5g

Monografija u povodu 50. obljetnice osnutka

Grafikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu kao
sljednika Vie grafike kole

Impressum

izdava:

za izdavaa:

Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu

Prof. dr. sc. Diana Mili, dekanica

urednici:

Doc. dr. sc. Branka Lozo

Doc. dr. sc. eljka Barbari-Mikoevi
Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik

urednitvo:

Prof. dr. sc. Diana Mili

Mr. sc. Elizabeta Rybak-Budi
Dr. sc. Branka Laji
Prof. dr. sc. Darko Agi
Jurica Doli, dipl. ing.
Daria Musti, dipl. novinar
Katja Petric-Mareti, dipl. ing.

recenzenti:

Prof. dr. sc. Adrijano Golubovi

Vesna Zrnc-Maroevi, dipl. iur.

lektor:

grafiki urednik:

Marko Plavi, prof.

Jurica Doli, dipl. ing.

fotografi:
Dr. sc. Miroslav Mikota

Dr. sc. Maja Strgar-Kurei

Josip Bota, dipl. ing.

Jurica Doli, dipl. ing.

Zagreb, 2012.

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne

i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 766166

ISBN 978-953-7644-09-3

e-knjiga / izdanje za besplatno preuzimanje / copyleft*

* odnosi se na osobnu uporabu; svako neovlateno preuzimanje i/ili izmjena dijela

ili cjeline, koritenje u profesionalne svrhe, kao i unos u popis literature obrazovnog
programa bez pismene dozvole autora bit e smatrano povredom autorskog prava

Zahvala

Urednitvo monografije zahvaljuje svim suradnicima, autorima,

kolegama i studentima to su svojim trudom, znanjem i iskustvom
doprinijeli ne samo prikupljanju podataka i dokumentacije za izdavanje ove publikacije, ve to su svojim savjetima i idejama utjecali
na okvir predstavljene povijesti institucije i koncept unutar njega.
Monografija Prvih pola stoljea zamiljena je kao listajui spomenik,
spomenik entuzijastima, djelatnicima i studentima, prethodnima i
sadanjima iji se vijek ispreplie s vijekom institucije, za sjeanje.

Sadraj
11 Uvodna rije dekanice
13 Summary
15 Sveuilite u Zagrebu
19 Povijest institucije
29 Povijest tiskarstva u Hrvatskoj
37 Grbovi grafikih cehova

41 Grafiki fakultet danas

49 Katedre Grafikog fakulteta
50 Katedra za fiziku u grafikoj tehnologiji
54 Katedra za matematiku
56 Katedra za kemiju u grafikoj tehnologiji
58 Katedra za drutvene predmete
60 Katedra za inenjersku grafiku i mehaniku
62 Katedra za ekonomiju
64 Katedra za komunikologiju
66 Katedra za fotografske procese
68 Katedra za reprodukcijsku fotografiju
72 Katedra za tiskovne forme
76 Katedra za tiskarski slog i raunala
78 Katedra za grafike strojeve
80 Katedra za materijale u grafikoj tehnologiji
84 Katedra za tisak
88 Katedra za ambalau, knjigovetvo i projektiranje
92 Katedra za zatitu okolia
96 Katedra za likovnu kulturu i grafiki dizajn
100...................................Katedra za primjenjenu i umjetniku fotografiju
102.................................... Katedra za multimediji informacijske sustave
105................................................................ Zajednike slube fakulteta
109..................... Nacionalni i meunarodni znanstveni projekti
109.............................................Nacionalni znanstveni projekti
8

Meunarodni znanstveni projekti.........................................................................111

Kongresne aktivnosti Grafikog fakulteta 113
Savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafike komunikacije Bla Baromi 115
Studentske kongresne aktivnosti.....................................................................................117
Doprinos Domovinskom ratu.............................................................................................119
Hrvatska akademija tehnikih znanosti 123
Nagrade i priznanja................................................................................................................... 125
Nagrade djelatnicima Grafikog fakulteta 125
Studentske strune nagrade...................................................................................................... 128
Knjinica Grafikog fakulteta...................................................................................................... 131
Izdavaka djelatnost Grafikog fakulteta 135
Knjige u izdanju Grafikog fakulteta 135
asopis u izdanju Grafikog fakulteta 139
Zbornici radova u izdanju Grafikog fakulteta 141
Publikacije djelatnika Grafikog fakulteta ostalih izdavaa 143
Druto grafikih inenjera i prijatelja 145
Studentske izvannastavne aktivnosti 147
Sportske aktivnosti studenata Grafikog fakulteta na Sveuilitu 147
Tehnologijada.............................................................................................................................149
Popis djelatnika Grafikog fakulteta 153
Dosadanji djelatnici........................................................................................................... 153
Sadanji djelatnici............................................................................................................. 155
Faktografski podaci polaznika....................................................................................161
Doktori tehnikih znanosti: polje grafike tehnologije 161
Magistri tehnikih znanosti: polje grafike tehnologije 162
Diplomirani grafiki inenjeri.......................................................................163
Sveuilini prvostupnici inenjeri grafike tehnologije.....................181
Nai prvi susjedi...................................................................................... 183
Srednja grafika kola...................................................................... 183
Borongajski kampus Sveuilita u Zagrebu .......................185

1. prof. dr. sc. d. mili

dekanica

10

Uvodna rije dekanice

Potovani itatelji!
Pred Vama je Monografija Grafikog fakulteta, Sveuilita u Zagrebu, koja bi
trebala prikazati nastajanje, razvoj i znanstveno-nastavno djelovanje ove visokokolske ustanove. Monografija Grafikog fakulteta nastala je iz elje da
obiljeimo 50-tu obljetnicu osnutka Fakulteta, te iz potrebe da izgradimo
svijest o dugogodinjoj tradiciji i vanosti grafike struke u Hrvatskoj.
Devet hrvatskih inkunabula svjedoi o bogatstvu i viestoljetnoj tradiciji
hrvatske tiskane rijei. Tiskarstvo je od svojih zaetaka bilo pokreta i uvar kulturnog naslijea i nacionalnog identiteta. Danas, obogaeno dostignuima tehnolokog napretka, tiskarstvo i dalje ima vanu drutvenu i
gospodarsku ulogu. Promjenama tehnologije, mijenjao se i Grafiki fakultet
nastajali su novi kolegiji, a nestajali neki stari. Cilj je uvijek ostao isti osposobljavanje diplomiranih inenjera za aktivno ukljuivanje u nove trendove razvoja grafike tehnologije i dizajna.
Uspjeh svake struke temelji se na tradiciji i kvaliteti izobrazbe njenih kadrova. Od svog osnutka, ova institucija aktivno pridonosi razvoju tiskarstva obrazovanjem strunjaka, iji su profesionalni uspjesi i struni ugled
nagrada za sve bive i sadanje djelatnike Grafikog fakulteta.
Nadam se da e povijesni podaci, arhivski dokumenti i fotografije objedinjeni
na stranicama Monografije dostojno prezentirati Grafiki fakultet, ljude koji
su ga kroz desetljea stvarali, te grafiku struku u cjelini.
Vjerujem da e ova vrijedna monografija pruiti itateljima zadovoljstvo u
upoznavanju Grafikog fakulteta, onima koji su se ovdje obrazovali probuditi
draga sjeanja, a buduim studentima dati korisne informacije o nastanku i
razvoju Fakulteta, grafike tehnologije i dizajna.
Najsrdanije zahvaljujem svima koji su na bilo koji nain doprinijeli razvoju i ugledu ove ustanove, te svim kolegama koji su sudjelovali u izradi
Monografije.
Dekanica Grafikog fakulteta,
prof. dr. sc. Diana Mili

11

12

Summary

oday, in the year 2009, the Faculty of Graphic Arts

celebrates the 50th anniversary of its founding and
30th anniversary of being a part of the University
of Zagreb, one of its technical schools. Established
modestly by a group of enthusiasts, as it is usually the
case, the organization grew from the School of Printing to the Faculty of Graphic Arts, presently employing more than 60 teaching and about 20 non-teaching
staff. It is frequented by approximately 800 students on
graduate and postgraduate studies with ca 150 freshmen each year. They have to choose between printing
technology and graphic design as their main curriculum. In all, 19 departments offer more than 80 courses,
around half of the courses being compulsory. Doctoral
study was introduced in the year 2000 and to date the
Faculty of Graphic Arts bestowed the doctor of science
title to 20 researchers.
Currently there are ten national ongoing scientific
projects and two scientific programs within the Faculty
supported by Croatian Ministry of Science, Education
and Sports, as well as eight ongoing or recently completed European projects.

A scientific journal for printing science and graphic communications Acta Graphica is published quarterly by
the Faculty since 1987. Peer reviewed scientific papers
as well as technical papers are published bilingually in
Croatian and in English. Acta Graphica is cited in inspec, Graphic Arts Bulletin and pira Journals Databases.
The Faculty is the main organizer and host of the annual
international scientific conference Bla Baromi and is

actively involved in organization of iarigai conference.

The Faculty supports several other symposia and meetings at national or local level.
During the years a fruitful cooperation has been developed with higher education institutions of similar
orientation in Bosnia and Herzegovina (University of
Travnik), in Macedonia (University of Bitola), in Serbia
(University of Novi Sad) and in Slovenia (University of
Ljubljana). In addition, the Faculty collaborates closely
with a number of institutes and institutions in countries
such as Austria, Bulgaria, Finland, France, Germany,
Greece, Netherlands, Norway, Romania, Spain, UK, etc.
Those are the destinations for the Facultys young scientists study visits and scholarships and it is here that the
students participate in various exchange programs.
Witnessing the expansive upgrowth in printing processes, materials, products and printing technology in
general during the last years, we can say that Benny Landas prediction that everything that can be digital will
become digital came almost true. We may agree that
the actual technological moment pertains to the Gutenberg Landa era, as suggested by Gary Dispoto. Was
Heraclitus aware of how fast it goes when he claimed
that panta rhei...?
For an institution of higher learning and scientific research it is more than a challenge to take part in the developments of this kind. We believe that the Faculty of
Graphic Arts was up to the task during the half of century of its existence and that it will remain faithful to its
mission in the years to come.
doc. dr. sc. Branka Lozo

13

14

Sveuilite u Zagrebu

veuilite u Zagrebu najstarije je sveuilite s ne-

litu u Zagrebu. Prilikom boravka u Zagrebu Car Franjo

prekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i meu najsta-

Josip potpisao je 1869. godine zakonski lanak o Sveui-

rijima je u Europi, a 2009. godine proslavilo je 340.

litu u Zagrebu, a pet godina kasnije izraen je novi za-

obljetnicu osnutka. Njegova povijest poinje 23.

konski lanak koji je dobio vladarevu sankciju 5. sijenja

rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-

1874. godine. Na osnovi toga 19. listopada 1874. godine

hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice

sveano je otvoreno moderno sveuilite u Zagrebu.

sveuiline ustanove tadanjoj Isusovakoj akademiji u

slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, to je prihvaeno na saboru Hrvatskoga Kraljevstva 3. studenoga 1671.
Stoga Sveuilite godinu 1669. uzima kao godinu svoga
utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveuilita. Od tada
filozofski studij u Zagrebu, koji je zapoeo 1662. godine,
djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokokolska ustanova.

Zakonskim lankom iz 1874. godine Sveuilite u Zagrebu trebalo je imati etiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski. Prva dva fakulteta ve su bila
organizirana, Pravni u okviru bive Pravoslovne akademije, Bogoslovni u okviru Sjemenita. Oni su stoga i
mogli nastaviti rad u punom opsegu. Filozofski fakultet
posvetio je posebnu pozornost razvijanju fundamentalnih disciplina svoga prirodoslovno-matematikog

Akademija ostaje u rukama isusovaca vie od jednog

odjela, koji je s vremenom postao kolijevkom nekoliko

stoljea, do godine 1773., kada papa Klement XIV. raspu-

novih fakulteta Zagrebakoga sveuilita. Tako je 1882.

ta taj red. Godine 1772. u Akademiju pod novom upra-

godine u krilu Filozofskog fakulteta osnovan Farmace-

vom na oba njezina studija (filozofski i teoloki) upisuje

utski teaj, a 1897. i umarska akademija. U toj akademiji

se 200 studenata.

organiziran je 1908. godine Geodetski teaj koji je 1919.

Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom

osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia Scienti-

ukljuen u sastav Tehnike visoke kole. Akademske godine 1917./18. osnovan je Medicinski fakultet.

arum Academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim,

Nakon Prvog svjetskog rata Sveuilite u Zagrebu ulazi u

Bogoslovnim i Pravnim. Dotadanji Politiko-kameralni

novo razdoblje svoga djelovanja. Prvi fakultet, osnovan

studij uao je u novoosnovani Pravni fakultet, pa je na

1919. godine nakon zavretka rata, bio je Gospodarsko-

taj nain i kameralni studij uklopljen u Akademiju. Sva-

umarski fakultet. Fakultet je nastao spajanjem dota-

ki fakultet imao je nekoliko katedara koje su obuhvaale

danjih viih kola: Vieg gospodarskog uilita u Kri-

jedan nastavni predmet ili vie predmeta.

evcima i dotadanje umarske akademije u Zagrebu.

Iako su se organizacijski oblici mijenjali, Akademija u

Zagrebu u svakoj je fazi svoga kontinuiranog djelovanja
do godine 1874. ostala najviom kolskom ustanovom u
Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala veinu hrvatske inteligencije.
Godine 1861. Hrvatski je sabor na poticaj biskupa Josipa
Jurja Strossmayera, velikog mecene hrvatske prosvjete,
kulture i umjetnosti donio zakonsku osnovu o Sveui-

Iste godine osnovana je i Visoka veterinarska kola koja

je 1924. godine postala Veterinarskim fakultetom. Visoka kola za trgovinu i promet osnovana je 1920. godine,
a 1925. nazvana je Ekonomsko-komercijalnom visokom
kolom s poloajem i svojstvom fakulteta, ali organizacijski izvan sastava Sveuilita. Godine 1918. osnovana je
Tehnika visoka kola u Zagrebu, zapoela je rad 1919. s
etiri odsjeka, a 1926. godine prerasla je u Tehniki fakultet Sveuilita u Zagrebu.

15

Tako se broj fakulteta Sveuilita u Zagrebu u meuratnom razdoblju poveao na sedam. Godine 1942. osnovan
je Farmaceutski fakultet na temeljima dugogodinjega
nastavnog i znanstvenog rada na Filozofskom fakultetu.
Nakon Drugoga svjetskog rata, od 1945. godine do danas, Sveuilite u Zagrebu u vie razvojnih faza ostvarilo
je izniman napredak u poveanju broja studija i fakulteta. Godine 1946. osnovan je Prirodoslovno-matematiki fakultet, 1947. Ekonomski fakultet, 1962. Fakultet
politikih znanosti i Stomatoloki fakultet, 1967. Kinezioloki fakultet, 1973. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 1974. Fakultet organizacije i informatike, 1981. Prehrambeno-biotehnoloki fakultet.

ka je 1991. godine proglaena nitavnom, to Fakultetu

utvruje neprekinuto djelovanje unutar Sveuilita od
njegova osnutka do danas. Godine 1994. na temelju Zakona o visokim uilitima, a u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, donesen je Statut Sveuilita u Zagrebu,
a novi Statut Sveuilita, na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, donesen je 2005.
godine. Osnovani su novi studiji: hrvatski studiji 1993.,
struni studij iz podruja poljoprivrede na Poljoprivrednom institutu Krievci 1993., a 1994. godine studij
poslovne informatike. Od akademske godine 1997./98.
struni se studiji izdvajaju iz Sveuilita i osnivaju se
veleuilita, odnosno visoke kole. U okviru Sveuilita
djeluje Uiteljska akademija (prije Filozofski fakultet

Godine 1956. Tehniki je fakultet podijeljen na Arhitektonsko-graevinsko-geodetski, Elektrotehniki, Strojarsko-brodograevni i Kemijsko-prehrambeno-rudarski

fakultet. U toj grupaciji, nakon nekoliko organizacijskih
promjena, danas djeluju sljedei fakulteti: Arhitektonski fakultet, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Fakultet
prometnih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Geodetski fakultet, Geotehniki fakultet Varadin,
Graevinski fakultet, Grafiki fakultet, Metalurki fakultet, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet i Tekstilnotehnoloki fakultet.

pedagogijske znanosti) koja provodi etverogodinji

Obrazovanje na umjetnikom podruju na ovim je prostorima zapoelo prije sto godina u uilitima koja su
djelovala izvan Sveuilita. U njegov sastav ulaze kao
jaka umjetnika sredita: Akademija dramske umjetnosti 1979., Akademija likovnih umjetnosti i Muzika akademija 1980. godine.

god. 2003./2004. na Sveuilitu je bilo upisano 55.034

U novoj dravi, jo u tijeku Domovinskoga rata, Sveuilite se preustrojava na temeljima europske visokokolske
tradicije. Nakon skoro etiri desetljea djelovanja Katolikog bogoslovnog fakulteta izvan Sveuilita, slijedom
nezakonite odluke iz 1952. o njegovu ukidanju, odlu-

U okviru Sveuilita u Zagrebu znanstveno-nastavni i

16

struni studij za uitelje razredne nastave i dvogodinji

struni studij za predkolski odgoj te struni studiji pri
Katolikom bogoslovnom fakultetu, Fakultetu organizacije i informatike, Ekonomskom fakultetu i Tekstilnotehnolokom fakultetu.
Iz godine u godinu raste broj studenata, magistara i
doktora znanosti uz cjelokupno unapreenje visokokolske nastave. Brojani podaci to najbolje pokazuju. U
akademskoj godini 1874./85. na Sveuilitu je bilo upisano 205 studenata, 1924./25. ukupno 2.805 studenata, a
1994./95. taj broj iznosi 52.592 studenta. U akademskoj
studenta i 10.104 apsolventa sa studentskim pravima,
a diplomiralo je 7.958 studenata. Od 1874. godine do
danas na Sveuilitu u Zagrebu diplomiralo je vie od
200.000 studenata, magistriralo vie od 18.000 i doktoriralo vie od 8.000 predloenika.

umjetniki rad obavlja se na 29 fakulteta, tri umjetnike

akademije i u sveuilinom centru Hrvatskim studijima.
Izvor: http://www.unizg.hr/osveucilistu/povijest/

2. sveana promocija doktora znanosti na sveuilitu u zagrebu

17

2009.

50 godina grafikog fakulteta

promovirani prvi sveuilini prvostupnici
inenjeri grafike tehnologije

2006.

ustroj sveuilinog studija po bolonjskoj

deklaraciji
diplomirao 1000. inenjer grafike
tehnologije

2000.

ustroj poslijediplomskog znanstvenog

studija grafiko inenjerstvo

1990.

osnutak grafikog fakulteta

1983.

osnivanje osmosemestralnog zajednikog

studija grafike tehnologije

1979.

via grafika kola ulazi u sastav sveuilita

u zagrebu

1963.

poetak studija uz rad

1961.

sveana promocija prvih grafikih

inenjera

1960.
1959.

poetak nastave za prvu generaciju

studenata vie grafike kole
sabor nr hrvatske 7. srpnja 1959. godine
donosi odluku o osnivanju vie grafike
kole

18

1956.

upravni odbor udruenja grafikih

poduzea u prosincu 1956. godine donosi
odluku o osnivanju visoke grafike kole
u zagrebu

1951.

u zagrebu je osnovan grafiki radniki

tehnikum, pretea vie grafike kole

Povijest institucije

rema nekim izvorima kolovanje grafikih kadro-

je zakljuila da je Visoka grafika kola neophodno po-

va u Hrvatskoj, odnosno u Zagrebu poelo je prije

trebna, no dok se ne razvije osnova za rad budue Visoke

vie od 120 godina. Do tog vremena ljudi su se ko-

grafike kole, u iduih nekoliko godina treba djelovati

lovali u drugim europskim zemljama i kao gotovi

Via grafika kola. Na temelju izvjetaja Komisije Izvr-

majstori dolazili raditi u tiskare na naim prostorima.

U jesen 1945. godine, odmah nakon zavretka Drugog svjet-

nog vijea Sabor NR Hrvatske 7. srpnja 1959. godine donosi Zakon o Vioj grafikoj koli.

skog rata, kad su postojale samo grafike kole za uenike u

Za prvog direktora Vie grafike kole postavljen je Mir-

privredi i kad su se donosile odluke o osnivanju grafikih

ko Leinweber, jedan od vodeih grafikih strunjaka u

industrijskih kola, konstatirana je potreba za otvaranjem

naoj zemlji.

grafike akademije, odnosno Visoke grafike kole.

Dok se nije dovrila nova zgrada, kola je privremeno

Godine 1951. u Zagrebu je osnovan Grafiki radniki teh-

radila u Domu sindikata grafikih radnika u Zagrebu, u

nikum, pretea Vie grafike kole. Naalost, ukinuti su

Breenskoga br. 4.

ubrzo svi tehnikumi te tako nastaje kratak zastoj u akciji

za ostvarenjem visoke grafike kole. Meutim, s novim
oblicima udruivanja u privredi udruenjima grafikih poduzea zapoinje i nova akcija.
Tako je Udruenje grafikih poduzea Jugoslavije formiralo Odbor za osnivanje Visoke grafike kole na iji prijedlog Upravni odbor Udruenja grafikih poduzea na
svojoj sjednici u prosincu 1956. godine donosi odluku o
osnivanju Visoke grafike kole u Zagrebu. Da bi se mogle izvriti potrebne pripreme, osigurana su i zajednika

Nastava za prvu generaciju studenata zapoela je 15. veljae 1960. godine.

Prema Zakonu o Vioj grafikoj koli kolovanje je trajalo
est semestara ili tri godine. Ubrzo se mijenja Zakon o
visokom kolstvu koji predvia dvogodinje kolovanje
pogonskih inenjera, pa i Via grafika kola mijenja svoj
plan i program u tom smislu. Pratei kolovanje svojih
studenata, rukovodstvo Vie grafike kole shvatilo je
da su etiri semestra premalo za savladavanje tako obi-

novana sredstva.

mnog i sloenog gradiva. U toku sedamdesetih godina,

Odbor za osnivanje Visoke grafike kole nastavio je svo-

Vie grafike kole proiren je na pet semestara i takav je

ju aktivnost na izradi elaborata o osnivanju. Utvreni

su profili i broj svih vrsta grafikih radnika prema stanju i razvoju grafike industrije. Izraeni su nacrti pla-

nakon dobivanja potrebnih dozvola, plan i program

ostao do kraja postojanja Vie grafike kole.
Prvi grafiki inenjeri sveano su promovirani dana 22.

na i programa i princip statuta kole. Odbor je dao idejni

oujka 1961. godine u tada jo nedovrenoj novogradnji

projekt, investicijski plan i generalni projekt za izgrad-

kole, na tadanjoj Borongajskoj cesti (danas Getaldie-

nju zgrade za novu kolu. Obraeni dokumenti uli su u

va ulica 2).

prijedlog o osnivanju Visoke grafike kole u Zagrebu.

Paralelno s upisom pete generacije redovnih studenata

Prijedlog je u prvoj polovini 1958. godine predstavljen

ujesen 1963. godine zapoinje i izvanredni studij (studij iz

organima Izvrnog vijea Sabora NR Hrvatske. Imeno-

rada i uz rad) te se upisuje po jedna generacija studenata uz

vana je posebna komisija Izvrnog vijea koja je razmo-

rad u Sarajevu, Ljubljani, Zagrebu i Beogradu. Kasnijih go-

trila elaborat o osnivanju Visoke grafike kole. Komisija

dina upisani su i studenti uz rad u Skopju i Osijeku. Meu

19

3. rjeenje o imenovanju mirka leinwebera direktorom

vie grafike kole u zagrebu, 1959. god.

prvim generacijama redovnih studenata bilo je povremeno i studenata iz afrikih, ali i nekih drugih zemalja.
U toku 1973. godine ponovno se pokree akcija osnivanja Visoke grafike kole ili Grafikog fakulteta, ali je to
nastojanje uspjeno okonano tek 1983. godine potpisivanjem samoupravnog sporazuma o organiziranju zajednikog studija grafike tehnologije.
Za organiziranje fakultetskog studija bilo je potrebno
stvoriti potreban znanstveno-nastavni kadar koji u to
doba nije postojao. Prvog veljae 1979. godine Via gra-

20

4. prvi dekanski lanac grafikog fakulteta

fika kola potpisala je samoupravni sporazum kojim je

kao jedna od dviju viih kola ula u sastav Sveuilita u
Zagrebu. Od tog trenutka viom kolom vie ne rukovodi direktor, nego se iz redova nastavnika bira dekan.
Drugi vaan korak bila je injenica da je 1983. godine
Republiki komitet za prosvjetu, kulturu, fiziku i tehniku kulturu SR Hrvatske potvrdio svojim rjeenjem
da Via grafika kola ispunjava sve uvjete da djeluje kao znanstveno-nastavna organizacija usmjerenog
obrazovanja. Na osnovi tog rjeenja organizirana je
znanstvena jedinica pod nazivom Znanstveno-istrai-

5. poetak gradnje zgrade vie grafike kole

vaki centar (ZIC) od osam znanstvenika koji su se registrirali u Ministarstvu kao znanstveni radnici jezgra
fakultetskog studija.
S obzirom na zahtjeve u pogledu nastavnog kadra te na
stav drutva prema otvaranju novih studija, studij za
obrazovanje diplomiranih inenjera grafike tehnologije osnovan je kao osmosemestralni zajedniki studij u
ijem osnivanju i radu sudjeluju Elektrotehniki fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Prirodoslovnomatematiki fakultet, Tehnoloki fakultet, Via grafika
kola i SOUR Vjesnik, RO tamparska djelatnost.

Nastavni plan i program Zajednikog studija prihvaen je

16. oujka 1983. godine na Znanstveno-nastavnom vijeu
Sveuilita u Zagrebu, a 12. srpnja iste godine osnovano je
Znanstveno-nastavno vijee studija s prof. dr. Olgom Koreli kao predsjednicom. Organizacija izvoenja nastave i
voenje administrativnih poslova povjereno je Vioj grafikoj koli u kojoj se nalazi i sjedite zajednikog studija.
Prilikom osnivanja studija dogovoreno je da e u prvo
vrijeme nastava biti organizirana od petog semestra dalje, i to kao studij uz rad za grafike inenjere. Na taj nain grafikim je inenjerima omogueno da nakon etiri

21

semestra, odnosno diplome savladaju razliku u nastavnom programu izmeu zajednikog osmosemestralnog
i petosemestralnog studija na Vioj grafikoj koli.
U skladu s navedenim upisana je prva klasa od 73 grafika inenjera i studij je zapoeo 7. oujka 1983. godine.
Ve 1986. godine zajedniki studij krenuo je kao redovni
osmosemestralni studij, a paralelno je jo postojao studij
uz rad od petog od osmog semestra.
Godine 1989. Republiki komitet za znanost donosi odluku da se privremeno znanstveni radnici Vie grafike
kole registriraju u znanstvenom podruju kemijsko
inenjerstvo, pa je time uklonjena i posljednja prepreka za osnivanje samostalnog Grafikog fakulteta.

nosi odluku o raspisivanju natjeaja poslijediplomskog

znanstvenog studija Grafiko inenjerstvo.
Prihvaanjem reima studiranja prema Bolonjskoj deklaraciji (po sustavu tri godine dodiplomski studij dvije
godine poslijediplomski studij tri godine doktorski studij) dolazi 2006. godine do osnivanja doktorskog studija
Grafiko inenjerstvo i oblikovanje grafikih proizvoda.
Kao to je u uvodu navedeno, ovo je samo kratki osvrt na
50 godina djelovanja obrazovne institucije koja je tijekom godina kolovala na tisue grafikih strunjaka koji
su vodili ili i danas vode vrlo uspjene grafike tvrtke.
Prof. dr. sc. Adrijano Golubovi,
redoviti profesor Grafikog fakulteta u mirovini

Tako se nakon dugih stremljenja 1990. godine kod

Okrunog privrednog suda u Zagrebu registrira Grafiki
fakultet kao znanstveno-nastavna organizacija usmjerenog obrazovanja, koja organizira i izvodi nastavu za
VII. stupanj obrazovnog programa, za diplomiranog inenjera grafike tehnologije i za VI. stupanj obrazovnog
programa, za grafikog inenjera.
Prvi dekan Grafikog fakulteta bio je prof. Ante Cicvari.
Nekoliko godina kasnije znanstveno podruje djelatnosti kemijsko inenjerstvo mijenja se u grafika tehnologija jer je ustanovljeno da znanstveni radnici Grafikog fakulteta preteno objavljuju radove u podruju
koje u slubenoj klasifikaciji uope nije postojalo.
Na temelju pozitivnog miljenja Nacionalnog vijea za
visoko obrazovanje Senat Sveuilita u Zagrebu 1. veljae
2000. godine donio je odluku o prihvaanju novog nastavnog plana i programa poslijediplomskog znanstvenog studija Grafiko inenjerstvo.
Na osnovi te odluke Znanstveno-nastavno vijee Grafikog fakulteta na svojoj sjednici 25. veljae 2000. do-

22

6.,7.,8. radovi na zgradi vie grafike kole

9. dovrena zgrada vie grafike kole, 1962. god.

23

10. praktikum katedre za reprodukcijsku fotografiju 70-tih godina

11. predavanje u a dvorani prije

renoviranja

24

Dosadanji elnici
via grafika kola 1959 - 1990

mr. sc. mir ko le inwe be r, direktor

1959. 1963.

prof. l j u b o mir ari, direktor

1963. 1976.

prof.
v ik t o r klakoar, dekan

1976. 1977.

mr. sc d u an or e vi, dekan

1977. 1978.

prof. dr. sc g roz dan maroe v i, dekan

1979. 1982.

prof. dr. sc v il ko iljak, dekan

1982. 1987.

prof. dr. sc n iko la barii, dekan

1987. 1989.

zajedniki studij grafike tehnologije 1983 - 1990

prof. dr. sc. ol g a kore li, predsjednica

1983. 1985.

prof. dr. sc. a d r ijano golubov i, predsjednik

1985. 1990.

grafiki fakultet 1990 do danas

prof. a n t e cicvari, dekan

1990. 1992.

prof. dr. sc. a d r ijano golubovi, dekan

1992. 1997.

prof. dr. sc. s ta n islav bolana, dekan

1997. 2001.

prof. dr. sc. l u c ij a k ate lan-kunst, dekanica

2001. 2005.

prof. dr. sc. s ta n islav bolana, dekan

2005. 2007.

prof. dr. sc. d ia na mili, dekanica

2007. danas

25

12. prof. dr. sc. adrijano golubovi

dekan
1992.-1997.

26

13. prof. dr. sc. stanislav bolana

dekan
1997.-2001.
2005.-2007.

14. prof. dr. sc. lucija katelan - kunst

dekanica
2001.-2005.

15. prof. dr. sc. diana mili

dekanica
2007.-danas

27

16. praktikum katedre za tisak

80-tih godina
28

Povijest tiskarstva u Hrvatskoj

brzo nakon to je u Mainzu 1455. god. Gutenberg

vatskoj, bavili popovi glagoljai, koji su svojim radom

dovrio tiskanje monumentalne Biblije od 42 reda,

ispisali jednu od najslavnijih stranica u povijesti hrvat-

tiskarska se vjetina munjevito iri Europom. Za

skog tiskarstva. U Veneciji su to Bla Baromi i Grgur

povijest hrvatske tiskane rijei posebno je vano

Dalmatin. Oni su izuili tu vjetinu od mletakih maj-

bilo to to se tiskarska vjetina iz Njemake pojavila u

stora te sudjelovali u tiskanju nekih glagoljskih knjiga

susjednoj nam Italiji jer je u toj zemlji bilo mnogo ue-

najprije u samoj Veneciji, a potom e osnovati i prve ti-

nih Hrvata koji su se odmah ukljuili u informatiku re-

skare u Hrvatskoj.

voluciju koju je inicirao Nijemac Johannes Gutenberg.

U Veneciji se prva tiskarska radionica pojavila 1469. godine, to je bilo od velike vanosti za brojne Hrvate koji
su u tom gradu boravili kao trgovci, sveenici i dr. Treba posebno naglasiti da je Venecija potkraj 15. st. postala
najvanije tiskarsko i knjiarsko sredite Europe. Uz to
trebamo se podsjetiti da je taj grad stoljeima bio glavni grad za sve hrvatske zemlje koje su bile u sastavu
Mletake Republike i da su hrvatski knjievnici, znanstvenici i sveenici u tom gradu tiskali najvei dio svojih knjiga. No, ne samo da su oni svoje rukopise povjerili
mletakim tiskarima, ve su se i sami u Veneciji, ali i u
nekim drugim talijanskim gradovima (npr. u Rimu i Padovi), bavili tiskarstvom, i u tom umijeu postali sjajni i
vrlo poznati majstori.
Meu njima prednjai Lastovac Dobri Dobrievi
(svoje tiskopise je potpisivao latiniziranim oblikom
svog imena Boninus de Boninis), Kotoranin Andrija
Paltai, Kopranin Bartol Pelui i drugi, od kojih treba posebno spomenuti Andriju de Antiquisa rodom
iz Motovuna u Istri, koji je bio jedan od prvih tiskara
glazbenih nota u Europi, a koji je vrlo uspjeno radio u
Veneciji i Rimu. Jo je jedan tiskar hrvatskog podrijetla

Znamo da je prva glagoljska tiskara proradila u Kosinju u Lici. U njoj je 1491. godine tiskan glagoljski Brevijar
koji se do danas sauvao. Neki istraivai pretpostavljaju
da je upravo u toj tiskari tiskana i najstarija knjiga napisana starohrvatskim jezikom i glagoljicom: Misal po
zakonu rimskoga dvora koja je datirana godinom 1483.
Koliko znamo, to je najstarija tiskana glagoljska knjiga.
Ona je pravo remek-djelo tiskarske vjetine, to govori o
zavidnoj vjetini majstora koji su je proizveli. Nemamo,
meutim, vrstih dokaza da je ta knjiga zaista tiskana u
Kosinju, ali po nizu indicija moe se zakljuiti da je tiskana negdje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, i to zato to
u samoj Veneciji nema ni najmanjeg traga koji bi upuivao na to da je knjiga tiskana u tom gradu. No, bez obzira
na to gdje je ona tiskana, nema nikakve sumnje da su je
za tisak mogli prirediti samo popovi glagoljai. Samo su
oni mogli lijevati slova, praviti ligature, koreati (korigirati) tekst. Drugim rijeima, samo su oni znali uraditi
sve poslove koji su bili nuni da bi se ta knjiga tiskala.
Sve se to dogaalo svega 28 godina nakon to je tiskana
Gutenbergova Biblija i svega 14 godina od osnutka prve
tiskare u Veneciji.

tiskao glazbena, ali i druga djela. Bio je to majstor koji

Tom knjigom zapoinje povijest tiskane knjige na staro-

je svoje tiskopise potpisivao kao Jacques Moderne jer

hrvatskom jeziku. Nije trebalo dugo ekati da se i na hr-

je ivio i radio u francuskom Lyonu, no koji nikada nije

vatskom tlu osnuju prve glagoljske tiskare.

zaboravio u svojim tiskopisima naznaiti da je iz Buzeta u Istri (de Pinguente).

Osim spomenute tiskare u Kosinju, o kojoj znamo samo

ono to pie u kolofonu spomenutog Brevijara iz 1491.

Za povijest hrvatskog tiskarstva osobito je vano to to

god., osnovana je tiskara u Senju. Pokreta glagoljskog

su se tom vjetinom u Veneciji, a potom i u samoj Hr-

tiskarstva u tom gradu bio je kanonik Bla Baromi ro-

29

17. senjski misal blaa baromia, 1494. god.

30

dom iz Vrbnika na otoku Krku. On je izuio tiskarstvo

talijanskom, njemakom i drugim jezicima tiskane su u

u Veneciji kod poznatog tiskara Andrea Torresanija. Po

mnogim gradovima diljem Europe.

povratku iz Venecije, zajedno sa Silvestrom Bedriiem

i Gaparom Turiem, od 1494. do 1496. godine u Senju
tiska dvije glagoljske knjige. Iz nama nepoznatih razloga
ta tiskara miruje sve do 1507. 1508. godine, kada se u
njoj tiska daljnjih pet glagoljskih knjiga.

Ovdje moramo spomenuti i injenicu da prve knjige

koje su tiskali Hrvati nisu bile one na starohrvatskom
jeziku i glagoljskim pismom. Prije najstarije poznate
nam glagoljske knjige, spomenutog Misala iz 1483. godine, tiskali su hrvatski autori vie knjiga na latinskom

Za popove glagoljae tiskanje knjiga bilo je povezano s

jeziku. Jedna od njih tiskana je u Rimu 1474. godine. To

velikim trokovima, a to je bez sumnje bio jedan od ra-

je djelce Oratio in funere Petri cardinalis s. Sixti biskupa

zloga to se glagoljsko tiskarstvo nije moglo jae razvi-

Nikole Modrukog. Tiskana je, dakle, svega 19 godina

jati. Trebamo se prisjetiti vrlo teke politike situacije

nakon to je Gutenberg dotiskao svoju Bibliju u Mainzu,

nakon poraza hrvatske vojske od Turaka 1493. god. na

u Njemakoj i samo sedam godina nakon to je tiskar-

Krbavskom polju. Nije stoga sluajno to se neke glagolj-

stvo dolo u Italiju. Slijede i druge knjige na latinskom

ske knjige u to vrijeme tiskaju u Veneciji i to je trebalo

jeziku, npr. Carmina et elegiae ibenanina Jurja igo-

ekati vie od dvadeset godina da proradi idua glagolj-

ria (1477.), pa knjige imuna Hvaranina (1477.), Korio-

ska tiskara u zemlji ona u Rijeci. Osnovana je 1530. god.

lana Cipika (1477.) i dr.

zalaganjem i uz financijsku potporu modrukog biskupa Zadranina imuna Koiia Benje, koji je pod pritiskom Turaka morao napustiti sjedite svoje biskupije u
Modruu i skloniti se u Rijeku. Tu je, na sigurnom, osnovao glagoljsku tiskaru koja je radila 1530. i 1531. godine.
U njoj je tiskano, koliko nam je poznato, est bogoslunih i drugih knjiga.
Hrvatski popovi glagoljai potkraj 15. i u prvim desetljeima 16. stoljea za tiskanje svojih bogoslunih knjiga
nisu se mogli posluiti tiskarama koje nisu imale glagoljska slova, pa su bili prisiljeni sami napisati i tiskati

Zbog spomenutih tekih politikih prilika bilo je teko

u hrvatskim zemljama pokrenuti kontinuiranu tiskarsku industriju. U primorskim gradovima nije bilo uvjeta, a ni potrebe osnivati tiskare jer su autori mogli vrlo
lako tiskati svoja djela u vrlo dobro opremljenim mletakim i drugim tiskarama u Italiji (Padova, Rim, Ancona i dr.), ali i u drugim zemljama. Pisci iz Dubrovnika
(Dri, Zlatari, Gunduli i dr.) s lakoom su u Veneciji i
u drugim talijanskim gradovima nalazili tiskare koje su
bile zainteresirane za tiskanje njihovih knjiga. S istom
su lakoom Hektorovi iz Hvara, Barakovi iz Zadra,

takve knjige.

Maruli iz Splita slali svoje rukopise u mletake i dru-

Djela svjetovnog sadraja (povijesna, knjievna, pri-

nadgledali rad u tiskarama s kojima su sklopili ugovore

rodoznanstvena, teoloka i sl.) hrvatski su autori pisali

o tiskanju svojih knjiga. Tek potkraj 18. st. u primorskim

najee na tada univerzalnom latinskom jeziku ili pak

hrvatskim gradovima pojavljuje se potreba za osniva-

na hrvatskom jeziku, ali ne glagoljicom, ve latinicom, a

njem vlastitih tiskara, a zanimljivo je da e sve tiskare

tiskali su ih najee u oblinjoj Veneciji, pa je tako u tom

u to vrijeme nastale u Dalmaciji, Dubrovniku i Kotoru

gradu od kraja 15. do pada Mletake Republike 1797. go-

osnovati upravo mletaki majstori tiskari, procijenivi

dine tiskano preko 700 knjiga hrvatskih autora u 130 ti-

da e im bavljenje tiskarskom djelatnou u tim kraje-

skara. Knjige hrvatskih autora na hrvatskom, latinskom,

vima omoguiti pristojnu zaradu.

ge tiskare, a esto su i sami odlazili u Veneciju i ondje

31

18. spomenik blau baromiu u vrbniku

No, prije nego to se osvrnemo na te tiskare, spomenut

emo da su Hrvati tiskali svoje protestantske knjige pisane glagoljicom, hrvatskom irilicom i latinicom u njemakom gradu Urachu u blizini Tbingena. Od 1561. do
1565. godine u toj je tiskari tiskan niz knjiga koje su napisali ili preveli Stjepan Konzul, Antun Dalmatin, Petar
Pavao Vergerije mlai i dr. Cilj te tiskarsko-nakladnike
djelatnosti bio je irenje ideja protestantizma meu Hrvatima i drugim Slavenima.
Meutim, na tu promidbenu knjinu proizvodnju odluno je reagirao Vatikan. Zabrinuta za svoje interese
Crkva je pokrenula svoju tiskarsko-nakladniku djelatnost, takoer na hrvatskom jeziku, da bi se tako suprotstavila protestantskoj promidbi. Kongregacija za irenje vjere (Congregatio De Propaganda Fide) u Rimu je
okupila vrsne strunjake hrvatskoga podrijetla i angairala ih na prevoenju i tiskanju nabonih knjiga u duhu
katolike obnove radi suzbijanja utjecaja protestantskih
knjiga u hrvatskim zemljama.
Dosad spomenute protestantske i katolike tiskare, u
kojima su se tiskale knjige na hrvatskom jeziku, najveim su dijelom proizvodile nabone knjige. Usporedno
s tom proizvodnjom Hrvati u zemlji i diljem Europe
razvili su izvanredno plodnu proizvodnju knjiga na
latinskom jeziku. Samo mali broj tih knjiga bio je crkvenog sadraja, dok se veina bavi svim podrujima
tadanje znanosti i knjievnosti. Broj tih knjiga penje
se na nekoliko tisua naslova, objavljenih u skoro svim
tiskarskim sreditima tadanje Europe. Meu piscima
bilo je onih koji su proslavili svoju domovinu Hrvatsku i koji se i dan-danas spominju kao najvei umovi
koje je Hrvatska dala ovjeanstvu. Dovoljno je spomenuti matematiara, filozofa i svestranog znanstvenika
Ruera Josipa Bokovia, teologa i povjesniara Matiju Vlaia Ilirika, lijenika uru Baglivija, povjesniare
Ivana Luia i Mavra Orbina te mnoge druge koji su i
danas ponos svoje domovine.

32

S vremenom se u samoj Hrvatskoj osjetila potreba za

Rijeka je takoer dobila u to vrijeme svoju tiskaru. Godi-

vlastitim tiskarama. U primorju se potkraj 18. st. osniva-

ne 1779. eh Lovro Karletzky osnovao je tiskaru koju e

ju tiskare u svim veim gradovima. U tome je prednjaio

lanovi njegove obitelji voditi sve do kraja 19. st.

Dubrovnik, grad u kojem je bilo vrlo mnogo netiskanih

rukopisa poznatih knjievnika i znanstvenika iz prolih
stoljea. Prvu tiskaru osnovao je mletaki tiskar Carlo
Antonio Occhi, lan vrlo poznate obitelji koja je u Veneciji tiskala velik broj knjiga hrvatskih autora. On je 1777.
god. Dubrovakoj Republici uputio molbu za osnutak tiskare u gradu te je obeao da e u njoj tiskati djela starih
i novih dubrovakih pisaca. Napravio je i detaljan popis
djela dubrovakih pisaca ija e djela tiskati. Na tom su
popisu svoje mjesto nali najpoznatiji dubrovaki pisci.
Zanimljivo je da je Occhi morao ekati est godina dok
nije konano dobio odobrenje za rad tiskare. Ve na poetku rada naiao je na velike potekoe, posebice financijske naravi, ali je ipak u etiri godine svoga rada uspio
tiskati 48 naslova na hrvatskom i talijanskom jeziku.
Poetak rada te tiskare izazvao je neskriveno oduevljenje uenih ljudi u Dalmaciji. Jedan od njih bio je i svestrani znanstvenik, enciklopedist i glazbenik Julije Bajamonti koji je napisao odu prvoj tiskari u Dalmaciji.
Nakon Occhijeve smrti (1787.) tiskaru je preuzeo drugi
Talijan, njegov pomonik Andrea Trevisan, a od 1802.
pa sve do 1900. godine tiskaru uspjeno vodi tiskarska
obitelj Martecchini.

Upada u oi da su svi spomenuti tiskari stranci. Ta injenica govori da u primorskoj Hrvatskoj u to vrijeme nije
bilo kvalificiranih majstora tiskara koji bi mogli pokrenuti i voditi tiskarsku proizvodnju.
Slino je bilo i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Prvi ozbiljniji
poticaj za pokretanje tiskarske proizvodnje dali su protestanti. Oko 1570. godine knez Juraj III. Zrinski, koji je
i sam bio vatreni pristalica protestantizma, osnovao je
prvu tiskaru u Nedeliu pokraj akovca. U njoj je tiskana knjiga Decretum Istvna Verbczyja u hrvatskom
prijevodu Ivanua Pergoia. Godine 1586. tiskara seli
u Varadin, gdje je vodi tiskar Ivan Mandelc (Joannes
Manlius). Tu je tiskara radila samo dvije godine. Drugu
tiskaru Varadin dobiva tek 1774. god., a osnovao ju je
poznati beki tiskar nakladnik Johann Thomas von Trattner. On se nije bavio samo proizvodnjom knjiga, ve i
knjiarstvom te je svojim razgranatim vezama dobavljao knjige iz cijele Austrijske Carevine.
Posebno znaenje za kontinentalnu Hrvatsku, gdje je
hrvatsko-kajkavski jezik bio jezik javne komunikacije, imale su tiskare koje su radile u Zagrebu. U poetku
vanu su ulogu u razvoju zagrebakog tiskarstva imali
isusovci. Oni su otkupili tiskarski stroj od Isusovakog

Potkraj 18. i poetkom 19. st. osniva se tiskara u Kotoru,

kolegija u Ljubljani. Stroj je dopremljen u Zagreb (1664.)

gdje Mleanin Francesco Andreola tiska knjige od 1798.

i smjeten najprije kod isusovaca, a potom premjeten u

godine. U Zadar iz Venecije dolazi majstor Antonio Bo-

biskupski dvor, no tiskara nije proradila sve dok se u Za-

bolin i tiska knjige i letke (1792. 1795.), a potom jo je-

grebu nije pojavio poduzetni i ueni Pavao Ritter Vitezo-

dan Mleanin Domenico Fracasso vodi svoju tiskaru u

vi, koji je 1694. dobio doputenje za pokretanje Zemalj-

tom gradu. Ipak, dugovjeniju tiskaru u Zadru osniva

ske tiskare. Sam Vitezovi bio je plodan pisac i najvei

obitelj Battare koja e tiskati velik broj knjiga od 1803.

dio svojih spisa tiskao je upravo u svojoj tiskari. Od 1694.

do 1874. godine. Oni su bili najplodniji tiskari u vrijeme

do 1706. u njoj je tiskao oko 50-ak knjiga povijesnog i

kada je Zadar tijekom francuske i austrijske vladavine

drugog laikog sadraja. Kao velik domoljub pisao je i ti-

bio administrativno sredite Dalmacije.

skao knjige iz hrvatske povijesti kao i kalendare za puk.

33

U Zagrebu je potom radilo mnogo tiskara, pa je tako taj

kada ju je osnovao. Ta je tiskara, po zamislima Ljudevita

grad ve u 18. st. postao najvanije tiskarsko sredite u

Gaja, trebala sluiti hrvatskim preporoditeljima (ilir-

hrvatskim zemljama. Osobito je vana bila isusovaka

cima) za tiskanje knjiga, listova i asopisa napisanih u

tiskara (1739. 1742.) koja je osnovana radi tiskanja djela

duhu preporoditeljskih politikih i kulturnih ciljeva. Za

samih isusovaca. U toj je tiskari proizvedeno svega jeda-

Gaja i druge preporoditelje tiskara nije bila tek poduze-

naest knjiga, no meu njima bio je opirni Latinski rje-

e za umnaanje tiskane rijei, ve nacionalna instituci-

nik... Andrije Jambreia (1742.) i isto tako voluminozna

ja od najvee vanosti za oivotvorenje ideala hrvatskog

knjiga Posel apostolski plodnog pisca bogoslunih djela

preporoda.

Jurja Muliha (1742.).

Osim jedne, one upanove, sve ostale tiskare u to vri-

Mnogo plodnija i dugotrajnija je bila djelatnost biskup-

jeme bile su u rukama stranaca, pa je stoga osnutak te

ske tiskare koju je osnovao velik domoljub i uen ovjek,

tiskare postao imperativ za promicanje nacionalnih in-

zagrebaki biskup Maksimilijan Vrhovac 1794. godine.

teresa. Nijedna tiskara nije odigrala tako vanu ulogu

Ubrzo je tu tiskaru preuzeo Vrhovev urjak Antun No-

u povijesti hrvatskoga naroda kao ona koju je osnovao

vosel. Ta je tiskara radila sve do 1824. i u njoj je tiskano

Ljudevit Gaj. U njoj e svoje knjige tiskati Matica ilirska

ukupno preko 200 knjiga i prigodnica. Usporedno s tom

(kasnije hrvatska), a tiskat e se i vani asopisi i listovi

u Zagrebu je radila jo jedna vana tiskara, ona koju je

osnovao Bjelovarac Franjo upan, a koji je 1826. godine

(Novine horvatzke s knjievnim prilogom pod naslovom

Danica horvatzka, slavonska i dalmatinska). U 19. st., po-

kupio Novoselovu tiskaru.

sebno u drugoj polovici tog stoljea, Hrvati preuzimaju

U meuvremenu se tiskarstvo razvilo i u drugim hr-

mljama. Sredinom tog stoljea tiskare se moderniziraju

vatskim gradovima u unutranjosti Hrvatske. Osijek je

postao vano tiskarsko sredite zahvaljujui najprije ta-

u svoje ruke tiskarsku industriju u svim hrvatskim zenabavom brzotiska, a broj tiskara ubrzano se poveava,
tako da ve u to vrijeme nema veeg grada u Hrvatskoj

monjim franjevcima koji su od 1735. do 1774. godine ti-

koji nema jednu ili vie tiskara. Trend se poveanja broja

skali knjige u svom samostanu. No, mnogo vanija je bila

tiskara ubrzava i u 20. st., tako da 1980. godine u Hrvat-

djelatnost tiskarske obitelji Divald. Prvi lan te obitelji

skoj radi 77 tiskara od ega 27 u Zagrebu.

bio je Martin koji se doselio u Osijek iz Budima, a tiskaru je otvorio 1775. godine. Kasniji lanovi obitelji vodili
su tu tiskaru neprekidno sve do 1857. godine. U drugoj
polovici 19. st. osnivaju se nove tiskare, kako u Osijeku
tako i u drugim slavonskim gradovima. Do 1940. godine
u Slavoniji je radilo ukupno 115 tiskara od kojih u Osijeku njih 39, 16 u Vinkovcima, 13 u Vukovaru itd.
Od iznimne je vanosti bila tiskara koju je 1838. godine
osnovao voa hrvatskog narodnog preporoda Ljudevit
Gaj. U to vrijeme u Hrvatskoj je bilo svega devet tiskara,
no Gajeva se od svih njih, ali i od onih u ranijim vremenima, razlikovala po zadaama koje je Gaj imao na umu

34

Ipak, pravi procvat tiskarska industrija doivljava nakon

uspostave demokratske i samostalne hrvatske drave
1990. godine. Pojavljuje se velik broj novih privatnih tiskara koje se sve vie koriste raunalnom tehnologijom.
Potkraj 2004. registrirano ih je oko 1000, no rauna se
da ih rentabilno posluje oko 300 400.
Prof. dr. sc. Aleksandar Stipevi,
redoviti profesor Filozofskog fakulteta u mirovini

35

36

Grbovi grafikih cehova

grafiki grb
Legenda kae, da je njemaki car Friedrich III (1410 1493) meu ostalima i grafiarima dodijelio pravo upotrebe plemikog grba, a time i sva prava kaja su uivali
ostali plemiki stalei. Slovoslagari su kao znak izabrali
orla, a knjigotiskari pticu feniks koja u kandama dri
tampone. Grb grafiara je tijekom vremena bio objedinjen za sve struke, s dvoglavim orlom i bogato ukraen.
Svoj dananji oblik dobio je 1650. godine.

37

g r b t ipo grafa

grb fotoke migrafa

Jo u davno doba bili su proizvoai

Figura reza u obliku obrnutog ele-

Natpis je odijeljen i razdvojen. Gore

papira ulanjeni u Struno udrue-

menta krunita simbolizira patri-

u lijevom polju je simboliki predo-

nje slikara, kao to su bili ulanjeni

cu i matricu, osnovne tipografske

eno svjetlo izlazeeg sunca. Dolje

knjigotiskari i knjigovee. Gornji

elemente. Rog s trima zvijezdama

lIjevo, u crvenom polju je prikaza-

lik jedan je od najstarijih vodenih

preuzet je s tiskarskoga znaka Pete-

na srebrna boca s kiselinom u zlat-

znakova proizvoaa papira. To

ra Schffersa (Mainz, 1518. god.), su-

noj koari, desno dolje u srebrnom

dokazuje Gutenbergova Biblija ti-

vlasnika prve tiskare knjiga. Guska

polju je crni tiskovni valjak. Kopa

skana 1455. Na arcima papira nalazi

simbolizira ime Gensfleisch, kako

ljema sa crno - zlatnim platem

se Simboliki etverokut u plavom

se punim prezimenom zvao Joha-

nosi tri cvijeta suncokreta koji se

titu te u starim grbovima Papeti-

nnes Gutenberg. Koritenje guske

uzdiu iznad Svitka. Zlatna traka

er de Paris, Papetier de Rouen i

kao elementa grba isprva nije nai-

s natpisom pokazuje izborni slo-

Papierer za Nrnberg (Germanski

lo na odobravanje berlinskoga lista

gan in luce mundus, to znai:

nacionalni muzej Nrnberg). Oso-

Papier-Zeitung zbog uvjerenja o

U svijetlu je svijet. Grb je nastao

bitost je u tome to je godine 1888.

nepostojanju due u gusaka. Meu-

prema crteu slikara Franza Stucka

u berlinskom listu Papier Zeitung

tim, to je vjerovanje kasnije isprav-

(Mnchen) 1884.

objavljen grb starih tvrtki proizvo-

ljeno jer su i druge ivotinje na

aa papira (Alte Papiermacher

slinome loem glasu, poput maj-

Marke)

muna, magaraca, volova i ostalih,

gr b p ro i zvo a a pa pir a

krasile ak i grbove vrlo uglednih

obitelji, a da one to nisu doivljavale kao uvredu.
38

grb litografa, kamenotiskara

g r b k n ji g ov e a

i ofset tiskara

grb d iz ajne ra i umje tn ik a

Ve od davnina, meu ostalim gra-

Ovaj grb se sastoji od dva tita.

Najstariji grb je u ovome cehu, sa tri

fikim strukama i knjigoveama

Lijevo u plavom polju tit litografa

bijela tita na crvenom polju. Pro-

ulanjenim u cehove, dodijeljeno je

pokazuje dvije zlatne plohe sa

naen je u blizini Freiburga, negdje

pravo upotrebe stalekog grba i sva

sastavljenim slovima sne, koja nas

oko 1350. godine. Taj grb prona-

prava koja su uivali i ostali stalei.

upuuju na Senefeldera - izumitelja

lazio se i u Francuskoj i Engleskoj

U crvenom titu je oslikana knjigo-

kamenotiska, a ispod toga oslikan

gdje je bio oblikovan veinom s tri i

veka prea preko koje lei knjiga.

je pribor za crtanje. Desno je tit

vie, srebrna ili zlatna tita. Grb ima

Iz kacige sa crvenozlatnim pokri-

kamenotiskara. U donjem dijelu

na crvenom titu tri manja srebrna

vaem izrasla, kao dragocjenost,

tita na plavoj podlozi lei kamen

tita formiran je kao kod lilografa,

u stvaranju: crvenozlatna ovijena

u prirodnoj boji sa tamponom. U

kamenotiskara i ofset strojara. Ka-

ruka, koja kao da zamahuje s eki-

vrhu grba plavo-zlatni pokriva

ciga iznad tita je srebrno crvena

em sa zlatnom drkom. Stari grb

nosi

iz

sa zlatnom krunom. Iznad svega je

knjigovea Hamburga, peat knjigo-

srednjeg Vijeka. Tu se jo vidi

djevojka u crveno srebrnoj odjei,

vea u Hildesheimu kao i grb knji-

na prsima tri mala srebrna tita

koja dri jelenje rogove.

govea Leipziga utjecali su na heral-

na crvenom polju: tit slikara i

diki izgled toga grba. Knjigoveka

grafiara-dizajnera.

prea dominira oduvijek kao sim-

traka se protee u ornamentalnom

bol u peatu knjigovea i to od go-

listovnom obliku na kojoj su

dine 1548. u Beu, a neto kasnije i u

otisnute rijei saxa loquuntur

ostalim velikim gradovima Europe.

to jest kamen govori.

Herold,

djeak-glasnik

Plavo-zlatna

39

40

Grafiki fakultet danas

rafiki fakultet visokokolska je znanstvena usta-

je skupina od 45 studenata prve generacije prvostupni-

nova koja danas zapoljava 80 djelatnika, od toga

ka koji su zavrnim radom stekli akademski naziv sve-

60 nastavnih i 20 nenastavnih djelatnika. Ustroj

uilini prvostupnik/prvostupnica inenjer/inenjerka

fakulteta organiziran je tako da uz dekana upravu

grafike tehnologije s oznakom kratice Baccalaureus/

ine i dva prodekana, prodekan za nastavu i znanost te

prodekan za poslovanje.

Baccalaurea univ. bacc. ing. techn. graph.

Diplomski studij upisuju prvostupnici Grafikog fa-

Dekanica Grafikog fakulteta je prof. dr. sc. Diana Mil-

kulteta bez polaganja klasifikacijskog ispita te prvostu-

i, prodekanica za nastavu i znanost je doc. dr. sc. eljka

pnici drugih tehnikih, biotehnikih i prirodnih grana

Barbari-Mikoevi, a prodekanica za poslovanje je doc.

ili drugih sveuilinih ili strunih studija uz polaganje

dr. sc. Jesenka Pibernik.

razlikovnih kolegija. Studij je organiziran u obliku est

Radu uprave pomau strune slube te koordinatori za

pojedina podruja, kao to su meunarodna suradnja,
isvu, studentska praksa, ects, doktorski studij i ostalo. Svoj doprinos uspjenom funkcioniranju ustanove
daju i povjerenstva kao to su Povjerenstvo za nastavu,
za doktorski studij, za kontrolu kvalitete, za strategiju euenja, Etiko povjerenstvo i druga.
Studij je organiziran prema trostupanjskom sustavu kao
preddiplomski studij u trajanju od tri godine, diplomski
studij u trajanju od dvije godine i doktorski studij koji
traje takoer tri godine.
Trenutano na Grafikom fakultetu studira priblino
900 studenata, a svake godine upie se po 150 studenata na redovni studij. Godinje prosjeno diplomira oko
100 studenata.

modula: grafika tehnologija, multimedij, nakladnitvo, ambalaa, dizajn grafikih proizvoda te grafiki
menadment, a traje etiri semestra. Nastava se odrava tijekom tri semestra, a etvrti semestar predvien
je za znanstveno-istraivaki rad i izradu diplomske
radnje. Svaki modul obuhvaa obvezne kolegije, do 20
kolegija tijekom tri semestra, te izborne kolegije koje
studenti biraju izmeu ponuenih 20-ak kolegija. Studij zavrava obranom diplomskog rada i stjecanjem
akademskog naziva magistar/magistra inenjer/inenjerka grafike tehnologije s oznakom kratice mag. ing.
techn. graph.
Doktorski studij se izvodi kao poslijediplomski sveuilini doktorski studij pod nazivom Grafiko inenjerstvo
i oblikovanje grafikih proizvoda. Osnovan je 2000. godine kada je upisana prva generacija poslijediplomaca.
Do sada je studij s uspjehom zavrilo 18 magistara i 20

Preddiplomski studij odrava se na dva smjera: Tehni-

doktora znanosti. Studij traje est semestara, prva dva

ko-tehnolokom i Dizajnu grafikih proizvoda. Godinje

semestra su nastavna u kojima studenti upisuju kole-

na prvu godinu studija na Tehniko-tehnoloki smjer

gije birajui izmeu 40-ak ponuenih kolegija. Ostali

upisuje se po 100 studenata a na Dizajn grafikih proi-

semestri predvieni su za znanstveno-istraivaki rad,

zvoda 50. Studij na preddiplomskim smjerovima or-

pripremu publikacija i prezentacija te prijavu, izradu i

ganiziran je tako da studenti dijelom upisuju obvezne

obranu doktorske disertacije. Obranom doktorske di-

kolegije, 40-ak kolegija za svaki smjer, te izborne kole-

sertacije pristupnik stjee akademski stupanj doktor/

gije, 30-ak na svakom smjeru tijekom est semestara. U

doktorica tehnikih znanosti iz polja grafike tehnologi-

slavljenikoj 2008./09. akademskoj godini promovirana

je s oznakom kratice dr. sc.

41

42

19., 20. predvorje grafikog fakulteta

prije preureenja 2009. god.

21., 22. predvorje grafikog fakulteta nakon preureenja 2009. god.

43

23. vijenica grafikog fakulteta

44

Organizacijska shema
fakulteta
DEKAN

PRODEKANI
prodekan za
nastavu i znanost

prodekan za
poslovanje

USTROJSTVENE JEDINICE
ZNANSTVENO-NASTAVNE

ZAJEDNIKE SLUBE

katedra za matematiku

tajnitvo

katedra za fiziku u grafikoj tehnologiji

studentska referada

katedra za kemiju u grafikoj tehnologiji

knjinica

katedra za drutvene predmete

raunovodstveno-financijske slube

katedra za zatitu okolia

ekonomat

katedra za inenjersku grafiku i mehaniku

sluba za odravanje i ienje

katedra za tiskarski slog i raunala

sluba za odravanje elektrinih sustava

katedra za fotografske procese

katedra za reprodukcijsku fotografiju
katedra za tiskovne forme
katedra za multimedij i informacijske sustave
katedra za tisak
katedra za ambalau, knjigovetvo i projektiranje
katedra za materijale u grafikoj tehnologiji
katedra za ekonomiju
katedra za grafike strojeve
katedra za likovnu kulturu i grafiki dizajn
katedra za komunikologiju
katedra za primjenjenu i umjetniku fotografiju

45

24. radovi na preureenju a dvorane 2008. god.

46

25.,26. sveena promocija prve generacije sveuilinih

prvostupnika inenjera grafike tehnologije 2009. god.

47

48

Katedre Grafikog fakulteta

a Grafikom fakultetu djeluje 19 katedri. U sklopu

katedri obavljaju se sve znanstvene, istraivake i
nastavne aktivnosti Fakulteta.

Katedre Grafikog fakulteta su:

1.

Katedra za fiziku u grafikoj tehnologiji

2.

Katedra za matematiku

3.

Katedra za kemiju u grafikoj tehnologiji

4. Katedra za drutvene predmete

5.

Katedra za inenjersku grafiku i mehaniku

6. Katedra za ekonomiju
7.

Katedra za komunikologiju

8. Katedra za fotografske procese

9. Katedra za reprodukcijsku fotografiju
10. Katedra za tiskovne forme
11. Katedra za tiskarski slog i raunala
12. Katedra za grafike strojeve
13. Katedra za materijale u grafikoj tehnologiji
14. Katedra za tisak
15. Katedra za ambalau, knjigovetvo i projektiranje
16. Katedra za zatitu okolia
17. Katedra za likovnu kulturu i grafiki dizajn
18. Katedra za primijenjenu i umjetniku fotografiju
19. Katedra za multimedij i informacijske sustave

49

atedra je osnovana 1991. godine tijekom prijelaza

Vie grafike kole u Grafiki fakultet pod nazivom
Katedra za fiziku. U tom je razdoblju Grafiki fakultet nastajao u organizaciji nekoliko fakulteta,

sastavnica Sveuilita u Zagrebu, s nazivom Zajedniki

studij grafike tehnologije. Godine 1994. katedra dobiva
naziv Katedra za fiziku u grafikoj tehnologiji.
U razdoblju postojanja Vie grafike kole nastavni ko-

legiji nisu objedinjeni u strukturu katedri, te je predmet

fizika (kao i svi ostali kolegiji) dio ukupnog nastavnog
programa Vie kole.
Sada na katedri djeluju:
doc. dr. sc. Vesna Dimbeg-Mali, voditelj katedre
mr. sc. Vinja Mikac-Dadi, vii predava
dr. sc. Damir Modri, vii asistent
Katja Petric-Mareti, dipl. ing., asistent

Katedra za fiziku u
grafikoj tehnologiji

Do danas lanovi katedre bili su i Antun Mirkovi, Janka

Petravi i Selma Supek.
Voditelj katedre do 2008. godine bila je mr. sc. Vinja
Mikac-Dadi, vii predava.
Dugi niz godina na katedri su se predavali predmeti ope fizike: Fizika 1 (mehanika i kalorika) te Fizika
2 (optika i osnove elektriciteta). Nastavni sadraj tih
predmeta realizira se na predavanjima, seminarima i
laboratorijskim vjebama. Budui da je znanje ope fizike neophodno za razumijevanje mnogih strunih nastavnih predmeta ovog studija, postupno su se u opu
fiziku ugraivali sadraji neposredno vezani za grafiku tehnologiju i dizajn.
Tijekom stvaranja Grafikog fakulteta nazivom Zajedniki studij grafike tehnologije uveden je kolegij Fizika
u grafikoj tehnologiji s nastavnim sadrajem primjene
fizike u grafikoj tehnologiji.

50

27. djelatnici katedre za fiziku u grafikoj tehnologiji

s lijeva na desno: v. dimbeg-mali, d. modri, v. mikac-dadi, k. petric-mareti

Uvoenjem studija po Bolonjskoj deklaraciji nastavni

sadraji proireni su jo nekim kolegijima primjene fizike u cjelokupnom studiju, te se svi nastavni predmeti
mogu prikazati navedenim slijedom:
Preddiplomski studij:
Fizika 1
Fizika 2
Fizika u grafikoj tehnologiji

Doktorski studij:
Interakcija elektromagnetskog zraenja s tiskovnom
podlogom
Fizikalni principi nerazornih metoda mjerenja u
grafikoj reprodukciji
Novi kolegiji nastali su praenjem potreba cjelokupnog studija i saznanjima nastalim putem znanstvenih ispitivanja svih lanova katedre u laboratoriju

Diplomski studij:

katedre, a u okviru projekata Grafikog fakulteta te

Holografija

u pojedinim znanstvenim ustanovama (IRB, IFS).

Optike metode ispitivanja tiskovnih povrina

Sustavno i suvremeno praenje novih tehnologija uz na-

Uvod u teoriju eksperimentalnog rada

stavni rad ukljuuje i potrebu za znanstvenim ispitiva-

51

njima navedenih sustava i procesa, te se sadraj katedre

nuno prostire na meusobno isprepletena nastavnoznanstvena djelovanja.
Nastavna djelatnost lanova katedre odnosi se na izradu i
obnavljanje literature za studente; skripte za predavanja,
skripte za laboratorijske vjebe, a nastavni sadraji, zadaci i analize zadataka te rezultati ispita iz kolegija preddiplomskog studija nalaze se na web stranici katedre.
Znanstvena ispitivanja otisaka i pripadnih procesa tiska
vrena su unutar sadraja projekata Grafikog fakulteta,
na kojima su sudjelovali i lanovi katedre:
Metode mjerenja boja u grafikoj industriji, 1985.
1990.
Eutrofikacija u stratificiranom uu, 1989. 1992.
Istraivanje materijala i procesa u grafikoj tehnologiji, 1990. 1995.
Kvaliteta i estetika kartonske ambalae, 1998. 2000.
Istraivanje sustava celuloza, tiskarska boja, tekuina, 2000. 2002.

52

Mehanizmi deinkinga otisaka digitalnog tiska, 2002.

Studij karakteristika i formulacija papira za digitalni
tisak, 2002.
Nove formulacije materijala, karakteristike otisaka i
imbenici okolia, 2006.
Studij tehnolokih imbenika grafikog dizajna za sustavno unapreenje kvalitete, 2006.
Ispitivane su fizikalne promjene otisaka od interesa za
suvremenu grafiku proizvodnju, promjene prilikom
starenja (prirodno i ubrzano) te karakteristike otisaka
dobivenih razliitim nainima reciklacije. Karakteristike i pripadne promjene otisaka mjerene su spektroskopskim metodama u vidljivom i bliskom UV dijelu
elektromagnetskog spektra.

53

jelatnici Katedre za matematiku Grafikog fakulteta u preddiplomskoj nastavi temeljnog dijela

studija predaju tri obvezna kolegija:

Matematika 1
Matematika 2
Vjerojatnost i statistika
Djelatnici katedre su mr. sc. Zoran Pusi, vii predava,
voditelj katedre i mr. sc. Ivan Budimir, asistent. Prethod-

Katedra za matematiku

ni djelatnici Katedre za matematiku bili su Bogdan akovi, Simo Variak, Damir Kasum, Boidar Tepe, Gordana Perkovi, Tomislav Fratrovi i Husein Paagi.
Znanstveno-istraivaka djelatnost katedre odvija se
vezano za kreiranje i primjenu matematikih modela,
posebno numerikim metodama, metodama matematike statistike, linearne algebre i matematike analize
na podruje znanstvenog polja grafike tehnologije, a u
suradnji sa znanstveno-istraivakim projektima djelatnika Grafikog fakulteta.

54

28. djelatnik katedre za matematiku

z. pusi

29. djelatnik katedre za matematiku

i. budimir

55

Katedra za kemiju u grafikoj tehnologiji zapoinje

sa svojim radom od poetka djelovanja Grafikog
fakulteta (Vie grafike kole). Kako je grafika industrija tijesno vezana s kemijom, a mnogi kole-

giji zapravo su izravno kemijske discipline, potrebno je

ovladati znanjem kemije.
U proteklom razdoblju u nastavi su sudjelovali sljedei
nastavnici i asistenti: Olga Koreli, Nikola Barii, Blaina elimir, Zdenka Bolana i Lucija Katelan-Kunst. Dananji djelatnici katedre su:

Katedra za kemiju u
grafikoj tehnologiji

doc. dr. sc. eljka Barbari-Mikoevi

doc. dr. sc. Mirela Roi, voditelj katedre
Ivana Plazoni, prof., asistent
Nastavna djelatnost katedre obuhvaa kolegije preddiplomskog studija:
Kemija I
Kemija II
Kemija u grafikoj tehnologiji
Zaposlenici na katedri studentima pruaju temeljna
znanja iz ope, organske i fizikalne kemije. U sklopu
tih kolegija studenti svladavaju osnove laboratorijskih
vjetina i pravilan rad u kemijskom laboratoriju. Steena znanja pridonose boljem razumijevanju kemijskih i fizikalnih procesa te karakteristika materijala u
grafikoj tehnologiji.

56

30. djelatnice katedre za kemiju u grafikoj tehnologiji

s lijeva na desno: . barbari-mikoevi, m. roi, i. plazoni

Znanstvenu djelatnost zaposlenika potvruju brojni

znanstveni radovi objavljeni u inozemnim i domaim
publikacijama kao i predavanja na domaim i inozemnim skupovima.
lanovi katedre sudjeluju na znanstvenim projektima:
Membranski i adsorpcijski postupci uklanjanja organskih tvari pri obradi voda
Meuodnos mineralnih nosaa i fosfat-uklanjajuih
bakterija u otpadnim vodama
Nove formulacije materijala, karakteristike otisaka i
imbenici okolia

57

atedra je osnovana 1991. godine. Do 2008. godine

u sklopu katedre predavala se i informatika. Voditeljica katedre od njenog osnivanja do umirovljenja 2008. godine bila je eljka Novosel, profesorica

engleskog i njemakog jezika, koja je svojim predanim

angamanom doprinjela brojnim fakultetskim aktiv-

nostima, izdanjima asopisa Acta Graphica, simpoziju

Bla Baromi i drugima.
Katedra za drutvene predmete obuhvaa kolegije stranih jezika, engleski te njemaki jezik, i kolegije tjelesne
i zdravstvene kulture. Kolegiji se izvode tijekom prvih
dviju godina preddiplomskog studija.
Voditelj katedre je Vilma Pervan-olc, prof., vii predava, koja vodi kolegij tjelesne i zdravstvene kulture, dok
kolegije stranih jezika trenutano predaje honorarni nastavnik. Dosadanji djelatnici skupine drutvenih kolegija bili su i Ante Cicvari na kolegiju Drava i drutvo,

Katedra za
drutvene predmete

Ljubomir ari, Berislav Stanuga i Dinko Stary na kolegiju Psihofiziologija rada te Antun Koren.
Kolegiji koji se izvode na preddiplomskom studiju:
Engleski jezik u struci 1, 2, 3 i 4
Njemaki jezik u struci 1, 2, 3 i 4
Tjelesna i zdravstvena kultura 1, 2, 3 i 4
strani je z ici
U poetku je bio obvezan samo njemaki jezik kao jezik
struke. Predavale su ga Vesna Reiser i Radana Wrth,
koja je predavala i engleski jezik.
Do uvoenja nastave po Bolonjskoj deklaraciji jedan
strani jezik bio je obvezan predmet tijekom prvih etiriju semestara redovnog studija i studija uz rad. Sada
je strani jezik izborni predmet na preddiplomskom
studiju.

58

31. umirovljena djelatnica katedre za drutvene predmete

. novosel

32. djelatnica katedre za drutvene predmete

v. pervan-olc

Cilj je kolegija osposobiti studenta da samostalno koristi

cijsko kretanje u prirodi, nordijsko hodanje, fartlek,

strani jezik za potrebe studija, odnosno struke. Na sred-

pjeako-planinarske ture.

njokolsko gradivo nastavlja se gradivo vezano za nastavu strunih kolegija. Predmet je iznimno vaan kako
tijekom studija tako i tijekom itavog radnog vijeka.
Dobro poznavanje stranih jezika omoguuje studentu
izravan pristup izvornoj strunoj i znanstvenoj literaturi, samostalno komuniciranje i izlaganje vlastitih radova na strunim i znanstvenim skupovima, suradnju na
meunarodnim projektima, pisanje za meunarodne
publikacije itd.
t je l e sn a i z d r av s t v e n a k u l t u r a
Osnovni ciljevi i zadaci tzk-a su obrazovno-odgojni:
sauvati i unaprijediti zdravstveni status studenata,

Dio studenata polazi posebne nastavne programe kao

to su: zdravstveni seminar, sudjelovanje na humanitarnim ili rekreacijskim utrkama u organizaciji grada
Zagreba, biciklijada, posjet Hrvatskom sportskom muzeju i obrada tema iz povijesti hrvatskog sporta, zajedniki posjet veim sportskim manifestacijama, razmjena studenata s drugih fakulteta Sveuilita ili natjecanja
na Sveuilitu. Vie od 20 godina nai studenti redovito sudjeluju na sportskim natjecanjima na Sveuilitu
i postiu iznimno vrijedne rezultate. Kolegij tjelesne i
zdravstvene kulture moe se odravati na hrvatskom,
engleskom ili talijanskom jeziku.

konano formirati zdrave ivotne navike, nauiti ko-

Tijekom Domovinskog rata, u suradnji s Kineziolo-

ristiti antistresne programe, poveati postojei fond

kim fakultetom, studenti Grafikog fakulteta imali su

motorikih znanja i motorikih sposobnosti, nauiti

nastavu tjelesne i zdravstvene kulture po posebnom

neke nove motorike strukture, omoguiti sportska

programu. Programi brzog podizanja ope tjelesne

natjecanja i odgojiti kulturnu sportsku publiku. Stu-

sposobnosti, osiguranje imovine i snalaenje u ratnim

dent bira program koji moe uskladiti s rasporedom

uvjetima bili su obvezni, a programi iz borilakih vje-

ostalih predmeta. Nastava se odrava u povremeno

tina bili su izborni.

unajmljenim prostorima i na slobodnim gradskim

povrinama. Unato tome, posljednjih 20 godina organizirana je nastava iz programa: plivanje, poduka
neplivaa, koarka, odbojka, badminton, stolni tenis,
veslanje, kuglanje, nogomet, atletika, klizanje, skija-

Znatan broj studenata Grafikog fakulteta nakon kratke

obuke radio je u osiguranju stanovnitva i imovine pri
svojim mjesnim zajednicama, a neki su bili mobilizirani
u aktivne jedinice Hrvatske vojske.

nje, maevanje, streljatvo, aerobika, ples, korektivna

gimnastika, rad u teretani, ah, rolanje, joga, orijenta-

59

vaj naziv katedra nosi od 2005. godine, kada su

promijenjeni nastavni plan i program radi sukladnosti s Bolonjskom deklaracijom. Prijanji naziv
bio je Katedra za strojarstvo, a na prvoj godini studija predavala su se tri kolegija: Tehnika mehanika, Osnove strojarstva 1 i 2, koji su svojim nastavnim
planom i programom prvenstveno bili namijenjeni pruanju podloge za kolegije na drugim katedrama gdje se
uilo o proizvodnji ambalae i grafikim strojevima.
Sadanji su kolegiji na preddiplomskom studiju:
Inenjerska grafika
Tehnika mehanika
Tehniki predodbeni sustavi
Na diplomskom studiju predaje se kolegij:
Mehanike simulacije u raunalnim animacijama
Na doktorskom studiju predaje se kolegij:

Katedra za inenjersku
grafiku i mehaniku

Virtualni ljudi
S obzirom na veliko zanimanje studenata za grafiki dizajn koji ukljuuje i izradu raunalnih animacija i igara,
kolegije se nastojalo prilagoditi tzv. irskom modelu.
Katedru je do umirovljenja 1999. godine vodio Nikola
argonja, a dosadanji djelatnici bili su Antun Mirkovi
i Grozdan Maroevi.
Na Katedri trenutano djeluju:
prof. dr. sc. Sanja Bjelovui-Kopilovi, voditelj katedre
Tigran Joki, dipl. ing., struni suradnik
Katedra je zapoela s modernizacijom jo prije deset godina. Do tada jedina nastavna pomagala bila su ploa,
kreda, trokuti i estar. Seminarski radovi izraivali su se
tuem na pausu. U akademskoj godini 1999./2000. uvedene su prve promjene vjebe u raunalnoj uionici,
gdje su studenti na deduktivan nain uili inenjersku

60

33. djelatnica katedre za inenjersku grafiku i mehaniku

b. bjelovui-kopilovi

34. djelatnik katedre za inenjersku grafiku i mehaniku

t. joki

grafiku (sadraj tadanjeg predmeta Osnove strojarstva

1) koristei Autocad, kao dotad prvu obveznu vjebu na
raunalima na fakultetu. Seminarske radove predavali
su na disketama. Voditeljica katedre sljedee je godine
napisala i knjigu (S. Bjelovui-Kopilovi: Konstruiranje raunalom u osnovama strojarstva za grafike inenjere, 1. dio, Zagreb, F. S. d.o.o., 2000.) koja je pokrivala
vjebe i davala dodatna objanjenja gradivu u cjelini. U
akademskoj godini 2001./2002. ta je knjiga na osobnom
web mjestu kao pomo studentima stavljena na web kao
besplatna u pdf i html formatima. Zadaci za seminarske
radove takoer su bili objavljeni na tom web mjestu, pa
su i studenti trebali kreirati svoje osobne stranice i na
njima objavljivati svoje radove. To web mjesto sadravalo je jo niz sadraja, kao to su neki drugi edukativni

materijali (rijeeni zadaci, animacije, znanstveni i struni radovi katedre te diplomski radovi studenata koji su
velikim dijelom i pojanjavali gradivo), forum, komunikacija putem e-maila, itd.
Potaknuta puno boljim uspjehom studenata uenjem
knjige u on-line html obliku, voditeljica katedre je u
akademskoj godini 2004./05. objavila i digitalni udbenik (dvd) u html obliku, promijenjen u skladu s tada aktualnom verzijom Autocad-a (S. Bjelovui-Kopilovi:
Primjeri iz tehnikog crtanja i nacrtne geometrije rijeeni
u Autocad-u 2004, Zagreb, 32 bita d.o.o., 2004.), prvi
digitalni udbenik i sveuilini prirunik u Hrvatskoj
s licencijom slobodnog kopiranja uz navoenje autora
Creative Commons.

61

oeci katedre vezani su za poetke Vie grafike

kole i njezino djelovanje od 1959. do 1989. godine
kad s radom zapoinje Grafiki fakultet. U tom razdoblju ekonomski predmeti dio su nastavnog pro-

grama Vie grafike kole. Slijedom formiranja Grafikog

fakulteta osniva se 1994. godine Katedra za ekonomiju.
Razvoj novih tehnologija, organizacijskih koncepata i
upravljakih metoda, kao i trinih prilika, zahtijevali
su prilagodbu kvalitetnim sustavima znanja kako bi studentima osigurali kompatibilne kompetencije kojima bi
se gradila konkurentska razina grafike industrije.
Do danas su na katedri predavali Duan orevi i Mario Potonjak.
Danas su lanovi katedre:
prof. dr. sc. Boidar Juri, voditelj katedre
mr. sc. Diana Brati, asistent

Katedra za ekonomiju

Razdoblje od 1994. do 2009. godine katedru profilira

u posredniku ulogu u procesu obrazovanja i nastoji se
mogunostima izborne posveenosti osigurati funkcionalna kompetencija studenata koju oekuje poduzee.
Danas se na Katedri za ekonomiju predaju kolegiji na diplomskom studiju:
Organizacija grafike proizvodnje
Marketing trine komunikacije
Osnove mikroekonomije
Katedra je putem autorstva voditelja osigurala sveuiline udbenike za predmetne kolegije, a nastavu jaa organizirajui meunarodne i domae strune ekskurzije
(Heidelberg, Dresden, te Umag, Rijeka, Krapina).
Nastavnici objavljuju znanstvene lanke, kao i referate
na meunarodnim znanstvenim konferencijama.

62

35. djelatnici katedre za ekonomiju

s lijeva na desno: b. juri, d. brati

63

atedra za komunikologiju djeluje na Grafikom fakultetu od 1998. godine. Voditelj je katedre prof.
dr. sc. Mario Plenkovi, a na katedri jo djeluje Daria Musti, dipl. novinar, znanstveni novak i povremeno honorarni asistenti. Dosadanji djelatnici
katedre bili su Marina Vujnovi i Vanda Jurkovi-Beni.
Na katedri se trenutano izvodi nastava iz devet kolegija.
Na preddiplomskom studiju:
Komunikologija
Vizualne komunikacije
Na diplomskom studiju:
Komunikologija grafikog dizajna
Poslovna komunikologija
Medijska komunikacija
Na doktorskom studiju:

Katedra za
komunikologiju

Kvalitativna metodologija grafike znanost

Drutvo, znanost i tehnologija
Komunikologija: grafika komunikacija
Grafiki dizajn medijskih kampanja
Nastavni program iz svih kolegija izvodi se na predavanjima i seminarima. Tijekom predavanja izlau se
osnovni teorijski sadraji kolegija, dok se na seminarima individualno i skupno praktino izvode i prezentiraju izabrani sadraji poput komunikacijskih vjetina i
javnog govora.
Od svoga nastanka voditelj i djelatnici katedre sudjelovali su u vie znanstvenih projekata:
Hrvatski mediji na pragu 21. stoljea, 1998. 2000.
Mediji i dijalog, slovensko-hrvatski bilateralni projekt, 1999. 2000.
Konvergencija hrvatskih medija, 2002. 2006.

64

36. djelatnik katedre za komunikologiju

m. plenkovi

Communication and Education, meunarodni projekt Hrvatske, Poljske i Slovenije, 2003. 2006.
Medien, meunarodni projekt Hrvatske i Njemake,
2002. 2006.
Hrvatska medijska komunikacija u konvergentnom
okruenju, 2008. 2012.
Tempus, projekt u sklopu Sveuilita u Zadru: Centre
Champions of Entrepreneurship, Finska, Italija, Slovenija i Hrvatska, 2002. 2005.
Grafiki fakultet je preko Katedre za komunikologiju suorganizator meunarodnog znanstvenog skupa
Drutvo i tehnologija, koji se odrava od 1994. godine.
Meunarodni znanstveni skup prezentira istraivanja
razliitih uvjeta koja potiu razvoj drutva i tehnologije, a koji su pod utjecajem snanog razvoja elektronikih
medija u razvijenim i tranzicijskim zemljama na svim
komunikacijskim razinama.
U organizaciji Grafikog fakulteta i djelatnika Katedre
za komunikologiju odrava se i meunarodni znanstveni skup Media and Public Relations, koji se odrava u Dubrovniku.

37. djelatnica katedre za komunikologiju

d. musti

Voditelj Katedre prof. dr. sc. Plenkovi glavni je i odgovorni urednik znanstvenih asopisa Informatologia i
Media, Culture and Public Relations. Oba asopisa objavljuju znanstvene radove (izvorne znanstvene radove,
pregledne znanstvene radove, prethodna priopenja,
konferencijska priopenja) i strune radove te obavijesti, prikaze i preporuke iz znanstvenog polja informacijskih i komunikologijskih znanosti kao i drugih srodnih znanstvenih podruja. U prilogu asopisi donose
recenzije knjiga, kratke vijesti, pregled znanstvenih
skupova, sinopsise magistarskih i doktorskih radova te
kazala autora i predmetna kazala.
Katedra uspjeno surauje s meunarodnim organizacijama i institucijama:
ifca International Federation of Communication
Associations
ica International Communication Association
orbicom Network
communications

of

unesco

Chairs

in

fijet World Federation of Travel Journalists and

Writers

65

atedra za fotografske procese pod imenom Fotokemija postoji jo od osnutka Vie grafike kole. Dosadanji djelatnici katedre su Rajka Kostelac, Zora
Tkalevi-Smetko i Draen Grkovi. Rajka Koste-

lac katedru vodi od osnutka do 1972. godine, a od 1972.

do 1995. godine Zora Tkalevi-Smetko. Zora TkaleviSmetko 1982. godine izdaje skripta pod naslovom Fotokemija. Godine 1992. program kolegija se modernizira te
mijenja ime u Fotografski procesi i nadopunjen je novim
izdanjem prilagoenih skripata. U okviru Zajednikog
studija grafike tehnologije 1984. godine uvodi se novi
kolegij Primjena i ispitivanje grafikih materijala 1 iji je
sadraj obuhvaen skriptama Fotosistemi za dobivanje
slike autorice Zore Tkalevi-Smetko, koja je zajedno s
Draenom Grkoviem 1976. godine izdala i prirunik za
vjebe iz fotokemije. Na katedri je do 2004. godine kao
struni suradnik radio i Draen Grkovi.
Dananji lanovi katedre su:

Katedra za
fotografske procese

prof. dr. sc. Nina Kneaurek, voditelj katedre

Rahela Kular, dipl. ing., asistent
Na katedri se izvode tri kolegija.
Preddiplomski studij:
Fotografski procesi
Kvalitativne metode ispitivanja reprodukcije boje
Doktorski studij:
Kolorimetrijske metode u grafikoj reprodukciji
Kolegij Fotografski procesi jedan je od osnovnih kolegija grafike tehnologije koji studenti obvezno sluaju
na preddiplomskom studiju. Sadraj kolegija izlae se
u est poglavlja povezanih slijedom fotografskih procesa i senzitometrijskih ispitivanja. Digitalna fotografija
i njena obrada takoer su obuhvaeni kolegijem ija je
svrha izrada kvalitetne slike za daljnje procese grafike

66

38. djelatnice katedre za fotografske procese

s lijeva na desno: r. kular, n. kneaurek

reprodukcije. Fotografski procesi temeljni je kolegij za

Znanstvena djelatnost lanova katedre obuhvaa teo-

upoznavanje crno-bijele fotografije. Uvoenjem Bolonj-

riju i metodologiju mjerenja boja u odnosu na fizikalne

skog procesa kolegij Kvalitativne metode ispitivanja re-

veliine i psihofizioloki doivljaj, odnose vizualnog i

produkcije boja kao izborni kolegij ulazi u nastavni plan

instrumentalnog ispitivanja boja tijekom reprodukcij-

i program. Predmet je proirena verzija prethodno izvo-

skog procesa, karakteristine ureaje za mjerenje boja,

enog kolegija Primjena i ispitivanje grafikih materijala

upravljanje bojama, te kolorimetrijske karakteristike

1. Sadraj kolegija obuhvaa osnove i razvoj kolorimetrije, znanosti o bojama koja se bavi brojanim odreivanjem boje u odnosu na odreeni vizualni podraaj.
Isti kolegij obuhvaa poglavlje o fotografiji u boji i nekonvencionalne sustave za dobivanje slike. Oba kolegija
izvode se putem predavanja i vjebi. Trei kolegij, Kolorimetrijske metode u grafikoj reprodukciji izvodi se na

nekih specifinih boja u grafikoj tehnologiji.

Aktivnosti nastavnika katedre takoer se manifestiraju i
suradnjom s Prirodoslovno-tehnikim fakultetom Sveuilita u Ljubljani, Kemijskim institutom u Ljubljani,
Akademijom dramskih umjetnosti u Zagrebu i Tekstilno-tehnolokim fakultetom u Zagrebu.

doktorskom studiju od njegova osnutka.

67

snivanjem Vie grafike kole 1959. godine jedan od

kolegija koji je prouavao dio tehnolokog procesa
grafike industrije bio je i kolegij Reprodukcijska fotografija. Tada su definirani kolegiji Reprodukcijska

fotografija 1 i 2. Nastavnik koji je uveo te predmete bila je

Rajka Kostelac-Biffl, prof. Problematika kolegija obuhvaala je poznavanje znaajki koritenih materijala i ure-

aja potrebnih za reprodukciju jednobojnih i viebojnih

originala za pojedine tehnologije tiska. Posebna panja
se obraala na reprodukciju tonova, korekcije boja i tonova. Rastriranje, kao dio procesa reprodukcije, vezivalo
se sa sustavima direktne i indirektne metode. Koritena
oprema, sustavi za snimanje, razvijanje, skener, probni
otisak i ostala pratea oprema zadovoljavala je indirek-

Katedra za
reprodukcijsku fotografiju

68

39. djelatnici katedre za reprodukcijsku fotografiju

s lijeva na desno: a. poljiak, l. mandi, m. strgar-kurei, d. agi

tne i direktne sustave fotomehanikih i elektronikih

ke i koritenje sustava za upravljanje bojama u grafi-

postupaka tadanjeg reprodukcijskog procesa. Optikim

koj reprodukciji. Pritom se naglasak stavlja na digitalni

denzitometarskim i spektrofotometarskim mjerenjima

workflow i nunost kalibracije ureaja i izrade profila

kontrolnih elemenata pratila se kvaliteta reprodukcije.

za kvalitetnu reprodukciju.

Pokretanjem Zajednikog studija grafike tehnologije

lanovi katedre bili su: Ivan Krainz, Rajka Kostelac-Biffl,

definiran je novi predmet Reprodukcija slikovnih in-

Draen Grkovi, Nina Kneaurek i Gordana Vincelj.

formacija koji je za cilj imao prouavanje podruja elektronikog sustava reprodukcije i rastriranja, sustavnih

Sada na katedri djeluju:

akromatskih metoda, rasterskog modela mijeanja i

prof. dr. sc. Darko Agi, voditelj katedre

kolorimetrije vezane za kvalitetu reprodukcije. Brz razvoj tehnologije imao je za posljedicu digitalno proce-

doc. dr. sc. Lidija Mandi

siranje slike. Sukladno tome, laboratorij je opremljen

dr. sc. Maja Strgar-Kurei, vii asistent

raunalima, osvjetljivaem, skenerom i sustavima za

probni otisak. Uvedeni su naini digitalne obrade sli-

Ante Poljiak, dipl. ing., znanstveni novak

69

40. raunalna uionica pri katedri za reprodukcijsku fotografiju

Na preddiplomskom studiju predaju se kolegiji:

Reprodukcijska fotografija 1
Reprodukcijska fotografija 2
Reprodukcijska fotografija
Na diplomski studiju predaju se kolegiji:
Reprodukcija slikovnih informacija
Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim
medijima
Boja u digitalnom okruenju

Upravljanje kvalitetom slike u radiodifuziji digitalnog videosignala

Multimedijski komunikacijski sustavi
Istraivanje sustava celuloza, grafika boja, tekuina
Inteligentni sustavi za potporu odluivanju
Intelligent Tourist Organization, europski znanstvenotehnoloki projekt Ulixes u sklopu programa Eureka
Istraivanje materijala i procesa u grafikoj tehnologiji
Voditelj katedre prof. dr. sc. Darko Agi lan je suradnik
Hrvatske akademije tehnikih znanosti.

Na doktorskom studiju predaju se kolegiji:

Djelatnici katedre dobili su za svoj rad vie nagrada i

Upravljanje bojama kod digitalnog tiska

priznanja:

Modeli za prikazivanje slike u razliitim medijima

Fuji France Press Award 1997 Prva nagrada u katego-

Nastavni sadraji nalaze se na web stranici katedre.

Prof. dr. sc. Darko Agi, voditelj je tehnolokog projekta Metoda projektiranja hibridnih konfiguracija tiskarskih tehnologija i znanstvenog projekta Digitalizacija
muzejske slikarske batine.
Znanstvena ispitivanja vezana za reprodukciju slikovnih informacija lanovi katedre radili su na nekoliko
projekata:
Razvoj metoda mjerenja povrina tiskovnih formi

70

riji crno-bijele fotografije za fotografije Dubrovnika na

svjetskom fotografskom natjeaju u organizaciji FujiFilma u Parizu (dr. sc. Maja Strgar-Kurei, 1998.)
Godinja nagrada Drutva sveuilinih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i
umjetnicima, akademska god. 2001./2002. (dr. sc. Maja
Strgar- Kurei)
daaam International Award for best presentation of paper (doc. dr. sc. Sanja Mahovi-Poljaek, prof. dr. sc. Darko Agi, prof. dr. sc. Miroslav Gojo, 2004.)

71

atedra za tiskovne forme sljednik je nekadanje

Katedre za kemigrafiju na Vioj grafikoj koli. Dosadanji djelatnici katedre bili su Karlo Regel, Olga
Koreli i Branko Ferenek.

Djelatnici katedre su trenutano:

prof. dr. sc. Miroslav Gojo, voditelj katedre
prof. dr. sc. Mladen Lovreek
doc. dr. sc. Sanja Mahovi-Poljaek
Tomislav Cigula, dipl. ing., asistent
Kreimir Dragevi, dipl. ing., asistent
Naglim razvojem grafike tehnologije donekle se naputa klasini nain izrade tiskovnih formi, a novi procesi
zahtijevaju i nova saznanja. Zato je sada nastavni plan i
program prilagoen novim materijalima i postupcima
izrade.

Katedra za
tiskovne forme

Na katedri se predaju sljedei kolegiji i izvode vjebe na

preddiplomskom studiju:
Tiskovne forme 1
Tiskovne forme 2
Standardizacija tiskovnih formi
Na diplomskom studiju:
CtP tehnologija
Povrinske pojave na tiskovnim formama
Fotoosjetljivi kopirni slojevi
Na doktorskom studiju:
Odabrana poglavlja korozije i zatite materijala
Vlaenje tiskovnih formi
Napredni zapisi na tiskovne forme

72

41. djelatnici katedre za tiskovne forme

s lijeva na desno: t. cigula, m. gojo, s. mahovi-poljaek, m. lovreek, k. dragevi

Navedene kolegije na preddiplomskom, diplomskom i

doktorskom studiju izvode nastavnici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja. Osim redovite nastave lanovi
Katedre za tiskovne forme aktivno se bave uspjenim
znanstveno-istraivakim radom. Digitalizacija i integracija faza grafike pripremne proizvodnje postaje
snana globalna industrija. Novi ureaji koji omoguuju izravan ispis na tiskovne forme, kao i nove vrste tiskovnih formi, skrauju radni tijek te omoguuju dobivanje reprodukcija znaajno vie kakvoe. injenica da
je zapis na povrini tiskovne forme nositelj cjelokupne
informacije o grafikom proizvodu, zahtijeva detaljan i
analitiki pristup odreivanju razine njezine kakvoe.
Novi mjerni instrumenti i mjerne metode koje se kori-

73

ste kod kontrole zapisa na tiskovnim formama proiruju

ostat/galvanostat versastat 3-400 koji omoguuju vr-

mogunost primjene i integracije digitalnih tehnologi-

hunska znanstvena istraivanja s velikom mogunou

ja u tiskarskim sustavima. Koristei primijenjene znan-

primjene u praksi. Osim toga katedra je opremljena ure-

stvene metode mjerenja provodi se procjena stabilnosti

ajima za kontrolu tiskovnih formi IcPlate II, ureajima

tiskovnih formi s naglaskom na digitalne tiskovne for-

za osvjetljavanje tiskovnih formi kako na bazi klasinih

me. Detaljna analiza tih povrina, kvantifikacija me-

fotopolimera tako i klasinih ofsetnih ploa.

toda mjerenja povrinskih mikrostruktura tiskovnih

formi i njihovo pojanjenje novi je pristup predvianju
stabilnosti tiskovnih formi u reprodukcijskom procesu.
Istrauju se mogunosti primjene novih znanstvenih
tehnika mjerenja povrina na razliitim vrstama tiskovnih formi, naroito onih nastalih digitalnim postupkom
izrade. Katedra je opskrbljena najnovijim mjernim instrumentima kao to su: goniometar oca 30 i potenci-

74

Voditelj katedre prof. dr. sc. Miroslav Gojo lan je suradnik Hrvatske akademije tehnikih znanosti te tajnik
Odjela za grafiko inenjerstvo hatz-a.
Djelatnici katedre ukljueni su u znanstvene projekte:
Razvoj metoda mjerenja povrina tiskovnih formi
Digitalizacija muzejske slikarske batine

koje financira mzo Republike Hrvatske. Rezultate svojih

istraivanja objavili su u vrhunskim svjetskim asopisima
te su sudjelovali na brojnim meunarodnim skupovima.
Djelatnici katedre dobili su za svoj rad vie nagrada i priznanja, od kojih izdvajamo:
Dr. sc. Sanja Mahovi-Poljaek, dr. sc. Darko Agi i dr. sc.

Djelatnici katedre uspjeno surauju s kolegama s Instituta Ruera Bokovia, Fakultetom kemijskog inenjerstva i tehnologije, Fakultetom strojarstva i brodogradnje, kao i s kolegama s Fakulteta tehnikih nauka
Univerziteta u Novom Sadu, Prirodoslovno-tehnikog
fakulteta Sveuilita u Ljubljani i Tehnikog fakulteta u
Boru Univerziteta u Beogradu.

Miroslav Gojo dobili su zlatnu medalju i diplomu za najbolju vizualnu prezentaciju rada Analysis of the Color
Reproduction through different Offset Platemaking Systems Best Paper, Award of daaam International na 15.
meunarodnom daaam simpoziju, Intelligent Manufacturing & Automation: Globalisation Technology
Men Nature, odranom 2004. godine u Beu.

75

atedra za tiskarski slog i raunala izvodi nastavu

na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom
studiju.

Na preddiplomskom studiju to su kolegiji:

Osnove raunala i programiranja
Tipografija
Tiskarski slog
Grafiki programski jezici
Na diplomskom studiju predaju se kolegiji:
Raunalna tipografija
Raunalna grafika
Grafika dokumenata i vrijednosnica
Automatizacija radnih tokova

Katedra za tiskarski
slog i raunala

Digitalne baze normativa u tiskarstvu

Na doktorskom studiju nude se kolegiji:
Digitalno normiranje grafike pripreme
Grafike web tehnologije
Raunalna obrada slike
Raunalna tipografija
Djelatnici katedre su:
prof. dr. sc. Vilko iljak, voditelj katedre
doc. dr. sc. Klaudio Pap
dr. sc. Ivana iljak, znanstveni novak
mr. sc. Nikolina Stani-Loknar, asistent
Maja Rudolf, dipl. ing., asistent
Tajana Koren, dipl. ing., znanstveni novak

76

42. djelatnici katedre za tiskarski slog i raunala

s lijeva na desno: t. koren, v. iljak, n. stani-loknar, m. rudolf, k. pap, i. iljak

Prethodni djelatnici katedre bili su Franjo Mesaro, koji

Dvojica djelatnika katedre ujedno su i voditelji dvaju od

je osim vie udbenika 1971. godine izdao Grafiku en-

tih projekata:

ciklopediju, jedino djelo enciklopedijskog opsega iz podruja grafike tehnologije u Hrvatskoj, zatim Zlatko
Gatalica, Vesna Javor-Krnevi, Josip Kancir te Zoran
Njei.
Prof. dr. sc. Vilko iljak voditelj je nacionalnog znanstve-

Prof. dr. sc. Vilko iljak za projekt Grafika dokumenata i vrijednosnica

Doc. dr. sc. Klaudio Pap za projekt Unapreivanje
radnih tokova u procesima grafike reprodukcije

nog programa mzo-a Digitalni sustavi u tiskarstvu

koji obuhvaa tri nacionalna znanstvena projekta.

77

emelj ovako koncipirane katedre postavio je prof.

dr. sc. Grozdan Maroevi 70-ih godina prolog
stoljea, a na katedri su djelovali i Antun Mirkovi
i Suzana Stanovi-Gajdek. Katedra se u poetku

bavi prouavanjem konstrukcija i principa rada grafi-

kih strojeva u procesima tiska i dorade. Najvea istraivanja profesor Maroevi provodio je u podruju tribologije kod doradnih strojeva.
Na Katedri za grafike strojeve danas sudjeluju:
prof. dr. sc. Diana Mili
prof. dr. sc. Velimir Salamon
dr. sc. Dubravko Bani, vii asistent, voditelj katedre
Davor Donevski, dipl. ing., znanstveni novak
Katedra izvodi sljedee kolegije na preddiplomskom
studiju:

Katedra za
grafike strojeve

Grafiki strojevi 1
Grafiki strojevi 2
Automatika i odravanje grafikih strojeva
Reinenjering u grafikoj proizvodnji
Kontrola kvalitete
Na diplomskom studiju:
Upravljanje kvalitetom
Pakiranje
Na doktorskom studiju:
Teorija dizajna
Dizajn korisnikog suelja
Grafiki strojevi 1 kolegij je na kojem studenti stjeu saznanja o strojevima u procesu tiska. Teite znanstvenog
istraivanja i predavanja unutar ovog kolegija istraivanje

78

43. djelatnik katedre za grafike strojeve

v. salamon

44. djelatnici katedre za grafike strojeve

s lijeva na desno: d. donevski, d. mili, d. bani

je strojeva zastupljenih u tehnici ofsetnog tiska jer je to

Znanstveno-istraivaki rad lanova katedre odvija se u

najvie zastupljena tehnika tiska u grafikoj djelatnosti.

okviru znanstvenog projekta Standardizacija ekoloki

Sadraj kolegija Grafiki strojevi 2 strojevi su u doradnim procesima. Kako se u procesima dorade koristi velik broj strojeva razliitih konstrukcija i funkcija, unutar
ovog kolegija studenti steknu samo osnovna saznanja o

prihvatljivih procesa grafikih komunikacija kojem je

voditelj prof. dr. sc. Diana Mili. Rezultati istraivanja
objavljuju se na domaim i meunarodnim znanstvenim skupovima te u znanstvenim asopisima.

strojevima za rastavljanje i sastavljanje materijala.

Dinamika razvoja grafikih strojeva prati se unutar kolegija Automatika i odravanje grafikih strojeva. Automatizacija je u svim proizvodnjama vaan imbenik,
pa je sadraj ovog kolegija ukazati na znaaj optimalnog
ulaganja u automatizaciju pogona grafike proizvodnje.
U podruju odravanja prouavaju se postojei modeli
odravanja u pogonima grafikih poduzea, te se prema
znanstvenim saznanjima predlau poboljanja procesa
odravanja. Kako je cilj svake proizvodnje maksimalna
kvaliteta uz minimalne trokove, unutar kolegija Kontrola kvalitete te Upravljanje kvalitetom prouavaju se
metode za praenje, analizu i unapreenje postojeeg
stanja kvalitete grafikih procesa.

79

razdoblju formiranja katedri na Grafikom fakultetu prof. dr. sc. Adrijano Golubovi, tadanji
nositelj kolegija Papir i Tiskarske boje objedinio
je spomenute kolegije u Katedru za materijale u

grafikoj tehnologiji. Tadanji djelatnici katedre jo su

bili i Ivana Malii-Adamou i Stanislav Bolana. Kao no-

sitelj kolegija i dugogodinji voditelj katedre prof. dr. sc.

Golubovi objavio je dva udbenika: Tehnologija izrade i svojstva papira 1973. godine s reizdanjem 1983. te
Svojstva i ispitivanje papira, 1976. godine s reizdanjem
1993., kojemu je koautorica Ivana Malii-Adamou,
dipl. ing. Vano je spomenuti da je prof. dr. sc. Adrijano
Golubovi dugi niz godina bio elnik institucije, prvo
kao voditelj Zajednikog studija grafike tehnologije, a
potom i kao dekan Grafikog fakulteta.
U sklopu katedre tijekom vremena kreirani su novi kolegiji prema zahtjevima tehnolokog razvoja grafikih
materijala, tako da se danas u sklopu katedre odrava

Katedra za materijale
u grafikoj tehnologiji

nastava na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom doktorskom studiju kako slijedi:

Kolegiji na preddiplomskom studiju:
Papir
Tiskarske boje
Primjena i ispitivanje grafikih materijala
Polimerni materijali
Kolegiji na diplomskom studiju:
Grafiki materijali konvencionalnog i digitalnog tiska
Restauriranje i konzerviranje papira
Razvoj tiskarstva
Kolegiji na poslijediplomskom doktorskom studiju:
Fizikalna ispitivanja papira
Nerazorne mjerne metode u grafikoj tehnologiji

80

45. djelatnica katedre za materijale u grafikoj tehnologiji

v. kropar-vanina

46. djelatnice katedre za materijale u grafikoj tehnologiji

s lijeva na desno: s. jamnicki, b. lozo

Trenutano su djelatnici katedre prof. dr. sc. Vesna Kro-

Kvaliteta i estetika kartonske ambalae, 1997. 2001.

par-Vanina, voditeljica katedre, doc. dr. sc. Branka Lozo

i Sonja Jamnicki, dipl. ing., asistentica.

Trenutano radi u sklopu nacionalnog znanstvenog

programa mzo-a rh Digitalni sustavi u tiskarstvu.

Uz nastavne aktivnosti na katedri se iznimna panja pri-

Povrh toga prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vanina suraivala

daje znanstveno-istraivakom radu. Tako je prof. dr. sc.

je u meunarodnom aplikativno-istraivakom projek-

Adrijano Golubovi bio meu prvim voditeljima znan-

tu Trajnost papirja in kartona, bilateralnom sloven-

stvenih projekata koji su se provodili na Grafikom fa-

sko-hrvatskom projektu 1997. 2001. Prof. dr. sc. Vesna

kultetu, i to u razdoblju od 1990. godine Istraivanje

Kropar-Vanina sudjelovala je i u realizaciji tehnologij-

materijala i procesa u grafikoj tehnologiji.

skih projekata Digitalni sustavi u tiskarstvu te Me-

Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vanina aktivno je sudjelovala

u realizaciji sljedeih znanstvenih projekata:
Kemijsko i procesno inenjerstvo, 1976. 1980.
Kemijska tehnologija, 1981. 1983.
Problemi reprodukcije u grafikoj tehnologiji,
1983. 1986.
Istraivanje procesa i materijala u grafikoj tehnologiji,
1990. 1993.
Ionski izmjenjivai u zatiti voda kemijske industrije,
1996. 2001.

tode projektiranja hibridnih konfiguracija tiskarskih

tehnologija.
Doc. dr. sc. Branka Lozo voditeljica je nacionalnog znanstvenog projekta mzo-a Inovativni grafiki materijali,
na kojem je suradnica i asistentica Sonja Jamnicki, dipl.
ing., koja izrauje doktorsku disertaciju pod nazivom
Evaluacija prikladnosti razliitih klasa recikliranih papira za izradu zdravstveno ispravne prehrambene ambalae. U sklopu projekta u tijeku je takoer izrada doktorske disertacije doktorandice Maje Stani, dipl. ing.,
pod nazivom Verification of methods in the analysis or
structure, surface and permanence of 3d Ink Jet printing

81

materials, prvi doktorat koji se na Grafikom fakultetu

Grafikog fakulteta s drugih katedri. U sklopu projeka-

pie na engleskom jeziku.

ta ostvarena su znanstvena gostovanja na institucijama

Doc. dr. sc. Branka Lozo predstavnica je Hrvatske u tri

meunarodna znanstvena projekta Europske fondacije
za znanost cost:
e 32 Characterisation of Paper Surfaces for Improved
Paper Grades
e 46 Improvements in the understanding and use of
de-inking technology
e 48 The Limits of Paper recycling
U realizaciji spomenutih meunarodnih projekata sudjelovala je Sonja Jamnicki, dipl. ing. te osam kolega

82

u inozemstvu, asistentica Sonja Jamnicki, dipl. ing., u

panjolskoj i Sloveniji, doc. dr. sc. Branka Lozo u Norvekoj i Francuskoj te dvoje djelatnika drugih katedri u
Njemakoj i Finskoj.
Katedra za materijale u grafikoj tehnologiji ve dugi
niz godina razvija suradnju s brojnim poduzeima u
Hrvatskoj za koja vri ispitivanja materijala, daje strune savjete iz svoga podruja te na poziv djeluje i kao
sudski vjetak.

83

atedra za tisak osnovana je pri osnivanju Vie grafike kole u Zagrebu kako bi se studentima prenijela znanja iz struke o osnovnim i naprednim
tehnikim i tehnolokim karakteristikama razlii-

tih tiskarskih tehnika, zatim o tehnolokim karakteristikama proizvodnog procesa grafike proizvodnje, kao i o
svim elementima postizanja kvalitete u svim tiskarskim
tehnikama.
Osnivanjem Katedre za tisak na Vioj grafikoj koli u
Zagrebu nastava za studente prilagodila se potrebama
trita tako da su se od samog osnivanja katedre zapo-

ljavali nastavnici koji su imali neposredne ili posredne

veze s privredom, pridonosei svojim irokim znanjem
skupljenim u realnoj grafikoj proizvodnji visokoj kvaliteti nastave na bilo kojem kolegiju s katedre.
Prvi zaposlenici Katedre za tisak bili su Viktor Klakoar i
Duko Veselinovi. Na katedru tijekom godina dolaze: eljko Bosner, Goran Bauer, Miroslav Mikota i Branka Kuko.

Katedra za tisak

Katedra za tisak razvila se u katedru sa sedam stalno zaposlenih nastavnika:

prof. dr. sc. Stanislav Bolana
prof. dr. sc. Nikola Mrvac
doc. dr. sc. Igor Zjaki, voditelj katedre
dr. sc. Igor Majnari, vii asistent
Irena Bates, dipl. ing., asistent
Mile Matijevi, dipl. ing., asistent
Kristijan Golubovi, dipl. ing., znanstveni novak
Katedra za tisak izvodi nastavu iz etrnaest kolegija.
Kolegiji na preddiplomskom studiju:
Tisak 1
Glavne tehnike tiska

84

47. djelatnici katedre za tisak

s lijeva na desno: i. majnari, k. golubovi, s. bolana, i. bates, i. zjaki, n. mrvac, m. matijevi

Male tehnike tiska

Kolegiji na doktorskom studiju:

Upravljanje ofsetnim tiskom

Napredni tiskarski sustavi

Tisak i dizajn

Prezentacija informacija

Kolegiji na diplomskom studiju:

Rasterski elementi u tisku

Digitalni tisak

lanovi katedre svojim znanstveno-istraivakim ra-

Poslovni i zatitni tisak

Tehniko ureenje i voenje naklade
Optimalizacija tiskarskog sustava
Tisak ambalae
Mjeriteljstvo u tisku

dom pridonijeli su s nekoliko nacionalnih znanstvenih

projekata:
Istraivanje suenja tiskarske boje, 1981. 1983.
Prouavanje metoda predobrade polimernih materijala, 1982. 1982.
Utjecaj boje podloge na reprodukciju otiska transpa-

85

rentnom bojom, 1982. 1983.

Stanje na granici faza celuloza/tekuina, 1983. 1985.
Materijali u ofsetnom tisku, 1986. 1988.
Istraivanje sustava celuloza, tiskarska boja, tekuina, 1996. 2002.
Studij svojstava i formulacije papira za digitalni tisak,
2002. 2006.
Mehanizmi deinkinga otisaka digitalnog tiska, 2003.
2005.

Stalnom uporabom opreme (spectroeye uv-cut, X-rite

pulse elite, ureaj za slikovnu analizu Personal IAS te
mikroskop leica dm 2500 i rotacijski mikrotom leica rm
2255) i strojeva (heidelberg quick master, heidelberg
kor, heidelberg tiegel, brzotisni stroj fag-406, bkt-laboratorijska bakrotisna rotacija, poluautomatski stroj
za sitotisak, tampon tisak, runa prea za elini reljefni
tisak, indigo E-Print 1000 turbo stream, hp laser jet
9050dn, pisa epson stylus pro 7000 i epson stylus photo r2400) u nastavnom programu i u znanstveno-istraivakim aktivnostima katedra biljei odline povratne

Na katedri su trenutano aktualni nacionalni znanstveni projekti mzo-a Studij tehnolokih imbenika grafikog dizajna za sustavno unapreenje kvalitete, voditelj
prof. dr. sc. Stanislav Bolana i Evaluacija kvantitativnih i kvalitativnih kriterija procesa grafike reprodukcije, voditelj prof. dr. sc. Nikola Mrvac.

informacije i velik broj znanstvenih i strunih radova,

Na katedri su izdani sveuilini udbenici: Suvremeni

ofsetni tisak, Glavne tehnike tiska i Upravljanje kvalitetom
ofsetnog tiska, koji omoguuju studentima bolje praenje nastavnih kolegija te bolje praenje realne grafike
problematike.

Na katedri je napisan i obranjen prvi magisterij znano-

86

diplomskih radova, magistarskih te doktorskih radova.

S obzirom da je nastavni plan i program katedre direktno vezan za grafiku struku, katedri je od iznimne vanosti suradnja s privredom i visokokolskim i znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu.

sti, Igor Zjaki 2002. godine i prvi doktorat znanosti, Nikola Mrvac 2003. godine, iz podruja tehnikih znanosti
u Hrvatskoj, polje grafike tehnologije.

87

atedra za ambalau knjigovetvo i projektiranje

tijekom vremena mijenjala je ime, broj nastavnih
sati i nositelje nastave. Osim promjena u planu i
programu dogodile su se znaajne promjene i u kadrovskom razvoju katedre na kojoj su se u nekim razdobljima angairali i honorarni nastavnici. Prvi nastavnici
na katedri bili su Viktor Schlesinger i Duan Nikoli.
Danas na katedri djeluju:
prof. dr. sc. Darko Babi, voditelj katedre
dr. sc. Branka Laji, vii asistent
mr. sc. Denis Jurei, asistent
Suzana Pasanec-Preproti, dipl. ing., asistent

Katedra za ambalau,
knjigovetvo i projektiranje

88

Planovi i programi mijenjali su se esto, gotovo iz godine u godinu. Iako se osnovna zadaa kolegija, koji se prvotno zvao Grafika dorada i predavao se etverosemestralno na drugoj i treoj godini, nije mijenjala, dananji
kolegiji i njihovi sadraji potpuno su razliiti. Naime,
knjiga se u knjigovetvu i danas promatra kao proizvod,
a u sklopu kolegija prouavaju se tipovi najeih uveza,
ali i strojevi. Pritom valja napomenuti da su se zahtjevi
organizacije, brzine rada, kvalitete izrade, vrste materijala i dizajn proizvoda od davnih 60-ih godina 20. stoljea umnogome promijenili i usavrili. Isto se odnosi i
na ambalau. Projektiranje podrazumijeva nain razmiljanja i pronalaenja odgovora na suvremene zahtjeve
i tokove grafike proizvodnje te na potrebe planiranja
ne samo kapaciteta i prostora u kojemu e se pokrenuti
neka nova proizvodnja, nego i na odabir opreme, strojeva i kadrova, definiranje tehnolokih komunikacijskih
putova, ali i suvremeno komuniciranje u proizvodnji,
vezano za vrijeme, kvalitetu, potronju energije i sve
ostale uvjete. Zbog svega toga kao imperativ se nametnula potreba uvoenja predmeta Projektiranje grafike proizvodnje. Usto, s razvojem Grafikog fakulteta i
proirenjem njegovih upisnih kvota, a i s promjenom
zakona, sve se vie studenata iz srednjih kola razliitih

48. djelatnici katedre za ambalau, knjigovetvo i projektiranje

s lijeva na desno: d. babi, b. laji, s. pasanec-preproti, d. jurei

usmjerenja poelo upisivati na na fakultet, pa se pojavila potreba za osnivanjem kolegija Uvod u grafiku proizvodnju koji je tijekom svog petnaestogodinjeg djelovanja viestruko opravdao svoje postojanje. To dokazuje
i injenica da taj kolegij, iako je prema dananjem programu studija izborni u prvom semestru, upisuje vie
od 85% polaznika (uglavnom studenata koji nisu zavrili srednju grafiku kolu) koji vjerojatno shvaaju znaenje i vanost poznavanja ope terminologije i osnova
tehnologije, ali i povijesti razvoja grafike struke.

Kolegiji koji se predaju na katedri:

Dananji naziv i ustroj Katedre za ambalau, knjigovetvo i projektiranje usvojen je tek nakon uvoenja bolonjskog naina organizacije i studiranja na Grafikom
fakultetu 2004. godine.

Diplomski studij:

Preddiplomski studij:
Uvod u grafiku tehnologiju
Runa izrada kutije
Runi uvez knjige
Ambalaa 1
Knjigovetvo 1

Ambalaa 2
Knjigovetvo 2

89

 Projektiranje grafikih proizvoda

Tehnologija i ambalaa 1 i 2
Doktorski studij:
Zadaci ambalae
Knjigovetvo u vremenu
Iako jo uvijek nedostatno opremljeni, danas raspolaemo suvremenim proizvodnim brzorezaem te laboratorijskim strojem za ivenje icom, strojem za savijanje,
strojem za meki uvez, strojem za spiralni uvez, grukalicom, testnim ureajem za ispitivanje vrstoe knjinog

govekih i ambalanih proizvoda kao i oni iz podruja

prerade papira. To se prvenstveno odnosi na istraivanje
konstrukcije proizvoda i njihov utjecaj na kvalitetu, ali i
utedu materijala, vremena i energije. Planiranje pogona, odnosa ovjeka i stroja takoer se znanstveno promatra jer svaki detalj u dananjoj suvremenoj ekspanzijskoj proizvodnji predstavlja opasnost gubitka trita i
rada ako proizvod ne odgovara konkurentskim traenjima. Na kraju treba istaknuti ne manje vano, ali svakako
u detaljima iznimno zahtjevno istraivanje odnosa razliitih materijala i njihovih odnosa vezanih za njihove
mehanike, kemijske, fizikalne i eksploatacijske odnose.

bloka. Takoer, posjedujemo najnovije laboratorijske

I tree, iznimno je dobra suradnja s gospodarstvom kod

strojeve za ispitivanje kartona i valovitih ljepenki, stroj

nas i u inozemstvu. To uvijek osigurava aktualnost na-

za statiko probijanje debelih materijala, stroj za dina-

stave, ali i istraivanja koje se bavi trenutano nerijee-

miko probijanje debelih materijala, PT tester te aparat

nim problemima u proizvodnji.

za izradu ljebova.

Na katedri je izraen i jedan doktorski i dva magistarska

Druga znaajna djelatnost koja i opravdava postojanje

rada, to potvruje potrebu za daljnjim razvojem i su-

visokokolske ustanove jest znanstvena djelatnost. Istra-

radnjom s gospodarskim sektorom.

uje se i znanstvenim postupcima ispituju svi detalji

koji znaajno, ali i marginalno utjeu na kvalitetu knji-

90

91

orijeni Katedre za zatitu okolia seu od transformacije Vie grafike kole u Zajedniki studij
grafike tehnologije, odnosno poetak studija VII.
stupnja. Osnutkom Grafikog fakulteta Sveuilita

u Zagrebu aktivnosti katedre proiruju se i na podruju

nastave, ali i znanstvenog kao i strunog rada.
Prvi kolegij Zatita ivotne i radne okoline izvodio se
uz aktualizaciju sadraja punih deset godina. Od 1992.
godine ekoloki se sadraji u nastavi proiruju i uvodi
se kolegij Ekologija i papir, a 1997. godine kolegij Industrija i okoli. Slijedi uvoenje novih sadraja u okviru
izbornog kolegija Otpadne vode i obveznog kolegija na
usmjerenju dizajna Dizajn i okoli.
Pri osnivanju poslijediplomskog studija na Grafikom
fakultetu prisutna su i dva kolegija Katedre za zatitu
okolia: Elektroniki upravljane tehnike tiska i okoli i
Ambalaa i okoli.

Katedra za
zatitu okolia

Na katedri kao rezultat aktivnosti u okviru bolonjskog

procesa nastaju novi nastavni sadraji.
U preddiplomskom studiju oni se nalaze unutar kolegija:
Znanost o okoliu i dizajn
Industrija i okoli
U diplomskom studiju ekoloka problematika obuhvaena je kroz kolegije:
Sustav upravljanja okoliem
Dizajn i okoli
Ambalaa i okoli
Na poslijediplomskom doktorskom studiju predaju se
kolegiji:
Nove tehnologije i okoli
Papir i ekologija
Nanotehnologija, grafika tehnologija i okoli

92

49. djelatnice katedre za zatitu okolia

s lijeva na desno: i. bolana-mirkovi, z. bolana

Nastavu i znanstveni rad na katedri obnaaju dva lana:

ivanje metalnih i nemetalnih elektrificiranih granica

prof. dr. sc. Zdenka Bolana, voditelj katedre

faza (voditelj prof. dr. sc. Branko Lovreek, Fakultet ke-

dr. sc. Ivana Bolana-Mirkovi, docent

Na katedri je nainjeno nekoliko magistarskih radova i
doktorskih disertacija. Prvi zavrni rad u okviru bolonj-

mijskog inenjerstva i tehnologije), znanstveni rad proiruje i na voenje tema poput istraivanja elektrokinetikih pojava u grafikoj tehnologiji i stanja na granici
faza celuloza/tekuina u okviru projekta Istraivanje

skog procesa obranjen je na Katedri za zatitu okolia.

procesa i materijala u grafikoj tehnologiji provedenog

Na katedri je od 1990. godine pa do 2007. godine organizira-

ke tehnologije i kasnije Grafikog fakulteta.

na i voena struna praksa studenata Grafikog fakulteta.

Spomenuto prerastanje Vie grafike kole u Grafiki fakultet omoguuje jo intenzivnije bavljenje znanstvenim radom na katedri. Tako se, osim sudjelovanja
u istraivanjima u okviru znanstvenog projekta Istra-

u okviru znanstvene jedinice Zajednikog studija grafi-

Znanstveni projekt Istraivanje sustava celuloza, tiskarska boja, tekuina osmiljen na katedri prvi je prihvaeni znanstveni projekt Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske na Grafikom fakultetu. Od
tada pa nadalje redovito je u aktivnosti katedre ukljuen

93

znanstveno-istraivaki rad iz podruja projekata sufinanciranih od MZT-a sada MZOS-a. Sadanja istraivanja dio su programa koji obuhvaa etiri projekta Grafikog fakulteta provedena s pomou aktivnosti katedre.

Katedra za zatitu okolia jedna je od onih koja od 2002.

godine svake godine velikim intenzitetom aktivno surauje u organizaciji Meunarodnog savjetovanja tiskarstva, dizajna i grafike komunikacije Bla Baromi.

U okvirima katedre razvijena je i meunarodna suradnja

s institutima i fakultetima u nekoliko zemalja. Suradnja
sa Slovenijom provedena je kroz Hrvatsko-slovenski bilateralni program suradnje u podruju znanosti i tehnologije s temama: enzimatski deinking i otpadne vode te
mehanizmi deinkinga, nove formulacije grafikih materijala i otpadne vode.

Katedra je aktivna i u strunom radu tako da djelatnici katedre rjeavaju i problematiku iz materijalne
proizvodnje, ukljuujui ekoloke studije iz podruja
zbrinjavanja otpada, proizvodnje recikliranih papira, izgradnje novih objekata i slino.

Osim znanstvenog rada katedra je bila jedno od vrlo aktivnih sredita prvog asopisa za grafiku tehnologiju i
dizajn Acta Graphica. U svakom broju, poevi od prvog
broja 1989. godine, nalazi se prilog o najnovijim postignuima iz podruja zatite okolia u grafikoj i prateoj
industriji. Osim spomenutih lanaka, znaajnih po edukativnom i znanstvenom doprinosu te popularizaciji
znanosti o ekologiji, u asopisu su objavljivani i izvorni
znanstveni radovi kao rezultat istraivakog rada. Osim
toga, openito se moe rei da je u okviru katedre publicirano preko dvjesto naslova djelatnika katedre.

94

Preseljenjem u novi prostor prije dvije godine prilo se

adaptaciji i izgradnji laboratorija te kabineta djelatnika. Sufinanciranjem mzo-a nabavljeni su aparati i ureaji koji e omoguiti daljnji znanstveno-istraivaki
rad, izradu zavrnih i diplomskih radova te doktorskih
disertacija.
Aktivnost katedre moe se procijeniti injenicom da je
djelatnica katedre prof. dr. sc. Zdenka Bolana postala
prva profesorica iz znanstvenog podruja grafike tehnologije na Sveuilitu u Zagrebu, a 2007. dobila je nagradu Zagreba za znanstveni rad i uvoenje ekologije u
nastavne sadraje.

95

Katedra za likovnu
kulturu i grafiki dizajn

a Katedri za likovnu kulturu i grafiki dizajn predaje se veina kolegija u sklopu smjera Dizajn grafikih proizvoda:

Prediplomski studij:
Likovno-grafika kultura 1, 2
Teorija oblika
Likovna praksa 1, 2, 3, 4
Originalna grafika 1, 2, 3, 4
Dizajn grafikih medija 1
Sociologija dizajna
Grafiki dizajn 1, 2
Diplomski studij:
Web dizajn 1 , 2
Grafiki dizajn 3, 4
Dizajn grafikih medija 2
Realizacija idejnih rjeenja 1, 2
Pokretna grafika

96

50. djelatnik katedre za likovnu

kulturu i grafiki dizajn
m. jurkovi

51. djelatnici katedre za likovnu kulturu i grafiki dizajn

s lijeva na desno: j. pibernik, m. brozovi, j. doli, v. jurkovi-beni

Doktorski studij:
Metodologija prezentacije grafikih rjeenja
Grafike strukture
Dizajn digitalnog prostora
Djelatnici katedre su: prof. Mato Jurkovi, akademski

Kolegiji Grafiki dizajn 1 i 2 bave se strukturom vizualnih oblika i njihovom organizacijom u funkcionalnim
optikim sustavima koji su analogni organizaciji optike plohe. Sustavnim pristupom vizualnoj strukturi studenti se upoznaju s postepenim optereivanjem razina
zahtjeva u okviru zadatosti grafikog medija.

slikar, voditelj katedre, doc. dr. sc. Maja Brozovi, doc.

Kolegiji Grafiki dizajn 3 i 4 bave se analizom znaka i

dr. sc. Jesenka Pibernik, mr. sc. Vanda Jurkovi-Beni,

znaenja, semantikim analizama opih funkcija znako-

asistent, Jurica Doli, dipl. ing., asistent, te Josip Jozi,

va. Drugi dio predmeta pripada dizajnu zatitnog znaka

akademski slikar. Dosadanji djelatnici katedre bili su

i tzv. dizajnu lika tvrtke gdje studenti oblikuju vizualni

Pavao Gavrani i Josip Restek. Katedra uspjeno surau-

identitet tvrtke, institucije, manifestacije itd. koji se pre-

je s domaim institucijama kao to su Akademija likovnih

zentira knjigom standarda.

umjetnosti, Filozofski fakultet, Tvrtka Tectus i Institut za

ambalau i tiskarstvo.

Kolegiji Realizacija idejnih rjeenja 1 i 2 temelje se na

97

realizaciji ideje, rjeenja kao grafike prezentacije apli-

vizualne kulture. Istraivanja se odnose na fizike, ko-

kacija. Rad sa studentima provodi se na temelju meto-

gnitivne, drutvene, ekonomske i kulturalne imbenike

dologije rjeavanja konkretnog oblikovnog problema na

ukljuene u ljudsku interakciju s predmetima grafikog

relaciji ideja prezentacija u okviru grafikih medija.

dizajna.

Cilj predmeta Dizajn grafikih medija 1 izuavanje je di-

Cilj predmeta Dizajn grafikih medija 2 izuavanje je di-

zajnerske prakse oblikovanja i ureivanja grafikih pro-

zajnerskih istraivakih metoda, svrha kojima one slue

izvoda. Studenti izuavaju fizike (tehniko-tehnoloke)

te razmatranje njihovih prednosti i ogranienja u odno-

karakteristike medija kao i psihologiju itatelja, te se

su na odabrani filozofski model pristupa problemu. Na

praktino nastoji uravnoteiti kreativnost s teorijskim i

osnovu odabranih i primijenjenih istraivakih metoda

tehnikim znanjem.

studenti izrauju elaborat tipa case-study za jedan od

Kolegij Sociologija dizajna prouava drutvena stajali-

aktualnih drutvenih problema.

ta dizajna oblikuje teorijske, istraivake i metodo-

Kolegij Web dizajn 1 izuava informacijsku arhitektu-

logijske pristupe drutvenim istraivanjima sa stajalita

ru kao elementarnu strukturu prezentacije informaci-

98

ja. Obrauju se sustavi i standardi oblikovanja stranica

i dizajna suelja: elementarne strukture web stranice:
tekst, slika, ilustracija, fotografija, animacija; karakteristike, naini i formati prikaza i zapisa; standardi dizajna
i prikaza na razliitim platformama, planiranje web projekta, testiranje, valorizacija, odravanje.
Kolegij Pokretna grafika bavi se istraivanjem tradicionalnih formi pokretne grafike kao to su varijacije grafikog dizajna, filma, videa i raunalno generiranih produkcija (filmske pice, TV intersekcije, reklame, glazbeni
videospotovi, dinamike info-grafike i web stranice) tipificiranih vieslojnom animacijom, bojom (ili nedostatkom iste), rotirajuom perspektivom i pokretnom
tipografijom.

52. atelier pri katedri za likovnu kulturu i grafiki dizajn

99

otografija pokriva znaajan udio svih objavljenih

slikovnih materijala u grafikim proizvodima, a
razvoj umjetnike fotografije usko je vezan za fotografije koje su realizirane u tiskanim i elektronikim medijima. Upravo su ti elementi, uz velik interes
studenata za fotografiju i, openito, grafiki dizajn, bili
poticaj osnutka i pokretanja Katedre za primijenjenu i
umjetniku fotografiju koja se bavi fotografskom praksom i teorijom. Tako su kolegiji vezani za ovakav pristup
fotografiji na Grafikom fakultetu pokrenuti sredinom
devedesetih godina 20. stoljea, a Katedra za primijenjenu i umjetniku fotografiju formalno je osnovana 2005.
godine donoenjem novog Statuta Grafikog fakulteta.
Na katedri kao voditelj djeluje dr. sc. Miroslav Mikota,
vii predava.
Trenutano se u sklopu katedre izvode kolegiji:
Na preddiplomskom studiju:

Katedra za primjenjenu
i umjetniku fotografiju

Primijenjena fotografija 1
Na diplomskom studiju:
Primijenjena fotografija 2
Umjetnika fotografija 1
Umjetnika fotografija 2
Umjetnika fotografija (tehnolozi)
Osnove primijenjene fotografije
Tehnike ispisa digitalne fotografije
Studenti dizajna grafikih proizvoda sluaju kolegije Primijenjena fotografija 1 i 2 i Umjetnika fotografija 1 i 2.
Kolegiji Primijenjena fotografija (1, 2) pruaju studentima osnovna znanja o fotografiji, fotografiji kao kreativnom izrazu te o fotografiji primijenjenoj na dizajn grafikog proizvoda, tj. fotografiji koja se konano realizira
grafikom reprodukcijom.

100

53. djelatnik katedre za primjenjenu i umjetniku fotografiju

m. mikota

Kolegiji Umjetnika fotografija (1 i 2) predstavljaju logian slijed kolegija Primijenjena fotografija te omoguuju
studentima kreativan izraz u mediju fotografije uz orijentaciju na mogunost primjene fotografije u grafikom
dizajnu i na proizvodu.
Na spomenutim kolegijima studenti se upoznaju s fotografskim tehnikama klasine i digitalne fotografije
te s izborom optimalnih rjeenja i opreme ovisno o
zadatku, realizaciji fotografije i afinitetu autora fotografa te se ukazuje na nerazdvojivost fotografske tehnike i kreacije.
Studenti Tehniko-tehnolokog smjera, ovisno o odabranom modulu, sluaju kolegije Osnove primijenjene
fotografije i Tehnike ispisa digitalne fotografije. Ove kolegije, kao izborne, mogu sluati i studenti dizajna grafikih proizvoda.
Kolegij Osnove primijenjene fotografije namijenjen je
prvenstveno studentima ija orijentacija nije primarno
koritenje fotografije kao medija izraavanja, ali se susreu s potrebom naruivanja i definiranja fotografskih
ilustracija te s odabirom optimalnih fotografija za daljnje postupke reprodukcije.
Kolegij Tehnike ispisa digitalne fotografije upoznaje studente s karakteristikama digitalne fotografije koje bitno
utjeu na kvalitetu njezina ispisa, s principima i mogunostima razliitih tehnika ispisa digitalne fotografije, karakteristikama njihovih ispisa te podrujima primjene u
realizaciji finalnih fotografija i probnih ispisa fotografija
koje se ostvaruju u tisku.

ljivali u zbornicima radova, asopisima i znanstvenim

Osim radom na kolegijima katedra angaira i potie stu-

knjigama. Posebno treba naglasiti organizaciju razliitih

dente na struno-znanstveni, natjeajni i izlobeni rad te

natjeaja u suradnji s drugim institucijama te vei broj

objavljivanje fotografija. Tako su studenti, u sklopu rada

nagrada koje su studenti osvojili svojim fotografijama te

na katedri, svojim strunim i znanstvenim radovima

izlobe fotografija u Hrvatskoj i inozemstvu.

sudjelovali na veem broju simpozija te radove objav-

101

54. djelatnici katedre za multimedij i informacijske sustave

s lijeva na desno: t. skala, k. skala, a. koren

atedra primjenom suvremenih informacijskih tehnologija provodi obrazovne procese u podruju optoelektronike, informatike i multimedijskih komunikacija uz primjenu informacijskih i raunalnih

tehnologija. Prenosi i primjenjuje suvremena dostignua struke u podruju grafikog inenjerstva. Nastavom i
dodatnim aktivnostima obrazuje studente s posebnom
pozornou na ulogu i znaaj elektronikih, raunalnih
i informacijskih tehnologija u strukovnom podruju. Razvija inenjerski i kreativan pristup kod studenata.
Dosadanji djelatnici katedre bili su Ivan otarac i Er-

nest Wendling.
Djelatnici katedre su:
prof. dr. sc. Antun Koren, voditelj katedre
Tibor Skala, dipl. ing., asistent

Katedra za multimedij
i informacijske sustave

prof. dr. sc. Karolj Skala, dugogodinji vanjski suradnik s Instituta Ruera Bokovia
Kolegiji na katedri:
Preddiplomski studij:
Digitalni multimedij 1
Multimedijske komunikacije 1
Optoelektroniki sustavi 1
Informatika 1
Informatika 2
Diplomski studij:
Digitalni multimedij 2
Multimedijske komunikacije 2
Optoelektroniki sustavi 2
irokopojasne mrene primjene
Organizacija znanstvenog i strunog rada

102

Doktorski studij:
Multimedijski sustavi
Multimedijske mrene tehnologije
Zatita digitalnih tiskovnih formi
Katedra je aktivno sudjelovala u uspostavi raunalnog
mrenog posluitelja i servisa. Na domeni fakulteta (grf.
hr.) 1997. godine postavljena je prva web stranica fakulteta. Za dizajn vektorskog weba 2000. godine dobivena

Management System, tj. lms sustav, dostupan na web

stranici katedre. (Claroline 2003. godine i Moodle 2005.
godine). Katedra inicira prijevod Claroline LMS-a na
hrvatski jezik i time se Grafiki fakultet svrstava meu
prve obrazovne ustanove u Hrvatskoj koje se koristi online uenjem.
Do danas je lms sustav koristilo skoro 1000 studenata Grafikog fakulteta te je provedenim anketama evidentirano znatno poboljanje u nastavi i suradnji sa

je nagrada top 100 web asopisa vidi za www.grf.hr.

studentima.

Struno je koordinirana izgradnja lokalne raunalno-

Primjenjuje se nastava na daljinu i izravno s pozvanim

informatike mree fakulteta s Gb okosnicom. Suradnici katedre aktivno sudjeluju u informatizaciji gf-a
i do 2007. godine obavljali su funkciju koordinatora
carnet-a.
Inicirana je i u velikoj mjeri realizirana uspostava prve
zajednike raunalne uionice Grafikog fakulteta i Grafike kole.
Godine 2003. u suradnji s carnet-om uspostavljen je
Referalni centar za multimedij u e-obrazovanju. Uz pomo eu fp6 projekta 2008. uspostavljeno je prvo fakultetsko grid vorite na Zagrebakom sveuilitu u sklopu
europske grid mree. U sklopu eu fp7 projekta razvijaju
se grid aplikacije u grafikoj tehnologiji.

predavaima iz Bea, Budimpete i Ljubljane. Izvannastavne aktivnosti rezultirale su s pet rektorovih

nagrada.
Projekti:
South-Eastern European Grid-enabled eInfrastructure
Development 2, see grid ii, eu fp6 projekt, 200. 2008;
South-Eastern European Grid-enabled science application, see grid sci, eu fp7 projekt, 2008. 2010;
Projekt uspostave referalnog centra za multimedij i primjenu u e-obrazovanju. Izraeni materijali
objavljeni su na web stranici: http://www.carnet.hr/
referalni/obrazovni/imme

Na katedri je prof. Skala razvio prvi elektroniki udbenik iz predmeta Optoelektroniki sustavi. Godine 1996.
izvrena je adaptacija i u primjenu je uveden Learning

103

104

Zajednike slube fakulteta

ekanat je uobiajeni naziv za ustrojstvenu jedinicu

Voditeljica referade je Lea Tijan, dipl. iur., a referentice

Zajednike slube u kojoj se obavljaju poslovi ve-

su Marijana upan i Zrinka Vrbanovi. Prethodne dje-

zani uz upravljanje fakultetom, kadrovski poslovi,

latnice studentske referade bile su Marija Romac i eljka

opi i administrativni poslovi, poslovi meuna-

Kati Smiljani.

rodne suradnje, upravno-pravni, statistiki i administrativni poslovi vezani uz studente, knjiniarski poslovi, informatiki poslovi, financijsko-raunovodstveni
i tehniki poslovi.
Dekanat se sastoji od Tajnitva s Uredom dekana i Uredom meunarodne suradnje, Studentske referade,
Knjinice, Financijsko-raunovodstvene slube, Slube
za odravanje elektronikih sustava, Ekonomata i Slube za odravanje i ienje.

Voditeljica knjinice je mr. sc. Elizabeta Rybak Budi,

iri opis djelatnosti knjinice prikazan je od 127. stranice nadalje.
Financijsko-raunovodstvenu slubu ine Ljiljana Toplek, oecc., voditeljica Financijsko-raunovodstvene
slube i Ljiljana Kutlea, voditeljica raunovodstva. U
Financijsko-raunovodstvenoj slubi su tijekom prethodnih razdoblja radile Marija Rajevi, prva voditeljica raunovodstva do 1981. god, Marija Borota, voditeljica

Tajnitvo fakulteta ine Jaka Mustapi, dipl. iur., tajnica fa-

raunovodstva od 1981. do 1996. god, te Zrinka Perkovi

kulteta i Sanja Babi-Getz, administratorica. Dugogodi-

i Vesna Petrak.

nja tajnica Grafikog fakulteta bila je Vesna Zrnc-Maroevi, dipl. iur. od 1977. god. do umirovljenja 2008. god.
Ured dekana/ice ine Dubravka Topi izmadija, tajnica
Ureda dekana/ice i Fazila Vojnikovi, dostavljaica - referentica u pismohrani. Prethodna djelatnica ureda bila
je Renata Martinevi Pavua.
Ured meunarodne suradnje vodi Maja Stani, dipl. ing,
struni suradnik za meunarodnu suradnju.

Ured za odravanje elektronikih sustava vode sistem

inenjeri Tomislav Scprach, dipl. ing. i Mirsad Todorovac, dipl. ing.
Ekonomat vodi Nikola Slipevi, graf. ing., ekonom.
Slubu za odravanje i ienje ine domari Vladimir
Vuleti i Stjepan Knapi, te spremaice Josipa Aleksi,
Kaja Barbari, Ljubica Hajdek, Vesna Horvat, Marija Pribani i Gospa Trni.

Studentska referada je mjesto prvog upisa na fakultet ili

upisa vie godine studija, mjesto testiranja semestara i
izdavanja uvjerenja i rjeenja za ostvarivanje studentskih prava.

105

55. djelatnici dekanata, ekonomata i tajnitva fakulteta

gornji red, s lijeva na desno: f. vojnikovi, n. slipevi, s babi-getz
donji red, s lijeva na desno: d. topi izmadija, j. mustapi

56. lj. kutlea, djelatnica financijskoraunovodstvene slube

106

57. djelatnice studentske referade

s lijeva na desno: l. tijan, m. upan, z. vrbanovi

58. e. rybak-budi
djelatnica knjinice

59. djelatnici slube za odravanje i

ienje, s lijeva na desno:
v. horvat, v. vuleti, j. aleksi,
s. knapi, m. pribani

107

108

Nacionalni i meunarodni
znanstveni projekti
Nacionalni znanstveni projekti

a Grafikom fakultetu trenutano su u tijeku dva

nacionalna znanstvena programa te deset nacionalnih znanstvenih projekata koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike
Hrvatske, od ega je devet projekata iz podruja tehnikih, a jedan iz podruja drutvenih znanosti kako slijedi:
Digitalizacija muzejske slikarske batine, voditelj
prof. dr. sc. Darko Agi
Studij tehnolokih imbenika grafikog dizajna za
sustavno unapreenje kvalitete, voditelj prof. dr. sc.
Stanislav Bolana
Nove formulacije materijala, karakteristike otisaka
i imbenici okolia, voditeljica prof. dr. sc. Zdenka
Bolana
Razvoj metoda mjerenja povrina tiskovnih formi,
voditelj prof. dr. sc. Miroslav Gojo
Inovativni grafiki materijali, voditeljica doc. dr. sc.
Branka Lozo
Standardizacija ekoloki prihvatljivih procesa grafikih komunikacija, voditeljica prof. dr. sc. Diana Mili
Evaluacija kvantitativnih i kvalitativnih kriterija
procesa grafike reprodukcije, voditelj prof. dr. sc.
Nikola Mrvac
Unapreivanje radnih tokova u procesima grafike
reprodukcije, voditelj doc. dr. sc. Klaudio Pap
Hrvatska medijska komunikacija u konvergentnom
okruenju, voditelj prof. dr. sc. Mario Plenkovi u podruju drutvenih znanosti
Grafika dokumenata i vrijednosnica, voditelj prof. dr.
sc. Vilko iljak
Znanstveni program Studij materijala i procesa grafike reprodukcije u funkciji odrivog razvoja, kojem je
voditeljica prof. dr. sc. Zdenka Bolana, obuhvaa etiri znanstvena projekta iji su voditelji prof. dr. sc. Diana

Mili, prof. dr. sc. Zdenka Bolana, prof. dr. sc. Nikola
Mrvac i prof. dr. sc. Stanislav Bolana.
Znanstveni program Digitalni sustavi u tiskarstvu,
kojem je voditelj prof. dr. sc. Vilko iljak, obuhvaa tri
znanstvena projekta iji su voditelji doc. dr. sc. Klaudio
Pap, prof. dr. sc. Darko Agi i prof. dr. sc. Vilko iljak.
Do sada zavreni nacionalni znanstveni projekti prema
evidenciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta
svrstani su u razdoblja kako slijedi:
2002. 2005.
Konvergencija hrvatskih medija, voditelj prof. dr. sc.
Mario Plenkovi
Mehanizmi deinkinga otisaka digitalnog tiska, voditeljica prof. dr. sc. Zdenka Bolana
Studij svojstava i formulacija papira za digitalni tisak,
voditelj prof. dr. sc. Stanislav Bolana
Digitalni sustavi u tiskarstvu, voditelj prof. dr. sc.
Vilko iljak
1 996. 2002.
Istraivanje sustava celuloza, tiskarska boja, tekuina, voditeljica prof. dr. sc. Zdenka Bolana
Digitalni sustavi u tiskarstvu, voditelj prof. dr. sc.
Vilko iljak
Kvaliteta i estetika kartonske ambalae, voditelj prof.
dr. sc. Darko Babi
Hrvatski mediji na pragu 21. stoljea, voditelj prof. dr.
sc. Mario Plenkovi
1990. 1995.
Istraivanje materijala i procesa u grafikoj tehnologiji, voditelj prof. dr. sc. Adrijano Golubovi
Kvantitativne i informatike metode u grafikoj tehnologiji, voditelj prof. dr. sc. Husein Paagi

109

110

Meunarodni znanstveni projekti

rema slubenoj evidenciji Sveuilita u Zagrebu,

Interkulturalni aspekti u (incoming) turizmu novih

Grafiki je fakultet meu sastavnicama Sveuili-

lanica EU i njihova implementacija u obrazovne ku-

ta zastupljen s osam meunarodnih znanstvenih

rikulume; multilateralni projekt, partner prof. dr. sc.

projekata kako slijedi:

Mario Plenkovi

Southeastern European Grid-enabled elnfrastructure

development 2; fp6, partner prof. dr. sc. Karolj Skala
Characterisation of Paper Surfaces for improved
Printing Paper Grades; Multilateralni projekt cost,
partner doc. dr. sc. Branka Lozo

Society and Technology-Media and Communication; bilateralni projekt, partner prof. dr. sc. Mario
Plenkovi
Deinking mechanisam, new formulation of the graphic materials and waste water; bilateralni projekt,

Improvements in the understanding and use of deinking technology; Multilateralni projekt cost, partner doc. dr. sc. Branka Lozo

partner prof. dr. sc. Zdenka Bolana

Navedenim meunarodnim projektima Grafiki fakultet svrstava se u srednju skupinu od deset sastavnica

The Limits of Paper Recycling; Multilateralni projekt

cost, partner doc. dr. sc. Branka Lozo
Communication and Education/struktura i razvoj
novih modela obrazovanja u visokokolskim susta-

koje su ostvarile od est do deset meunarodnih projekata. Prikazani podaci odnose se na apsolutne vrijednosti ostvarenih projekata i ne uzimaju u obzir veliinu
sastavnice ni broj znanstveno-nastavnih djelatnika.

vima; bilateralni projekt, partner prof. dr. sc. Mario

Osim navedenih projekata djelatnici Grafikog fakulteta

Plenkovi

angairani su kao nositelji vie meunarodnih projekata koji su trenutano u postupku evaluacije.

fakultet elektrotehnike i raunarstva (110 - 21.3%)

prehrambeno-biotehnoloki fakultet (8 - 1.6%)

prirodoslovno-matematiki fakultet (56 - 10.9%)

filozofski fakultet (8 - 1.6%)

agronomski fakultet (49 - 9.5%)

ekonomski fakultet (8 - 1.6%)

medicinski fakultet (37 - 7.2%)

grafiki fakultet (8 - 1.6%)

fakultet strojarstva i brodogradnje (30 - 5.8%)

arhitektonski fakultet (7 - 1.4%)

veterinarski fakultet (25 - 4.8%)

graevinski fakultet (6 - 1.2%)

geodetski fakultet (21 - 4.1%)

uiteljski fakultet (5 - 1.0%)

rudarsko-geoloko-naftni fakultet (19 - 3.7%)

sveuilini raunski centar (4 - 0.8%)

fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije (19 - 3.7%)

stomatoloki fakultet (3 - 0.6%)

pravni fakultet (18 - 3.5%)

geotehniki fakultet (3 - 0.6%)

tekstilno-tehnoloki fakultet (16 - 3.1%)

fakultet prometnih znanosti (2 - 0.4%)

umarski fakultet (11 - 2.1%)

fakultet politikih znanosti (2 - 0.4%)

farmaceutsko-biokemijski fakultet (10 - 1.9%)

akademija likovnih umjetnosti (1 - 0.2%)

fakultet organizacije i informatike, varadin (9 - 1.7%)

metalurki fakultet, sisak (1 - 0.2%)

sveuilite u zagrebu (9 - 1.7%)

ostali (1 - 0.2%)

edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (9 - 1.7%)

60. prikaz udjela sastavnica u ukupnom broju meunarodnih projekata
sveuilita u zagrebu do 2009. god.

111

61. dekanica grafikog fakulteta, prof. dr. sc. d. mili na

otvaranju intergrafike i modernpaka 2009. godine u zagrebu
112

Kongresne aktivnosti
Grafikog fakulteta

ijekom svog pedesetogodinjeg postojanja Grafiki

noviteta i istraivanja u podruju grafike tehnologije

fakultet stekao je ugled kao institucija koja orga-

iji je znaaj prerastao nacionalne granice, te je iz simpo-

nizira strune i znanstvene skupove te meuna-

zija u simpozij rastao broj i ugled predavaa, a engleski

rodna savjetovanja. Jedan od najvanijih takvih

jezik udomaio se uz hrvatski. Iz prvih godina odrava-

skupova bio je znanstveno-struni simpozij Intergrafika

nja simpozija sauvani su pojedini separati, a cjeloviti

kojem je Grafiki fakultet, odnosno prije toga Via gra-

zbornici poeli su se izdavati 1978. godine.

fika kola, bio organizator tijekom tridesetak godina.

Simpozij Intergrafika najee se odravao bijenalno na

Suradnja s velesajamskom izlobom Intergrafika-Mo-

Zagrebakom velesajmu u sklopu izlobe Intergrafika,

dernpak ponovno se intenzivira od 2007. godine od

odnosno Interliber-Intergrafika. Godinama je vrijedio

kada Grafiki fakultet organizira struna predavanja i

kao najznaajnije znanstveno i struno predstavljanje

izlobe studentskih radova.

113

62. prof. dr. sc. z. bolana na otvaranju 8. meunarodnog

savjetovanja tiskarstva, dizajna i grafike
komunikacije bla baromi 2004. godine u lovranu
114

Savjetovanje tiskarstva, dizajna i

grafike komunikacije Bla Baromi

anas je vrlo znaajno meunarodno Savjetovanje

tiskarstva, dizajna i grafike komunikacije Bla
Baromi u organizaciji Grafikog fakulteta .

Naime, jo je davne 1494. godine Bla Baromi uz

pomo Silvestra Bedriia i Gapara Turia tiskao prvu
knjigu Senjski glagoljski misal. Tom godinom oznaen je
poetak rada prve poznate nam hrvatske tiskare.
Njegujui tradiciju i uvajui senjsku kulturnu batinu,
ogranak Matice hrvatske Senj i Grad Senj organiziraju
1997. godine Prvi simpozij hrvatskih grafiara. To je bio
struni skup, zamiljen kao susret grafiara i nakladnika. Simpozij se odravao svake godine.
Razvojem struke i znanosti na tom podruju osjetila se
potreba za unapreenjem organizacije i proirenjem
djelovanja, pa je 2001. godine u organizaciju ukljuen
Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu. Skup prerasta u
znanstveno-struni, i po prvi se put objavljuje Zbornik
radova pod urednitvom doc. dr. sc. Igora Zjakia.
Uz iznimnu aktivnost i zalaganje dr. sc. Stanislava Bolane, profesora Grafikog fakulteta i dipl. ing. Ante Vrhovca
iz Senja u kolovozu 2002. godine na kui uz katedralni
zvonik, na mjestu gdje je Bla Baromi osnovao tiskaru,
otkrivena je spomen-ploa, ime je obiljeen poetak
rada tiskare nakon 510 godina.
anas je vrlo znaajno meunarodno Savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafike komunikacije Bla Baromi u
organizaciji Grafikog fakulteta .
Naime, jo je davne 1494. godine Bla Baromi uz pomo
Silvestra Bedriia i Gapara Turia tiskao prvu knjigu
Senjski glagoljski misal. Tom godinom oznaen je poetak
rada prve poznate nam hrvatske tiskare.
Njegujui tradiciju i uvajui senjsku kulturnu batinu,
ogranak Matice hrvatske Senj i Grad Senj organiziraju
1997. godine Prvi simpozij hrvatskih grafiara. To je bio

struni skup, zamiljen kao susret grafiara i nakladnika. Simpozij se odravao svake godine.
Razvojem struke i znanosti na tom podruju osjetila se
potreba za unapreenjem organizacije i proirenjem
djelovanja, pa je 2001. godine u organizaciju ukljuen
Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu. Skup prerasta u
znanstveno-struni, i po prvi se put objavljuje Zbornik
radova pod urednitvom doc. dr. sc. Igora Zjakia.
Uz iznimnu aktivnost i zalaganje dr. sc. Stanislava Bolane, profesora Grafikog fakulteta i dipl. ing. Ante Vrhovca
iz Senja u kolovozu 2002. godine na kui uz katedralni
zvonik, na mjestu gdje je Bla Baromi osnovao tiskaru,
otkrivena je spomen-ploa, ime je obiljeen poetak
rada tiskare nakon 510 godina.
Brz tehnoloki razvitak u podruju tiskarstva, dizajna
i grafike komunikacije pridonosi promjenama u podruju digitalnih i konvencionalnih tehnologija tiska, a
raunalno integrirani tok proizvodnje od ideje do konanog realiziranog grafikog proizvoda dovodi do vee
uinkovitosti proizvodnje i kvalitete proizvoda. Sve to
za posljedicu ima proirenje tema skupa, ali i preimenovanje skupa u Savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafike
komunikacije 2004. godine.
Dio aktivnosti povezanih za Savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafike komunikacije izdavanje je i promocija
dvije znanstvene knjige, 2004. i 2005. godine (urednici:
prof. dr. sc. Z. Bolana i dr. sc. M. Mikota).
Osnovni cilj savjetovanja: poticanje razmjene znanja, miljenja i iskustava 2005. godine prerastao je nacionalne
okvire. Kao odraz meunarodne suradnje u organizaciji
savjetovanja prisutni su Pulp and Paper Institute Slovenia i University of Ljubljana, Faculty of Natural Science
and Engineering. Broj sudionika iz inozemstva svake
godine je sve vei, to dovodi do transfera znanja i iskustava sadrajno vezanih za prije spomenuta podruja i
u meunarodnim okvirima, to je onda naglaeno preimenovanjem u Meunarodno savjetovanje tiskarstva,

115

63. akademkinja a. nazor (druga s lijeva) otvara izlobu

zadranin, imun koii benja u okviru 11. meunarodnog
savjetovanja tiskarstva, dizajna i grafike komunikacije
bla baromi. zadar, rujan, 2007 god.

64. s lijeva na desno: sada pokojni dipl. ing. a. vrhovac, prof.

dr. sc. z. bolana i prof.dr.ing.habil. h. kipphan za vrijeme
pauze 11. meunarodnog savjetovanja tiskarstva, dizajna i
grafike komunikacije bla baromi. zadar, rujan, 2007.

dizajna i grafike komunikacije. Tijekom svih ovih godina svako savjetovanje prati i zbornik radova, posljednjih
godina radovi su pisani na engleskom jeziku, imaju meunarodnu recenziju, pa je u znaajnim bazama podataka zatraena citiranost zbornika radova.

Posebno treba naglasiti da se u okviru savjetovanja odr-

Teme savjetovanja su raznolike i sveobuhvatne, kako

proizlazi iz nabrojenog: grafike komunikacije i mediji,
grafiki dizajn, fotografija, priprema, tisak, dorada, izdavatvo, materijali, upravljanje bojama, kontrola kvalitete, ambalaa, odrivi razvoj i kvaliteta okolia. Jedna od
tema koja je prisutna na svakom savjetovanju jest ona
vezana za istraivanje povijesti tiskarstva, knjige i pisma.
Taj segment savjetovanja popraen je izlobom koja pre-

Znaajna aktivnost usmjerena je na podruje obrazova-

lazi okvire savjetovanja i znaajna je za iru javnost.

logiji i dizajnu.

116

ava i sekcija pod nazivom Mladi istraivai, koja obuhvaa radove znanstvenih istraivanja mladih znanstvenika i studenata diplomskih i doktorskih studija.
Dodjeljuje se prestina nagrada najuspjenijima.

nja, tako da svako savjetovanje prati radionica s odabranom aktualnom temom iz tog podruja.
Svake druge godine popratno dogaanje savjetovanja
natjeaj je za dizajn i tehniko-tehnoloku opremljenost
grafikih proizvoda, svrstanih u nekoliko klasa, to naglaava sponu znanosti i konkretne primjene u tehno-

Studentske kongresne aktivnosti

rafiki fakultet u suradnji sa slovenskim Prirodo-

Studenti Grafikog fakulteta sudjelovali su sa svojim

slovno-tehnikim fakultetom Sveuilita u Lju-

radovima i na brojnim drugim studentskim kongresi-

bljani bio je domain Zero.99 Non-Stop Student

ma u inozemstvu, spomenimo kao najvanije Interna-

seminara 2008. godine kao prvoga u nizu predvi-

tional Student Conference on Print and Media Tech-

enih za bilateralnu, a kasnije i multilateralnu suradnju

nology 2007. godine u Chemnitzu, u Njemakoj, gdje

studenata i prezentaciju studentskih radova, te je izdan

je studentica Martina Mileti pozvana da odri fokalno

zbornik radova. Naredne godine domainstvo student-

predavanje.

skog seminara preuzima Slovenija dok se u godinama

koje predstoje ta vrsta suradnje planira proiriti i na grafike fakultete iz Kiseljaka, Novog Sada i Bitole, a moda
i ire, te se upravo iz tih razloga radovi prezentiraju na
engleskom jeziku.

65. studentsko izlaganje na seminaru zero.99 non-stop student seminar

na grafikom fakultetu 2008. godine

117

66. oteenja u laboratoriju katedre za fotografske procese nakon granatiranja

zgrade fakulteta u rujnu 1991. god.

118

Doprinos Domovinskom ratu

riu o sudjelovanju Grafikog fakulteta u Domo-

u bivoj dravi u sebi nosi jo jednu injenicu, a ta je

vinskom ratu trebalo bi zapoeti citatom sa slu-

da su nai studenti bili na obje sukobljene strane. Sma-

benih internetskih stranica fakulteta:

trao sam da je to potrebno naglasiti, ali u daljnjem tek-

Prema nekim podacima kolovanje grafikih kadrova u Hrvatskoj poelo je prije ravno 100 godina. Do tog
vremena ljudi su se kolovali u drugim europskim ze-

stu studente Grafikog fakulteta, koji su se svrstali na

agresorsku stranu, vie ne smatram naima te ih vie
neu spominjati.

mljama i kao gotovi majstori dolazili raditi u tiskara-

U rujnu 1991. godine donesena je odluka da se blokira-

ma na naim prostorima Tek 1951. godine osnovan je

ju sve vojne jedinice, tadanje kasarne JNA i aerodro-

Grafiki tehnikum na kojem se poinju kolovati grafi-

mi jer JNA sve vie intenzivira agresiju na Hrvatsku.

ki tehniari. Ubrzo zatim na inicijativu Udruenja gra-

Mnogo vojnika JNA dezertira ili je uhieno, a sve vie

fikih poduzea Jugoslavije pokree se akcija za osniva-

vojarni JNA dolazi pod hrvatsku kontrolu. U Zagrebu

nje Visoke grafike kole te se za lokaciju budue kole

su se zaule prve sirene za zranu uzbunu. Sama blizi-

odabire Zagreb.

na borongajske vojarne, koja se tada jo zvala Kasarna

Taj citat dosta nam turo govori o jednoj injenici koja

nikad nije bila dovoljno naglaavana, a to je da je Grafiki fakultet nastavlja tradicije jedine visokokolske
ustanove iz tog podruja na teritoriju cijele bive Jugoslavije. Sve visokokolske ustanove koje danas djeluju
u dravama proizalim raspadom bive Jugoslavije na
neki su nain derivat Grafikog fakulteta.

Duan orkovi, nagnala je vodstvo Grafikog fakulteta da preseli djelatnost fakulteta u privremene prostorije na Ekonomskom fakultetu, pa je ondje odran
i prijemni ispit za akademsku godinu 1991./92. To se
pokazalo ispravnim potezom jer su ve 17. rujna borbeni zrakoplovi JNA etrdeset i osam puta preletjeli Zagreb. Tijekom preleta gaali su raketama i onesposobili
TV-odailja na Sljemenu, a iz vojarne na Borongaju u

Poetkom 1991. godine, kad je postalo izvjesno da se

Zagrebu pucali su strojnicama, viecjevnim bacaima

postojei politiki, nacionalni i ekonomski problemi

i topovima po oblinjim objektima, kao i po industrij-

bive Jugoslavije nee rjeavati demokratski i kad se

skoj zoni na itnjaku. Haubice su bile uperene na javne

nazirao eventualni sukob (ali ne i njegov intenzitet),

zgrade u Zagrebu. etiri dana kasnije, 22. rujna, snage

Grafiki fakultet bio je jedina visokokolska ustanova

JNA opet su napale Zagreb. Iz vojarne Borongaj tijekom

u bivoj dravi te je stoga imao studentsku populaci-

noi otvorena je estoka paljba na poloaje policije, ali

ju koja je djelomino odraavala nacionalnu strukturu

i na naselja Dubravu i Maksimir. Ovog puta su ubijene

Jugoslavije. Raznorazne revolucije (jogurt, balvan)

dvije osobe, a osam ih je ranjeno. Jedna od posljedica

uzimaju sve vie maha, polarizira se politika scena,

tog divljanja oteenja su na zgradi Grafikog fakulteta

JNA sve vie postaje instrument velikosrpske politike,

koja se djelomino vide jo i danas. Tom prilikom pot-

formiraju se paravojne skupine (koje poslije prerasta-

puno su uniteni kabineti i praktikumi na IV. katu i dje-

ju u prave privatne armije), a privid normalnog ivota

lomino na V. katu na sjevernoj strani okrenutoj prema

u miru postaje sve vie zamagljen. U takvoj predratnoj

borongajskoj vojarni. Naime, kao jedini visoki objekt u

situaciji ozbiljno studiranje prelazi u drugi plan. To to

cijeloj okolici borongajske vojarne zgrada Grafikog fa-

je Grafiki fakultet bio jedina visokokolska ustanova

kulteta koritena je kao osmatranica hrvatskih snaga.

119

67., 68. oteenja u zgradi fakulteta nakon granatiranja u rujnu 1991. god.

120

S obzirom da se takav poloaj nikada ne kompromitira

od najzahtjevnijih grafikih proizvoda, pa je stoga i

bilo kakvim vojnim djelovanjem, sam in napada stroj-

vei doprinos naih kolega.

nicama velikog kalibra po zgradi in je obijesti i nesigurnosti koja se uvlaila u redove oficira JNA. Naalost,
injenica da je zgrada Grafikog fakulteta u to doba jedini i svakako prvi objekt Sveuilita u Zagrebu, koji je
nastradao u neposrednim vojnim djelovanjima agresora, nikada nije dovoljno naglaena ni prepoznata od
strane bilo Grada bilo Sveuilita.
Pritom niti djelatnici niti studenti Grafikog fakulteta nisu sjedili skrtenih ruku. Mnogi su se aktivno
ukljuili u obranu svoje zemlje. Neki s pukom u ruci,
a drugi svojim znanjem. Tako, iako Grafiki fakultet
nije sudjelovao institucionalno, neki njegovi djelatnici
stavljaju svoje znanje na raspolaganje za izradu novih
slubenih dokumenata koji su prezentirani na sastan-

Nepravedan i uzaludan bi bio pokuaj nabrajanja koji

je od naih studenata na ovaj ili onaj nain sudjelovao u
obrani zemlje, bio ranjen ili poginuo jer tona evidencija nikad nije napravljena. Naime, tih godina svim je
studentima na Sveuilitu odobravan bezuvjetan upis
u viu godinu studija, tako da oni nisu donosili nikakve
potvrde. Naalost, takav stav doveo je do nepravdi koje
su se reflektirale u izjednaavanju svih. Naime, veina
onih koji su uistinu bili u ratnim situacijama na borbenoj liniji, kod nas nije uspjela zavriti studij, a ni bilo
gdje drugdje. Svi su imali problema s koncentracijom i
pamenjem, imali vjerojatno neki od oblika PTSP-a, ali
se o tome tada nije mnogo znalo. Oni su se jednostavno
izgubili u sustavu.

ku hrvatske Vlade od 24. listopada 1991. godine. Tom

Domovinski rat poklopio se sa stvaranjem drave tako

prilikom reeno je da e oni sluiti hrvatskim graa-

da su doprinosi, osobni ili kolektivni bili kompleksni i

nima, Hrvatskoj i svijetu. Zna se da je izrada slube-

zahtjevni, te je potrebno naglasiti da je svaki djelatnik

nih dokumenata, a to su tada bili hrvatska putovnica,

Grafikog fakulteta na ovaj ili onaj nain dao svoj do-

osobna iskaznica, krtenica i vozaka dozvola, jedan

prinos obrani od agresora i stvaranju Hrvatske.

Dr. sc. Damir Modri,
sudionik Domovinskog rata od lipnja 1991. do travnja 1992.

121

122

Hrvatska akademija tehnikih

znanosti
Osnutak, ciljevi i djelatnosti hatz-a

rvatska akademija tehnikih znanosti utemeljena

Istovremeno HATZ nastoji zagovarati sigurnu i kori-

je 1993. godine u Zagrebu kao nevladina, neovisna,

snu uporabu tehnologija, zatitu okolia i ljudi od nji-

nestranaka, neprofitna znanstvena udruga vr-

hove neprikladne primjene, promicati profesionalizam

snih znanstvenika tehnikih i biotehnikih struka.

i odgovorno ponaanje uz uvaavanje visokih etikih

Okuplja visokokolske ustanove tehnikih i biotehnikih struka, znanstvene institute i odabrane gospodarske
tvrtke.

normi.
Djelatnosti HATZ-a su istraivanje i razvoj u tehnikim
znanostima, tehniko ispitivanje i analiza, poticanje i

Cilj je Hrvatske akademije tehnikih znanosti biti vo-

organizacija znanstvenog rada, izrada znanstvenih stu-

dea kreativna i inovativna multidisciplinarna zajedni-

dija, ekspertiza, elaborata i projekata, raspravljanje i

ca znanstvenika inenjerskih struka te vrsno i djelatno

iznoenje stavova o aktualnim pitanjima znanosti i gos-

pridonositi razvoju tehnikih znanosti i prijenosu teh-

podarstva, organizacija znanstvenih skupova, izdavanje

nikih znanja vanih za probitak i napredak hrvatskog

publikacija, suradnja s akademijama u zemlji i inozem-

gospodarstva i dobrobiti ljudi.

stvu te prijenos znanja.

Uprava i Centar za grafiko inenjerstvo

i Odjel za grafiko inenjerstvo hatz-a

redsjednik Uprave HATZ-a je prof. dr. sc. Stanko

Tonkovi, dok je prof. dr. sc. Vilko iljak jedan od
dopredsjednika te je ujedno i voditelj Centra za
grafiko inenjerstvo i njegov redoviti lan. Prof.

dr. sc. Miroslav Gojo tajnik je Odjela za grafiko inenjerstvo i suradnik, a njegov je zamjenik prof. dr. sc. Darko
Agi takoer suradnik. Ostali lanovi Odjela za grafiko
inenjerstvo su prof. dr. sc. Zdenka Bolana kao redoviti
lan, prof. dr. sc. Stanislav Bolana i prof. dr. sc. Adrijano
Golubovi kao izvanredni lanovi te prof. dr. sc. Darko
Babi, prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vanina, prof. dr. sc. Mladen Lovreek i doc. dr. sc. Klaudio Pap kao suradnici.

123

124

Nagrade i priznanja
Nagrade djelatnicima Grafikog fakulteta
dr av n e n ag r a d e

strune nagrad e

Visokovrijedna dravna odlija za svoj dugogodinji rad

Znanstvena i struna djelatnost na Grafikom fakulte-

dobila su dvojica zaslunih profesora Grafikog fakulte-

tu bogata je i raznovrsna te su na pojedinim podrujima

ta, prof. dr. sc. Adrijano Golubovi i prof. dr. sc. Grozdan

postignuti zavidni rezultati.

Maroevi.

Na prigodnoj sveanosti u gradskoj palai Dverce u lip-

Odukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje

nju 2008. godine gradonaelnik Milan Bandi uruio je

Tumana, a povodom proslave Dana dravnosti u svib-

plakete i medalje zaslunim graanima, umjetnicima i

nju 1997. godine, prof. dr. sc. Adrijano Golubovi odliko-

ustanovama, meu kojima je plaketu dobila i profesori-

van je Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle za

ca Grafikog fakulteta prof. dr. sc. Zdenka Bolana.

razvoj grafike tehnologije i doprinos osnivanju Grafikog fakulteta.

Odukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje
Tumana, a povodom proslave Dana dravnosti u svibnju 1998. godine, prof. dr. sc. Grozdan Maroevi odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle
za razvoj grafike tehnologije i osnivanje asopisa Acta
Graphica.

Prof. dr. sc. Vilko iljak viestruko je nagraivani djelatnik Grafikog fakulteta. Brojne nagrade dobivao je osobno ili kao voditelj istraivakog tima, a najznaajnije su:
U oujku 2008. godine bio je laureat Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore za ivotno djelo kao autor vizualnog identiteta hrvatske kune, a priznanje je
dobio za izniman doprinos u grafikoj industriji.
Tim pod njegovim vodstvom u sastavu Ivana iljak,
Klaudio Pap i Jana iljak-Vuji za inovaciju Zatitni
infracrveni tisak s procesnim bojama osvojio je zlatnu medalju za inovaciju 2009. u Cardiffu, posebnu
nagradu grada eneve 2009. godine na 37. meunarodnom sajmu inovacija, tehnologija i novih proizvoda, na 12. meunarodnom salonu inovacija Arhimed u Moskvi 2009., na 5. meunarodnoj izlobi
inovacija i tehnologija inst 2009. godine u Taipeiju
na Tajvanu osvojili su srebrnu nagradu, na 33. hrvatskom salonu inovacija inova 2008. godine osvojili su
zlatno odlije i nagradu za najboljeg hrvatskog izlagaa za prikaz patenta sigurnosne grafike s infracrvenim bojama.
u Bruxellesu, Belgija, 1996. godine prof. dr. sc. Vilko
iljak dobio je Dijamantnu nagradu za digitalni tisak
na xeikon-u.

125

69. orden reda danice hrvatske s likom nikole tesle kojim je 1997. god.
odlikovan prof. dr. sc. a. golubovi, te 1998. prof. dr. sc. g. maroevi

126

70. prof. dr. sc. grozdan maroevi, 1998. god.

71. prof. dr. sc. z. bolana (trea s desna) na primanju nagrade gradskog
poglavarstva grada zagreba za uvoenje znanosti o ekologiji u nastavne
sadraje i za znanstveno-istraivaki rad. zagreb, dverce,lipanj 2008 god.

 Prof. dr. sc. Velimir Salamon 1995. je godine za re-

Dr. sc. Maja Strgar-Kurei, via asistentica na Katedri

konstrukciju broda falkua dobio dravnu nagradu

za reprodukcijsku fotografiju dobila je nagradu Drutva

za tehniku kulturu Faust Vrani, a godine 2008.

sveuilinih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu

proglaen je poasnim graaninom grada Komie za

mladim znanstvenicima i umjetnicima za znanstveni rad

doprinos u istraivanju brodograevne batine isto-

na podruju tehnikih znanosti u polju grafike tehnolo-

ne obale Jadrana.

gije za akademsku godinu 2001./2002. Za svoja umjet-

Prof. dr. sc. Miroslav Gojo dobitnik je zlatne medalje i priznanja daaam 2004. godine u Beu za iskazane aktivnosti na dotad odranim simpozijima, a na istom je skupu u
timu sa Sanjom Mahovi-Poljaek i Darkom Agiem dobio zlatnu medalju za najbolje prezentirani rad.
Prof. dr. sc. Darko Agi dobio je 2004. godine zlatnu medalju za iskazane aktivnosti na dotad odranim simpozijima daaam-a.
Nastavnica tjelesne i zdravstvene kulture Vilma olcPervan, prof., od Hrvatskog kineziolokog saveza dobila
je 2002. godine zahvalnicu za dugogodinji rad sa zlat-

nika dostignua na podruju fotografije dobila je i kao

studentica i kao djelatnica brojne nagrade, kao to su:
Nagrada za najbolju fotografiju na meunarodnom
natjeaju zagreb 900, u organizaciji Turistike zajednice grada Zagreba, 1993. godine
Prva nagrada za najbolju fotografiju na natjeaju Vidi
Foto Act, u organizaciji asopisa vidi, 1995. godine
Priznanje za najbolje fotografije u boji za kalendar
Maske na natjeaju za najbolje zidne kalendare, u
organizaciji Slobodne Dalmacije, 1996. godine
Fuji France Press Award 1997 prva nagrada u kate-

nom znakom.

goriji crno-bijele fotografije za fotografije Dubrovni-

Kao asistent na Katedri za tisak prof. dr. sc. Nikola Mrvac

Fuji filma u Parizu, 1998. godine

dobio je nagradu Drutva sveuilinih nastavnika i dru-

ka na svjetskom fotografskom natjeaju u organizaciji

gih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i

umjetnicima za znanstveni rad na podruju tehnikih
znanosti u polju grafike tehnologije za akademsku godinu 2000./2001.

127

Studentske strune nagrade

re k t o rova n ag r a da
Rektorove nagrade svojedobno su se dodjeljivale najbo-

fikog fakulteta u svojstvu vie asistentice na Katedri za

ljim studentima u generaciji, a kasnije, od 1987. godine

reprodukcijsku fotografiju.

nadalje, dodjeljuju se za najbolje studentske radove. Po

oba kriterija najnagraivanija i ponajbolja studentica u
povijesti Grafikog fakulteta, odnosno Vie grafike kole i Zajednikog studija grafike tehnologije bila je Lea
elik, danas Lea Golob, koja je Rektorovu nagradu dobila tri puta. Rektor prof. dr. sc. Zvonimr Krajina nagradio
ju je kao najbolju studenticu 1982. godine te ponovno
1985. godine, kada su nagradu podijelile dvije studen-

Akademske godine 1996./1997. Rektorovu nagradu dobio je tadanji student Kreimir Dragevi, danas djelatnik Grafikog fakulteta u svojstvu asistenta na Katedri za
tiskovne forme.
U posljednjih desetak godina Rektorovu nagradu osvojili su sljedei studenti:

tice. Godine 1987. rektor, akademik Vladimir Stipeti

1998./1999.

Zlatan Midi, Hrvoje Filipovi

nagradio je Leu elik za njen rad pod naslovom Po-

1999./2000.

Tomislav Havliek

stavljanje informacijskih sistema na bazi kompjutera u

proizvodnji ambalae. Lea Golob, dipl. ing., danas ivi

2000./2001.

i radi u Ljubljani.
2001./2002.

Studentica koja je 1985. godine s Leom elik podijelila

Tomislav ajgo
Irena Andrei, Marko Mihalinec, Vladimir Konar
Renata Bui, Bjanka Rubi
Davor Boi, Miro avar, Ozren Crnogorac

Rektorovu nagradu bila je Branka Lozo koja je danas dje-

2002./2003.

Martina Komeriki, Ivana Martini

latnica Grafikog fakulteta u svojstvu docentice na Kate-

2004./2005.

Maja Benkovi, Davor Gagari

dri za materijale u grafikoj tehnologiji.

Akademske godine 1992./1993. i ponovno 1995./1996.
Rektorovu nagradu dobila je tadanja studentica Maja
Strgar, danas dr. sc. Maja Strgar-Kurei, djelatnica Gra-

128

2005./2006.

Ines Galjevi
Darko Bosnar, Ivan Dilberovi, Jurica Doli

2006./2007.

eljka Tkalec, Iva Tkalec

2008./2009.

Paula Yadranka itinski Elias, Tamara Tomaegovi

o sta l e st r u n e s t u d e n t s k e n ag r a d e
Studenti Grafikog fakulteta sudjeluju svojim strunim
i organizacijskim radom na mnogim natjecanjima, smotrama, festivalima i susretima.

Maja Mili u kategoriji modna portretna fotografija

(serija fotografija)
Na natjecanjima u kategoriji fotografije, izrade plakata ili

Na 12. smotri Sveuilita u Zagrebu izlobeni prostor

izrade logotipa studenti su osvojili brojna priznanja. Go-

Grafikog fakulteta osvojio je priznanje za originalnost.

dine 2008. studentica Petra Slobodnjak dobila je Veliku

Cjelokupnu kampanju za tu smotru pod nazivom Boja-

nagradu Hrvatskog fotosaveza, namijenjenu autorima

ma komunikacije osmislili su i izradili studenti i djelat-

do 21 godine, eljka Tkalec i Josip Bota dobili su pohvalu

nici Grafikog fakulteta.

irija za plakat na natjeaju Design Against Fur; Josip

Svake godine studenti sudjeluju na jedinom strukovnom natjecanju u Hrvatskoj Modni ormar. Na natjeaju modne fotografije Modni ormar 2007. nagraeni su
sljedei studenti Grafikog fakulteta:
Jelena Vukovi u kategoriji modna fotografija odjevnog predmeta (serija fotografija)
Franjo Matkovi i Marina Paulenka u kategoriji mo-

Bota osvojio je prvo mjesto na natjeaju za najbolju fotografiju 2008. godine u organizaciji asopisa More; Jelena
Bali i Josip Bota uli su meu est finalista na svjetskom
studentskom natjecanju Microsoft imagine cup 08.
u kategoriji fotografije; Ivan Dilberovi i Tanja Prlenda
osvojili su prvu nagradu za logotip na natjecanju AmCham, a na festivalu kreativnih komunikacija Magdalena osvojili su posebnu nagradu.

del i odjevni predmet (serija fotografija)

Jelena Prei-Bulaja u kategoriji live modna fotografija
ulina moda (serija fotografija)

129

130

Knjinica Grafikog fakulteta

njinica Grafikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

visokokolska je knjinica koja svojim zbirkama i
uslugama prua informacijsku i komunikacijsku
potporu znanstvenoj i nastavnoj djelatnosti svoje

matine ustanove te time postaje nezaobilazan sastavni

dio fakultetskih aktivnosti.
Poetak stvaranja prve specijalizirane zbirke strune literature iz podruja tiskarstva potjee jo iz posljednjih
godina 19. stoljea. Tada je osnovano Hrvatsko tipografsko drutvo u sklopu kojega djeluje i struna knjinica,
o emu svjedoe peati drutva kojima su bile oznaene
knjige. Nakon prestanka postojanja Tipografskog drutva knjige prelaze u vlasnitvo knjinice zagrebake podrunice Saveza grafikih radnika, a stvaraju se i zbirke
srodnih strunih udruga kao npr. Klub knjigovea i kartonaera u Zagrebu.
Velik dio tadanjeg fonda sastojao se od strane literature,
preteno njemake, talijanske i eke jer domaa struna literatura o tiskarstvu gotovo da i nije postojala. Knjige su mogli posuivati samo lanovi knjinice, a pravila
koritenja i posudbe knjiga bila su sabrana u redu za
knjinicu koji se izmeu ostalog mogao nai nalijepljen
i na poleini prednje knjine korice.

tog rada u novim prostorima za Grafiki kolski centar

Osnivanjem Grafike kole 1946. godine formira se i nje-

i Viu grafiku kolu. Prvih godina postojala je jedna za-

zina knjinica u prostorima tadanje Obrtne kole, od-

jednika knjinica za obje ustanove. Oko 1970. godine

nosno dananjeg Muzeja za umjetnost i obrt na Trgu

fond knjinice podijeljen je prema potrebama nastav-

marala Tita 9.

nog programa, te su osnovane dvije samostalne knji-

Godine 1959. osnovana je Via grafika kola, a nastava

za prve generacije njenih studenata privremeno se odravala u prostorijama Doma sindikata grafikih radnika u Zagrebu, u Ulici Breenskoga 4. Knjige su slijedile
svoju matinu ustanovu, pa na nekima nalazimo peat
Vie grafike kole iz tog razdoblja.
Godine 1962. dovrena je nova zgrada na itnjaku u
Getaldievoj ulici br. 2, i to predstavlja poetak redovi-

nice: knjinica Grafikog kolskog centra s literaturom

namijenjenom srednjokolskom obrazovnom programu i knjinica Vie grafike kole s fondom znanstvene i
strune literature za potrebe znanstveno-nastavne djelatnosti kole. Knjinicu je od njenog osamostaljenja pa
do svog odlaska u mirovinu 1981. godine vodio dr. Vladimir Gogolja. U akademskoj godini 1981./82. knjinicu je
vodila prof. Iva Bai, a od 1982. do danas knjinicu vodi
mr. sc. Elizabeta Rybak-Budi.

131

72. novootvorena knjinica grafikog fakulteta 2008. god.

Novoformirana knjinica Vie grafike kole smjetena

je na peti kat u relativno skuen prostor od oko 45 m2 s
fondom od oko 5.000 knjiga i 70 naslova asopisa.
Tu ostaje sve do 2007. godine, kad se u veljai seli u vei
novoureeni prostor na prvom katu, odmah uz prostore studentske referade. Novi prostor veliine oko 100 m2
sastoji se od knjinice, itaonice za studente sa 14 radnih
mjesta od kojih je etiri opremljeno raunalima i pretprostora, u kojem se odravaju izlobe fotografija ili studentskih radova.
Fond knjinice danas broji oko 8.000 knjiga i oko 100
naslova asopisa.
Posebno se uva zbirka starih knjiga i asopisa iz podru-

132

ja tiskarstva. Najstarija knjiga koju knjinica posjeduje

potjee iz 1857. godine, a isto tako ima i velik broj stranih
asopisa s poetka 20. st.. Veliku vrijednost predstavlja i
komplet svih brojeva domaeg asopisa Grafika revija
za pouku i promicanje grafikog rada.
Uz standardnu referentnu literaturu najvei dio fonda
ine znanstvene i strune publikacije iz podruja grafike tehnologije, grafikih komunikacija i dizajna. Osim
toga tu je struna i ispitna literatura iz matematike, fizike, kemije, umjetnosti, marketinga i ostalih predmeta za
potrebe nastave.
Svake godine obnavlja se pretplata na domae i strane
strune i znanstvene asopise iz podruja grafike tehnologije i srodnih podruja, a putem Centra za online

73. knjinica prije preureenja

baze podataka omoguen je pristup velikom broju svjetskih baza podataka i zbirki e-asopisa.
U knjinici se uvaju i zbirke ocijenjenih radova: magisterija, doktorskih disertacija, diplomskih radova (od
2002. god.) i zavrnih radova (od 2008. god.). Sva je graa kompjutorski obraena i moe se pretraivati putem
online kataloga unutar knjinine mrene stranice na
adresi http://knjiznica.grf.hr
Kao visokokolska knjinica otvorenog tipa knjinica
Grafikog fakulteta namijenjena je prvenstveno djelatnicima i studentima matinog fakulteta, ali je isto tako
otvorena i svim vanjskim korisnicima kojima je potrebna literatura ili bilo koja vrsta informacija iz podruja
grafike tehnologije i grafikih komunikacija.

133

134

Izdavaka djelatnost
Grafikog fakulteta
Knjige u izdanju Grafikog fakulteta

izdanju Grafikog fakulteta i prethodno Vie gra-

Mesaro, Franjo: Stereotipija: Umnoavanje tiskovnih

fike kole izdano je 60-ak knjiga, preteno ud-

formi, Zagreb, Via grafika kola, 1975.

benika. Nastavnici u posljednjih nekoliko godina

svoje nastavne materijale ine dostupnima u elek-

tronikom obliku na mrenim stranicama katedri, pa je

usprkos smanjenju broja tiskanih udbenika porasla dostupnost nastavnih materijala za sve razine studija.
Mesaro, Franjo: Strojni slog, Zagreb, Via grafika kola,
1966.
Potonjak, Mario: Osnovi organizacije grafike proizvodnje, Zagreb, Via grafika kola, 1967.
Hrs, Ivo: Elektrotehnika: osnovi i odabrana poglavlja,
Zagreb, Via grafika kola, 1969.
Bai, Zdenko: Grafike boje, Zagreb, Via grafika kola,
1971.
Potonjak, Mario: Osnovi organizacije grafike proizvodnje, 2. izmijenjeno izd., Zagreb, Via grafika kola, 1971.
Golubovi, Adrijano: Tehnologija izrade i svojstva papira, Zagreb, Via grafika kola, 1973.
Mesaro, Franjo: Strojni slog, 2. izd., Zagreb, Via grafika kola, 1973.
Kostelac-Biffl, Rajka: Fotografski procesi i materijali, Zagreb, Via grafika kola, 1974.
Klakoar, Viktor: Tisak: proizvodni proces, Zagreb, Via
grafika kola, 1975.
Kostelac-Biffl, Rajka: Reprodukciona fotografija: reprodukcija jednobojnih originala, Zagreb, Via grafika kola, 1975.
Maroevi, Grozdan: Tiskarski strojevi, Zagreb, Via grafika kola, 1975.

Mesaro, Franjo: Tipografsko oblikovanje, 3. izd., Zagreb, Via grafika kola, 1975.
Restek, Josip: Osnovi grafikog dizajna, Zagreb, Via grafika kola, 1975.
Volinskaja, R. N.: Kemijski procesi u izradi tiskovnih formi, Zagreb, Via grafika kola, 1975.
Barii, Nikola: Osnove organske kemije za grafiare, Zagreb, Via grafika kola, 1976.
Golubovi, Adrijano; Malii-Adamou, Ivana: Svojstva i
ispitivanje papira, Zagreb, Via grafika kola, 1976.
Restek, Josip: Likovno-grafika kultura, Zagreb, Via grafika kola, 1976.
Tkalevi-Smetko, Zora: Fotokemija 1: kemijski i fizikalni procesi u fotografiji, Zagreb, Via grafika kola, 1976.
Tkalevi-Smetko, Zora; Grkovi, Draen: Prirunik za
vjebe iz fotokemije, Zagreb, Via grafika kola, 1976.
Koreli, Olga: Prirunik za vjebe iz kemigrafije, Zagreb,
Via grafika kola, 1977.
Maroevi, Grozdan: Zbirka zadataka iz tehnike mehanike, 2. izd., Zagreb, Via grafika kola, 1977.
Oberreuter, Walter: Nove tehnoloke mogunosti za
ekonominiju offsetnu tampu, Zagreb, Via grafika
kola, 1977.
ari, Ljubomir: Industrijska psihologija, Zagreb, Via
grafika kola, 1977.
ari, Ljubomir: Psihologija u ekonomskoj propagandi,
Zagreb, Via grafika kola, 1977.

135

Veselinovi, Duan: Tisak: prirunik za vjebe za prvu

Golubovi, Adrijano: Tehnologija izrade i svojstva papi-

godinu studija, Zagreb, Via grafika kola, 1977.

ra, 2. izd., Zagreb, Via grafika kola, 1984.

orevi, Duan: Ekonomika grafike organizacije udru-

Maroevi, Grozdan: Odravanje grafikih strojeva, Za-

enog rada, 2. izd., Zagreb, Via grafika kola, 1978.

greb, Via grafika kola, 1984.

Koreli, Olga: Kemigrafija, 2. izd., Zagreb, Via grafika

Tkalevi-Smetko, Zora: Fotosistemi za dobivanje slike,

kola, 1978.

Zagreb, Via grafika kola, 1984.

Kumar, Marko: Standardizacija izrade i eksploatacija tiskov-

Koreli, Olga: Kemigrafija , 3. proireno izd., Zagreb, Via

ne forme za ploni tisak, Zagreb, Via grafika kola, 1978.

grafika kola, 1986.

Koreli, Olga: Kemijske vjebe za studente vie grafike

Nikoli, Duan: Tehniko crtanje i deskriptiva, Zagreb,

kole, Zagreb, Via grafika kola, 1979.

Via grafika kola, 1986.

Kostelac-Biffl, Rajka: Reprodukciona fotografija: Repro-

oi, Josip: Analiza osnovnih obiljeja grafike industri-

dukcija jednobojnih originala, 2. izd., Zagreb, Via gra-

je SFRJ s posebnim osvrtom na grafiku industriju SR

fika kola, 1980.

Hrvatske, Zagreb, Grafiki zavod Hrvatske: Via grafika

Restek, Josip: Osnove grafikog dizajna, 2. izd., Zagreb,

Via grafika kola, 1980.
Maroevi, Grozdan: Programski zadaci iz grafikih strojeva, Zagreb, Via grafika kola, 1981.
Mesaro, Franjo: Tipografsko oblikovanje, 4. izd., Zagreb, Via grafika kola, 1981.
Maroevi, Grozdan: Zbirka zadataka iz tehnike mehanike, 3. izd., Zagreb, Via grafika kola, 1982.
Tkalevi-Smetko, Zora: Fotokemija: Kemijski i fizikalni

kola, 1986.
oi, Josip: Marketing i trite grafikih proizvoda, Zagreb, Grafiki Zavod Hrvatske: Via grafika kola, 1987.
Maroevi, Grozdan: Principi rada tiskarskih strojeva,
Zagreb, Via grafika kola, 1989.
Tkalevi-Smetko, Zora: Fotografski procesi, 3. izd., Zagreb, Grafiki fakultet, 1992.
Golubovi, Adrijano: Svojstva i ispitivanje papira, Reprint, Zagreb, Grafiki fakultet, 1993.

procesi u fotografiji, 2. izd., Zagreb, Via grafika kola,

Stanuga, Berislav: Psihofiziologija rada, Zagreb, Pirami-

1982.

da 256; Grafiki fakultet; Veernji list, 1993.

Kasum, Damir: Zbirka zadataka iz matematike, Zagreb,

Vanina, Vesna; Mikota, Miroslav: Materijali u grafikoj

Via grafika kola, 1983.

proizvodnji: boje: prirunik za vjebe, Zagreb, Grafiki

Mesaro, Franjo: Fotoslog: Automatska obrada teksta,

Zagreb, Via grafika kola, 1983.
Bolana, Zdenka; Barii, Nikola: Praktikum iz organske
kemije za grafiare, Zagreb, Via grafika kola, 1984.

136

fakultet, 1993.
Veselinovi, Duan; Bauer, Goran: Prirunik za tisak:
proizvodni procesi: I. dio, 2. dopunjeno izd., Zagreb,
Grafiki fakultet, 1993.

Bari, Vinko: Osnove ekonomije: odabrane teme, Zagreb, Grafiki fakultet, 1994.
Bolana, Stanislav: Glavne tehnike tiska, sveuilini udbenik, Zagreb, Acta Graphica, 1997.
Juri, Boidar: Osnove planiranja i organizacije grafike
proizvodnje, sveuilini udbenik, Zagreb, Acta Graphica, 2001.
Sobotka, Werner; Wber, Irmfrid: Zatita utisnutih holograma raunalnom animacijom = Protection of embossed holograms by computer animation, Zagreb, Acta
Graphica, 2001.
Juri, Boidar: Trine komunikacije, sveuilini udbenik, Zagreb, Grafiki fakultet, 2002.
Graphic arts: technology, design, communications: Scientific book 2005; (editors Zdenka Bolana, Miroslav
Mikota), Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Senj, ogranak
Matice hrvatske Senj, Ljubljana, ICP 2005.
Graphic arts: technology, design, communications: Scientific book 2006; (editors Zdenka Bolana, Miroslav
Mikota), Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Senj, Ogranak
Matice hrvatske Senj, Ljubljana, ICP 2006.

137

138

asopis u izdanju Grafikog fakulteta

cta Graphica: znanstveni asopis za tiskarstvo i

i engleskom jeziku, dok se od 2001. godine objavljuje

grafike komunikacije/Journal for printing science

iskljuivo na engleskom jeziku. asopis Acta Graphi-

and graphic communications

ca uspjeno je izlazio posljednjih deset godina, no zbog

asopis Acta Graphica meunarodni je asopis

koji izdaje Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, izlazi etiri puta godinje. asopis je osnovan 1989. godine,
a 1995. godine registriran je kao primarna i referentna
znanstvena publikacija. Pri osnivanju asopisa orijentacija je bila prvenstveno trina i gospodarska, no razvojem tehnologije, dobivenim znanstvenim podrujem
te orijentacijom na inozemne autore, urednike, recenzente i itatelje, asopis je dobio sutinski i formalno
znanstvenu dimenziju. Radovi se objavljuju na temelju
recenzentskog postupka s dvjema neovisnim recenzijama, sukladno preporukama unesco-a i uputama Povje-

odreenih promjena u organizaciji i internoj urednikoj

strukturi posljednji put je izaao 2007. godine. Zajednikim radom kolega s Grafikog fakulteta 2009. godine ponovno je pokrenut asopis Acta Graphica s redizajnom i intencijom redovitog izlaenja i indeksiranja u
vodeim bazama podataka.
www.actagraphica.hr
Glavni urednici asopisa Acta Graphica:
Grozdan Maroevi, Mladen Lovreek i Werner Sobotka,
1989. 2007.

renstva za izdavaku djelatnost mzo-a. Acta Graphica

Marina Vujnovi, Diana Mili i Jesenka Pibernik, od

objavljuje znanstvene lanke, strune i tehnike radove,

2009. nadalje

pregledne radove, kratku i preliminarnu komunikaciju

te specijalne priloge iz podruja grafike tehnologije, tiska i inenjerstva, grafike komunikacije i dizajna, kao
i iz svih osnovnih i primijenjenih znanstvenih podruja od interesa za grafiku tehnologiju i dizajn. Uz kategorizirane radove, asopis objavljuje i velik broj priloga
u rubrikama kao to su: struni prilozi, zatita okolia, pregled knjiga i asopisa, novosti, izlobe i skupovi.
Osnovna je ideja asopisa biti u tijeku s relevantnim rezultatima u istraivanju u cjelokupnom podruju grafike znanosti, grafikog dizajna i komunikacija.
Acta Graphica objavljuje radove autora s visokokolskih
ustanova, znanstvenih organizacija, istraivakih instituta, kao i iz industrijskog sektora istraivanja i razvoja.
asopis je ukljuen u meuredakcijsku razmjenu.
Do 1995. godine asopis je objavljivan na hrvatskom jeziku sa saecima na engleskom jeziku, od 1995. godine
do 2000. godine objavljuje se dvojezino, na hrvatskom
74. naslovnica prvog broja asopisa acta graphica iz 1989. god.
139

140

Zbornici radova u izdanju Grafikog fakulteta

i n t e rg r a f i k a

Graphica, Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1996.

Struni simpozij Intergrafika 78: zbornik radova, Zagreb, Via Grafika kola, 1978.

15th international scientific conference on graphic arts:

Conference proceedings = 15. meunarodna znanstvena konferencija o grafikoj reprodukciji: zbornik radova
(urednik Mladen Lovreek), Zagreb, Acta Graphica Publishers: Faculty of Graphic Arts, 1998.

5. struni simpozij Intergrafika 80: zbornik radova, Zagreb, Via Grafika kola, 1980.
6. struni simpozij Intergrafika 81: zbornik radova, Zagreb : Via grafika kola, 1981.

bla baromi

7. znanstveno-struni simpozij Intergrafika 83: zbornik

radova (redakcija zbornika Mladen Lovreek), Zagreb,
Via grafika kola, 1983.

5. struni simpozij grafiara Bla Baromi: Senj, 8. 9.

lipnja 2001: zbornik radova, Zagreb, Grafiki fakultet;
Senj, Matica hrvatska Senj, 2001.

7. znanstveno-struni simpozij Intergrafika 83: zbornik

radova: dodatak (redakcija zbornika Mladen Lovreek),
Zagreb, Via grafika kola, 1983.

6. znanstveno-struni simpozij hrvatskih grafiara Bla

Baromi: Senj, 13. 15. lipnja 2002: zbornik radova
(urednik Igor Zjaki), Zagreb, Grafiki fakultet; Senj, Matica hrvatska Senj, 2002.

8. znanstveno-struni simpozij Intergrafika 85: zbornik

radova (redakcija zbornika Mladen Lovreek), Zagreb,
Via grafika kola, 1985.
9. znanstveno-struni simpozij Intergrafika 87: zbornik
radova (redakcija zbornika Mladen Lovreek), Zagreb,
Via grafika kola, 1987.
10. znanstveno-struni simpozij Intergrafika 89: zbornik radova (redakcija zbornika Mladen Lovreek), Zagreb, Via grafika kola, 1989.
11. znanstveno-struni simpozij Intergrafika 91: zbornik radova (redakcija zbornika Mladen Lovreek), Zagreb, Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu: revija Acta Graphica, 1991.
12. znanstveno-struni simpozij Intergrafika 93: zbornik radova (redakcija zbornika Mladen Lovreek), Zagreb, Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu: revija Acta
Graphica, 1993.
13. znanstveno-struni simpozij Intergrafika 94: zbornik
radova (redakcija zbornika Mladen Lovreek), Zagreb, Acta
Graphica, Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1994.
14. znanstveno-struni simpozij Intergrafika 96: zbornik radova (urednik Mladen Lovreek), Zagreb, Acta

7. znanstveno struni simpozij hrvatskih grafiara Bla

Baromi: Senj, 19. 21. lipnja 2003: zbornik radova
(urednik Zdenka Bolana), Zagreb, Grafiki fakultet;
Senj, Matica hrvatska Senj, 2003.
8. savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafikih komunikacija
Bla Baromi: zbornik radova = 8th conference on printing, design and graphic communications: Proceedings,
Lovran, 23. 24. rujna 2004. (urednici Zdenka Bolana,
Miroslav Mikota), Zagreb, Grafiki fakultet Sveuilita u
Zagrebu; Senj, Ogranak Matice hrvatske Senj, 2004.
9. meunarodno savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafikih komunikacija Bla Baromi: zbornik radova =
9th international conference on printing, design and
graphic communications: Proceedings, Lovran, 14. 17.
rujna 2005. (urednici Zdenka Bolana, Miroslav Mikota), Zagreb, Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu; Senj,
Ogranak Matice hrvatske Senj, 2005.
10. meunarodno savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafikih komunikacija Bla Baromi: zbornik radova = 10th
international conference on printing, design and graphic
communications: Proceedings, Senj, Novi Vinodolski, 31.
5. 3. 6. 2006. (urednici Zdenka Bolana, Miroslav Miko-

141

ta), Zagreb, Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu; Senj,

Ogranak Matice hrvatske Senj; Ljubljana, icp, 2006.
11th international conference on printing, design and
graphic communications Bla Baromi 07: Proceedings, Zadar, September 26th 29th, 2007. (editor Zdenka
Bolana), Zagreb, Grafiki fakultet; Senj, Ogranak Matice
hrvatske Senj; Ljubljana, icp, 2007.
12th international conference on printing, design and
graphic communications Bla Baromi 08: Proceedings, Split, September 21st 24th, 2008. (editor Zdenka
Bolana), Zagreb, Grafiki fakultet; Senj, Ogranak Matice
hrvatske Senj; Ljubljana, icp, 2008.
i a r i g a i
Advances in printing science and technology: Proceedings of the 30th International iarigai Research Conference,
Dubrovnik-Cavtat, September 2003: Conference edition,
Zagreb, Acta Graphica Publishers for the International
Association of Research Organisations for the printing,
Information and Communication Industries, 2003.
Advances in printing science and technology: Proceedings of the 30th International iarigai Research Conference, Dubrovnik-Cavtat, September 2003: Post-conference edition; (edited by Mladen Lovreek), Zagreb,
Acta Graphica Publishers for the International Association of Research Organisations for the printing, Information and Communication Industries, 2003.
Advances in printing science and technology: Proceedings of the 31st International iarigai Research Conference, Copenhagen, Denmark, September 2004:
Post-conference edition; (edited by Mladen Lovreek),
Zagreb, Acta Graphica Publishers for the International
Association of Research Organisations for the printing,
Information and Communication Industries, 2006.
Advances in printing and media technology: Digitalisation and print media: Proceedings of the 32nd International iarigai Research Conference, Porvoo, Finland,

142

September 2005: Post-conference edition; (edited by

Nils Enlund, Mladen Lovreek), Zagreb, Acta Graphica
Publishers for the International Association of Research
Organisations for the printing, Information and Communication Industries, 2006.
Advances in printing and media technology: Proceedings of the 33rd International Research Conference of iarigai, Leipzig, Germany, September 2006: Post-conference edition; (edited by Nils Enlund, Mladen Lovreek),
Zagreb, Acta Graphica Publishers for the International
Association of Research Organisations for the printing,
Information and Communication Industries, 2007.
Advances in printing and media technology: Proceedings of the 34th International Research Conference of
iarigai, Grenoble, France, September 2007; (edited by
Nils Enlund, Mladen Lovreek), Zagreb, Acta Graphica
Publishers for the International Association of Research
Organisations for the printing, Information and Communication Industries, 2007.
ostali z bornici rad ova u iz danju ili
suiz danju grafikog fakulte ta
Tiskarstvo 04: zbornik radova iz podruja grafikog inenjerstva: 20. 21. veljae 2004., Stubike Toplice; (urednik
Mladen Lovreek), Zagreb, FS; Grafiki fakultet, 2004.
10th International Design Conference design 2008, Proceedings: Volume 3, Workshop Design of graphic media
19 22 May 2008. Cavtat Dubrovnik; (editor Vilko iljak), Zagreb, Grafiki fakultet, 2008.
Proceedings of the cost Action e48 The Limits of Paper
Recycling: Presentations, Zagreb Meeting 26 27 October 2006; (editor Branka Lozo), Zagreb, Faculty of Graphic Arts University of Zagreb, 2008.
Zero.99 non stop student seminar: Conference proceedings: 10th October 2008; Grafiki fakultet Zagreb;
(editors Branka Lozo, Tadeja Muck), e-book, Zagreb,
Grafiki fakultet, 2009.

Publikacije djelatnika Grafikog fakulteta ostalih izdavaa

k n ji g e
Mesaro, Franjo: Grafika enciklopedija, Zagreb, Tehni-

Pap, Klaudio; iljak, Ivana; iljak-Vuji, Jana: Design of

digital screening, Zagreb, FotoSoft, 2008.

ka knjiga, 1971.

iljak, Vilko: Kompjutorska grafika, Zagreb, FS, 1996.

iljak, Vilko: Raunarska tipografija, Zagreb, kolska

iljak, Vilko: Kuna: papirnati novac Republike Hrvatske,

knjiga, 1987.

Zagreb, FS, 1994.

iljak, Vilko: Stolno izdavatvo = DeskTop Publishing:

iljak, Vilko: Simulacija raunalom, Zagreb: kolska

obrada teksta i slike raunalom, Zagreb, Drutvo za ra-

knjiga, 1982.

zvoj informacijske pismenosti, 1990.

Bolana, Stanislav: Suvremeni ofsetni tisak, sveuilini
udbenik, Zagreb, kolska knjiga, 1991.
Babi, Darko: Uvod u grafiku tehnologiju, sveuilini
udbenik, Zagreb, Grafiki centar za ispitivanje i projektiranje, 1998.
Bjelovui-Kopilovi, Sanja: Konstruiranje raunalom u
osnovama strojarstva za grafike inenjere, Zagreb, FS,

Plenkovi,

Mario,

izvor:

Hrvatska

znanstvena

bibliografija
autorske knjige
Plenkovi, Mario: Uvod u mnoine medije, Maribor:
Univerza v Mariboru, 2004.
Plenkovi, Mario: Novi sustavi javnog komuniciranja,
Vinkovci: Novosti, Vinkovci, reprint 2000.

2000.

ud be nici i skripta

Mikota, Miroslav: Kreacija fotografijom, Zagreb, V.D.T.,

Plenkovi, Mario: Kvalitativna metodologija informacij-

2000.
Skala, Karolj: Optoelektroniki sustavi, sveuilini udbenik, Zagreb, DMZUH, 2003.
iljak, Vilko; Pap, Klaudio: PostScript: programiranje
grafike, Zagreb, FS, 2003.
Pibernik, Jesenka: Dizajn digitalnog prostora, sveuilini
udbenik, Zagreb, Hrvatska sveuilina naklada, 2006.
Zjaki, Igor: Upravljanje kvalitetom ofsetnog tiska, sveuilini udbenik, Zagreb, Hrvatska sveuilina naklada,
2007.
iljak, Ivana; Pap, Klaudio; iljak-Vuji, Jana: Infraredesign, Zagreb, FotoSoft, 2007./2008.

skih znanosti, Zagreb: Katedra za komunikologiju Grafikog fakulteta, Sveuilite u Zagrebu, 2006.
Plenkovi, Mario; Plenkovi, Juraj: Klasifikaciiv eloveeskih znanii i nauk, Tver - Wroclav: Meunarodna akademija psiholokih znanosti i Meunarodna ergonomska asocijacija, 1999.
Plenkovi, Juraj; Plenkovi, Mario: Drutvo, znanost i
tehnologija, Rijeka: Sveuilite u Rijeci, Graevinski fakultet, 1998.
Plenkovi, Mario: Komunikologija masmedija: kultura
masovnih medija, Zagreb: Nonacom, 1998.
Plenkovi, Mario: Komunikologija, Zagreb: Nonacom,
1998.

143

144

Drutvo grafikih inenjera

i prijatelja

snivaka skuptina udruge Drutvo grafikih ine-

jekom godina broj lanova narastao je na nekoliko

njera i prijatelja studija grafike tehnologije odra-

stotina.

na je 23. veljae 1998. godine u prostorijama Grafikog fakulteta, Zagreb, Getaldieva 2. Tom prilikom

usvojen je prijedlog Statuta drutva te su izabrani lanovi Upravnog odbora.

Za lanove Upravnog odbora izabrani su sljedei
kandidati:
Mirko Reetar, Tehnoloka kola, Osijek
Vladimir Mesi, Leksikografski zavod, Zagreb
Marko Ragu, Grafocolor, Zagreb
Nikola Krajai, Kratis, Zagreb
Branka Puec, Radin-grafika, Zagreb
Vladimir Hali, Zrinski, akovec
Dr. sc. Boidar Juri, Grafiki fakultet, Zagreb
Dr. sc. Lucija Katelan-Kunst, Grafiki fakultet, Zagreb
Za predsjednika drutva izabran je dr. sc. Boidar Juri.
Samo osnivanje drutva pozdravili su dekan Grafikog
fakulteta prof. dr. sc. Stanislav Bolana i dr. sc. Mladen
Lovreek, urednik asopisa Acta Graphica. Tom je prili-

Cilj je drutva povezivanje diplomiranih grafikih inenjera i njihovih prijatelja radi unapreenja grafike
struke.
Ostale djelatnosti drutva su:
njegovanje tradicija Grafikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
upoznavanje lanstva s radom Fakulteta i
Sveuilita
pomo pri zapoljavanju mladih grafikih inenjera
promicanje i unapreenje grafike tehnologije
organiziranje savjetovanja, predavanja, seminara, kongresa, tribina, odnosno strunih skupova u
vezi grafike tehnologije
povezivanje te struno i profesionalno usavravanje lanova
suradnja sa slinim udrugama i organizacijama u
zemlji i inozemstvu
organiziranje drutvenog ivota lanstva

kom takoer usvojeno da Glasnik drutva bude separat

Meu najznaajnije aktivnosti povezane s drutvom

u asopisu Acta graphica. Osnivaka skuptina okupila

i njenim lanovima rad je na promociji i razvoju sim-

je prvo lanstvo te je tada 26 buduih lanova ispunilo

pozija Bla Baromi koji je tijekom godina prera-

pristupnicu.

stao u ugledni meunarodni simpozij s velikim bro-

Drutvu grafikih inenjera sa sjeditem u Zagrebu 1.

prosinca 2000. godine odobren je upis u Registar udruga Republike Hrvatske pod registarskim brojem udruge
00001860.
Na skuptini drutva 17. rujna 2004. za predsjednika je
izabran dr. sc. Nikola Mrvac, a za tajnika dr. sc. Igor Zjaki. Ve na toj skuptini bila su 102 lana drutva, a ti-

jem sudionika. U okviru simpozija redovito se svake

godine okupi velik broj lanova koji na razliite naine na formalan i neformalan nain svoje aktivnosti
usmjeravaju na dobrobit Drutva grafikih inenjera, grafike struke i drutva openito. Osim toga velik broj lanova aktivno je ukljuen i u druge aktivnosti koje na razliite naine doprinose ostvarivanju
osnovnih ciljeva drutva.

145

146

Studentske izvannastavne aktivnosti

Sportske aktivnosti studenata
Grafikog fakulteta na Sveuilitu

portska su natjecanja na Sveuilitu vrlo raznolika

i kvalitetna, a odravaju se ve vie od 40 godina.
Broj sportova postupno se poveavao, ima ih preko
20. Konkurencija je jaka i brojano malim fakulte-

tima vrlo je teko postii visok plasman na natjecateljskoj ljestvici. Nekad su u sportskim ekipama fakulteta
mogli biti studenti i profesori tjelesnog odgoja, a danas
lanovi sportskih ekipa mogu biti asistenti i studenti poslijediplomskog studija.
U akademskoj godini 1986./1987. za stalnog nastavnika
kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura na Grafiki fakultet dolazi Vilma olc-Pervan, profesorica tjelesnog
odgoja i kineziterapije. Osim nastave ubrzo organizira i
izvannastavne sportske aktivnosti i zapoinje s pripremama studenata za prva natjecanja na Sveuilitu.
Ve u proljee 1987. godine natjeu se prve ekipe u streljatvu, stolnom tenisu, krosu i plivanju. Naizgled skromni rezultati bili su velik uspjeh i veselje za sve sudionike, a Uro Oblak za Grafiki je fakultet osvojio prvu
pojedinanu medalju za drugo mjesto na meunarodnoj utrci u povodu osloboenja Zagreba.
Godine 1988./1989. osvojena je prva ekipna medalja,
drugo mjesto u streljatvu studentice.
Tijekom proteklih 20 godina svake godine formiralo se
nekoliko novih ekipa koje su se vie ili manje uspjeno
ukljuivale u natjecanja. Tako se ve godinama studenti
Grafikog fakulteta natjeu u koarci, futsalu, plivanju,
streljatvu i atletici, a nekoliko godina uspjeno su se
natjecali i u veslanju. U ostalim disciplinama natjecanja
su povremena. Najvie uspjeha postizale su ekipe i pojedinci u plivanju, to je dobrim dijelom bio rezultat redovite nastave plivanja.
Svoje znanje, sposobnosti i slobodno vrijeme studenti svih godita nesebino su ulagali u pripreme i natjecanja. Za studija dio studenata po prvi se put slubeno

147

natjecao u nekoj sportskoj disciplini, to postignute re-

Na Grafikom fakultetu diplomirali su prvaci Sveuili-

zultate i bez osvojenih medalja ini vrlo vrijednima. Pod

ta, prvaci Hrvatske i hrvatski reprezentativci, sudionici

vodstvom prof. TZK Vilme olc-Pervan djelovali su kao

europskih, ali i svjetskih prvenstava u atletici, plivanju,

neformalna sportska skupina.

skokovima u vodu, veslanju, streljatvu, maevanju,

Iako Grafiki fakultet nema vlastiti prostor za odravanje sportskih aktivnosti, s mnogo dobre volje, snalaljivosti i podrke u iznimno pozitivnom ozraju svake je
godine oko 50 studenata bilo u sustavu natjecanja. Za
plasman od prvog do treeg mjesta Zagrebaki sveuilini sportski savez pojedincima dodjeljuje medalje, a
ekipi pehar ili diplomu. Fakultetsko vijee Grafikog fakulteta najbolje studente sportae nagrauje nagradama i priznanjima.
Afirmirani u sveuilinoj sportskoj zajednici, studenti
Grafikog fakulteta osvojili su ukupno 69 medalja, od
kojih 18 ekipnih (20 zlatnih, 22 srebrne i 27 bronanih).
Prema dostupnim podacima iz osobne arhive prof. Vil-

ahu, tenisu, stolnom tenisu, badmintonu, koarci, vaterpolu, borilakim vjetinama, klizanju, ronjenju. Diplomirali su i sportski plesai danas uspjeni koreografi, skijaki uitelji i koarkaki suci, sportski treneri
i organizatori sportskih priredaba, prvaci u orijentacijskom tranju, lanovi spasilakih ekipa. Pokraj radnih
obveza neki su od njih aktivni reprezentativci u veteranskom sportu.
Gotovo svi lanovi plivake ekipe sudionici su europskih natjecanja, a bilo je i vie olimpijskih kandidata. Josip Marinkovi, takoer vrhunski sporta, bio je kapetan
plivake ekipe Republike Hrvatske na 39. svjetskom vojnom prvenstvu 2002. godine.

me olc-Pervan najbolji je sporta za proteklih 20 godina

Tijekom studija Andrej Glucks bio je sudionik na ak

Josip Marinkovi sa 17 osvojenih pojedinanih i ekipnih

dvjema OI, godine 1996. u Atlanti je osvojio 16. mje-

medalja. Najuspjenije sportaice imaju po pet osvoje-

sto, a 2000. u Sydneyju 11. mjesto u kajaku na divljim

nih pojedinanih medalja, Maja Strii (plivanje) i Irena

vodama.

ulji (maevanje ma i floret).

Bivi studenti sportai na razne naine ostaju trajno ve-

Vrijedno je izdvojiti uspjeh studenata Grafikog fakul-

zani za sport na Grafikom fakultetu. Pomau ekipama

teta na meunarodnom turniru u povodu 75. obljetni-

i pojedincima u osiguranju prostora za nastavu ili tre-

ce tehnikih fakulteta Zagrebakog sveuilita 1995. go-

ninge, vre promociju rekreativnih izvannastavnih ak-

dine, kad je mjeovita ekipa u tenisu uvjerljivo osvojila

tivnosti u gradu, aktivno ukljuuju bive studente u ve-

prvo mjesto.

teranski sport ili pomau sponzorstvom (Martin Matov

Najvei pojedinani uspjeh ostvarila je Lucija Juri na

prvenstvu svih hrvatskih sveuilita: ekipno prvo mje-

ve godinama sponzorira studentsku malonogometnu

ekipu Grafikog fakulteta).

sto u stolnom tenisu 1996. godine kao lanica ekipe Za-

Radi razvoja i unapreenja sportskih aktivnosti na Gra-

grebakog sveuilita te drugo mjesto u pojedinanoj

fikom fakultetu 2007. godine osnovano je Sveuilino

konkurenciji.

rekreativno sportsko drutvo Grafiki fakultet.

Najkvalitetnija sportska ekipa uvjerljivo je muka ekipa

u plivanju, u disciplini tafeta 4x50 mjeovito, iako se
njen sastav esto mijenjao.

148

Tehnologijada

ehnologijada je meunarodni susret studenata

tehnolokih fakulteta tijekom kojeg se odravaju sportska natjecanja i natjecanja u prezentaciji
znanstvenih radova studenata. Prva je Tehnologi-

jada odrana 1973. u Zagrebu, ali je odravanje prekinuto tijekom Domovinskog rata. Tehnologijada se obnovila prije 14 godina, a 2004. natjecanjima se pridruuje i
Grafiki fakultet. Studenti Grafikog fakulteta u svom
dosadanjem sudjelovanju ostvarili su znaajne rezultate u sportskom dijelu natjecanja. U dijelu natjecanja u
prezentaciji znanstvenih radova studenti Grafikog fakulteta u akademskoj godini 2008./2009. u jakoj su konkurenciji zauzeli peto mjesto.

75. studenti grafikog fakulteta na tehnologijadi

Studentske sportske nagrade

disciplina

natjecatelji

1986./87.

ak. god.

I.

II.

III.

utrka osloboenja Zagreba

Oblak Uro

1987./88.

streljatvo

V. Pervan

streljatvo ekipno ()

Petrovi Renata, Dujmovi Ivana, V. Pervan

streljatvo

V. Pervan

streljatvo () I. ekipno

Mari Nataa, Milinovi Slavenka, Milojkovi Tatjana

streljatvo () II. ekipno

uha Arijana, Talaji Tonika, Tihomirovi eljka

streljatvo

Mari Nataa

kros

Lei Lidija

streljatvo

Mari Nataa

streljatvo ekipno

studentice

ah ekipno

Miki Mirela i Mazal Danijela

tenis

Sren Ana-Marija

1988./89.
1989./90.

1990./91.
1991./92.

1992./93.
1993./94.

149

ak. god.
1994./95.

I.

II.

III.

disciplina

natjecatelji

tenis

mjeovita ekipa (Sren Ana-Marija, Sven Gruber)

plivanje leno, delfin

Cvirn Ivan

stolni tenis

Juri Lucija

stolni tenis

Juri Lucija - prv. Hrvatskih Sveuilita ekipno 1.mj.

1995./96.

stolni tenis

Juri Lucija - prv. Hrv. Sveuilita pojedinano 2.mj.

plivanje leno, delfin

Cvirn Ivan

plivanje, tafeta 4x50 mjeovito (m)

Cvirn Ivan, Matoevi Goran, Marinkovi Josip, Joviin Matko

plivanje, tafeta 4x50 slobodno ()

irola Borka, Guina Sonja, Kneevi, Markovi Sandra

stolni tenis ekipno

Kacian Bruna i Curi Martina

stolni tenis

Kacian Bruna

plivanje prsno

Marinkovi Josip

plivanje leno, delfin

Cvirn Ivan

plivanje, tafeta 4x50 mjeovito (m)

Cvirn Ivan, Matoevi Goran, Marinkovi Josip, Joviin Matko

1996./97.

1997./98.

1998./99.

1999./00.

2000./01.

150

erjavi Danijel

plivanje, tafeta 4x50 mjeovito (m)

Cvirn Ivan, Matoevi Goran, Marinkovi Josip, Joviin Matko

plivanje prsno

Marinkovi Josip

plivanje leno, delfin

Cvirn Ivan

plivanje slobodno

Marinkovi Josip

plivanje leno

Cvirn Ivan

plivanje, tafeta 4x50 mjeovito (m)

Cvirn Ivan, Marinkovi Josip, Gotovac Marko, Ceglec Darko

plivanje, tafeta 4x50 mjeovito (m)

Gotovac Marko,Toplek Tomislav, Petrekovi Marko, Marinkovi Josip

2001./02.

atletika, skok u dalj

plivanje prsno, slobodno

Marinkovi Josip

plivanje prsno, delfin

Rogulj Vanja

plivanje, tafeta 4x50 mjeovito (m)

Gotovac Marko, Marinkovi Josip, Petrekovi Marko, Rogulj Vanja

ergometri

Babin Alen, Doli Jurica, Hlede Dubravko, Poljiak Ante

76. dobitnici
bronane
medalje
natjecanja na
ergometrima
2001/02.
s lijeva na
desno: a. babin,
a. poljiak, d.
hlede, j. doli

ak. god.

I.

2002./03.

II.

III.

disciplina

natjecatelji

ma, floret

ulji Irena

badminton

Habu Marko

plivanje prsno

Rogulj Vanja

plivanje prsno

Marinkovi Josip

2003./04.

x2 plivanje prsno, delfin

Strii Maja

plivanje, tafeta 4x50 mjeovito (m)

Gotovac Marko, Marinkovi Josip, Petrekovi Marko, Rogulj Vanja

ma, floret

ulji Irena

badminton

Habu Marko

plivanje delfin

Strii Maja

plivanje prsno

Krizmani Katja

e
2004./05.

plivanje prsno

Marinkovi Josip

plivanje, tafeta 4x50 mjeovito (m)

Gotovac Marko, Marinkovi Josip, Petrekovi Marko, Toplek Tomislav

ma

ulji Irena

atletika, 100 m

Vukui Tomislav

streljatvo, zr. pitolj, me. progr.

Pervan Miroslav

plivanje prsno

Krizmani Katja

plivanje prsno

x2 plivanje prsno, delfin

e
2005./06.

Marinkovi Josip
Strii Maja

badminton

Habu Marko

dudo

Bota Josip

plivanje, tafeta 4x50 mjeovito (m)

Gotovac Marko, Marinkovi Josip, Petrekovi Marko, Toplek Tomislav

plivanje leno

Gudiek Nikolina

151

152

Popis djelatnika Grafikog fakulteta

Dosadanji djelatnici
ime i prezime djelatnika
godina zasnivanja radnog odnosa

duan veselinovi, graf. ing.

1971.

rajka kostelac-biffl,
prof. vie kole
1959.

ljubica neki, ekonom

1971.

mr. sc. duan orevi

1959.
dr. sc. pavao gavrani, ak. slikar
1959.
franjo mesaro, prof.
1960.
antun mirkovi, dipl. ing.
1960.
pero pervan, dipl. pravnik
tajnik
1961.
karlo regel, graf. ing.
1961.
ljubomir ari, prof.
1961.
viktor klakoar, prof.
1961.
bogdan akovi, prof.
1962.
prof. dr. sc. olga koreli
1964.
marija romac
slubenik
1967.
branka mihajlovi,
slubenik
1969.
draen grkovi, dipl. ing.
1969.
prof. dr. sc. grozdan maroevi
1969.
duan nikoli, dipl. ing.
predava
1970.
prof. dr. sc. nikola barii
1970.

marija rajevi
voditeljica raunovodstva
1971.
radosava danilovi
kuharica
1971.
antonija ili
spremaica
1971.
marija kanceljak,
spremaica
1971.
rozalija novak
spremaica
1971.
goran lueti, dipl. pravnik
tajnik
1971.
zlatko gatalica, dipl. ing. graf. teh.
1971.
dragica horvat
spremaica
1971.
branko ferenek, prof.
1972.
prof. dr. sc. adrijano golubovi
1972.
prof. dr. sc. zora tkalevismetko
1972.

marija pranji
spremaica
1973.
josip restek, ak. slikar
1973.
zrinka perkovi
blagajnik
1974.
tina gela
spremaica
1974.
eduard vitas, dipl. ing.
asistent
1975.
goran bauer, dipl. ing.
1975.
ura kanceljak
spremaica
1976.
dr. sc. vladimir gogolja
bibliotekar
1976.
radana wrth, prof.
1976.
vanda grujoski, prof.
1976.
mr. sc. simo variak
vii predava
1976.
vesna maroevi, dipl. pravnik
tajnik
1977.

prof. dr. sc. mario potonjak

1973.

eljka kati-smiljani
voditelj studentske referade
1978.

gordana neki
slubenik
1973.

katica krpina,
spremaica
1978.

milka bartoli
spremaica
1973.

damir kasum, dipl. ing.

asistent
1979.

153

nada rebrovi
spremaica
1979.

marko bonifai, dipl. pravnik

tajnik
1983.

snjeana ivatek
spremaica
1997.

eljka novosel, prof.

1980.

renata martinevi-pavua
slubenik
1985.

vlasta habek
spremaica
1997.

mr. sc. berislav stanuga, prof.

1987.

dragan petkovi, dipl. ing.

asistent
1997.

marica pribani
spremaica
1980.
ranko muhek, dipl. ing.
asistent
1980.
janka petravi, dipl. ing.
asistent
1981.
mr. sc. josip kancir
struni suradnik
1981.
doc. dr. sc. nikola argonja
1981.
ana gjurin
spremaica
1981.
marija borota, dipl. oec
voditelj raunovodstva
1981.
iva bai, prof.
bibliotekar
1981.

prof. dr. sc. lucija kunst-katelan

1987.
nada markovi
spremaica
1987.
doc. dr. sc. boidar tepe
1987.

zdenka gudiek
spremaica
1998.
dr. sc. zoran njei
vii asistent
1998.

prof. dr. sc. husein paagi

1988.

vera toni, dipl. ing.

asistent
1998.

suzana stanovi-gajdek, dipl. ing.

asistent
1989.

prof. dr. sc. ivan otarac

1999.

mr. sc. zoran stary

1990.

tomislav fratrovi, dipl. ing.

asistent
2000.

gordana vincelj-mainovi,
dipl. ing.
asistent
1990.

marina vujnovi, dipl. novinar

znanstveni novak
2000.
mr. sc. ernest wendling
asistent
2001.

eljko bosner, dipl. ing.

1981.

gordana uliek-perkovi, dipl. ing.

asistent
1992.

milutin dobrosavljevi, ekonom

1982.

prof. dr. sc. viljem jeri

1993.

vlatka golubi, dipl. ing.

asistent
2001.

prof. dr. sc. ante cicvari

1982.

vesna javor-krnevi, dipl. ing.

asistent
1994.

branka kuko-mitrovi, dipl. ing.

asistent
2003.

dragana lonar
spremaica
1995.

nenad karlovec
sistem inenjer
2005.

mr. sc. nataa ilijaevi

asistent
1996.

mirjana kreb
spremaica
2007.

tatjana uradin-sirovec, dipl. ing.

asistent
1996.

kreimir juri
sistem inenjer
2008.

vesna petrak, ekonomist

1982.
selma supek, dipl. ing.
asistent
1983.
tomislava mili
spremaica
1983.
predrag lonar, dipl. ing.
1983.

154

Sadanji djelatnici
Na Grafikom fakultetu trenutano je zaposleno 80 djelatnika od ega 60 nastavnih i 20 nenastavnih djelatnika,
kako slijedi:
redoviti profesori:

doc. dr. sc. klaudio pap

prof. dr. sc. darko babi

doc. dr. sc. jesenka pibernik

prof. dr. sc. stanislav bolana

doc. dr. sc. igor zjaki

prof. dr. sc. zdenka bolana

prof. dr. sc. miroslav gojo
prof. dr. sc. vesna kropar-vanina
prof. dr. sc. diana mili
prof. dr. sc. mario plenkovi
prof. dr. sc. vilko iljak
izvanredni profesori:
prof. dr. sc. darko agi
prof. dr. sc. sanja bjelovui-kopilovi
prof. dr. sc. boidar juri
mr. sc. mato jurkovi, akademski slikar
prof. dr. sc. nina kneaurek

vii predavai:
mr. sc. vinja mikac-dadi
dr. sc. miroslav mikota
vilma olc-pervan, prof.
mr. sc. zoran pusi
vii asistenti:
dr. sc. dubravko bani
dr. sc. maja strgar-kurei
dr. sc. branka laji
dr. sc. igor majnari
dr. sc. damir modri

prof. dr. sc. antun koren

asistenti:

prof. dr. sc. mladen lovreek

irena bates, dipl. ing.

prof. dr. sc. nikola mrvac

mr. sc. diana brati

prof. dr. sc. velimir salamon

mr. sc. ivan budimir

docenti:

tomislav cigula, dipl. ing.

jurica doli, dipl. ing.

doc. dr. sc. eljka barbari-mikoevi

kreimir dragevi, dipl. ing.

doc. dr. sc. ivana bolana-mirkovi

sonja jamnicki, dipl. ing.

doc. dr. sc. maja brozovi

mr. sc. denis jurei

doc. dr. sc. vesna dimbeg-mali

mr. sc. vanda jurkovi-beni

doc. dr. sc. branka lozo

rahela kular, dipl. ing.

doc. dr. sc. sanja mahovi-poljaek

mile matijevi, dipl. ing.

doc. dr. sc. lidija mandi

mr. sc. suzana pasanec-preproti

doc. dr. sc. mirela roi

katja petric-mareti, dipl. ing.

155

ivana plazoni, prof.

maja rudolf, dipl. ing.
tibor skala, dipl. ing.
mr. sc. nikolina stani
struni suradnik:

marijana upan
struna referentica u studentskoj referadi
sanja babi getz
vii informatiki referent
dubravka topi-izmadija
tajnica ureda dekana

tigran joki, dipl. ing.

zrinka vrbanovi
struna referentica u studentskoj referadi

znanstveni novaci:

ljiljana kutlea
voditeljica raunovodstva

davor donevski, dipl. ing.

kristijan golubovi, dipl. ing.
tajana koren, dipl. ing.
daria musti, dipl. novinar
ante poljiak, dipl. ing.

fazila vojnikovi, dostavlja

referent u pismohrani
josipa aleksi
spremaica
ljubica hajdek
spremaica

dr. sc. ivana iljak

vesna horvat
spremaica

dugogodinji vanjski suradnici:

marija pribani
spremaica

josip jozi, ak. slikar

prof. dr. sc. karolj skala

gospa trni
spremaica

administrativno-struni djelatnici:

kaja barbari
spremaica

jaka mustapi, dipl. iur.

tajnica grafikog fakulteta
mr. sc. elizabeta rybak budi
vii knjiniar
mirsad todorovac, dipl. ing.
sistem inenjer
tomislav scprach, dipl. ing.
sistem inenjer
maja stani, dipl. ing.
struni suradnik za meunarodnu suradnju
lea tijan, dipl. iur.
voditeljica studentske referade
ljiljana toplek, oec.
voditeljica financijsko-raunovodstvene slube
nikola slipevi, ing.
ekonom

156

157

158

77. zajednika fotografija djelatnika grafikog fakulteta 2009. god.

159

78. promocija sveuilinih prvostupnika grafike

tehnologije 2009. godine
160

Faktografski podaci polaznika

Doktori tehnikih znanosti: polje grafike tehnologije
1.

mrvac nikola

Sinteza interakcija odabranih parametara grafike

reprodukcije
Mentor: Prof. dr. sc. Stanislav Bolana

11.

brozovi maja

12.

Studij objektivne reprodukcije u tisku

Mentor: Prof. dr. sc. Stanislav Bolana

16.6.2003.
3.

barii mario

Projekcija razvoja integracije digitalne grafike

izdavatva i weba
Mentor: Prof. dr. sc. Vilko iljak

13.

barbari- mikoevi eljka

14.

Mehanizmi deinkinga otiska nekih tehnika digitalnog

tiska
Mentor: Prof. dr. sc. Zdenka Bolana

zjaki igor

15.

Optimalizacija sustava rasterske reprodukcije u tisku

Mentor: Prof. dr. sc. Stanislav Bolana

njei zoran

Stohastiki modeli za simulaciju digitalnih grafikih

sustava
Mentor: Prof. dr. sc. Vilko iljak

16.

dimbek-mali vesna

17.

Primjena Kubelka-Munk teorije i Yule-Nilsenovog

efekta na tiskovnim podlogama
Mentor: Prof. dr. sc. Stanislav Bolana

lozo branka

18.

Studija stabilnosti ink jet otiska nerazornim metodama

Mentori: Doc. dr. sc. Tadeja Muck i Prof. dr. sc. Nina Kneaurek

bani dubravko

Istraivanje stanja kod odravanja tiskarskih rotacija

Mentori: prof. dr. sc. Velimir Salamon i prof. dr. sc. Hinko Wolf

laji branka

Istraivanje ovisnosti vrstoe kutije od valovitog

kartona o materijalu i konstrukciji
Mentor: Prof. dr. sc. Darko Babi

5.7.2006.

mahovi-poljaek sanja

Karakterizacija povrinskih struktura ofsetnih

tiskovnih formi
Mentor: Prof. dr. sc. Miroslav Gojo

modri damir

Rasprenje i transport svjetlosti u tiskovnim podlogama

Mentor: Prof. dr. sc. Stanislav Bolana

bolana-mirkovi ivana

Ekoloko povoljnije ofsetne boje i mehanizmi deinkinga otisaka

Mentori: Doc. dr. sc. Klementina Moina i Prof. dr. sc.
Nina Kneaurek

iljak ivana

Projektiranje zatitne grafike s promjenjivim bojama

digitalnog tiska u vidljivom i nevidljivom spektru
Mentor: Prof. dr. sc. Darko Agi

10.7.2007.
19.

22.3.2006.
10.

Modeliranje rasterskih elemenata u stohastikoj

viebojnoj reprodukciji
Mentor: Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vanina

19.6.2007.

12.12.2005.
9.

iljak-vuji jana

18.6.2007.

12.7.2005.
8.

Studija indirektnog elektrofotografskog tiska

Mentor: Prof. dr. sc. Stanislav Bolana

25.5.2007.

16.3.2005.
7.

majnari igor

20.4.2007.

10.2.2005.
6.

Uvoenje CGRT testne karte boja za karakterizaciju

digitalnog fotografskog sustava
Mentor: Prof. dr. sc. Darko Agi

20.4.2007.

13.7.2004.
5.

strgar-kurei maja

13.2.2007.

11.5.2004.
4.

Evaluacija odnosa psihofizikalno determiniranih

vizualnih efekata i metoda prevoenja gamuta
Mentor: Prof. dr. sc. Stanislav Bolana

15.12.2006.

14.5.2003.
2.

milkovi marin

mikota miroslav

Studija sustava digitalne pokretne fotografije

Mentor: Prof. dr. sc. Stanislav Bolana

9.10.2007.
20.

urek nikola

Studija tehnologije izrade, itljivosti i estetike

hrvatskog pisma
Mentor: Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik

2.3.2009.

161

Magistri tehnikih znanosti: polje grafike tehnologije

1.

zjaki igor

Utjecaj metamerije u tisku

Mentor: Prof. dr. sc. Stanislav Bolana

10.

28.12.2002.
2.

lozo branka

Doprinos optimiranju kvalitete novinskog papira

Mentori: Prof. dr. sc. Adrijano Golubovi i Prof. dr. sc.
Zdenka Bolana

mahovi sanja

Utjecaj razliitih tiskovnih formi na kakvou grafike

reprodukcije
Mentor: Prof. dr. sc. Miroslav Gojo

11.

majnari igor

Kvaliteta digitalnih otisaka uvjetovana starenjem

tiskovne podloge
Mentor: Prof. dr. sc. Stanislav Bolana

12.

miljkovi petar

13.

Prijedlozi i dopune CIP 4 standardizacije integriranja

proizvodnih tokova novinske proizvodnje
Mentor: Prof. dr. sc. Vilko iljak

14.

milkovi marin

15.

Studij gamuta grafikih otisaka

Mentor: Prof. dr. sc. Stanislav Bolana

iljak-vuji jana

Novi viebojni rasterski elementi u dizajnu

individualizacije vrijednosnih papira
Mentor: Prof. dr. sc. Vesna Kropar- Vanina

16.

bolana- mirkovi ivana

17.

Mehanizmi deinkinga u funkciji starenja otiska

Mentori: Prof. dr. sc. Adrijano Golubovi i Prof. dr. sc.
Zdenka Bolana

iljak ivana

Grafika dokumenata sa spot bojama iz ultravioletnog

podruja
Mentor: Prof. dr. sc. Darko Agi

21.6.2005.

162

Evaluacija kriterija kvalitativnih karakteristika

suvremenog ofsetnog tiska
Mentor: Doc. dr. sc. Nikola Mrvac

stani nikolina

Digitalna izvedba fontova osobnog rukopisnog pisma

Mentor: Prof. dr. sc. Vilko iljak

brekalo sanja

Tehnoloka ovisnost savijanja o vrsti i kvaliteti papira u

knjigovetvu
Mentor: Prof. dr. sc. Darko Babi

kornjak mira

Suvremene metode uenja u nastavi grafike tehnologije

Mentor: Prof. dr. sc. Vilko iljak

5.12.2007.

23.5.2005.
9.

valpoti eljko

14.11.2007.

9.5.2005.
8.

Tijek grafikih radnih procesa baziranih na JDF

specifikaciji uz implementaciju JOB tickets i ICC
sustava s posebnim osvrtom na pripremne faze
Mentor: Prof. dr. sc. Darko Agi

9.10.2007.

19.6.2004.
7.

repar dragutin

20.12.2006.

11.5.2004.
6.

Terminoloke odrednice dizajna u cilju razmatranja

njegovih semantikih i semiotikih obiljeja
Mentor: Prof. dr. sc. Velimir Salamon

30.6.2006.

19.4.2004.
5.

kapetanovi zlatko

12.4.2006.

13.2.2004.
4.

Komparativna analiza tehnika digitalne fotografije

Mentor: Prof. dr. sc. Stanislav Bolana

12.10.2005.

10.2.2004.
3.

mikota miroslav

medek goran

Tehnoloke pretpostavke kvalitetnog projektiranja u

doradnom odjelu
Mentor: Prof. dr. sc. Darko Babi

27.5.2008.
18.

tomerlin renata

Utjecaj korporativnog identiteta na ugled drutveno

odgovorne tvrtke
Mentor: Prof. dr. sc. Mario Plenkovi

8.7.2009.

Diplomirani grafiki inenjeri

1.

kosi tomislav
27.12.1984.

21.

kleflin mirko
12.05.1986.

41.

radivojevi radojica
11.11.1987.

2.

jogi esad
27.12.1984.

22.

lozo branka
10.07.1986.

42.

antevski dimitrija
16.11.1987.

3.

soi danilo
08.01.1985.

23.

brankovi dane
16.09.1986.

43.

kornjak mira
21.12.1987.

4.

beloi darko
15.03.1985.

24.

kukolja josip
10.11.1986.

44.

prozorac nedib
11.01.1988.

5.

boban drago
15.03.1985.

25.

cek nenad
11.11.1986.

45.

barevi nedo
13.01.1988.

6.

jakus vinko
15.03.1985.

26.

bauer goran
26.11.1986.

46.

memi fikret
18.01.1988.

7.

lonjak vlado
15.03.1985.

27.

bosner eljko
28.11.1986.

47.

galinec josip
28.01.1988.

8.

piak krunoslav
15.03.1985.

28.

grkovi draen
05.12.1986.

48.

grdai marijan
28.01.1988.

9.

tomia slavko
15.03.1985.

29.

elik lea
12.01.1987.

49.

krajai nikola
19.02.1988.

10.

jovi gordon
24.04.1985.

30.

trkulja zorica
12.01.1987.

50.

alajkovi krunoslav
07.03.1988.

11.

vojni antun
20.06.1985.

31.

vitas katica
22.01.1987.

51.

vidmar igor
28.04.1988.

12.

car draen
20.06.1985.

32.

buni gordana
16.02.1987.

52.

bomba marijan
24.05.1988.

13.

papo adolf
20.06.1985.

33.

zdravkovi mirjana
16.02.1987.

53.

paui duan
30.05.1988.

14.

luburi boro
09.07.1985.

34.

boikov antony
10.04.1987.

54.

benc milan
01.06.1988.

15.

ilija eljko
4.10.1985.

35.

barii ivan
22.06.1987.

55.

lazi boidar
09.06.1988.

16.

pavnik marjan
10.03.1985.

36.

boani josip
29.06.1987.

56.

mamui petar
27.06.1988.

17.

rnjak uro
09.04.1986.

37.

gatalica zlatko
29.06.1987.

57.

miladinovi ljubia
27.06.1988.

18.

sinovi josip
14.04.1986.

38.

marciki bela
10.07.1987.

58.

pinojti ivan
01.07.1988.

19.

buk andrija
15.04.1986.

39.

lazi miroslav
11.09.1987.

59.

dimitrovski ratko
20.10.1988.

20.

golob gorazd
25.04.1986.

40.

stankovi kreimir
03.11.1987.

60.

radusinovi drako
25.10.1988.

163

61.

ika joef
19.12.1988.

85.

vincelj gordana
05.04.1990.

109. uki katarina

02.03.1992.

62.

soldo franjo
20.01.1989.

86.

hadi ismet
21.05.1990.

110. pavlek mladen

03.03.1992.

63.

reetar mirko
17.02.1989.

87.

serti sanja
16.07.1990.

111.

64.

marinovi radomir
07.03.1989.

88.

skokandi marovi izabel

07.09.1990.

112. ojifinni martins

04.06.1992.

65.

ilovi darija
20.03.1989.

89.

sefoja dino
24.09.1990.

113. pifar anamarija

29.06.1992.

66.

boilovi novica
17.04.1989.

90.

mikota miroslav
19.10.1990.

114. zdjelarevi mile

01.07.1992.

67.

rakovi neboja
17.04.1989.

91.

sambolek eljka
19.10.1990.

115. vuleti ivan

13.07.1992.

68.

lekovi nikoli ljiljana

03.05.1989.

92.

luli ivan
18.01.1991.

116. tihomirovi eljka

28.09.1992.

69.

laji branka
26.05.1989.

93.

pehar branko
07.02.1991.

117. jurei denis

26.10.1992.

70.

hrustanovi mirzet
13.06.1989.

94.

aleksi ivko
15.03.1991.

118. grubia nevia

26.10.1992.

71.

merkva ladislav
20.06.1989.

95.

zgrabli virna
22.04.1991.

119. imunec zvjezdana

26.10.1992.

72.

vukovi branko
20.06.1989.

96.

mai ivana
20.05.1991.

120. piha nikola

21.12.1992.

73.

stanovi suzana
26.06.1989.

97.

mandi rajko
27.05.1991.

121. juki peladi tomislav

21.12.1992.

74.

ibrahimpai hanija
27.06.1989.

98.

poljkanec zvonko
27.05.1991.

122. bolana davor

25.01.1993.

75.

luki branko
18.07.1989.

99.

galijatovi azim
24.06.1991.

123. paradik mijo

22.03.1993.

76.

gapari ivica
07.09.1989.

100. kazazi virgjina

24.06.1991.

124. primc helena

22.03.1993.

77.

rostohar leo
22.09.1989.

101. obradovi petar

09.07.1991.

125. polutnik barbara

22.03.1993.

78.

vrbani davorka
13.10.1989.

102. tubakovi mladen

12.07.1991.

126. kralj jasenka

29.03.1993.

79.

potisk vinko
20.10.1989.

103. valpoti eljko

12.07.1991.

127. osovnikar vid

29.03.1993.

80.

maxhuni remzi
30.10.1989.

104. markovi anelko

12.07.1991.

128. vorc dean

29.03.1993.

81.

karatrajkovski jordan
15.01.1990.

105. krumpak drago

22.11.1991.

129. grahovac joso

23.04.1993.

82.

moenik anton
26.02.1990.

106. podlipnik janez

22.11.1991.

130. vlaini ksenija

26.04.1993.

83.

hri vladimir
15.03.1990.

107. brozovi maja

27.01.1992.

131. ferenina kreimir

03.05.1993.

84.

polan drago
19.03.1990.

108. kap nataa

21.02.1992.

132. lukanc roman

12.05.1993.

164

tomac snjeana
04.06.1992.

133. budimi miroslav

31.05.1993.

157. avar josip

16.06.1994.

181. milinovi slavenka

02.05.1995.

134. javor vesna

28.06.1993.

158. mrvac nikola

30.06.1994.

182. germ barbara

12.05.1995.

135. tkali andreja

28.06.1993.

159. panovi sanda

30.06.1994.

183. botiki barbara

31.05.1995.

136. moina klementina

15.07.1993.

160. pezer mirjana

01.07.1994.

184. aljkui igor

19.06.1995.

137. barii eljko

04.10.1993.

161. tigli kristina

01.07.1994.

185. atanasovski mile

27.06.1995.

138. majstorovi zvjezdan

04.10.1993.

162. smai morana- vedrana

04.07.1994.

186. repar dragutin

03.07.1995.

139. horvat draen

14.10.1993.

163. pavli ksenija

06.07.1994.

187. dragievi sanja

05.07.1995.

140. zjaki igor

25.10.1993.

164. pugar eljka

13.07.1994.

188. krsi davor

07.07.1995.

141. kosmat mirna

12.11.1993.

165. orievski ljube

15.07.1994.

189. raki saa

07.07.1995.

142. hasanbegovi jasmina

29.11.1993.

166. baurin nena

12.10.1994.

190. brali novak mladen

07.07.1995.

143. milovanovi slaana

29.11.1993.

167. varatan amina

17.10.1994.

191. miljkovi petar

13.07.1995.

144. lei leon

02.12.1993.

168. avrak vladimir

21.10.1994.

192. uak marija

14.07.1995.

145. raievi predrag

10.12.1993.

169. barii mario

27.10.1994.

193. vuksanovi mirko

14.07.1995.

146. pujevski argiro

04.02.1994.

170. imundi anela

14.11.1994.

194. labus ivo

21.07.1995.

147. tahirovi hasan

14.02.1994.

171. smaji grbavac selma

21.11.1994.

195. cvetkovski oliver

25.09.1995.

148. pori vesna

28.02.1994.

172. hali vladimir

16.12.1994.

196. imek alen

02.11.1995.

149. oi roman
28.02.1994.

173. horvat zlatko

16.12.1994.

197. borota saa

14.11.1995.

150. flajnik gregor

02.05.1994.

174. geek robert

27.02.1994.

198. maduni damir

21.11.1995.

151. orli marina

02.05.1994.

175. urli natko

01.03.1995.

199. njei goran

04.12.1995.

152. ivankovi kata

25.05.1994.

176. benasi tefica

10.03.1995.

200. georgijev jovan

04.12.1995.

153. saritomislav
06.06.1994.

177. richter mirela

03.04.1995.

201. martinkovi mirjana

05.12.1995.

154. bradi radenko

06.06.1994.

178. horvat davor

04.04.1995.

202. dimevska daniela

06.12.1995.

155. peri ranko

10.06.1994.

179. ilakovac mirjana

24.04.1995.

203. saim amir

06.12.1995.

156. estan lidija

13.06.1994.

180. gari marija

02.05.1995.

204. marii mojca

06.12.1995

165

205. ferenina dalibor

07.12.1995.

229. kirin tomislav

27.06.1996.

253. leban dubravka

03.02.1997.

206. gregor franken

16.01.1996.

230. zadro kreimir

01.07.1996.

254. rogi mario

07.02.1997

207. lini ljubomir

16.02.1996.

231. gutin andreja

01.07.1996.

255. barbaroa draen

18.02.1997.

208. martinovi nenad

22.02.1996.

232. uli nedad

08.07.1996.

256. ninevi robert

20.02.1997.

209. uradin tatjana

23.02.1996.

233. marciu diana

12.07.1996.

257. mori branka

21.02.1997.

210. makrijavski goran

04.03.1996.

234. ostoji arko

12.07.1996.

258. midor davor

24.02.1997.

211. bejkovski saa

18.03.1996.

235. stublija tomo

12.07.1996.

259. kliani klaudio

04.03.1997.

212. hraanec sunica

18.03.1996.

236. horvat davorka

15.07.1996.

260. guvinec nikolina

04.03.1997.

213. novoselnik martina

18.03.1996.

237. buri nikolina

17.07.1996.

261. ubretovi tamara

10.03.1997.

214. tavar mojca

18.03.1996.

238. horvat puzak sandra

16.09.1996.

262. mari josipa

10.03.1997.

215. nikolovski petar

18.03.1996.

239. uljebrka boris

01.10.1996.

263. juri lucija

14.03.1997.

216. oi draen
24.04.1996.

240. ulji tatjana

18.10.1996.

264. vusi damir

24.03.1997.

217. tomia mario

30.04.1996.

241. vuemilo franka

24.10.1996.

265. jurko mirko

27.03.1997.

218. njei zoran

30.04.1996.

242. antonio zadro

24.10.1996.

266. grabari tvrtko

02.04.1997.

219. valdec dean

16.05.1996.

243. brekalo hrvoje

12.11.1996.

267. lasek jeroslav

16.04.1997.

220. krajai robert jurica

17.05.1996.

244. strgar maja

13.11.1996.

268. klarin dubravka

25.04.1997.

221. adija maja

27.05.1996.

245. galant barbara

12.12.1996.

269. bikupi andrea

28.04. 1997.

222. kelec pester boica

27.05.1996.

246. bence dinko

12.12.1996.

270. kacian irina

20.05.1997.

223. jonji mato

03.06.1996.

247. dali ivica

17.12.1996.

271. mri renata

16.06.1997.

224. toma ante

04.06.1996.

248. filipi davor

19.12.1996.

272. kapor andreja

24.06.1997.

225. stani vedran

05.06.1996.

249. kolak marko

10.01.1997.

273. ajn dubravko

26.06.1997.

226. kancelir enis

18.06.1996.

250. matijaevi sunana

21.01.1997.

274. lali alen

27.06.1997.

227. branovi nenad

25.06.1996.

251. tomerlin renata

27.01.1997.

275. rogi maa

08.07.1997.

228. miki mirela

27.06.1996.

252. lei livio

30.01.1997.

276. bivol stjepan

10.07.1997.

166

277. buci nikola

17.07.1997.

301. rukli josipa

19.12.1997

325. leskovar goran

27.04.1998.

278. buci tomislav

17.07.1997.

302. malua melita

13.01.1998.

326. ivankovi kristina

06.05.1998.

279. tonkovi ivana

18.07.1997.

303. likar ani

14.01.1998

327. radiek kreimir

30.04.1998.

280. milevski stojan

23.07.1997.

304. bili anet

19.01.1998.

328. bule katarina

06.05.1998.

281. svilii bla

23.07.1997.

305. miji marina

02.02.1998.

329. blaevi ivana

19.05.1998.

282. cerovski sinia

25.09.1997.

306. buri andrea

16.02.1998.

330. mahovi sanja

19.05.1998.

283. uran blaenko

30.09.1997.

307. dragevi kreimir

20.02.1998.

331. orehovac eva

27.05.1998.

284. buril venko

30.09.1997.

308. paameta darija

23.02.1998.

332. perhot nissi

09.06.1998.

285. bili tatjana

02.10.1997.

309. milkovi marin

27.02.1998.

333. janek kristijan

17.06.1998.

286. basari ognjen

02.10.1997.

310. jeleni vanja

02.03.1998.

334. lieli tomislav

17.06.1998.

287. butkovi ante

03.10.1997.

311. strelar valentina

05.03.1998.

335. kerlj andro

29.06.1998.

288. livai patricia

07.10.1997.

312. milavica edin

06.03.1998.

336. sipi davor

29.06.1998.

289. hereki alica

09.10.1997.

313. horvat ivan

09.03.1998.

337. efendi ivana

29.06.1998.

290. jageti alenka

21.10.1997.

314. medek goran

13.03.1998.

338. uliek svjetlana

01.07.1998.

291. matkovi irena

23.10.1997.

315. metrovi sandra

13.03.1998.

339. kneevi meri

10.07.1998

292. mazal danijela

03.11.1997.

316. prebili tea

13.03.1998.

340. despot ivana

15.07.1998.

293. caren darija

11.11.1997.

317. vuleti ivana

13.03.1998.

341. kare iva

16.07.1998.

294. novak dragutin

21.11.1997.

318. dalenjak sinia

19.03.1998.

342. zoran mislav

16.07.1998.

295. maslo-krkovi anela

24.11.1997

319. bili sandra

25.03.1998.

343. kuzmani ivana

23.07.1998.

296. koren tajana

28.11.1997

320. osi ante

26.03.1998.

344. upani silvija

15.09.1998.

297. kvaki zinka

28.11.1997

321. harambai sonja

27.03.1998.

345. dobrec katja

21.09.1998.

298. misita mirjana

04.12.1997

322. paagi jasmina

02.04.1998.

346. jeli marcella

24.09.1998

299. peji antonija

09.12.1997

323. majnari igor

23.04.1998.

347. novakovi lucija

25.09.1998.

300. radoevi antun

16.12.1997

324. pii boris

27.04.1998.

348. hatvali ivana

25.09.1998.

167

349. biga vladimir

08.10.1998.

373. zlatar andreja

19.02.1999.

397. kalazi nina

07.07.1999.

350. bubak kreimir

08.10.1998.

374. dasovi ana

15.03.1999.

398. sefi elen

07.07.1999.

351. balen jaka

12.10.1998.

375. kovaevi berislav

24.03.1999.

399. purgar vedran

07.07.1999.

352. kraevac barbara

13.10.1998.

376. ordani valentina

31.03.1999.

400. palameta marija

09.07.1999.

353. morali vildana

14.10.1998.

377. soviek tomislav

23.04.1999.

401. vukainovi goran

09.07.1999.

354. bokovi zdenko

22.10.1998.

378. gotlin andrea

07.05.1999.

402. orevi jelena

17.07.1999.

355. kifi robert antony

25.10.1998.

379. raa tanja

11.05.1999.

403. soi ivan

12.07.1999.

356. kui lovorka

03.11.1998.

380. buru eljka

13.05.1999.

404. rubi ivan

12.07.1999.

357. mai sonja

05.11.1998.

381. torjanac tomislav

14.05.1999.

405. eko mario

14.07.1999.

358. kuan jasminka

16.11.1998.

382. pui kreimir

17.05.1999.

406. milo slaven

14.07.1999.

359. blaek momir

24.11.1998.

383. vlahovi goran

14.05.1999.

407. brki nataa

14.09.1999.

360. erdelji marjeta

25.11.1998.

384. podnaruk petra

24.05.1999.

408. bogdanovi boica

15.09.1999.

361. jurak mario

04.12.1998.

385. ruti vesna

27.05.1999.

409. jovi mario

29.09.1999.

362. poek sebastian

14.12.1998.

386. bartol nataa

04.06.1999.

410. butorac martina

29.09.1999.

363. lozi mario

15.12.1998.

387. marii albina

04.06.1999.

411. ilipetar tatjana

30.09.1999.

364. govednik maja

16.12.1998.

388. hasan tajana

08.06.1999.

412. javor hrvoje

19.10.1999.

365. radi boris

21.12.1998.

389. radovi nives

16.06.1999.

413. komljenovi maja

25.10.1999.

366. boi ana

22.12.1998.

390. barto anamarija

17.06.1999.

414. vrai milivoj

25.10.1999.

367. gai stanko

08.01.1999.

391. deeli dubravko

17.06.1999.

415. evi irena

26.10.1999.

368. horvat gordan

08.01.1999.

392. blaekovi ozana

18.06.1999.

416. halapija maja

04.11.1999.

369. sever marijana

12.01.1999.

393. jeli damir

18.06.1999.

417. sutlovi jasna

.0.11.1999.

370. zeki matko

19.01.1999.

394. ivana pavii

05.07.1999.

418. buti iva

10.11.1999.

371. osekovac narcisa

01.02.1999.

395. vlai jasenka

05.07.1999.

419. mateji ivana

15.11.1999.

372. sren ana-marija

17.02.1999.

396. bucalo jelena

07.07.1999.

420. janko natalija

29.11.1999.

168

421. nedi verica

29.11.1999.

445. muniti nikolina

16.03.2000.

469. plichta marija

07.06.2000.

422. pain goran

29.11.1999.

446. jovi iris

20.03.2000.

470. ivui nenad

08.06.2000.

423. crnogorac ozren

30.11.1999.

447. dremelj klemen

23.03.2000.

471. krajnovi eljka

08.06.2000.

424. knezovi ana

09.12.1999.

448. turk slaven

04.04.2000.

472. bonjak dorja

08.06.2000.

425. dokmanovi davor

05.05.1999.

449. gudelj igor

11.04.2000.

473. nakomi aleksandra

12.06.2000.

426. jurak renata

14.12.1999.

450. beg gabrijela

07.04.2000.

474. govednik sinia

19.06.2000.

427. novakovi tea

14.12.1999.

451. pukljak davor

20.04.2000.

475. dobri eugen

19.06.2000.

428. miharija silva

20.12.1999.

452. kugor ana

20.04.2000.

476. marina iva

19.06.2000.

429. kauri kristijan

21.12.1999.

453. aki ksenija

20.04.2000.

477. boievi gordan

19.06.2000.

430. lazarus vlasta

21.12.1999.

454. ragu tanja

20.04.2000.

478. maras vesna

20.06.2000.

431. beni bosiljka

23.12.1999.

455. buklija marina

25.04.2000.

479. sinovevi iva

27.06.2000.

432. dupanovi amir

20.01.2000.

456. jurkovi miroslav

25.04.2000.

480. knez vedrana

30.06.2000.

433. barievi ana

02.02.2000.

457. alduk maruka

27.04.2000.

481. rui nataa

03.07.2000.

434. peter sandra

11.02.2000.

458. kritofi ivanica

02.05.2000.

482. arbuli rafaela

03.07.2000.

435. arkovi damjanka

15.02.2000.

459. gulin nataa

03.05.2000.

483. jovei zvjezdana

05.07.2000.

436. ceglec kreo

17.02.2000.

460. dendo eljko

04.05.2000.

484. imunovi ivana

07.07.2000.

437. seen andreja

29.02.2000.

461. boi ivan

04.05.2000.

485. novakovi tanja

10.07.2000.

438. batestin petra

29.02.2000.

462. golubi boris

11.05.2000

486. dokmanovi iva

10.07.2000.

439. nikoleti renata

22.02.2000.

463. nikoli branka

15.05.2000.

487. knez katarina

10.07.2000.

440. otari mirela

24.02.2000.

464. drma slaven

15.05.2000.

488. bai davor

11.07.2000.

441. stapi davorka

22.02.2000.

465. klemeni tomislav

16.05.2000.

489. cvirn ivan

11.07.2000.

442. juras eduard

17.02.2000.

466. golec dalibor

24.05.2000.

490. ili dejan

11.07.2000.

443. peria mario

13.03.2000.

467. mileti snjeana

25.05.2000.

491. dombaj patricia

11.07.2000.

444. perkovi katarina

09.03.2000.

468. mori marko

07.06.2000.

492. bazjak jelena

11.07.2000.

169

493. stojanov ana

11.07.2000.

517. balenovi biserka -marija

24.11.2000.

541. varga terezija

11.06.2001.

494. vuica marijan

12.07.2000.

518. mari sven

21.11.2000.

542. boban marija

14.06.2001.

495. kovaevi suzana

12.07.2000.

519. grabunik tea

04.12.2000.

543. lau ladislav

18.06.2001.

496. ganjer ana-marija

12.07.2000.

520. peterlin frano

12.12.2000.

544. bili marijana

28.06.2001.

497. jamnicki nikola

12.07.2000.

521. jeleni tomislav

12.12.2000.

545. gluhan antun

28.06.2001.

498. kosti nenad

13.07.2000.

522. turkovi korana

12.12.2000.

546. stahor sonja

02.07.2001.

499. krpan kristina

13.07.2000.

523. orluka darko

19.12.2000.

547. danko josipa

10.07.2001.

500. radevenji tina

13.07.2000.

524. engelman snjeana

31.01.2001.

548. bori mladen

12.07.2001.

501. reberak irina

19.07.2000.

525. matii damir

13.02.2001.

549. bulj helena

12.07.2001.

502. mendek darko

20.07.2000.

526. tua gordan

19.02.2001.

550. ori andrea

12.07.2001

503. tripalo darija

20.09.2000.

527. ah danijel
23.02.2001.

551. surma vlatka

13.07.2001.

504. dokleja velimir

25.09.2000.

528. gaguli monika

19.03.2001.

552. domitrovi ivan

16.07.2001.

505. jaxihu jeton

26.09.2000.

529. furdek antonija

26.03.2001.

553. majnari kristijan

07.09.2001.

506. praen jasna

28.09.2000.

530. imek vanda

26.03.2001.

554. mrela hana-petra

10.09.2001.

507. cigi ivana

05.10.2000.

531. ai zvonimir
26.03.2001.

555. feli mehmed

26.09.2001.

508. havliek tomislav

23.10.2000.

532. kori tamara

19.04.2001.

556. midi zlatan

27.09.2001.

509. grl mirela

23.10.2000.

533. zeba domagoj

02.05.2001.

557. milanovi berislav

08.10.2001.

510. modli jasenka

25.10.2000.

534. dubravica marijana

07.05.2001.

558. pajni nikolina

15.10.2001.

511. mari nataa

06.11.2000.

535. benko boris

07.05.2001.

559. piak kreimir

16.10.2001.

512. matijevi mile

06.11.2000.

536. beeni bakari tihana

07.05.2001.

560. topolak neboja

16.10.2001.

513. segari damir

03.11.2000.

537. lasi laura

14.05.2001.

561. pui ivan

16.10.2001.

514. popovi nataa

13.11.2000.

538. marcutti nino

21.05.2001

562. morendi dejan

16.10.2001.

515. kosmat draenka

13.11.2000.

539. pasanec suzana

07.06.2001.

563. klubiko ema

17.10.2001.

516. golubi vlatka

20.11.2000.

540. sauerborn ivana

11.06.2001.

564. god tibor

18.10.2001.

170

565. stranicky eljka

18.10.2001.

589. epi renata

31.01.2002.

613. grubii sonja

21.05.2002.

566. grbin marija

24.10.2001.

590. sini igor

05.02.2002.

614. marini martina

21.05.2002.

567. hrasti svjetlana

09.11.2001.

591. skansi ivana

07.02.2002.

615. bjedov sunica

27.05.2002.

568. mamula miljenko

13.11.2001.

592. stupi tanja

20.02.2002.

616. znaor hrvoje

29.05.2002.

569. lieli kreimir

16.11.2001.

593. biani nikolina

06.03.2002.

617. spahovi sabina

05.06.2002

570. kurdija nataa

23.11.2001.

594. basari olivera

11.03.2002.

618. kabiljevi nirvana

05.06.2002.

571. bajri damir

27.11.2001.

595. erepinko darija

11.03.2002.

619. kovai ivo

06.06.2002.

572. zimek tamara

27.11.2001.

596. potonjak danijela

11.03.2002.

620. franeti krunoslav

10.06.2002.

573. oa josipa
10.12.2001.

597. domitrovi mateja

11.03.2002.

621. karlica danijela

10.06.2002.

574. profaca ana

10.12.2001.

598. mahovi jasna

14.03.2002.

622. klarin silvija

11.06.2002.

575. kneevi ratko

18.12.2001.

599. kati kornelija

25.03.2002.

623. arovi vedrana

19.06.2002.

576. kaliterna zrinka

18.12.2001.

600. petreevi mirna

27.03.2002.

624. kolumbi sanda

01.07.2002.

577. deliimunovi gordana

18.12.2001.

601. fukar jasmina

28.03.2002.

625. bebek damir

01.07.2002.

578. radovi vieslav nikola

17.12.2001.

602. jeli roberta

28.03.2002.

626. jelisi davor

01.07.2002.

579. poslek dragan

20.12.2001.

603. zeli ana

28.03.2002.

627. urli ljiljana

01.07.2002.

580. kori tatjana

21.12.2001.

604. mikovi maja

28.03.2002.

628. prug tina

02.07.2002.

581. bandi vlatko

08.01.2002.

605. filipovi hrvoje

02.04.2002.

629. gvozdenovi nada

02.07.2002.

582. mrgi sinia

11.01.2002.

606. urina dino

18.04.2002.

630. petrovi ana- marija

02.07.2002.

583. uribai martina

14.01.2002.

607. puec jadranko

26.04.2002.

631. boi ana - marija

05.07.2002.

584. mikac velimir

23.01.2002.

608. maroevi ana

30.04.2002.

632. beloi igor

17.07.2002.

585. kovai ivana

30.01.2002.

609. musa marin

09.05.2002.

633. nives male

24.09.2002.

586. cetineo romana

30.01.2002.

610. kero marta

20.05.2002.

634. ostoji josip

25.09.2002.

587. slavulj zlatko

01.02.2002.

611. mudronja daslav

20.05.2002.

635. radovanovi arko

26.09.2002.

588. peria ingrid

06.02.2002.

612. jelini mirta

21.05.2002.

636. ibrahimpai emin

02.10.2002.

171

637. grbea ingrid

07.10.2002.

661. kujundi iva

31.01.2003.

685. komoar karlo

06.05.2003.

638. rebi marta

07.10.2002.

662. cvijanovi draen

06.02.2003.

686. veli rahela

09.05.2003

639. aja andrea

07.10.2002.

663. glucks andrej

06.02.2003.

687. valjak mladen

13.05.2003.

640. paukovi maja

07.10.2002.

664. matko joviin

12.02.2003.

688. klarin ana

20.05.2003.

641. carevi sinia

09.10.2002.

665. lukinovi ivana

12.02.2003.

689. ivano ana

26.05.2003.

642. marjanovi jadranko

10.10.2002.

666. poljak ivana

12.02.2003.

690. cika eljka

21.05.2003.

643. perkui igor

10.10.2002.

667. kova marko

12.02.2003.

691. kasavica dijana

29.05.2003.

644. zeevi jelena

10.10.2002.

668. peris nenad

18.02.2003.

692. bui renata

29.05.2003.

645. kuko branka

10.10.2002.

669. brkan ana

24.02.2003.

693. srdanovi joko

29.05.2003.

646. mati sanja

15.10.2002.

670. koara dora

27.02.2003.

694. jelii toni

29.05.2003.

647. erdeljac danko

16.10.2002.

671. pavi lovorka

27.02.2003.

695. borkovi jakov

29.05.2003.

648. maljkovi mia

08.11.2002.

672. metrovi duka

17.03.2003.

696. zdelar josip

03.06.2003.

649. bajer vedran

20.11.2002.

673. juki paola

20.03.2003.

697. dragojlovi duan

05.06.2003.

650. maljkovi branko

26.11.2002.

674. metrov ana

26.03.2003.

698. vai ivana

09.06.2003.

651. jankovi dejan

26.11.2002.

675. ivi vjekoslav

26.03.2003.

699. horvat tin

09.06.2003.

652. karaga ivan

26.11.2002.

676. buni silvija

03.04.2003.

700. vadla petra

12.06.2003.

653. mikleu ivana

26.11.2002.

677. opi damir

17.04.2003.

701. puzak nikolina

23.06.2003.

654. kerovec irena

02.12.2002.

678. vitas alan

22.04.2003.

702. sekopet nino

23.06.2003.

655. flatz emil

02.12.2002.

679. malec eljka

23.04.2003.

703. mesi kristina

23.06.2003.

656. tomaki slaven

06.12.2002.

680. oani nikola

24.04.2003.

704. kifi mate

30.06.2003.

657. jeik vesna

09.12.2002.

681. zlatarevi sinia

25.04.2003.

705. kruljac matilda

26.06.2003.

658. golubovi kristijan

10.12.2002.

682. sulimanec vlado

22.04.2003.

706. zeevi ivana

01.07.2003.

659. raa ivo

16.12.2002.

683. metulj magdalena

28.04.2003.

707. jeli gorana

01.07.2003.

660. golenko sandra

17.12.2002.

684. barnjak ivana

06.05.2003.

708. ceronja anja

04.07.2003.

172

709. ivi vjekoslav

02.07.2003.

733. dragani ubeli marija

03.10.2003.

757. reisz iva

08.12.2003.

710. brati mladen

09.07.2003.

734. barbari nina

02.10.2003.

758. morpurgo damir

04.12.2003.

711. kova mirna

07.07.2003.

735. kovaevi blaenka

09.10.2003.

759. mati vice

11.12.2003.

712. sallabi josipa

07.07.2003.

736. grizelj marijeta

13.10.2003.

760. spaji marija

11.12.2003.

713. brekalo sanja

07.07.2003.

737. miuli josip

13.10.2003.

761. brkanovi ognjena

11.12.2003.

714. sokoli tamara

09.07.2003.

738. petrovi ivana

17.10.2003.

762. tromar boris

09.12.2003.

715. bai mateja

09.07.2003.

739. afarik biljana

17.10.2003.

763. srekovi andrea

09.12.2003.

716. robi dubravko

09.07.2003.

740. tesla nikolina

17.10.2003.

764. sikiri ella

09.12.2003.

717. zeli anita

10.07.2003.

741. karlui ivana

17.10.2003.

765. bai katarina

12.12.2003.

718. hrgovi kristina

10.07.2003.

742. markovi sandra

23.10.2003.

766. mlinari ivana

16.12.2003.

719. janko vladimir

10.07.2003.

743. crnogorac ozren

29.10.2003.

767. berti irena

17.12.2003.

720. brki vesna

11.07.2003.

744. sironi laura

12.11.2003.

768. topi nataa

18.12.2003.

721. zadro branko

11.07.2003.

745. litovi ida

29.10.2003.

769. alkovi katarina

17.12.2003.

722. krhatli bojan

14.07.2003.

746. aja frano

29.10.2003.

770. bali tomislav

23.12.2003.

723. kovaevi kristijan

14.07.2003.

747. graljuk ostap

10.11.2003.

771. tanfara katarina

12.01.2004.

724. filipi sanja

15.07.2003.

748. martina peri

12.11.2003.

772. boievi martina

19.01.2004.

725. kneevi martina

02.09.2003.

749. soka zlatko

11.11.2003.

773. graber igor

20.01.2004.

726. valpoti robert

10.09.2003.

750. mireta vladimir

13.11.2003.

774. luka danijela

27.01.2004.

727. turi domagoj

16.09.2003.

751. burul vedrana

12.11.2003.

775. brati diana

26.01.2004.

728. lapanja morana

16.09.2003.

752. nodilo ivana

28.11.2003.

776. jovii maja

28.01.2004.

729. ili martina

17.09.2003.

753. habijanec katarina

01.12.2003.

777. komeriki martina

02.02.2004.

730. hainski iva

19.09.2003.

754. mrkvika mario

08.12.2003.

778. martini ivana

02.02.2004.

731. krilanovi miran

23.09.2003.

755. gjeldum marko

08.12.2003.

779. kumpar dejan

04.02.2004.

732. kostreni sonja

25.09.2003.

756. gali martina

10.12.2003.

780. bokun rahela

05.02.2004.

173

781. preglej ivana

05.02.2004.

805. patafta simona

26.04.2004.

829. moibob nataa

09.07.2004.

782. matkovi zrinka

26.02.2004.

806. coha ivana

27.04.2004.

830. butkovi marija

07.07.2004.

783. jurela lidija

08.03.2004.

807. bui zvonka

28.04.2004.

831. volovi dinka

13.07.2004.

784. perin ana

11.03.2004.

808. rubi bjanka

28.04.2004.

832. kolobari dragana

15.07.2004.

785. cerovac marko

11.03.2004.

809. ondri branimir

29.04.2004.

833. franji ivana

15.07.2004.

786. dubravka karabelj

11.03.2004.

810. peko hrvoje

17.05.2004.

834. biuk domagoj

15.07.2004.

787. havelka ana

15.03.2004.

811. ilijaevi aleksandra

17.05.2004.

835. sarjanovi antonija

14.07.2004.

788. sajko dario

29.03.2004.

812. ili milan

17.05.2004.

836. fornaar maja

16.07.2004.

789. utar mia

31.03.2004.

813. lukai ana

17.05.2004.

837. milov zlatka

23.07.2004.

790. kovai tvrtko

31.03.2004.

814. popovi mirjana

17.05.2004.

838. kula goran

30.09.2004.

791. turk roman

31.03.2004.

815. kljenak boris

17.05.2004.

839. guina sonja

30.09.2004.

792. vukovi arko

31.03.2004.

816. ubretovi emil

25.05.2004.

840. molan kristina

28.09.2004.

793. akula boris

01.04.2004.

817. oru jasenka

27.05.2004.

841. katar ana

28.09.2004.

794. fari petra

29.03.2004.

818. brtan antonela

07.06.2004.

842. jaki natalija

27.09.2004.

795. oi tamara
31.03.2004.

819. jambrei lovorka

07.06.2004.

843. ivandi kristina

29.09.2004.

796. jamnicki sonja

05.04.2004.

820. koprivnik samo

08.06.2004.

844. pipini vlatko

29.09.2004.

797. abraja martina

05.04.2004,

821. bari margareta

08.06.2004.

845. vukeli ivna

29.09.2004.

798. murgi edi

06.04.2004.

822. ehaja diana

16.06.2004.

846. avilov helena

04.10.2004.

799. andrei irena

08.04.2004.

823. jurekin joko

16.06.2004.

847. grdai romina

11.10.2004.

800. mihalinec marko

08.04.2004.

824. krezi karlo

16.06.2004.

848. solomun sandra

25.10.2004.

801. stani nikolina

08.04.2004.

825. elap branko

23.06.2004.

849. makale zdenka

27.10.2004.

802. mami silvija

06.04.2004.

826. bajzek ankica

05.07.2004.

850. saka kristina

27.10.2004.

803. sudi marijan

05.04.2004

827. matov martin

30.06.2004.

851. curi martina

25.10.2004.

804. eut zrinka

15.04.2004.

828. bauer kreimir

06.07.2004.

852. raspovi roko

27.10.2004.

174

853. kovaiek sanja

17.11.2004.

877. ulama cvetko ana

28.02.2005.

901. dominis jele jadviga

07.06.2005

854. gnjidi adrijana

09.12.2004.

878. kovai ivana

28.02.2005.

902. bujan biserka

09.06.2005.

855. berc vlatka

06.12.2004.

879. jurki kristina

03.03.2005.

903. miletkovi duko

13.06.2005.

856. malbaa sanja

08.12.2004.

880. krajai tomislav

08.03.2005.

904. gluhak ivan

14.06.2005.

857. bote bojana

08.12.2004.

881. markanovi dragana

15.03.2005.

905. bobanac danijela

14.06.2005.

858. pjani vesna

08.12.2004.

882. hursa krunoslav

14.03.2005.

906. pesti petra

14.06.2005.

859. kori zoran

08.12.2004.

883. beloevi damir

22.03.2005.

907. pavlovski vera

14.06.2005.

860. marinkovi josip

14.12.2004.

884. kroflin albina

24.03.2005.

908. mihalini nena

14.06.2005.

861. punda maja

14.12.2004

885. miholi goran

31.03.2005.

909. bari ana

16.06.2005.

862. baji maja

15.12.2004.

886. ceglec darko

01.04.2005.

910. dijan ana

15.06.2005.

863. bilukovi darko

22.12.2004.

887. drevenek majda

05.04.2005.

911. gotovac marko

20.06.2005.

864. kokanovi dubravka

22.12.2004.

888. ulji ivana

11.04.2004.

912. horvat ivo

08.07.2005.

865. pajazetovi ana

24.01.2005.

889. dudaek ana

13.04.2005.

913. zeljko antonija

01.07.2005.

866. romani mario

25.01.2005.

890. juria melita

13.04.2005.

914. momilovi ana

01.07.2005.

867. kuzmani lovrenka

25.01.2005.

891. zdjarski klementina

13.04.2005.

915. egota hana

01.07.2005.

868. tomi jasna

01.02.2005

892. habrun davorin

20.04.2005.

916. bukovek vedrana

01.07.2005.

869. kati julijana

14.02.2005.

893. ivaci ivica

26.04.2005.

917. benkovi maja

06.07.2005.

870. koren ivana

14.02.2005.

894. fadi petar

04.05.2005.

918. maslovar marija

07.07.2005.

871. udovii anita

07.02.2005.

895. svilkovi nikolina

18.05.2005.

919. bakula ana

07.07.2005.

872. marti vjeran

07.02.2005.

896. povija helena

24.05.2005

920. bokun andreja

12.07.2005.

873. franulovi jelena

07.02.2005.

897. bogdanovi sinia

18.05.2005.

921. radeti ivanica

13.07.2005.

874. imi ljubica

07.02.2005.

898. zadravec vanja

25.05.2005.

922. pani dominik

13.07.2005.

875. pezo suzana

09.02.2005.

899. brozinevi maja

19.05.2005.

923. leskovar rua

19.07.2005.

876. zeljko maja

08.02.2005.

900. pavlovi danijela

06.06.2005.

924. muhek zoran

18.07.2005.

175

925. beni anja

19.07.2005.

949. vujeva josipa

21.12.2005.

973. pekas marijana

03.04.2006.

926. vigir robert

20.09.2005.

950. ajgo tomislav

25.01.2006

974. tivii kreimir

05.04.2006.

927. gaparovi ana

19.09.2005.

951. jele samira

30.01.2005.

975. erceg ines

14.04.2006.

928. gjuras mirela

21.09.2005.

952. bene martina

30.01.2005.

976. imunkovi branko

25.04.2006.

929. jaki andrea

06.10.2005.

953. imi emilija

30.01.2005.

977. alavanja silvija

25.04.2006.

930. upani sonja

11.10.2005.

954. mustapi mirela

01.02.2006.

978. cindri ivana

09.05.2006.

931. tabak ante

27.10.2005.

955. cigula tomislav

09.02.2006.

979. buni boris

08.05.2006.

932. bregovi branko

26.10.2005.

956. radi ana

15.02.2006.

980. graf-opar ines

08.05.2006.

933. abazi nusret

27.10.2005.

957. vezmar sofija

22.02.2006.

981. rukavina damir

08.05.2006.

934. baranek matija

02.11.2005.

958. vladi iva

23.02.2006.

982. komljenovi ivana

08.05.2006.

935. irola saa

10.11.2005.

959. raos maja

22.02.2006.

983. zalohar nera

24.05.2006.

936. mareti jelena

15.11.2005.

960. graljuk larisa

22.02.2006.

984. kadija marko

22.05.2006.

937. viduka ivana

16.11.2005.

961. mate lovro

28.02.2006.

985. horvat martina

22.05.2006.

938. anta brigita

29.11.2005.

962. ori ivana

06.03.2006.

986. anti marko

23.05.2006.

939. santarius nives

05.12.2005.

963. hlupi martina

13.03.2006.

987. nejami nela

24.05.2006.

940. eta martina

05.12.2005.

964. lisjak petar

14.03.2006.

988. adamovi zorica

05.06.2006.

941. dela dunja

05.12.2005.

965. kleflin ana

14.03.2006.

989. uljak ana

02.06.2006.

942. deliimunovi martina

05.12.2005.

966. mikuli mario

22.03.2006.

990. teulat stela

02.06.2006.

943. latkovi anamarija

05.12.2005.

967. stani maja

29.03.2006.

991. kabljanac sonja

06.06.2006.

944. erman tina

05.12.2005.

968. knapi leo

28.03.2006.

992. urkovi ana

07.06.2006.

945. ujevi mario

07.12.2005.

969. rac gordana

28.03.2006.

993. gereci bojana

29.06.2006.

946. miloevi zdenka

12.12.2005.

970. abinun tanija

28.03.2006.

994. duki josipa

12.07.2006.

947. ivko vjekoslav

14.12.2995.

971. papak kristina

28.03.2006.

995. stojanov marin

12.07.2006.

948. ivkovi anamarija

14.12.2005.

972. grbac jasminka

28.03.2006.

996. lidija lovrovi

12.07.2006.

176

997. vranje ana

12.07.2006.

1021. buljan ivan

26.09.2006.

1045. maor ivo

17.11.2006.

998. skoblar petra

12.07.2006.

1022. kiljaica maja

04.10.2006.

1046. franjkovi maja

17.11.2006.

999. bilui iva

12.07.2006.

1023. mamui ivana

04.10.2006

1047. marjanovi melania

07.12.2006.

1000. jakopovi branka

12.07.2006.

1024. svetec danijela

04.10.2006.

1048. paveli tatjana

07.02.2006.

1001. makovec marko

12.07.2006.

1025. prajka zvonimir

09.10.2006.

1049. hajdek krunoslav

19.12.2006.

1002. prevendar vedrana

27.06.2006.

1026. jedvaj morana

09.10.2006.

1050. inkret eljko

20.12.2006.

1003. mikulek andreja

03.07.2006.

1027. kula ivana

06.10.2006.

1051. mami ivica

21.12.2006.

1004. buru antonia

05.07.2006.

1028. ivko ivan

06.10.2006.

1052. ef lana
30.01.2007.

1005. poljiak ante

05.07.2006.

1029. ronevi stjepan

06.10.2006.

1053. rep maja

30.01.2006.

1006. zubi majda

12.07.2006.

1030. gospodneti jasenka

09.10.2006.

1054. janjatovi tanja

30.01.2007.

1007. panjol tamara

12.07.2006.

1031. rudolf maja

09.10.2006.

1055. grubiin bojana

30.01.2006.

1008. doli jurica

12.07.2006.

1032. donevski davor

09.10.2006.

1056. prekupac sanja

30.01.2007.

1009. nallbani dardan

13.07.2006.

1033. dragojevi maja

11.10.2006.

1057. peri sandra

22.02.2007.

1010. mihoti ana

12.07.2006.

1034. jeleni martina

19.10.2006.

1058. petrovi nataa

26.02.2007.

1011. horvat vesna

12.07.2006

1035. rogi tomislav

21.10.2006.

1059. haric anita

28.02.2007.

1012. kesovija ines

12.07.2006.

1036. kutlea maja

27.10.2006.

1060. cicvari jurica

28.02.2007.

1013. jovi martina

12.07.2006.

1037. korda anja

27.10.2006.

1061. stipi ana

28.02.2007.

1014. hendak andrea

11.07.2006.

1038. lovri branka

27.10.2006.

1062. cveni luka

28.02.2007.

1015. popovi sinia

13.07.2006.

1039. smoli marija

27.10.2006.

1063. zenko lorena

13.03.2007.

1016. friganovi ivan

13.07.2006.

1040. kopsa nina

03.11.2006.

1064. babi marina

20.03.2007.

1017. turi maja

19.07.2006.

1041. kovaevi natko

03.11.2006

1065. levar josipa

20.03.2007.

1018. tonkovi antun

19.07.2006.

1042. linji ana

17.11.2006.

1066. umolac vlatka

20.03.2007.

1019. fura marija

13.09.2006.

1043. huseinagi sanja

17.11.2006.

1067. matain hrvoje

20.03.2007.

1020. lelas maja

26.09.2006.

1044. kostjuk aleksandar

17.11.2006.

1068. gavran uro

20.03.2007.

177

1069. golubi ognjen

24.03.2007.

1093. pavlovi ivana

27.07.2007.

1117. irola borka

20.12.2007.

1070. grba ivana

05.04.2007.

1094. gavran bruno

25.09.2007.

1118. jakeli ana

20.12.2007.

1071. miloevi sanja

19.04.2007.

1095. gali eduard

25.09.2007.

1119. blae antonija

20.12.2007.

1072. babi mato

19.04.2007.

1096. tei zvonko

28.09.2007.

1120. uti marko

19.12.2007.

1073. rebrina marko

26.04.2007.

1097. kramer mario

02.10.2007.

1121. novosel dijana

21.12.2007.

1074. zeljko iva

02.05.2007.

1098. vukovi milena

09.10.2007.

1122. halambek robert

16.01.2008.

1075. aponja darka

02.05.2007.

1099. marinkovi nataa

23.10.2007.

1123. brumen mario

29.01.2008.

1076. andabaka katja

09.05.2007.

1100. pavli andreja

23.10.2007.

1124. fabeta vedran

30.01.2008.

1077. dekani marko

17.05.2007.

1101. lazar kristinka

23.10.2007.

1125. mudronja vedran

05.02.2008.

1078. musi kristina

05.06.2007.

1102. krbot marijana

23.10.2007.

1126. habu marko

06.02.2008.

1079. petanjek dubravka

05.06.2007

1103. goreta igor

23.10.2007.

1127. dikanovi kristina

12.02.2008.

1080. albus mirna

05.06.2007.

1104. leskovec tihomir

25.10.2007.

1128. lender ivana

13.02.2008.

1081. bukal nataa

05.06.2007.

1105. kreb tomislav

26.10.2007.

1129. trbojevi zlatko

13.02.2008.

1082. futa nikola

13.06.2007.

1106. dedi matija

31.20.2007.

1130. prgomet kristina

10.03.2008.

1083. babin alen

27.06.2007.

1107. ivankovi ivan

30.10.2007.

1131. herceg ivan

26.03.2008.

1084. bosnar darko

09.07.2007.

1108. bauk stanko

12.11.2007.

1132. bumbak marin

26.03.2008.

1085. ivani snjeana

09.07.2007.

1109. tomai danijel

15.11.2007.

1133. babi nika

26.03.2008.

1086. pendo marijana

11.07.2007.

1110. jakei alen

19.11.2007.

1134. osi kristina

31.03.2008.

1087. lambaa branimir

13.07.2007.

1111. duji blanka

06.12.2007.

1135. zagorac gordan

14.04.2008.

1088. smoljo ruica

11.07.2007.

1112. bela- glas ivana

12.12.2007.

1136. kancir ivan

16.04.2008.

1089. kova ivana

11.07.2007.

1113. toplek tomislav

19.12.2007.

1137. radmanovi jelena

08.05.2008.

1090. rubini matija

11.07.2007.

1114. pancirov ivana

20.12.2007.

1138. rogoi ivana

03.06.2008.

1091. kiinbai jelena

17.07.2007.

1115. dujmui dorela

20.12.2007.

1139. mikuli iva

17.06.2008.

1092. milkovi martina

17.07.2007.

1116. maarevi mladen

20.12.2007.

1140. herold ana

23.06.2008.

178

1141. poldruga petra

23.06.2008.

1165. kovaevi dorotea

30.09.2008.

1189. baica vesna

19.01.2009.

1142. hri marina

26.06.2008.

1166. lukac ivana

30.09.2008.

1190. borovina hrvoje

20.01.2009.

1143. cesarec marijana

30.06.2008.

1167. starevi sanja

30.09.2008.

1191. imunov ida

21.01.2009.

1144. draenovi katarina

02.07.2008.

1168. moslavac nevena

30.09.2008.

1192. benkovi martina

02.02.2009.

1145. au senad
02.07.2008.

1169. korotaj marija

09.10.2008.

1193. plavec ivana

03.02.2009.

1146. luji kristina

09.07.2008.

1170. boi katarina

16.10.2008.

1194. diskordia ivan

04.02.2009.

1147. gveri marijana

09.07.2008.

1171. kriani vjekoslav

27.10.2008.

1195. kovaevi kristina

09.02.2009.

1148. graakovi tanja

14.07.2008.

1172. cerovski barbara

28.10.2008.

1196. marai martina

13.02.2009.

1149. jeli jadran

09.07.2008.

1173. sveak terezija

03.11.2008.

1197. ostoji lana

17.02.2009.

1150. keleti marko

11.07.2008.

1174. zuji anja

10.11.2008.

1198. osi marija

25.02.2009.

1151. vojvodi sanja

11.07.2008.

1175. frani kristina

10.11.2008.

1199. gutea aleksandra

25.02.2009.

1152. gmaz sreka

14.07.2008.

1176. vujevi ana

10.11.2008.

1200. vasik vlatka

26.02.2009.

1153. herjavec slaven

11.07.2008.

1177. urek ana

27.11.2008.

1201. stankovi maja

04.03.2009.

1154. pavi maja

14.07.2008.

1178. sabli damir

05.12.2008.

1202. aban stela

12.03.2009.

1155. zori filip

14.07.2008.

1179. crnkovi vedran

05.12.2008.

1203. zeki ana

12.03.2009.

1156. trbi ivana

14.07.2008.

1180. svilii pavle

05.12.2008.

1204. samoanec ivan

19.03.2009.

1157. hodi lamija

14.07.2008.

1181. japec nikolina

08.12.2008.

1205. laji marko

20.03.2009.

1158. milosavljevi dijana

14.07.2008.

1182. basioli darija

11.12.2008.

1206. peria boica

20.03.2009.

1159. uzelac marija

14.07.2008.

1183. mlinari tomislav

10.12.2008.

1207. zdjelarevi marko

23.03.2009.

1160. jurkovi marta

14.07.2008.

1184. duvani jelena

17.12.2008.

1208. peri bulaja jelena

23.03.2009.

1161. erdec tomislav

04.09.2008.

1185. matijaec hrvoje

18.12.2008.

1209. benke matija

23.03.2009.

1162. budiak marta

18.09.2008.

1186. prkain zrinko

19.12.2008.

1210. tkalec eljka

23.03.2009.

1163. marelja mirna

26.09.2008.

1187. hmelina koraljka

18.12.2008.

1211. radoni kristina

23.03.2009.

1164. baui teo

30.09.2008.

1188. dai boris

19.01.2009.

1212. jurjevi ante

25.03.2009.

179

1213. evra ante

26.03.2009.

1237. brnadi matijana

01.07.2009.

1261. domovi dario

15.09.2009.

1214. funtek krunoslav

06.04.2009.

1238. sablji kornelija

01.07.2009.

1262. muslim tanja

21.09.2009.

1215. buri ana

06.04.2009.

1239. mati ivana

01.07.2009.

1263. mii natalija

21.09.2009.

1216. krajek valentina

06.04.2009.

1240. opar dubravko

02.07.2009.

1264. kozari julija

21.09.2009.

1217. soe josip

06.04.2009.

1241. rezo slavica

02.07.2009.

1265. vukovi iva

21.09.2009.

1218. veraja ivona

07.04.2009.

1242. bari mario

02.07.2009.

1266. andrijaevi nataa

21.09.2009.

1219. vuki zvjezdana

08.04.2009.

1243. neki kristina

07.07.2009.

1267. palo maja

21.09.2009.

1220. pleadin maja

14.04.2009.

1244. medin zvonimir

08.07.2009.

1268. pintar natalija

25.09.2009.

1221. bioi vesna

14.04.2009.

1245. bota josip

09.07.2009.

1269. pavec martina

25.09.2009.

1222. petra stjepan

20.04.2009.

1246. jurlin bartul

13.07.2009.

1270. horvat ela

25.09.2009.

1223. iri mirela

21.04.2009.

1247. haramustek ivana

13.07.2009.

1271. krepi martina

25.09.2009.

1224. urkovi iva

04.05.2009.

1248. petrina ana

13.07.2009.

1272. uka predrag

25.09.2009.

1225. liji aljoa

11.05.2009.

1249. mileti martina

15.07.2009.

1273. topolnjak petra

25.09.2009.

1226. varga nikolina

12.05.2009.

1250. luki branka

15.07.2009.

1274. krsnik ana

28.09.2009.

1227. uljevi maeevi marina

20.05.2009.

1251. vuur kreimir

15.07.2009.

1275. smoli marta

28.09.2009.

1228. siroti iva

02.06.2009.

1252. koruc melita

15.07.2009.

1276. gortan luiza

28.09.2009.

1229. matoevi mario

04.06.2009.

1253. stankovi sonja

15.07.2009.

1277. bak ivana

29.09.2009.

1230. ivoevi doriana

08.06.2009.

1254. basan klara

15.07.2009.

1278. rukavina dominik

29.09.2009.

1231. bajsi dejan

30.06.2009.

1255. dobrota antonija

15.07.2009.

1279. okac ivan

29.09.2009.

1232. badurina dora

30.06.2009.

1256. peruko martina

15.07.2009.

1280. ercegovi ana

29.09.2009.

1233. naki alfirevi daniela

30.06.2009.

1257. prlenda tanja

15.07.2009.

1281. jug petra

29.09.2009.

1234. babi dijana

30.06.2009.

1258. jelavi francinovi sanja

15.07.2009.

1235. mileta mario

30.06.2009.

1259. teti borjana

08.09.2009.

1236. lovri nera

30.06.2009.

1260. stani ivana

10.09.2009.

180

Sveuilini prvostupnici inenjeri grafike tehnologije

1.

marijana odobai
14.07.2008.

21.

dragana sari
26.09.2008.

41.

peanac darko
09.03.2009.

2.

una lei
19.09.2008.

22.

miran vuenovi
26.09.2008.

42.

uran sanja
11.03.2009.

3.

danijela neak
19.09.2008.

23.

maja hadi
30.09.2008.

43.

kei arko
12.03.2009.

4.

martina njavro
10.09.2008.

24.

matejka pukari
29.09.2008.

44.

haistor romina
13.03.2009.

5.

sandra pavazza
26.09.2008.

25.

sanja lepur
01.10.2008.

45.

novakovi marijana.
13.03.2009

6.

bojan kaniaj
25.09.2008.

26.

nikolina juri
02.10.2008.

46.

ivan gruba
06.04.2009.

7.

jelena hajdukovi
25.09.2008.

27.

branimir kreblin
02.10.2008.

47.

tanja hrgovi
07.09.2009.

8.

marinela ini
26.09.2008.

28.

maja mii
02.10.2008

48.

nataa cvii
17.09.2009.

9.

nela augusti
26.09.2008.

29.

kristina tucelj
02.10.2008

49.

neno bakota
21.09.2009.

10.

maja grgurinovi
26.09.2008.

30.

tamara kocet
02.10.2008

50.

bruno tampalija
25.09.2009.

11.

marina barai
26.09.2008.

31.

antonija tare
02.10.2008

51.

martina mazalik
28.09.2009.

12.

tamara tomaegovi
26.09.2008.

32.

ivana milas
02.10.2008

52.

petra malleczek
29.09.2009.

13.

paula yadranka itinski elias

26.09.2008.

33.

mirna kulji
02.10.2008

53.

karolina petravi
29.09.2009.

14.

ivana todorovski
30.09.2008.

34.

elena staver
02.10.2008

54.

suzana cukina
29.09.2009.

15.

kristina kajtar
26.09.2008.

35.

davorin vaner
06.10.2008.

55.

bruno basta
29.09.2009.

16.

dalia urija perez

26.09.2008.

36.

stipe brbi
09.10.2008.

56.

martina kalem
29.09.2009.

17.

ana marija brdar

26.09.2008.

37.

kristina panii
20.10.2008.

18.

katarina opi
26.09.2008.

38.

mandi vjeko
26.02.2009.

19.

andrea kumar
30.09.2008.

39.

matak ante
05.03.2009.

20.

martina tekli
30.09.2008

40.

alijagi maja
05.03.2008.

181

182

Nai prvi susjedi

Srednja grafika kola

2009. godini Grafika kola u Zagrebu proslavila je

ganje Glavna direkcija grafike industrije NR Hrvatske

115. godinjicu postojanja.

iz likvidacijske mase nacionaliziranih tiskarskih podu-

Godine 1886. u Zagrebu su zanat zavrila prva dva

zea i radionica.

grafiara. Osam godina kasnije, 1894. godine, gra-

kola postaje Savezna grafika industrijska kola 1947.

fiku kolu kao prvi organizirani oblik obrazovanja u toj

godine, a 1951. godine Grafika kola s praktinom obu-

struci zavrila je grupa od 19 knjigotiskarskih strojara.

kom. Godine 1962. kola postaje Grafiki kolski centar

Odlukom Nastavnikog vijea Grafike kole u Zagrebu

te krajem iste godine seli na novu lokaciju u Getaldie-

ta je godina uzeta za godinu utemeljenja kole. Tri smo

vu 2, u novu zgradu zajedno s tadanjom Viom grafi-

godine skupljali grau o povijesti kolovanja grafiara i

kom kolom u kojoj se nalazi i danas zajedno s Grafikim

na 14 lokacija nali brojne podatke, to znai da su danas

fakultetom. Godine 1972. kola mijenja naziv u Grafiki

zabiljeena imena skoro svih grafiara u povijesti obra-

srednjokolski centar, a 1981. godine u Grafiki obrazov-

zovanih u Zagrebu.

ni centar Bratstvo i jedinstvo. Od 1991. kola se nazi-

Do godine 1945. kolovalo se oko 1500 grafiara. Poetkom 1946. godine zapoela je s radom kola za izo-

va svojim izvornim imenom Grafika kola u Zagrebu,

kako se i danas zove.

brazbu kvalificiranih radnika svih tadanjih grafi-

Do danas je kolu redovno zavrilo neto preko 11.000

kih zanimanja. Prve kolske prostorije nalazile su se

uenika i preko 2.000 radnika u obrazovanju uz rad.

u Gundulievoj 10, a krajem 1946. godine ustupljen je

kola danas ima 536 uenika, 48 polaznika obrazovanja

dio prostorija Obrtne kole na Trgu marala Tita (danas

uz rad te 70 radnika od ega je 52 nastavnika. Smjerovi

Muzej za umjetnost i obrt ). Godine 1947. kola dobi-

zanimanja su: opi, priprema, tisak, dorada, web dizaj-

va i dio radionikog prostora u istoj zgradi. Sve grafike

ner, medijski tehniar, a u trogodinjoj koli: priprema,

strojeve, ureaje i namjetaj stavila je koli na raspola-

tisak, dorada, grafoslikar i fotograf.

Mr. sc. elimir Grabari,
ravnatelj Srednje grafike kole

183

184

Borongajski kampus Sveuilita u Zagrebu

eposredni susjed Grafikog fakulteta je i znanstveno-uilini kampus Borongaj, sveano otvoren 12.
listopada 2007. godine. Na prostoru bive vojarne
Borongaj Sveuilite je u dogovoru s mzo-om pre-

uzelo devet vojnih objekata na Borongaju i veinu njih

privelo svrsi za potrebe Hrvatskih studija, Edukacijskorehabilitacijskog fakulteta i Fakulteta prometnih znanosti. Paralelno s rekonstrukcijom fakultetskih zgrada
rekonstruiran je objekt za studentski restoran, ureen je
okoli, srce i carnet uspostavili su it-infrastrukturu te
je uspostavljena nova autobusna linija za kampus. Istom
linijom kampus je povezan s Grafikim fakultetom.
Zavretkom poslova prve faze preseljenja na Borongaj
zapoela je druga faza razvoja kampusa priprema podloga za urbanistiki natjeaj te planiranje i programiranje osam novih fakultetskih zgrada i ostalih sadraja.
Budue planiranje i izgradnja studentskih domova na
Borongaju ekaju precizne definicije od mzo-a u pogle-

du tonog definiranja svih potreba kampusa. U tu svrhu

u organizaciji Sveuilita u Zagrebu odrana je i meunarodna arhitektonska radionica Borongaj kampus i
grad, iji je cilj bio razmjenjivanje ideja o nainima na
koji e kampus potaknuti i usmjeriti planiranje i budui
razvoj istonog dijela grada.
Kampus obuhvaa 92.8 hektara povrine, a elja je Sveuilita iskoristiti sve potencijale svojih fakulteta te ih
prezentirati na tom prostoru. Po zavretku izgradnje
njime e se koristiti 35.000 studenata te je to najvea investicija u obrazovanju u posljednjih 150 godina.

185

186

187