MEHANIZAM ZA IZVJETAVANJE O

POLJOPRIVREDNIM SUBVENCIJAMA U BOSNI I

HERCEGOVINI U SKLADU SA STO OBAVEZAMA
NOTIFICIRANJA
DECEMBAR, 2011.

This project is funded by the European Union

Delegation of the European Union to BiH
Skenderija 3a
71000 Sarajevo
Bosnia and Herzegovina

A project implemented by Maxwell Stamp PLC

Consortium
Skenderija 46, Sarajevo, BiH
Tel/Fax: +387 33 209 530
E-mail: eutpp@tpp.ba

SADRAJ
SKRAENICE
SAETAK

UVOD5

II

DISCIPLINE DOMAIH PODSTICAJA U KONTEKSTU STO

2.1

Zato postoje discipline domaih podsticaja

2.2

Struktura domaih podsticaja prema Sporazumu o poljoprivredi (SP) 8

III

DOMAI PODSTICAJI U POLJOPRIVREDI U BIH

3.1

Ciljevi domaih podsticaja u poljoprivredi u BiH i politike koje se slijede

3.2

Opi trendovi nivoa zatite poljoprivrednog sektora u BiH

3.3

Domai podsticaji poljoprivredi u BiH u kontekstu Sporazuma o poljoprivredi 13

IV

11

OBAVEZE NOTIFICIRANJA STO O DOMAIM PODSTICAJIMA

4.1

Obaveze notificiranja

4.2

Koje se politike uzimaju u obzir u notifikacijama 16

15

15

V
PREDLOENI MEHANIZMI NOTIFICIRANJA O DOMAEM PODSTICAJU
U BiH U SKLADU SA OBAVEZAMA NOTIFICIRANJA STO
17
5.1

Potreba za uspostavljanjem strukturiranog mehanizma notificiranja

5.2

Entitetski i centralni uredi za notificiranje (EUN i CUN) 18

5.3

Smjernice za EUN i podentitetska tijela o prikupljanju podataka

5.4

Smjernice za konsolidiranje podataka CUN u obrasce za notificiranje 21

5.5

EUN tok informacija CUN i godinji kalendar notificiranja

24

5.6

Pregled notificiranja OP i vrijednost kompletnog notificiranja

26

VI

ZAKLJUNE NAPOMENE

17

20

27

Dodatak 1. Standardna tabela za notifikacije

28

Dodatak 2. Dijagram toka klasifikacije mjera politike domaih podsticaja

prema STO obrascima za notifikacije
30
Dodatak 3. STO formati notificiranja o mjerama politike vezanim za
domai podsticaj 31

SKRAENICE
AMS

Agregatna mjera podsticaja

BD

Brko Distrikt

BiH

Bosna i Hercegovina

CUN

Centralni ured za notifikacije

OP

Odbor za poljoprivredu STO

CRN

Centralni registar notifikacija STO

EMS

Ekvivalentna mjera podsticaja

EU

Evropska unija

EUN

Entitetski uredi za notifikacije

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

GATT

Opi sporazum o carinama i trgovini

MVTiEO

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

OECD

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj

PSE

Procjene podrke proizvoaima

RS

Republika Srpska

SDT

Poseban i diferencijalan tretman

SP

Sporazum o poljoprivredi STO

STN

Standardna tabela za notifikacije

STO

Svjetska trgovinska organizacija

TPR

Pregled trgovinske politike

UR

Urugvajska runda

SAETAK

Transparentnost je jedan od glavnih stubova Svjetske trgovinske organizacije (STO). Ona

povlai visok nivo predvidljivosti i otvorenosti u procesu kojim se utvruju i praktino
provode trgovinske politike, sa ciljem postizanja usklaenosti i pomaganja lanicama da
ostvare svoja prava. Transparentnost, kao i proces notifikacija koji se koristi da bi se ona
primijenila, predstavlja pravnu obavezu STO lanica.
Osnovni nain praenja provedbe i usklaenosti jesu notifikacije koje se dostavljaju STO-u i
Odboru za poljoprivredu, a koje se odnose na obaveze prema Sporazumu o poljoprivredi
(SP). U ovom dokument bit e rijei naroito o notifikacijama o domaim podsticajima iz SP.
Kao i u drugim zemljama, postoje razliite politike i mjere kojima se pruaju poljoprivredni
podsticaji u Bosni i Hercegovini (BiH), a njih provode razliite institucije koje su nadlene za
poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju u okviru tri administrativne strukture zemlje:
Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brko Distrikta (BD). Domae podsticaje daju
i kantoni i opine u FBiH te opine u RS. Sveobuhvatnu nadlenost za vanjsku trgovinu i
pregovore za STO ima Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTiEO).
Cilj ovog dokumenta je da Bosni i Hercegovini, zemlji koja je u procesu pristupanja STO-u,
pomogne u sagledavanju razliitih obaveza po pitanju notificiranja do kojih moe doi
eventualnim lanstvom te da predloi mehanizam koji bi BiH omoguio djelotvorno
ispunjavanje notifikacijskih obaveza. U tom smislu, dokument predstavlja smjernicu za jasnu
klasifikaciju razliitih mjera politike prema standardnim obrascima za notifikacije STO.
Predlae se, imajui na umu specifinu administrativnu strukturu BiH, da mehanizam za
izvjetavanje o domaim podsticajima u poljoprivredi bude sastavljen od tri entitetska ureda
za notifikacije (EUN), po jednog za oba entiteta i jednog za BD, te Centralnog ureda za
notifikacije (CUN) na dravnom nivou MVTiEO.
Tri EUN koji bi bili smjeteni u ministarstvima nadlenim za poljoprivredu u FBiH, RS i BD,
imali bi sljedee zadatke, izmeu ostalog: da uspostave mreu kontakata sa administrativnim
jedinicama koje su zaduene za provedbu i raspodjelu poljoprivrednih subvencija, zahtijevaju
i kompiliraju detaljne informacije koje se odnose na poljoprivredne podsticaje prema
razliitim mjerama politike na osnovu standardnih tabela za notifikacije te da o tome
izvjetavaju CUN.
CUN bi trebao biti smjeten u Sektoru poljoprivrede, prehrane, umarstva i ruralnog razvoja
MVTiEO, a zadatak bi mu bio da usmjerava prikupljanje informacija koje dostavljaju EUN,
vri sintezu i konsolidaciju podataka u standarde obrasce za notifikaciju STO, prua
smjernice i daje povratne informacije EUN, kao i da djeluje kao taka za obavjetavanje o
domaim podsticajima u sluajevima kada lanice STO zatrae pojanjenja.

Predloeni mehanizam koji se nalazi u ovom dokumentu je bio predmet diskusije na

seminaru odranom 6. i 7. decembra 2011. na kojem su uestvovali nosioci interesa sa
razliitih nivoa vlasti. Uesnici su identificirali niz potekoa pri pruanju opsenih i
pravovremenih informacija o domaim podsticajima, djelimino zbog ukljuenosti velikog
broja institucija i razliitih slojeva administrativne strukture. Sloili su se da predloeni
mehanizam prua osnovu za ubrzavanje prikupljanja opsenih i pravovremenih informacija i
izvjetavanja o domaim podsticajima. Podrali su ideju da mehanizam funkcionie u okviru
nadlenosti MVTiEO, koje ima sveukupnu odgovornost za vanjsku trgovinu i za pregovore sa
STO. Identificirali su odreene prepreke koje se trebaju prevazii na razliitim nivoima
administrativne strukture BiH, ukljuujui obuku i osnovne zahtjeve ljudskih resursa kako bi
bili u mogunosti da u potputnosti ispune ovaj zadatak.
U dokumentu se takoer navodi da, pored ispunjavanja obaveza STO, implementacija
predloenog mehanizma moe pruiti mogunost za postizanje interne transparentnosti u BiH
za procjenjivanje razliitih politika u smislu pretpostavljenih koristi i uenja iz politika koje
primjenjuju druge lanice ime se mogu izbjei odreeni instrumenti koji ne funkcioniraju ili
se mogu primijeniti drugi koji bolje djeluju u odnosu na date ciljeve.
Konano, dokument sugerira da uzimajui u obzir da se politika poljoprivrednog sektora u
BiH jo razvija u smislu smjera i orijentacije sektora u budunosti, treba donekle biti oprezna
i detaljno razmisliti prije preuzimanja definitivnih obaveza STO koje se odnose na domae
podsticaje. Jasno, ako se u obzir uzme cilj pristupanja u lanstvo Evropske unije (EU), oblik
domaih podsticaja prvo treba da se uskladi sa strukturom podsticaja EU, tako da pristupanje
STO ne blokira domau politiku u strukturi koja moda nije kompatibilna sa EU.

UVOD

Transparentnost je jedan od glavnih stubova multilateralnog trgovinskog sistema STO-a i

GATT-a koji joj je prethodio1. Koncept transparentnosti odnosi se na niz povezanih aktivnosti
koje ukljuuju: nain na koji se pravilo ili politika donose u zemlji, nain na koji se pravilo
primjenjuje ili politika provodi, nain na koji se druge lanice STO-a notificiraju o novom
pravilu ili politici, nain na koji se notifikacije strukturiraju i nain na koji ih nadleni organi
STO kolektivno revidiraju te nain na koji se rezultati ovog procesa objavljuju. Stoga se
transparentnost odnosi na kreiranje informacije o pravilima i politikama koje slijede lanice,
kao i na kreiranje dogovorenih tumaenja te informacije 2. Ukratko reeno, funkcija
transparentnosti u okviru STO povlai visok nivo predvidljivosti i otvorenosti u procesu
kojim se utvruju i praktino provode trgovinske politike, sa ciljem postizanja usklaenosti i
pomaganja lanicama da ostvare svoja prava.
Osnovni nain praenja provedbe i usklaenosti predstavljaju notifikacije koje se dostavljaju
STO. U redovnim intervalima se dostavljaju brojne notifikacije specijaliziranim odborima
STO (npr. Odboru za poljoprivredu kada se radi o obavezama iz Sporazuma o poljoprivredi),
radnim tijelima, radnim grupama i raznim vijeima koja se redovno sastaju u STO). Ove
interakcije pruaju prostor za razmjenu informacija i miljenja, pojanjenja o politikama koje
se slijede i prilagodbe politika koje moda nisu u skladu sa dogovorenim pravilima. Ustvari,
transparentnost doprinosi brzom i efikasnom spreavanju potencijalnih sukoba.
Transparentnost i proces notificiranja koji se koristi za njenu primjenu predstavljaju pravnu
obavezu lanica STO. Osnovna odredba o transparentnosti sadrana je u lanu X GATT-a koji
se odnosi na Objavljivanje i administriranje trgovinskih propisa3, a kasnije je proirena i i
detaljnije propisana u razliitim sektorskim sporazumima STO. U Sporazumu o poljoprivredi,
transparentnost je predviena lanom 18. Ispitivanje provoenja obaveza, gdje u stavu 18.2
stoji:
Postupak ispitivanja pokree se na osnovu notifikacije koju podnose lanice u vezi
sa odreenim pitanjem i u intervalima koji e se odrediti, kao i na osnovu
dokumentacije koju e Sekretarijat, na zahtjev, pripremiti kako bi se olakao proces
ispitivanja.

Ostala etiri stuba su: nediskriminacija, reciprocitet, predvidljivost primjenom obaveza i odluivanje
konsenzusom.
2
Halle, M. and R. Wolfe, A new approach to transparency and accountability in the WTO, ENTWINED,
Issue brief, Stockholm 2010.
3
Od lanica STO se zahtijeva da blagovremeno objavljuju trgovinske propise, uspostave i odravaju institucije
koje omoguuju pregled administrativnih odluka koje imaju uticaja na trgovinu, odgovaraju na zahtjeve kojima
druge lanice trae informacije i notificiraju STO o promjenama u trgovinskim politikma prije nego to pone
njihova provedba. Zahtjeve po pitanju transparentnosti dopunjava multilateralni nadzor trgovinskih politika koji
vre STO lanice, uz periodine preglede zemalja (Pregledi trgovinske politike) koji se razmatraju u okviru
Mehanizma STO za pregled trgovinske politike.
5

Ovaj dokument se bavi obavezama notificiranja prema Sporazumu o poljoprivredi STO (SP),
a naroito domaim podsticajima iz SP. Cilj dokumenta je da Bosni i Hercegovini, zemlji
koja je u procesu pristupanja STO, pomogne u sagledavanju razliitih obaveza po pitanju
notificiranja do kojih moe doi eventualnim lanstvom te da predloi mehanizam koji bi
BiH omoguio djelotvorno ispunjavanje notifikacijskih obaveza.
Prijedlog koji se nalazi u ovom dokumentu identificira razliite kategorije mjera politike koje
se moraju notificirati i navodi povezanost tih mjera sa specifinim obrascima za notifikacije o
domaim podsticajima STO. U dokumentu je predstavljen protok informacija, imajui na
umu administrativnu strukturu BiH, kao i nain na koji se subvencije trebaju agregirati na
dravnom nivou da bi se dalje dostavile kao notifikacija STO.
Ovaj prijedlog je proistekao iz procesa konsultacija sa predstavnicima vlasti na razliitim
nivoima, kojim su se ispitali konceptualni aspekti koji se odnose na definiciju i mjerenje
podsticaja u skladu sa razliitim domaim politikama u BiH. Konsultacije su takoer
pomogle u procjeni stanja po pitanju dostupnosti zahtijevanih informacija, nivoa na kojem je
mogue i praktino biljeiti relevantne podatke, promoviranja usklaivanja izvjetavanja
razliitih administrativnih tijela i praktinih naina agregiranja podataka u obrazce za
notifikacije STO.
Na seminaru odranom 6. i 7. decembra 2011. na kojem su prisustvovali uesnici sa raznih
nivoa vlasti diskutovalo se o predloenom mehanizmu. Uesnici su se sloili da je predloeni
pristup provodiv u praksi i da mehanizam prua osnovu za ubrzavanje prikupljanja opsenih i
pravovremenih informacija i izvjetavanja o domaim podsticajima. Podrali su ideju da
mehanizam funkcionie u okviru nadlenosti MVTiEO, koje ima sveukupnu odgovornost za
vanjsku trgovinu i za pregovore sa STO. Identificirali su odreene prepreke koje se trebaju
prevazii na razliitim nivoima administrativne strukture BiH, ukljuujui obuku i osnovne
zahtjeve ljudskih resursa kako bi bili u mogunosti da u potputnosti ispune ovaj zadatak.

II

DISCIPLINE DOMAIH PODSTICAJA U KONTEKSTU STO

Obaveze po pitanju domaih podsticaja iz Urugvajske runde (UR) definirane su Sporazumom

o poljoprivredi (SP). SP predstavlja prvi multilateralni sporazum koji je u potpunosti
posveen poljoprivredi i bio je jedan od 29 pojedinanih pravnih akata ukljuenih u krovni
sporazum o uspostavljanju STO 1994. godine koji je stupio na snagu 1.1.1995. godine 4. Cilj
PS bio je reformirati trgovinu u poljoprivrednom sektoru i doprinijeti tome da politike
zemalja lanica budu vie tritno orijentirane da bi se unaprijedila predvidljivost i sigurnost i
za uvoznice i za izvoznice.
2.1

Zato postoje discipline domaih podsticaja

Prije uspostavljanja STO, od 1948. do 1994. godine, Opi sporazum o carinama i trgovini
(GATT) pruao je najire prihvaen set pravila kojim se rukovodila meunarodna trgovina.
Iako su se pravila trgovine utvrena GATT-om primjenjivala i na poljoprivredu, sadravala su
mnoge nedostatke, odstupanja i izuzea od veine disciplina koje su se primjenjivale na
proizvedene robe. Na primjer, izvozne subvencije nisu bile dozvoljene za veinu industrijskih
proizvoda, ali su bile dozvoljene za poljoprivredne proizvode. Pored toga, GATT je
dozvoljavao primjenu uvoznih kvota, kako i subvencija za domau proizvodnju
poljoprivrednih proizvoda. Kao rezultat toga, poljoprivredna trgovina bila je veoma naruena
i nedostajala je transparentnost i pravinost5.
U skoro svim zemljama poljoprivreda je bila i ostala veoma osjetljiv sektor, a pregovori
tokom osmogodinje Urugvajske runde bili su najtei do sada. U velikoj mjeri je to
uzrokovano irinom i dubinom mjera koje su se morale uvesti u poljoprivredu da bi reforma
sektora imala smisla. Naroito su se domae i trgovinske politike posmatrale kao izuzetno
povezane i morale su se istovremeno razmatrati. Razliite forme subvencioniranja domae
poljoprivrede ohrabrile su prekomjernu proizvodnju. To je zauzvrat istisnulo uvoz ili
dovodilo do izvoznih subvencija ili niskih dampiranih cijena na svjetskim tritima. Nadalje,
ovakva politika dranja domaih cijena na neprirodno visokom nivou kroz subvencije
zahtijevala je uvoenje paralelnih mjera na granicama, kroz kontrolu uvoza putem
restriktivnih uvoznih kvota, visokih i esto varijabilnih carina, kao i necarinskih mjera. Sve
ove, esto ad hoc, mjere drale su podalje robe efikasnijih proizvoaa i doprinijele veoj
nestabilnosti na svjetskom tritu izoliranjem domaeg trita od skokova u svjetskim
cijenama. U sutini, sve prilagodbe nepostojanim cijenama padale su na zemlje koje nisu
subvencionirale.
Iz svih ovih razloga, discipline domaih podsticaja postale su neophodni trei stub SP, pored
pristupa tritu i izvozne konkurencije. Ustvari su zemlje napravile kompromis u elji da
4

The Legal Texts: The Results of the Uruguay Round Multilateral Trade Negotiations, Cambridge University
Press, World Trade Organization, 1999. www.wto.org/english/docs_e/legal_e/legal_e.htm#ag
5
Agriculture: Fairer Markets for Farmers. www.wto.org/english/thewto_e/whatis_e/tif_e/agrm3_e.htm
7

unaprijede pristup tritu za svoj izvoz i pristale su na zahtjev drugih zemalja da smanje
subvencije koje naruavaju trgovinu. Dogovorene discipline ukljuivale su zamrzavanje
proizvodnje i subvencija koje naruavaju trgovinu na nivou baznih perioda, nakon kojih su se
uvodila godinja smanjenja tih obavezujuih nivoa.
2.2 Struktura domaih podsticaja prema Sporazumu o
poljoprivredi (SP)
Domai podsticaji se u irem smislu odnose na one poljoprivredne politike koje djeluju u
zemlji tako da utiu na interne ruralne prihode i prihode gazdinstva, koritenje resursa,
proizvodnju i potronju poljoprivrednih proizvoda ili sadre okoline uinke na
poljoprivredne djelatnosti. Pojedinane lanice STO-a zadravaju pravo i mogu ih njihove
vlasti obavezati da koriste politike domaih podsticaja u svrhu postizanja ciljeva razliitih
domaih politika. U odgovoru na ovaj imperativ, SP razlikuje dvije ire vrste mjera
podsticaja: prva vrsta su one mjere koje su izuzete iz obaveza smanjenja. One se nazivaju
indirektnim ili nepovezane mjerama i smatra se da imaju mali efekat naruavanja
proizvodnje i trgovine. U drugoj kategoriji su one mjere podsticaja koje se nazivaju
direktne ili povezane jer se smatra da imaju neupitnu vezu sa proizvodnjom. One su cilj
disciplina domaih podsticaja i predmetom su ogranienja, ukljuujui i postepena smanjenja
od historijskih baznih nivoa.
Struktura SP koja se odnosi na domae podsticaje (i odnosne klasifikacije politika za
notifikacije lanica) odraava gore navedenu potrebu da se razdvoje one politike koje bi
trebale biti disciplinirane od onih politika koje ostaju u diskreciji lanica. Smatra se da ova
druga kategorija indirektnih, odnosno nepovezanih podsticaja ima minimalni efekat na
proizvodnju i trgovinu tako da se te politike nazivaju politike zelene kutije i izuzete su iz
obaveza smanjenja. Prema postojeem SP6, politike ograniavanja proizvodnje, takozvane
politike plave kutije su takoer izuzete od obaveza smanjenja. 7 Kategorija direktnih ili
povezanih politika koje utiu na proizvodnju specifinih proizvoda ili na opu poljoprivrednu
proizvodnju (ime su predmetom obaveza smanjenja) obino se naziva uta kutija odnosno
Agregatne mjere podsticaja (AMS). Slijedi detaljniji opis ovih kutija.
Zelena kutija. Ovdje su ukljuene domae subvencije koje ne naruavaju trgovinu ili, u
veini sluajeva, uzrokuju minimalni poremeaj dok istovremeno postiu razliite ciljeve
domaih politika. Te politike, kako su identificirane u aneksu 2 SP, izuzete su iz disciplina
domaih podsticaja u skladu sa lanovima 7.1 i 7.2 (a). Usklaene politike ukljuuju osnove
za aktivnosti poput poljoprivrednih istraivanja i proirenja, ouvanja i okolia, ruralnog
razvoja, zaliha hrane, domae pomoi u hrani (npr. kuponi za hranu), plaanja za velike
nesree na gazdinstvima i strukturalnih programa prilagoavanja. Takoer su izuzeta
6

Postoji nekoliko znaajnih izmjena ovih disciplina i sadraja Kutija do kojih je dolo tokom Doha runde,
meutim jo uvijek se o njima pregovara (Revised Draft Modalities for Agriculture, WTO Committee on
Agriculture Special Session, TN/AG/W/4/Rev.4, December 2008)
7
Pored toga, subvencije za investicije i ulazne elemente za siromane poljoprivrednike (lan 6.2 SP) takoer su
izuzete iz obaveza smanjenja, ali se ovo je specifino odredba Posebnog i diferencijalnog tretmana koji se
primjenjuje samo na zemlje u razvoju (Kutija SDT). Dok BiH ne ispregovara pristupanje STO-u kao zemlja u
razvoju, ne moe iskoristiti ovu kategoriju podsticaja.
8

nepovezana plaanja, odnosno plaanja koja nisu vezana za trenutne odluke o proizvodnji.
Ne postoje ogranienja za podsticaje koje zemlja moe davati unutar ovih politika, pod
uslovom da je svaka od izuzetih politika potpuno u skladu sa odredbom u aneksu 2 SP.
Plava kutija. Ovdje su ukljueni podsticaji koji bi inae bili u utoj kutiji, ali su u plavoj u
sluaju da podsticaj takoer zahtijeva od poljoprivrednih proizvoaa da ogranie
proizvodnju (lan 6.5). I ratarstvo i stoarstvo mogu se kvalificirati za ovaj izuzetak. Ne
postoje ogranienja na troenje u plavoj kutiji prema postojeem SP.
uta kutija. Smatra se da domai podsticaji koji nisu ukljueni u izuzete kategorije imaju
direktan efekat na poljoprivrednu proizvodnju te se mjere totalnom trenutnom agregatnom
mjerom podsticaja (AMS). AMS kombinira monetarnu vrijednost svih neizuzetih
poljoprivrednih podsticaja u jednu sveobuhvatnu mjeru. AMS ukljuuje i budetske aspekte u
formi stvarnih ili izraunatih iznosa direktnih plaanja proizvoaima prema razliitim
odredbama za robne kredite, subvencijama za ulazne elemente, kamatnim subvencijama za
programe robnih kredita, kao i prema transferima prihoda od potroaa koji su rezultat
graninih mjera koje odravaju domae cijene iznad svjetskih cijena.
De minimis izuzeci. Podsticaji specifini za robu ispod 5% (10% za zemlje u razvoju)
vrijednosti proizvodnje robe smatraju se dovoljno benignim da ne moraju biti ukljueni u
izraunavanje AMS (lan 6.4). Takvi podsticaji koji su specifini za robu evaluiraju se za
svaku pojedinanu robu. Na slian nain, podsticaji koji nisu specifini za robu, a koji su
ispod 5% (10% za zemlje u razvoju) ukupne vrijednosti proizvodnje svih roba mogu biti
izuzeti od ukljuivanja u AMS. Za zemlje koje nemau obavezu smanjenja AMS u svojoj listi
obaveza, domai podsticaji su ogranieni na de minimis vrijednosti i za osnovu koja je
specifina i onu koja je nespecifina za proizvod za svaku godinu (lan 7.2(b)).
Bazni nivo AMS. Postojee lanice STO su se dogovorile o baznom nivou AMS koji je
utvren za bazni period (1986-1988). Time je definiran gornji nivo za est godina perioda
provedbe, a to predstavlja smanjenje od 20% u odnosu na bazu AMS koju treba povratiti u
est jednakih godinjih rata tokom 1995-2000. Bazni period za nove lanice STO utvruje se
u procesu pregovora, a period je mogue aurirati u sluajevima produenih pregovora.
Meutim, oigledno je da je izbor baznog perioda veoma znaajan jer utvruje gornje granice
AMS u budunosti (o tome e biti vie govora u sljedeem dijelu).
III

DOMAI PODSTICAJI U POLJOPRIVREDI U BIH

3.1 Ciljevi domaih podsticaja u poljoprivredi u BiH i politike koje

se slijede
Kao i u drugim zemljama, postoje razliite politike i mjere kojima se pruaju poljoprivredni
podsticaji u BiH i te mjere provode razliite institucije nadlene za poljoprivrednu i
prehrambenu proizvodnju unutar razliitih administrativnih struktura zemlje. FBiH i RS
imaju vlastite programe na entitetskom nivou, pruaju podsticaje specifine i nespecifine za
proizvode, kao i podsticaje za razne segmente ruralnog razvoja i openito poljoprivrede.
9

Kantoni i opine u FBiH te opine u RS pruaju dodatne podsticaje za poljoprivredne

aktivnosti. BD takoer primjenjuje vlastiti program poljoprivrednih podsticaja.
U FBiH, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja daje direktne podsticaje za
proizvoae mlijeka i duhana putem subvencija koje se plaaju za dostavljanje mljekarama i
preraivaima duhana. Daje se direktni podsticaj i za druge robe, ukljuujui: subvencija po
toni itarica; subvencija po hektaru za krompir i povre; subvencija po grlu za dranje i uzgoj
stoke. Daju se podsticaji i za osnivanje vonjaka i vinograda. Dostupni su investicijski
podsticaji za mehanizaciju gazdinstva, skladitenje proizvoda i poboljanja na gazdinstvu.
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RS daje podsticaje za ratarstvo za
itarice, kukuruz, uljaricu, duhan i mlijeko. Kada govorimo o ovim proizvodima, pomo je
uslovljena dostavljanjem proizvoda preraivaima. RS takoer daje podsticaje za dranje i
uzgoj goveda, svinja, peradi i pela. Daju se investicijski podsticaji za vonjake,
mehanizaciju gazdinstva, skladitenje proizvoda i tale za stoku. Postoje kreditne linije za
kupovinu ulaznih elemenata i kapitalne investicije.
U BD, Odjeljenje za poljoprivredu i umarstvo nadleno je za provedbu poljoprivrednih
podsticaja uglavnom putem direktnih plaanja po hektaru obraene zemlje za itarice,
uljanicu, voe, povre i po grlu za proizvodnju mlijeka. Daje se investicijska pomo za
sadnju vonjaka po hektaru i za uzgoj stoke po grlu. Takoer se daje pomo za mehanizaciju
gazdinstva i za fiksna ulaganja u tale, staklenike, skladita i tehnologije.
Lokalne i regionalne vlasti (kantoni, opine) takoer pruaju podsticaje poljoprivrednicima
putem podsticaja za proizvodnju (npr. mlijeko, itarice, industrijsko bilje, povre, med),
uzgoj stoke (goveda, konji, svinje, ovce, perad), nabavku ulaznih elemenata (sjemena,
sadnica, fertilizatora), finansiranje ad hoc obuka o upravljanju gazdinstvom i marketingu,
podsticaje za pelare, kao i druge razvojne programe koji nisu specifini za proizvod.
Iako su mjere poljoprivrednih podsticaja u administrativnim strukturama BiH razliite u
smislu njihove administrativne i budetske strukture, opi ciljevi razliitih politika koje se
provode su slini i ukljuuju:

pomaganje pri ponovnom uspostavljanju i poveanju produktivnosti glavnih

poljoprivrednih podsektora s ciljem poveanja domae proizvodnje hrane i
poljoprivrednih proizvoda i unapreenja koritenja prirodnih resursa;

pruanje sistema podrke da bi se ojaala gazdinstva i poveao nivo zaposlenosti u

ruralnim podrujima;

unapreenje samodostatnosti u hrani, smanjenje uvoza hrane i poljoprivrednih ulaznih

elemenata i proizvoda, poveanje izvoza;

doprinos ekonomskom razvoju zemlje podsticanjem poljoprivrednog sektora i

povezanih prehrambeno-preraivakih grana.
10

3.2

Opi trendovi nivoa zatite poljoprivrednog sektora u BiH

Direktne i indirektne subvencije u poljoprivredi predstavljaju jednu od politika koje vlade

koriste da bi zatitile sektor. Pored toga ipak postoji jo jedan vaan instrument politike
granina zatita. Uvozne carine, do mjere do koje se mogu primjenjivati, mogu izolirati
domae proizvoae od svjetskih cijena tako da poljoprivrednici dobiju mnogo vie cijene od
svjetskih, a razliku ini primjenjiva carina. U ovom sluaju sam transfer poljoprivrednicima
ne dolazi od vladinih budeta, ve od potroaa koji moraju plaati vie cijene za proizvode
koji su predmetom uvozne carine.
Ovaj dokument se nee baviti carinama (openito pristupom tritu), ali je vano imati carine
na umu u kontekstu sveukupnog nivoa zatite koja se daje domaim proizvoaima.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTiEO) nadleno je za vanjsku
trgovinu i granine mjere koje na nju utiu.
Dolo je do znaajnog rasta domaih podsticaja u BiH tokom proteklih godina. Izmeu 20022004. i 2007. procijenjeni domai podsticaji u BiH su se poveali za vie od pet puta (Slika
3.1). Ustvari je dolo do velikog rasta zbog injenice da se prethodnih godina davao veoma
nizak nivo podsticaja. Ipak, ak i sa ovim velikim poveanjem tokom proteklih godina, nivo
domaih podsticaja u BiH znaajno je nii od nivoa u nekim drugim zemljama regiona,
prema OECD mjeri Procjene podsticaja za proizvoae (PSE) koja se procjenjuje na osnovu
razliitih kriterija (Slika 3.2). Uporedba sa EU je jo i vie iznenaujua jer je PSE za BiH
samo malo dio PSE za EU, bez obzira na grupiranje u EU koje se razmatra.
Slika 3.1 Domai podsticaji u BiH

Izvor: Smjernice za usklaivanje politika poljoprivrednih podsticaja u BiH sa pravilima STO, EUTPP,
2008

11

Slika 3.2. Uporedba PSE BiH sa zemljama u regiji i sa EU (2007)

Izvor: Sabahudin Bajramovi, Jakub Butkovi, Aleksandra Nikoli, Analiza budetskih transfera u
poljoprivrednom sektoru Bosne i Hercegovine primjenom OECD indikatora, XV meunarodno naunostruno savjetovanje agronoma Republike Srpske, odrano u Trebinju 16-19.3.2010.

Jasno je da BiH nije dostigla nivo ukupnih podsticaja domaoj poljoprivredi koji je uporediv
sa susjedima. Nadalje, tek treba uskladiti nivoe poljoprivrednih podsticaja sa EU. Takoer se
ini da bi utvrivanje obaveza domaih podsticaja STO na osnovu prosjeka u proteklom
periodu moglo ograniiti nivo podsticaja koji e se davati u ovom sektoru u budunosti,
imajui na umu jak trend rasta domaih podsticaja u proteklih nekoliko godina.
Slika 3.3: Komparacija podrke poljoprivrednicima u EU i u BiH

Izvor: Sabahudin Bajramovi, Jakub Butkovi, Aleksandra Nikoli, Analiza budetskih transfera u
poljoprivrednom sektoru Bosne i Hercegovine primjenom OECD indikatora, XV meunarodno
nauno-struno savjetovanje agronoma Republike Srpske, odrano u Trebinju 16-19.3.2010
Slika 3.3. jasno prikazuje probleme u harmonizaciji podsticaja sa Zajednikom poljoprivrednom
politikom EU (EU CAP) i postignuti nivo harmonizacije po tim politikama. U isto vrijeme,
neophodno je podcrtati, da zbog potrebe usklaivanja politika prema zahtjevima STO i EU, interna
harmonizacija izmeu administrativnih struktura u BiH je potrebna i predstavlja prioritet.

12

Slika 3.4 domai podsticaji koje daju lokalne vlasti

Izvor: Smjernice za usklaivanje politika poljoprivrednih podsticaja u BiH sa pravilima STO, EUTPP,
2008

Kako je ve navedeno, domai podsticaji se daju na razliitim nivoima vlasti, entitetskom,

kantonalnom i opinskom te nivou BD. Raznolikost podsticaja u poljoprivredi i relativni
znaaj ovih moguih izvora prikazani su na Slici 3.4. FBiH i RS su najvei dio ukupnih
poljoprivrednih podsticaja dali u periodu 2005-2007, RS 47% a FBiH 45% od ukupnog
iznosa. Udio BD je 3%, a preostalih 5% su podsticaji koji se daju na nivou BiH. Slika 3.4
pokazuje znaaj administracija ispod nivoa entiteta u podsticanju poljoprivrede kantoni i
opine u FBiH i RS imali su 37% udjela u ukupnim podsticajima u BiH 2007. godine. Ovo je
vano iz perspektive sveobuhvatnog evidentiranja poljoprivrednih podsticaja u BiH, gdje su
informacije od kantona i opina kljune (o ovome e biti vie rijei u sljedeem dijelu).
3.3 Domai podsticaji poljoprivredi u BiH u kontekstu Sporazuma
o poljoprivredi
Procjene distribucije domaih podsticaja u skladu da utvrenim kategorijama podsticaja iz SP
prikazane su na Slici 3.5, a zasnovane su na nedavnoj jednokratnoj procjeni podsticaja. Od
skoro uporedivih iznosa domaih podsticaja u utoj i zelenoj kutiji u periodu 2002-2004,
dolo je do znaajnih poveanja u utoj kutiji tako da je 2008. godine uta kutija bila za 60%
vea nego zelena8.

Tane cifre o domaim podsticajima nisu predstavljene u ovom dokumentu iz razloga povjerljivosti u
kontekstu trenutnih pregovora BiH o pristupanju STO.
13

Slika 3.5 Domai podsticaji u BiH (milioni KM)

Izvor: Smjernice za usklaivanje politika poljoprivrednih podsticaja u BiH sa pravilima STO, EUTPP,
2008

Kada govorimo o proizvodima koji se subvencioniraju, mlijeko je poljoprivredni proizvod na

koji otpada vei dio subvencija koje naruavaju proizvodnju u BiH i koji je imao udio od
skoro jedne etvrtine AMS 2007. godine (slika 3.6). Takoer razne vrste mesa imaju udio u
ukupnoj AMS od nekih 28% 2007. Meu itaricama, proizvodnja penice imala je udio od
nekih 12%, duhan oko 3% i uljanica manje od 1% od ukupnog iznosa za 2007. godinu.

Slika 3.6 uta kutija subvencija u BiH, 2007

Izvor: Smjernice za usklaivanje politika poljoprivrednih podsticaja u BiH sa pravilima STO, EUTPP,
2008

14

IV

OBAVEZE NOTIFICIRANJA STO O DOMAIM PODSTICAJIMA

4.1

Obaveze notificiranja

Iako su pregovori Urugvajske runde utvrdili opa pravila koja se odnose na discipline
subvencioniranja (kao i na pristup tritu i izvoznu konkurenciju) koja se odnose na sve
lanice, svaka lanica pojedinano pregovara svoje specifine obaveze po pitanju politike.
Lista obaveza, zajedno sa implementacijskim periodom, utvruje se za svaku pojedinanu
zemlju u Listi koncesija (odnosno listi obaveza zemlje)9. Sve liste zemalja su odobrene u
okvoru sporazuma Urugvajske runde pregovora. lanice koje su se pridruile nakon
1.1.1995. godine takoer su izlistale svoje obaveze politike (koje su ispregovarane tokom
procesa pristupanja) u Listi koncesija. Zemlje koje pristupaju moraju dobiti jednoglasnu
saglasnost za Listu koncesija i to predstavlja dio procesa pristupanja.
Pojedinane lanice su pravno obavezane samo na one obaveze koje se nalaze na Listi
koncesija, bez obzira kako stoje u odnosu na ope smjernice koje su utvrene Urugvajskom
rundom10.
U odnosu na obaveze domaih podsticaja, sve zemlje imaju obavezu da notificiraju STO
Odbor za poljoprivredu (OP) o svim mjerama koje se uklapaju u izuzete kategorije zelene
kutije, kao i o svim direktnim plaanjima u okviru programa ograniavanja proizvodnje
(plava kutija). Pored toga, lanice kojima je AMS u baznom periodu moraju izraunavati
trenutnu AMS, a trenutna ukupna AMS se mora notificirati i zadravati na obavezanom
nivou. Kada lanica koja nema takvu obavezu na listi ima mjere podsticaja koje nisu
pokrivene izuzetim kategorijama, mora se dostaviti notifikacija kojom se pokazuje da su
takvi neizuzeti podsticaji na relevantnim de minimis nivoima.
Izraeni su posebni obrasci za notifikacije da bi se unaprijedila usklaenost sa obavezama
notificiranja. Razvijene zemlje imaju obavezu da na godinjoj osnovi notificiraju o
politikama domaih podsticaja11. Pored godinjih obaveza notificiranja, lanice moraju
notificirati o svim izmjenama postojeih ili uvoenju novih mjere u izuzete kategorije. OP
takoer redovno ispituje notifikacije.
Relevatne odredbe SP koje se odnose na obaveze notificiranja su:
lan 1 Znaenje pojmova
lan 3 Ukljuivanje koncesija i obaveza
lan 6 Obaveze u vezi sa domaim podsticajima
lan 7 Ope discipline domaih podsticaja
9

Lista koncesija za svaku od lanica STO-a dostupna je na:

www.wto.org/english/tratop_e/agric_e/supporting_tables_e.htm
10
Schnepf, R., Agriculture in the WTO: Policy Commitments Made Under the Agreement on Agriculture, CRS
Report for Congress, Library of Congress, maj, 2005.
11
Zemlje u razvoju svako druge godine, a najmanje razvijene zemlje periodino.
15

Aneks 2 Domai podsticaji: osnov za izuzee od obaveze smanjenja

Aneks 3 Izraunavanje Agregatne mjere podsticaja
Aneks 4 Izraunavanje ekvivalentne mjere podsticaja
4.2

Koje se politike uzimaju u obzir u notifikacijama

Prvi korak u notificiranju poljoprivrednih podsticaja je ispravna identifikacija svih transfera u

poljoprivredu od potroaa i poreskih obveznika, a na osnovu vladine politike. Pored
budetskih izdataka, podsticaji ukljuuju druge procijenjene transfere koji ne zahtijevaju
stvarne finansijske raspodjele (npr. kreditne koncesije), kao i implicitne transfere od
potroaa do poljoprivrednika koji rezultiraju iz odravanja domaih cijena iznad nivoa
svjetskih cijena. Drugim rijeima, mjera politike se notificira ako generira transfere
poljoprivrednim proizvoaima, bez obzira na prirodu, ciljeve ili uinke mjere politike.
U svim zemljama transferi u poljoprivredi se obino provode putem niza institucija i
ukljuuju mjere politike koje nisu koncentrirane u jednom tijelu ve su rairene i horizontalno
i vertikalno po strukturama vlasti. Institucije i mjere politike koje podstiu poljoprivredu
mogu biti u nadlenosti raznih ministarstava, a ne samo ministarstva koje je formalno
nadleno za poljoprivredu, i to na razliitim nivoima vlasti, npr. centralnom, entitetskom,
kantonalnom ili opinskom. Nije vano koje ministarstvo provodi ili na kojem se nivou
administrativne strukture provodi politika sve dok je glavni korisnik te politike, ako ne i
jedini, sama poljoprivreda. S druge strane, nije uvijek sluaj da su sve politike usmjerene na
poljoprivredu koje provodi ministarstvo neophodno politike podsticaja za poljoprivredu, na
primjer umarstvo i ribarstvo su dva sektora koja su van odredbi SP.
Kako je ve navedeno, u sluaju BiH postoje razliiti nivoi vlasti koji donose i provode
poljoprivredne politike, a to su dravni, entitetski, kantonanlni i opinski nivo te nivo BD.
injenica je da je visina podsticaja na kantonalnom i opinskom nivou znaajna (oko 37%
2007). Sve politike i mjere koje predviaju podsticaje u poljoprivredi, bez obzira na nivo na
kojem su donesene i implementirane, trebaju biti ukljuene u politike koje se notificiraju.

16

PREDLOENI MEHANIZMI NOTIFICIRANJA O DOMAEM PODSTICAJU

U BiH U SKLADU SA OBAVEZAMA NOTIFICIRANJA STO

5.1 Potreba za uspostavljanjem strukturiranog mehanizma

notificiranja
Klasificiranje domaeg podsticaja u okviru SP i drugih relevantnih oblika notificiranja
kreiranih u te svrhe imaju odreen cilj, a to je praenje usklaenosti lanica sa konkretnim
obavezama koje su preuzeli. Iako je usklaenost obaveza drave, u mnogim sluajevima
decentraliziranih i federalnih drava, okvir poljoprivredne politike i implementacije te
politike se dogaaju na mnogo razuenijem nivou, kao to je ve spomenuto. To je sluaj, na
primjer, sa EU, u kojoj 27 zemalja lanica implementira zajedniku poljoprivrednu politiku,
ali imaju odreeni stepen autonomije primijenjenih politika podsticaja. Meutim, naelno,
EC u Briselu je odgovorna za konsolidiranje dravnih podataka i podnoenje tih podataka
STO. Slina situacija, ali u mnogo manjoj mjeri, je i u BiH, kao to je ve spomenuto, gdje se
kreiranje, pripremanje budeta i implementiranje politika domaeg podsticaja u poljoprivredi
u velikoj mjeri odvija na entitetskom nivou ili podentitetskom nivou12, dok je Ministarstvo
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na nivou BiH odgovorno za notificiranje prema STO
na nivou drave.
Ovakva struktura predstavlja nekoliko neobinosti vezanih za notificiranje STO o domaem
podsticaju. U pogledu odreenog nesklada meu entitetima vezanog za instrumente
politika koje se provode u podrci poljoprivredi (i etiketiranja tih instrumenata), ovisno o
njihovim pojedinanim prioritetima, razvojnim ciljevima i raspoloivim sredstvima za
podsticaj poljoprivredi. Ovo bi se, na primjer, moglo odnositi na sluaj direktnih podsticaja
vezanih za proizvode koji se pruaju za odreene usjeve, a koji se FBiH daje na osnovu
proizvedene koliine (po toni), dok se u RS podsticaj bazira na pokrivenosti poljoprivredne
povrine (po hektaru). Zbog razliitih primjenjenih lokalnih politika, njihov opis se moe
najbolje izvriti na lokalnom nivou. Iz toga proizilazi da se primarne informacije o
poljoprivrednim podsticajima trebaju sumirati na nivou entiteta i na podentitetskom nivou,
gdje se kreiraju i implementiraju politike, i nakon toga, provjeriti i konsolidirati na dravnom
nivou radi prosljeivanja notifikacija STO.
Iako bi se takoer moglo obaviti decentraliziranje procesa notificiranja STO na entitetskom
nivou, i jednostavno konsolidiranje informacija na dravnom nivou prije prosljeivanja STO,
to nije mogue zbog prikupljanja ukupne AMS, koja je via od samog sabiranja pojedinanih
AMS entiteta. Razlog za to je injenica da de minimis provizije koje se odnose na AMS
vezanu za proizvode i AMS koja nije vezana za proizvode mogu biti testirane samo na
zbirnom dravnom nivou13. Stoga je neophodno imati resurse za notificiranje na svim
nivoima administrativne strukture BiH; na entitetskom i podentitetskom nivou za prikupljanje
12

Na odreeni nain, struktura BiH je kompliciranija od EU, u smislu da postoji znaajna budetska autonomija
na nivou entiteta u segmentu politike poljoprivrede.
13
Poznato je da domai podsticaj odreenom proizvodu nije ukljuen u AMS kada je manji od 5% (10% za
zemlje u razvoju) od vrijednosti dravne proizvodnje odreenog prinosa. Slino tome, domai podsticaj koji nije
posebno namijenjen odreenom proizvodu nije ukljuen u AMS kada je manji od 5% (10% za zemlje u razvoju)
od vrijednosti ukupne dravne poljoprivredne proizvodnje.
17

primarnih podataka o politikama podsticaja i na dravnom nivou za konsolidiranje

agregiranih podataka i za njihovo formatiranje u skladu sa STO formatom za notificiranje.
Ovo je takoer sluaj u decentraliziranim administrativnim strukturama, poput EU i SAD, pri
ispunjavanju obaveza notificiranja STO.

5.2

Entitetski i centralni uredi za notificiranje (EUN i CUN)

Predloeno je da osnovnu strukturu notificiranja ine tri entitetska ureda za notificiranje

(EUN), po jedan iz svakog administrativne strukture i jedan centralni ured za notificiranje
(CUN) na dravnom nivou, u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Tri EUN, smjeteni u ministarstvima odgovornim za poljoprivredu u FBiH, RS i BD, bi
obavljali sljedee funkcije i odgovornosti:

Uspostavljanje sveobuhvatne komunikacijske mree institucija u kantonima i

opinama i drugim regionalnim jedinicama odgovornim za implementiranje i
distribuiranje poljoprivrednih subvencija,

Godinje traenje informacija o njihovim aktivnostima vezanim za subvencije, i

Prikupljanje detaljnih informacija na nivou entiteta vezanih za podsticaj poljoprivrede

u okviru definiranih mjera politike (na osnovu Standardne Notifikacijske Tabele koja
se nalazi u dodatku 1), te obavjetavanje CUN o tim informacijama.

Slika 5.1: Predloena struktura za dokumentiranje i izvjetavanje domaih podsticaja

18

Izvor: Pripremio autor.

Oekivalo bi se da zadaci vezani za prikupljanje ovih informacija budu vie sezonski, za ta
bi bila potrebna otprilike jedna etvrtina radnog vremena strunjaka, nakon zavretka
budetskog ciklusa svake godine. Meutim, osoba kojoj je povjeren ovaj zadatak bi trebala
poznavati politike koje se provode na entitetskom nivou i mehanizme implementiranja tih
politika, kako bi bila u mogunosti da pravilno rasuuje vezano za informacije o kojima
izvjetavaju odreena podentitetska tijela za implementiranje. Takoer je vano da pored
EUN, postoji odreeni broj profesionalaca koji rade na tom podruju, kako bi uvijek
postojala podrka i kontinuitet u sluaju odlaska ili premjetanja EUN na druge zadatke.
U sluaju FBiH, informacije o kojima se izvjetava CUN ukljuuju subvencije koje daju
kantoni i opine u svakom kantonu, kao i Direkcija za robne rezerve FBiH. Opine trebaju
ispuniti svoje STN i izvjestiti odgovarajuu taku u odreenom kantonu, koja treba podnjeti
informacije u pojedinanoj konsolidiranoj STN ili podnjeti orginale STN tabela EUN FBiH.
Razmatrajui postojeu administrativne strukturu FBiH, svaki od deset kantona e u prosjeku
traiti podatke od osam opin. U nastavku e EUN FBiH trebati da konsoliduje u jednu STN
FBiH, sve STN kantona i STN Direkcije za robne rezerve, i ukljuiti sve subvencije koje
direktno daje FBiH.
U sluaju RS, postoji korak manje s obzirom da kantoni nisu ukljeni. Trenutno postoji 61
opina i one su tijela koja e podnjeti svoje STN EUN RS. U nastavku, EUN RS treba da
konsolidira sve STN opina i STN Direkcije za robne rezerve, i ukljuiti sve subvencije koje
direktno daje RS u jednu entitetsku STN RS.
CUN, koji e biti smjeten u sektoru za poljoprivredu, prehranu, umarstvo i ruralni razvoj
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, djelovat e kao tijelo za usmjeravanje
prikupljanja informacija koje EUN prijavljuju i sintetiziranje podataka u jedinstvenim
konsolidiranim obrascima notificiranja STO. Pojedinane funkcije i odgovornosti ukljuuju:

Ulogu usmjeravanja, kroz traenje i pribavljanje detaljnih informacija vezanih za

poljoprivredni podsticaj u okviru razliitih mjera politika koje pripremaju EUN,

Pruanje smjernica i povratnih informacija EUN o dostavljenim informacijama, i

nainu na koji se mogu unaprijediti kako bi ispunile obaveze koje propisuje STO,

Sintetiziranje i pripremanje konsolidiranih formata izvjetavanja na nivou BiH za

slubeno dostavljanje STO,

Ulogu filtera i informacionog centra14, kroz komuniciranje sa lanovima delegacije

BiH u enevi, Sekretarijatom STO i lanicama STO, po potrebi, kako bi osigurali
pojanjenja dostavljenih notifikacija i drugih traenih informacija.

Ponovo, u sluaju EUN, oekuje se da vrijeme potrebno CUN za obavljanje gore navedenih
zadataka bude sezonsko, te da za obavljanje tih zadataka nije neophodan profesionalac sa
14

Informacioni centar je slubenik ili ured uprave lanice, zaduen za istraivanje drugih lanica WTO i
javnosti vezano za pitanja koja se odnose na prava i obaveze WTO.
19

punim radnim vremenom. Vjerovatno je dovoljna treina punog radnog vremena

profesionalca. Meutim, osoba kojoj je povjeren ovaj zadatak bi trebala biti profesionalac
koji posjeduje analitiko iskustvo, dobro poznavanje ekonomskih koncepata i znaenja
razliitih mjera subvencioniranja, kao i strukture i konkretnog pruanja domaeg podsticaja
SP. Takoer, u sluaju EUN, vano je da pored CUN, postoji odreeni broj profesionalaca
koji rade na tom podruju, kako bi uvijek postojala podrka i kontinuitet u sluaju odlaska ili
premjetanja EUN na druge zadatke.
5.3 Smjernice za EUN i podentitetska tijela o prikupljanju
podataka
Kljuna uloga EUN je prikupljanje primarnih informacija vezanih za politike podsticaja
poljoprivrede koje se provode na entitetskom nivou (ukljuujui nivo kantona i optina) i
dostavljanje tih informacija CUN, u vidu standardne tabele za notificiranje (STN) (dodatak 1
ovom dokumentu).
Da bi se omoguilo EUN da sakupi potpune informacije iz kantona i optina, ista STN tabela
e biti koritena na svim nivoima. Tabela bi trebala biti popunjena od strane svake optine i
kantona, prikazujui sve mjere koje su bile usvojene i provedene, i finasirane iz sopstvenih
budeta15, opisi mjera, iznos podsticaja, jedinica mjere za podsticaje, ukupna subvencionirana
proizvodnja kao i izvor finansiranja. STN je otvorena tablea i kantoni i opine su slobnodni
da proire tabelu dodavajui sve usvojene mjere (dodatne linije) u odreene katergorije. Kako
bi se pomoglo pruaocu informacija (i kako bi se osigurala jednolinost izvjetavanja od
strane svih pruaoca informacija) podsticaji u STN, ukoliko je mogue, trebaju biti svrstani u
tri kategotrije16:
(a) mjere za specifine proizvode
(b) mjere nevezane za proizvode
(c) mjere nevezane za proizvode koje mogu imati minimalni uticaj na proizvodnju i trgovinu
(zelena kutija)
ETN u Dodatku 1 predstavlja samo osnovni format za notificiranje politika. Ovo je otvorena
tabela i kantoni i opine su u mogunosti da proire tabelu dodavajui sve usvojene mjere
(dodatne linije) u odreenim kategorijama.
Mjere vezane za proizvode su one koje se odnose na odreene proizvode (npr. penica,
mlijeko,...), dok su mjere koje nisu vezane za proizvode one iji predmet nije odreeni
proizvod (npr. subvencije za gnojivo, ope usluge koje su na raspolaganju svim
poljoprivrednicima, infrastruktura za ruralni razvoj, ...). Ope usluge ukljuuju politike koje
15

Na primjer, u sluaju FBiH, podsticaji koji su dodijeljeni od strane Federacije BiH ne trebaju biti prikazani od
strane kantona i optina. Ove podsticaje evidentira FBiH i ne stavljanjem podataka od strane kantona i opina
izbjegava se duplo izvjetavanje.
16
Jasno je da krajnja odgovornost za klasifikaciju mjera politika prema STO kategorijama domaih podsticaja
lei u CUN. Meutim, ova prvobitna organizacija podataka od strane pruaoca informacija bi trebala
pojednostaviti komunikaciju na svim nivoima zbog prirorde razliitih politika i obima i ciljeva ovih aktivnosti.
20

sadre trokove (ili odustajanje od naplate prihoda) vezano za programe koji pruaju usluge
ili povlastice poljoprivredi ili ruralnoj zajednici openito. One ne ukljuuju direktna plaanja
proizvoaima ili preraivaima. Konano, nevezana direktna plaanja proizvoaima (ili
odustajanje od naplate prihoda, ukljuujui plaanja u naturi) nee biti vezani za proizvodnju
i cijene i moraju ispunjavati odreene uslove koji se primjenjuju na pojedinane vrste
direktnih plaanja, koja su openito opisana u Dodatku 1 ovog dokumenta.
Kao to je prikazano u Dodatku 1, informacije koje sadre STN ukljuuju kratak opis mjera
politike, naina na koji se implementiraju (odnosno, da li se baziraju na proizvodnji, povrini,
broju ivotinja, ...), koliina koja dobiva podsticaj, pregled budeta vezan za relevantnu
politiku, izvore podataka, i, konano, zakone i odluke na osnovu kojih se prua pomo.
5.4 Smjernice za konsolidiranje podataka CUN u obrasce za
notificiranje
Uloga CUN je konsolidiranje informacija koje dostavljaju EUN i pripremanje formalnih
formulara notificiranja za podnoenje STO. To ukljuuje nekoliko koraka (slika 5.2).

Izvor: Prilagoeno od strane autora iz STO Prirunika o poljoprivrednim notifikacijama.

21

Prvi korak ukljuuje klasifikaciju svih politika sadranih u standardnim tabelama za

notificiranje (STN) dostavljenih od strane EUN17 u pratee tabele DS1, DS3, DS5, DS6,
DS7, DS8 i DS9 (Dodatak 3 u ovom dokumentu) 18. Sve mjere podsticaja koje se izvjetavaju
o ovim STN trebaju biti klasificirane od strane CUN u jedno od gore navedenih prateih
tabela.
Drugi korak ukljuuje popunjavanje prateih tabela DS1, DS2 i DS3 vezanih za politike koje
su izuzete od obaveza smanjenja u okviru postojeeg SP.
Pratea tabela DS1: zelena kutija mjere izuzete iz obaveza smanjenja
Struktura ove tabele doslovno prati strukturu zelene kutije (dodatak 2 SP). Postoje dva bloka
politika: Programi opih usluga u okviru pasusa 2 do 4, i Direktna plaanja proizvoaima u
okviru pasusa 6 do 13 dodatka 2 SP. Pojedinane entitetske mjere moraju biti grupisane
koliko god je mogue, kako bi mogao biti izraunat ukupni podsticaj na BiH nivou vezan za
odreene politike. Osim pripremanja kompletnog opisa mjera politike u okviru kolone 2 i
monetarne vrijednosti iz kolone 3, neophodno je posebno obratiti panju na navoenje izvora
ponuenih podataka i pratee legislative, upravnih odluka, itd. u kolonama 4 i 5. Neophodno
je to preciznije kategorizirati svaku od mjera i ponuditi to detaljnije pojanjenje, naroito
vezano za drutvene i dravne ciljeve, kao to je navedeno u okviru razliitih kategorija
dodatka 2 SP. Jasno je da zbog nedostatka ogranienja rashoda za politike iz zelene kutije,
iste podlijeu rigidnijem nadzoru OP.
Pratea tabela DS2: Razvojni programi
Ukoliko BiH pristupi STO kao razvijena zemlja, nee moi koristiti lan 6 stav 2 SP koji je
posebno namijenjen zemljama u razvoju i ukljuuje podsticaje za ulazne elemente
proizvoaima sa niskim dohotkom (kategorija koju je potrebno definisati) i investicijske
podsticaje openito dostpune poljoprivredi. Meutim, BiH moe pokuati da ispregovara
pristup lan 6 stav 2 za prelazni period. U tom sluaju, takve politike se izvjetavaju u sklopu
pratee tabele DS:2 i treba sadravati potpune opise mjera politike, monetarnu vrijednost
podrke kao i izvore informacija.
Pratea tabela DS3: Plava kutija programi ograniavanja proizvodnje proizvoda
Politika klasificirana unutar ove tabele se odnosi na plaanja direktnog podsticaja koji se
odnosi na odreene proizvode (pojedinani usjevi/grla) u okviru programa ograniavanja
proizvodnje, kako je navedeno u lanu 6.5 SP (plava kutija). Ukoliko se ovi uvjeti ne mogu
primjeniti, o mjerama politike treba izvjetavati unutar pratee tabele DS6 ukljuene u AMS.
U sluaju DS1, neophodno je navesti izvore podataka koji se koriste, a koji se odnose na
17

Dijagram toka iz Dodatka 2 ovog dokumenta moe pomoi u procesu klasifikacije. Poetna taka se nalazi na
vrhu dijagrama toka i zavisno od odgovora na postavljena pistanja svaka mjera politike e nedvojbeno biti
svrstana u jednu od STO prateih tabela.
18
Potrebno je primjetiti da je pratea tabela DS:4 proistekla iz drugih prateih tabela i stoga nijedna mjera nije
direktno klasificirana u ovu tabelu. Podnoenje notifikacije STO od strane BiH ne mora sadravati sve pratee
tabele koje su ovjde prikazane, zavisno od prirode mjera podsticaja primjenjenih u datoj godini.
22

mjere politike. Uzevi u obzir da su uvijek postojale kontroverze vezano za oslobaanje

politike plave kutije od obavezna smanjivanja, lanovi su paljivi pri pregledu tih politika u
OP, kako bi osigurali ispunjavanje strogih kriterija iz lana 6.5.
Trei korak ukljuuje izraun razliitih vrsta neizuzetih domaih podsticaja u sklopu dvije
openite kategorije: AMS koji je vezan za proizvode i AMS koji nije vezan za proizvode.
Pratea tabela DS5: uta kutija (AMS) trini podsticaj za proizvode
Mjere politike klasificirane unutar ove tabele se odnose na podsticaj trita za proizvode
(pojedinani usjevi/grla), kao rezultat administrativne cijene, primjenljiv na ukupnu ili dio
domae proizvodnje, koja je iznad odgovarajue vanjske referentne cijene. Vano je
napomenuti da se navedena administrativna cijena ne primjenjuje u svim sluajevima na
cijelu proizvodnju proizvoda u pitanju, posebno tamo gdje postoji znaajna auto-potronja od
strane poljoprivrednih domainstava. Relevantna vanjska referentna cijena19 je fiksna cijena o
kojoj se pregovara tokom procesa pristupa zemlje, i ostaje fiksna tokom cijelog perioda
implementacije, bez obzira na to ta se dogaa sa cijenom datog proizvoda na svjetskom
tritu. Meutim, administrativna cijena se moe mijenjati iz godine u godinu kao rezultat
administrativnih aktivnosti, i takvu treba navesti i vezanu prateu zakonsku regulativu/odluke
u okviru kolone izvora podataka ove tabele. Pojedinane entitetske mjere moraju biti
grupisane koliko god je mogue, kako bi ukupni podsticaj na BiH nivou vezan za odreene
proizvode mogao biti izraunat.
Pratea tabela DS6: uta kutija (AMS) direktna plaanja vezana za proizvode
Mjere politika klasificirane unutar ove tabele odnose se na direktna plaanja vezana za
proizvode (pojedinani usjevi/grla) plaena u razliite svrhe, ukljuujui podsticaj
proizvodnje baziran na nivou proizvodnje ili kultiviranog podruja, plaanja organizacijama
proizvoaa za povlaenje odreenih proizvoda s trita kako bi poveali cijenu, itd. U
sluajevima kada je plaanje bazirano na administrativnoj cijeni, obraun date pomoi bi
trebao biti kao u prateoj tabeli DS5, odnosno, baziran na razlici izmeu administrativne
cijene i relevantne vanjske referentne cijene pomnoen sa dozvoljenom proizvodnjom. Kao i
uvijek, izvori podataka za ponuene informacije za svaki proizvod bi trebali biti upisani u
tabelu.
Pratea tabela DS7: uta kutija (AMS) druga direktna plaanja vezana za proizvode
Ova tabela ima dvostruku namjenu. Prva je osigurati mjesto u izvjetaju za druga direktna
plaanja vezana za proizvode (pojedinani usjevi/grla) koja nisu ukljuena u tabele DS5 i
DS6. To ukljuuje, na primjer, subvencije za smanjivanje trokova proizvodnje, poput
subvencija za ulazne elemente, mjere smanjenja trokova trita, subvencija za kredite, itd.
Druga namjena ove tabele je saetak svih podsticaja vezanih za proizvode za svaki proizvod,
ukljuujui ostale iz ove tabele, kao i one upisane u tabelama DS5 i DS6. Dakle, ukupni AMS
19

U Rasporedu koncesija svake lanice WTO, dostupnom na:

www.wto.org/english/tratop_e/agric_e/supporting_tables_e.htm
23

za svaki proizvod, bez obzira da li je ve upisan u okviru DS5, DS6 ili DS7 je sumiran u
koloni 10 DS7.
Pratea tabela DS8: uta kutija (EMS) ekvivalentna mjera podsticaja vezana za proizvode
Mjera politike klasificirana unutar ove tabele se odnosi na podsticaj vezan za proizvode
(pojedinani usjevi/grla) kroz primjenu jedne ili vie mjera, iji je obraun, u skladu sa AMS
metodologijom, neizvodljivo. Openito, sve lanice klasificiraju vlastite mjere podsticaja
unutar ostalih raspoloivih prateih tabela, i za sve praktine svrhe ova tabela nije previe
primjenljiva.
Pratea tabela DS9: uta kutija (AMS) podsticaj koji nije vezan za proizvode
Mjera politike klasificirana unutar ove tabele se odnosi na podsticaj koji nije vezan za
proizvode, kroz primjenu jedne ili vie mjera. Ove vrste podsticaja ukljuuju, na primjer,
gnojiva i druge subvencije za ulazne elemente ili podizanje kredita, koje se ne odnose na
odreene nego se mogu odnositi na sve usjeve. Kao i u drugim tabelama, potrebno je navesti i
izvor ponuenih podataka.
etvrti korak slijedi nakon kompletiranja gore navedenih prateih tabela, i ukljuuje
pripremanje pratee tabele DS4, prenoenjem ukupnog AMS-a vezanog za proizvode iz
konsolidirane pratee tabele DS7 (i AMS-a koji nije vezan za proizvode iz pratee tabele
DS9) u prateu tabelu DS4. Ove skupne tablice vezane za robu (uz sve mogue EMS) su
sumirane u koloni 4 tabele i uporeuju se sa ukupnom vrijednou proizvodnje za svaki
proizvod na nivou BiH, kako bi bili testirani na de minimis. Za proizvode na koje se odnosi
uvjet de minimis, vrijednost u tekui ukupni AMS za tu robu je nula (zadnja kolona pratee
tabele DS4). Na slian nain, de minimis test se takoer izvodi za AMS koji nije vezan za
proizvode njegovim poreenjem sa ukupnom vrijednou poljoprivredne proizvodnje. Zadnja
linija pratee tabele DS4 je ukupni trenutni totalni AMS (vezani za proizvode i nevezani za
proizvode koji je vei od de minimisa).
Peti korak je konani korak u pripremi STO notifikacijskih tabela i ukljuuje kompletiranje
tabele DS1 prenoenjem tekueg ukupnog AMS iz pratee tabele DS4 i ukupnog nivoa
obaveza AMS za tu godinu iz rasporeda koncesija koje je svaka zemlja dogovorila. Kako bi
lanica potivala svoje obaveze prema STO, ukupni tekui AMS mora biti nii od ukupnog
nivoa AMS obaveze za tu godinu.
Tabela DS1, uz pratee tabele DS1, DS2, DS3, DS4, DS5, DS6, DS7, DS8 i DS9 (koje su
primjenjive) ine set koji se dostavlja STO.
5.5

EUN tok informacija CUN i godinji kalendar notificiranja

Sve lanice koje su uspostavile osnovne i godinje nivoe obaveza iz odjeljka I dijela IV
rasporeda, bi trebale pripremiti izvjetaje u roku od najvie 90 dana nakon zavretka
kalendarske (ili poljoprivredne, fiskalne, ...) godine. U sluajevima kada je izvjetaj koji se
dostavlja u roku 90 dana privremen, konani izvjetaj je potrebno dostaviti u roku od najvie
24

120 dana od kraja godine. Kao to je ve spomenuto, godinje podnoenje izvjetaja STO
sastoji se od saete tabele (tabela DS1) i prateih tabela (pratee tabele DS1 do DS9) prema
potrebi.
Uzevi kalendarsku godinu kao osnovu za notificiranje od strane BiH, gore navedeni godinji
rokovi bi podrazumijevali da izvjetaj BiH za prethodnu kalendarsku godinu treba biti
dostavljen STO 1. maja svake godine (120 dana u kalendarskoj godini). Vraajui se unatrag
od tog datuma, ini se nevjerojatnim da se takvo neto moe postii, uzevi u obzir broj nivoa
toka informacija, uzevi u obzir i pitanje kada originalna informacija moe biti na
raspolaganju. Ukoliko se do originalne informacije moe doi do 1. marta svake godine,
sigurnije bi bilo predviati da izvjetaji BiH prema STO mogu biti poslani do 31. jula.
Procjenjeno je da CUN u MVTiEO treba oko dva i pol mjeseca da konsolidira podatke iz
entiteta i provede neophodni obraun ukupno tekueg AMS. Na osnovu ovih zahteva, rokovi
za podnoenje podataka svih ukljuenih su kao to slijedi:
1. mart: podnoenje od strane opina kantonima FBiH
1. april: podnoenje od strane kantona i Direkcije za robne rezerve FBiH EUN FBIH
1. april: podnoenje od strane RS opina i Direkcije ra robne rezerve RS EUN RS
15. maj: podnoenje od strane svih EUN CUN (MVTiEO)
31. juli: podnoenje od strane CUN (MVTiEO) STO
Ukoliko se ispotuje ovakav vremenski raspored, moe se oekivati da notificiranje BiH o
domaem podsticaju bude na OP na njihovoj septembarskoj ili novembarskoj sjednici svake
godine. Vano je napomenuti da se vremenski okvir notificiranja o domaem podsticaju ne
mora vremenski podudarati sa notificiranjem o drugim aspektima SP (pristup tritu i izvozna
konkurencija), o emu bi BiH takoer mogla biti obavezna izvjetavati, a pregled od strane
OP se takoer ne mora podudarati sa pregledom drugih izvjetaja.
Tok informacija izmeu EUN i CUN ne treba biti jednosmjeran, to jeste of EUN prema CUN.
Zbog njegove pozicije u kojoj je mogunosti da nadgleda i pristupi ukupnim podacima za
nivo BiH i boljim razumijevanjem pravila i propisa STO, CUN je u poziciji da obezbjedi
povratnu informaciju na vrijeme EUN o implikacijama odreenih politika koje su
primjenjene kako bi BiH potovala obaveze STO. Na primjer, de minimis test se moe izvriti
samo na nivou BiH i bilo bi u nadlenosti CUN da upozorti EUN kada se neke politike
priblie ili prijete da prevaziu de minimis nivoe tako da entiteti uzmu u obzir prebacivanje
podsticaja na razdvojene politike, pristup koji takoer prate i druge drave.
Ova dvosmjerna komunikacija je kljuna u stvaranju kvalitetnog mehanizma za izvjetavanje
o domaim podsticajima i takoer omoguava osnovu za veoma konstruktivnu saradnju
izmeu EUN i CUN o obim i ciljevima razliitih politika to je korisno za tano notificiranje
i stvara osnovu za konstruktivan dialog potencijalno doprinosei veoj usklaenosti politika
izmeu razlitiitih entiteta.

25

5.6

Pregled notificiranja OP i vrijednost kompletnog notificiranja

Nakon to lanica podnese notifikaciju i Centralni registar notifikacija (CRN) STO je primi,
notifikacija se odmah prosljeuje svim lanicama STO na pregled. Stvarni formalni pregled
se odvija na redovnim sastancima OP, koji se odravaju etiri puta godinje (mart, juni,
septembar i novembar). Na svakoj sjednici OP se pregleda nekoliko notifikacija koje se
odnose na sva tri stuba SP, a koje se nalaze na formalnom planu rada OP za tu sjednicu. Prije
samog sastanka, lanice koje ele postaviti pitanja vezana za bilo koju notifikaciju, alju upite
u pisanoj formi Sekretarijatu OP, koji ih, prosljeuje lanici koja izvjetava. Pitanja se, u
formi saetka u jedan dokument zatim stavljaju na raspolaganje svim lanicama u toku
sjednice OP.
Od lanica koje alju notifikaciju oekuje se da ponude odgovore na detaljna pitanja, i veina
lanica to temeljito obavi, ak i prije same sjednice. U toku sjednice, bilo koja druga lanica
ima pravo postaviti dodatna pitanja ili traiti pojanjenja od lanice koja notificira, vezano za
ve ponuene odgovore. lanica koja izvjetava odgovara na postavljena pitanja u mjeri u
kojoj je mogue odgovoriti u tom trenutku, ili, u suprotnom, preuzima obavezu da u
potpunosti odgovori na postavljena pitanja nakon konzultiranja sa bazom. lanice imaju
pravo da se, u svakom trenutku, vraaju na notifikacije koje je OP ve pregledao i traiti
dodatna objanjenja na koja se oekuje odgovarajui odgovor.
Priroda pitanja koja postavlja OP odnosi se prvenstveno na kriterije koritene za klasificiranje
mjera u okviru zelene kutije. To je razumljivo, uzevi u obzir da podsticaj u okviru zelene
kutije nema gornji limit. Obino se postavljena pitanja odnose na to u kojem obimu se
relevantne mjere odnose na pojedinane nacionalne ciljeve, na primjeru, u sluaju javnih
operacija akcionarstva, bez obzira na to da li ine sastavni dio programa sigurnosti hrane iz
dravne legislative i da li vlada nabavlja hranu po trenutnim cijenama i prodaje iz zaliha
hrane po cijeni koja nije nia od trenutne trine cijene, kako stoji u paragrafu 5 dodatka 2 SP.
Drugi uobiajen komentar na politike zelene kutije je na promjene u klasificiranju tih politika
iz godine u godinu, ili bilo kojih znaajnih promjena u raspodjeli budeta koji je sa tim
povezan.
to se tie tabela vezanih za obraun AMS, obino se postavljaju pitanja o, na primjer, nainu
na koji se utvruje nivo prihvatljive proizvodnje za utvrenu cijenu, te da li je vanjska
referentna cijena bazirana na tome izvorno ukljuena u raspored koncesija. Takoer se
postavlja pitanja vezano za prilagoavanja koja lanice mogu praviti u svom ukupnom nivou
obaveza AMS, kako bi obrazloile inflaciju u sluajevima kada je njihova valuta znaajno
devalvirala u odnosu na poetni period kada su ovi nivoi uspostavljeni.
Jasno je da ovu procedura pregleda OP omoguavaju kompletnija notificiranja lanova. To ne
samo da unapreuje transparentnost procedura, nego osigurava i izbjegavanje situacija
vraanja na ispravljanje meu lanovima i meu predstavnicima zemalja koje podnose
notifikacije u enevi i glavnog grada. Posebno u sluaju BiH koja ima decentraliziranu
strukturu domaeg podsticaja, potpunim i dokumentiranim notifikacijama bi se izbjegli
ovakvi problemi.
26

VI

ZAKLJUNE NAPOMENE

Obaveze notificiranja STO imaju za cilj osiguravanje maksimalne transparentnosti, koja je

osnovni preduvjet funkcioniranja multilateralnog sistema trgovine. lanica je obavezna da
izvjetava, ali takoer ima pravo da to trai i od ostalih lanica. Meutim, pored zakonske
obaveze notificiranja STO i osiguravanja ispunjavanja preuzetih obaveza, transparentnost
omoguava znaajan broj drugih prednosti.
Prvo, sa ekonomskog stanovita, transparentnost moe pomoi pri smanjenju percepcije
rizika i neizvjesnosti vezanih za trgovinsku politiku koju provode lanice. Zauzvrat, ovim se
podstie investiranje u sektore u kojima zemlje imaju komparativnu prednost, poveava
uinkovitost i vodi ka brim stopama rasta svih zemalja20. Drugo, transparentnost je
nezamjenljiva sa stajalita uinkovite provedbe dogovorene discipline, bez koje multilateralni
sistem trgovine ne bi mogao funkcionirati. To pomae lanicama da bolje razumiju svoja
prava i obaveze, i na taj nain stvore bolje osnove za procjenu vrijednosti participiranja u
sistemu. Transparentnost takoer pomae pri rjeavanju moguih neslaganja izmeu lanica
STO, kroz promoviranje razgovora o spornim pitanjima u odgovarajuim tijelima STO,
smanjujui na taj nain mogunost pribjegavanja sistemu rjeavanja spora. Konano,
transparentnost je vitalna za jaanje legitimnosti STO kao otvorene institucije, osiguravajui
na taj nain bolje prihvaanje njihove misije za dobrobit cijelog drutva.
Notificiranje takoer nudi mogunost interne transparentnosti na dravnom nivou. Sama
injenica da procedure notificiranja primoravaju zemlje koje izvjetavaju i institucije unutar
njih da obraunavaju budetske trokove politika koje se provode (neto to se inae ne radi
uvijek) je dobra osnova za procjenu odreenih politika u smislu pretpostavljene dobrobiti, i
ispitivanje eventualnih drugih instrumenata koji bi bili unikovitiji za postizanje postavljenih
ciljeva. S tim u vezi, notificiranje nudi mogunost uenja iz politike koje provode druge
lanice, kako bi se izbjegli odreeni instrumenti koji moda ne funkcioniraju, a koji se mogu
zamijeniti drugima koji bolje funkcioniraju u smislu postizanja zacrtanih ciljeva.
Za BiH, koja je jo uvijek u procesu pristupanja STO, i bez potpuno razvijene politike
poljoprivrednog sektora, u smislu kretanja i orijentiranja sektora u budunosti, neophodna je
odreena doza opreza prije preuzimanja konanih obaveza vezanih za domai podsticaj
prema STO. Naravno, obzirom na cilj pridruivanja EU, oblik domaeg podsticaja treba prvo
uskladiti sa strukture podsticaja EU, tako da pristupanje STO ne blokira domau politiku u
strukturi koja moda nije kompatibilna sa EU. U okruenju koje podrazumijeva znaajnu
dozu nesigurnosti, a na osnovu prethodnih iskustava, preuzimanje obvezujuih obaveza
vezanih za domai podsticaj zahtijeva detaljno razmatranje.

20

Hoekman, B. and M. Kostecki, The Political Economy of the World Trading System. Oxford: Oxford
University Press, 1995. Second Edition, 2001. Oxford University Press, 1995. Second Edition, 2001.
27

Dodatak 1. Standardna tabela za notifikacije

Navesti kanton ili opinu

Navesti godinu izvjetavanja

RB

Podsticani proizvod ili vrsta

politike

Ukupni iznos
podsticaja

Podsticajna
Jedinica
mjere
(tona/ha/kg
)

Podsticaj
po jedinici
mjere

Subvencioniran
a koliina

Izvor
Sredstava

Pravni
Osnov

Kratak Opis
Mjere

Izvor
Podataka

Podsticaji vezani za proizvode

Biljna Proizvodnja
Duhan
Soja
Penica
Kukuruz
Krompir
Ra
Ovas
Zob
Jeam
Ljekovito bilje
Krmno bilje
itd.
itd.
Voe
Jabuke
Kruke
ljive
Jagodiasto voe
Podizanje vonjaka
Podizanje vinograda
itd.
itd.
Povre
Paprika
28

Paradajiz
Krastavac-kornion
Podsticaji Staklenickoj proizvodnji
itd.
itd.
Stoarstvo
Govedarstvo
Konjarstvo
Ovarstvo
Svinjarstvo
Peradarstvo
Vjetako osjemenjivanje
itd.
itd.
Mlijeni proizvodi
Mlijeko
Sir
Itd.
Itd.

Podsticaji nevezan za specifini proizvod (Neukljuuje mjere Zelene kutije)

Regresiranje kredita
Nabavka Nafte
Nabavka sjemenskog materijala
Uzgojno slekcijski rad (stoka)
Zatita Bilja
Podrka veterinarskim stanicama
itd.
itd.

Mjere zelene kutije

Opti programi usluga
Domaa pomo u hrani
Izgradnja ruralne infrastrukture
Osiguranje prihoda i minimalnih
prihoda
Plaanja u suaju nepogoda
(Sua, poplave, grad, itd.)
29

Programi regionalnog ruralnog

razvoja
Programi zatite okolia
itd.
itd.

30

Dodatak 2. Dijagram toka klasifikacije mjera politike domaih podsticaja prema STO obrascima za notifikacije

Izvor: Pripremio autor.

31

Dodatak 3. STO formati notificiranja o mjerama politike vezanim za domai podsticaj

Tabela DS:1

DOMAI PODSTICAJ: ime lanice

PERIOD NOTIFICIRANJA: kalendarska godina, poljoprivredna godina, itd.
Tekue ukupne mjere podsticaja

Ukupni nivo obaveza AMS za pokriveni period

Valuta

Tekui ukupni AMS

(iz odjeljka I dijela IV rasporeda)

(iz odjeljka I dijela IV rasporeda)

(iz priloenih prateih tabela)

32

Pratea tabela DS:1

DOMAI PODSTICAJ: ime lanice

PERIOD NOTIFICIRANJA: kalendarska godina, poljoprivredna godina, itd.
Mjere izuzete iz obaveza smanjenja - "Zeleni kvadrat "

Vrsta mjerenja

Ime i opis mjere u vezi sa kriterijima iz dodatka 2

Monetarna vrijednost
mjere u pokrivenoj
godini

Izvor podataka

(a)

"ope usluge "

(b)

"javno emitiranje obveznica u svrhe zatite hrane "

(c)

"domaa pomo u hrani "

(d)

"nevezane prihodovne subvencije"

(e)

"osiguranje prihoda i programi prihodovnih mrea sigurnosti "

(f)

"plaanja oporavka od prirodnih katastrofa"

(g)

"pomo za strukturalna prilagoavanja koja se osigurava kroz penzioni program proizvoaa "

(h)

" pomo za strukturalna prilagoavanja koja se osigurava kroz resursne penzione programe "

(i)

" pomo za strukturalna prilagoavanja koja se osigurava kroz pomo pri investiranju "

(j)

"ekoloki programi "

(k)

"programi regionalne pomoi"

(l)

"ostalo"

33

Pratea tabela DS:3

DOMAI PODSTICAJ: ime lanice

PERIOD NOTIFICIRANJA: kalendarska godina, poljoprivredna godina, itd.
Mjere izuzete iz obaveza smanjenja Direktna plaanja u okviru programa ogranienja proizvodnje - "izuzeta direktna plaanja "

Vrsta mjerenja

(a)

"plaanja bazirana na fiksiranom podruju i ljetini "

(b)

"plaanja bazirana na 85% ili manje od baznog nivoa proizvodnje "

(c)

"plaanja stoke za odreen broj grla "

Ime i opis mjere u vezi sa kriterijima iz lana 6:5

Monetarna vrijednost
mjere u pokrivenoj
godini

Izvor podataka

34

Pratea tabela DS:4

DOMAI PODSTICAJ: ime lanice
PERIOD NOTIFICIRANJA: kalendarska godina, poljoprivredna godina, itd.
Obraun tekueg ukupnog AMS
Opis osnovnih proizvoda
(ukljuujui AMS koji nije
vezan za proizvode)

AMS vezan za odreene proizvode

(iz prateih tabela
DS:5 do DS:7 ispod)

Ekvivalentne mjere podsticaja

vezane za proizvode
(iz pratee tabele DS:8 ispod)

Ukupno AMS+EMS

Vrijednost
proizvodnje

(ako je 2+3<0, onda 4=0)

4

Tekui ukupni AMS

(ako je 4<5% od 5 onda 6=0)

Proizvod A

Ukupno proizvod A

Proizvod B

Ukupno proizvod B

Proizvod C

Ukupno Proizvod C

...

...

AMS koji nije vezan za odreene

proizvode

Ukupni AMS koji nije vezan za proizvode

(iz pratee tabele DS:9 ispod)
_______________________

UKUPNO: trenutni ukupni AMS

ZBIR gornjeg

35

Pratea tabela DS:5

DOMAI PODSTICAJ: ime lanice
PERIOD NOTIFICIRANJA: kalendarska godina, poljoprivredna godina, itd.
AMS vezan za odreene proizvode: Podsticaj trinoj cijeni
Opis osnovnih
proizvoda
1

Kalendarska/poljoprivr
edna godina poinje ...
2

Vrsta/vrste mjerenja

Primijenjena administrativna
cijena

Vanjska referentna cijena

(obino iz AGST/...)

Prihvatljiva
proizvodnja

Povezane
naknade/nameti

Ukupno podsticaj
trinoj cijeni

Izvor
podataka

((4-5)*6)-7

36

Pratea tabela DS:6

DOMAI PODSTICAJ: ime lanice

PERIOD NOTIFICIRANJA: kalendarska godina, poljoprivredna godina, itd.
AMS vezan za odreeni proizvod: Direktna plaanja koja nisu izuzeta

Opis osnovnih
proizvoda
1

Kalendarska/polj
oprivredna
godina poinje ...
2

Vrsta/vrste
mjerenja

Primijenjena
administrativna
cijena

Vanjska referentna
cijena (obino iz
AGST/...)

Prihvatljiva
proizvodnja

Ukupno direktna
plaanja vezana za
cijenu

Ostala direktna
plaanja koja nisu
izuzeta

Povezane
naknade/nameti

Ukupno direktna
plaanja

Izvor
podataka

10

11

((4-5)*6)

(7+8-9)

Pratea tabela DS:7

DOMAI PODSTICAJ: ime lanice

PERIOD NOTIFICIRANJA: kalendarska godina, poljoprivredna godina, itd.
AMS vezan za odreene proizvode: Ostali AMS i ukupno AMS vezanih za odreene proizvode

Opis osnovnih
proizvoda

Kalendarska/poljo
privredna godina
poinje ...
2

Vrsta/vrste
mjerenja

Ostali budetski
izdaci vezani za
odreeni proizvod

Ostali podsticaji
vezani za odreeni
proizvod (upisati
detalje obrauna)

Povezane
naknade/nameti

Ukupno ostali
podsticaji vezani
za odreeni
proizvod

Podsticaj trine
cijene (Pratea
tabela DS:5)

Direktna plaanja
koja nisu izuzeta
(Pratea
tabela DS:6)

Ukupno AMS

Izvor
podataka

10

11

(4+5-6)

38

(7+8+9)

Pratea tabela DS:8

DOMAI PODSTICAJ: ime lanice

PERIOD NOTIFICIRANJA: kalendarska godina, poljoprivredna godina, itd.
Ekvivalentne mjere podsticaja koje su vezane za odreene proizvode

Opis osnovnih
proizvoda

Kalendarska/polj
oprivredna
godina poinje ...

Vrsta/vrste
mjerenja

Primijenjena
administrativna
cijena

Proizvodnja
prihvatljiva za
primanje
primijenjene
administrativne
cijene

Budetski izdaci Ekvivalentne

za podsticaj
mjere podsticaja
trine cijene
(upisati detalje
obrauna)

Direktna
plaanja koja
nisu izuzeta

Ostali podsticaji
Povezane
vezani za
naknade/namet
odreene
i
proizvode

10

Ukupno
monetarna
vrijednost
ekvivalentnih
obaveza

Izvor podataka

11

12

(7+8+9-10)

39

Pratea tabela DS:9

DOMAI PODSTICAJ: ime lanice

PERIOD NOTIFICIRANJA: kalendarska godina, poljoprivredna godina, itd.
AMS koji nije vezan za odreene proizvode

Vrsta/vrste mjerenja

Kalendarska/poljoprivred
na godina poinje ...

Pojedinani budetski izdaci

koji nisu vezani za odreene
proizvode

Ostali podsticaji koji nisu

vezani za odreene
proizvode (upisati detalje
obrauna)

Povezane
naknade/nameti

Ukupno podsticaja koji nisu

vezani za odreene proizvode

Izvor podataka

(3+4-5)

40