan
zašto

je

ovjek!

tsj»i.'yi^

Da mi
,

je znati!

i
1
U.'
.

nije
\ili

tiJj

pl.

tt.^

,

lav

O-J
(nikada);

nije

nije još

jl3,pl.

pošto

JU- jOl.no
miradža
biti

;Cl
•J

- "^

Sjati

t\^yi

'u!J

no
'ifi

nikako

nee

Ojl

-

mekan, blag

c u "što? nije, ne
-I

OU

1-'

stalno,

neprestano,'
biti

trajno
C Krasan
LT
li

je!
'jj IT

stalno,

neprestano,

Ugodan

li

je!
iT
li

trajno biti
Nije lijepo
šta
,

iT

Pravedan

je!

tlJj

iT

b^'

LT

Ružan
stalno,

hoe
'.C
,

li

je!
JlT

pl,

voda
materija
,
-

iJLiJI tr

neprestano,
"':iu'
,

trajno* biti

pl. ii^'

,

idiT

ir

šta je tebi? zašto ti?
stalno,

"'^ilT

,

pl. "dJo.iC

koji hvali

u'

neprestano,
biti

CilT
''CiU'

pješice,
pl.
J'\'j^

idui
'

trajno
iT

,

^[fl''^

,

stoka,

dok

traje

blago

193

^l.,pl. !^^,

varalica

jL.

.

;f iU.

1

; s.

i

J>-.

,

poeci

**JU,pl. **Jl^.l,
">^l.',pl.

imetak

;jjL.

-

jil;

pohitjeti, požuriti

-^s'^, vješt
5_r
' •'
i,

^jLa
djela,

iljli'

blagosloviti

^*U
' - '

,

s.

pohvalna
-^

UJL. - ^l pojaati,
pretjerati

vrline
,*

:U\^

-('>-i)i>l pobratiti
bratstvo

oLT.

jQ1,
pl.iL.
pl.

s.

"^, graevine,
I

:U.iy•*:Iil5-*

zgrade
U-^
,
.

- -^^ koriti, kazniti
- 5S^T jesti s nekim

(Sili
,

,

poetak

'iJil^lj^

i^
fll^^

,

ijCT

turpija

:^lj^

-'^

\

savjetovati se
zabavljati,

koji se

mnogo

smije,

šaljivina

Cl 1^ - Ch ^
''ijU
';3u.'i
,

praviti društvo
pl.

'^>*r*

>

pl- 'Jj->*T* pl.
»i

.

poslanik
iznos,

o_^

,

"oiL

,

stotina

^llT

,

C

,

stepen,

koliina
stoti
'f}.^
,

pl.

oUi-.

,

nepromjen-

^i

'i?U

sto hiljada
,

ljivo

ime
JLI
I

:Cr

1.

pl.

jy pohvalno
,

djelo,

J-.

,

pl. uL-«'

graevina,

vrlina
*;

zgrada;
(>-.
,

sagraen

iU

,

pl.

^iu gozba
,

jasan, otvoren
,

%}j^
"'slIlT

.

pl- 'o^'^j--

uzgajatelj

pU.

pl.

<.-j:.-I

,

korist; uživas

nje;

ono

im

se kori-

predjel u

kome ima
OiJ-.'^
1

sti;

roba; prtljaga

mnogo
•" j-'

lavova

uenjaci kasnijih pokoljenja

pojaan
Ll- pojaani sunet
"jc'e-l.

i'j^j^
-^
>

jednak, istovjetan

'-., >
,

'^»-J^«

pl. pl.

oj^S-* ' pisac

1wi.
/u-X.

po devet
deveterostruk

0-.^
Lj-^U'

,

o>^^

,

vjernik

obian
,

J—i-,
,

prostran
spojen, sastavljen
I

*oj^
iSj^

pl. OJ--

trošak; trud;

J-ml^
jj^.juuj.

zaliha

uenjaci ranijih
pokoljenja
13

sklonište

194

j^SL.j~>

,«JL-i«

,

pl. cjJj

',

ohol

-#
w:Us

i.

#

izbacivati

poslužiti se poslo-

-OU.1 odgovoriti
^ ^»^
.

vicom; navodei kao primjer
'

.

^U"
ySCi'

il.UJi

I,

s.

^, pobiranja,
se,
-

prihodi

o jl>-:.» kulturan
Cn.
,

-

(

o«'

>

D^lr boriti

pl.

djA' leda; tekst
,

prepirati se

^

iiall

ut'

rijei

i

njihova

:LJU uCs'

Cr-"f-

sjediti s

nekim,

znaenja
^nSCJt
9.

družiti se

j
,

ilfcGjL.

veoma

velika

badava, besplatno
,

^JJL.

pl.

^^jjj-- raznovrstan

ujJlSi

s.

o>^'

.

ludi

"^i^l.

sigurna vijest koju
pripovijeda velik broj
ljudi

ijj\jA

- jjU. biti u susjedstvu

ijj\^ jjubCt

jjC proi
ji*l^

uil. M\y^ edan, skroman

-

boriti se,

ratovati
''fjijJL.

srušen, porušen

*^

,

pl.v^'

li-^^'l

pobiranje,

J*
iT

kada

prihod
''jU slava

jr

kad god

6C.

vrst
,

JiT
'Si-^

pl. tit-l

,

poslovica
genitivu
jjrf'

ko
tri
"Vjj:'

iJir po
J

klaonica

o

trostruk

šaren

(bijel

i

crn)

po osam
,

^^',pl. ^Ci',
zbor
yji
Ugledan, ugled

sjednica,

s ^»

osmerostruk;

u osmerokutu
15"

oišen,
lud

obrisan
Oji^'
,

po dva
pl.

^
"Oj^

'cjcU

,

dvostruk
tij-iV
2.

nepoznat; pasivan pž
oblik glagola

J-L^ stati

pred nekim

195

196

sjl.

,

pl. i Ju

,

vrijeme
šaliti se, za-

bl^

,

s.

i_^

,

više puta
s.^y,lž',

<^\x.

- Crfb - (o»)
, ,

ij-'^j-'^Sjl.S,

pristanište

bavljati se
LJ\ji^
'^|j braniti

sltl^

_

"j-Sj

paziti

>

, , > i\j\xj.

f*->*
li


,

f*-*

namjeravati
,

-

if

jb

"f^
hvaliti

pl. "ijUj
"tl—J

ovjek; muž
žena; supruga

^
Jiji.

si>,pl.

,

hvala

i5l^ prizor, izgled

ulazak

'^^ po etki
sela,

jju
i^jA.
'j'x.

ilovaa;
,

naseobine
fj;>

etverostruk; etvorina
,

pl. CtjIj^^

,

škola
!_,•'

pl.

ol^ bl^
.

,

jedan put

tucalo

jj^^
jjx.
^>»J^^
">.
,

,

pl.

Ji;

i_^
,

tor za deve;

pl,

objjL. okrugao
,

mjesto za sušenje datula
i'
>

mazalo
i

jJ> odmetnik od
'
>

vjere

- ^

j
">

JU

Medinjanin, medinenski
> .
,

r^'j^
->

visok

^ *iju

' -

'

pl.

ilj-, hvala, pohvala,

^»>

"??-'

vratiti se

hvalospjev
„r.J'-'

j-

— •^j
"^

smilovati se

upravitelj
,

od mramora
,

0;.x.

pl.

^j-

.

;y\x,

grad

jjj>
'0.ijJl''i

,

pl.

o>J-»J>

.

sretan,

Medina
od, za vrijeme
,

opskrbljen svim

X.
v_-a\ jl.'

potrebama
«>

,

>
,

^

> ,

>
>

s.

^t>xi , pravci

J->
c5v*
,

pl. o^'^j-'

poslanik

j^ A.
•>

spomenut
^
,

pl.(j-i^» tr*S^

^

pristanište

> \ ^

C^^ji.

pl.

^^^x> pokuden,
,

>

>

\ ^

iU*^ zasjeda
<>ty*

nevaljao

- C>^
»

razboljeti se
.

^iT

,

pl. w*li.'

,

pravac

i>0*
i
>

pl- i>>^-l

bolest
,

'^ gorak

^
,

j^>
tP'v*

pl.

oU^>

'

>

dojilja

jf^

cilj,

želja

>

s.

t;«!^ , bolesnici

197
>
>

>

J»> •*

J9 J biti blag

5^L_
c^}-^
iU L.
'vUi^Li'l
,

-

j\^ putovati
o-^l

^>
>

naslanja

pl.


,

T

,

stanovi

*

^>
->

,

ime u nominativu
^,
,

,

s.

•iA-L-T

putevi, pravci

-

,,.^

5U;^
> ' ,

pl-

<}^j"j}^ U stepenice

El-Mesalik (ime djela)
,

o>

mesna voda, orba

jCsljL^
'«-

pl.

^jL^
)

,

jednak

50,^ ovjenost
jjj^

-

(;

iSjC izjednaiti


,

(.->')

^
,

proi pokraj
bolesnik
j

T

po sedam
sedmerostruk
^'

neega
j-;-~«

i>>^
jf'>'

pl.

Ji^

»^»

>

^1*:l-^

- '^{K-zA

Merjema
Šala

tražiti da bude udovoljeno; udovoljiti

r|\j^

iJSx:—ll El-Mustedrek (ime
djela)
pritijesniti,

>',,>
Jj-lj-

- >-U

natiskivati se
ibij-.

t):^
jL<kI.
,

dugaak
pl.
pl.

-

Jjlj ostaviti, napustiti

^js

y
.

,

spreman
prihod

e-^j^
->

stiska

•JliJ

,

oiUj:

. ,

'- • > *JjJ«^, pl- J;?U*>

sunani sat za oznaavanje pola dana
,

samostalan, poseban

budunost
(^

jj j.

,

pl. >^IJiJ«

dodan, pove^Ijl

-^ ispravan

an;

proširena vrsta

glagola

/^—
,

ispravna mišljenja

^
"JLT
"ji^C-T
,

^j^

dotaknuti

.»A.:-....

oaran, zanesen
pl. JL-.L—
,

veer, mrak
s.

jiat—

džamija, mje-

Jbt-J , džamije
Cr-»—^

sto gdje se pada niice

po

šest

LxL.

,

s.

'CX.S klupe, divani
,

ij-Jt—

šesterostruk
,

sj*L^ - jcU pomagati
«)»
iil—
,

pl.

<Jh\^

,

divan, klupa

pl.

oliL-

,

udaljenost,

razmak

iz

t^^ truditi se

^C-

,

pl.

'^jj^, putnik

ega

se

šmre

198

gdje nešto

i!^
JjiJL.

,

pl.

'b^J^
Jjii

,

poganin,

pada
^c ^ >
*''

mnogobožac

:*x

natkrivena
,

zanimati se

^^^
o^—
"•

pl.ol^;X_, opojno pie;

"^ijjjS

dogovor, savjetovanje
,

alkohol
»

jl.^
,

pl. jiALi.

,

grob

pl.

uf

L«.

stan
jjj>-t.
"> •
,

pl.

^UL. znamenit
,

"l)j^-—
,_,^ll-r

pijanica

'

' '

.

,.

i5-^

T -

(5-*

ii
htjeti

nastanjen
,

.*.

*U.

Oj^l—

pl.

u^5^L^, vrlo siroma"Li-lT

c_.l£

osijedjeti

šan, bijednik,

kukavan
'La^' starost

jOi—.

naoružan
,

^JlLT

pl.

'^L-T , klaonica

*—i^ hod, idenje
juVl
*l!i. (^ii

Ide

poput lava

iU—

.

,

pl. MAi

L—
,.,

,

pravac, put

ik-iT starješinstvo
j»l_.
,

pl.

,;,j

.J

. ,

musliman

wCl.

- C-o-U družiti se

vj— 7
sOj-T

jl- ici,

putovati
wL,a.* druženje

kada se ide; hod; razmak; daljina
se
ili
,

kuda

LtoCa.

,

s.

*Lbwm', zbirke, musafi
jjL-^, ishodišta; gla-

Jli.

pl.

oj!>^ koji mnogo
,

jjCm

,

s.

ide
;Li».
,

golske imenice
,

s.

ij^,

pješaci

oiCa^ - CJ^U

susresti,

pogoditi
oiLiw. uzajamnost, reciprocitet
"'uT'Ci^

wJ»U».
'i-^CJ

,

s.

i .1. ,n.

,

klupe, divani
,

- oTli

biti

slian,

.

,

s.

'CS^
^L,^

interesi,

srodan
sjjtUL.
0>*fc-i«'

koristi
vidjeti
rL-*>^
,

-

jjtli

pl.

.

svjetiljka

pun, natovaren
koji nastoji da nešto

._juj,a.., pl.>_ji»ur,

zbirka, musaf

(Jl)o^
(JV—
,

j'Z^'.pl. jiCJ, ishodište; gla-

sazna
pl.

.golska imenica
,

jjLiT istok

jjua.

— jju

biti

iskren

199

a.
'Jm.

U
se nešto

Egipat
,

^jIT mjesto gdje
,

javlja, ishodište
pl.

jCJ* grad
,\\,.

Is^^

,

pl.

oAA«, Egipanin;
.

egipatski
''jsjjial

utrošen, potrošen
,

pl. Ll.i.,a.

,

klupa

^la.,a..

poredane
,

^li..rt..

pl.

o j.«.l»

.rt

,

odabran

K^Ca--

obložen
,

ploama
,

i*lL<M
ejj-^aT
•*

pl.

f_Ua.

interes, korist

napravljen
>
,

'

'

«

i^

pl.

wt Uw

.'•

'
,

nesrea

j\^
oUi.

— jU

postati

vezano ime; dodat

K-fi-^ vedra

k_j^^
'ojJa*

,

pl.

^jL^ tuac,
,

tucalo

,

pl.

o\^^
s

,

Šteta
)

f.^,._i.

slovo

vokalom »u«(l
proci,
otici

_^.
T-; T

-

^

^
,

odvesti

*'£jLk.'

-

'^IL itati
'«i?^U>«

'jCir
4..h.
_;i.

pl.

,

kuhinja

,

pl.

^Lk.

,

štampanja
kisa

,

pl. jLk-l
pi. jjtkT,

,

j^

,

eki;

pucar-

sko mlatilo

200
A>

^ ^

•*

>

oUkLu

w-

•»

u. u. rdav postupak

^
-,>

,

pl.

OJ—^

.

uitelj
,

:jjL.^

_

ju'Ib.

protiviti se,

<.
^

U

.« ,

pl.

ol... l«.«

uiteljica

odvojiti se

>• -

jl« slovo

s

takom odozgo

uCJ jUi
.

\

,

s: ^^-

,

znaenja,
"j-^lT

smisli

poznat; aktivan oblik
glagola

jLl'ti'Jb) stilistika
> ,^ ^> SijL.^
"'.",''

_

jjlc

ponovo

t^ —
nastupiti

j^ namjeravati

-

^

*jjL«
"*.",'>

-

",'
^j\s.

^
:jx«
SjiU.

,

pomagati
...
.

oL^' jLJi'l, znaenje, smisao
pl.

^joL«
jl--.
,

- (>> Vidjeti
pl.
jii

'-

-

,

pl.

^U.

,

hrana, život

življenje

Lm

,

bogomolja

- jjU ostaviti, napustiti
,

,a::*-

pouka
umišljen
,

oUi
iJU.
,

pl. jjLi.

'

oljLi.

,

peina

<^^B.«

- CJli nastojati, nadvladati nekoga, pobijediti

;j=i^
*\«-«

pl.

olj=tj«

udo
oU^
'

slovo s
,

takom
-

Jlii

1

,

s.

^
,

,

stanovi
ili

juM

.

«juw

pl. jl..

juM, želudac

t)—ii-' mjesto gdje se

vri-

(jAj^r, pl. o-il--',

kovina
,

jeme kada
pere
ili

se nešto prati se

^>u.

,

pl.

cjVjj^

promjenljiva

^j^
tsj^'

,

pl. •-jju. pl.

zapad
namjera;

imenica

o^
•>>

_

li;;>>

znati, poznavati

,

jUT

.

i£J^'\,

oj^i" dobroinstvo

>

^

smisao; bojište; ratovanje
J:Ju

po deset
4 '
. ,

neustrašiv(a)

pl.

^CL' skupina, dru,

<Jb

'^jioiT

onesviješen
pokriven

žina
.

j/oL.

deseterostruk

"LZil' ljut
:;;h*'

•*-'
4

T
', pl.

cs'-*

griješiti

J
u-llT. ^s^Ul'i, grijeh

7
,

Ir^ oprostiti
.

^.
w-i«
">« ^

pl. (jLiT

jlii

1

,

stan

veina
^»-iSi « «


-

OU< , -

biti

otsutan

poštovana

»L.Li.

Uli iznenaditi

201

V^lju.

-

'J-^

natjecati se u

iJjLL.
*« .»Li-

-

Jji;
jli
f

zdogovoriti se
opirati se,

hvalisanju

-

iJjLi.
5jLi-

,

jjli

rastati se

protiviti se
iCAJ«',pl. ^. Li.', groblje
"'J^ii.'

pl.

oULi.

,

pustinja

"*qLu.,p1. '^^ll',
\ij\ji>.

klju

ubijen

razm
bježanje

sLii.

gdje ima
krastavica

mnogo

ViT
"^^Ih««'
,

o-JuLi
pl- •^1^S^'»

svet

jedinica; rije
'f.juLL'i

prvi
jl^j« ,pl.!> I pl.
,

^'j^ jednina; jednostruk;

sam

'^
ts^
^-JL.

boravište,

j^'
r,'=-J'l

sredina glave

sjedište
,

^-ij^ poploan mra-

pl.

ijJJ^. koji pouava

morom
jCiJu
j_,JLi.

uenju Kur'ana
razdijeljen
pl.

jako darežljiv
što nema; izgubljen
,

Awij-'
sjj.,aj.

,

^LiT, namjere,

želje

j«Jj.

pl. oj=6li.,

spašen, uspio

,

pl. _>y,(L',

soba; dvorana

fj-fj.

razumljiv; sadržaj

-kil

1

El-Mukattam (gorje u
Egiptu)

"'j:*

koristan

*j^
nekim
"*Jr**

povodac, jular

^<\j(ju
"*UjLx.

-

3^lj susresti se s
;3}i;

podnevno poivanje
- C_J K' dopisivati se
fjlSlr
s.

-

boriti se
približiti se

'i.-j'l^

^ ij^U.
*;CLi.

CjjIS

jiliV

t

plemenitosti
,

udi

_
,

^'-i;

trpjeti, podnositi
•jlSl.
,

^''__^

neugodnosti,

^u.
;j=U.
JLi.'

s.

ti^.iJU

,

namjera, želja
sUlSl.
''lIlSli

zla

- ^Ij prekinuti
i.
'^\a

_

Ij

if'

nagraditi

govoriti
,

razgovarati se
.

"'r'-**'

>

pl-

-^^'Li-'

mjesto

''u^'
'*^'

pl-

<.XL.i- of'^'l, mjesto

^f

CL -

'(.Is 1

ostati

Meka

202

>
'^^J^^iS
"'i-jiCl'
,

,
,

j
«
..

>>
,

pl.LjlSC', škola; pisama
pl.

dU.
> '^ JI-

pl. Jjl.
.n

vladar

,

LjI^'
L^\SC-

knjižara;

J.
i

dosaditi se

knjižnica
*^jJC].'
,

oQ^'\ dan
,

no

(vrijeme)

pl.

pismo
o^i-'

iiC'

uprljan, prljav
,

>iJCJ' ostati, zadri)yu
s.

žati se

.iUu

,

vladari

j^

brbljavac

opi«
JjB-U
,

obojen
pl. rOA^
,

il=<^ surmedan

ljepotica
,

^
•lA*
.

prevara
s-

^jju

,

pl. uji:A.

milijun

vfl-, varalice

sLT smrt
SjL-

"(•^'

astan
neugodnost, zlo

pružati
,

•^
JL-^.^

^
tUJ

C.r

s.

;S31J pokrajine
,

Ijenina
metla

LT

,

s. "ilj-U-T

,

robovi

W-A.
.

^Li'] Mameluci
jGlw.
,

^^

Mekkanac; mekkanski
pisamce
,

pl.Ojjtu-.'

,

vrstan, odli-

s_-JLi^'
"'ilSTiir

kovan
;^',pl. jLT, prolaz
o^..^

s.

>iUr

,

aneli

;_^>L

_ ;^V udruženje
>

mogue
nemogue
,

^^'
5lj>(..

pl-

0>»^'. mornar
sresti se

;jiJ.'J^

,

JV

''SlSS
-i^Ju--

pl.

vii)

C

,

pokrajina

nj>^
i'^

s.

oj^,, milijuni
>L

pun


,

napuniti
,

i)_^',pl. <lUC-r,rob
».^AjJL

Ou

pl. JJ^^

vjera, konfesija

.^.^

pozlaen

7eJu,pl. r->U,so; slan

^'

ko
iz;

'^'^'
"^Ju
•iU.

privršen,

prilijepljen

^^ od,

nego; radi

vladavina, vlast
,

jU
5\jaJl

radi /v zbog,
[>.

pl.

oi iU

,

aneo

ujutro, izjutra

.

203

juOt '^^
f

oduvijek, oddavnina
po, obzirom

^;ieJ-'

nozdrva
.

^tl». o«,

t)^'
il.

pl-

^l^'

.

sito

oJU
c>->^

Jy
o*,

unakrst

od, otkada, za

mimo, osim
iJ Jv.'

vrijeme, ima
,

.

.nJij .^c

jv

bez promjene
•iJ

pl.

Ojtr, stepen, položaj viLU.
,

»jy

i>^

odmah
-j^li boriti se
,

iu

,

pl.

žrtvenik;

hadžski obred
Lli.
telal

"*sj^L.'

jL^
sliU.'

pl.

uJiL^

,

Yika,

mjesto gdje neko odraste, rodno mjesto

-

liSl;

zvati, vikati

J^-uC«

ime koje se potpuno
deklinira

jLu

svjetionik

pravedan
"'sjL:^', pl.

oIjLL.'. jjCL.

,

svjeti-

onik;
sjiiL.
>

munara
nekoga
"ji^'
jjbj-'

ime u akuzativu

-Ail; zaklinjati

7

jU
JJu.

govoriti

- ,
,

j'
s.

,

JJu.

^Ji^

izgledi, prizori

govor
,

5^' koji jako, stalno spre-

_PiJL.

pl.

,

izgled,

prizor

ava
iijL.

_ jjf

f^,..^::.

pjesma, poezija
'

biti

licemjeran

->• lui-

""


»J-

..

^.,.

sprijeiti,

tJLT
:GCL.'
;JjL:l.

-

Jl;

postii
suprostaviti
se
{

zabraniti

Ijl;

^

)

'^
,

odbiti, odbraniti
pl.

- Jjt dodati, dohvatiti
klijalo

jliu
p-,..r;.:/

l^U.

,

kljun

o-C.
*t«Iu
,

razdijeljen
svijetla
pl.

pl.

^ll' govornica
,

o_^
wj«li

1

-lU.
jj.iL.

raširen
,

V lL
*—u
,

,

put, pravac

proza
> ^ , t
,

^
astronom;
*_:.

,

s.

zelje

CT?^
iljtl-

,pl

»=.:-

astrolog
niže,

,

pl.

^

,

zelja

niske

il:-

,

pl. Cjir,

smrt

,

204

ijkl.\y

_
u

'*^b sresti se lice
lice
ij'j,

'•>y

-

ij voljeti

*

iiy

ljubav
,

ij\x

,

s.

mjesta gdje se

dolazi
:';jl^'

ijy

pl.

ij\y

,

mjesto gdje se

dolazi

_

jj\j

pomagati
blago

^y
^yJ-'

,

pl.

^\y
a.

.

^(ji'\
s.

,

britva:

j-\_yj'\'jl\,s.

CiU', stoka,

Musa

UU\j^ - J3^b spojiti se
*^ljS,s.
Ji*l_^
,

tj^^^

I

muzika
.

"'^y, mjesta
iJicj.
,

"'^»''

pl- '^iS*'

'

mjesto
,

s.

predikovanja,

^jJ>y

,

pl.

^\y
,

predmet,

te-

savjeti
:lj\_^

ma; oboren

- cJb stii;
ispuniti

doi;

^cy
<-^e_^
'''»^j^

,

pl. j^l^'

roište, rok

A, Ui|_y
.

- jšlj slagati se

T -^J

predikovati

'Zjy

oL.'

umrijeti
•j-'S-*

natovarena

(o»)

oU' ostaviti iza sebe
'cjy

poštovana
L«Jiy
,

wji_^', pl.

mjesto

pomrijeti

o^_^ povremen
smrt
«> •
..

>
,

'
,

^
-.^y
irTJ^.,

^

jJ

uzburkati se;

_y

pl. jJ^\j-

roenje

pomiješati se
^J''.pl-*'^lS-*.val

ijiy

roen; rodene
gospodar;

S'j- ,pl.Jlj.'>J\y.'i,

saveznik;
zahtjev; potvrdan

osloboen

rob
<»'

prema, po
sto postoji

Polagano!

j_,-»^

i^ U.. A>

vU

navaliti

j—>' po jedan
slovo s

^ ^ ^

SjU.
jla.
,

vještina
pl. j_,A.,
,

jednom takom

kolijevka
,

u jednog Boga, monoteist
koji vjeruje
>
'

Isjla^,,

pl

ojjJtA.'

upuen

pravim putem
Jjjjtj''

^

J»_j»

kaljuža

mršav

.

205

:Aa.'

Polako!

o* J^

,

pl.

i>.

J iy

,

mjerilo;

r^
J—«i^
La.
ol.'
,

važan
slovo bez
što
pl.

tezulja
->

take

v^

^

^ ^ ^

T

v^-J

kockati se
naginjati (se)
,

J^ - JU
god
J;^
,

pl/jCl milja (400 koraka)

ol_^l

,

mrtav
i>>L

strvina

roenje,

roditi

,

pl.

Oi-^}'

>

koji spava

"IijC'

,

pl.

'lijl:

LJ

,

bilje

,

pl.

^LJI,zub onjak
oj^^
ij jji
, ,

vi~»:

:-j:

niknuti
iskopati
,

,

pl.

spašen
klub; vije-

t^v
Jxj:
,

—u^*
pl.

iz

groba

,

pl.

ijiLJl

bilo,

kucanje

nica; zbor
-*ijj

srca

eJJu


,

Ij

,

pl.

j^y

,

rijetkost
,

otii daleko;
if>

otskoiti
koji se kaje
e>
r

,

pl.

i)^^^
,

5j-j
''^^

pl.

oljlj
,

,

poslanstvo

,

pl. o'-«;

vatra
ljudi

,

pl. tLxJl

Božji poslanik
,

,

s.

o^-'^i. svijet,
,

aS^

,

s.

'ikJ:

proizvodi,

rezultati
,

pl. iJLi

pobožnjak,

asketa
'

^C^
'*:li

,

pl. *^ll;

,

proizvod,

iji^

oko
c,\'J^

rezultat, posljedica

-

li

spasiti se

ist, svijetao (za boje)

Nedžran (ime mjesta u
Arabiji)
pl.

mekan
koristan
krnjav; glagol u
je

'^
koga

,

"*c_^',

zvijezda

iyx^^ postrance
'*^j-C

trei korjeniti su-

bakar; olovo

glasnik slab
';3i;'
,

^-^ v_^
,

-

t^

glasno plakati,

pl.

"jt

.

^jjJ

deva

naricati

206

^-v

207

jj»j
*»(£;

ij-t

govoriti

"*"'*'

,pl.

"o&l:
JiJ

,

trošak

istoa
gledati
\j'yn^
,

prolaziti
>

*^ ^ Ja
'^'
,

s.

u-*^'

duše

pl.

* OiJt mišljenje,

SjLU
jou
,

halka
pl.
jjju.
,

nazor

novac
ukle-

"'^
•IjL-fc

,

pl.

i\J^ ravan, slian
,

"*JiJu
,

— 'J^
sati,

urezati,

pl. *liij

,

ist
"oCai;

šarati

u-Uj
^i-Iu'

drijemanje, spavanje
atribut
,

Cr»^'

nedostajati
prenositi
uzeti za ženu
C-§1j"

J-U
,


JiJ
^txJ

*j\;
jJi

pl.

JC;

obua

''rAST

da, jest
,

^^
,

:

-J^

skrenuti

s

"*(«.;

s.

"*C_~"

blagodati
Ir-*
,

javnog puta
pl. '\j->^'
,

'^
'Cl;
,

Divan
pl. "*(J;

kuna

li

je!

,

blagodat

^Lj-ji'

s.

*^

,

kune

^

uživanje,
pl.

ugodnost
,

"^C-i
"iy
,

smutljivost
pl. 'i\y\,

'*oUi
JLi;

melodija

zalazak zvije-

zda po

emu

Arapi


''^ju
J.

nestati

proriu
i

kišu, vjetar

^'jJiS

puhati; hroktati
_;* jJl

druge pojave

^Jji

-

L' \y nesree
prilike

ii u boj

^jJ^\Li\j) zgodne
'^j-ij',pl. "'^Ojl

dah, disanje
^i\y
,

pl. "'oL'^"
s.

,

špica

»IjumJI

i,r-«-^l

dubok uzdah
ji\/

,

%Ju
''^j-ju

:jfl;

,

rijetkosti
,

,

pl.

ij-^

,

duša
j_^-,pl.

"jl^l
5^^'

svjetlo

,pl.

^j-iJl,duša; strast;
''»^r.pl.
''^y
I,

sam; sebe
sebe

vrsta

"^l;

spavati

&

-

C

koristiti

(Oft)'fl;

zanemariti nešto

208

*-

^

pospanac
>«ut, dan

i>^ —

ljiv!

ustati, dicr se

ji»u ,pl.

^
*^
povicima,
t_ilj
,

proždrljiv

"^ilju^

kraj,

konac

7

i5_^

namjeravati

*yu"

- >»r tjerati
odbiti
,pl.

toliko

_,aJ

jUj|.
[jL*;

_;AjM

rijeka

jl;

-

tjl;

postii; zadesjti;^

"'ijj'u

-

gristi; ujesti

^1

Nil (ime rijeke u Africi)

j

i;

a; sa;

tako mi!

*^'

3j->
jtjb

~

6^J pouzdati se

b
li-l

uh!

udo!
kuku!

vrst, jak
.

b'

»Li-l ij

*jbUj
ol-H'j

*^^'

<.»jbiti

Ugledan

jL»b jedan
i\j
,

savjest
pl.

pl. Jjijl

,

dolina; rijeka

^

^j
«-=.^

,

^j\

,

bol

^Si\j

rijeka Sela u Ribatu u

Maroku
Aj-b
I

J^j ,

Jf-J bojati se
,

pl-

c»»^b prostran,
,

raširen
^t-.ib

'j^j lice, nacin, zadovoljstvo
pl.
'

jasan
,

•>

>

>

^y^j 7
,

(Jfr)C_-.5 morati:
biti

....
biti

^\j
_rib
<>^\j

pl. -tlcj

propovjednik
,;,\x^j
.

3užnost,

nužno

obilan
,

jj^j - ji^j nai, opstojati
,

pl.

oUJb dogaaj
,

•j^_>

s.

<-=-_>

,

lica;

nacini

J-iJb

stoje
,

'<x^J

strana, kraj zemlje

Jb
jJb
iJlS

pl.

sVj,

namjesnik
,

7

li*,? uznemiriti se

,

pl.

uJjJb

roditelj

ugledan
\iy
.

opasnost, zla posljedica
liho

j

5
,


s.

jj voljeti
'i«;iS

^j
vj^'j

'>J

bS

,

pohrane,
,.

~

(

>

amaneti
>

V-^'^

skoiti,

> •'

navaliti

f^j

, -

POJ pustiti, proci se

"

.

.

209

<tij

,

pl.

^ bj pohrane,
,

Jj^ j -

(

J\

)

Jrf j stii,

doi,

amanet
j'ij

prispjeti, dospjeti

-

jij pustiti,

proi

se

^j

- 'mj

postaviti,

metnuti; skinuti;

*bj za
jjj
j.
s
,

oprostiti; napisati djelo
5jjj
,

s.

ruže
,

^yj.j

-

^j
V-j

biti jasaii,

jjS

zb. im. ''jjj

ruža
ij»j

ukazati se r
,

ojj
"':'Jj!>

zb. im. jjj, list (papira)

gaziti"

-

Jjj stii,

doi

"o-^J

pl-

0^^ Jl
Ljiiffi

,

domovina

~ijj;S
i5j_>

,

pl.

>, služba; plata
ili

svijet, ljudi
pl.

u novcu
;.At>j*j
'

naravi

jj
jjj
j'Sj

,

oljj guska^
,


,

Jitj

obeati
,

sklonište, zaklon

"^j-fr

j

pl.

ijs-j

obeanje

,

jjj nositi
jljjl
,

Jitj ijkc

— r 7

Jitj savjetovati
,<
(jf->

jjj

pl.

teret,

tovar

j

.^

oPJ
"*^j

zapamtiti

'^^j
^
•.-

-

"pjj

zadržati
.

u? -»ispuniti

obeanje
,

''-

...

.o->J

T
,

u-'J mjeriti

:ljj ,pl.

^oOj,

smrt
jjj doi'

ojj

pl.

UjI
*bJ>->
,

,

oblik;

mjera

"jij

a J-J
Ji^Ll j

.

pl-

ministar
ii
,

- (J^ Jt) nekome
,

,

s.

U-.^

sredstva

j ,p\. "jjJj

odaslanstvo,

deputacija

>J j obilnost
JL^j

sredina

ijjj
i;jj
,

,

s.

''jj

j deputacije

Ji-S

usred
' -

pl. *Lj jt,

pouzdan, vjeran

.>-'.'- , ^j< <^ IL^j
j
,

^j

.... biti

prostran

"jli

j

dostojanstvo

pl. j;

Cj

,

sredstvo

*;''^-'

7
,

J-' uvati
oi; j)
,

-

j opisati
;3^j spojiti, nagraditi

^'^>

j

pl.

vrijeme

j^j

ii^

_

f.^xiJl '^

j topot, bahat

U

210

>j
'*uJ5*j»
,

pl.

j5j zastaviti
''uiU jl,

"c.jjj 'J^_ (i

)

'J_j

odati se

neem

zadužbina,

^'^'jj

- iJ^j pomagati,

vjersko dobro (imanje);

jaukati
''jj.pl.

vakuf
tLJJ^ prijatelj;
'^ijjj

gorivo

pomonik; skrbnik
se;

\jjj
''^jjj

— —

'Aj dogoditi

Al

Us

,

pl.

^\ tQ jl

,

Božji

-

-

pasti
Cii j stajati, ostati
<l»,"L*j>

ugodnik, dobri

- Caj
,

pokloniti
,

"^jTj

r (<^I,>J^J nekome
,

prepustiti
''^'S
pl.
"fl^jl

priinjanje,

'jjj
ii)lj

pl.

''iSf j1

,

dijete

umišljenost, uobra-

ženje

-

jJj roditi

Vj
iLli'S

teško!

5i9j
i'^lj

lodenje

Teško

tebi!

7 'Jj upravljati
'jjj jao, teško!

*J_>

-

liS slijediti iza
biti

neega,

do neega

'J "'Jjj

Teško njemu!

U eto
"'ji^U

xasju
"'i'ljL*

pupavac

strahovit
daj!
te dvije
pl.

-

(ijjk

uputiti
smiriti se

oU
j^jlfl*

-Jjjm,

Ijjb

i5J>jt

uputa
,

il»

,

5lx*

,

voda

*o ji»
\

pl. L 1 j*

,

dar,

poklon

'^,.^U

Hašimija
ovi,

JA

,

pl.

*Vj»

,

ovaj

»V^

ove
»j>*
,

pl.

^'^^, ova

puhati vjetar
*>_j'^

O^

pobjei,

CiSizvati; klicati
'*%'l^
''(.jl«

umaknuti
"'f>

seoba

.

V

ostarjeti

^

-

pjjb

srušiti,

porušiti

''fS*

pl- **f'S^^

'

piramida

211

212

V
1*"^

•i

'

'

ji'

,

pl. Jul

.

i5 jLi^l

1

,

ruka

*% *f

>

-•

srijeda

i5jj..

runi
lijevo

»C'JUil

'f>.

utorak
petak

"jCj
' ''
-j

-''

Vi'-'

7>^. kockati
olakšica,

se

etvrtak
subota

lakoa
budan

vrlo oprezan;
Ojij

blagdan
sudnji dan

uvjerenje

"^(f

more
desno
J.


»JL^

jednoga dana, nekada
dozreti
>

«1j

danas
tada, toga dana

"'f

j^

.

pl-

"f}

dan

ji^^l \yj

nedjelja
i
'

danas
'
.

uOj vi

f^i

ponedjeljak

zb. im.

ij-*ij

,

Židov.

Štamparske pogreške
Stranica :

Red:

:

7 3 6 5 1

:

214
Stranica

Red:
stupac
stupac stupac
stupac
1

Pogrešno

Ispravno:

127 137 137

I

7 5

I

I

6

138 145 155 156 156

I

it'
I

stupac
stupac

1

II

1

I

stupac
stupac stupac

1

I

10 14 -Jul

156
157
161

II

- 'JI

I

stupac 22 stupac 27 stupac
1

II

164 165

1

lj\— — ^— li

>i

Lw<

I

stupac 20
»>
-•

165 170
171

I

stupac 21
stupac stupac stupac stupac
1

I

1

-

V
J
I'

- V'

II

18

172 172 176 176 182 188

I

2

1
I

stupac

9

f

.

i'

II

stupac 20
stupac

II

5

i*

II

stupac 24 stupac
1

189
192
f
•u

II

II

stupac

1

s>

^

zadnji

4
zadnji

ir

7

Sadržaj
II

DIO
Strana

SINTAKSA
SINTAKSA IMENA Odreena i neodreena imena
Vlastite imanice

3
7

8
9
nunacija

Line zamjenice Odreeni lan i
Vokativ

10

12
13

Rod imena
Imena ženskog roda
Broj imena

13

15
16
deklinaeiji

Deklinacija

Imena koja se mijenjaju po nepotpunoj Promjena na kraju imena Promjena prema položaju rijei Nepromjenljiva imena

18
21

23

24

Padeži
Nominativi
Infinitiv

^

26
26

27
. .

Izvedena imena
Glagol
i

njegov subjekat

Slaganje glagola sa svojim subjektom

28 30 32

Cestica ji

i

u'

^^
43
43

.Akuzativi

Opi

objekat

Objekat
Akuzativ mjesta Akuzativ uzroka
ili

vremena
svrhe
J_jju>Jl
I

44 46
47
)

ili

Akuzativ uz rije j sa(*jw

48
48 50 52 54 54

Akuzativ stanja Akuzativ koji pobliže oznauje nešto Akuzativ izuzimanja
Predikat glagola
,^JS
i

njemu slinih glagola

Subjekat estice

^1

i

slinih estica

216
Subjekat

iza

nijene estice V

55
55

Predikat estica

Vit.

Genitivi

55
57

Dodatak o padežima

SINTAKSA GLAGOLSKIH OBLIKA:
Prelazni
i

neprelazni glagoli

Intranzitivni glagoli

62 62
.

Tranzitivni glagoli

65

Aktiv

i

pasiv
glagoli

Pomoni

68 70
73
76 79

Glagolska vremena
Glogolski naini

SINTAKSA ESTICA
Prijedlozi
.

79
79

Pravi prijedlozi
Prijedlozi koji su postali

od imenica

87 90

Prilozi

Veznici

.

93
.

REENICA
Nijena reenica
Upitna reenica

96

98 99
100
stanje

Odnosna reenica Reenica koja oznauje Pogodbena reenica
Bilješka
.

101

101

105 109 213

RJENIK
Štamparske pogreške

ITANKA

A.

-r

A*

«^

^

^

j

j

*W^t

j >U-^I ^.

4.11

l_^^

ul

>^IL:l_-I ci oi^

^

<li.

r Q-J

'

t^JL-sLdl

jj-'j

4^ M

4.*

1

ilyll j4-l

t'U

v^

cX

UacUI jli

l^

Jkrij

''jjuJIl^

^&J 'l^L

AliiUl

.

A?L

ci ^l'O^Vi

JI

VA

Aj

j>il Ji

^Vl

y

:

^1 Jl2j
<

ML. [^jj
jJII

J J

C^l"

o'^

iJjil

j)

'

AL->. AJai. ^Ja;- J

«lIc

J

jit-

^1 Ju4

.

dUi

<J

aJk-fr

IJU! Ju^ '^;^ Jl^^I

a11-j

^^

JJV^I

:

Jl«

^L:5C' 'U 4f1

^ iV

^'Vl

;LJ

Oilji

VY

^ tA^J\^X^
:

\j:

J_^

^l J_^- V
ISli

!jr;-^Vi

OLVi

*JiA

l^

v_;.y5.^

Ui^ j

jJW. l^"^

;^j

<J1

^^^1

Ir aJ[ ljjLiiyai

_,3ei-l

0_^ ^^i^ W^

''*—*

^-^

\SJ)

J
j

'

0->^
t_^s*^

*-J^—

*

=

'j'fe

J

*->J^'

^^'

*-J^

J-c^ *jb

li?

"^

«

Je- ^'^ ^^ j-^\ J <5^Jl cijeli

v^i

4,ljJ

I

^c.JlL.1 <^l j_^(

^

'

ail^ li«-«i

o^J

jJ^

"^'l

>>5l^

Jl2» -Ui.'

Y\

dlLJš aIU o*/--- j

-i*-)*^

oi^^ A_;

I

oj.^j: (>«!* ^'^V*

.

Ai

J

(Je-

V

a)

AiiJ?-

J;

:

J&

f*

AL.

^

(J ^^11

Ai^i

Ali dAji („„juJ
• •

_*
L-

o^ ^o

J

'

A»Jac
-

A-»ti»

ir'^l (J

/»ij^^

>w

3

(i!>yi

J^l

Ji^ aljill

jy ^j^-s^

»Ju

-Lž j

^j-«Jlll

p!>\9

4j_^

<l

JuyJI ^_j-iJ Jo ji-l 4J>.j (J l_^_j j

^_^l

<J

^1 ^1

u?

W:bt-^
s;

^
^

»^IaHI

o>*I
£
.

^

tJiAr^' ^S'"^ 'S-^
£

r^
"

.

^

^

o'''fr

^*

^ ^

^1^1

6^

blj

4i^JI jri <^^ dl] ol o!^

-A3

jiU-

^ Jli

/T

Vj.

;Uj aU

^^ ^^cT ^"^

^^,^ j dUst
UjI

JL^=»

J
:

dAJ

0^^==

Ui

!

dl!i

dlJIsC/
jp-lj

II_>
t^Jb

dl_ju>

o

J\i . <_3^JI

^
U

iJ^^p-j:

dl:>\

J

<

CA-^ls

dlllj

JU

4Jil^l

Jl.

J^\i

^-

Jt^^

*

W J>-^

'j^Aj^}"

i^

dl)

jj j

'

lijL-- dUii

U

ti

j

,vr

''^.CJ*^^

U^I

iX\

Sjl^b

Jk*ya>

O-ij

^

J-^tJ'

t^^J

A.M

^jJ

l^

Jaci

4»«j^ ti^' (J»^u

jJ-J

6

i

u:«*' *—-5a9

U^l-J'

ljL_s=-^

U:*.!

^

u^

:>bl

a,^\

^U
jl:>

ulkl

II

o^j i^
>

J_^l

J^\i-I jrt

^_,

jj 4J^\i-l

SluJil

cijr*

UU

4.1

aJi^-

^

j>.i

j

^

biiiiCi-i

diii

"^''
ijj;*

oi'%
*»ij^

3
ji^

Sa ajSl

w-U o^^UI

o^ Q

4,

/»'li."!

a:l5o

Ijlt5c-I

.

<*l£

Ji

Jlj

vr

3Ual[

^V

^j^Ujl Aa^U

J^

f-JbI

aJj^I

^j^I

Ajlsei-I

^
<y

jjui :>^i

/cii-i

Ja-j <J j

o>*^* cf

^-^

'^

-^

-».

j

<U^*^

^fo-

3

l^*

't

j

»-Uli

Ciy^ 3 'V f^

)

t/>r ^^^^

(iJSlul^ <*^

-^

-^

tj^tj ^b-i 6y!>^

^^5
-^

J*j-J^* <>»
-,

^

Jj''^
**

j^l

^tjpl

^

J^!tJI

^JUI

JlIc

j Pjil Jlc

lp <CjU

JUUl

A_^jil

^
CJ*

I^SB-Slj

J
*

f-lijjVl <-^L.

A

_J

<^_^
\^jC

4»*jrtJl

*jl^

^

i3^

l5^*^

*^

^

JUm**

i.i-*-»t».

A*-y«

J ^waJWI

J

f^^l>^l
<»J J^

3 JJSl -Ue Jl_-J

._jIj{I

(3_^ Jr

(_^->

>^J—

JU
U
ff>-

^1 J

J;-b

J^ f* J

ijAil j ^Lill i^ 4tUI

^

^\

Jie-V

Ja- V

>JU

^*

3 ji-l
Ijte.

IJl^

ia^

J^-JI 3

ti

^

t^*^^

<.Jil50l

3 Ij*^ '^J

d)'>L*

y^

<A 3 j^\
ia--J

j^)

aUIJI ^^^»^

lp JWI

^1 Ul J

<^A\

^ ^\ II*

>„''-' 1,-' } Jftlj Av»^j Jftij <3illJlj
"i-

'^

^ ^i-'^i ojg^^l (W^ (3ll^l
. ^

^J

-C^LK-Ji

3 'C^ji
lj^*u.l
Ic

^^A

^

^Ifr

^Xu
dAll

iikLJI dU*
^Ic.

Ji^

^»«^ 3 <^}Jl

j^

ilkiuJlI

4A,kj (*t^-J (jf^l "^VH! Jp ti

i

i

.

%

^

-

','f^

Vj

Jui^i

j

v*ij5i

oji

jUtSfi

V

^^\3 ^

4,'Qi

JU

0_;A.

^ Ait

J[ i ^1

ia^

J

J

U^ J

jbi

^1

J^

4::$*

^JC^

Li

<Jt

j:.<J v_.>i

^"5^

^ i^
ul^i
3

^^}3 J.<^ Je

J>' 3

^1

JaJI

^

3 ljJ.^\ »Ui

*>i*
f*.)

^"

>}'

n^

Jrc.

3

If. i_^i^

J^

j^,

^Ul^_i;-

r*

J^*

^^

J'A

dllS

^^ J
k^lLiJ

U;^ jV''

^-J W

Jr^' ^*'-

'V^**

O* V^

i^

j^

At*

^^

*jj-** o>^aLJI

a1^

(j\j

_j

Lu,j

(joj Jt^i

»b'i (J ^l-^i-ll u}* j

t>jl vj>ll

iJ-^

u

bUk*J

ti

l^al

«

^"s

(j.-^ <J

l^

jlfJI

^^

dlJjL^ssj

dUi J[

I

TA

UiiJ <^^J

Jl^l

^1 J

>^Sl\ jJ-\ j^'

t^JlI

f^l

(i 4ji*ll

fjg

cT

ti

/C-N' vV^' C:'^

-^

lP-*

^:^ ^—^ u"

^^jj^

"*

J rj3

"

t

ti

"
-U-^

l^

A)

jjil

L^J

*^

'

!

\y^^ o\

^
-i

>>

•'
_J

11-^^
.

<J

^<*^J

LU

/T

AcJOlilJl

:5W> JpVl

4<>-ji^

j:,_^-j

^^_*JI <^ljlAe-

>cjiJI Jl-

j

*-Xpr

j JA-J'

,

\^> 5

<i» >!L1I

OiJ(

,

LS*A^

lili

cjUI

v_j^ j A-^l^ jUjl ^_pl IjUi jl2j:_^

6>*

ttl)^

-^l^'^

^y
' ^ "

-

'

>

ju^
iil

ittljufr

>'1

:

yy5^

U>J> -U^UI
-2^*

ji-x*;

jJ jj

.

-Cb

vIaj

r % fij-*

>J^* <*r/j

'^^^

^^' Ji*^

^i^^

i

k^3 \J^

^\ U^lj

Ai^l ili 4^1 /i ^

j

.

Ubi 6j>^ J

^»--i

IiQ* cfJ^

->

V**^*

,-»?^^' Ui^

(i'*

JU /li ^*
:i^l
'^jU.

Uijls: jJI

A^n u^^

'^J^J- ^i^.

u^
L^^*
Jlt

^^
U
j

dlllS' j

Ij;*^

o^.J^

^

<:J^*

y!^' >-*^ o*

.

Jl^i /JI JI

^L^l /jl
.

^

Wi,ll'

.

^^sJ.! --.j\;.

y^ ^[

<^ljUJI

j

ijw

ujj-!i*-

j <j\^ ^*^v?=^^

A^lj jUlVi^l o2^l

-^

j^l
\

^iJlSjU-l U-bj
"

...
5*

>

»

•\n

OjaSuII U_j A—u> *jH^j^ Oj~i J
U»l
'^-^^ ^*^' A»*_^^l
_J

»^^^Ja*

Uii-l j Jif^i

X>-\>

(i*-?

»

03y^yJ i Sjf^

oyj^ 3

iot j j^ij
^
3j

i^:)\,

uis^ L_^ uiiiL?! »--•••'.'
'

^*:5Wi
"*"

4;iu:)\,

oJ^*i

•»

t

"

*

£

'

...

ti j

(j^^l J

oj^^--^' J

uJ^^'

^ <j-^ »^

,j',4.

'^

4-2)1

j

.

lM

u:3

V

o*-"^-* r^-^* ^J^_y-^ o*

^^ J^
^Wl

JU1V( <^ ^f^

(-t-j

^-

iS ij^ j^5

^\

Ja-.) (J

Jts=-^l

aJJ

jj

.

dllbo ^Jki-I j>l.--

W:ft

AJii^'.i'j

Ai^lc

u[

JyJi ^!l
jj\

J

J

.

i^llB ^Ui

Wi

'^].''

^1

J^\
^\j^\

liyj}.\

<^J

iS^\

£^1 Jt^\
j
.

l^i Sjr.jS^ i'lj^

'AJl IaJ^

<;lji-lJil" rtii'

^liJl

J[

4:^ iil (^'^^

oi^

o:

o^

u^j^^

.

^^1 ^i^l dUi J

^ ^B

^:>:5* S^-^^'

^.

]^ (^ JS

X

_j

4lii-l cjij*^

«;j«^l

C^

u^-J

<^^i'

^^!, fJS

**::*->

^'>^'^*

l-v

iu^^ A?y J^jl

j:,-.—

j l^U^

\^

Jrj^ <i^

-?

<:JL-

^\ ^y J

UJ JI* ,^\

(j* ij"

> '^—^^-^

^'-^ *J^

l^*^

^

l^j

lJ

lp'

i

5 >ldl Jsrl ^.

_^* j

^>

Z\^

^^\
JaI

Ad|^^;l

u^j

^^y^3 cS-^3

\s:i% 'ji^ \>\lA_

iijil

^}

<y t5j!>—-

^'^

<> ^^ c^

->

oi^j^^

'^-^'*'
C*

'^

iiJl

j

.

<:-.

J^ci

^^

jl^^

^^

a^-^ 3

<-*"

j^

^ri

^

-J

^r

S^\

^^
J[

hi\

J^j

a-.]j5l tlr-ill^

J^:> JJL.5

jyS^\ ^\

<-i^*

j_/^"-'*^

Vj^ ^^* ^4-'

<>• "^-^^ *^^

J^~> r'J-l

*"' J:n--'

^ u^

o-

<^^'

^^

J^ ^j^

"^'^

^^/^

^C^ V-^.

<i
4m.>^

^1

^_^* r-UjI

OL*-^

>J£.3

.

plji

b^U

jfc j

S^

.

cji^;^

^j^

l^

J r\^j

rJ^

<J V^l -J^*^

-J^^

-^J

(J

>^

Ucll'jl

»IL^

Sji2?'

^3

-L__Jl J[ Uju rjc

i-j

^.^c

-iJil

Ik)^

<«&

j^

W£.UjjI jiji^

o^

jIjla/«

cl oj\k* W::^_j A«li j^s^

oi^ti ij^\ j:
JuJ^

3

yi_^ jsC^

dUu

j

^S':>

jp
J*^*

WJi^ J;^'

^ Sj^l ck^^' -^-^ ^^*"^ ^

^^^

^

^^^

\fep.Ju^j

Acll^ UjLaJIj VUis-l

Lijil Jle^l

.w»

Jaci

yi»_5

jU J ^jVl J J^i

(^J^l

^ 4LjW jJ-1 o^

i^l ^1

ylj>l a!j
11 Vi l^

.

Iclji

^i!)Cj

^^j

^ji i^Ujjl
.

«-i^' Jl

V\

^ <u
4P

y_iil A^l
-J^^^'

Ui j

Ji6\ i\^
(J^>J^

J

Ijš^
Ijl>-Ij

(_AA~*« jrj

'^UaŠ

J

f^Vl «U^

t^JijIjAJ

Ola^l^

j J**ll r^o-[

^

il^l (J

>Jta....,*

yi3

(_5^'Vl

Jk-f-'-l

Vi.

A^_.u>

«l

!•

4)jJl;:5CVI Sj;^ jbll

J^l

jJl

lo*

Jj

a-j jJ,I

^ V[

jjJI

4j

i*-rjiic (ijji

jvi

fU-ji

v"
.

'^-^^

*'^ ^''-^
:>^^

<>

Yi
(^»—1'

Jki_j

J^

4,\.

ij ]a^yjt

y>j

(^jl_^_-JI

aojic

j;:^!

<i^
;.jlji

t>J^\j

A«U y> j

IcliJjl

j

\y^

V"*J^ u^
j^'

V j

.

:^<i^ JI

Jbui i«'^'

h\^ j^iy je

Sa

»j^ c-U j dUU* jcJ\ 3

4::;l:S

j A-.y a«*j 3_^!

Ali

^1

J|^

'J_^^^l

aU ^

^'

li

V^

w)ll^ ji

U:i^ o^^^lil J

.

^jl^l

»^

Wi-:»j 03 j

<

U'l^i lipu

4sji»

Jp j

<

U^^bs-I

V:

^"^

J^

.

dlJUl

^11^= J

JilL^

y

*>_- U dDi

JI

aJI

j *jJl_JI w>l

:

<_;LI i..jl

A.JJa5L— Vi Aijd j

^.la^^Vl

^Ul

i

'^1

cjl J

'

JuitJI

^l

j

<

^Ji\
V[

^ J* ^_
Tc:.

W
^^

^

jj^l Sjlj J[

-c.

j^^-UJI

T^j^
ji

A*4-l ^jg

^j^ 3
t^^Jl

cX U

VI 4t^ UaSl

^J^ J
^

f

j

ol^l

^li«ll

il)Lj

(3l^j-~i. jliSol

(O-^

J^l ^"^^ -k^^.^

->

C^ (^-r*

(j^jVl

L

^^

4.1

j

'lyjl ti

s.^li'

lOjt'-b
»b

aJI

4:14«?

3
J

j\«)

s.^w-i.^

r-l»JI

U?^ 0*i»J
.

Aclijjl JJu.

4il

^Ijl

•i^^sj^

t_jUI

J^b j

Ja—

a1

(^

A

iJlJ) jl

bU ^^

(J>[

V^

OA

'

"'>

* '

t

t

£

v^

^JU

-oil

l^je^ ij jliSL-VI <bx.

JjVl

t^sl?- Jji (J

Ul^ j

"jr

yU

i-*l

ji

.

U:L'

(J

'^

SajJ^I j

<

UlL— J_/

*Jby)l

0Y

^^1

^li^l

jTi dflr fu^

jl: J 'c^\ ASij^^ A,

JU :o^i

•VA

•^

oi^ j jj-l

j;b

J.JI

^

bj-V*-

u^i^ J

(J2AJ1

JU-

^

nv

^

ti

'^ <J> J 4_«^V

Ju.^ a)^ jOfr

^"J^i

il* :o_^i

^

^Ul ^ji

j j^^l

^Ij .^^

Jlj

bi j_c ju^ -U

m

j

>

oVi

4 Uli

'^

<ip

;«>

ji:?

V i^

1^ 4 J_^

^jl»\

U^JkJ

V^-*

La^

(jo

j jj_:-J(

^ ^V

VI oXji

ojaSz»»

Ijifc

wxl AjiJI ^iy^Vl «JL_> A«6[«J .„aJI J
IjJl^i ;«LiII ^jg

(.L^Vl o_^lia^

l^L^i

JI

>^

^jjS/l ol

ot

LiLJI

^JsUJt

4>il

(jj

jp\ ^\i y>y>-

JulSlI

'^^

^

u

^

^

"

""

Jlyj
IJBjl

A*\šž

j SjL^ ibj;

jji-l

dilS

^
rt-«©

Jl^t^I

II* 's^\

<Jic-

jj-^

i^

^^^ (il

i^i-tin

J

i?>i^y^

-J

^r-^ -i>^

•I~

nr
A)

y_jrt

— ^. ^
;
jb

vv^ - vu*

Mt

_ jrt

•Vi

•r

"vr


f

'j:^!

^^

j..ii-i

^
t'

YM

- Y^^

»vu -

oi^=» j *•<>->^y^

-»r^

x^3

j*^i

oLi

;JaSj:

JidUs

»\

/^> j

*>)i j 'li^Ji

:

^

>

i:')^'

j^j

ji^i o^ ^^*J

^^LIll'^>>'j^JpJ 'c>P^-5 '(^^*? 'oU^J 'J^*->

4*

cy

d

'^J^3

'S^d

'

V
ti

j

L>>j

J ''4^J

cii

r*

*>-*

li/:

'^'l

?^VI ^X.j

J^j

^'jl^

'^3

'> j
^.

J^'

'4^'

c^'jii^ ?vuT^^ j>ij .vi^l

<ri

__,.^U..

W

oj/il

(>* (Ji

IjVl jj

.aIjII

ti

jb

VI

j_/UVl^_j^

UjaJ

^^_y

cJ\j 3

J_U» ^_^ljU^.t_o-4J .... u.«

*y

(JI

»j:^

I

CtJ" Vi

Jl

jrj

išl

<:&

^^

^

x^> ^

•.>

1

"*

' T


>>-.--?
>

a
^

•kA

o^

J f bVl

^^«

«-^l Sj:jfl *JiAcl

>—

''I

'>^lj jyaJlj JJuJ'

^ f^iiils'
>,Jic »l_/*Jl

U Vi oi/i V j <lijli

"^i

Sj'S V

yi j

5"^ l^J

^j*

wj>l2)l >Jl^j»>

J S^^j ^—**-5
x--i;l

1_^1

>J

11a »Js-^

r^l fy ^^^ *Jl_^ (jViJ-

^

lj*j:>lj

J

l/s io
^)

u/1

u

^

{>\^[ !ij

JU

ilj

.

^

^^^

ne ostanete na cjedilu u
')

stupanjem u borbu sa ovim silnikom sauvajte -sebe, da konano ovom vašem poduzeu.

Ne

pretpostavljajte svoj život

mome!

IV

V

ajIš

ijj^j dbu

*^jl» '^_^l dlji

Jasri

ja j

j^

AJil

Ia*,'

4)1

Ju4

__;Cll

Jl*^

/^

.

(_^b

II*

ij^
4HSI

U^ ^>*

J[
U^

>—=>•'

J2^^

jl2š (_r^''

j^ J:^

*

(^

i- j aJc

L?

4u>*

L? j

»^

j

aUI Ju«)

u« /V J

OU

J^

i

Ju^ 0^ ^J^
uSJ

-I*-«'

ijo
"^

jj^ („r"^^ ^^^

i^'/ju=

Ja j f^ijuii ^*r
iJufe

cT^i

y ^^

J>-

^'

U^

^ 'a^\

iioS«^

41 j '^^'S°}^\ li* <r' ull^l

w<j

j5

^Ul

y

^1 j

a jUl ^

4jI

j

4Jil

o^ I

S_^£^ aIj liZl

3^"
^)

t-J_/«J'

jl^-ii

(_^ *^T?"
vašiti

Zar

neprijatelja

vas satana ovako mnogo, a vas malo!

e

zavesti

(zajahati)

stoga što je

•fc-V

oV

:

J& f

4_lc

jjl ^

-Oil

Jui^ jCil

Ju^

jjbV
iliUll

^i

ji-u JI

^1
)\^\

'

\JX ^>

1^1

Lr-Bi iji I

jSjj* J

'|>Vt

3

^3

'^^1

J^<

<2il_^

'^^^li'

'

jc^^

Up

u^^ 3 ^\?->

'o^

'

*>'^'

(i*^-''

-'*'^* -^

ft^^

'/i 3

X y^

i^T^

,i^''^»

oLlIli j

;^l jci^ Ji ^1

OA

3

4jiil

xj-

jCll

S*^

^

Llai*

.^ty

AJ^t

-i«!

^j

JjiX--all

^.

H.«

^I2j1

V "^

t^jii

V

lili

Jy

l_^*w-l '^^UII i;!i

:

J& ^

aJc

.

II*

S_^

'^j>-i II*

VJi ^-T- 5^ J l>^

o*

J[ rl^ 5r^

Ici

f^lL

u^ ^_^J -OJ J

Ijol

«I_* >^jl

JL«.

(jl

^

^

lj^_^l j

ISe-

^Jit

^_j

Ue»

Cj^
(_r-WI 1^1

(_^

S^

'^^ (-r*^^

^1

Jji J^»

aS Jlj

Jy

|^«*-.i

J

Ijlacli

.

Ijr*i-

*LiJl

j

JlJ.1

y-l

j^Lv.

Jp

ol i>^l 5

Jy

i_^««-l

(^U*

l^l

.

<J>
jl j
*Cl

*lLcl

U VI <^\ Ju
.

^

s^'V J..^

% ^i^\
^*
jv«*
.

j^LII

J^ Ji

c4

J*

"^^

Clo^

l_yX •%
JlSJ

^^
:

^1

:

Lj

-Ulc

iul

J^

iiljj^j

jt^*

Ij^fe

I

(*f

A -CV J^b^l

4^ J

f-'jUI <=«=»

^j»JJ

4=e^l

«I* 0'*^J

-V^l

'u'u

,^Jy jV~^
1

*-^--^

l5^

'^ aSL—*' ^ ^U

<p-

^l»S

jUl

J_}^i

^

(^^

Je-j j

4.

^^k2j ji-l

<^jc.

J<>-^

i^-' ti

t^-JS^ L.lj

jb!l

01

aSC«

Ji-> J

.

^IJI iJI^*

^

^

A»* J S Juiill c^i

^

JriSj

JU
C-Jfi

^\1*

(J^

u;

^y -^ J

3^*

<i^

cy '^'^ ^'^ :^'^^

•ur

00

>

.•

>

^b

cir

.

uji^*

:

j^

?

osilili u

'

-^1

j^j

\i

:

^P^

4^1:11

j UjJlvs'

J[ a:u^j

IjoJt^

»-(S^

»ji^j -CA^lš

.

1^1^

L.

'Us-jlj

L^j
Sii^ii

AilSi;-

dl*

[

^.Ml

.

^tJI

^j-I^J

•i^\^\ lx-)\

i_A
Ij-j

^1

AtVl

JI

>M j

!

^l/Vl 3

y^\

li

I ijjjp

^

:^^^'^JS\ J[

'Uj* lc5

jj^

iSCl.

jJU

j^:iJI l^lffi^

AJai- J»l

:

aJc

i

(Jj

_J

4Ail

Juo- o^

-J^

Jw

U

(T-JI

o» i^=»

j5

-iiil

?

»4*1 i-jiSC

V

jJI JI /)!

(j_y.\:L;

u

Jj^

iil

J AJl^ (^Ul J^ j

.

!iš».

<J|

iil

Jj^j j[

i.)

^IJtf I»j-

io

^\e

w^ ^Lill l^
J&
(^

IjJlS

te

^"^\

J 1^

^'jt (^^\U

'ori

I

:

AcL.

jj^l dl-. U

AO

J')^

J&

.

^'

[*y

:

J& dDi j_^(
=

^
if

li*

.

l^

dŽ^^
:

ui^'^

Li^l

'vJ'i

ii

dUU J&

,

l^U

dUi

^jll, ^1

.<Uai Ujuj t/^li* tlrV

^
oy^"VJ
^JtJl

i\l_i

u:* tyil«U

i>.-iJl

^>^

»Oj-

c^^

^
(jo
'^'l,

^U-

(J[

oj^-^ U*J^

A»^

u>

j^j
.

J^

jasi

J^
C'il

j^iii

j

j;°> ^liL^ ^-i

u

^-a5j

^^^l^
(^(i^lš

-^jA>

dl)

03 j ^12)1

^j

a;[

:

Ij5l2j

.

^>. JI
j

o*^' Jl

^.i:.>.r\

j^fj*^

5^

6 5ji 4;lš AL. <Ji^l

Ul^

ij^j^ <-*«*

<^^

-J^

(j

i^^

x:Lii «Xc-

oD

J

er

f

.

^_X> ^^SJ^\

3 ^Jl\>

Ul

I7ii a-^l

^^J wj>t

t-^

<--*-; uy***^l

Ai

Ju^i <dLJ/' J

_J

JiJI

^JJU»- <)jij—
^
u*

"^

*l^l

:>y j <Jic '^Sa

\':>\

cX3 t^

J^' P^! a*

*^VjV

Vj

^
>

ijj«

A U*)\.
I,

^^ ^1
'
^

^
^

OU

J

.

^lac ^jg cjiii- (Jj
ti

^

"

"I''

' •°

'

It

1^

^_

''"'°.

V

\c

*

^11

'

i'°

'

°

»''°'
.*i

"

> >

" ^

>

rA

.

sJ>_^ o; j^L-

^

j

w*II oj:>^ j

aj^I _;*^

ili

,_^k^

^

uCi

ijbl

:

^^jL.!!

<.L Jlš

.

a5^^|, Cllil

<:i\;

^>i:; JI bj^L" j

Jr

Alt*«

(t^šj J^-J *i'"^ S-X£-L»

^

jIa»

y

2'

,

Sjj^U l^

Ij

«_,

Jl 4^

0.,^-.

«U:i

'TJ'J^'^

<j;

^ji»-

j^

jl^ iX\

f

CjlJ^

^

jl^

Ji JI

U^

Ji <^^

Ji'*

^

J& J !A^ willl

JuC

Ji>i

J^l

^ l^

(i.J

A.« jrj Jl^Ji^J J>«l2Š

J>

ji

J

U^

Je

ajb J[

^j ^y)

3>\

J*=>-

j

l^ ^Lj

^lIc.

<CuI

a!«!

J^j

rv

'ji>j

^x&

Qj

i»i

x^

j\

^l ^W

'j^^ 3 f UJI

L^-b

d!J J^ \y\S>'^

jU!l

> Jp OjlsCJIlI

^

lii^j

)Vl

Jaii

0>«...i "bju^ JlJatJ

3

l^liaJ

^.^.^ 3

U^

a^A-J

*^U-<.'

U^

1^

W5

A^lj

Uj

*

/'>j^ (t*^^

>>^

o;

^L. j;.<il^ b^

^

,J^,

J i^ u^ V *yb

-fj^ J[

i_j*=-j

J'j^iin

ji^š

v^i

^

r^

->^, "^-J

cP^'

<^ '^^

Jj^ ^^ <^^

Ij^ ?^

(i*

(*t^

jS^^i ^\}

^

^b oi

^lU ji

'or

Jc

^'i

4J>

^l

Jc

o-fr

^^ li^l j

^ a^l ^.

(ji

^

JL j

<Jfr

«oil

J^

^1 Jj^j

-iiii-j^ isi

J_^j

^>j
:5U

j>ji

:AJi

o^'j *^l
(j

12;^ j

LfSj

t^jSi jilii

ti j

^

ji jb ^^1;

3;1>

^ ^i

a.

iC'

<ji

oJ; *L_--i >

lt~^

^

Lf^U

IJ^ll

'i^.J

L^>

<1:^

"

,

.'

\

^

>

n

-

.i_5^

^ ^xl ^_^l ji^ 3

"[>^

M* ^--^^ J^-J

^U^i

^Bi ^^

^^

iV
©•

lii

oJl ^>^ I/b

t- iSl

ri.

Ol^

^i-

j^^c

jj^JlJi

4X1

o^

(*«»lic-ld

<i-llJS

l^lLl j^

liji

J*}ii\ -Al oi

f*«Jifr

^

tfAJiJ ly:lLl

^

j^jlj

.

aUj

^^jg

J5

(J

iij

^

So^^l^j

S^

^1

:

'L ^

4Jlfr

-5il

J^

-^jy

j^

J,^*A

Tri-J

^

^i,^,^

Cfif: <j[

'^^^ rj^

^3

«-_)l)Vi

_j

-Uil

^

4iii

J^j

JL5t^«j aj>yJl ^i'Oil oj;^ i r-l*'J'j

0* V*^

^'-J

"^^--^ ^-'v'

*"^-J

^^'

*J!*

J (»^J '^^

^

4&

<s.iS.\ ':>C»

^
\X\

Ji3

J

.

JiXJ\ 3 iJ-1

S*5C»

A*^

J

i»yi

AcU-l J

.

A^lj ^y>

:

JU

J&

.

Ij^

aJWI

iJI

'^^

jUi ^^ J i> J ^

3

jl

^1

<i J j^

t

t^all

o^J

vir

^^

^^

-^

*

(Jy-^

>—

3

rr

0»_*-_i-l

SX-m9

.

^U-Vl J aLJI

_J

t^llSO I C-JJ

(j^C

(ji»__^

4*«.:JI

V%a

^

'

*

-^

-Cl

S^^

Ijl^

A«)ji

Vt J

J^

^

'^^j

(j»-

<«*r^

vj^

j

*

^LJJI

<*II3b1|

jOdl

AseUuUl

oiJIji je iji5>

:

JU JU j

.

i'^'''}\

ij;Tj

s^ui |^i

Ju j

<.l&

rtiil

L^

A)il

J^-j j>*-«
S';>i;^
'

:

Jlš

L^ ^ ^j
Jt

^-f^

jCr'

iJu^O^j SiVfJl Vol

^

f^^-"^! ii^'

"-'J^^

'

*

cH ^

Jf

""^^

"^^**'

V'-' ^-^-^

r^

*

^5^-^ i l>*t

/^

•^*

:

JoJ^

!*Ul\j :C-a:«»

!

J*\_^1

»b^

^«-*-J

tjt «b*

»^^-Jl

/»"v**^'

*-^'<J|,>*0

J

UJLuJ

jc'i*-'*

/T^ O'^'

C/"^

!

Uji

c^Ia

^

c<^'

^»^ '-j^j
A-PE>

^

*

Jr' o*

'

r*^'

o^

'^•^

^^_)ljS

Jj ^U u

i

4c.l^

^_>

w*}i

iJL_* ^lj*I^

^

r^

Vile

u^

Ji j

.

aJ^jJi

^tiifl

jt jA H^^*

''^-'^'

03

Jj

Sl_;^l

Ju>J

l^

»»jjiil

UU

^

L.II

Ju>-^

(J ^laJ

blj

iS^j

:

l|^

Jlš

.

ll»

i(

I

t_ki-i

Lf-

Ji^se-j

ij^

'^-^ ijo

JtaJ

!

_,^

Jjj.1

!

? f:c

j.b

j

tS^i

li^'l

:

^l2i
j?

?

XU y
-J

pu. 2r3 ot-

<JCi

uJUc>-

^^Jul

^

l.^aj

u*--'

^-=^=^'

^ Jj^

/V

^

f^^

^

Ijlo^^

;m^JJ jj-U

/^

l^Jj

JiJ

U^JJ

5^J^' <ii

^^-J

JUs :)U

Jki

j

4i*^

(J

4^

1

(<r

^Uyi

7w»

J~-«^

jWi

,

rA

>•>•••

i^

"

*

i

'' "

>

ȣ-

"•'

I A--«

51.

j>

^

-c^Jdl J-C:lc-1 |*:**jI

^^^

f^3^

tj*

3

.

\j\j.m\

jJl«

Al)

ji /^ J

^*>\-Ji A-lc

^J»—jg

rv

£«H— UJ
'

,

*»*

<j1

Uši«

i

*

'Uji ^

^-j^ ^1

^

L-l

S;fe <J

J'«

t/'-''

<^

^^

/e^^A "^—

*•

Ol^

r^

Ijkfrj^

hJ

50^

:

lyUJ

.

(i^-I'J^

I

«^*li. oi (*^*i

->

'•^'

»IjJlš-^

j

»

^j»-"^

^-»-

(V*

l'^li

«\_c.

-_*j^

^
*|

I

X'

i

1

'

' ' '

1

''1^

i

I

'

'i'

°

'

'

*t

I

.''

l'

°

^

*Ia;(^

<J -Uji j

y> ^.:— j 6^j» jrii
I

f

'^ J

Jr^l^-^l l^i

-?

y* -r^

a*'

^

^'

t^-^ *"'^*

J::''lr4

(jjt-^

A5ei

Ju

u'

*^*

^

cJ>\>-

(C—-j^

\J-\.-_--

aS^j

Li j

al^l
o

<T Ij

IJ,

j

_;4:JI

^A <J^j* J

^

'^laA.rJl

j^

s>Ul

<>.j

iJ[ jO^lis

iSj-'^

J-?-J

;••*

,;r^

-"'^

^^Jv"!

^?-J *j^ <^^J

riJ

i

'^l-A.'

ic--'_y*

iS^J^

*

'j--^

-)^

i.Ji--t

<^,'-'"

'-5?"'

"^

'

,,

'

'.

t

'

'

'f

\(

'

'i. '

"

**

rt

ji'i

A^I

l^Ul j

^

^

•'

.

j_c

;^iii

^^;

^j:?

5 _ lji&^^'

i

^Ji

^ O*

U'

ti

'

'i-

>

}

-.'.})

rr

- ii-^y ^-A^* ^jg
bi ^^>!1

J**^'

f^

-

<S^ i^^^
j

V** -

^*
'lM*

-

L^ j^i

j.f^

ij'lkii

:V

^" i>^'

'

Jl.

>

,^

^

'^..

>

Lv

&II

.jJžss

^

Uji

4J4I

:>L-fr

l>

rr

i'

>

^«i

"'.

1

.

,

>

>

>

--

"

,"11

*

•-- •

s

^?

,s

4).l«lj

L

^I- <JLc

^j'\'>

3

<

-b

iai

^>.l_* A^^
^
•>

*tl

^"y

lTJ 1)1
_•.
>

?

>

'

".11
I

'

'

,'

(^

'.

'

^

*

^

^.D

>^t

^J j_jj>^

l^^

ti

JLJI AU

c->llj

rt

.

v_

-

jJl_-J

Jul jj»

,.»,gU.

I

"^^
^"'
f-^ lT
^_^
"^

^*a!l

^__ptj::

jJI 43-^il

^^
Jf-J
llš

cP^rf
*

^'^>
^
^*

V^-*

"»-^^

o'^
.

^^^

c/^ i

-^ -^

^JLli j Uli-

^*ajl

^

<^b

4:50

j »Ajj;

u

ai*

jS

u

A--.Jli

^

iljlj

JU-I oIa

»^

L.*ji /Sjji^

^jrO^

S3^^ J\j

.

4i_^ 1^"^°'

^^

-^

%ii :iu Li

Wi

^uij C^°i j>^'

J Vt^i

s;C.5ii jiL'

^j

.

Ljs

4i

Jlsbj

Jlj

4)0}

|V^J

^j». jli cJjJI 'U-

U
^

_j

.

4iil JlS

IV

«c

V

.

k_>^

'^

i

^3

3

JL^-^

I

tv

j.i^)^

.

k^Iiš

A.ti^^ ij!i^l

°(i

j

d)^i iiJIIa

l-o^C^

.

aJc

Vi) J

l^LsJ ^
>•'.•?
"

A) Jljl

'

.

^-

•-

,

>

;

?

,

t*^

-*

n

l«-l^v_5

(Jjc

Ij

tfAl

\^i^^ (jAJ j

^-r?"^

?A-* <-A^^

tiij

^

Ja-J <J Ul!

1

.

<^>V(

JjJl <J wU;ll i^J>\3 OjJ^*.'

\ft

-^^
-

cj:>j Ju-ij
-^"fr*

uLji^ _^<^
^ ^ ^

^^

^ ^ ^

^

^

^^^a-*^

^ ^

^a

i X

.

^

^

J

a_^^l C-»
lili
j»jJOl

-J^V

i

*14

U^

Jadi)

<_j:>

l^y

li[ ^

.

V^
f
y>

Jl^

J>-JloiJ\*
!)IJ

ol—JVI

Jjj'

^^
<-^l

lT'J**^

(JI

Ju-

jll^^
»ki

jiiL-l

ijl

^ jk
«li^*
I

<*--»«

j;-^

i\At^

1

Jk;>- Is

_'»

1^'

Jj\Sw-« A«* ;JD

J J*-

JI ^;*=«-^

»

u^
I

w?_^ iJ^jV
.

I

^
J

v-J'Ul

>ii|y

(J>-

cJjil

<JLfr c^Jl

J>-JI \f 3 U-lj

j

«_jJlll

JU.V

I

4_/Jift \j

li.;Ui Ju-^I

I

aJc

vr
jj'j jl^

Jii

jj>

J i>.yi

A'^la^

1

Ji3

jlf;

j»^J

o'^'

I

!>^j

»0

9

^ ^

-•

^

>

I

^

«

V"*

y

^

-^"^^

-'*

^^^ »^^

...

'

^

"

^

i

-

(^

»u

YA

^ %

a

^ aJ

}

x^
'^ >.,' ° ' I r

^
I

i'

f'

°-^

^''

°''
i*

.'

'

f.

°'

'-

a"!

i^

V

"A

\

^

s.'

s^>

•>

»^

'

' i'

'ti-'

"

't

T

'

•"•''

''

'

'•

'V

"

t

^1

j^^l j

L^

lšj_^

i

JkA

:

!j\>^&

Ul^

aJI

^k^

'Jl^l^

'-U

'Ji

dlfU

:

JlIV i

^^i'

'Jiij' .

IjU

Uy b^

ojj-l

^^^

jf

1

ir

r
>
>

^^-^

J^

\

c^JJ

i

ti

'

j^°j

:

JUj

.

{^.J

Ili

A^r

^:;V

Y0

,)^
»
'

,-

.,.

.

,="S,>

ji'

jiii

yl

[y'

Ljk

t

.

•-•.'•-

^ ,'•'

Vi

o^iV^^^s^

'^\

:

(*[u*)
*

AL*

u« u

Ul

1

1

'

'T

.''-'

\t

i'

'.

-

'

-»,

\

,3*

rr
'>
>

'

iHVi ^ijr^'

r

,.^

s

'"> .-. '-

s,>

'

»•-.

'i.'

'i''"!

'

-rn

i'

' '

'("I

'o^ u

:

'J& J

3^\ Jt

j)1 ?

.

aJIj jlUt

Uvi Ak^

A,

rt)

^

S)U!
'I

I

CJ j^
=»,

.

l^lJa^
I

iJli
I

LJx
'

v:>i»ft
>

<»aJiJl
,

ii-U
.

,

*

^^,,

^t

.

'- ;

>^

s,^

©*«'

^

*^

mJ

1

rv-'-i

AseUa*

^^

j;i^^u^
*-!

-^?C

(i-»

(^

'

-">*

^

.

O-*

i>^ >* J

A^^Sd

4..^*

(_^

'^a

I9

Uiil*

*J^^

J

"^
i,

X<^

3

uJis

.

4^

y^

j

IT

,_^

U

4!^ Ljac-

*;

^J^ J
\

»VJ-«; J»-»J

1

i>*

J--*

3*

-J

.

IiLl.

^1

k_^

ilS

Ju- i

I

J\i*

.

LJaJ u

jl J

bU-

IjiLaJ

^

^>

NA
y

-

^^ ^Jdi

V* \

}

^^^--i'

^—

::^"

V

li* I

:

X^

AJ

.*^lJ

J
NA

t^Jt«,^,n

.^i

p

f—^
1a
"j

i^. ^^l

<^l 'i

^4*'iS

<^

uS=i

olia.:

4?

1:

-

1

L^

AL.

li-

^

*

jp

">

*

^=«-

j*

*'

^>*

<J

«

^

>

>•

a:u!

\r

J^
}

S#S

r

> >,

>

- ?

?

.

«Cjc.

U\

sr
}

f

'

Ni

?

>

,

>

^

> .

?

V

'..'>

'..

>

>

f

>

'

>

','-'>

NN

j

ijF'U^'

o'^ 5V^^ J ^Sii Lili

i

j

j^

>

'

ii

a

ii

>?

.

' '

>'?

.'^

^

1^-*

j

UU-^
:^i^

f

>
*-'^y
Jll_i

'^

'»J'S'

(^'^J

_,'^

^
5*i_

^_^

Jele

Ji.5

d^i

1C;°19'

<L

/b

O,!!^

4,tue

jjj ij^o ijjjjj

diiAl^

jij V

afjj' ;jj^i

JtAJ^l
y

I

AjCi»

\

»

,S

»

o^'

:

'Jli

'fj^V^J'\

••

Q,%i

'J\Ž

ij^ li^« l-fj

.l5>'

jT l.;3

:

'Jli

.V

:'Jl3'

?'A::Oi '^J'\

:'^\'^^

:'Jlš

»^-1*0*^^ Ji^

I.^'^J^.^^ ^^
f^>\

.

'd£

''^'
i^li
I

'j>°'^
:

'^'
'J\i
.

Si

-^l^°ij

Lij -^'^

-U»

J&

^

>, ,

4 '^f

^J^

Jl»

.

^j-jJ

:

JlSs

^llis»

^

y^j ^:>

^U

omsK
L»j!5*—-^jg (J
4_,

jSLiJl ^J'J\A\

^

<j^\)\

j iiJLtJI

<J^

il

^LT

^"^U

o^ j ^L o^ j

^.>L- flt

jj::rJI

4.:

.j;

(ilj-—J

^\ijVl Sjbl <1a)

J_p

»-J»

r

^^^'"^

J

» »r-oo

-

*;L-"_>;

i5l_;_-~i

i«_jXj.\ i*JM

j

1

:l^

.^Sli

in

a.'

U
U

4

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful