You are on page 1of 108

Gospodarski rast,

nova radna mjesta i


drutvena pravednost
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA
Izborni program 2016.

.
o
n
j
o
t
s
o
d
o
r
e
Vj

Drage Hrvatice i Hrvati,


potovane hrvatske dravljanke i dravljani,
pred Vama se nalazi Program Gospodarski rast, nova radna mjesta i drutvena pravednost koji sadri mjere kojima u sljedee
etiri godine elimo zajedno modernizirati Hrvatsku. Kao predsjednik stoerne hrvatske stranke, koju je utemeljio prvi
predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Franjo Tuman, predstavljam Vam na Program kojim traimo Vae povjerenje na
izborima za Hrvatski sabor u nedjelju, 11. rujna 2016. godine.
HDZ je predvodio ostvarenje najvanijih stratekih nacionalnih ciljeva u prijelomnim povijesnim trenutcima od 1989. do danas
stvaranje viestranakog demokratskog poretka, stjecanje neovisnosti i meunarodnog priznanja, pobjede u obrambenom
Domovinskom ratu, uz nemjerljive rtve i doprinos hrvatskih branitelja, izgradnju institucija te pristupanje Hrvatske u NATO
i Europsku uniju. U sloenim tranzicijskim okolnostima bilo je puno uspjeha na koje svi moemo biti ponosni. No, bilo
je i propusta, koje treba ispraviti, osobito kad je rije o iskorjenjivanju siromatva, smanjenju nezaposlenosti te pruanju
pomoi najranjivijim drutvenim skupinama.
Hrvatska je slobodna drava radinih i dobronamjernih ljudi koji vole svoje i uvaavaju druge. Sada je vrijeme za zapoinjanje
novog poglavlja kojim emo odgovoriti na kljune izazove suvremenog hrvatskog drutva u drugom desetljeu 21. stoljea.
Nova ambiciozna i dosljedna politika HDZ-a hrvatskim ljudima omoguit e politiku stabilnost, pravnu sigurnost, pouzdan
okvir za gospodarski rast te drutvenu ukljuenost i solidarnost. Ove ciljeve ostvarit emo vjerodostojnim ljudima i
kvalitetnim Programom.
Na Program utemeljen je na znanstvenom pristupu u svakoj od naznaenih politika, a rezultat je rada naih najboljih
strunjaka. Posebno smo inzistirali da svaka mjera koju predlaemo ima konkretnu podlogu tako da moemo s punom
odgovornou poruiti da je rije o Programu koji je istodobno ambiciozan, ostvariv i razvojan. Glavni je cilj ovog Programa
oivotvorenje vizije napredne i uspjene Hrvatske, prosperitetne i ureene drave jednakih mogunosti za sve koji svojim
radom ele zajedniki boljitak.
Uvjeren sam da e naa jasna vizija i kvalitetne javne politike sadrane u Programu Gospodarski rast, nova radna mjesta i
drutvena pravednost pridobiti Vae povjerenje i da e nakon 11. rujna 2016. HDZ, zajedno s partnerima, predvoditi Hrvatsku
u ostvarenju novih nacionalnih zadaa i suoavanju s europskim i globalnim izazovima.

mr. sc. Andrej Plenkovi


predsjednik Hrvatske demokratske zajednice

Sadraj
06 Saetak
10

01 Poslovno okruenje, poduzetnitvo i investicije

10
12
15

Poticajno poslovno okruenje


Razvoj obrtnitva, malog i srednjeg poduzetnitva
Rast investicija

17

02 Obrazovanje, znanost i sport

17
Obrazovanje
23
Znanost i istraivanje
24
Inovacije
27 Sport
30

03 Gospodarstvo, poljoprivreda i ruralni razvoj

30
Poljoprivreda i ruralni razvoj
35 Turizam
38 Energetika
41
Ekologija, odrivi razvoj i zatita okolia
44
Prometna i irokopojasna infrastruktura
46 Reindustrijalizacija

51

04 Kreiranje radnih mjesta i zapoljavanje

51
52
54

Nova radna mjesta u gospodarstvu


Uinkovito, razvijeno i ureeno trite rada
Poticanje zapoljavanja i obrazovanja mladih i dugotrajno nezaposlenih

56

05 Demografska obnova, obitelj i mladi

56
Demografski razvitak, populacijska politika i revitalizacija
57 Obitelj
58 Mladi
59
Zaustavljanje iseljavanja i povratak iseljenih
61

06 Javna uprava, pravna sigurnost i borba protiv korupcije

61
63
66
68

Modernizacija rada javne uprave


Pravna stabilnost
Aktivacija i bolje upravljanje dravnom imovinom
Digitalno drutvo

70

07 Javne financije i monetarna politika

70
72
73
75
76

Dugorona odrivost javnih financija


Porezni sustav
Upravljanje javnim dugom
Rjeavanje problema insolventnosti stanovnitva i privatnog sektora
Monetarna politika

77

08 Ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske

77
80

Odrivi razvoj opina, gradova i upanija


Uspjeno koritenje EU fondova

82

09 Zatita socijalno najugroenijih, zdravstvo,


solidarnost i partnerstva

82
Sustav socijalne skrbi
87 Zdravstvo
90
Umirovljenici i mirovinski sustav
92
Udruge civilnog drutva
92
Vjerske zajednice
92
Nacionalne manjine
93
Ravnopravnost spolova
95

10 Bogatstvo hrvatskog drutva u Europi

95
Povijesna uporita
96
Hrvatski branitelji i Domovinski rat
97
Hrvatska kultura i batina
100 Mediji
101

11 Nacionalna sigurnost i obrana

104

12 Europska Hrvatska i vanjska politika

Saetak
Svjetsko gospodarstvo postalo je pod utjecajem globalizacijskih procesa fleksibilno, otvoreno i integrirano. Tehnoloki
napredak, inovacije, znanje, obrazovanje, slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala generatori su rasta i potiu na stalne
promjene koje su neophodne za razvoj i podizanje nacionalne konkurentnosti.
Dio smo Europske unije, konkurentnog okruenja u kojemu je potrebna izvrsnost za opstanak i uspjeh. Meutim, rezultati
istraivanja poput izvjea o globalnoj konkurentnosti, lakoi poslovanja, ljudskom kapitalu, startupovima, ICT-u, talentima,
stupnju digitalizacije, pokazuju da Hrvatska znaajno zaostaje za svijetom, osobito za dravama Europske unije. Dok se
druge drave mijenjaju te kroz nova znanja i inovacije prilagoavaju i razvijaju, Hrvatska svojom zatvorenou za promjene
kontinuirano pada u odnosu na ostale. Prema Godinjaku svjetske konkurentnosti, u razdoblju od 2008. do 2015. zabiljeen
je pad od 9 pozicija (sa 49. mjesta na 58.), dok se prema Izvjeu o globalnoj konkurentnosti u istom razdoblju uoava pad
od 16 pozicija (sa 61. mjesta na 77.).
Imamo potencijal i resurse (47. mjesto od 187 prema Izvjeu o drutvenom razvoju, 36. od 124 prema Indeksu drutvenog
kapitala), ali ne znamo njima upravljati. Vlada Kukuriku koalicije ocijenjena je 2015. godine kao esta najgora na svijetu
(139. od 144 vlade koje je ocjenjivao Svjetski gospodarski forum), kao neuinkovita, rastrona, spora, bez ideja, cilja, vizije,
strategije i plana. Ovom ocjenom dodatno je potvren zakljuak da Hrvatskoj najvie nedostaje dobra organizacija rada i
upravljanje.
Usporedba makroekonomskih pokazatelja Hrvatske s najslabije razvijenim dravama lanicama (deset drava srednje i
istone Europe iz petog i estog vala proirenja) ukazuje na isto. Hrvatska je na kraju 2015. bila na dnu usporedbi po bilo
kojem od pokazatelja: od najnieg gospodarskog rasta, najnie industrijske proizvodnje, izvoza temeljenog na prodaji roba
inozemnog porijekla te je tako Hrvatska postala poznata izvoznica banana i automobila, do najnegativnije neto meunarodne
investicijske pozicije, najnie zaposlenosti i najmanjeg udjela aktivnog stanovnitva u radno sposobnom stanovnitvu.
Naalost, po nekim smo pokazateljima i u vrhu, poput najveega duga i deficita ili najvee stope nezaposlenosti.
Sve ove trendove i pokazatelje moemo i moramo promijeniti. Mala smo ekonomija s puno potencijala. Kada sve resurse
stavimo u funkciju i dobro se organiziramo, imat emo prostora za pametna ulaganja, vee plae i mirovine te openito
bolji standard naih graana temeljen na kvalitetnom ekonomskom rastu. Mjerama, usmjerenim na racionalizaciju
dravne potronje kroz bolju organizaciju, ubrzavanje i smanjivanje skupih i dugotrajnih administrativnih procedura,
moemo ostvariti utede i olakati poslovanje poduzetnika i svakodnevni ivot graana. Mjerama na prihodnoj strani, kroz
proirivanje porezne baze i smanjivanje sive ekonomije, mogu se poveati ukupni prihodi prorauna. Tako se stvara prostor
za smanjivanje prevelikih poreza koji gue nau ekonomiju, od ogromnog PDV-a do poreza na dohodak i dobit. Tako se stvara
i prostor za ulaganja u pokretae rasta poput obrazovanja, znanosti, zdravstva, a da ne govorimo o obitelji, djeci i mladima,
bez kojih nema budunosti ili umirovljenicima kojima moramo osigurati dostojanstveno starenje.
Hrvatskoj je neophodno potreban zaokret, odluna vlada, s vizijom i znanjem, koja e reformirati javnu upravu i uiniti
ju servisom graanima i poduzetnicima, financijski sustav staviti u funkciju razvojnih poduzetnikih projekata, osnaiti
obrazovni i znanstveni sustav te ga u potpunosti povezati s gospodarstvom, javna poduzea uiniti konkurentnima,
pomoi poduzetnicima da snize ulazne trokove te se kvalitetno pozicioniraju na jedinstvenom tritu jaajui ulogu
izvoznika. Neophodne su vlada i institucije koje e razvijati kulturu dijaloga i raditi na principu partnerstva u zajednitvu
sa svim segmentima drutva. Polazei od svega navedenoga, od meunarodnih i domaih znanstveno-istraivakih studija
iskustava drugih drava i znanja koja imamo kao najjaa i najvea politika stranka u Hrvatskoj, sastavili smo program ijom
emo realizacijom ostvariti gospodarski rast i razvoj Hrvatske, kreiranje radnih mjesta, socijalnu pravednost i demografsku
obnovu.

Novi koncept razvoja gospodarstva temeljit emo na izgradnji poticajnog, jednostavnog i sigurnog poslovnog okruenja u
kojemu je privatni sektor nositelj ekonomskog razvoja drave, temeljenog na principima socijalne osjetljivosti, solidarnosti
i partnerstva. Izgradit emo drutveno okruenje u kojemu e pojedinci oslobaati svoj kreativni i stvaralaki potencijal,
drutvo pravednosti u kojemu vraamo dostojanstvo radu, a radnicima osiguravamo sigurnost i stabilnost.
Svim naim ljudima koji ive u siromatvu i socijalno su iskljueni posvetit emo posebnu pozornost i osigurati ivot dostojan
ovjeka. Bez dobro educiranih, talentiranih i motiviranih pojedinaca, bez drutvenog okruenja u kojemu se vodi posebna
skrb za svakoga ovjeka i obitelj nema niti odrivog razvoja gospodarstva.
Program se sastoji od dvanaest poglavlja razraenih kroz tri tematske cjeline:
1. Gospodarski rast i nova radna mjesta; 2. Demografska obnova i izgradnja institucija; 3. Drutvo pravednosti.
U prva etiri poglavlja detaljno su razraene teme vezane uz gospodarski rast i nova radna mjesta. U ovom dijelu programa
detaljno smo definirali na koji nain planiramo kreirati nova radna mjesta, kako emo pokrenuti poduzetnitvo i gospodarstvo
te na koji emo nain znanost i obrazovanje staviti u funkciju gospodarstva.
Malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima olakat emo poslovanje uklanjanjem administrativnih prepreka, ubrzavanjem
procedura i pojeftinjenjem javnih usluga. Izradit emo kartu investicija za cijelu Hrvatsku s popisom imovine, trokova
ulaganja, potrebnih dozvola i poticaja koji se za ulaganje mogu ostvariti. Olakat emo realizaciju investicija kroz rjeavanje
vlasnikih odnosa, spajanje katastra i zemljinih knjiga te osiguranje brzog, jednostavnog, transparentnog i jeftinog
ishoenje dozvola za gradnju. Neiskoritenu dravnu imovinu stavit emo u funkciju gospodarstva, smanjiti optereenje
gospodarstva administrativnim trokovima te uvesti cjelovito rjeenje za e-usluge javne uprave.
Modernizirat emo obrazovni i znanstveni sustav kako bi bio u funkciji jaanja ljudskih potencijala i potreba gospodarstva.
Nastavit emo kurikularnu reformu i uz postizanje ireg drutvenog konsenzusa uvest emo znanja budunosti u obrazovne
i znanstvene institucije. Osigurat emo dostupnost obrazovanja svima te emo udvostruiti broj stipendija za uenike i
studente. Prilagodit emo sustav obrazovanja tritu rada i uvesti dualno strukovno obrazovanje kao jamstvo sigurnog
posla. Organizirat emo inkubatore, jedan za vie fakulteta, u kojima e se mladi povezivati u timove i interdisciplinarnim
znanjima osmiljavati ideje i osnivati startupove za koje emo osigurati financijska sredstva. U sustavu znanosti kontinuirano
emo poveat izdvajanja za istraivanja i razvoj s ciljem dostizanja razine od 2% BDP-a, uvesti sustav znanstvenih novaka,
osnovati novi hrvatski fond za istraivanje, razvoj i inovacije te poreznim olakicama poticati ulaganja u startupove.
Gospodarski razvoj temeljit emo na strateki planiranom razvoju svih naih podruja, na tehnolokim, poslovnim i
socijalnim inovacijama. Zatitit emo domau proizvodnju te proizvoaima osigurati cjenovno prihvatljive i dostupne
sirovine i energiju, obrazovanu radnu snagu, dobru prometnu povezanost, brzu i uinkovitu administraciju i povoljne izvore
financiranja. Poticat emo razvoj malih obiteljskih gospodarstava i njihovo povezivanje kroz proizvoake organizacije i
poljoprivredne centre, poticati mlade na ostanak u ruralnom podruju i bavljenje poljoprivredom, a za financijsku podrku
razvoju poljoprivrede i ruralnog prostora osnovat emo agrarnu banku. Poticanjem gospodarskog rasta uz proaktivnu politiku
zapoljavanja, kreirat emo 180.000 novih radnih mjesta pa e tako stopa zaposlenosti porasti sa sadanjih 60% na 68%.
Uvest emo IN-WORK naknade, to znai da e se naknade za nezaposlene, socijalne naknade ili mirovine, moi zadrati
u potpunosti ili djelomino ovisno o ostvarenoj visini dohotka.
Mladima emo za pokretanje posla osigurati povoljne kredite u iznosu do 350.000 kuna, a mjeru strunog osposobljavanja
proirit emo i na mlade sa zavrenom srednjom strunom spremom. Poslodavci e pet godina biti osloboeni plaanja
doprinosa na plau za zapoljavanje na neodreeno vrijeme osoba do 35. godine ivota.

Sljedea etiri poglavlja vezana su uz demografsku obnovu i izgradnju institucija. Glavne teme su: jaanje obitelji, stvaranje
sigurnog drutvenog okruenja u cilju zaustavljanja dugotrajnog trenda prirodnog pada stanovnitva, jaanje pravne
sigurnosti, borba protiv korupcije, stabilne javne financije i ravnomjeran razvoj Hrvatske.
Novom populacijskom politikom poticat emo osnivanje obitelji to ukljuuje niz mjera poput delimitiranja rodiljne
i roditeljske naknade za drugih est mjeseci, poveanja jednokratne naknade za svako novoroeno dijete te definiranja
statusa roditelja odgojitelja u obiteljima s etvero i vie djece koji e imati pravo na plau. U cilju pravedne raspodjele
uvest emo jedinstvenu djeju naknadu za svu djecu neovisno o sustavu poreza na dohodak. Osnovat emo alimentacijski
fond za djecu u cilju njihove zatite od nemara i zanemarivanja roditelja obveznika uzdravanja te emo umjesto djece
provoditi mehanizme naplate duga. Poticat emo povratak iseljenika u Hrvatsku, promicati prava Hrvata u BIH, ukljuiti ih u
drutveno-politiki ivot Hrvatske i omoguiti im da svojim znanjem i iskustvom doprinesu razvoju domovine.
Modernizirat emo javnu upravu koja e biti partner i na usluzi graanima i poduzetnicima, a nagraivanje zaposlenih
temeljiti na rezultatima rada i izvrsnosti. Digitalizirat emo sve procese, uvesti brzi irokopojasni pristup internetu do
svakog kuanstva te razvijati digitalno drutvo. Decentralizirat emo upravljanje dravnom imovinom, restrukturirati javna
poduzea, depolitizirati uprave te poveati upravljaku autonomiju i odgovornost. Jaat emo neovisnost pravosua i
inzistirati na borbi protiv svih vrsta kriminala i korupcije. Poveat emo pravnu sigurnost i uinkovitost pravosudnog sustava
te skratiti trajanje sudskih postupaka kao i smanjiti broj nerijeenih predmeta.
Uredit emo javne financije i voditi odgovornu fiskalnu politiku kojom emo do kraja mandata uravnoteiti proraun i smanjiti
udio javnog duga u BDP-u za vie od 10 postotnih bodova, ime emo poboljati kreditni rejting i tako utjecati na smanjenje
kamata dravi, poduzetnicima i svim graanima. Provest emo cjelovitu poreznu reformu i uspostaviti pravedan, stabilan,
odriv, jednostavan i konkurentan porezni sustav. Poveanjem neoporezivog dijela dohotka na 3.750 kuna, omoguit emo
poveanje plaa zaposlenih. Gospodarstvo emo rasteretiti smanjenjem neporeznih davanja, kao i smanjenjem stope poreza
na dobit.
Smanjit emo opu stopu PDV-a na 24% u drugoj, a na 23% u zadnjoj godini mandata te emo uvesti niu stope PDV-a na
dobra i usluge koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, na isporuku elektrine energije, kao i na djeju hranu i pomagala
te pogrebne usluge. Posebno emo voditi brigu o blokiranim graanima te emo otpisati njihov dug prema dravi, lokalnim
jedinicama te komunalnim i drugim dravnim poduzeima do iznosa glavnice duga u visini jedne prosjene plae uveano za
sve kamate. Izmjenama Ovrnog zakona izuzet emo mogunost ovrhe nad jedinom nekretninom te poveati dio plae koji
se izuzima iz ovrhe, a duniku omoguiti da prije pokretanja ovrhe iznese sve injenice koje mu idu u prilog u cilju postizanja
dogovora.
Poticat emo ravnomjeran razvoj Hrvatske u suradnji s lokalnim jedinicama. Broj upanija neemo mijenjati ve e one postati
glavni nositelji novog razvojnog ciklusa. Provest emo kako fiskalnu tako i funkcionalnu decentralizaciju prenoenjem dijela
ovlasti i odgovornosti, uz ukidanje preklapanja poslova te poticati na izvrsnost u radu. Lokalnim jedinicama prepustit emo
porez na dohodak od kamata te porez na promet nekretnina koji emo smanjiti s 5% na 4%.
Redefinirat emo statistike regije i izmijeniti kartu regionalnih potpora kako bi poduzetnici u manje razvijenim podrujima
mogli ostvariti vee poticaje za projekte. Poveanjem uinkovitosti upravljanja EU fondovima te prilagoavanjem potrebama
korisnika, svaki raspoloivi euro iz EU fondova iskoristit emo za ravnomjeran razvoj Hrvatske.
U treoj cjelini koja obuhvaa zadnja etiri poglavlja programa, u sreditu su ljudi, svaki ovjek pojedinano, njegove
vrijednosti, jedinstvenost i potreba da se realizira u drutvu. Drutveno okruenje gradimo na principima pravednosti,
solidarnosti, partnerstva i zatite socijalno najugroenijih. U ovom dijelu programa takoer su istaknute vrijednosti naeg
naroda duboko ukorijenjene u bogatu hrvatsku povijest, tradiciju i kulturu.

S obzirom na izazove dananjice posebna pozornost posveena je pitanjima nacionalne sigurnosti i obrane te vanjske
politike i diplomacije.
Uinkovitim sustavom socijalne skrbi, kroz uspostavu jedinstvenog centra za socijalne naknade, definiranjem zajamenog
minimuma sredstava koji mora imati svaki graanin, unaprjeenjem rada centara za socijalnu skrb i obiteljskih centara te
razvojem socijalnih usluga na lokalnoj razini, osigurat emo da sredstva dobiju oni kojima su najpotrebnija. Umirovljenicima
emo omoguiti dostojanstven ivot te osigurati poveanje mirovina za 5% do kraja mandata. Provest emo mjere za
unaprjeenje i racionalizaciju rada zdravstvenih ustanova, sustavno smanjenje nepotrebnih trokova uz viu kvalitetu
pruenih zdravstvenih usluga. Ukinut emo liste ekanja za hitne preglede te ograniiti vrijeme ekanja na maksimalno
6 mjeseci za one koji nisu hitni. Poveat emo broj lijenika u primarnoj zdravstvenoj zatiti, a hitnu medicinsku pomo
reorganizirati kako bi jamila brz pregled i postavljanje dijagnoze.
Njegovat emo povijesna uporita i vrijednosti koje je promicao te postignua koja je ostvario tvorac suvremene hrvatske
drave i prvi hrvatski predsjednik, dr. sc. Franjo Tuman. titit emo dostojanstvo i dignitet hrvatskih branitelja i Domovinskog
rata, a Vukovar emo proglasiti podrujem od posebnog pijeteta prema rtvama. Donijet emo Jedinstveni zakon o hrvatskim
braniteljima iz Domovinskog rata i lanovima njihovih obitelji koji e objedinjavati sva prava i osigurati njihovu dosljednu
primjenu. Hrvatskim jezikom, kulturom i batinom koje emo uvati i poticati, kontinuirano emo doprinositi bogatstvu
europske obitelji.
Zalagat emo se u medijskom prostoru za pluralizam, profesionalnost i raznolikost medija te emo inzistirati na potivanju
medijskih sloboda.
Uspostavit emo uinkovit sustav domovinske sigurnosti kao odgovor novim sigurnosnim izazovima. U kontekstu borbe
protiv terorizma, osigurat emo snaniju suradnju obavjetajnih i sigurnosnih slubi te bolju zatititu dravne granice.
Modernizirat emo Oruane snage Republike Hrvatske te osigurati da ulaganja u njihovo opremanje budu u funkciji jaanja
razvoja hrvatske vojne industrije. titit emo sigurnost naih graana te raditi na to brem razminiranju cijelog hrvatskog
teritorija.
Provodit emo aktivnu vanjsku politiku usmjerenu na zatitu i promicanje nacionalnih interesa. Osnait emo srednjoeuropsku
dimenziju Hrvatske. Jaat emo bilateralnu i multilateralnu meunarodnu suradnju te stvarati nova strateka partnerstva
Hrvatske unutar EU-a, odravati i unaprjeivati kvalitetne politike i gospodarske odnose sa svim kljunim dravama
svijeta, posebno sa SAD-om. Podupirat emo Bosnu i Hercegovinu i ostale drave jugoistone Europe na njihovom putu
prema lanstvu u europskim i transatlantskim integracijama. Zauzet emo se za ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog
naroda u BiH. Vodit emo kontinuirani dijalog sa susjedima u cilju rjeavanja preostalih otvorenih pitanja, ukljuujui pitanja
razgranienja, kao i paket pitanja u odnosima sa Srbijom koji su posljedica velikosrpske agresije na Hrvatsku.
Sigurni smo da je Hrvatskoj mjesto meu razvijenim dravama lanicama EU-a. Na program predstavlja cjelovito rjeenje
za izazove pred kojima se Hrvatska nalazi. Uinkovitom provedbom mjera iz programa, uz odlunu i strunu vladu koja
je sposobna napraviti iskorak prema novom nainu razmiljanja i djelovanja, Hrvatska vie nee biti samo drava velikih
potencijala, ve drava uspjenih projekata.
Spremni smo na veliki posao koji je pred nama, pozivamo vas da nam date svoje povjerenje i da zajedno ispiemo novu
stranicu uspjene hrvatske povijesti.

10

01 Poslovno okruenje,
poduzetnitvo i
investicije
Nai jaki mikro, mali i srednji poduzetnici i obrtnici
najbolja su pozivnica investitorima.

Pozitivno, sigurno i stabilno poslovno okruenje jedan je od preduvjeta za odluku


poduzetnika o pokretanju ili irenju poslovanja u Hrvatskoj. Naa vizija budueg
poslovnog okruenja u Hrvatskoj proizlazi iz primjera najboljih praksi funkcioniranja
socijalno-trine ekonomije u Europi i svijetu. Afirmirat emo privatni sektor kao
kljuan nositelj ekonomskog razvoja drave. Pritom emo posebnu pozornost
posvetiti potpori i razvoju obrtnitva, malog i srednjeg poduzetnitva kao najjaem
pokretakom potencijalu hrvatskog gospodarstva.

Poticajno poslovno okruenje


Na je cilj u stimulativnom poslovnom okruenju jaati poduzetnitvo kako bi se
u Hrvatskoj stvarala snana izvozna, inovativna i drutveno odgovorna poduzea
prepoznatljiva u svijetu. Stvaranjem prijateljskog poslovnog okruenja stvorit
emo preduvjete za poveanje investicija, rast zaposlenosti i ivotnog standarda
naih graana.
Hrvatska bez prepreka

Izgradit emo Hrvatsku bez administrativnih prepreka u kojoj e poduzetnici


neometano raditi i ulagati u nove projekte. Poduzetnici su izloeni visokom
administrativnom teretu, kako u pogledu trokova tako i u pogledu sloenih
procedura. Gospodarski sektor suoen je s nepredvidljivim promjenama uvjeta
poslovanja, sloenim zakonodavnim okvirom, stalnim poreznim promjenama te
dugim i sporim pravnim procedurama.

Uklanjanje administrativnih prepreka


Glavna podruja rada na poboljanju poslovne i investicijske klime su uklanjanje
regulatornih i administrativnih prepreka i optereenja poslovanju, nastavak
liberalizacije i reforme trita usluga, razvoj elektronikih postupaka za pokretanje
i obavljanje poslovanja, daljnje smanjenje i ukidanje neporeznih davanja, reforma
javne nabave kroz pojednostavljenje i digitalizaciju. Provest emo sustavna
rjeenja na smanjivanju administrativnog optereenja gospodarstva i promjene u
cilju smanjenja udjela administrativnih trokova u gospodarstvu.

11
E-uprava tedi vrijeme i novac
Graani i poduzetnici trebaju moderne integrirane usluge koje nee troiti
njihovo vrijeme i novac, a to emo postii izgradnjom brze, fleksibilne i uinkovite
administracije.
Uvest emo e-upravu na svim razinama kako bismo proirili spektar digitalnih
javnih usluga i elektronskih procedura te emo promovirati koritenje usluga
e-uprave u poslovanju. Uvoenje e-potpisa imat e vanu ulogu u ubrzavanju,
pojednostavljenju i pojeftinjenju procesa registracije trgovakih drutava i
pokretanja poslovanja. U okviru reforme trita usluga razvit emo elektroniku
jedinstvenu kontakt toku za usluge kao portal koji objedinjava informacije o
uvjetima poslovanja na tritu usluga te nudi poveznice na elektronike postupke
radi lakeg pristupa uslunim djelatnostima i pokretanju posla. Cjelovito rjeenje
za e-usluge uspostavit emo do kraja 2018. godine.

Bre i jeftinije javne usluge

Brzo dobivanje dozvola sa to manje papira


Osigurat emo brzo, jednostavno, transparentno i jeftino ishoenje akata za
gradnju bez nepotrebnih dupliranja i zakonskih optereenja. Smanjit emo
procedure i vrijeme izdavanja svih dozvola vezanih za gradnju. Dio javnih ovlasti
prenijet emo na ovlatene pravne i fizike osobe pa e tako izvatke iz registara
moi izdavati ovlatenici, akte za gradnju manje zahtjevnih graevina ovlateni
arhitekti, a provedbe odreenih elaborata provodit e direktno ovlateni geometri.
Poveat emo vrste objekata za koje nije potrebno ishoditi akt za gradnju te
e ih biti mogue graditi samo temeljem glavnog projekta. Takoer, produit
emo rokove vaenja akata za gradnju. Promijenit emo pravila glede provedbe
katastarskih elaborata za linijske objekte u postupku ishoenja dozvola i u
bitnomu emo izmijeniti geodetski elaborat kao podlogu za projektiranje. Donijet
emo novi Pravilnik o jednostavnim graevinama i drugim radovima, kojim e se
jasno razluiti vrste radova, potrebna dokumentacija i pravno postupanje prije
izvoenja radova. Ubrzat emo proces upisa vlasnitva u zemljine knjige tako
to emo propisati maksimalan broj dana za provedbu upisa. Omoguit emo
lake procedure kao to je na primjer online uknjiba. Unaprijedit emo okvir za
vanjskotrgovinsku razmjenu smanjenjem broja potrebnih dokumenta.

Bre i lake do dozvola za gradnju

Bri upis vlasnitva

Projekt nad projektima rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa


Nerijeeni imovinsko-pravni odnosi jedna su od najveih prepreka ulaganjima i
realizaciji projekata. Pokrenut emo poseban program i uskladiti zemljinoknjino
i katastarsko stanje te urediti vlasnike odnose. U samo 5 mjeseci sve smo
zemljinoknjine odjele i katastarske urede u Hrvatskoj implementirali u
Zajedniki informacijski sustav (ZIS). U roku od dvije godine spojit emo katastar
i zemljine knjige u jednu instituciju. Aktivno emo krenuti u nove izmjere i
sreivanje stanja, to e kroz jednu instituciju biti ubrzano i znatno jeftinije. Na
ovaj nain izbjei emo lutanje po institucijama; umjesto dvije imat emo jednu
evidenciju, jedan postupak i dvostruko nie trokove; smanjit e se mogunost
zlouporabe i poveati pravna sigurnost to e neminovno dovesti do porasta
investicija.

Spajanje katastra i zemljinih knjiga

12
Nastavit emo s digitalizacijom podataka i procesa kako bismo olakali
investicijske procese i poveali transparentnost. Svaki graanin i investitor u
svakom e trenutku znati status svoje nekretnine, stanje predmeta i oekivani
dovretak postupanja te dobiti sve potrebne podatke za planiranje investicije na
toj nekretnini. Nastavit emo razvoj informacijskog sustava prostornog ureenja
te sustava e-dozvola, e-planovi, e-nekretnine, e-arhiv, e-inspekcija, u cilju
racionalizacije i transparentnosti postupaka izdavanja akata. Kako bismo dodatno
otklonili prepreke ulaganjima, izmijenit emo Zakon o izvlatenju i odreivanje
naknade.

Dravna imovina u potpori irenja poslovanja poduzetnika i obrtnika

Aktivacija dravne imovine kroz


dugorone koncesije i javnoprivatno partnerstvo

Dopunit emo Zakon o poticanju ulaganja i poduzetnikoj infrastrukturi kroz


aktivaciju neaktivne dravne imovine u poduzetniki pothvat na dva naina. Prvi
se odnosi na aktivaciju neiskoritenih nekretnina u korist poduzetnikih ideja.
Drugi se odnosi na aktivaciju neiskoritenih nekretnina u korist opina, gradova
i upanija. Neaktivna imovina bit e sredstvo izgradnje novih poduzetnikih
potpornih institucija, ukljuujui tehnoloke parkove, poduzetnike inkubatore i
akceleratore. Besperspektivne vojne i ostale nekretnine i zemljita u vlasnitvu
drave stavit emo u funkciju gospodarstva - prvenstveno kroz modele dugoronih
koncesija i javno-privatnog partnerstva.

Jedinstveno inspekcijsko tijelo


Sprjeavanje sive ekonomije i rada na crno, zatita potroaa, zatita svih oblika
vlasnitva, kontrola kvalitete hrane, zatita okolia te pravilna provedba ugovora
javne nabave postat e glavne zadae dravnog nadzora. Formirat emo jedinstveno
inspekcijsko tijelo odnosno Dravni inspektorat s jasno definiranim inspekcijskim
ovlastima.

Razvoj obrtnitva, malog i srednjeg poduzetnitva


Mali i srednji poduzetnici i obrtnici zapoljavaju 66,8% ukupno zaposlenih u
Hrvatskoj te vie od polovine svih zaposlenih u realnom sektoru, dok u novostvorenoj
vrijednosti sudjeluju s 56,2%, a u izvozu s 48,5%. Nai uspjeni mali i srednji
poduzetnici i obrtnici najbolja su pozivnica stranim ulagaima i kapitalu, novim
znanjima, tehnologijama i inovacijama. Novi procvat hrvatskog gospodarstva
mogu je prije svega jaanjem obrtnitva, malog i srednjeg poduzetnitva, od onih
tradicijskih preko turistikih i poljoprivrednih pa sve do visoko inovativnih. Budui
da mala i srednja poduzea jo uvijek nisu uspjela iskoristiti potencijal jedinstvenog
trita, suraivat emo s drugim dravama lanicama na poboljanju integracije
jedinstvenog trita i razmjeni najboljih praksi te tako postii bolju regulatornu
suradnju sa svim dravama lanicama na europskoj razini.

Poticanje partnerstva, povezivanja i umreavanja


Promicat emo sveobuhvatni koncept afirmacije poduzetnitva na svim razinama
obrazovanja u cilju izgradnje poduzetnikog mentaliteta, stjecanja poslovnih
vjetina i znanja neophodnih za razvoj ideja i pokretanje poslova.

13
Promovirat emo i financijski stimulirati interesno povezivanje i umreavanje
hrvatskih proizvoaa po regijama i djelatnostima, stvaranje klastera i drugih oblika
poslovnih mrea radi poveanja konkurentnosti na domaem i meunarodnom
tritu te ouvanja postojeih radnih mjesta i stvaranja novih. Aktivno emo
poticati sustavno povezivanje gospodarskih subjekata u proizvodnji proizvoda i
razvoju usluga visoke dodane vrijednosti. Poticat emo razvoj novih tehnologija te
ulaganja u istraivanje i razvoj jer su u tom podruju znaajne mogunosti za razvoj
i konkurentnost hrvatskih poduzea.

Partnerstvo i suradnja poduzetnika


kao izvor konkurentnosti

Prepoznatljivost hrvatskih proizvoda


Pokrenut emo program jaanja domae proizvodnje temeljen na jasnoj i
transparentnoj projekciji domaih potreba i mogunostima vlastite proizvodnje.
Povezivanjem i zajednitvom zelene i plave Hrvatske otvorit emo nove trine
prilike te potaknuti realizaciju proizvodnih potencijala.
Poticat emo razvoj originalnih hrvatskih proizvoda i marki, hrvatskog dizajna te
inovativnih proizvoda i rjeenja. U suradnji s poduzetnicima i obrtnicima razvit emo
transparentne modele sudjelovanja hrvatskih poduzetnika i obrtnika u postupcima
javne nabave. Slijedit emo europske trendove i koristei najbolje prakse osigurati
veu zastupljenost domaih proizvoda i usluga u javnim nabavama.

Domai proizvodi i usluge u


javnim nabavama

Poticanje ulaganja u istraivanje i inovacije


Poticat emo ulaganja u istraivanje i inovacije te intenzivirati komercijaliziranje
rezultata istraivanja i inoviranja kroz osnivanje novih poduzea. Posebno e vanu
ulogu imati javni sektor u poticanju inovacija kroz ulaganja u modernizaciju i nove
naine rada. Istraivanja i inovacije kljuno su vani za konkurentnost, uspjenost
i rast malih i srednjih poduzetnika. Iskoristit emo sve mogunosti koje prua
program Obzor 2020 u cilju stvaranja kvalitetnijeg i sadrajnijeg okruenja za
podrku istraivakim i inovacijskim aktivnostima malih i srednjih poduzetnika.

Prometna i poduzetnika infrastruktura


Ulagat emo u popratnu infrastrukturu kako bismo uinili prometne potencijale
atraktivnijima, od luka preko eljeznica do rijenog i pomorskog prometa, za
vanjskotrgovinsku razmjenu i kako bismo to bolje iskoristili povoljan geografski
poloaj koji imamo. Dobro opremljena i razvijena poduzetnika infrastruktura,
blizina europskih drava i brzi pristup meunarodnim tritima bit e pozivnica i
poticaj domaim i stranim poduzetnicima za poslovanje u Hrvatskoj.

Diplomacija u potpori poduzetnicima


Osnait emo diplomaciju koja e pomoi poduzetnicima u izlasku na strana
trita. Uspostavit emo novu kulturu dijaloga izmeu poslovnih subjekata i drave
te osigurati bolju i uinkovitu suradnju dravnih tijela, Hrvatske gospodarske
komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske obrtnike komore, sa strukovnim
organizacijama i institucijama u pripremi mjera i aktivnosti usmjerenih na poticanje
gospodarstva i poduzetnitva.

Nova kultura dijaloga izmeu


drave i poduzetnika

14
Jaanje socijalnog poduzetnitva
Posebnu emo pozornost posvetiti socijalnom poduzetnitvu kao jednom od
generatora razvoja cjelokupnog hrvatskog drutva. Socijalne poduzetnike odlikuju
visoki drutveni, okolini i gospodarski ciljevi i oni odluuju najmanje 75% svoga
profita ili vika vrijednosti reinvestirati u zajednicu. Socijalno poduzetnitvo vidimo
kao nain aktiviranja i zapoljavanja koji e u Hrvatskoj imati sve vei znaaj.

Novih 7.000 radnih mjesta u


socijalnom poduzetnitvu

Podupirat emo bavljenje socijalnim poduzetnitvom razliitih dionika, poduzea,


udruga, zadruga, zaklada. Zalagat emo se za osnivanje socijalno-poduzetnikih
inkubatora i osiguravati uinkovito koritenje sredstava Europskog socijalnog
fonda za poticanje, promicanje, osiguranje zapoljavanja i povoljnog kapitala kroz
financijske instrumente, kao i obrazovanje o socijalnom poduzetnitvu. Takoer,
poticat emo zapoljavanje hrvatskih branitelja, mladih, kao i osoba s invaliditetom
u socijalnom poduzetnitvu. Nakon niza godina stagnacije socijalno poduzetnitvo
konano zauzima mjesto koje smo predvidjeli jo 2010. - kao generator razvoja
lokalne zajednice, generator zapoljavanja osoba u nepovoljnom poloaju i novi
oblik poslovanja. U naredne etiri godine na razliite socijalno-poduzetnike
projekte izdvojit emo vie od 200 milijuna kuna, a zaposliti najmanje 7.000 osoba.

Financijsko rastereenje i novi izvori sredstava

Nova karta regionalnih potpora za


vee poticaje poduzetnicima

Ulazak u sustav PDV-a tek od


300.000 kuna

Bespovratnim sredstvima, povoljnim izvorima financiranja i inovativnim


financijskim instrumentima stimulirat emo otvaranje i razvoj poduzea i obrta
u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manje razvijenim regijama odnosno u ruralnom
podruju, ratom stradalim podrujima, brdsko-planinskim podrujima i na otocima.
Kreirat emo novu kartu regionalnih potpora jer samo ujednaeno razvijena
Hrvatska moe biti garancija kvalitetne i uspjene budunosti. Poticat emo
osnivanje novih poduzea putem mjera za podrku poduzetnitvu te osigurati
pristup inovativnim izvorima financiranja kroz stvaranje mrea poslovnih anela,
fondova poduzetnikog kapitala, projektnih obveznica i crowdfunding.
Vaan korak u kreiranju pozitivne poslovne klime i poticanju poduzetnitva
napravit emo u poreznom rastereenju poduzetnika kroz cjelovitu poreznu
reformu, prije svega smanjenjem stope poreza na dobit i smanjenjem broja
parafiskalnih nameta koji oteavaju njihovo poslovanje. Novi porezni okvir, pored
poticajnog karaktera u odnosu na poduzetnitvo, investicije i zapoljavanje, bit
e stabilan i predvidiv. Pojednostavit emo sustav prijave povrata PDV-a, kao i
sustav poslovanja poduzetnika s Poreznom upravom, Carinskom upravom i drugim
dravnim institucijama te podii prag za ulazak u sustavu PDV-a na 300.000 kuna.
Nastavit e se smanjivanje i ukidanje parafiskalnih, odnosno neporeznih
davanja koja optereuju kako poduzetnike tako i graane i predstavljaju teret u
smislu novanog iznosa, ali i vremena koje je potrebno uloiti za udovoljavanje
administrativnim zahtjevima. Ukupan uinak smanjenja treba biti najmanje 0,1%
BDP-a godinje. U cilju sprjeavanja uvoenja novih administrativnih optereenja
uvest emo procjenu uinaka propisa na malo i srednje poduzetnitvo (MSP test),
koji e osigurati primjenu lakih reima za sektor malog i srednjeg poduzetnitva,
kao i uvoenje izuzea od navedenih ogranienja za mikro tvrtke.

15
Krediti za investicije uz kamatnu stopu od 0,5%
Pokrenuli smo znaajnu reformu izvora financiranja za hrvatsko poduzetnitvo. Na
temelju prepoznatih potreba trita i poduzetnika izraeni su novi instrumenti,
ukljuujui mikro i male zajmove, individualna i portfeljna jamstva te subvencije
kamatne stope, koji e se provoditi kroz strukturne fondove te uvelike olakati
poduzetnicima pristup financiranju u nadolazeem periodu. Novim financijskim
instrumentima, s najveim kreditnim potencijalom, poduzetnicima emo
osigurati povoljnija jamstva za poduzetnike projekte, po najpovoljnijim uvjetima
na tritu, s iznimno niskim kamatnim stopama. Poduzetnicima su za nove
investicije od lipnja na raspolaganju krediti po kamatnoj stopi od 0,5%. Kroz etiri
nova financijska proizvoda (Mikro krediti, Mali krediti, Ograniena portfeljna
jamstva i Pojedinana jamstva), koja e provoditi HAMAG-BICRO, malim i
srednjim poduzetnicima osigurano je gotovo 1,2 milijarda kuna te oekujemo
realizaciju povoljnih kredita za malo i srednje poduzetnitvo u iznosu od oko 4,5
milijarda kuna.

Rast investicija
U modernim razvijenim dravama investicije predstavljaju neizostavan imbenik
ekonomskog rasta i razvoja. Na je cilj Hrvatsku uiniti najprivlanijom dravom
za izravna domaa i strana ulaganja u skupini novih drava lanica koja e na
meunarodnoj razini biti prepoznata kao inovativna, perspektivna i otvorena
drava sa stabilnim pravnim okruenjem. Uz jaanje investicijskog potencijala
naih poduzetnika, znaajnu pozornost posvetit emo privlaenju izravnih stranih
ulaganja, ali ne onih koji e stimulirati uvoz ve onih koji imaju veliki potencijal
rasta. Provodit emo novu strategiju privlaenja izravnih stranih ulaganja koja e
ciljati greenfield ulaganja i ulaganja u izvozne industrije. Poveanje priljeva izravnih
stranih ulaganja potaknut e poveanje kapitalnih investicija u Hrvatskoj, vodei
do stalnog poveanja produktivnosti rada. Odravanjem produktivnosti rada na
konkurentnoj razini u usporedbi s dravama iste razine, otvorit emo priliku za
postizanje dugotrajnog razdoblja rasta BDP-a, uz konstantno smanjivanje stope
nezaposlenosti.

Vea ulaganja znae veu


produktivnost, konkurentnost i
rast BDP-a

Karta investicija s popisom trokova i poticaja


Uz pouzdan, stabilan i predvidiv pravni i ekonomski okvir, stvaranje povoljnog
poslovnog okruenja te jaanje poslovne, prometne i energetske infrastrukture,
rast domaih i inozemnih privatnih investicija osigurat emo i dobro strukturiranim
projektima na koje e se pozivati investitori.
Izradit emo kartu moguih investicija u cijeloj Hrvatskoj s popisom trokova
ulaganja, dozvola koje je potrebno ishoditi te poticaja koji se daju za realizaciju
projekata. Kao sastavni dio karte investicija bit e katalog dravne imovine
i registar brownfield i greenfield projekata koji su spremni za realizaciju, a
koji e sadravati sve potrebne podatke: vlasniko stanje, prostorno-plansku
dokumentaciju, infrastrukturnu opremljenost. Ulagaima u nove proizvodne
kapacitete u Hrvatskoj (greenfield ulaganja) omoguit emo brzu realizaciju i
podrku administracije s jednog mjesta. Njihov uspjeh je uspjeh svih nas.

Karta investicija s popisom imovine,


trokova, dozvola i poticaja

16
Javne investicije
Javne investicije imaju vanu ulogu i predstavljaju neizostavan doprinos
ekonomskom rastu. Investicijski potencijal drave bit e usmjeren ka stvaranju
preduvjeta za ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske kroz strateke kapitalne
projekte, prvenstveno one koje imaju potencijal za financiranje iz europskih
sredstava poput: Peljekog mosta, projekata navodnjavanja i zatite od poplava,
izgradnje eljeznikih pruga te rekonstrukcije i dogradnje morskih, rijenih i zranih
luka, poduzetnikih centara i inkubatora. Izvore sufinanciranja stratekih projekata
Hrvatske, uz kvalitetnu pripremu i snanu aktivnost diplomacije, pronai emo
i u novom Europskom fondu za strateke investicije te europskim financijskim
institucijama.

17

Obrazovanje,
znanost i sport

02

Kroz moderan obrazovni i znanstveni sustav razvijat emo


inovativno, kreativno, samoinicijativno i hrabro drutvo s
mladima koji su spremni za poslove budunosti.

Obrazovanje je preduvjet razvoja ljudskih potencijala u Hrvatskoj, javno je dobro


i nedvojbeno je nacionalni prioritet. Unaprjeenje sustava odgoja i obrazovanja
od strateke je vanosti, kako za razvoj pojedinca tako i za razvoj drutva i
gospodarstva. Modernizacija obrazovnog i znanstvenog sustava kljuna je u
postizanju drutvenog razvoja i gospodarskog rasta. Poticanje na izvrsnost i
motiviranje nastavnika i uenika, usklaivanje obrazovanja i znanosti s potrebama
gospodarstva i tritem rada te cjeloivotno uenje, nae su strateke smjernice
kojima emo sustav uiniti kvalitetnijim, konkurentnim i usporedivim s najboljim
obrazovnim i znanstvenim sustavima u Europi i svijetu. Obrazovanje i znanost u
funkciji gospodarstva, uz inovacije i kreativnost, temelji su modernog i odrivog
razvoja.

Obrazovanje
Kroz najbolju europsku praksu u reformi obrazovanja te cjeloivotnim obrazovanjem
omoguit emo modernizaciju hrvatskog gospodarstva utemeljenog na znanju.
Djecu, uenike, studente, odgojitelje, uitelje, nastavnike, strune suradnike,
ravnatelje, profesore vidimo kao istinski ljudski kapital te emo i dalje nastaviti i
ustrajati na kompetentnosti kao glavnoj poluzi napretka Hrvatske, kao i na potpori
djeci, uenicima, studentima te njihovim roditeljima.
Poveat emo sredstva za obrazovanje i nastaviti sa zapoetim promjenama u
obrazovanju radi osiguranja kvalitete i unaprjeenja sustava. Podupirat emo
poduzetnitvo i poduzetnike inicijative, poticati njihovo povezivanje sa znanou
te intenzivno povezivati obrazovni sustav s potrebama gospodarstva.

Vie sredstava za obrazovanje

Nastavak kurikularne reforme


Nastavit emo s reformom sustava odgoja i obrazovanja u ije sredite stavljamo
razvoj svakog djeteta i uenika; osposobljavanje djece, mladih i odraslih za
cjeloivotno uenje te prilagoavanje promjenama u svim podrujima ivota.
Kurikularna reforma i njezin nastavak osnova su kvalitetnih promjena i procesa
modernizacije u sustavu odgoja i obrazovanja koji se u Hrvatskoj moraju dogoditi.

Nastavak kurikularne reforme,


konsenzusom do znanja za
budunost

18

Budunost je tu, uenje mora


poeti odmah i od malih nogu

Smatramo da upravo zbog vanosti ove reforme za budunost i razvoj Hrvatske,


moramo postii iri drutveni dogovor te ukljuiti, uvaiti i pomiriti razliite
pristupe i miljenja. Samo tako e ovaj vaan proces imati dugoronu stabilnost
i izbjei podlonost promjenama ovisno o preferencijama politikih stranaka. Uz
to, bez podizanja kvalitete rada i drutvenog ugleda uitelja, bez unaprjeenja
razvojnog potencijala odgojno-obrazovnih ustanova, bez razvoja cjelovitog
sustava podrke uenicima, bez ujednaavanja i podizanja pedagokih standarda
te uvoenja sustava kvalitete, nema niti uspjene provedbe kurikularne reforme.
Inzistirat emo na znanjima budunosti, uenju robotike i programiranja jo u
djejim vrtiima, kao i dva strana jezika.

Djeji vrtii dostupni svima


Djeji vrtii za svu djecu i
pristupane cijene za roditelje

Pokrenut emo inicijativu dogradnje postojeih i izgradnju novih vrtia, uz trajno


praenje demografskog stanja te demografsku projekciju na lokalnoj razini.
Smanjit emo velike regionalne razlike u dostupnosti, kvaliteti i cijeni predkolskog
odgoja i obrazovanja, u cilju poveanja dostupnosti i kvalitete te ujednaavanja
cijena predkolskog odgoja i obrazovanja. S tim u svezi snano emo poduprijeti
maksimalni obuhvat djece programom predkole, znaajnim ulaganjima u izgradnju
novih vrtia putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj kako bi rani i
predkolski odgoj bio ravnomjerno dostupan na podruju cijele Hrvatske. Cilj nam
je da u svim lokalnim jedinicama cijena bude prihvatljiva roditeljima i usklaena s
njihovim mogunostima te da za one s najniim primanjima vrti bude besplatan.

Opremljene, ureene i dostupne kole za svu djecu

Lake torbe, besplatne knjige i


subvencioniran prijevoz uenika

Nastavit emo graditi racionalnu i uinkovitu mreu kola i obrazovnih programa u


cilju uspostave funkcionalno opremljenih kola iji programi zadovoljavaju razvojne
potrebe uenika, osiguravaju jednake mogunosti kolovanja i stjecanje temeljnih
kompetencija za nastavak obrazovanja ili pristup tritu rada. Teit emo pravinom
i ujednaenom odgojno-obrazovnom sustavu koji e svakom ueniku, neovisno o
mjestu stanovanja, drutveno-ekonomskom statusu ili osobnim mogunostima,
omoguiti optimalno razvijanje njegovih potencijala. Sukladno s tim, dogradnjom
i rekonstrukcijom postojeih te izgradnjom novih osnovnih i srednjih kola kao i
njihovim opremanjem, postii emo efekt ravnomjernoga razvoja prema kojemu e
svako dijete u Hrvatskoj imati jednake uvjete kolovanja. Uenicima srednjih kola,
iz obitelji loijeg imovinskog statusa, osigurat emo besplatan prijevoz, a za sve
ostale zadrat emo subvencionirani model srednjokolskog prijevoza, usklaen
s imovinskim cenzusom. Nakon provedene kurikularne reforme osigurat emo
besplatne udbenike i laku kolsku torbu za sve uenike osnovne kole.

Popravljanje materijalnog i drutvenog statusa nastavnika


Bolji uvjeti rada i vee plae za
uitelje i nastavnike

Kako bismo popravili materijalni status uitelja i nastavnika koji su za svoj rad
potplaeni, uvest emo potpuno novi sustav napredovanja i nagraivanja uitelja
i nastavnika. Nagraivat emo izvrsnost, a dio plae uitelja i nastavnika bit e
fleksibilan i vezan uz posebne rezultate rada. Radit emo i na izgradnji svijesti o
odgojiteljskom, uiteljskom i nastavnikom poslu kao drutveno vrijednom te na
ugledu odgojiteljske, uiteljske i nastavnike profesije u drutvu.

19
Shodno tomu osobitu emo pozornost posvetiti dugoronoj strategiji trajnoga
profesionalnog razvoja i usklaivanju sustava inicijalnog obrazovanja,
pripravnitva i strunog usavravanja, kao i podizanju kvalitete rada i drutvenog
ugleda odgojitelja, uitelja i nastavnika. Kvalitetni i motivirani odgojitelji, uitelji i
nastavnici temelj su svih kvalitetnih promjena u obrazovanju.

Poticanje rada s nadarenim uenicima


Kriterije izvrsnosti ugraivat emo u cijelu obrazovnu vertikalu. U cilju poticanja
izvrsnosti uspostavit emo centre u kojima e se raditi s nadarenim uenicima i koji
e biti u funkciji potrebe darovitih uenika. Takoer, uspostavit emo mehanizme
nagraivanja uenika i njihovih mentora koji na meunarodnim i dravnim
natjecanjima postiu iznimne rezultate.

Rano prepoznavanje i sustavan


rad s talentima

Osiguravanje pomonika u nastavi i u djejim vrtiima


Nastavit emo s daljnjim unaprjeenjem inkluzivnog odgoja i obrazovanja sukladno
meunarodnim i nacionalnim propisima. Uinkovitim koritenjem sredstava
iz EU fondova nastavit emo s osiguravanjem pomonika u nastavi i strunih
komunikacijskih posrednika uenicima s tekoama u razvoju. Uz postojei program
pomonika u nastavi, uvest emo pomonike i u djejim vrtiima. Osiguravanjem
profesionalne, programske i materijalne potpore omoguit emo ukljuenost djece
i uenika s tekoama u razvoju u ivot vrtia, kole i zajednice kojoj pripadaju, u
cilju podizanja kvalitete njihova ivota.

Novi program pomonika u


djejim vrtiima

Uvoenje vrednovanja obrazovnih institucija


Nastavit emo s reformskim procesima temeljenima na kompetencijskom pristupu
obrazovanju i uenju, uspostavljanju standarda osiguranja kvalitete obrazovnih
ustanova, trajnom strunom usavravanju svih zaposlenih u sustavu, posebice
odgojitelja, uitelja, nastavnika i strunih suradnika kao neposrednih nositelja
odgojno-obrazovnog rada i glavnih nositelja promjena, unaprjeenja i poboljanja
odgojno-obrazovnog sustava. Isto tako nastavit emo s daljim razvojem vanjskog
vrednovanja i samovrednovanja. Osobitu emo pozornost posvetiti organizaciji i
provedbi vanjskog vrednovanja obrazovnih ishoda u sustavu osnovnog obrazovanja,
nacionalnih ispita te ispita dravne mature kao sastavnica vanjskog vrednovanja i
samovrednovanja u sklopu sustava odgoja i obrazovanja. Osnait emo nadzor nad
provedbom upisne politike sukladno drutvenim i gospodarskim potrebama, kao
jo jednim dijelom sustava osiguranja kvalitete.

Fleksibilnost kolskih programa


Omoguit emo fleksibilnost kolskih programa (gimnazija i strukovna kola) kroz
pohaanje izborne i fakultativne nastave kako bi se poticala vea kreativnost
uenika i izbor predmeta radi osobnog razvoja uenika i potreba trita rada.
Posebnu pozornost u srednjim strukovnim kolama posvetit emo fleksibilnosti u
pogledu mjesta i vremena uenja kako bi se uenje temeljeno na radu moglo lake
i uinkovitije provoditi.

Fleksibilnost programa za veu


kreativnost i osobni razvoj uenika

20
Poticat emo strukovne kole da se pozicioniraju na tritu i da kroz djelatnosti
unutar obrazovnih sektora ostvaruju vlastite prihode kako bi uenici mogli
sudjelovati u itavom procesu od ideje do proizvoda i kupca.

Uvoenje dualnog obrazovanja

Novi nain obrazovanja kao


jamstvo sigurnog posla

Povezivanje obrazovnog sektora s potrebama gospodarstva, kao i izrada projekcija


buduih potreba gospodarstva, jedan je od temeljnih izazova s kojima se obrazovni
sektor suoava posljednjih godina, pogotovo ako uzmemo u obzir da je gospodarski
ciklus u odreenim gospodarskim granama bitno skraen u posljednjih 10 godina.
Uvoenjem novog oblika strukovnog obrazovanja dualnog obrazovanja koji emo
poticati, na najbolji mogui nain prevladat emo spomenute izazove. U dualnom
obrazovanju poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama te zajedno
odluuju koliko e uenika upisati (usklaivanje upisnih kvota s potrebama
gospodarstva). Uenici se osposobljavaju upravo za ona znanja i vjetine koja
e im u buduem radu trebati (usklaivanje obrazovnih programa s potrebama
gospodarstva). Budui da poslodavci kroz politiku ljudskih potencijala znaju i
planiraju koliko e im radnika i kojih profila u budunosti trebati, dualno obrazovanje
najbolji je sustav za predvianje buduih potreba gospodarstva jer predvianja rdi
samo gospodarstvo bez posrednika (ministarstva, HZZ-a, Agencije i sl.).

Obrazovanje odraslih

Kontinuirano usavravanje temelj je


konkurentnosti pojedinca i
drutva u cjelini

Obrazovanje odraslih u globalnim procesima postaje sve vaniji instrument za


postizanje konkurentnosti svake drave. U cilju razvoja modernog i fleksibilnog
sustava obrazovanja odraslih temeljenog na cjeloivotnom uenju, provodit emo
aktivnosti osvjeivanja javnosti o vanosti i vrijednosti obrazovanja i cjeloivotnog
uenja kako bi se motivirao i poveao broj ukljuenih u programe obrazovanja
odraslih radi stjecanja novih i usavravanja postojeih kompetencija, to pridonosi
prilagodljivosti radne snage, a time i veoj zapoljivosti pojedinaca. Poveat emo
udio odraslih osoba koje se obrazuju i osposobljavaju te raditi na veem ukljuivanju
poslodavaca (partnerstva poslodavaca i obrazovnih ustanova) u sustav obrazovanja
odraslih. Radit emo na priznavanju i vrednovanju neformalnog (organizirani
proces uenja koji ne dovodi do novih kvalifikacija) i informalnog (nije organizirano
i strukturirano, nenamjerno uenje) uenja kako bi se poveala zapoljivost osoba
te uzele u obzir razliite vjetine koje su osobe stekle u raznim procesima izvan
formalnog obrazovanja.

Kvalitetan sustav visokog obrazovanja


Razvoj Hrvatske te konkurentnost hrvatskog gospodarstva temelji se na znanju
i vjetinama, ije je polazite u kvaliteti obrazovnih institucija na svim razinama
te standardima i kvalifikacijama koje pruaju obrazovni programi. Osobito emo
poticati razvoj sveuilinih i strunih studijskih programa u STEM podruju i
drugim podrujima koja e doprinositi ukupnom drutvenom razvoju. Stimulirat
emo princip integriranosti sveuilita (zajedniko koritenje svih nastavnih
i znanstvenih potencijala na sveuilitu), binarni model visokog kolstva i
obrazovanja (sveuiline i veleuiline-strune studijske programe) kao javnog
dobra.

21
Poticat emo razvoj doktorskih kola (okrupnjavanje doktorskih studija na
sveuilitima) te suradnju sveuilita i znanstvenih instituta u njihovoj izvedbi.
Organizirat emo inkubatore jedan za vie fakulteta, u kojima e se poticati
mlade da se povezuju u timove i interdisciplinarnim znanjima osmiljavaju ideje
i osnivaju startupove. Za realizaciju ideja kroz poslovne pothvate u startupove
osigurat emo povoljne zajmove i garancije te povezivati mlade sa zainteresiranim
poduzetnicima/ulagaima.

Timovi mladih u inkubatorima na


fakultetima razvojna su snaga
Hrvatske

Popravljanje materijalnog statusa profesora i znanstvenika


Kako bismo popravili materijalni status profesora i znanstvenika na fakultetima i
visokim uilitima koji su za svoj rad potplaeni, uvest emo potpuno novi sustav
njihovog napredovanja i nagraivanja. Novi sustav temeljit e se na veoj autonomiji
visokih uilita i znanstvenih instituta i fleksibilizaciji odreenog dijela primanja
profesora i znanstvenika. Kroz sustav napredovanja i nagraivanja profesore e se
poticati na osmiljavanje i provedbu projekata zajedno sa studentima te njihovu
primjenu u gospodarstvu.

Poticanje projekata suradnje s


gospodarstvom

Programsko financiranje visokokolskih institucija


Promjenama zakonodavnog okvira uspostavit emo mehanizme programskog
financiranja tako da e po programskim ugovorima financijska sredstva predviena
za financiranje odreenih programa biti prebaena na sveuilita. Takav nain
financiranja omoguit e visokokolskim institucijama, odnosno njihovim
elnicima i sastavnicama, veu autonomiju ali i odgovornost pri planiranju i
provedbi istraivakih aktivnosti, samostalnom planiranju i razvoju ljudskih
potencijala uz autonoman stimulativan sustav nagraivanja zaposlenika. Kljunu
ulogu u financiranju imat e nacionalna sredstva kojima e se osigurati stabilnost
rada, stimulirati poticanje istraivakih partnerstva i jaanje sustava potpore
za kvalitetne mlade profesore i istraivae, podupirati razvoj novih tehnologija
i inovacija te dodatno osigurati potrebna logistika i financijska potpora za
sudjelovanje hrvatskih znanstveno-istraivakih institucija u meunarodnim
projektima, posebice onima koje financira EU.

Analiza i unaprjeenje Bolonjskog procesa


Budui da je proteklo vie od 10 godina od uvoenja tzv. Bolonjskog procesa, provest
emo njegovu temeljitu i kritiku analizu. U skladu s uspostavom Europskog
kvalifikacijskog okvira i Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), naglasak e biti
na prilagoenosti kvalifikacija potrebama trita rada i njihovo redefiniranje u
nacionalnim okvirima.
U cilju unaprjeenja kvalitete visokog obrazovanja kroz razvoj i provedbu HKO-a
uz bolju suradnju s gospodarskim asocijacijama: izradit emo i razviti standarde
djelominih i cjelovitih kvalifikacija; razvit emo nove i unaprijediti postojee
studijske programe; razvit emo i/ili prilagoditi provedbu studijskih programa
za pristupnike koji dolaze iz sfere rada te emo razviti i/ili omoguiti provedbu
programa strunog i kontinuiranog usavravanja nastavnog osoblja iz sustava
odgoja i obrazovanja.

Vea autonomija i odgovornost


visokokolskih institucija kroz
programsko financiranje

22
Besplatno redovito studiranje

Dvostruko vei broj stipendija

Svim redovitim studentima na javnim visokim uilitima osigurat emo besplatno


studiranje dok ispunjavaju uvjete studija. Osim toga, dodatno emo razviti sustav
ciljanih stipendija kao poticaj za upis studija deficitarnih struka. Provest emo
petogodinji projekt u vrijednosti od 375 milijuna kuna za stipendije s posebnim
naglaskom na STEM podruje, ime e se izdvojeni iznos za stipendiranje
studenata gotovo udvostruiti jer emo imati dodatnih 75 milijuna kuna godinje.

Besplatna prehrana, smjetaj i prijevoz za studente


Jednake anse za studiranje svima

Iz sredstava Europskog socijalnog fonda osigurat emo besplatnu prehranu,


smjetaj i prijevoz studentima u skladu s imovinskim cenzusom. Uz to, kontinuirano
emo raditi na unaprjeenju studentskog standarda. Na primjer, u Hrvatskoj
62,5% redovitih studenata studira izvan prebivalita, dok postojei kapaciteti
studentskog smjetaja pokrivaju tek 15,1% studenata izvan prebivalita. Stoga
je u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj za modernizaciju, unaprjeenje
i proirenje infrastrukture studentskog smjetaja osigurano ukupno 934 milijuna
kuna. Sredstva su osigurana za izgradnju dodatnih 3.000 leajeva i obnovu 5.000
postojeih leaja u razdoblju do 2020., a usmjerena su na: studentski smjetaj
u Kampus Sveuilita u Rijeci, Sveuilini kampus Varadin, Studentski dom u
Virovitici, Studentski dom u akovcu, Studentski dom u Dubrovniku i Studentski
dom u Osijeku te na rekonstrukciju stare zgrade Studentskog doma u Osijeku i
rekonstrukciju Studentskog centra u Zagrebu.

Meusveuilina suradnja
Poticat emo meusveuilinu suradnju u Hrvatskoj radi stratekog usmjeravanja
cijelog sustava temeljenog na izvrsnosti studija, uz izbjegavanje nepotrebnog
preklapanja. To znai da emo poticati razvoj najboljih studija na pojedinim
sveuilitima, odnosno odreenog broja izvrsnih i prilagoenih studijskih programa
koji imaju meunarodno prihvatljivu kvalitetu. Time emo otvoriti prostor i veoj
mobilnosti studenata, kako unutar Hrvatske tako i na meunarodnoj razini.

Internacionalizacija hrvatskog sustava studiranja


Meunarodnom razmjenom
znanstvenika do novih znanja

U cilju poveanja internacionalizacije hrvatskog sustava visokog obrazovanja,


poticat emo izvoenje modula (kolegija), studija, zdruenih studija domaih i
inozemnih visokoobrazovnih institucija, kratkih studijskih programa i doktorskih
studija na stranim jezicima. Promicat emo hrvatski sustav visokog obrazovanja u
inozemstvu putem publikacija, promotivnih materijala, web stranica, sudjelovanja
na meunarodnim sajmovima visokog obrazovanja i sl.

Uvoenje sustava znanstvenih novaka


Novi program znanstvenih novaka
za zadravanje talenata i
razvoj novih znanja

Uvest emo novi program znanstvenih novaka kako bismo najbolje mlade ljude
zadrali u Hrvatskoj. Povezat emo ga s gospodarstvom te uspostaviti jasne linije
odgovornosti ustanova i mentora za uspjeh mladih istraivaa. Osim toga, novim
sustavom osigurat emo zadravanje izvrsnih mladih znanstvenika u znanosti

23
i visokom obrazovanju i poticati visoko kolovane ljude s doktoratima da rade u
javnom i privatnom sektoru. Cilj je kroz etverogodinje razdoblje poveati broj
asistenata/doktoranada u znanstveno-istraivakim ustanovama na 1.000. U tu
svrhu pored proraunskih sredstava iskoristit emo 75 milijuna kuna Europskog
socijalnog fonda. Dodatnih 75 milijuna kuna iz istog izvora iskoristit emo za
potpore poslijedoktorandima i mlaim iskusnim istraivaima. Kako bismo u
Hrvatskoj zadrali najbolje mlade znanstvenike, u ije je obrazovanje drava uloila
vie desetaka milijuna kuna, osigurat emo subvencionirane kamatne stope za
rjeavanje stambenog zbrinjavanja za mlade istraivae.

Znanost i istraivanje
Stratekim pristupom istraivanjima na dravnoj razini uinit emo sustav
znanosti u Hrvatskoj uinkovitijim, meunarodno prepoznatljivim i pokretaem
razvoja gospodarstva i drutva u cjelini. Kontinuirano emo poveavati izdvajanja
iz prorauna za znanost i istraivanje. Poticat emo i financiranje znanstvenih
projekata te obnovu i unaprjeenje istraivake infrastrukture iz EU fondova, a
nizom mjera stimulirat emo i privatni sektor na ulaganje u istraivanje. Cilj nam
je podii izdvajanja za istraivanje i razvoj na 2% BDP-a do kraja mandata i tako
smanjiti nastali veliki jaz u odnosu na ostale europske drave.

2% BDP-a za istraivanje i razvoj

Programsko financiranje znanstvenih instituta


Sustav viegodinjeg institucijskog financiranja postupno emo zamijeniti
programskim financiranjem znanstveno-istraivakih ustanova. Sredstva za
ovaj oblik financiranja znanstveno-istraivakog rada znaajno emo poveati u
odnosu na dosadanji iznos od 50 milijuna kuna godinje, odnosno za 100% kroz
etverogodinje razdoblje. Pored kriterija izvrsnosti koji je sada glavni kriterij pri
raspodjeli sredstava, procjenjivat emo i stvarne trokove predloenih istraivanja.
Projektnim kompetitivnim financiranjem istraivanja poticat emo izvrsnost i
meunarodnu prepoznatljivost. Sredstva za projektno kompetitivno financiranje
istraivanja takoer emo poveati kroz etverogodinje razdoblje i to za 50%
sadanjeg iznosa od 88 milijuna kuna godinje. Ciljanim istraivanjima omoguit
emo rjeavanje drutvenih izazova (klimatske promjene, okoli, zdravlje i sl.).
Pokrenuto je projektno financiranje ciljanih istraivanja u podruju klimatskih
promjena ukupne vrijednosti 17 milijuna kuna. Sline programe ciljanih istraivanja
proirit emo i na druga podruja odnosno druge drutvene izazove (hrana, zdravlje,
sigurnost, migracije). Sadanje ope kompetitivno financiranje proirit emo na
ciljana istraivanja usklaena s prioritetima Strategije pametne specijalizacije
Republike Hrvatske i okvirnog programa EU-a za istraivanje i inovacije Obzor 2020.

Direktne i indirektne potpore i pomo za prijavu projekata na EU


fondove
Poticat emo umreavanje hrvatskih istraivaa u cilju ukljuivanja u Europski
istraivaki prostor. Poticat emo prijavljivanje projekata u okviru programa
Obzor 2020. Financiranjem iz prorauna ciljanih istraivanja i umreavanjem
kroz programe ERA-NET, potaknut emo vee prijavljivanje i posljedino vee
financiranje istraivanja iz programa Obzor 2020.

Ciljanim istraivanjima do rjeenja


drutvenih izazova

24
Razvit emo mehanizme nagraivanja visoko ocijenjenih prijava koje nisu
financirane zbog male prolaznosti.

Ulaganje u znanstveno-istraivaku opremu

Dvostruko vie sredstava za


istraivaku infrastrukturu

Na otvorenoj indikativnoj listi za pripremu zaliha infrastrukturnih projekata


za Europski fond za regionalni razvoj trenutno se nalaze 42 projekta vrijedna
viestruko vie od operativnim programom predvienih sredstava (1,7 milijarda
kuna), to garantira da e sva raspoloiva sredstva biti povuena. Izmjenom
Operativnog programa Konkurentnost i kohezija udvostruit emo raspoloiva
sredstva i raspisati poziv na dostavu projektnih prijedloga vrijedan 600 milijuna
kuna. Kriteriji poziva bit e izvrsnost i relevantnost istraivake infrastrukture
odnosno planiranih istraivanja.

Inovacije
Jedan je od naih glavnih ciljeva sustavno i operativno provoenje politika i mjera
za poveanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Te politike ukljuuju, osim
mjera poboljanja poslovnog okruenja u cilju pokretanja novih inicijativa i poslovnih
pohvata, s naglaskom na malo i srednje poduzetnitvo i mjere uvoenja strukturnih
promjena u gospodarstvu koje se odnose na modernizaciju, diverzifikaciju, tranziciju
i radikalne promjene te poticanje razvoja snane industrijske osnove koja e biti
konkurentna na svjetskom tritu kroz jaanje inovacijskog potencijala i primjenu
najnovijih istraivakih i tehnolokih dostignua u razvoju novih proizvoda i usluga.
Upravo e ulaganje u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije biti kljuni generator
koji e pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i biti imbenik u podizanju dodane
vrijednosti, poveanju produktivnosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u
sljedeih nekoliko godina.

Pametna specijalizacija

Koncentracija resursa i inovacije


temelj su odrivog rasta i razvoja

Hrvatska je mala drava s otvorenim gospodarstvom i ogranienim prirodnim i


financijskim resursima stoga moramo gospodarski razvoj graditi na inovacijama i
novim tehnologijama. Kako bismo bili to uinkovitiji, pametnom specijalizacijom
i koncentracijom resursa na tematska prioritetna podruja, hrvatsko gospodarstvo
usmjerit emo prema aktivnostima koje su utemeljene na znanju kako bi se
iskoristio teritorijalni kapital koji Hrvatska ima, uzimajui u obzir resurse, tradiciju
u industrijskoj proizvodnji, sposobnost za inovativnost i kreativnost kao osnovne
imbenike pokretanja gospodarskog rasta i razvoja.
Podrku za istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije koncentrirat emo na pet
tematskih prioritetnih podruja koja su definirana u okviru Strategije pametne
specijalizacije Republike Hrvatske 2016. 2020., a to su: Zdravlje i kvaliteta ivota
(farmaceutika, bio-farmaceutika, medicinska oprema i ureaji; zdravstvene usluge
i nove metode preventivne medicine i dijagnostike; nutricionizam), Energija i odrivi
okoli (energetske tehnologije, sustavi i oprema; ekoloki prihvatljive tehnologije,
oprema i napredni materijali), Promet i mobilnost (proizvodnja dijelova i sustava
visoke dodane vrijednosti za cestovna i eljeznika vozila; ekoloki prihvatljiva
prometna rjeenja; inteligentni transportni sustavi i logistika),

25
Sigurnost (kibernetika sigurnost; obrambene tehnologije i proizvodi dvojne
namjene; protuminski program) i Hrana i bioekonomija (odriva proizvodnja i
prerada hrane i drva).

Poticanje rasta inovativnih poduzea


Kako bismo potaknuli istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije u Hrvatskoj,
osmislili smo integriran i uinkovit skup razliitih provedbenih instrumenata i
mjera koji e horizontalno stvoriti poticajno okruenje za rast inovativnih poduzea,
ojaati poveznice izmeu znanosti i industrije, poticati protok i prijenos znanja i
tehnologije te poveati sposobnost poduzea za razvoj, koritenje, prilagodbu i
komercijalizaciju novih tehnologija i inovativnih proizvoda. Provedbeni instrumenti
i mjere pokrivaju cijeli inovacijski lanac vrijednosti i ukljuuju sve relevantne
dionike odnosno javni, poslovni i znanstveno-istraivaki sektor, u cilju kreiranja
inovacijskog sustava koji e poticati prijenos ideja u proizvode i usluge visoke
dodane vrijednosti te omoguiti poveanje trinog udjela hrvatskog gospodarstva
na meunarodnom tritu.

Novi inovacijski sustav koji potie


prijenos ideja u proizvode i usluge

Uspostava uinkovitog inovacijskog sustava, unaprjeenje i razvoj istraivake


infrastrukture, poticanje znanstvene izvrsnosti i suradnje znanosti i industrije,
poticanje ulaganja poslovnog sektora u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije,
poboljanje pristupa izvorima financiranja inovativnim spinoff i startup
poduzeima, bolje pozicioniranje hrvatskog gospodarstva u globalnim lancima
vrijednosti i opskrbe, poticanje internacionalizacije poslovnog sektora i razvoj
pametnih vjetina primjeri su provedbenih instrumenata i mjera koje emo
provesti, a imat e utjecaj na razvoj cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Institucionalni okvir politike poticanja inovacija


Uspostavit emo jasan institucionalni okvir za definiranje, provedbu i praenje
nacionalne politike poticanja inovacija, to e zahtijevati strateke kapacitete i
jasno postavljenu operativnu nadlenost resornih tijela dravne uprave te kreiranje
organizacijske strukture koja ukljuuje sve dionike inovacijskog sustava i zahtjeva
formiranje sredinje toke organizacije i upravljanja nad cjelokupnim procesom.
Odmah emo uspostaviti Nacionalno inovacijsko vijee kojim e predsjedati
predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Inovacijsko vijee za industriju te pet
tematskih inovacijskih vijea za svako tematski prioritetno podruje. Takoer, u cilju
internacionalizacije, praenja i primjene globalnih trendova u podruju inovacija
uspostavit emo meunarodni INNOVA Think-tank koji e ukljuivati meunarodno
prepoznate strunjake iz podruja uspostave nacionalnih/regionalnih inovacijskih
sustava, kao i strunjake iz pet tematskih prioritetnih podruja.
Poasni lanovi INNOVA Think-tanka bit e predsjednik Vlade i predsjednica
Republike Hrvatske. Nastavno na aktivnosti pametne specijalizacije i zapoeti
proces poduzetnikog otkrivanja, izradit emo Znanstveno i tehnologijsko
predvianje te emo za svako tematsko prioritetno podruje izraditi strategiju
istraivanja i razvoja, uspostaviti inovacijsku web platformu i bazu zaliha
istraivako-razvojnih projekata.

Meunarodno povezivanje i
razmjena znanja uspostavom
INNOVA Think-tank-a

26
Razvoj centara kompetencija i inovacijskih klastera
U cilju jaanja istraivake infrastrukture dat emo podrku u nadogradnji i
daljnjem razvoju postojee infrastrukture u okviru javnih znanstvenih organizacija,
staviti u funkciju urede za transfer tehnologije te emo potaknuti razvoj centara
kompetencija i inovacijskih klastera koji e pruiti malim i srednjim poduzetnicima
potrebne kapacitete za provoenje istraivako-razvojnih aktivnosti te
premoivanje jaza izmeu znanosti i industrije. S tom svrhom financirat emo
znanstvene infrastrukturne centre, koji e biti usmjereni prema odrivoj suradnji
i pruanju znanstveno-istraivakih usluga industriji, u iznosu od najmanje 1,1
milijarda kuna, to e istodobno potaknuti restrukturiranja instituta i sveuilita.

Dodatni izvori financiranja i poticaji za inovacije


Unaprijedit emo zakonodavni i fiskalni okvir koji e omoguiti usmjeravanje
znanstveno-istraivakih kapaciteta u javnom i privatnom sektoru i rezultata
njihovih aktivnosti prema komercijalizaciji inovacija i primjeni novih tehnologija u
cilju jaanja konkurentnosti gospodarstva.

Novi fond za istraivanje,


razvoj i inovacije

Osnovat emo dravni fond za inovacije, s obzirom da je jedina dravna agencija


koja je ukinuta u mandatu Vlade Kukuriku koalicije bio upravo BICRO, a time je
Hrvatska jedina drava EU-a bez agencije specijalizirane za podrku inovacijama i
novim tehnologijama. Novi hrvatski fond za istraivanje, razvoj i inovacije financirat
e se sredstvima EU-a i proraunskim ulaganjima koji e privlaiti i privatne
investicije. Sredstva tog fonda rasporeivat e se poduzetnicima i istraivakim
institucijama za istraivanje i razvoj. Fond e takoer poticati zapoljavanje
znanstvenika, odnosno znanstvenih novaka-doktoranada za rad u poduzeima.
Fond e sufinancirati i razvojne i inovativne projekte u privatnom sektoru.
Kroz javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava, poboljanje pristupa izvorima
financiranja kroz razvoj fondova rizinog kapitala i sinergiju s potporama Europskog
istraivakog vijea (ERC), potaknut emo jaanje znanstvene izvrsnosti i suradnju
znanosti i industrije na istraivako-razvojnim projektima kako bismo osigurali
poveznicu izmeu novih znanstvenih spoznaja i njihove uspjene primjene u
gospodarstvu. Time emo takoer potaknuti razvoj inovativnih spinoff i startup
poduzea i ulaganja poslovnog sektora u istraivanje i tehnoloki razvoj kao i
komercijalizaciju inovacija u cilju razvoja novih proizvoda i usluga putem suradnje
poduzetnika i centara za transfer tehnologije, inovacijskih vauera i primjene
inovativne javne nabave.
Programe podrke temeljit emo na meusobnom natjecanju izmeu onih koji se
prijavljuju za sredstva te emo posebno usmjeravati sredstva u podruja koja imaju
najvei potencijal postati konkurentna na meunarodnom tritu. Poticat emo
sveobuhvatne projekte i projekte umreavanja koji e objediniti privatne i javne
sudionike u zajednikim aktivnostima razvoja i stratekih istraivanja kao to su
zajednike tehnoloke inicijative, tehnoloke platforme i mree znanja. Poticanjem
komercijalizacije inovacija i davanjem podrke provedbi klaster inicijativa omoguit
emo nadogradnju u globalnom lancu vrijednosti i nabave, teritorijalno i proizvodno
brendiranje te daljnju internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva.

27
Poticajna shema za ulaganja u startup poduzea
Razliitim promotivnim i edukacijskim aktivnostima te kroz novi zakonodavni
okvir, motivirat emo fizike i pravne osobe na ulaganje u vlasnike udjele u
razliitim fazama realizacije startupa. Kod fizikih osoba ovu vrstu ulaganja
poticat emo odbijanjem 30% iznosa ulaganja od porezne osnovice poreza na
dohodak ako startup uspije, odnosno 60% ako startup ne uspije. Porezni poticaj
pravnim osobama za ulaganja u startup bit e priznanje 30% ulaganja kao odbitne
stavke od porezne osnovice u okviru poreza na dobit ako startup uspije, odnosno
60% u sluaju neuspjeha. Prodaja vlasnikog udjela bit e osloboena poreza na
kapitalnu dobit.

Porezni poticaji pojedincima i


poduzeima za ulaganja u
startupove

Izravna strana ulaganja kao izvor inovacija i tehnolokog napretka


Neemo zanemarivati ni izravna strana ulaganja kao jedan od izvora tehnolokog
transfera, modernizacije i inovacija, ve e i to biti nain podizanja Hrvatske prema
vioj tehnolokoj razini razvoja. Proaktivnim pristupom stranim investicijama
privui emo investicije u visoko tehnoloke sektore i industrije u nastajanju
sa znatnim inovacijskim potencijalom i mogunou za nae male i srednje
poduzetnike da se ukljue u njihove lance nabave.

Zadravanje i privlaenje talenata


Paralelno sa svim gore navedenim aktivnostima radit emo na razvoju pametnih
vjetina kroz uspostavu potrebne infrastrukture i provedbu mehanizama
Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Zaustavljanju odljeva ljudskog kapitala
i kroz to inovativnog potencijala iz Hrvatske, dat emo najvei prioritet.
Hrvatska mora poeti privlaiti talente. Jaanjem instituta za istraivanje te
promicanjem meunarodne razmjene istraivaa, uz istodobno pokretanje
inicijativa za povratak, uinit emo Hrvatsku privlanijom istraivaima i
inovatorima.

Sport
Hrvatski sport pridonio je prepoznatljivosti Hrvatske na globalnoj razini. Ujedno
je rastua gospodarska grana i izuzetno je vaan za odgoj i zdravlje mladih ljudi
jer gaji kompetitivnost i potenje. Zbog toga je potrebno odluno se obraunati
s huliganizmom na sportskim terenima te poticati izvrsnost u svim sportovima.
Imajui u vidu vanost koju kao drutvo pridajemo sportu te veliku tradiciju
hrvatskih sportskih uspjeha na meunarodnoj sceni, posebnu emo pozornost
posveivati odranju kvalitete te unaprjeenju hrvatskoga sporta, kao i poboljanju
uvjeta za bavljenje sportom i sportskim djelatnostima.

Sport u slubi zdravlja i rekreacije


Sport je posebno vana djelatnost, kako za mlade tako i za cijelo drutvo. U iduem
razdoblju snanije emo se ukljuiti u potporu razvoja sporta, bavljenja sportom i
tjelesnim vjebanjem te unaprijediti rekreativno odnosno zdravstveno usmjereno
tjelesno vjebanje, kolski i akademski sport te vrhunski sport.

Hrvatska kao privlana drava za


istraivae i inovatore

28
Sportom do zdravlja

Stvorit emo uvjete za ukljuivanje to veeg broja djece, mladih i odraslih graana
u redovite programe tjelesnog vjebanja u cilju prevencije i unaprjeenja zdravlja.
Zdravstvene dobrobiti redovitog tjelesnog vjebanja vane su za drutvo u cjelini
te emo osmisliti cjelovite i odrive programe zdravstveno usmjerene tjelesne
aktivnosti. Ukljuivanje veeg broja djece, mladih i odraslih graana u redovite
sportske i rekreativne programe treba postati glavni javni i strateki interes cijelog
sustava sporta. Uloga sporta u ostvarivanju zdravije nacije izuzetno je velika.
Sudjelovanje u sportu i aktivan stil ivota povezani su s nizom pozitivnih uinaka
na zdravlje, a time se ostvaruju i znaajni pozitivni uinci na zdravstveni sustav u
cjelini.
Sport je i generator mnogih pozitivnih drutvenih promjena. Sudjelovanje u ekipi,
promoviranje naela potene igre (fair play) potujui pravila igre, potovanja
drugih, naelo solidarnosti, discipline kao i organizacija sporta temeljenoga na
amaterskim klubovima i volontiranju, stanovnitvo ini aktivnijim i pomae u
izgradnji boljega drutva. Sport isto tako prua velike mogunosti za ukljuivanje i
sudjelovanje mladih ljudi u drutvu i moe imati blagotvorni uinak na odvlaenje
od drutveno nepoeljnih oblika ponaanja.

Organizirano bavljenje sportom


U cilju ukljuivanja to veeg broja graana, posebice djece i mladih u neki od oblika
organiziranog bavljenja sportom, unaprijedit emo i zakonske okvire djelovanja u
podruju sporta djece i mladih te kvalitetnije zakonski regulirati pitanja strunog
rada u sportu, zdravstvenog, obrazovnog, socijalnog i drutvenog statusa sportaa,
a naroito sportaa s invaliditetom i mladih sportaa. Poticat emo formiranje
kolskih sportskih klubova i natjecanja izmeu kola.

Mrea sportskih graevina


Dostupnost sportskih
objekata svima

Donijet emo mreu sportskih graevina koja e sluiti i kao podloga za rezervaciju
lokacija u prostornim planovima za izgradnju sportskih objekata koji nedostaju.
Kako bi sportski objekti bili dostupniji veem broju graana, okrenut emo se
izgradnji veeg broja manjih, odrivih i jeftinijih objekata umjesto manjeg broja
velikih i skupih sportskih objekata.

Vrhunski hrvatski sportai


Vrhunski hrvatski sportai, koji postiu znaajne sportske rezultate na
meunarodnim natjecanjima poput olimpijskih igara te svjetskih i europskih
prvenstava, najbolji su ambasadori Hrvatske u svijetu. Naa je obveza osigurati im
to kvalitetnije uvjete za bavljenje sportom, kvalitetnije definirati status vrhunskih
sportaa te ih odgovarajue financijski pratiti.

Strategija razvoja sporta


Sport se od samostalnosti Hrvatske do danas uglavnom razvijao stihijski, bez
dugoronog i promiljenog razvoja, odnosno bez strategije razvoja sporta na
nacionalnoj razini te godinjih programa provedbe zacrtanih stratekih ciljeva.

29
Donijet emo dugoronu strategiju razvoja sporta koja e jasno definirati u
kojem smjeru ide hrvatski sport i to od njega elimo. Redefinirat emo poloaj
profesionalnih i amaterskih sportskih klubova u sustavu sporta te inzistirati na
jednakom zakonskom poloaju svih profesionalnih sportskih klubova u Hrvatskoj.
Pitanje autonomije sporta u posljednjih nekoliko godina postalo je vrlo aktualno.
Sportu emo pomoi stvaranjem preduvjeta za rjeavanje problema i otklanjanje
negativnosti koje se javljaju, ali uvaavajui posebnosti sustava sporta i uvajui
njegovu autonomiju koja pretpostavlja i preuzimanje odgovornosti za ostvareno.

Novi smjer za razvoj sporta

Financijska odgovornost
Pitanje financiranja jedno je od kljunih pitanja kvalitetnog opstanka i
daljnjeg razvoja sustava sporta. Izmjenom zakonske regulative regulirat emo
financijsku odgovornost sportskih klubova i saveza te njihovo poslovanje uiniti
transparentnim. Inzistirat emo na propisivanju jasnih i pravednih kriterija
raspodjele javnih sredstava u sportu na nacionalnoj i lokalnoj razini. Uinkovitije
emo urediti upravni, financijski i struni nadzor nad radom sportskih klubova
i sportskih saveza, koji e omoguiti kontrolu nad zakonitou djelovanja u
sportu. Osigurat emo i zakonske pretpostavke odnosno uvjete za kvalitetnije
financiranje profesionalnih sportskih klubova putem trinih, komercijalnih i
samofinancirajuih djelatnosti te tako osloboditi javna sredstva opina, gradova
i upanija za financiranje sporta djece i mladih, amaterskih sportskih klubova,
kolskog i akademskog sporta, sportske rekreacije graana i sporta osoba s
invaliditetom.

Mjere za suzbijanje nasilja na sportskim borilitima


Kako bi sport doista ispunio sve svoje potencijale i u cijelosti doprinio razvoju boljeg,
zdravijeg i mirnijeg drutva, propisat emo i provoditi kvalitetnije i konkretnije
mjere za suzbijanje nasilja na sportskim borilitima, osobito na nogometnim
igralitima i stadionima, kao i mjere za suzbijanje pojave rasizma, diskriminacije
po bilo kojoj osnovi i netolerancije u sportu kako pojedinci i manje skupine ne bi
bacili sjenu na sve ono dobro to sport nosi drutvu u cjelini.

Vea transparentnost, odgovornost


i uinkovit nadzor nad sportskim
klubovima i savezim

30

03 Gospodarstvo,
poljoprivreda i ruralni
razvoj
Proizvoaima emo osigurati cjenovno prihvatljive i
dostupne sirovine i energiju, obrazovanu radnu snagu, dobru
prometnu povezanost, brzu i uinkovitu administraciju i
povoljne izvore financiranja. Moderni industrijski napredak
Hrvatske temeljit emo na tehnolokim, poslovnim i
socijalnim inovacijama.

Budui ekonomski razvoj Hrvatske temeljit e se na strateki planiranom razvoju


svih naih podruja, to e omoguiti i uravnoteenje ivotnog standarda
i kvalitete ivota. Jedna od kljunih faza u definiranju razvojnog okvira
podrazumijeva definiranje generatora budueg ekonomskog rasta. Kao i kod
drugih drava, oni i u naem sluaju poivaju na komparativnim prednostima,
razvojnom potencijalu i konkurentnosti pojedinih sektora.

Poljoprivreda i ruralni razvoj


Najvei potencijal rasta zbog ogromnih neiskoritenih resursa ima poljoprivreda
koja u Hrvatskoj ve godinama pada. Prema slubenim podacima Dravnog
zavoda za statistiku ukupan broj zaposlenih u poljoprivredi ima stalnu tendenciju
pada te je od 2011., kada je bilo 238.000 zaposlenih, do prva tri mjeseca 2016.,
kada je bilo 123.000 zaposlenih, pao ak za polovicu.
U ruralnim podrujima ljudi bez ikakvih prihoda ine najvei dio stanovnitva,
odnosno 37% ukupnog stanovnitva koje ivi u tim podrujima. Stopa
nezaposlenosti mladih iznosi 43% i prema podacima Eurostata to je druga najvea
nezaposlenost mladih u Europi. Naglaen je trend velike migracije mladih ljudi u
urbana podruja kao i u inozemstvo, ali i smanjenje prosjene razine obrazovanja
i strunog usavravanja.
Poljoprivrednu proizvodnju karakterizira ukupna nedovoljna proizvodnja te
slaba raznolikost proizvodnje i uz to povezano izrazito negativna bilanca
u meunarodnoj razmjeni hrane od 2011. kada je deficit bio 5,5 milijarda kuna
do 7,3 milijarda kuna u 2015., uz pokrivenost uvoza izvozom oko 61%. Posljedica
toga je veliki uvoz voa i povra koji iznosi oko 50% ukupne domae potronje,
govedine oko 60% te svinjetine 40%.

31
Nepovoljna je vlasnika i posjedovna struktura zemljita, nedostatna proizvodnja
veine proizvoda i slaba poslovna povezanost proizvoaa. Posljedica toga
je kontinuirani pad proizvodnje i broja proizvoaa, ograniena mogunost
okrupnjavanja zemljita i poveani uvoz jeftinijih proizvoda, to je posebno
izraeno u proizvodnji mlijeka i mesa. Na to ukazuju i podaci o smanjenju
broja gospodarstava koji isporuuju mlijeko s 16.283 u 2011. na svega 8.746 u
2015., odnosno u 2015. biljei se prosjeno 42,79% manje proizvoaa mlijeka
u odnosu na 2011. Negativan trend nastavlja se u i 2016., kada je u travnju
zabiljeeno 7.609 isporuitelja mlijeka. Takoer, evidentan je pad broja muznih
krava s 193.951 u 2011. na svega 171.356 krava, na dan 1. lipnja 2016. Openito,
veina poljoprivrednih gospodarstava, a posebno obiteljska poljoprivredna
gospodarstva, u vrlo su tekoj situaciji zbog niza problema: relativno niskih
otkupnih i trnih cijena, nelikvidnosti, kontinuiranoga porasta cijena glavnih
inputa, niske konkurentnosti, slabe educiranosti i informiranja, nedostupnih i
blokiranih EU fondova i dr. Niska razina prihoda smanjuje lokalnu potranju
i ulaganje te nedostaje potencijalni kapital za osnivanje novih poduzea i
investicije. Sve to moemo i moramo promijeniti.
Razvijeno hrvatsko selo kljuan je imbenik u ukupnom gospodarskom razvoju
Hrvatske. Hrvatska poljoprivreda uz odgovarajuu poljoprivrednu politiku moe
u znaajnoj mjeri osigurati prehrambenu neovisnost Hrvatske, pridonijeti
energetskoj neovisnosti Hrvatske te ostvariti snaan trend izvoza poljoprivrednih
i prehrambenih proizvoda s dodanom vrijednou. Hrvatsko selo ima goleme
potencijale koji su danas, naalost, nedovoljno iskoriteni, kako u smislu
proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i uzgoja stoke tako i u razvoju eko-etno i
turistikih potencijala kroz uinkovit ruralni razvoj.

Kvalitetni poljoprivredni proizvodi


kao temelj domae potronje i
izvozni adut

Na je plan stvoriti bolje uvjete za ivot u ruralnim podrujima te promicati odrivost


poljoprivredne proizvodnje zajednikim radom poljoprivrednika potpomognutih
znanstvenicima, strunjacima te poticajnim dravnim i lokalnim mjerama.
Rezultati naih aktivnosti bit e mjerljivi i vidljivi, a hrvatsko selo i poljoprivreda
konano e dobiti mjesto u samom vrhu hrvatskog drutva i gospodarstva koje
im i pripada. Razvoj poljoprivrede i oivljavanje sela ostvarit emo u 4 osnovna
podruja: investicije i razvoj, mladi u ruralnom prostoru, udruivanje te financijski
instrumenti i institucije, a cilj je domaa zdrava hrana po pristupanim cijenama
dostupna svima u Hrvatskoj.

Investicije i razvoj
Pokrenut emo razvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te uzeti
u obzir osobitosti nae poljoprivrede i regionalne razlike kako bismo ojaali
konkurentnost, odrivost i isplativost proizvodnje. Zaustavit emo iseljavanje
i depopulaciju ruralnih podruja stvaranjem povoljnih uvjeta za uspjean rad
malih poljoprivrednih gospodarstava. Izmijenit emo model izravnih plaanja
te osigurati pravovremenu i transparentnu isplatu potpore poljoprivrednicima.
Provedba Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. je neuinkovita i u blokadi ve
3 godine. Izmijenit emo Program ruralnog razvoja u cilju razvoja malih i srednjih
poduzetnika, poveanja konkurentnosti poljoprivrede, dodatnog zapoljavanja te
opstanka ruralnih prostora.

Jednostavnije procedure, bra


obrada i ei natjeaji za mjere
ruralnog razvoja

32
Pojednostavit emo procedure za mjere ruralnog razvoja, ubrzati obradu prijava te
definirati Akcijski plan objave natjeaja na temelju sektorskog pristupa i uestalijih
natjeaja. Uspostavit emo kvalitetnu i sveobuhvatnu bazu projekata kao osnovu
za smjernice i postupanja u Programu, mjerama i kriterijima. U Program ruralnog
razvoja ugradit emo mjeru Dobrobit ivotinja zbog znaaja stoarskog sektora.
Pravovremena potpora, novi poticaji
i mjere usuglaene s potrebama
poljoprivrednika

Kvalitetnim koritenjem EU fondova i drugih povoljnih izvora financiranja


unaprijedit emo infrastrukturu, mogunosti obrazovanja, zdravstvenu zatitu,
njegu i skrb za starije stanovnike, djecu i mlade, pristup brzom internetu te pokretanje
i razvoj malih i srednjih poduzetnika i obrta u ruralnim podrujima. Osmislit emo i
provoditi dodatne nacionalne mjere za razvoj stoarstva i stratekih proizvodnji.

Pravedna dodjela
poljoprivrednog zemljita

Donijet emo novi Zakon o poljoprivrednom zemljitu kojim emo bolje definirati
stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljita, izmijeniti kriterije bodovanja i
osigurati pravedniji nain dodjele, darivanje za mlade poljoprivrednike, kupovinu
poljoprivrednog zemljita, kao i okrupnjavanje.

50.000 hektara
navodnjenih povrina

Poveanje panjakih povrina na


300.000 hektara

50.000 moderniziranih
poljoprivrednih gospodarstava

Koritenje prirodnih potencijala: tla, vode i ume u funkciji gospodarskog razvoja


nedostatno je i nekvalitetno. U Hrvatskoj se prema podacima iz 2014. ne koristi
38% obradivih poljoprivrednih povrina, a od ukupno 738.125 ha dravnoga
poljoprivrednog zemljita ne koristi se ak 426.016 ha (58%). Do kraja mandata
nae Vlade sve raspoloive poljoprivredne povrine bit e stavljene u funkciju
poljoprivredne proizvodnje. U Hrvatskoj se trenutno navodnjava oko 15.000 ha
obradivih povrina, to je svega 1,4% ukupnih obradivih povrina. U posljednje 4
godine navodnjena povrina poveava se samo za oko 1.000 ha godinje, to je
sporo i nedovoljno za ozbiljniji pozitivni pomak u poljoprivrednoj proizvodnji i
zapoljavanju. Zajednikim radom izgradit emo 40 sustava navodnjavanja na
50.000 ha poljoprivrednih povrina, odnosno udio navodnjavanih povrina poveat
e se na 5% do 2023.
Uzgoj kultura kratke ophodnje, odnosno viegodinjih energetskih nasada do
8 godina, bit e na ukupno 50.000 ha. Koritenje panjakih povrina za uzgoj
goveda u sustav krava-tele, uzgoj ovaca i koza, poveat e se na 300.000 ha, uz
uzgoj svinja na otvorenom na 5.000 ha.
Poveanjem navodnjavanih povrina te izmjenom strukture poljoprivredne
proizvodnje, odnosno realizacijom veeg udjela intenzivnijih poljoprivrednih
kultura poveat emo dohodak na gospodarstvima za 30%. Istovremeno,
poveanje obujma radnih sati (godinje do 1.800) ostvarit emo za 40%
poljoprivrednih gospodarstava. Vrijednosti poljoprivrednih outputa poveat e se
za 18%, a bruto dodana vrijednosti u poljoprivredi porast e s 40.500 kn na 61.500
kuna po poljoprivrednom gospodarstvu. Hrvatska e imati 50.000 moderniziranih
poljoprivrednih gospodarstava.
Vodei rauna o proizvodnji energije i krunoj ekonomiji u poljoprivredi, prije svega u
stoarskoj proizvodnji, zalaemo se za poveanje udjela obnovljivih izvora energije
u poljoprivredi. Budunost farmi i opstanak stoarske proizvodnje u Hrvatskoj
uvelike ovisi i o navedenim investicijama, a kvalitetnijom provedbom nitratne
direktive ostvarit emo pozitivan utjecaj na okoli.

33
U sustav e biti ukljueno 200 klaonica i pogona prerade. Uspostavit emo
elektronski promet stoke uz oekivani financijski rezultat za gospodarski sustav
Hrvatske do 248 milijuna kuna. Zatitit emo 30 proizvoda u poljoprivredi
nacionalnim i EU oznakama. Do kraja 2017. bit e akreditirano 50 lokalnih akcijskih
grupa (LAG-ova).

Zatitit emo autohtone


hrvatske proizvode

Novim Zakonom o vinu uvest emo novu podjelu vinorodnog podruja Hrvatske
(4 umjesto dosadanje 3 regije) koja e pozitivno utjecati na prepoznatljivost
hrvatskih vina koja dolaze iz razliitih vinogradarskih regija. Uvest emo dobrovoljno
koritenje tradicionalnih izraza za vino to e poveati konkurentnost hrvatskih
vina te decentralizirati postupak izdavanja rjeenja o putanju vina u promet.
Izmijenit emo Nacionalni program pomoi sektoru vina 2014. 2018. kako bismo
omoguili sudjelovanje i malim proizvoaima koji do sada nisu bili u mogunosti
zadovoljiti uvjete natjeaja i konkurirati velikim sustavima.

Nova podjela vinorodnog podruja i


decentraliziracija postupka

Donijet emo novi Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva i


Zakon o vodnim uslugama kojima emo dugorono osigurati zatitu nacionalnih
vodnih resursa za potrebe vodoopskrbe i koritenja voda, kao i jednostavniju i bru
gradnju vodnih graevina za potrebe obrane od poplava. Uredit emo podruje
urbane odvodnje, odnosno zakonski regulirati i osigurati unaprjeenje sustava
odvodnje oborinskih voda u gradovima i drugim naseljenim mjestima uslijed
uestale pojave plavljenja i ugroavanja ivota i zdravlja ljudi i njihove imovine.

Unaprjeenje sustava odvodnje i


zatite od poplava

Posebnu pozornost posvetit emo aktivnom upravljanju umskim bogatstvom.


Novim Zakonom o umama poboljat emo i otkloniti potekoe u nainu
raspolaganja umama i umskim zemljitima na nain da se postigne bolja
koordinacija nadlenih tijela u cilju provedbe postojeih, ali i otvaranje mogunosti
novim investicijskim projektima. Unaprijedit emo gospodarenje privatnim
umama. U drvopreraivakom sektoru problemi u proizvodnji najizraenije
su vezani uz nepostojanje optimalnog modela opskrbe domaih proizvoaa
drvnom sirovinom, to je osobito izraeno kod proizvoaa parketa; izostanak
domaih proizvoda u postupcima javne nabave; smanjenje investicijske aktivnosti;
smanjenje broja proizvoaa namjetaja. Preispitat emo naplatu naknade za
koritenje opekorisnih funkcija uma u smislu rastereenja pojedinih gospodarskih
subjekata kao to su mikro i mali poduzetnici. Razminiranjem uma i umskog
zemljita poveat emo prihode za 75 milijuna kuna godinje. Gospodarenju e se
privesti 30.000 ha povrina neobraslog proizvodnog umskog zemljita.

Kontinuirana briga o umama i


umskom zemljitu

Sadanji broj zaposlenih u preradi drva i industriji namjetaja poveat e se za 30%.


Sprjeavanjem ilegalnih sjea i trgovine ostvarit emo poveanje prihoda za 20%
koje emo ulagati u daljnje unaprjeenje gospodarenja umama i drvnu industriju.
Provoenjem odrive i zelene javne nabave za skupine predmeta namjetaj i
proizvodi od drva ostvarit emo 2.000 novih radnih mjesta. Model nabave trupaca
koji e naglasak staviti na proizvoae vieg stupnja obrade (namjetaj), poveat
e proizvodnju i zapoljavanje jer je isplativost proizvodnje namjetaja 7 puta vea
u odnosu na trupce.

Odriva i zelena javna nabava kao


generator novog zapoljavanja

U ribarstvu je godinja proizvodnja morske ribe (brancin, orada) na razini oko


10.000 tona, koljkaa 2.000 do 3.000 tone, a slatkovodne ribe oko 5.500 tona, to

Poveanje kapaciteta u akvakulturi

34
je trenutno nedostatno za potrebe trita Hrvatske, a da ne govorimo o izvoznom
potencijalu. Uzgoj tuna u Jadranu kree se izmeu 17.000 i 19.000 tona, a ulov plave
ribe (srdela, inun) oko 70.000 tona godinje, to donekle zadovoljava potrebe
industrije (prerada). Kvalitetnim mjerama i povoljnim izvorima financiranja pomoi
emo nae ribare i proizvoae te udvostruiti proizvodne kapacitete u akvakulturi.
Dosadanji prihodi od 900 milijuna kuna godinje poveat e se na 1,8 milijarda
kuna, a broj zaposlenih poveat e se za 600 ljudi.
Poveat emo uzgoj toplovodnih vrsta na 18.000 tona i to aktiviranjem postojeih
proizvodnih povrina (12.700 ha, koliko ima aranskih ribnjaka u Hrvatskoj), ali i
otvaranjem novih ribnjaka manjih kapaciteta. Poveat emo uzgoj hladnovodnih
vrsta, naroito potone pastrve na 2.500 tona, a uzgoj morske ribe za 5.000 tona.

Mladi u ruralnom prostoru

Sustavna pomo mladim


poljoprivrednicima temelj je
opstanka ruralnih krajeva

Trenutno je broj mladih poljoprivrednika koji su nositelji OPG-a tek 9,33%. Ukupno
registriranih lanova OPG-a mlaih od 40 godina je 30.859 (18,2%). Poveat emo
broj nositelja OPG-a koji su mlai od 40 godina na 20% do 2020. Izmijenit emo
kriterije ruralnih mjera kako bi mladi poljoprivrednici i poduzetnici u ruralnom
prostoru imali prioritet za svoje poslovanje i razvoj.
Mladim poljoprivrednicima omoguit emo darivanje neobraenog i zaputenog
poljoprivrednog zemljita uz kvalitetno definirane kriterije. Mladi poduzetnici
u ruralnim podrujima bit e na prioritet i u okviru razvoja nepoljoprivrednih
djelatnosti, u cilju diversifikacije gospodarstva. Kontinuirano emo jaati
kapacitete i edukaciju te osposobljavanje mladih u ruralnim podrujima. Dodatnim
mjerama omoguit emo znaajnije ukljuivanje mladih u izradu i provedbu
lokalnih razvojnih strategija te u rad LAG-ova.

Udruivanje
Povezivanje malih
obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava

Povezivanjem, zajednikim radom i koritenjem najnaprednije tehnologije


uinit emo mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva uspjenima i znaajno
poveati njihov broj, a zanimanje poljoprivrednik postat e poeljno i privlano.
Povezat emo mala poljoprivredna gospodarstava kroz proizvoake organizacije
i poljoprivredne centre meusobno, kao i sa znanstvenicima i drugim strunjacima
koji e im pomoi u unaprjeenju proizvoda. U centrima e biti organiziran i rad na
brendiranju te promociji i prodaji proizvoda poljoprivrednih gospodarstava. Pomo
u pripremi i provedbi projekata bit e takoer dio rada poljoprivrednih centara.
Donijet emo kvalitetan i uinkovit Pravilnik o ustrojavanju i priznavanju
proizvoakih organizacija u svrhu povezane i organizirane proizvodnje, postizanja
boljih poslovnih uvjeta koji pojeftinjuju proizvodnju, doprinose boljim ekonomskim
rezultatima, ali i regionalno definiraju uinkovita proizvodna podruja. Organizirat
emo rad 40 proizvoakih organizacija do 2020. Donijet emo Zakon o
potenoj trgovakoj praksi u lancu opskrbe hranom, kojim emo urediti odnos
u lancu proizvoa/preraiva/trgovaki lanci i tako osigurati povoljniji poloaj
poljoprivrednih proizvoaa na tritu.

35
Financijski instrumenti i institucije
Uspostavit emo uinkovit financijski sustav za investicije u ruralnim podrujima,
kao preduvjet sigurnije realizacije EU sredstava (agrarna banka, programi
financiranja, garancije, bankovna jamstva). Uvest emo snienu stopu PDV-a
na dobra i usluge koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji. Uvest emo novi
troarinski sustav u prometu vonih rakija za male proizvoae. Omoguit emo
laki pristup poljoprivrednika sredstvima financiranja, sigurnije poslovanje,
poveanje konkurentnosti. Osnovat emo agrarnu banku koja e biti posebno
usmjerena na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, male i srednje poduzetnike i
koja e usmjeravati povoljne pakete kreditnih mjera prema poljoprivredi i ruralnim
podrujima. Iznosi izravnih plaanja mali su i nedovoljni za poticanje razvoja stoga
emo za financiranje razvoja poljoprivredne proizvodnje uvesti i nove povoljnije
instrumente financiranja u obliku mikrokredita, zajmova sa subvencioniranim
kamatama, financijskog leasinga, otplate prve rate ili kreditnih jamstava. Provest
emo reprogram postojeih zaduenja i omoguiti poljoprivrednicima odgodu
otplate, bolje kreditne uvjete uz dui vremenski rok otplate kako bi uspjeno
nastavili poslovanje. Provodit emo javnu i transparentnu poljoprivrednu politiku s
hrvatskim selom i zajedniki traiti najbolja rjeenja. OPG je temelj budue odrive
poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.

Nii PDV na repromaterijal u


poljoprivrednoj proizvodnji

AGRO banka kao kljuna financijska


institucija namijenjena povoljnom
financiranju poljoprivredne
proizvodnje

Reprogram postojeih dugova nova


je prilika za poljoprivrednike

Turizam
Udio prihoda od putovanja u BDP-u u 2015. godini iznosio je 18,1%, to turizam
ini jednom od najvanijih gospodarskih aktivnosti. Osim toga, devizni prihodi od
turizma smanjuju deficit robne razmjene s inozemstvom, a turizmom generirana
zaposlenost iznosi 9%. Najvei je problem hrvatskog turizma kratka turistika
sezona jer se gotovo 90,80% noenja ostvaruje u razdoblju od svibnja do rujna.
Kada je rije o prihodima ostvarenima po noenju, u Hrvatskoj se uprihodi 121,8
eura, dok se u konkurentskim destinacijama kao to je Grka ostvaruje 185
eura, Italiji 186 eura, panjolskoj 189 eura po noenju. Unaprjeenjem kvalitete
turistike ponude, a time i poveanjem broja noenja, smanjit e se sezonalnost,
poveati turistika potronja, a time i zaposlenost u turizmu. Ove godine otvoreno
je 40 novih hotela na Jadranu i kontinentu, ime je ostvareno 5,1 milijarda kuna
investicija u turistiki sektor, odnosno 35% vie nego prole godine. Za sada podaci
pokazuju porast od 17% vie prihoda od turizma u ovoj godini, odnosno 7,3% vie
turistikih noenja. Do kraja godine oekuje se porast noenja na razini izmeu
4,5% i 6%, a ukupni prihodi trendom ovakvog rasta prerast e 70 milijarda kuna
ukupne turistike potronje.

Investicijski ciklus
Kako bismo potaknuli investicije u turistike objekte, uklonit emo zakonske
prepreke koje danas postoje te aktivirati neiskoritenu dravnu imovinu u
turistike svrhe, ukljuujui bivu vojnu imovinu. Donijet emo izmjene Zakona
o turistikom zemljitu kojim emo utvrditi poslove i ovlasti ureda za prostorno
ureenje i ureda za imovinsko-pravne odnose u upanijama te jasnije definirati
pojam trgovakog drutva, to e omoguiti sklapanje ugovora o koncesijama i
pokretanje investicijskog ciklusa u kampovima u visokim vrijednostima.

Vea ulaganja, poveanje broja i


kvalitete turistikih kapaciteta

36
Poticat emo investicije u razvoj novih i inovativnih turistikih proizvoda i seoskim
domainstvima omoguiti povremeno pruanje usluga pripremanja i posluivanja
hrane uz pojednostavljene minimalne tehnike uvjete. Omoguit emo takoer
i jednostavnije uvjete za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uz
financiranje iz EU fondova.
Turistike zajednice kao kljuni
kreatori promocije destinacije

Osim turistike infrastrukture, potaknut emo i razvoj turistikih destinacija


izmjenama paketa Zakona o turistikim zajednicama, pri emu e one ne samo
voditi brigu o destinaciji ve postati destinacijske brending organizacije, to e
poveati dolaske turista, turistiku potronju, a time i broj osoba zaposlenih u
turizmu. Izradit emo moderan katalog investicija u turizmu u cilju bolje i uinkovitije
prezentacije turistikih investicijskih mogunosti stranim investitorima, odnosno
u cilju aktivnog upravljanja imovinom u dravnom vlasnitvu.

Produljenje sezone
Povoljni krediti za obnovu
postojeih i izgradnju novih
kapaciteta

Turizam elimo razvijati u cijeloj Hrvatskoj i osobito poticati turistiki razvoj


kontinentalnog dijela Hrvatske za koji smatramo da je neopravdano zapostavljen.
Razvijat emo proizvode i specifine ponude s naglaskom na podizanje kategorije
te kvalitete ukupne smjetajne ponude, pri emu treba poveati udio hotela u
ukupnom smjetajnom kapacitetu sa sadanjih 13% na 18% te rekategorizirati
obiteljski smjetaj u kojem je polovica naih turistikih smjetajnih kapaciteta.
Kako bismo poveali kvalitetu obiteljskog smjetaja, uzimajui u obzir injenicu
da je to i socijalna kategorija, ponudit emo tritu kvalitetne kreditne linije putem
Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Kvalitetu smjetajne ponude poveat emo
i diversifikacijom ponude smjetaja kroz tematiziranje objekata (npr. obiteljski,
sport, poslovni).

Inovativan pristup zalog je


produljenja sezone

U cilju produljenja turistike sezone, poticat emo nove i inovativne sadraje


turistike ponude kao to su suvremeno opremljeni kongresni centri, zabavni
parkovi, golf tereni, kvalitetno osmiljene tematske rute, biciklistike staze,
festivali, povijesni i kulturni programi te slini sadraji turistike ponude koji
osobito veliki znaaj imaju u izvansezonskom razdoblju.
Takoer, razvijat emo posebne oblike turizma kao to su nautiki turizam, s kojim
moemo produljiti sezonu na Jadranu te ostale proizvode koji se mogu razvijati i u
primorskoj i u kontinentalnoj Hrvatskoj kulturni, vjerski, zeleni, ruralni, sportski,
pustolovni, zdravstveni, poslovni, cikloturizam, eno i gastro te golf turizam. Samo
poticanjem razvoja novih turistikih proizvoda mogue je poveati izvanpansionsku
potronju i zaposlenost.

Ravnomjerniji razvoj turizma


Velik potencijal
zdravstvenog turizma

Hrvatska je drava izraenih pejzanih raznolikosti i velikih potencijala za razvoj


kvalitetnih i autentinih sadraja turistike ponude. Meutim, 98% turistikog
prometa odvija se na Jadranu i u Zagrebu. Zbog toga dolazi do velikog pritiska
turistike potranje na uski obalni pojas i otoke, dok su istovremeno vrijedni
turistiki resursi u kontinentalnoj Hrvatskoj nedovoljno valorizirani. Stoga turizam
elimo razvijati u cijeloj Hrvatskoj te osobito poticati turistiki razvoj kontinentalnog

37
dijela. Posebno elimo naglasiti veliki potencijal za razvoj zdravstvenog turizma u
kontinentalnom dijelu Hrvatske, koji se temelji na kvalitetnoj turistikoj resursnoj
osnovi i dugoj tradiciji ljeilita i specijalnih bolnica. Zato emo specijalnim
bolnicama, ljeilitima i privatnim zdravstvenim ustanovama omoguiti pruanje
turistikih usluga. Privatnim zdravstvenim ustanovama omoguit emo sklapanje
ugovora s HZZO-om i pruanje usluga stranim korisnicima posredstvom HZZO-a.
Osigurat emo i povezanost poljoprivrede i turizma te ostvariti ideju o povezanoj
plavoj i zelenoj Hrvatskoj. Turizam moe i mora postati platforma za promociju
hrvatskih poljoprivrednih proizvoda i razvoj prehrambene industrije. Plasmanom
domaih poljoprivrednih proizvoda u turistiku potronju osigurat emo visoku
kvalitetu gastronomske ponude i potaknuti razvoj malih poljoprivrednih
gospodarstava. Pozicionirati emo Hrvatsku kao jednu od najkvalitetnijih enogastro destinacija na Mediteranu. Rast i razvoj ovoga turistikog proizvoda temeljit
e se na bogatoj eno-gastronomskoj tradiciji i brojnosti ugostiteljskih objekata s
vrhunskom ponudom.

Sjajna eno-gastro ponuda


naa je velika prednost

Poveanje zaposlenih kroz turistiki sektor


Broj stalno zaposlenih u turizmu kree se oko 100 tisua ljudi, uz 35 tisua sezonskih
djelatnika. Zbog ukupne gospodarske situacije, hrvatski poslodavci u turizmu
susreu se trenutno s manjkom radne snage koja e u budunosti biti izraenija.
Upravo iz tog razloga radit emo na poticanju prekvalifikacija zainteresiranih
djelatnika u turistika zanimanja. Poveat emo kvalitetu turistikih usluga
prilagoavanjem postojeeg sustava formalnog obrazovanja s aktualnim
potrebama turistikog gospodarstva. Tako emo osigurati veu zaposlenost i
kvalitetne kadrove koji bi nakon zavretka obrazovnog procesa bili spremni aktivno
se, na uinkovit nain, ukljuiti u radne i upravljake procese.
Iz EU fondova osigurana su sredstva za razvoj ljudskih potencijala u turizmu i
cjeloivotno obrazovanje. Ta emo sredstva uloiti u pristup ranjivih skupina tritu
rada, uspostavu regionalnih centara kompetentnosti i osiguranje kvalitetnijeg
strukovnog obrazovanja u turizmu i ugostiteljstvu kroz promicanje inovativnog
pristupa i poduzetnitva.

Odmor u Hrvatskoj dostupan svima


Podaci Dravnog zavoda za statistiku pokazuju kako vie od 2 milijuna Hrvata
ne odlazi na odmor izvan mjesta stanovanja, veinom zbog financijskih razloga.
Kako bismo omoguili naim sugraanima da povoljnije odu na odmor uvest emo
novi model hrvatskog turistikog vauera tzv. CRO karticu. Poticanjem domaeg
turistikog prometa omoguit emo hrvatskim graanima ei odlazak na
odmor, osigurati posjeenost kontinentalnog dijela Hrvatske i obale izvan glavne
turistike sezone. CRO kartica omoguava poslodavcima da nagrauju svoje
zaposlenike isplaujui im tzv. regres do visine neto prosjene plae neoporezivo
kao turistiki vauer za usluge smjetaja, ugostiteljske usluge te kulturne sadraje
u Hrvatskoj. Prema procjenama koritenje navedenog turistikog vauera poveat
e hrvatski domai turistiki promet za 30%, a domau turistiku potronju za
60%.

Uz CRO karticu odmor je


dostupan svima

38
Olakanje koritenja javnih usluga graanima i poduzetnicima
Kako bismo naim graanima, ali i poduzetnicima, olakali efikasnije poslovanje,
izgradit emo digitalnu platformu za koritenje javnih usluga u sektoru turizma
i ugostiteljstva i omoguiti brzu i korisniki orijentiranu elektroniku uslugu kroz
prijavu i odjavu gostiju. Uspostavit emo digitalne sustave za kategorizaciju
ugostiteljskih objekata, turistiku inspekciju, prijavu posade i putnika na plovilima,
registar ugostiteljskih objekata i pruatelja usluga u turizmu, registar turistikih
zajednica, e-usluge za pruatelje usluga u turizmu, e-usluge za razvoj i promociju
turistikih proizvoda na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Sustav e-visitora
za prijavu i odjavu gostiju u funkciji je od ove godine.

Energetika

Modernizacija elektrine mree

Energetski sektor jedan je od vanijih prostora za nove investicije budui da je


energetika preduvjet razvoja ukupnog gospodarstva. Glavni ciljevi nae energetske
politike ijem emo ostvarenju teiti jesu sigurnost opskrbe i konkurentnost cijena
energije, to e biti i temeljne smjernice izrade nove Strategije energetskog razvoja
do 2050. godine. Pored toga, jedan je od prioriteta i modernizacija elektrine mree
koja e biti u funkciji pouzdanije opskrbe elektrinom energijom. Poveana potreba
za kapacitetima kao posljedica veeg udjela sustava za proizvodnju elektrine
energije iz obnovljivih izvora energije u proizvodnji elektrine energije takoer
uvjetuje nunost modernizacije elektrine mree.
Maksimalno emo iskoristiti domae izvore energije, ukljuujui konvencionalna
i nekonvencionalna fosilna goriva s niom razinom emisije i obnovljive izvore
energije i smanjiti nepotrebna regulatorna optereenja za subjekte koji su spremni
uloiti u ta podruja. Ona goriva ili tehnologije koji doprinose energetskoj sigurnosti
i klimatskim ciljevima posebnim mjerama emo poticati i promovirati. Omoguit
emo funkcionalno energetsko trite kojim se dostavlja sigurna, konkurentna i
odriva energija.

Jeftinija elektrina energija za


kuanstva i industriju

Pokrenut emo inicijative kojima emo pridonijeti smanjenju cijena energije i


pomoi u rjeavanju ozbiljnih drutvenih problema uspostavom zakonodavnog
okvira koji e osnaiti potroae i uiniti ih aktivnim sudionicima na tritu u ulozi
investitora i sudionika. elimo osnaiti ukljuivanje potroaa preko energetskih
zadruga i mikro proizvodnje, veom transparentnou cijena i mogunostima
izbora. Uvest emo snienu stopu PDV-a na isporuku elektrine energije.

Sigurna opskrba energijom i


energetska neovisnost pretpostavke
su razvoja Hrvatske

Koristit emo geografski poloaj Hrvatske za pristup inozemnim energetskim


resursima u cilju proizvodnje elektrine energije za domae potrebe, ali i za potrebe
susjednih trita po konkurentnim cijenama, uz primjenu najnovijih tehnologija za
zatitu okolia i zatitu ljudi.
Ojaat emo energetsku uinkovitost uz pomo kogeneracijskih proizvodnih
kapaciteta, modernizaciju centraliziranih toplinskih sustava, veu upotrebu
istijeg javnog prijevoza i energetsku obnovu zgrada. Uspostavit emo najbolju
kombinaciju politika i tehnologija pomou kojih emo ostvariti ciljeve u vezi s
dekarbonizacijom i nacionalne ciljeve u vezi s klimatskim promjenama.

39
Prioritet nam je smanjenje trokova manje razvijenih tehnologija s niskom
razinom emisije ugljika, osobito onih koje e vjerojatno biti kljune u globalnoj
dekarbonizaciji, kao i razvoj sustava skladitenje elektrine energije.
Napravit emo veliki razvojni pomak u ekoloki prihvatljivim i trokovno
isplativim energetskim inovacijama, istraivanju i razvoju koje je kljuno za
buduu konkurentnost Hrvatske. Uinkovito emo koristiti razliite instrumente
financiranja kao to su: program InvestEU, Povezivanje Europe (projekti od
zajednikog interesa), fondovi za istraivanje i razvoj, EU fondovi, instrumenti
financiranja pametnih mrea (ERA-Net Plus), program Obzor 2020 (H2020),
Europska investicijska banka (EIB), Europski energetski program za oporavak
(EEPR), Instrument za povezivanje Europe Energetika (CEF-E), NER 300 i
Eurogia+. Poticat emo razvoj energetskih poduzea i s njima povezanih poduzea
u elektro-strojarskoj i graevinskoj industriji, kao i regionalnih poduzea koja e
biti nositelji razvoja energetike kao nove gospodarske grane Hrvatske.

Ulaganje u ekoloki prihvatljive


i trokovno isplative energetske
inovacije

Restrukturiranje energetskih poduzea u dravnom vlasnitvu provest emo na


nain da uvrste svoju konkurentnost na domaem tritu, a nakon toga da izau
i na regionalno energetsko trite. Nove centralizirane toplinske sustave razvijat
emo u suradnji s domaim strunim i znanstvenim institucijama, koritenjem
domaih energetskih resursa i obnovljivih izvora energije, a razvojem domae
industrije osigurat emo njihovu dugoronu odrivost i ekonomsku isplativost.

Energetski potencijal u podruju elektrine energije


Premda bi integrirano europsko trite elektrine energije na koncu moglo smanjiti
potrebu za nacionalnom neovisnou, uinkovita i dostatna domaa proizvodnja
elektrine energije bit e kljuan element osiguravanja pouzdane i financijski
prihvatljive opskrbe elektrinom energijom u Hrvatskoj, barem u srednjoronoj
perspektivi. Meutim, u pogledu potronje elektrine energije po jedinici BDP-a,
Hrvatska se nalazi u donjoj treini drava EU-a, pokazujui znaajan potencijal za
poveanje energetske uinkovitosti. tovie, domaa proizvodnja glavnih izvora
energije (plina i nafte) znaajno e se smanjiti u budunosti stoga emo energetsku
uinkovitost poveati u svim relevantnim dimenzijama: proizvodnji, distribuciji i
potronji elektrine energije.
Cilj nam je izgraditi hidroelektrane na rijekama na kojima postoji energetski
potencijal i koje e biti dio vienamjenskih projekata koji e pored proizvodnje
elektrine energije obuhvatiti ureenje zaobalja rijeka radi zatite od poplava,
iskoritavanje vode u svrhu opskrbe vodom za pie i navodnjavanja okolnog
zemljita te ukljuivanje okolia energetskog objekta u razvoj novih turistikih
sadraja uz rijeke. Razvoj prijenosne i distribucijske mree osigurat emo
primjenom najnovijih rjeenja naprednih energetskih mrea.
Temeljem razvoja i izgradnje novih energetskih objekata omoguit emo razvoj
novih industrijskih proizvoda domae industrije i novo zapoljavanje. Poveat emo
uinkovitosti postojee i budue generacije i transformacije elektrine energije. U
tu svrhu stavljanje energetskih postrojenja izvan funkcije pratit e pravovremeno i
odgovarajue planiranje njihovih zamjena.

Viestruke koristi od novih


hidrocentrala: poslovi za domau
industriju, a po dovretku poveanje
domae proizvodnje elektrine
energije

40
Kako bismo se mogli nositi sa svojom trenutnom ovisnou, osigurat emo pristup
pouzdanom i financijski prihvatljivom uvozu elektrine energije, osobito koristei
svoj poloaj kao lanice predvienog integriranog europskog trita elektrine
energije (Europska energetska unija).
Budunost je u obnovljivim
izvorima energije

Hrvatska ima velik potencijal za upotrebu obnovljivih izvora kod proizvodnje


elektrine energije. S obzirom na stanje elektrine mree i izazove prijenosa i
distribucije elektrine energije iz OIE sustava, poveana proizvodnja elektrine
energije u manjim lokalnim energetskim postrojenjima (s najprikladnijom
tehnologijom) koja su blizu potroaima mogla bi zamijeniti proizvodnju elektrine
energije u velikim (ali udaljenim) energetskim postrojenjima.
Usredotoit emo se na svoje potencijale i poveati upotrebu OIE pri proizvodnji
elektrine energije. Kako bi se osigurala uinkovita proizvodnja elektrine energije,
odabrat emo tehnologiju koja e u velikoj mjeri ovisiti o prikladnosti i isplativosti,
prije nego o politikim ili nekim drugim razlozima. tovie, kad god se mogu
oekivati uinci portfelja (kao to je kontinuirana proizvodnja putem fotovoltaine
energije po danu i energije vjetra u povoljnim vremenskim uvjetima), trebala bi se
razmotriti kombinacija tehnologija.
Kako bi se promicao rast utemeljen na uinkovitosti resursa, osigurat emo da
sektor prometa, kao glavni potroa elektrine energije, takoer povea svoju
uinkovitost. Omoguit emo promidbu intermodalnog prijevoza, osobito
kombinaciju brodskog i eljeznikog prijevoza. Snanija upotreba OIE-a poveat
e energetsku uinkovitost i smanjiti emisiju staklenikih plinova kao posljedicu
kopnenog prijevoza (npr. elektrina energija iz OIE-a za eljezniki prijevoz).

Nafta i naftni derivati


Jaanje skladinih kapaciteta jami
sigurniju i bolju opskrbu naftom i
naftnim derivatima

Povoljan geostrateki poloaj Hrvatskoj omoguava dobavu nafte i naftnih derivata


za potrebe europskog trita kopnenim i pomorskim putem, ime je osigurana
opskrba hrvatskog trita, uz istodobnu mogunost ostvarivanja znaajne
gospodarske koristi od tranzita nafte za potrebe trita EU (Maarska, Slovaka) i
susjednih drava (BIH, Srbija). Unaprjeenje sigurnosti opskrbe naftom i naftnim
derivatima u Hrvatskoj i EU mogue je ostvariti formiranjem Adriatic Spot trita
na JANAF-ovom Terminalu Omialj, koje e omoguiti sigurniju opskrbu sirovom
naftom za Hrvatsku, ali potencijalno i za drave u okruenju koje su vezane na
naftovodni sustav JANAF-a.
Radi unaprjeenja sigurnosti opskrbe naftom u Hrvatskoj i EU, na teritoriju
Hrvatske realizirat emo tri energetska infrastrukturna projekta iz podruja
naftnog gospodarstva:
Skladitenje svih obveznih rezervi nafte i naftnih derivata u dravnom
vlasnitvu (HANDA) unutar granica Hrvatske rekonstrukcijom/izgradnjom
dostatnog spremnikog prostora
Formiranje Adriatic Spot trita na JANAF-ovom Terminalu Omialj
Izgradnja dostatnog skladita nafte na JANAF-ovom Terminalu Omialj za koje
je ve izdana dozvola za graenje.

41
Prirodni plin
Udio prirodnog plina u potronji primarne energije u Hrvatskoj vrlo je visok pa
iznimnu panju posveujemo tritu ovog energenta. Trite prirodnog plina
Hrvatske opskrbljuje se sa 63% koliina prirodnog plina iz domaih izvora
(proizvodnja prirodnog plina iz domaih polja u Hrvatskoj), dok se preostale
potrebne koliine prirodnog plina od 37% osiguravaju iz uvoza. Radi sigurnosti
opskrbe prirodnim plinom, posebnu pozornost treba posvetiti diversifikaciji
dobavnih pravaca, diversifikaciji izvora prirodnog plina i povezivanju transportnog
sustava Hrvatske s transportnim sustavima u okruenju. Povoljan geostrateki
poloaj Hrvatske omoguava dobavu prirodnog plina za potrebe europskog trita
kopnenim putem (tranzit prirodnog plina putem plinovoda) i pomorskim putem
(LNG terminal), ime e Hrvatska poveati sigurnost opskrbe prirodnim plinom
svog trita, ali i ostvariti znaajnu gospodarsku korist od tranzita prirodnog plina
za potrebe trita EU. U cilju unaprjeenja sigurnosti opskrbe plinom u Hrvatskoj i
EU realizirat emo tri kljuna energetska infrastrukturna projekta, a to su:

Novim ulaganjima u plinsku


infrastrukturu osigurat emo
sigurnu i cjenovno povoljnu dobavu
plina u budunosti

Izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda,


Izgradnja LNG terminala (u prvoj fazi izgradit e se plutajui terminal) i
Izgradnja vrnog podzemnog skladita plina (po Studiji optimalna lokacija je na
lokalitetu postojeeg eksploatacijskog plinskog polja Grubino Polje).

Ekologija, odrivi razvoj i zatita okolia


Hrvatska je drava ouvanog okolia i prirode te izdanog vodnog bogatstva.
Zatita tih resursa ali i prostora temelj su odrivog gospodarskog razvoja i osnova
za primjenu istih i naprednih razvojnih tehnologija. Jedna smo od drava lanica
EU-a s najbogatijom biolokom i krajobraznom raznolikou. Ekoloka mrea
Hrvatske obuhvaa 36,7% kopnenog teritorija i 16,4% obalnog mora. Aktivno
emo promovirati podruja unutar mree i ostalih zatienih podruju Hrvatske
te osvjeivati kod lokalnog stanovnitva komparativne prednosti ivota u tim
podrujima. Gospodarske aktivnosti, tamo gdje nisu strogo zabranjene, bit e
uvjetovane promocijom, brigom i ouvanjem zatienih biljnih i ivotinjskih vrsta,
krajobraza, arhitekture te autohtonih hrvatskih proizvoda.

Ouvanje prirodnih bogatstava


Stvorit emo pretpostavke za smanjenje izravnih pritisaka na prirodu i poticati
odrivo koritenje prirodnih dobara i snanijom suradnjom sa sektorom poljoprivrede
na provedbi mjera ouvanja bioraznolikosti u okviru Programa ruralnog razvoja
i sektorom vodnog gospodarstva kroz godinje Programe radova odravanja u
podruju zatite od tetnog djelovanja voda. Istodobno emo poveati financijsku
odrivost sustava zatite prirode diversifikacijom prihoda, boljom koordinacijom
i racionalizacijom te usmjeravanjem prema financiranju iz EU fondova. Veliki
naglasak stavit emo i na podizanje razine znanja, razumijevanja i podrke javnosti
za zatitu prirode. Te emo ciljeve, izmeu ostalog, postii izradom komunikacijske
strategije zatite prirode te promocijom energetske uinkovitosti i zelene gradnje u
zatienim podrujima. Provedba ovih politika zatite prirode, osim gospodarskih,
imat e i znaajne povoljne demografske uinke.

Na prioritet je odrivo koritenje


prirodnih dobara.

42
Jadransko more, priobalje i otoci strateka su, ali istodobno i ekoloki osjetljiva,
prirodna bogatstva Hrvatske. Uzimajui u obzir kompleksnost morskog okolia kao
ekosustava, ali i vrijednost mora kao resursa, sve su izraeniji negativni utjecaji
pritisaka na morski okoli i s kopna i s mora. Zato emo prioritetno naglasak staviti
na definiranje mjera za ostvarenje ciljeva postizanja i odravanja dobrog stanja
morskog okolia i obalnog podruja do 2020. godine, ouvanja zatienih podruja
i ekoloki znaajnih morskih podruja te smanjenja oneienja u morskom i
obalnom okoliu.
Poticanje istraivanja uz potivanje
visokih ekolokih standarda

Ostvarenje dugoronih ciljeva zacrtanih politikom niskougljinog razvoja ne


iskljuuje razvoj projekata istraivanja i ekspolatacije ugljikovodika. Potiemo
istraivanje i proizvodnju nafte i plina na kopnu jer takvi projekti rezultiraju
novom dodanom vrijednou, odnosno razvojem naih upanija i lokalnih
zajednica. Tijekom desetljea istraivanja i proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj
nisu zabiljeeni okolini incidenti veih razmjera, a kako bi se njihova vjerojatnost
svela na minimum, strogo emo provoditi preventivne mjere zatite okolia, uz
neprekidan monitoring.
Poticat emo i projekte istraivanja ugljikovodika na moru, primarno prirodnog
plina. Meutim, mjere zatite okolia, a posebno zatite ekoloke mree, moraju
biti na najviem moguem stupnju jer je ouvanje osjetljivog ekosustava Jadranskog
mora imperativ nad eventualnom buduom eksploatacijom ugljikovodika.

Klimatske promjene
Niskouglljini razvoj Hrvatske naa
je strateka odrednica

Europska unija donijela je ambiciozne ciljeve u pogledu smanjenja emisije


staklenikih plinova do 2030. godine. Zato niskougljini razvoj Hrvatske postaje naa
strateka odrednica. Stvorit emo pretpostavke za okretanje naeg gospodarstva
prema istijim tehnologijama, energetskoj uinkovitosti i obnovljivim izvorima
energije. Na taj e nain nai graani ostvariti znaajne utede, a gospodarstvo e
biti pojaano i novim zelenim radnim mjestima. Stoga emo prije svega prilagoditi
zakonodavni okvir kako bismo integrirali klimatske promjene u zakonske propise i
na taj nain omoguili razradu nunih modela financiranja i osiguranja.

Uinkovite mjere prilagodbe


klimatskim promjenama

Svakako, smanjenje emisija staklenikih plinova vie nije dovoljno za izbjegavanje


klimatskih promjena i njihov utjecaj. Klimatski modeli i za Hrvatsku pokazuju
znaajan porast temperature i to ak do 4C do 2070. Hrvatska je stoga izrazito
ranjiva na utjecaj klimatskih promjena koji se ve sad moe primijetiti u odreenim
sektorima. Gotovo etvrtina hrvatskog gospodarstva temelji se na sektorima
potencijalno ranjivima na klimatske promjene zato emo u njima uvesti mjere
prilagodbe. One su nune kako bismo smanjili mogue tete u budunosti, a
time i vezane trokove, ali i iskoristili sve prednosti i mogunosti koje se mogu
pojaviti zbog novih klimatskih uvjeta. Mjere za ije emo provoenje osigurati
pretpostavke odnosit e se prije svega na poljoprivredu, umarstvo i ribarstvo
(diversifikacija usjeva, uzgoj vrsta otpornih na nove klimatske uvjete i slino), na
vodno gospodarstvo (upravljanje sustavom vodoopskrbe za rizike vezane od sue
te obnova prirodnih retencijskih potencijala kako bi se smanjio rizik od poplava),
kao i prilagodbu infrastrukture (u priobalju s obzirom na utjecaj podizanja razine
mora, ojaavanje obrane od poplava i slino).

43
Gospodarenje otpadom
Iza nas je vrijeme linearnog gospodarskog modela prema kojemu smo neodgovorno
koristili resurse i odbacivali otpad pod izlikom da je takav sustav jeftiniji. Hrvatsko
gospodarstvo gradit emo na naelima cirkularnog gospodarstva, uz osnovnu ideju
vodilju da veina onoga to se do sada smatralo otpadom moe biti pretvoreno
u vrijedan resurs. Uspostavit emo zato uinkovit sustav gospodarenja otpadom.
Hrvatska mora za dvije godine uskladiti sva odlagalita komunalnog otpada na koja
vie nee biti mogue odlagati neobraeni otpad. Danas imamo samo dva izgraena
centra za gospodarenje otpadom, a ubrzano emo izgraditi jo njih jedanaest. Uz
centre emo sagraditi i nove sortirnice, kompostita i ostala postrojenja koja e
nam omoguiti postizanje visoko postavljenih ciljeva razvrstavanja, oporabe i
ponovnog koritenja otpada.

Otpad pretvaramo u vrijedan resurs

Nadoknadit emo izgubljeno vrijeme i kroz redovitu komunikaciju sa upanijama


intenzivirati pripremne radnje, pripremiti sve potrebne projekte i dokumentaciju za
izgradnju te na taj nain iskoristit 3,8 milijarde kuna iz EU fondova namijenjenih za
sustav gospodarenja otpadom. Izgradnjom energana za obradu izlaznog proizvoda
iz centara za gospodarenje otpadom kao i muljeva iz ureaja za proiavanje
otpadnih voda, poveat e se i hrvatska energetska sigurnost i angairati
graevinski i energetski sektor uz stvaranje novih radnih mjesta.
Uspostavom sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada od 2006.
nadalje otvorena su nova postrojenja koja Hrvatska do tada nije imala i tisue novih
radnih mjesta talionice aluminijske ambalae, obrada otpadnih guma, obrade
elektronikog otpada itd. Daljnji razvoj tog sustava u zadnje je vrijeme potpuno
zapostavljen.

Sustavno i odgovorno pristupit


emo gospodarenju svim
vrstama otpada

Ponovno emo staviti teite na njega kako bi se vratila izgubljena radna mjesta i
potaknulo otvaranje novih. Posebnu pozornost posvetit emo sustavu gospodarenja
opasnim otpadom za koji su dosada donoene odluke na netransparentan nain,
to je stvorilo klimu nepovjerenja graana i udruga prema institucijama. O
pitanjima i politici opasnog otpada potrebno je govoriti otvoreno i odgovorno uz to
vei angaman znanosti i gospodarstva. Svaki je otpad opasan ako nije nadziran
ili je nadziran loe, a za uinkovito gospodarenje opasnim otpadom strunost i
transparentnost u radu od presudne su vanosti.
Sanirat emo crne toke nastale dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem
uglavnom tehnolokim otpadom. Izmeu 2005. i 2008. godine zapoeta je sanacija
9 crnih toaka, a veina ih nije obavljena do kraja. Sanacijom tih lokacija otklonit
emo opasnost za okoli i zdravlje ljudi. Lokalne zajednice dobit e nove prostore i
perspektivu za budui razvoj. Kroz sanaciju pokrenut emo gospodarsku aktivnost
i potaknuti suradnju znanosti, gospodarstva i drave. Izmijenit emo proceduru
izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom koja je izrazito komplicirana, nejasna
i nedoreena, uz uvoenje elektronikog izdavanja dozvola. U potpunosti emo
izmijeniti Zakon o odrivom gospodarenju otpadom i njegove podzakonske akte
jer su danas teko provedivi. Intenzivirat emo suradnju s lokalnom i podrunom
samoupravom kako bi se rijeilo pitanje planiranja graevina za gospodarenje
otpadom u prostornim planovima.

Crne toke nastale neprimjerenim


gospodarenjem otpadom postat e
prolost.

44
Bolja organizacija i upravljanje sustavom zatite okolia
Jai institucionalni okvir za zatitu
okolia kroz Hrvatsku agenciju za
okoli i prirodu

Uspostavit emo jedinstveni informacijski sustav kako bismo izbjegli sadanje


stanje u kojemu jedan posao obavlja vie upravnih tijela to dovodi do nepotrebnog
administriranja, gubljenja vremena i financijskih sredstava. Takav e sustav biti
pregledan, kvaliteta podataka manje upitna, a sustav nadzora efikasniji. Poveat
emo uinkovitost rada inspekcijskih slubi. Trenutni lo ustroj dravnih tijela i
zakonodavni okvir dovode do apsurdnih situacija da sporovi oko pitanja nadlenosti
izmeu dviju inspekcije traju due od ostatka postupka. Ojaat emo inspekcijske
slube i integrirati ih u Hrvatsku agenciju za okoli i prirodu. Hrvatska ima brojne
kvalitetne strunjake za podruje zatite okolia. Stvorit emo normativne
pretpostavke i potaknuti struku da ustroji Komoru strunjaka zatite okolia u cilju
njihove bolje suradnje i daljnjeg razvoja struke, a posebno deficitarnih edukacijskih
programa za sve sudionike sustava. Intenzivirat emo prekograninu suradnju
u pitanjima zatite klime, okolia i prirode jer okoli ne poznaje granice. Osim s
dravama lanicama EU-a, prekograninu suradnju intenzivirat emo i prema
susjednim dravama, posebno prema Bosni i Hercegovini prema kojoj Hrvatska
ima najduu granicu, ali i najvei broj otvorenih pitanja s okolinog aspekta.

Prometna i irokopojasna infrastruktura


Potpuna prometna integriranost i uinkovita prometna povezanost Hrvatske
s europskim prostorima te daljnji ubrzani razvoj elektronikih komunikacija,
prvenstveno visoka i ujednaena razvijenost infrastrukture irokopojasnog pristupa
internetu, kao i razvijena nacionalna potanska mrea te njena integriranost u
globalne potanske mree, od presudne su vanosti za razvoj hrvatskog drutva i
gospodarstva. Hrvatska je duboko utisnuta u europski kontinent, najblii je i najbri
put dolaska roba s Dalekog istoka na europski prostor. Ovo Hrvatskoj prua izvrsne
mogunosti da postane prometni most izmeu svijeta i Europe.

Prometna infrastruktura
Afirmacija geostratekog i
prometnog poloaja znai nove
poslove i investicije

Kako bi Hrvatska u potpunosti iskoristila svoj geostrateki i prometni poloaj


mora se u potpunosti integrirati u europske prometne pravce te razviti moderan
i uinkovit prometni sustav. Zavretkom pregovora s EU-om svi vaniji prometni
pravci svih vidova prometa u Hrvatskoj postali su sastavni dio osnovne mree
Europe (to znai da su pogodni i za EU financiranje). Nae morske luke moraju
postati nova vrata Europe. U tom smislu dovretkom zapoete izgradnje luke
infrastrukture potrebno je pristupiti pripremi i provedbi projekata koji bi rezultirali
znaajnim ulaganjem u luku suprastrukturu (zgrade putnikih terminala, oprema
ali i logistika) kako bi se u konanici u potpunosti iskoristili potencijali europskih
prometnih pravaca koji prolaze kroz Hrvatsku (Mediteranski koridor, Baltiko
jadranski koridor, koridor RajnaDunav kao i budui Jadransko-jonski pravac) te
na taj nain u potpunosti integrirali Hrvatsku u europski prometni i gospodarski
sustav EU-a.

Ulaganja u modernu prometnu


infrastrukturu

Jadransko-jonski prometni pravac za nas je od posebnoga stratekog interesa


jer investicija u autocestu prema Dubrovniku dobiva novo znaenje i nije samo
turistika ruta koja u ovom trenutku nema kontinuitet ve postaje vaan izvor

45
transportnih prihoda. U tom pogledu na moderne i snane morske luke kao prometna
vorita mora se nastavljati moderna eljeznika i cestovna infrastruktura.
Prelazak na jedinstveno europsko prometno trite prua mogunosti daljnjeg
razvoja meunarodnoga zranog prometa bez obzira na nacionalne kapacitete i
olakava hrvatskom sektoru zranog prometa pristup ostatku europskog trita uz
mogunost novih stranih ulaganja u hrvatsku zrakoplovnu industriju.
Velika ulaganja u eljeznicu novi su investicijski ciklus koji s 85% od iznosa
ukupnog ulaganja moe biti financiran iz EU fondova. Modernizacija i europeizacija
eljeznikog prometa uinit e Hrvatsku atraktivnom prometnom destinacijom.
Dovrit emo izgradnju autocestovne mree i izgraditi obilaznice velikih gradova i
poveznice regionalnih pravaca na autoceste. Luke na unutarnjim vodama moraju
postati vana i prioritetna sastavnica buduega intermodalnog prometnog sustava.
Znaajna ulaganja u ove luke osigurana su iz EU fondova.

irokopojasna infrastruktura
Osim prometne infrastrukture za stvaranje uinkovitoga prometnog sustava
potrebno je koristiti snane inteligentne i interoperabilne tehnologije za
optimiziranje kapaciteta u koritenju infrastrukture, upravljanje prometom,
nadzor prometa i komunikacijske usluge. Posebnu vanost, posebice u urbanim
prostorima, treba pridavati odrivosti prometnog sustava, sigurnosti i nadzoru svih
vidova prometa, smanjenju emisije plinova, energetskoj uinkovitosti, prelasku na
nova (alternativna) goriva i nove pogonske sustave, a sve u cilju ekoloke zatite
prostora u kojem ivimo. Suvremeno gospodarstvo sve se vie oslanja na poslovanje
putem elektronikih komunikacijskih mrea i usluga za koje su potrebne velike
brzine pristupa to nije mogue postii bez razvijene irokopojasne infrastrukture
nove generacije (NGN/NGA) koja omoguava uvoenje mnogobrojnih e-usluga u
javni i privatni sektor.

Razvoj irokopojasne infrastrukture


omoguit e daljnju digitalizaciju
usluga u javnom i privatnom
sektoru

Iskljuenost Hrvatske kao cjeline, odnosno pojedinih regija unutar nje iz procesa
razvoja digitalnog gospodarstva, predstavlja jednu od najveih stratekih opasnosti
za dugoroan gospodarski razvoj Hrvatske. Stoga je primaran cilj provesti utvrene
mjere javne politike, strategije i nacionalne programe vezane uzi izgradnju NGN
infrastrukture (Nacionalni NGN plan) kao kljune infrastrukture 21. stoljea, kako bi
Hrvatska sustigla prosjek EU-a i ulovila korak s razvijenim dijelom Europe i svijeta.

Razvoj digitalnog gospodarstva

Potanski sektor
Potanski sektor predstavlja vaan segment koji osigurava pristup uslugama
koje su nune za razvoj gospodarskih aktivnosti i sveukupnog funkcioniranja
drutva. Hrvatska je sastavni dio europskog trita potanskih usluga, nacionalno
zakonodavstvo je usklaeno sa zakonodavstvom EU-a, trite potanskih usluga
je liberalizirano, a granice otvorene prema dravama lanicama EU-a. Razgranatost
i dostupnost nacionalne te njena integriranost u globalne potanske mree, kao i
kvaliteta potanske usluge, izravno potiu rast gospodarstva. Univerzalna usluga
unutar EU-a izraz je zahtjeva i posebnih znaajki europskog drutvenog modela u
okviru politike koja udruuje dinamino trite, koheziju i naelo solidarnosti.

Razgranatost i dostupnost
nacionalne potanske mree

46
Univerzalne usluge od interesa su za Hrvatsku te moraju biti neprekidno dostupne
svakoj fizikoj i pravnoj osobi na cijelom teritoriju drave, bez diskriminacije i pod
jednakim uvjetima. Davateljem univerzalne usluge odreena je Hrvatska pota
d.d. u skladu sa Zakonom o potanskim uslugama.

Strateki infrastrukturni projekti


Strateki infrastrukturni projekti
integriraju prostor, doprinose
trenutnom i otvaraju perspektivu
buduem gospodarskom rastu

U skladu s naom vizijom prometnog sustava Hrvatske, provest emo brojne mjere
i realizirati infrastrukturne projekte koritenjem EU fondova:
Izgraditi Peljeki most koji osim prometne vanosti ima i strateki znaaj
konanog spajanja svih hrvatskih prostora u jednu cjelinu
Dovriti izgradnju autoceste do Dubrovnika
Izgraditi eljezniku infrastrukturu, poevi od koridora 5b (Maarska-BotovoZagrebRijeka) i Paneuropski prometni koridor X (Slovenija-Hrvatska-Srbija)
Dovriti izgradnju infrastrukture i suprastrukture rijenih luka Osijek, Vukovar,
Sisak, Slavonski Brod te morskih luka Rijeka, Ploe, Zadar, ibenik
Izgraditi i urediti plovne putova rijeka Drave, Dunava i Save
Rekonstruirati i dograditi Zranu luku Split te druge zrane luke, osobito na
otocima, u cilju poveanja pristupanosti i dostupnosti turistikih usluga

Reindustrijalizacija
Nie cijene energije, dostupne i
povoljne sirovine, jeftini izvori
financiranja i smanjenje birokracije
potaknut e nova ulaganja u
domau industriju

Cilj nae industrijske politike je poveati konkurentnost industrije kako bi osigurala


zadravanje uloge pokretaa odrivog razvoja i zapoljavanja u Hrvatskoj. U ovom
trenutku domaa je industrija suoena s brojnim izazovima kao to su: nedostatak
ulaganja u istraivanje i razvoj, visoka cijena energije, spora administracija,
potekoe u pristupu sredstvima financiranja i nedovoljna povezanost s
obrazovnim sustavom i znanou. Budui da su dobra prometna povezanost,
cjenovno prihvatljive i dostupne sirovine i energija, obrazovana radna snaga, brza i
efikasna birokracija te povoljni izvori financiranja pretpostavke opstanka i daljnjeg
razvoja industrije, teit emo tomu da navedene pretpostavke budu ispunjene u
najkraem moguem roku.

Zatita domae proizvodnje

Domau proizvodnju titit emo uvoenjem pojaanih kontrola uvoznih proizvoda


loe kvalitete i provoenjem aktivne protudampinke politike. Naa e Vlada,
potujui europski regulatorni okvir, maksimalno podupirati hrvatske proizvoae.
Poveat emo udio hrvatskih proizvoda u javnim nabavama, emu e pridonijeti
Hrvatska gospodarska komora koja e sastaviti katalog svih trgovakih drutava
koja u Hrvatskoj proizvode ili nude usluge koje su predmet nabave. Katalog e biti
javno objavljen, a javni naruitelji e u fazi sastavljanja natjeajne dokumentacije
koristiti informacije iz kataloga.
Omoguit emo inovativnim tvrtkama da svoje inovacije implementiraju i testiraju
u Hrvatskoj. Inovacije emo poticati i kroz javne nabave kupujui i potiui razvoj
novih inovativnih hrvatskih proizvoda. Poticat emo prilagodbu obrazovnih
programa zahtjevima trita rada te emo u suradnji s industrijskim sektorima
izraditi srednjorone projekcije razvoja sektora i njihovih potreba za radnom
snagom.

47
Proces reindustrijalizacije koji nas oekuje nosi sa sobom posebne izazove u svakoj
od domaih industrija.
Trenutno stanje u drvnoj industriji ukazuje na neoptimalnu iskoritenost kapaciteta
i potencijala koje ova industrija ima. Rjeenje ovih problema pronai emo u
aktivnim mjerama u cilju poveanja stupnja finalizacije, podizanja tehnoloke
razine proizvodnje te snanijeg brendiranja drvno-preraivake i industrije
namjetaja. Uspostavom centara kompetencija za drvnu industriju uinit emo
najnovija znanja i tehnologije dostupne proizvoaima polufinalnih i finalnih
proizvoda od drva te emo ubrzati postupak zatite izvornosti slavonskog hrasta.

Centar kompetencija za
drvnu industriju i zatita
slavonskog hrasta

U segmentu prehrambeno preraivake industrije poticat emo povezivanje


malih subjekata u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji uz standardizaciju
procesa proizvodnje u cilju poveanja kvalitete i koliina primarnih poljoprivrednih
proizvoda. Umreavanjem poslovnog i znanstveno istraivakog sektora u
segmentu poljoprivrede kreirat emo nune preduvjete za usklaivanje sektora
s meunarodnim standardima kvalitete te njegovo ukljuivanje u meunarodne
lance vrijednosti. Poticat emo proizvodnju i prepoznatljivost tradicionalnih,
izvornih i kvalitetnih proizvoda te uz usporedni angaman na njihovoj promidbi
kreirati potencijal za proboj na inozemna trita i daljnji rast proizvodnje.

Povezivanje malih subjekata u


poljoprivredno-prehrambenoj
proizvodnji

Budui da se proizvodi kemijske industrije, kao i industrije gume i plastike koriste


u gotovo svim segmentima gospodarstva; poljoprivredi, preraivakoj industriji,
uslunim djelatnostima i u irokoj potronji, oporavak ovih sektora kreirat emo
jaanjem dinamike ukupnog gospodarskog rasta. Realizacija velikih dravnih
stratekih prometnih projekata te novih projekata energetske uinkovitosti i
energetske obnove javnih i privatnih zgrada i kua, sufinanciranih iz EU fondova,
bit e kota zamanjak znaajnijeg oporavka graevinske industrije u Hrvatskoj i
zapoljavanja u tom sektoru. Multiplikacijom uinaka koritenja EU fondova kreirat
emo pozitivno investicijsko ozraje, to e u kombinaciji s pojednostavnjenjem
administrativnih procedura povezanih s gradnjom pozitivno utjecati na investicijske
odluke domaih i stranih investitora.

Oporavak kemijske industrije,


industrije gume i plastike

Za hrvatsku industriju tekstila, koe i obue karakteristini su duga tradicija u


poslovanju, iskusna radna snaga i kvaliteta proizvoda. Budunost ove industrije
osigurat emo dizanjem tehnoloke razine proizvodnje, ulaganjima u dizajn
proizvoda te povoljnim uvjetima financiranja. Podizanje stupnja tehnoloke
razvijenosti i poveanje inozemne konkurentnosti osigurat emo afirmacijom
primjene trokuta znanja u ovoj industriji. Razvoj domae metalopreraivake
industrije zbog njene vanosti i doprinosa ukupnoj industrijskoj proizvodnji visoko
je na naoj listi prioriteta. Budui da su joj kljuna sirovina metalne rude, stvorit
emo uvjete za olakani pristup tim resursima.

Podizanje tehnoloke razine


proizvodnje, ulaganja u dizajn i
povoljni uvjeti financiranja

Promijenit emo politiku cijene energije za industriju jer ona ima izravni utjecaj na
konkurentnost proizvodnje gotovih metalnih proizvoda. Poduzeima koja zaostaju
u tehnolokoj opremljenosti olakat emo pribavljanje financijskih sredstava i
podii njihovu tehnoloku opremljenost. Dananju poziciju farmaceutske industrije
u Hrvatskoj karakterizira visoka tehnoloka razina i sjajan ljudski potencijal s
visokom razinom znanja i strunosti.

Jeftinija energija za
konkurentniju industriju

48
Budui razvoj proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih
pripravaka, ulazak domaih farmaceuta u nove trine nie, podravat emo
povoljnim kreditnim linijama za poveanje proizvodnih kapaciteta.
Strategija jaanja
automobilskog sektora

Rastua potreba za elektroopremom i drugim proizvodima vezanima uz elektrinu


energiju, usporedno s pojaanom urbanizacijom i elektrifikacijom cestovnog prometa,
pozicioniraju elektroindustriju kao znaajnu kariku u naoj industrijskoj strategiji.
Daljnji razvoj i rast konkurentnosti elektroindustrije osigurat emo povoljnim
uvjetima financiranja ulaganja u proizvodne kapacitete. Sektor automobilske
industrije s oko 10.000 zaposlenih, inovativnou i razinom tehnologije visoko je
rangiran na ljestvici konkurentnosti domaih sektora. Kako bismo osigurali njegov
daljnji rast, poticat emo povezivanje automobilskog s IT sektorom i kreativnim
industrijama. Oekujemo da sinergijski uinci ove suradnje u konanici dovedu do
kreiranja novih proizvoda, baziranih na novim tehnologijama i modernom dizajnu.

Poticanje konkurentnosti
domaeg pomorstva

Poticat emo konkurentnost domaeg pomorstva, prije svega u podruju


brodarstva, luka, luke infrastrukture i lukih usluga, uz paralelno jaanje srodnih
industrija. Mala brodogradnja u Hrvatskoj ima veliki potencijal za rast te je
cijenom, kvalitetom, dizajnom i konstrukcijom plovila konkurentna na svjetskom
tritu. Naalost, nije prepoznata kao mogui korisnik poticajnih mjera to emo
promijeniti te potaknuti na znaajniji razvoj ovog sektora.

Modernizacija Oruanih snaga kroz


bolju suradnju s domaom vojnom
industrijom

Hrvatska vojna industrija iako mlada, kvalitetom proizvedene opreme i oruja


nametnula se na europskim i svjetskim izvoznim tritima. U posljednje dvije godine
povean je izvoz vojne industrije za ak 90% s tendencijom daljnjeg rasta. Jaanje
hrvatske vojne industrije potaknut emo intenzivnijim ulaganjem u razvoj novih
tehnoloki naprednijih sustava i podsustava naoruanja i vojne opreme, koristei
pri tome nacionalne razvojne, istraivake i proizvodne kapacitete. Oruane snage
Republike Hrvatske suraivat e s vojnom industrijom na razvoju novih proizvoda
kojima se, primjerice, osigurava mobilnost postrojbi i zatita vojnika na bojitu,
vizualizacija bojita u stvarnom vremenu i slino, a sve kako bi se modernizacija
OSRH temeljila na domaim rjeenjima. Na taj e nain poduzea iz domae vojne
industrije dobiti potrebne reference za daljnji izlazak na strana trita.

Rjeavanje problema dvostrukog


oporezivanja ICT proizvoda

Hrvatska raspolae visokom razinom znanja i iskustava u podruju ICT tehnologija


i rjeenja, to emo dodatno poticati. Donijet emo nacionalni plan partnerstva
s ICT industrijom i strategiju razvoja ICT-a u Hrvatskoj. Provest emo mjere za
uklanjanje prepreka poslovanju, investiranju i razvoju u ICT sektoru, osigurati
mobilnost radne snage te pojeftiniti poslovanje. Brz i snaan razvoj ove industrije
uvjetovan je promjenama u obrazovnom sustavu i prenoenjem najnovijih znanja
od rane dobi. Mali programeri u vrtiima i kolama preduvjet su jake ICT industrije
u Hrvatskoj za 20 godina.
Svjesni problema s kojima se ova brzorastua industrija susree, rijeit emo
problem dvostrukog oporezivanja ICT proizvoda i rjeenja kako bismo potaknuli
izvoz i omoguili domaim tvrtkama konkurentnije uvjete na meunarodnim
tritima. Putem HGK i diplomatskih predstavnitava rjeavat emo probleme
vezano za svjetske trgovine mobilnih aplikacija, koje ne dozvoljavaju uplatu na
hrvatske raune to nerijetko dovodi do preseljenja sjedita tvrtki iz ICT sektora

49
izvan Hrvatske. Poticat emo primjenu ICT rjeenja u poslovanju, prisutnost
domaih poduzetnika prodajom putem interneta na tritu EU-a, a kroz javne
nabave stimulirat emo domaa rjeenja za ICT inovacije i primjenu u javnom
sektoru.
Cjelovitom provedbom Europske strategije jedinstvenog digitalnog trita - plana
za stvaranje slobodnog i sigurnog jedinstvenog digitalnog trita u kojem je mogua
prekogranina kupnja putem interneta i u kojem poduzea mogu prodavati diljem
EU-a neovisno o tomu gdje se nalazila, osnait emo digitalno gospodarstvo i
potroaima nuditi bolje usluge po pristupanijim cijenama te pomoi rast i razvoj
poduzea.

Kroz Europsku strategiju


jedinstvenog digitalnog trita
olakati pristup robama i uslugama
na internetu te osnaiti rast
gospodarstva

Strategija jedinstvenog digitalnog trita omoguit e potroaima i olakati


poduzetnicima pristup robama i uslugama na internetu diljem Europe, poboljati
razvoj digitalnih mrea i usluga te osnaiti rast hrvatskog digitalnog i cjelokupnog
gospodarstva.
Promovirat emo i poticati snaan razvoj kreativnih industrija kao generator
novih vrijednosti i zapoljavanja temeljenog na kreativnosti, vjetinama i talentu
pojedinaca kroz proizvodnju i eksploataciju intelektualnog vlasnitva. elimo da
nai umjetnici i kulturni profesionalci u filmu, TV-u, glazbi, interdisciplinarnim
umjetnostima, batini i industriji video igara kao i svi ostali koji su aktivni u
kulturnom i kreativnom sektoru budu aktivni korisnici EU sredstava, posebice
Programa Kreativna Europa kojim elimo ojaati sektor i time doprinijeti
ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.

Osnaivanje kreativnih industrija

Redefinirat emo poticaje za strane filmove koji se snimaju u Hrvatskoj budui da


su oni generatori zapoljavanja na odreeno vrijeme te predstavljaju jedinstvenu
promociju Hrvatske u svijetu i postaju podloga za razvoj filmskog turizma kao
potpuno novog vida turizma koji se intenzivno razvija u hrvatskim gradovima koji
su bili filmske lokacije.
Ulaganja u industriju dugorona su ulaganja za koja je potreban jasan i predvidiv
zakonodavni i financijski okvir. Razvit emo novi sustav kredita, jamstava i
inovativnih modela financiranja kako bismo adekvatno pratili i poticali proces
industrijske obnove Hrvatske. Poseban doprinos i znatno vea financijska potpora
domaoj industriji generirat e se kroz novi pristup i znatno vei angaman Hrvatske
agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Hrvatske
banke za obnovu i razvoj (HBOR), prije svega kroz nove kreditne programe.
Uz povoljne izvore financiranja, resursi i energija preduvjet su razvoja industrija
jer su kljuni za meunarodnu konkurentnost. Raspoloivost sirovina od temeljne
je vanosti za razvojne mogunosti hrvatske industrije i bez odreenih kljunih
sirovina budui razvoj veine stratekih industrija u Hrvatskoj ne bi bio mogu.
Glavni nam je cilj postii cjenovnu prihvatljivost, odrivost i dostupnost resursa
i energije, uz odvajanje rasta od poveanog koritenja resursa. Jamit emo
konkurentno i transparentno energetsko trite koje osigurava lak pristup sigurnoj,
odrivoj, cjenovno prihvatljivoj i pouzdanoj energiji.

Novi kreditni programi za


podrku domaoj industriji

50
Reindustrijalizacija utemeljena na
razvoju tehnologija zahvaljujui
programima cjeloivotnog uenja i
strunog osposobljavanja

Vaan imbenik uspjenog procesa reindustrijalizacije je obrazovana radna


snaga za potrebe industrija. Omoguit emo vei i bolji pristup osposobljavanju,
cjeloivotnom uenju, strunom kolovanju koje je prilagoeno buduim potrebama
svake od industrija kao i sveuilinom obrazovanju. Vei naglasak u obrazovnom
sustavu stavit emo na podruja novih tehnologija, inenjerstvo, informatiku i
matematiku.
Podupirat emo razvoj osposobljavanja povezanog s radnim mjestom i programe
stairanja. Sustavnim mjerama, jasnom politikom i zajednikim radom, vratit
emo sjaj hrvatskoj industriji.

51

04
Kreiranje radnih
mjesta i zapoljavanje
Zapoljavanje i stvaranje radnih mjesta glavni je cilj
naega programa. Trenutna stopa zaposlenosti je 60%, a
do kraja mandata cilj nam je ostvariti stopu zaposlenosti
od 68% - to znai kreiranje 180.000 novih radnih mjesta.
Sva raspoloiva sredstva uloit emo u ispunjavanje ovoga
cilja, za to samo iz EU fondova imamo 7 milijarda kuna.

Hrvatsku karakterizira jedna od najniih stopa zaposlenosti, najviih stopa


nezaposlenosti i najnii udio aktivnog stanovnitva u radno sposobnom
stanovnitvu u odnosu na sve drave lanice EU-a. Politika trita rada jedno
je od najvanijih podruja na kojemu su potrebne hitne reforme i promjene. U
trenutku kad hrvatsko gospodarstvo biljei rast, novim proaktivnim politikama
zapoljavanja osigurat emo uinkovito, razvijeno i ureeno trite rada, dostojan
rad i aktivno starenje, uvaavajui posebno potrebe osoba koje su u nepovoljnom
poloaju na tritu rada i postojee regionalne razlike.
Mjere aktivne politike zapoljavanja uinit emo jednostavnima, jasnima i
prilagoenima potrebama stanovnitva i poslodavaca. Poseban fokus stavit
emo na one skupine kojima je potrebna dodatna podrka kako bi pronali svoje
mjesto na hrvatskom tritu rada: mladi (uz vraanje pripravnitva, razvijanje
sustava mentorstva i dodatnu podrku samozapoljavanju te poveanje
naknade za samozapoljavanje s 25.000 kuna na 30.000 kuna, kao i razvoj
financijskih instrumenata za mlade); osobe s invaliditetom (uz jaanje socijalnog
poduzetnitva kao jednog od oblika za zapoljavanje osoba s invaliditetom); ene i
dugotrajno nezaposleni (prekvalifikacije, cjeloivotno obrazovanje, povoljni krediti
i bespovratna sredstva za samozapoljavanje).

Jednostavnim i ciljanim mjerama


do zapoljavanja

Nova radna mjesta u gospodarstvu


Provedba naega gospodarskog programa u etverogodinjem razdoblju rezultirat
e kreiranjem 180.000 novih radnih mjesta u Hrvatskoj te e se stopa zaposlenosti
poveati sa sadanjih 60% na 68%. Cilj na razini Europske unije jest postii
prosjenu stopu zaposlenosti do 2020. od 75%. Stopa zaposlenosti od 68%
znait e trend ozbiljnog rasta i pribliavanja prosjenim vrijednostima EU-a koje
Hrvatska u roku od 8 godina moe dostii i tako se pozicionirati kao jedna od srednje
razvijenih europskih drava, a ne kao do sada biti na dnu ljestvica razvijenosti i
konkurentnosti.

180.000 novih radnih mjesta put do


razvijene Hrvatske

52
Modernizacijom poslovanja malih i
srednjih poduzetnika do
45.000 novih radnih mjesta

Generatori novog zapoljavanja proizai e iz kombinacije privatne inicijative


i institucionalne potpore te ostvarenjem projekata, osobito u sektorima
malog i srednjeg poduzetnitva, poljoprivrede, turizma i industrije. Aktivnosti
usmjerene inovacijama, modernizaciji, digitalizaciji, promjenama u sustavu
obrazovanja pruit e dodatni impuls svim segmentima gospodarstva u kreiranju
radnih mjesta, a nae ljude uiniti konkurentnijima na tritu rada. Stopa
nezaposlenosti koja je na kraju 2015. bila na razini 16.9%, a u lipnju 2016. 13.6%,
do 2020. kvalitetnom provedbom svih navedenih aktivnosti bit e sputena na
8,5% (ispod prosjeka EU-a). Prema najboljoj praksi definirani programi poticanja
i financiranja poduzetnikih projekata, posebice start up-ovi, IT sektor, inovacije,
nove tehnologije i izvoz, rezultirat e s preko 45.000 novih radnih mjesta u
sektoru malog i srednjeg poduzetntva.

Novim pristupom
razvoja poljoprivrede do
50.000 novih radnih mjesta

Novi koncept razvoja poljoprivredne proizvodnje, povezivanje poljoprivrednih


gospodarstva sa znanstvenicima, uz dobro usmjeren sustav poticaja i stabilnu
dugoronu poljoprivrednu politiku, rezultirat e poveanjem poljoprivredne
proizvodnje i ostvarenog dohotka po gospodarstvu. Biti poljoprivrednik u Hrvatskoj
postat e privlano i mladim ljudima, a rezultat e biti kreiranje 50.000 radnih
mjesta. Dodatno, unaprjeenjem gospodarenja umskim bogatstvom (privoenje
svrsi zaputenih povrina, redefiniranje prioriteta opskrbe, sprjeavanje ilegalne
sjee i dr.) u samom sektoru i povezanim industrijama kreirat e se 5.000 radnih
mjesta. Novom, modernom i odrivom reindustrijalizacijom Hrvatske, kvalitetno
emo repozicionirati i uiniti prepoznatljivima proizvode na meunarodnom
tritu te tako poveanjem konkurentnosti i izvoza stvoriti 65.000 novih radnih
mjesta. Nai planovi u segmentu turizma orijentirani su na poticanja rasta i
kvalitete smjetajnih kapaciteta te rasta vrijednosti izvanpansionske ponude, kao
i produljenje sezone kroz projekte iz podruja kongresnog i zdravstvenog turizma.
Navedeni projekti te institucionalna potpora i konkretne mjere u kreiranju lanca
poljoprivredna proizvodnja prehrambena industrija turistiki sektor, omoguit
e poveanje doprinosa turizma i prateih djelatnosti gospodarskom rastu te,
meu ostalim i kreiranje 15.000 novih radnih mjesta u ovom sektoru. Prostor za
poveanje domaih i stranih privatnih investicija u Hrvatskoj otvorit emo jaanjem
transparentnosti i uinkovitosti rada administracije, stabilnim zakonodavnim
okvirom te kreiranjem bolje poslovne klime. Uklanjanjem postojeih prepreka
otvorit emo prostor za privatna ulaganja. Doprinos gospodarskom rastu dat e i
dravni strateki investicijski projekti, prije svega ulaganja u prometnu i energetsku
infrastrukturu. Na taj nain otvorit e se prostor za kreiranje novih radnih mjesta i
u graevinskom sektoru.

umsko bogatstvo temelj je za


5.000 novih radnih mjesta

65.000 novih radnih mjesta u


industriji

15.000 novih radnih mjesta u


turizmu

Uinkovito, razvijeno i ureeno trite rada


Socijalno partnerstvo bit e
osnovno naelo rada

U segmentu trita rada i radnog zakonodavstva njegovat emo kvalitetan dijalog


sa svim socijalnim partnerima s obzirom da je isti u etiri godine mandata Vlade
Kukuriku koalicije sveden na najniu razinu od stvaranja hrvatske drave. U
partnerstvu sa sindikatima definirat emo odrive kolektivne ugovore koje emo
u potpunosti potovati i jamiti radnicima dugorono stabilno okruenje. Gradit
emo socijalno odgovorno drutvo u kojem e se istinski cijeniti dostojanstvo rada
i radnika. Osigurat emo uinkovito funkcioniranje svih institucija na tritu rada.
Znatno emo unaprijediti postupak posredovanja kako bismo naim nezaposlenima
omoguili bre zapoljavanje, a poslodavcima potrebnu radnu snagu.

53
Modernizacija Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i lokalna
partnerstva
Hrvatski zavod za zapoljavanje reorganizirat emo tako da bude partner i na usluzi
poslodavcima i nezaposlenima. HZZ e pristupati poslodavcima i osiguravati
potrebnu radnu snagu, ulaui u obrazovanje i osposobljavanje nezaposlenih u
skladu s potrebama poslodavaca. Posebni savjetnici za poslodavce, kojima je
osnovni zadatak skraivanje procesa od trenutka iskazane potrebe za radnicima od
strane poslodavaca do zapoljavanja nezaposlene osobe, prvi su korak u uspostavi
snanije i proaktivnije suradnje s poslodavcima u osiguranju potrebne radne snage.
Lokalni sudionici trita rada poput obrazovnih institucija, lokalnih zavoda za
zapoljavanje, poslodavaca, sindikata, civilnog sektora udrueni su u lokalna
partnerstva za zapoljavanje. Osnovi cilj njihovih projekata bit e zapoljavanje
nezaposlenih za to samo iz EU fondova imaju na raspolaganju 80 milijuna kuna
kroz naredne tri godine naega mandata.

Posebni savjetnici za
poslodavce u HZZ-u

Usklaivanje obrazovanja s potrebama trita rada


Za potrebe postizanja dugoronog rasta i razvoja naeg gospodarstva pokrenut
emo usklaivanje studijskih programa s projekcijama potreba trita rada.
Afirmacijom nacionalnog programa cjeloivotnog obrazovanja, a posebice strunim
usavravanjima na razliitim podrujima poput pripreme i provedbe EU projekata,
financijskog upravljanja, informatike pismenosti, osnivanja i voenja poduzea,
cirkularne ekonomije i slino, poveavat emo poslovnu konkurentnost naega
stanovnitva i poduzetnika.

S fakulteta na posao, a ne na burzu

Suzbijanje rada na crno


Intenzivno emo djelovati u segmentu suzbijanja neprijavljenog rada, tzv. rada na
crno, prisutnog u hrvatskom drutvu, a na kojega znaajno utjeu pravna i opa
nesigurnost, osjeaj neisplativosti rada te niz socijalnih imbenika. Naalost
Vlada Kukuriku koalicije dugi niz godina bavila se reorganizacijom i ukidanjem
Dravnog inspektorata tako da je gotovo zanemareno pitanje stvarnih kapaciteta
inspektora rada, njihove obuenosti, mobilnosti i stvarne efikasnosti. Cilj nam
je potaknuti zapoljavanje na neodreeno, a posebnu emo pozornost posvetiti
suzbijanju rada na crno.

Posao za stalno, za sigurnost i


bolji ivot radnika

Uvest emo IN-WORK naknade, to znai da e se umjesto sadanjeg modela


ukidanja prava na naknadu u sluaju ostvarivanja dohotka, u novom modelu
naknada moi zadrati u potpunosti ili djelomino ovisno o ostvarenoj visini
dohotka. Isto e se primjenjivati i na socijalne naknade i mirovine. Na taj nain
kombinacija naknade i zaraenog dohotka omoguit e bolji ivotni standard
naih graana.

Novi pristup IN-WORK omoguuje


zadravanje naknade ili
mirovine uz plau

Minimalna plaa po sektorima


Situacija na hrvatskom tritu rada loa je i zbog neusklaenosti minimalnih i
trinih plaa te trokova i produktivnosti rada. U suradnji sa socijalnim partnerima
redefinirat emo nain utvrivanja minimalnih plaa i to po pojedinim sektorima.

54
Razliita minimalna plaa za
razliite djelatnosti

Sustav plaa uredit emo tako da se rad isplati, a sustav socijalnih naknada urediti
na nain da se uspostavi jedinstven centar za naknade i pravedan sustav raspodjele
sredstava kako bi pomo ostvarili najpotrebitiji te da se u to veoj mjeri potie
ukljuivanje osoba u nepovoljnom poloaju na trite rada.

Poticanje zapoljavanja i obrazovanja mladih i


dugotrajno nezaposlenih
S obzirom na visoku nezaposlenost mladih i dugotrajno nezaposlenih, posebnu
pozornost usmjerili smo upravo na aktivaciju i obrazovanje mladih i dugotrajno
nezaposlenih osoba. Ciljanim obrazovanjem postii emo bolju zapoljivost
nezaposlenih, posebno u djelatnostima od stratekog interesa za Hrvatsku poput
turizma, graditeljstva, prometa, brodogradnje.

Mjere za zapoljavanje po mjeri mladih


Mjere za zapoljavanje mladih
prilagodit emo mladima, a ne
mlade mjerama

Stalan posao za sve mlae od


35 godina bez obzira na strunu
spremu

Pet mjera za 30.000 mladih

Mjere za zapoljavanje mladih prilagodit emo mladima, a ne mlade mjerama.


Redefinirat emo mjeru Strunog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog
odnosa (SOR) kako bi mladi zaista stjecali potrebna dodatna znanja i kako bi
uinak zapoljavanja, za koje nam je cilj da bude izvan javnog sektora, bio puno
vei od dosadanjih 12% u odnosu na zapoljavanje mladih koji ne koriste ovu
mjeru. Zato emo uvesti praenje kvalitete znanja koje mladi stjeu i proiriti
koritenje mjere SOR-a i osobama sa zavrenom srednjom kolom. Poduzetnicima
poetnicima omoguit emo koritenje SOR-a tako da ve od samog poetka
poslovanja do dvije mlade osobe mogu biti ukljuene na jednog zaposlenog. SOR
ne moe biti jedina i iskljuiva mjera za stjecanje radnog iskustva i zapoljavanje.
Zbog nedostatka kvalificirane radne snage u odreenim zanimanja, u suradnji s
poslodavcima, razvit emo novu mjeru Osposobljavanje na radnom mjestu. Ova
e mjera nezaposlenim osobama omoguiti stjecanje dodatnih kompetencija
vezanih za traena radna mjesta, a poslodavcima olakati daljnji razvoj i planiranje
poslovnih procesa. Mjeru, kojom se poslodavci oslobaaju od plaanja svih
doprinosa za zapoljavanje u razdoblju od 5 godina na neodreeno vrijeme osoba
mlaih od 30 godina proirit emo na sve osobe mlae od 35 godina bez obzira
na strunu spremu. Sukladno prioritetima politike zapoljavanja EU-a, nastavit
emo s provedbom, praenjem i koordinacijom mjera iz Garancije za mlade uz
znatno kvalitetniju suradnju sa socijalnim partnerima i udrugama mladih. Tijekom
prve dvije godine mandata ukljuit emo vie od 30.000 mladih osoba u pet
mjera: stjecanje iskustva na radnom mjestu, obrazovanje za mlade, potpore za
zapoljavanje mladih, javni radovi za mlade i podrka samozapoljavanju mladih.

Mjere za obrazovanje mladih


Stipendije uenicima prema
potrebama poslodavaca

U partnerstvu s poslodavcima i lokalnim jedinicama utvrivat emo deficitarna


zanimanja za koja se uenicima trebaju osigurati stipendije, uz uvaavanje lokalnih
specifinosti. Temeljem toga u narednim godinama financirat emo najmanje
8.000 uenika za deficitarna obrtnika zanimanja. Za cjelokupnu obrazovnu
vertikalu osigurane su 4 milijarde kuna iz EU fondova, a najmanje 2,6 milijarda kuna
izdvojit emo za financiranje uenika i studenata te razliite oblike stipendiranja
za deficitarna zanimanja i u programski jasno definiranim podrujima.

55
U prve dvije godine mandata osigurat emo stipendije za najmanje 6.000 studenata
slabijeg imovinskog statusa i najmanje 3.000 studenata upisanih u STEM i
informacijsko-komunikacijske studije. Prilikom dodjeljivanja stipendija uvijek
emo voditi rauna o potrebama lokalne zajednice i iste dodjeljivati uz suglasnost
upanija. Tako emo osigurati ravnomjeran razvoj Hrvatske i zadravanje naih
strunjaknja i talenata.

Studiranje dostupno svima i


s pogledom u budunost

Financijski instrumenti za samozapoljavanje mladih


Pokrenut emo financijske instrumente za mlade u cilju izravnih financijskih
potpora za pokretanje novih poduzea (poput garancijskih shema, osiguranja
mehanizama mikrokreditiranja i drugih programa zaduivanja). Odmah emo
osigurati iz EU sredstava povoljne kredite za mlade u iznosu do 350.000 kuna
za pokretanje vlastitog posla. Posebno emo poticati financiranje istraivanja i
razvoja.

Mladima 350.000 kuna za


pokretanje vlastitog posla

Mjere za dugotrajno nezaposlene i samozapoljavanje


Zbog dugotrajne nezaposlenosti uvjetovane gospodarskom krizom raspoloiva
radna snaga esto nema potrebnu razinu vjetina i strunih znanja koju trae
poslodavci. Kako bi dugotrajno nezaposlene osobe mogle biti konkurentne i
zapoljive, za njih emo provoditi nove programe obrazovanja kako bi obnovili
izgubljene vjetine te stekli nova znanja s obzirom na razvoj tehnika rada i
koritenja novih materijala. U naredne dvije godine osposobit emo i obrazovati
najmanje 5.000 nezaposlenih. Financijski emo podupirati zadravanje radnika
u zaposlenosti, uvat emo radna mjesta, a osmislili smo projekte vezane za
usklaivanje sezonskih varijacija i traenih vjetina na tritu rada te emo osigurati
zapoljavanje najmanje 3.000 osoba. Redefinirat emo i mjeru samozapoljavanja
te poveati njezin iznos s 25.000 kuna na 30.000 kuna u cilju samozapoljavanja
4.500 osoba. Podrku emo im pruati tijekom ali i nakon provedbe ove mjere.

Nove prilike za
dugotrajno nezaposlene

Veim sredstvima za kreativne i


hrabre do novih radnih mjesta

Poticanje na zapoljavanje osoba s invaliditetom


Posebnim mjerama aktivne politike zapoljavanja poticat emo poslodavce
na zapoljavanje osoba s invaliditetom. Unaprjeenjem i razvojem sustava
profesionalne rehabilitacije osigurat emo dobru procjenu radnih sposobnosti
osoba s invaliditetom, kvalitetno obrazovanje, prekvalifikaciju, usavravanje i
struno osposobljavanje usklaeno s potrebama trita rada.

Javni radovi
Provodit emo javne radove u cilju integriranja dugotrajno nezaposlenih na trite
rada, a u skladu s potrebama lokalnih jedinica. Tako emo na primjer nastaviti
zapoljavati ene za podrku i pomo u kui starijim osobama i samakim
domainstvima. Omoguit emo i zapoljavanje na javnim radovima za ureenje
okolia i odravanje javnih povrina kao i na drugim aktivnostima za koje lokalne
jedinice iskau potrebu. U prvoj godini mandata u javne radove ukljuit emo
najmanje 3.800 osoba.

Socijalno poduzetnitvo jedan je


od najboljih naina zapoljavanja
osoba s invaliditetom

56

05 Demografska obnova,
obitelj i mladi
Pronatalitetnom populacijskom politikom i poveanjem
zaposlenosti potaknut emo demografski oporavak drave
i zaustaviti iseljavanje mladih i visokoobrazovanih.

Naa snaga su nai ljudi

Demografsku revitalizaciju postavit emo u temelje gospodarskog, regionalnog,


ruralnog i ukupnog razvitka Hrvatske kao strateki izazov suvremene Hrvatske i
njezine budunosti. Najvrjedniji hrvatski potencijal oduvijek su bili ljudi i njihove
vrijednosti, koji s tradicijskim i prostornim obiljejima ine civilizacijsko bogatstvo
Hrvatske i Europe, a naa je zadaa i obaveza to bogatstvo sauvati, razvijati i
prenositi na budue narataje. Posebno su negativna dva demografska procesa
u hrvatskoj populaciji: dugotrajni prirodni pad stanovnitva i intenzivno recentno
iseljavanje mladih i obrazovanih, prema kojima se institucionalno i programski
moraju usmjeravati modeli demografske revitalizacije, poticanje ostanka i
zapoljavanja.
Cjelokupnu koncepciju demografskog razvitka zasnivat emo na pozitivnoj
populacijskoj politici, modelima revitalizacije domicilne i iseljenike populacije,
ostanku mladih u Hrvatskoj, obiteljskoj politici, poticanju povratka iseljene
Hrvatske i njezinom ukljuivanju u gospodarski, drutveni, znanstveni i politiki
ivot u domovini te kroz jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske.

Demografski razvitak, populacijska politika i


revitalizacija
Demografski razvitak, nakon gospodarskog, ini osnovu izbornog programa ali
se ne temelji na socijalnoj nego na gospodarskoj i regionalnoj razvojnoj politici,
postupanju i modelima. Ukljuit e sve aspekte u kojima je stanovnitvo,
populacija ili demografska problematika bitna kao kljuna pretpostavka ili osnova
koncepcijskog i razvojnog planiranja. Populacijska politika definirat e se kroz dva
modela: revitalizacijom domicilne populacije poveanjem rodnosti i posrednom
imigracijskom revitalizacijom hrvatske povratnike populacije.
Posebna e se pozornost posvetiti vrlo osjetljivom problemu pobaaja, samohranim
majkama te socijalnim, psiholokim, zdravstvenim i gospodarskim okvirima u
kojima ena odluuje o raanju. Demografska revitalizacija postaje kljuno pitanje
opstanka i razvoja Hrvatske i proraunske e se stavke za manje vane procese
usmjeravati na demografsku problematiku.

57
Nova populacijska politika
Izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utjecat emo na porast
nataliteta, s dugoronim ciljem uravnoteenja dobne strukture i odranja prostorne
ravnotee stanovnitva u smjeru poveanja udjela mlaeg stanovnitva. Poduzet
emo mjere motiviranja mladih za ostanak u Hrvatskoj, kao i mjere usmjerene prema
povratku onih koji su otili. Posebno emo poduzeti mjere podrke roditeljstvu,
mjere usmjerene ka usklaivanju obiteljskog i profesionalnog ivota, edukaciji
graana o vanosti demografskih pitanja te poboljanju zdravstvenog stanja
stanovnitva. Donijet emo odluke o novim rodiljnim i roditeljskim potporama,
doplatku za djecu, poreznim olakicama, rodiljnim i roditeljskim dopustima,
bolovanjima i drugim mogunostima izostanka s posla u cilju omoguavanja njege
lanova obitelji, o poveanju pronatalitetnog dodatka (oprema za novoroene),
a sve radi motiviranja obitelji prema raanju veeg broja djece, uz osiguranje
minimalnog i podizanje postojeeg ivotnog standarda.
Delimitirat emo rodiljne i roditeljske naknade za drugih est mjeseci rodiljnog
dopusta kako bi zaposleni roditelji imali punu plau i drugih est mjeseci. Za svako
novoroeno dijete osigurat emo jednokratnu naknadu od 7.500 kuna. Donijet
emo zakon o pravima i statusu roditelja odgojitelja u obiteljima s etvero i vie
djece.
Doplatak za djecu, kao i sustav poreznih olakica za obitelji s djecom, revidirat
emo u sklopu mjera ire obiteljske politike. Jedan od vanih segmenata je djeja
skrb, a svakako postojei sustav kroz olakice u sklopu poreza na dohodak dovodi
u neravnopravan poloaj djecu u obiteljima roditelja s niim dohocima u odnosu na
roditelje s viim dohocima. Nae rjeenje ide u smjeru uvoenja jedinstvene djeje
naknade i iskljuivanja iz sustava poreza na dohodak ime se postie pravednost
u raspodjeli.

Puna plaa i za drugih est mjeseci


roditeljskog dopusta

Pravednija raspodjela dohotka u


kojoj svako dijete vrijedi jednako

Stambeno zbrinjavanje
Poticana stanogradnja i dalje e biti jedan od modela kojim emo pomagati mladim
obiteljima u rjeavanju njihovog stambenog pitanja pod povoljnijim uvjetima, pri
emu emo posebnu pozornost voditi o stanogradnji na podrujima gdje nedostaje
stanova na tritu. Neiskoritenu nepokretnu imovinu Republike Hrvatske usmjerit
emo ka realizaciji projekata socijalnog stanovanja i pruanju inovativnih socijalnih
usluga. Ponovno emo staviti u provedbu Zakon o subvencioniranju kamate na
stambene kredite koji emo proiriti i na kredite za gradnju kua, ali uvest emo i
znaajne novosti. Vremensko razdoblje sufinanciranja kamate produiti emo na
nain da emo za svako dijete u obitelji produiti rok sufinanciranja za dodatne
dvije godine.

Obitelj
Obitelj je u Hrvatskoj oduvijek bila okosnica identiteta, ishodite duhovne obnove,
zalog opstanka i temelj razvoja modernog drutva. Ona je preduvjet demografskog
razvitka, revitalizacije drutva, povratka iseljenitva i razvoja meugeneracijske
solidarnosti. Funkcionalna obitelj jedan je od kljunih imbenika drutva.

Poticana stanogradnja i gradnja


obiteljskih kua uz subvencionirane
kamate za mlade obitelji

58
Ona je luka nade i mjesto izgradnje meusobnog potovanja, razumijevanja, brige i
podrke. Obitelj je izvor sigurnosti u materijalnom i psiholokom smislu zahvaljujui
kojemu je lake preivjeti teke ivotne situacije kao to su bolest, nezaposlenost i
siromatvo. Na je cilj kontinuirano tititi obitelj i obiteljske vrijednosti ulaganjem
u djecu i mlade te poticati odgovorno roditeljstvo i skrb o lanovima obitelji.
Vjerujemo u osobnu slobodu, odgovornost i neovisnost svakog ovjeka stoga emo
tititi dignitet ljudskog bia od zaetka ivota. Obitelj ima nezamjenjivu ulogu u
izgradnji sustava vrijednosti, kulture i identiteta pojedinca i drutva u cjelini.
Moderne javne usluge prilagoene
potrebama obitelji

Donijet emo obiteljsku politiku koja e definirati mjere za osnaivanje obitelji.


Donijet emo novi Obiteljski zakon. Usklaenost rada i obiteljskog ivota postii
emo politikama koje potuju vanost obitelji u odgoju djece. Stoga emo ih
usmjeriti na instrumente koji su dokazano imali pozitivan utjecaj na demografske
trendove. Razvit emo usluge i servise za djecu koji e biti usklaeni sa stvarnim
ivotnim okolnostima, ukljuujui dostupnost vrtia te produljenje radnog vremena
vrtia i dnevnih boravaka. Poticat emo razvoj mree predkolskih ustanova,
programe dostupnih i besplatnih slobodnih aktivnosti za djecu kao mjere pomoi
roditeljima u odgoju djece. Promicat emo i osnaiti pomo roditeljima koji podiu
djecu u konfliktnim obiteljskim prilikama, uz osobitu pozornost na djecu izloenu
nasilju u obitelji. Donijet emo propise usmjerene prema maksimalnoj zatiti
djece i razvoju do njihovog punog potencijala. Razvit emo i regionalno dostupne
servise pomoi i skrbi za starije osobe, pri emu emo ukljuiti potencijal koji imaju
programi graanskih udruga.
Posebnu pozornost posvetit emo jednoroditeljskim obiteljima koje ukljuuju
obitelji u kojima je dolo do razvoda braka ili smrti jednog roditelja, ene koje biraju
majinstvo bez braka, obitelji u kojima su roditelji, primjerice radi prirode posla,
razdvojeni i rjee neposredno komuniciraju pa ulogu odgoja djece obavlja samo
jedan roditelj, tzv. rekonstruirane obitelji, ukljuujui novi brak nakon razvoda,
brane partnere koji ive odvojeno, samaka kuanstva ili izvanbrane zajednice
mukarca i ene sa ili bez djece. Ove obitelji suoene su s izazovima ekstremnog
siromatva, dok su uvjeti ivota djece iz ovakvih obitelji prema istraivanjima esto
bitno loiji. Mjerama djelotvornijeg i breg ostvarivanja naplate uzdravanja za
djecu osigurat emo ostvarivanje prava djeteta na primjeren ivotni standard.

Novi alimentacijskim fond za djecu


jamstvo je zatite djece od
nemara i zanemarivanja

Osnovat emo alimentacijski fond za djecu iz ovih obitelji kako djeca ne bi trpjela
radi nemara i zanemarivanja roditelja obveznika uzdravanja. Kao odgovorna
Vlada titit emo djecu i sa svojim mehanizmima naplate bit emo vjerovnik
takvog duga, a ne dijete. Istodobno emo poduzeti i druge mjere, ukljuujui
dravne socijalne potpore za slobodne aktivnosti, poticanje sustava stipendija
darovite djece, poboljanje normativnog zakonskog okvira u obiteljskim stvarima,
osnaivanje sustava centara za socijalnu skrb te razvijanje mree obiteljskih
centara ija uloga je potpuno marginalizirana.

Mladi
Nova politika koja e mladima dati
razlog da ostanu u Hrvatskoj

Svjesni smo izazova kojem su izloeni mladi u Hrvatskoj i njihove elje za sigurnom
budunosti. Mladim, obrazovanim i sposobnim ljudima u Hrvatskoj dat emo
razlog da ostanu u domovini, a onima koji su otili razlog vie da se vrate.

59
Vratit emo ih i zadrati u Hrvatskoj stvaranjem novih radnih mjesta jer smo svjesni
kako su ona preduvjet za ivot i stvaranje obitelji.
Poticat emo ih na poduzetnitvo i inovacije, promovirati samozapoljavanje
i ohrabrivati ih u osamostaljivanju i izlasku na trite. Prilagodit emo okvir
za zapoljavanjem potrebama trita i s njim uskladiti sustav obrazovanja.
Istovremeno emo poticati i formalno i neformalno obrazovanje, uenje na daljinu
i razvoj novih digitalnih znanja koja idu u korak s razvojem tehnologija. Promovirat
emo izvrsnost i izgradnju solidarnosti meu generacijama. Sveukupnim novim
mjerama gospodarske politike stvorit emo uvjete za zapoljavanje mladih te
emo poduzeti mjere usmjerene rjeavanju pitanja stambenog zbrinjavanja za
mlade koji tek dolaze na trite rada i osnivaju obitelj kroz poticajnu stanogradnju
i subvencioniranje kamate. Financijska sredstva iz europskog programa Inicijativa
za zapoljavanje mladih kvalitetno i uinkovito koristit emo kako bismo mladima
omoguili dugotrajno zaposlenje, a ne samo kratkoronu socijalnu pomo. Pritom
emo uspostaviti kvalitetniju suradnju sa socijalnim partnerima i udrugama
mladih.
Vjerujemo u mlade i njihovu elju za stjecanjem novih znanja, irenjem vidika i
izgradnjom iskustva. Svim mladima osigurat emo ravnopravnost i poticati ih
na snaniju drutvenu participaciju. Zalagat emo se za promociju obrazovanja
i razmjenu iskustava i znanja s europskim i svjetskim organizacijama mladih,
sveuilitima, istraivakim centrima i institucijama. Inzistirat emo na
kontinuiranom dijalogu s mladima i njihovom aktivnom ukljuivanju u donoenje
odluka kao i kreiranju politika i strategija, posebno u dijelovima koji se tiu mladih.

Poticat emo samozapoljavanje


mladih

Dugotrajno zaposlenje, a ne
kratkotrajna socijalna pomo za
mlade

Mladi su partneri u donoenju


odluka, a ne objekt politika

Zaustavljanje iseljavanja i povratak iseljenih


Zaustavljanje iseljavanja, posebno mladih, kljuno je pitanje cjelokupne
demografske problematike jer ne moemo niti elimo mirno promatrati kako
pred nama odlazi hrvatska budunost. Kao i kod svih drava kojima iseljenitvo
predstavlja bogatstvo i mi emo cijelu problematiku postaviti na najveu
institucijsku razinu, na ostanku mladih i povratku iseljenih graditi modele i
koncepcije obnove i razvoja. Gospodarski, demografski, drutveni, znanstveni
i ostali potencijali koji postoje u hrvatskom iseljenitvu moraju biti, i bit e,
hrvatska planska, razvojna i provedbena vrijednost i posebno bogatstvo.
Hrvatsko iseljenitvo ne smije biti iskljueno niti iz politikog ivota Hrvatske jer
time Hrvatska slijedi ostale razvijene drave koje svoje iseljenitvo ne izdvajaju
iz razvojne strategije matine drave.

Hrvati izvan Hrvatske


Hrvati izvan Hrvatske i Hrvati u Hrvatskoj ine jednu i jedinstvenu cjelinu. elimo stoga
sukladno Ustavu, ouvanju hrvatskog identiteta i razvojnoj potrebi, cijeli taj segment
ukljuiti u nae razvojne koncepcije i modele. Demografska revitalizacija Hrvatske
provest e se, osim revitalizacijom domicilne i ukupne populacije imigracijskom
varijantom, primarno hrvatskim iseljenitvom. Aktivno emo se zalagati za
ravnopravnost hrvatskog naroda i za dosljedno potivanje prava te odgovarajue
financiranje hrvatskih manjina u dravama lanicama EU-a i u dravama nelanicama.

Poticanje povratka
iseljenitva u Hrvatsku

60

Ukljuivanje iseljenitva u
drutveno-politiki ivot Hrvatske

Jednostavnija i bra
nostrifikacija diploma

Za nas je strateki interes afirmacija hrvatskog iseljenitva, njegovo aktivno


ukljuivanje u gospodarska i nacionalna pitanja te integracija iseljene Hrvatske
u hrvatski drutveni, politiki i socijalni ivot. Osigurat emo jednakost svim
hrvatskim graanima izmjenom Zakona o prebivalitu. Uvest emo dopisno
glasovanje na svim lokalnim, parlamentarnim i izborima za predsjednika/cu
drave. Pojednostavit emo postupak za dobivanje dravljanstva za potomke
hrvatskih dravljana. Podravat emo postojee i poticati osnivanje novih studija
hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu te lektorata na stranim sveuilitima.
Kroz mreu hrvatskih veleposlanstava i konzulata osigurat emo uenje hrvatskog
jezika u svijetu te ljetne kampove - kole hrvatskog jezika na hrvatskim otocima
uz maksimalnu subvenciju drave. Pojednostavit emo nostrifikaciju stranih
diploma i u institucijama uvesti obvezni rok od 15 dana za rjeavanje postupka
nostrifikacije. Razvijat emo mobilnost i omoguiti povezanost izmeu hrvatskih
studenata u domovini i iseljenitvu.

Hrvati u BiH

Zatita prava
hrvatskog naroda u BIH

Razvoj BIH kao drave tri


ravnopravna konstitutivna naroda

Zajednitvu iseljene i domovinske Hrvatske pridajemo iznimnu vanost i pozornost


smatrajui ga jednim od temeljnih vrijednosti na kojima je stvorena nezavisna
demokratska Hrvatska. Stoga e nae djelovanje biti usmjereno ka boljitku,
prosperitetu i ouvanju prava svih hrvatskih dravljana - podjednako onih koji
ive Hrvatskoj i onih koji ive van granica nae domovine. Zatitu prava hrvatskog
naroda u BIH smatramo izuzetno bitnim vanjskopolitikim stratekim ciljem.
Republika Hrvatska ima ustavnu i moralnu obvezu tititi prava Hrvata u BiH, a
zatita prava hrvatskih dravljana dunost je i EU-a koja ima obvezu zatititi sve
svoje graane pa i one koji ive izvan granica EU-a. Aktivno emo podupirati razvoj
Bosne i Hercegovine kao drave tri jednakopravna konstitutivna naroda: Hrvata,
Bonjaka i Srba te nacionalnih manjina. Ravnopravnost svih konstitutivnih naroda
i graana preduvjet je za europsku budunost BIH. Stoga emo se zauzimati
za zajedniku politiku EU-a prema BIH koja konano mora priznati problem
neravnopravnosti hrvatskog naroda i potaknuti institucionalna rjeenja u BIH.
Zauzimat emo se za konkretno ugovorno i institucionalno povezivanje BIH s
EU-om, za politiku otvorenih vrata i daljnje proirenje EU-a, posebice na drave
jugoistone Europe. elimo da BIH nakon formalnog podnoenja zahtjeva za
lanstvom 15. veljae 2016. to prije pone ispunjavati kriterije za lanstvo u EU-u
i u NATO-u.

Prelazak granice i dalje uz


osobnu iskaznicu

U svjetlu odredbi schengenskog prostora i dalje emo se zauzimati za nastavak


reima prelaska granice uz osobnu iskaznicu te primjenu sporazuma koji e
omoguavati prekograninu suradnju umjesto podizanja novih zidova u Europi.
Vodit emo brigu o osiguranju funkcionalnosti i programske kompatibilnosti
visokokolskih institucija i studijskih programa na hrvatskom jeziku u BIH.

61

Javna uprava,
pravna sigurnost i
borba protiv korupcije

06

Samo brza, transparentna, dobro organizirana,


jednostavna i rezultatima usmjerena javna uprava
moe biti servis graanima i poduzetnicima.

Temelj pravne drave je neovisno, nepristrano i uinkovito pravosue te djelotvorna


i potena javna uprava. Kljuno je stoga vratiti povjerenje graana u pravosudni
sustav. Nastavit emo razvoj pravosudnog sustava i kontinuirano raditi na
unaprjeivanju profesionalnosti sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i javnih
biljenika. Uravnoteenje prorauna nee biti realno bez djelotvornijeg javnog
sektora. Racionalizirat emo poslovanje koristei nove tehnologije, poveati
transparentnost i odgovornost u javnoj upravi te voditi rauna o usavravanju
i vrednovanju rada slubenika i namjetenika. Vaan element je i uspostava
transparentnog i uinkovitog sustava javne nabave, to je istodobno i snana
antikorupcijska mjera. Provest emo raspodjelu nadlenosti javnih funkcija
drave na temelju naela supsidijarnosti, ukljuujui funkcionalnu i fiskalnu
decentralizaciju, sa upanijama kao sredinjom razinom i povijesnim oblikom
teritorijalnog ustroja. Ono to se uinkovito moe rjeavati na lokalnoj, nema
razloga rjeavati na dravnoj razini.

Modernizacija rada javne uprave


Javna uprava postat e partner svim hrvatskim graanima i poduzetnicima.
Umjesto dosadanje uloge i pozicije promatraa javnu administraciju uinit emo
aktivnim sudionikom koji uinkovito rjeava pitanja, potekoe i zahtjeve graana
i poduzetnika. Osigurat emo cjelokupnu transparentnost rada dravnih i javnih
tijela: od zapoljavanja, preko dodjela subvencija, dravnih potpora i dravnih
zgrada i zemljita do postupaka javne nabave, ugovaranja i plaanja. Izgradit emo
administraciju koja je okrenuta rezultatima, a ne samo odraivanju aktivnosti;
administraciju koja strateki promilja i uvijek je korak ispred izazova; u kojoj
je jasno definirano tko je za to odgovoran i koja prava ima te se u skladu s tim
delegira upravljaka odgovornost. Javnu upravu uinit emo brzom, jednostavnom
i transparentnom provoenjem mjera koje ukljuuju racionalizaciju zakonodavnog
okvira te optimizacijom i informatizacijom procesa. Javna uprava u potpunosti e
biti u slubi graana i poduzetnika.

Promijenit emo model


Javna uprava, tajni podaci u
Javna uprava javni podaci, u slubi
stanovnika i poduzetnika

Izgradnja male, brze, efikasne i


fleksibilne javne administracije

62
Nagraivanje temeljem mjerenja rezultata rada
Nagraivanje izvrsnosti i
motiviranje na kvalitetno i brzo
obavljanje posla

U svakoj instituciji i ustanovi uvest emo nova standardna mjerila za klasifikaciju


radnih mjesta i sustav za odreivanje potreba za zapoljavanjem koji e strogo
kontrolirati stvaranje i raspored radnih mjesta. Uspostavit emo jasan sustav u
kojem se mogu mjeriti i pratiti rezultati rada svakoga zaposlenika. Svi poslovni
procesi bit e popisani i opisani, tono e se utvrditi za svako radno mjesto koji
se poslovni zadaci obavljaju i u kojem vremenu te koji se rezultati od radnika
oekuju. To je preduvjet za uvoenje novog sustava nagraivanja u kojem e se
zaposleni motivirati za to bolji i kvalitetniji rad.

Procjena uinaka propisa


Unaprijedit emo sustav zakonodavnog planiranja, a edukacijom zaposlenika
osigurati bolju kvalitetu izrade propisa. Ojaat emo sustav procjene uinaka
propisa primjenom metodologije standardnih trokova i SME testa odnosno
procjene uinaka propisa na male i srednje poduzetnike.

Digitalizacija procesa i bra komunikacija


Do potvrda bez ekanja i papira

Digitalizacijom svih procesa javne uprave omoguit emo pruanje administrativnih


usluga graanima i poduzetnicima, bez prilaganja i/ili predoavanja dokumentacije
u papirnatom obliku koja je ve u posjedu nekog tijela dravne uprave (npr. rodni
list, domovnica, potvrda o nekanjavanju itd.). Omoguit emo bolju komunikaciju
meu tijelima javne uprave na svim razinama, od jedinica lokalne preko podrune
(regionalne) samouprave do tijela dravne uprave i osigurati bri prijenos i obradu
administrativnih procesa.

Upravna i funkcionalna decentralizacija


Uz racionalizaciju i reorganizaciju javne uprave provest emo upravnu i funkcionalnu
decentralizaciju dijela poslova tijela sredinje dravne vlasti prenoenjem tih
poslova u djelokrug jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave gdje e se
po svojoj prirodi bolje i efikasnije obavljati.

Odgovori s jednog mjesta

Javna uprava na usluzi graanima,


a ne obrnuto

Podii emo pruanje javnih usluga na znatno kvalitetniju razinu uinkovitijom


komunikacijom s tijelima dravne i javne uprave. Investitorima, poduzetnicima
i graanima omoguit emo bru, transparentniju, fleksibilniju i uinkovitiju
komunikaciju s dravnom i javnom upravom. Ukinut emo praksu u kojoj su
se graani i poduzetnici pretvorili u servis dravi umjesto obrnuto te praksu
neodgovorenih pitanja i nerijeenih predmeta poduzetnika i graana.
Stvorit emo jedinstveno upravno mjesto na kojemu e svaki graanin ili
poduzetnik moi ostvariti svu komunikaciju s dravom na jednom mjestu, na
kojemu e dobiti sve odgovore i s kojega nitko nee biti upuen dalje u potragu za
dodatnim potvrdama i dokumentacijom. Nema vie slanja poduzetnika i graana
od vrata do vrata u potrazi za rjeenjem i odgovorom.

63
Jedinstveno upravno mjesto emo informatizirati te omoguiti dobivanje svih
odgovora na jednom mjestu i putem interneta. Na taj nain alter e postati
raunalo, tablet ili mobitel. Komunikacija s dravom postat e jednostavna i brza.

Pravna sigurnost
Vladavina prava temelj je svake drave. Naa vizija je Hrvatska kao stabilna
pravna drava koja osigurava najviu pravnu sigurnost naim graanima. Poduzet
emo niz mjera kojima emo ojaati pravnu sigurnost, s posebnim naglaskom na
ujednaavanje sudske prakse.

Pravna sigurnost graana


Skratit emo trajanje sudskih postupka izmjenama procesnih zakona. Izmjenama
Zakona o parninom postupku i Ovrnog zakona rasteretit emo Vrhovni sud
i osigurati mu da vri svoju Ustavom zajamenu ulogu osiguranje jedinstvene
primjene zakona i jednakosti svih graana pred zakonom, to trenutno nije sluaj jer
je svaki sudac Vrhovnog suda optereen prevelikim brojem spisa. Promovirat emo
medijaciju (mirenje) kao jedan od vanih naina kvalitetnog rjeavanja sporova na
zadovoljstvo svih zainteresiranih strana, bez financijskih trokova parnice. Ojaat
emo ulogu Povjerenstva za poticanje alternativnog i izvansudskog rjeavanja
sporova. Olakat emo i ubrzati komunikaciju graana i svih stranaka sa sudovima
uvoenjem sustava e-komunikacije koja e omoguiti dostavljanje podnesaka
sudu i elektronskim putem. Daljnjim razvojem informacijskih tehnologija i rjeenja
unaprijedit emo rad pravosudnih tijela i upravljanje postupcima.

Reorganizacijom i modernizacijom
do breg pravosua i pravne
sigurnosti

Jaanje pravnih institucija


Jaat emo neovisnost pravosua na nain da emo zakonskim izmjenama potpuno
onemoguiti utjecaj politike u postupku imenovanja pravosudnih dunosnika.
Znaajno emo smanjiti broj starih nerijeenih predmeta. U tu svrhu izradit
emo jasan i precizan plan rjeavanja starih nerijeenih predmeta te motivirati
suce na brzo rjeavanje. Rasteretit emo pravosudne dunosnike proirenjem
ovlasti sudskih savjetnika. Proirit emo ovlatenje javnih biljenika u ovrnim
postupcima to e znatno smanjiti optereenje sudova i omoguiti rjeavanje
starijih predmeta. Provodit emo mjere usmjerene na rastereenje sudova od
nepotrebnih postupanja u ovrnim i zemljinoknjinim predmetima na nain da
emo dio ovlasti prenijeti na druga tijela i organizirati bolji institucionalni okvir za
ostvarenje ovog cilja. Provest emo organizacijsko povezivanje zemljinoknjinih
odjela i katastra u jednu instituciju.
Poboljat emo organizaciju pravosudnih tijela i u tom cilju osigurati bolje
upravljanje ljudskim potencijalima i mobilnost kadrova. Tako emo omoguiti
da se dio sudaca koji nisu dovoljno iskoriteni u sustavu moe bolje rasporediti u
cilju podjednakog optereenja brojem predmeta. Stoga emo izmijeniti Zakon o
sudovima, Zakon o dravnom sudbenom vijeu i Zakon o dravnom odvjetnitvu
i na taj nain osigurati da postupci imenovanja sudaca i dravnih odvjetnika traju
maksimalno 6 mjeseci, a ne kao do sada i po nekoliko godina. Reformirat emo
prekrajno sudovanje na nain da svi prekraji za koje nije zaprijeena kazna zatvora

Rjeavanje starih nerijeenih


predmeta motiviranjem na brzo
rjeavanje i rastereenje sudaca

Manje sudaca na prekrajnim


sudovima, a vie za
graanske parnice

64

Kvalitetna pravna zatita i


ujednaena sudska praksa

Pravosue po mjeri poduzetnika,


kvalitetniji trgovaki sudovi i
ukidanje traganja za potvrdama

prijeu u nadlenost upravnih tijela, ime bi se bitno smanjio potreban broj sudaca
u Hrvatskoj koji je meu najveima u Europi po glavi stanovnika. Suci za koje ne
bi bilo potrebe na prekrajnim sudovima mogli bi raditi na rjeavanju predmeta
iz graanske grane sudovanja. Novim Zakonom o izvanparninom postupku
modernizirat emo sustav, osigurat kvalitetnu pravnu zatitu i ujednaenu sudsku
praksu.
Provest emo kadrovsko i materijalno jaanje trgovakih sudova kako bi bili
uinkovitiji u svim vrstama trgovakih i steajnih postupaka, to je posebno
vano za funkcioniranje gospodarskog sustava. Poduzetnicima emo olakati
uvjete poslovanja na nain da emo izmjenama Zakona o trgovakim drutvima u
statusnim stvarima ukinuti potrebe za raznim potvrdama, izjavama i dokumentima
u cilju pojednostavljivanja procesa.
Poticat emo daljnje obrazovanje, jaanje strunosti i profesionalnosti naih
pravosudnih dunosnika kroz reorganizaciju Pravosudne akademije te kroz vie
programa, radionica i edukacija za njihovu izobrazbu. Poseban naglasak u edukaciji
pravosudnih dunosnika stavit emo na materiju Europske konvencije za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i sudske prakse Europskog suda za ljudska
prava jer su, zbog dosadanjeg nedovoljnog poznavanja materije, brojni postupci
pred Europskim sudom za ljudska prava okonani na tetu Republike Hrvatske.

Borba protiv kriminala i korupcije


Inzistirat emo na jo snanijoj borbi protiv svih vrsta kriminala i korupcije u cilju
uinkovitog kaznenog progona, uz istovremenu zatita temeljnih ljudskih prava i
sloboda graana. Kadrovski i materijalno ojaat emo Dravno odvjetnitvo i USKOK
te osigurati mehanizme koji e jamiti neovisnost, ali istovremeno i odgovornosti
i transparentnost svih tijela kaznenog progona. U Zakonu o kaznenom postupku
uvest emo i sudsku kontrolu dravnog odvjetnika nakon to on odbaci kaznenu
prijavu. Takoer, u cilju uinkovitijeg postupanja, osnovat emo Visoki kazneni sud
kojem emo zbog ekonominosti i efikasnosti pripojiti Visoki prekrajni sud.
Osnivanje Visokog kaznenog suda rasteretit e i ojaati Vrhovni sud te pridonijeti
smanjenju tubi pred Ustavnim sudom, a posljedino i pred Europskim sudom za
zatitu ljudskih prava.

Javna nabava
Ukupna vrijednost javne nabave u 2015. godini iznosila je 40,6 milijarda kuna s
PDV-om, to je 12,1% BDP-a. Ukupna vrijednost objavljenih ugovora i okvirnih
sporazuma u 2015. godini iznosila je 31,1 milijarda kuna s PDV-om, dok vrijednost
evidentirane tzv. bagatelne nabave iznosi 9,5 milijarda kuna s PDV-om. Najvei
broj nepravilnosti i prijevara vezano je uz postupke javne nabave stoga je razvoj
sustava javne nabave vaan u borbi protiv korupcije te izgradnji otvorene i etine
javne uprave. Uskladit emo postojei zakonodavni okvir sustava javne nabave s
EU direktivama iz 2014. godine i iskustvima steenim u prethodnim godinama. Uz
izmjene Zakona o javnoj nabavi izmijenit emo i uskladiti Zakon o javno-privatnom
partnerstvu i Zakon o koncesijama.

65
Poboljanje elektronike javne nabave
Elektroniki oblici informiranja i komunikacije pojednostavljuju proceduru javne
nabave te poveavaju ekonominost i transparentnost postupaka nabave. U
kontekstu daljnjeg razvoja sustava javne nabave u cijelosti, elektroniku javnu
nabavu funkcionalno emo poboljati. Cilj je da naruitelji (npr. sredinja tijela
za javnu nabavu i naruitelji s veim brojem ustrojstvenih jedinica) primjenom
elektronikih sredstava komunikacije racionaliziraju proces javne nabave uz
mogunost integriranja s ostalim procesima u organizaciji, to bi osiguralo
uinkovito planiranje, upravljanje postupcima, upravljanje ugovorima i zalihama,
itd.

E-nabava za bre, transparentnije i


ekonominije ugovaranje

Sprjeavanje korupcije u sustavu javne nabave


Korupcija je neprihvatljiva pojava koja ima tetne drutveno-gospodarske
posljedice jer ugroava ljudska prava te naruava zakonitu, uinkovitu i pravednu
raspodjelu resursa. Korupcija smanjuje ekonomsku uinkovitost te negativno
utjee na stabilnost i gospodarski napredak drave openito. Uvaavajui ciljeve i
naela javne nabave, sprjeavanje korupcije u sustavu javne nabave temeljit emo
na:
Edukaciji odgovornih i ovlatenih osoba naruitelja i ponuditelja o pravilima
u postupcima javne nabave uz unaprjeenje etikog poslovanja te stjecanje
znanja o tetnosti korupcije, njenom nastanku, prepoznavanju, rizicima,
sprjeavanju i kaznenom progonu poinitelja;
Jasnim odredbama o sprjeavanju sukoba interesa kojim se ureuje segment
javnih nabava odnosno uvjeti sudjelovanja gospodarskih subjekata na
nadmetanjima bez obzira na ugovorenu vrijednost;
Unaprjeenju sustava nadzora i uloge interne revizije nad provedbom ugovora
o javnoj nabavi;
Praenju implementacije odredbi o transparentnosti, prava na pristup
informacijama, odredbi o sprjeavanju sukoba interesa, etikom poslovanju i
sprjeavanju korupcije, uz sustavnu procjenu rizika i odreivanja prioriteta u
nadzoru javne nabave;
Izradi prirunika o etikom poslovanju, prevenciji i sprjeavanju korupcije u
sustavu javne nabave.

Znanjem, razumljivim i
jednostavnim pravilima, nadzorom i
revizijom do provedbe javne nabave
bez nepravilnosti i prijevara

Uspostava sredinje javne nabave


Uspostavit emo sredinju javnu nabavu u cilju ostvarivanja financijskih
uteda smanjivanjem trokova poslovanja, uz uporabu elektronikih sredstava
komunikacije, kataloga, registara i novih tehnika ugovaranja. Kako bi se propisana
pravila odabira ekonomski najpovoljnije ponude i troka ivotnog vijeka predmeta
nabave mogli primjenjivati razvit emo zajednike metodologije za izraunavanje
trokova ivotnog vijeka za odreene kategorije robe ili usluga.

Bolje reguliranje bagatelnih nabava


Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje se na nabavu robe i usluga procijenjene
vrijednosti manje od 200.000 kuna bez PDV-a odnosno radova procijenjene

Sredinjom javnom nabavom do


smanjivanja trokova i
financijskih uteda

66

Dodatnim pravilima za bagatelnu


nabavu dati vie prilika malim i
srednjim poduzetnicima

vrijednosti manje od 500.000 kuna bez PDV-a. Unaprijedit emo odredbe


zakonodavstva u cilju uinkovitoga upravljanja bagatelnim nabavama. Pravila,
uvjete i postupke jednostavne nabave do sada su propisivali naruitelji internim
aktom. Uvest emo dodatna pravila vezano za primjenu naela javne nabave i
primjenu elektronikih sredstava komunikacije, kako bi se dozvolilo sudjelovanje
veeg broja ponuditelja (osobito malih i srednjih poduzetnika) u ugovaranju ovih
javnih nabava.

Unaprjeenje nadzora i revizije


Unaprjeenjem nadzora i revizije
poboljati sprjeavanje
nepravilnosti i prijevara

Unaprijedit emo nadzor i reviziju nad provedbom Zakona o javnoj nabavi i


podzakonskih propisa, a sve u cilju prevencije i otklanjanja nepravilnosti u sustavu
javne nabave. Uspostavit emo jau suradnju izmeu sredinjeg tijela dravne
uprave nadlenog za politiku javne nabave, dravne i internih revizija, u svrhu
sprjeavanja i otklanjanja nepravilnosti te postizanja uinkovitijeg sustava javne
nabave. U sluaju utvrenih nepravilnosti, propisat emo mogunost podnoenja
optunog prijedloga za prekraj ili obavjetavanja nadlenog dravnog odvjetnitva
radi daljnjeg postupanja. Ako se utvrde nepravilnosti koje nemaju obiljeja
prekraja, naruitelju se moe dati miljenje i preporuka.

Aktivacija i bolje upravljanje dravnom imovinom


U proteklom se razdoblju neuinkovito i neodgovorno upravljalo dravnom
imovinom, to je dovelo do toga da danas imamo iznimno velik broj neaktivne
imovine, a posebice nekretnina, koja generira znaajne trokove. Nebriga,
zaputenost i propadanje dravne imovine nad kojom se zgraa hrvatska
javnost oituje se kroz sliku unitenih poslovnih prostora u dravnom vlasnitvu,
zaputenih dravnih stanova te graevinskog i poljoprivrednog zemljita. Sve to
posljedica je dosadanjeg izrazito centraliziranog oblika upravljanja dravnom
imovinom.
Mijenjali su se institucionalni oblici upravljanja dravnom imovinom, donosili su se
zakoni i planovi upravljanja, meutim, sve to nije dovelo do kvalitetnijeg iskoraka u
upravljanju i aktiviranju dravne imovine koja bi doprinijela razvoju gospodarstva.

Decentraliziranje upravljanja dijelom dravne imovine


Lokalne jedinice bolje znaju to od
dravne imovine treba stanovnitvu
i poduzetnicima

Decentralizirat emo upravljanje dravnom imovinom na nain da emo


jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave prenijeti ovlasti
upravljanja nekretninama u dravnom vlasnitvu, a prije svega upravljanja
poljoprivrednim zemljitem. Time emo dodatno doprinijeti funkcionalnoj i
fiskalnoj decentralizaciji. Naime, od jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave oekuje se da, bolje od sredinjih tijela dravne uprave, prepoznaju
potrebe i interese kako poduzetnika tako i graana na njihovom podruju. To je
jamstvo pruanja kvalitetnih i uinkovitih javnih usluga te aktivnog sudjelovanja
lokalne zajednice u gospodarskom i ukupnom drutvenom razvoju. Davanje veih
ovlasti jedinicama lokalne samouprave i podrune (regionalne) temelji se na
naelu supsidijarnosti prema kojem, u pravilu, poslove iz domene javne vlasti treba
obavljati na to je mogue nioj razini, dok vie razine vlasti preuzimaju obavljanje

67
samo onih poslova koji se ne mogu dovoljno uinkovito obaviti na nioj razini. U
tom smislu, na dravnoj razini zadrat emo upravljanje samo nad imovinom,
odnosno nekretninama od stratekog znaaja za Hrvatsku.

Vojne nekretnine
Kad je rije o bivim vojnim nekretninama koje trenutno imaju nisku uporabnu
vrijednost, a u meuvremenu su proglaene neperspektivnima, intenzivirat
emo postupanja tijela zaduenih za imovinsko-pravne odnose i izmjene
prostornih planova kako bi se takve nekretnine stavile u funkciju. Naime, rije je o
nekretninama s iznimno velikim potencijalom koji treba iskoristiti. Omoguit emo
zainteresiranim investitorima da u kratkom roku zaponu s realizacijom svojih
ulaganja ime e se poveati vrijednost cijele mikroregije, to ima srednjoronu i
dugoronu komponentu u razvoju Hrvatske.

Vojne nekretnine znaajan su dio


neiskoritenih resursa vanih za
gospodarski rast

Poduzea u dravnom vlasnitvu


Dosadanji nain upravljanja poduzeima u dravnom vlasnitvu doveo je do
problema u poslovanju i izostanak razvojnog koncepta. Takva postupanja dovela
su do neefikasnog poslovanja, niske konkurentnosti i gubitka trinog udjela.
Glavni cilj odgovornog i uinkovitog upravljanja poduzeima u dravnom vlasnitvu
bit e pronalaenje optimalnih rjeenja koja e dugorono ouvati i podii njihovu
vrijednost te tako doprinijeti razvoju gospodarstva i boljoj kvaliteti ivota svih
naih graana. Vezano za trgovaka drutva u kojima Republika Hrvatska ima
manjinske ili veinske udjele, injenica je da neki od njih (primjerice energetski
sektor, ume, vode, eljeznice) imaju snaan investicijski potencijal. Meutim, taj
se potencijal ne moe u punoj mjeri staviti u funkciju rasta dok se takva poduzea
financijski i poslovno ne restrukturiraju. To ukljuuje i depolitizaciju uprave,
poveanje upravljake autonomije i odgovornosti uz postavljanje jasnih ciljeva i
redovito ocjenjivanje rezultata.

Financijsko i poslovno
restrukturiranje dravnih poduzea,
preduvjet bez kojeg nema uspjeha

Iz nastavka privatizacije iskljuit emo strateka drutva tj. drutva koja upravljaju
strateki vanim resursima poput poduzea u podruju javnih dobara (npr. vode,
umska zemljita) ili nekih infrastrukturnih poduzea (npr. autoceste, elektrina
energija). Za preostala drutva napravit emo temeljitu analizu nakon koje e se
utvrditi optimalni modeli njihovog daljnjeg raspolaganja. Ako se procijeni da za
odreena poduzea postoji interes stratekih investitora, razmotrit e se modeli
kako istima poveati vrijednost, bilo kroz davanje na upravljanje ili kroz privatizaciju.

NE privatizaciji voda, uma,


autocesta, HEP-a

U tom dijelu aktivnije emo u proces ukljuiti hrvatske mirovinske fondove koji
imaju vrlo znaajan potencijal i iskustvo u upravljanju imovinom. Naime, u ovom
trenutku mirovinski fondovi upravljaju imovinom veom od 70 milijarda kuna, a
zadnjih su godina poslovali s prosjenim nominalnim prinosom od 5,6%. Trenutno
se na dravne obveznice odnosi tri etvrtine svih njihovih ulaganja. Intenzivirat
emo njihovu ulogu u preuzimanju upravljanja u svim oblicima dravne imovine za
koju pokau interes. Na taj nain svim graanima koji uplauju svoja sredstva u II.
mirovinski stup poveat e se prinos i time osigurati dostatna i stabilna mirovinska
primanja.

Za dravne udjele u poduzeima


najpoeljniji su kupac
mirovinski fondovi

68

Digitalno drutvo

Digitalizacijom se poveava
konkurentnost i stvaraju radna
mjesta

Jedan od vanih elemenata gospodarskog i drutvenog razvoja je digitalizacija


drutva i njegova preobrazba kroz digitalno gospodarstvo i digitalizaciju
dravne uprave. Hrvatska je po indeksu digitalizacije gospodarstva i drutva
te povezanosti internetom na zaelju EU-a. Hrvatski graani imaju jedan od
najsporijih i najskupljih pristupa internet uslugama u EU-u. ivimo u digitalnom
dobu i Hrvatska mora uloviti korak s razvijenim dravama. Krajnji cilj digitalizacije
je poveanje konkurentnosti gospodarstva i uinkovitosti javne uprave, stvaranje
radnih mjesta, smanjenje negativnih utjecaja na okoli i vea dobrobit graana.
Snano emo se usmjeriti na digitalizaciju drutva i drave kao kljune poluge
razvoja, to emo postii cjelovitom provedbom Digitalne agende za Hrvatsku kao
integralnog dijela Digitalne agende za Europu, u cilju poticanja odrivog, pametnog
i ukljuivog razvoja gospodarstva.

Brzi internet u svim kuanstvima


Brzi Internet u
svakom kuanstvu do 2020.

Razvijat emo informacijsko drutvo kroz dva osnovna pravca, a to su: razvoj
irokopojasne mree kao temelj pristupa korisnika sustavima koji pruaju
e-usluge i razvoj e-usluga kako bi interakcija s korisnicima usluga bila brza i
jednostavna. Brzi irokopojasni pristup internetu, dostupan i cjenovno prihvatljiv
svim graanima, temelj je razvoja i ukljuivog digitalnog drutva. Uvest emo brzi
internet nove generacije u sva kuanstva u Hrvatskoj koritenjem EU fondova i
drugih povoljnih izvora financiranja. Time emo omoguiti ravnomjeran i socijalno
ukljuiv razvoj svih krajeva Hrvatske kroz sveobuhvatno poboljanje dostupnosti
informacija i usluga graanima i poduzetnicima.

Edukacije stanovnitva o upotrebi


raunala i interneta

Promovirat emo digitalnu pismenost i digitalne vjetine meu graanima kako


bismo izvukli to vie koristi iz digitalnih tehnologija. Digitalizacija e ispuniti
svoju svrhu jedino ako e graani znati i biti u mogunosti koristiti sve njezine
prednosti. Posebnu pozornost posvetit emo sigurnosti na internetu kako bi se
uinkovito borili protiv kibernetikog kriminala i drugih zlouporaba informatike i
komunikacijske tehnologije. Poticat emo ulaganje u razvoj i inovacije u podruju
informacijskih i komunikacijskih tehnologija, time poveati konkurentnost i
dodatno potaknuti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta.

Digitalizacija javne uprave

Centralizacija i povezivanje
informacijskih sustava prvi korak do
razvoja cjelovitih e-usluga drave

Uspostavit emo javnu upravu koja e usvojiti sve elemente korporativnog


upravljanja resursima i uslugama. Digitalizacijom javne uprave stvorit emo
uinkovit i racionalan informacijski i organizacijski sustav. S obzirom da su
informacijski sustavi u dravi rascjepkani, selektivno izgraivani i u odreenom
broju nekompatibilni, provest emo centralizaciju upravljanja svih informacijskih
sustava, njihovo meusobno povezivanje te na taj nain postii bolju iskoristivost
investicija u informacijske sustave i bolji razvoj elektronikih usluga.
Nastavljajui zapoete procese informatizacije, optimizirat emo resurse
stvarajui dravni raunalni oblak s jasnim ulogama i uslugama te centraliziranim
upravljanjem svim informacijskim sustavima i uslugama na jednom mjestu.

69
Uspostavit emo Sredinji dravni informacijski sustav te osigurati usklaene baze
podataka, adekvatan zakonodavni i provedbeni okvir. Digitalizirana i povezana
javna uprava je transparenta i otvorena te je bitan element borbe protiv korupcije.
Prilikom irenja javnih e-usluga i sve vee koliine podataka koji se prikupljaju
u digitalnom obliku, kao i meusobnog povezivanja raznih izvora podataka u
digitalnom obliku, najveu pozornost usmjerit emo na informacijsku sigurnost,
zatitu osobnih podataka graana i drugih podataka te osigurati kontrolu nad
koritenjem podataka. Posebna pozornost bit e usmjerena na privatnost
podataka naih graana i poduzetnika kroz cjelovitu primjenu i implementaciju
Ope regulative o privatnosti podataka koja predstavlja kamen temeljac u razvoju
digitalnog drutva. Koritenjem tako zatienih podataka i otvaranjem istih prema
svim zainteresiranim stranama kroz koncept Otvorenih podataka omoguit emo
razvoj javne uprave, znanosti i gospodarstva baziranog na podacima. Ovakav
pristup zahtijeva tijesnu suradnju i ukljuenost dravne uprave, ustanova za
osiguravanje privatnosti, znanstvenih institucija, poslovnih subjekata i civilnog
drutva na kojoj emo bazirati pozitivni iskorak u svim segmentima drutva.
Uvoenjem i koritenjem e-identiteta za svakog graana i koritenjem e-potpisa
stvorit emo preduvjete za elektroniko e-glasovanje, kao i za svaki drugi oblik
interakcije graana i poduzetnika s dravom. Koritenje interakcije bez papira ini
svaku interakciju brom i fleksibilnijom za svakoga koji sudjeluje u procesu.

Cjelovite e-usluge do kraja 2020.

70

07 Javne financije i
monetarna politika
Uredne i uinkovite javne financije temelj su
makroekonomske stabilnosti i gospodarskog rasta.

Viegodinja ekonomska kriza i recesija otkrile su dubinu makroekonomskih


neravnotea s kojima je hrvatsko gospodarstvo suoeno. Unato izlasku iz recesije,
njihovo rjeavanje zahtijeva provedbu cjelovitih strukturnih reformi u cijelom nizu
podruja. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti jaanju fiskalnog kapaciteta,
a time i postizanju fiskalne odrivosti drave kroz smanjenje proraunskog
deficita i javnog duga. Uz rast gospodarstva, stabilnost javnih financija kljuna
je za postizanje boljega kreditnog rejtinga i povoljnije pozicije Hrvatske na
meunarodnom financijskom tritu. Porezni sustav, koji je u mandatu Vlade
Kukuriku koalicije uslijed silnih izmjena postao izvor nestabilnosti i nepovoljne
ulagake klime, mora se stabilizirati te postati jednostavniji, pravedniji i
prilagoeniji potrebama hrvatskih poduzetnika, uz istodobno poveanu poreznu
disciplinu. To e uz reformu pravosua vratiti povjerenje ulagaa i osigurati
dodatan impuls gospodarskom rastu. Doprinos monetarne politike stvaranju
dugorono odrivog rasta mogue je postii osiguranjem povoljnih dugoronih
izvora likvidnosti bankarskom sektoru.

Dugorona odrivost javnih financija


Poduzet emo niz mjera usmjerenih na jaanje dugorone odrivosti javnih
financija, reformu poreznog sustava i unaprjeenje upravljanja javnim dugom.
Zbog neprovoenja reformi u prijanjim godinama, Europska komisija je prvo u 2015.
pa ponovno poetkom 2016. Hrvatsku svrstala u kategoriju drava lanica u kojima
postoje prekomjerne makroekonomske neravnotee. Zbog toga je razmatrala
uvoenje korektivnih mjera Hrvatskoj koje bi dovele do mogueg zamrzavanja
sredstava iz EU fondova. Nadalje, kao posljedica neodgovornog i neuinkovitog
upravljanja javnim financijama i visoke razine deficita prorauna i javnog duga,
u sijenju 2014. pokrenuta je korektivna Procedura prekomjernog proraunskog
deficita. Hrvatska je obvezna do kraja 2016. smanjiti proraunski deficit na razinu
od 2,7% BDP-a i dovesti javni dug na odrivu putanju.
Reforme koje emo provesti usmjerene su na mjere za poboljanje upravljanja
javnim financijama, zdravstveni sektor, javnu upravu, mirovinski sustav, socijalnu
zatitu, bolje upravljanje poduzeima u dravnom vlasnitvu i poticajnije
poslovno okruenje. Na temelju ovogodinjeg prorauna, u kojem smo rashode
dravnog prorauna nominalno zamrznuli, deficit prorauna ope drave iznosit

71
e 2,6% BDP-a. Time e se ispuniti ciljevi za rjeavanje prekomjernog proraunskog
deficita i stvoriti uvjeti za izlazak iz navedene procedure. U narednom razdoblju
provodit emo uinkovitu fiskalnu politiku usmjerenu na dugoronu odrivost kroz
strukturne reforme na rashodovnoj strani prorauna i temeljitu reformu te cjelovito
porezno rjeenje na prihodovnoj strani prorauna, a sve u funkciji poboljanja
ivotnog standarda graana i poticanja ekonomskog rasta. Pritom emo ojaati
fiskalnu odgovornost svih razina vlasti. Povjerenstvu za fiskalnu politiku dat
emo snaniju ulogu supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti,
ali i nad provoenjem fiskalne politike drave u cijelosti, u cilju unaprjeenja
sustava javnih financija. Posebno emo inzistirati na uvoenju fiskalnog pravila
kao Ustavne kategorije i time dodatno naglasiti nau odlunost da kvalitetnim
upravljanje javnim financijama oslobodimo budue generacija od dugova.

Jaanje fiskalne odgovornosti

Uvoenje fiskalnog pravila u Ustav

Rast BDP-a 5%, kontinuirano smanjenje javnog duga u BDP-u za


preko 10 postotnih bodova do 2020.
Poduzimanje mjera u svrhu poticanja gospodarskog rasta i zapoljavanja od
kljune je vanosti. Jaanje poduzetnitva kao glavnog nositelja gospodarskog
razvoja, oivljavanje industrije, aktiviranje neiskoritenih potencijala i stvaranje
poticajnog poslovnog okruenja stvorit e temelje za snaniji gospodarski rast i
zapoljavanje. Pritom emo reorganizirati i poveati uinkovitost pravosua te
posebno restrukturirati javna poduzea, a dravnu upravu modernizirati u cilju
bolje organizacije, poveanja uinkovitosti i kvalitete rada.

Rast BDP-a od 5%

U takvim poticajnim uvjetima snanijeg gospodarskog rasta, koji e provedbom


programskih mjera do kraja mandata iznositi 5%, uz racionalno upravljanje javnim
financijama i istovremeno ouvanje socijalne pravednosti i zatite najugroenijih
slojeva stanovnitva, do 2020. ostvarit emo uravnoteen proraun ope drave,
a udio javnog duga u BDP-usmanjiti za vie od 10 postotnih bodova. Takvom
fiskalnom politikom ojaat emo kredibilitet sveukupne ekonomske politike i
podii razinu potencijalnog rasta bruto domaeg proizvoda, ime e se smanjiti
percepcija rizika drave i poboljati kreditni rejting.

Uravnoteen proraun

Smanjenje udjela javnog duga u


BDP-u za 10 postotnih bodova

Podizanje kreditnog rejtinga i smanjenje kamata


Ekonomska politika Vlade Kukuriku koalicije dovela je do toga da je Hrvatskoj
kreditni rejting u dva navrata snien na sadanju neinvesticijsku razinu. S obzirom
na injenicu da danas Hrvatska plaa 12 milijarda kuna godinje samo za otplatu
kamata na postojei javni dug, podizanje kreditnog rejtinga predstavlja jedan od
kljunih prioriteta u nadolazeem razdoblju.
Na je cilj da do kraja mandata odgovornom ekonomskom politikom vratimo
kreditni rejting Republike Hrvatske sa sadanje pekulativne razine na razinu
investicijskog rejtinga. Time emo dugorono smanjiti troak zaduivanja, kako
drave tako i privatnog sektora te stanovnitva. Smanjenje sadanje kamatne stope
na dug za 2 postotna boda oslobodit e dodatnih 18 milijarda kuna u proraunu do
kraja mandata, koje emo iskoristiti za smanjenje poreznog optereenja graana
i poduzetnika, jaanje socijalne drave, dodatna investicijska ulaganja drave i
snaniji ekonomski rast.

Smanjenje kamatne stope na dug i


bolji kreditni rejting

72

Porezni sustav
Cjelovita porezna reforma

Porezni sustav u Hrvatskoj zahtijeva temeljitu reformu i cjelovito porezno rjeenje


kako bi se uklonile glavne prepreke za razvoj hrvatskog gospodarstva. Dodatni
problem poreznog sustava jesu i este izmjene poreznih propisa. U mandatu Vlade
Kukuriku koalicije provedene su 44 izmjene i dopune u poreznom sustavu, to je
kreiralo atmosferu nesigurnosti i dovelo do nedovoljnog poznavanja poreznog
sustava te nejasnih i nedosljednih zakonskih odredbi koje kao krajnji rezultat imaju
izostanak i odbijanje domaih i stranih investicija. Kao posljedica toga, Hrvatska
se nalazi meu europskim dravama u kojima je dojam porezne nesigurnosti
meu poduzetnicima najvii, emu je znaajno pridonijelo i to to su postupanja
poreznih vlasti nedoreena.
Djelomine i pojedinane intervencije u samo neke porezne oblike dovode do visoke
razine porezne nesigurnosti, zbog ega smo u suradnji s domaim i inozemnim
priznatim strunjacima proveli detaljnu analizu poreznog sustava, utvrdili glavne
slabosti i definirali cjelovitu reformu. Cilj cjelovite porezne reforme jest postii
stabilan, odriv, jednostavan i konkurentan porezni sustav. Izmjene u poreznom
sustavu usmjerene su na irenje porezne baze i porezno rastereenje graana i
poduzetnika.

Manji porezi poduzetnicima

Manji porez na dohodak graanima,


vee plae

Pravedno oporezivanje,
tko zarauje vie plaa vie

Vie poreznih prihoda


lokalnim jedinicama

Smanjenje poreza na promet


nekretninama

Snizit emo stopu poreza na dobit na 18%, a za poljoprivrednike, obrtnike, mikro,


male i srednje poduzetnike, odnosno sve iji prihodi na godinjoj razini ne prelaze
3 milijuna kuna, stopa poreza na dobit bit e 12%. Time emo postati konkurentni
dravama u okruenju i dodatno stimulirati domaa, ali i privui strana ulaganja.
Snizit emo stope poreza na dohodak i proiriti porezne razrede u cilju rastereenja
stanovnitva i poveanja raspoloivog dohotka. Poveat emo neoporezivi dio
dohotka na 3.750 kuna to je 1,5 minimalne plae. Najviu stopu snizit emo na
36% i ona e se primjenjivati od 20.000 kuna, kako bismo jaali konkurentnost
i zadravanje u Hrvatskoj visokoobrazovanih ljudi poput lijenika, inenjera, IT
strunjaka, itd. Uvest emo koncept sintetikog dohotka odnosno ukljuivanje
svih dohodaka i izraun stope prema ukupno zaraenom dohotku. Navedeno e
pridonijeti veoj pravednosti u oporezivanju dohotka jer e onaj tko zarauje vie
plaati vie poreza.
Uzimajui u obzir navedene promjene, vodit emo rauna o tome da se ne dovede
u pitanje odrivost sustava javnih financija, svih njegovih sastavnica, a posebice
sustava financiranja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Iz tog
emo razloga postojei porez na dohodak od kamata te porez na promet nekretnina
u potpunosti prepustiti lokalnim i regionalnim jedinicama. Pritom emo stopu
poreza na promet nekretnina smanjiti na 4% da bismo olakali promet na tritu
nekretnina. U prvoj fazi uvest emo pravednije oporezivanje nekretnina kroz
poboljan i unaprjeen sustav komunalne naknade uvoenjem dodatnih kriterija.
U drugoj fazi, kada ispunimo preduvjete vezane uz potrebne evidencije vlasnitva
i rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, umjesto komunalne naknade uvest emo
porez na nekretnine. Osobe koje posjeduju jedinu nekretninu za stanovanje plaat
e minimalan iznos poreza.

73
Podii emo prag za ulazak u sustav PDV-a na 300.000 kuna. U drugoj godini
mandata smanjit emo opu stopu PDV-a za 1 postotni bod a u zadnjoj, u kojoj
emo postii gospodarski rast od 5%, opu stopu PDV-a smanjit emo na 23%.
Pritom emo redefinirati dobra i usluge na koji se primjenjuje sniena stopa PDV-a.
Kako bismo smanjili ulazne trokove i ojaali konkurentnost naih poljoprivrednika,
a posebice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, uvest emo snienu stopu
PDV-a na dbra i usluge koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, npr. sjeme,
gnojivo i stonu hranu. Nadalje, u cilju sniavanja trokova gospodarstvu i
kuanstvima, a posebice naim najugroenijim graanima, snienu stopu PDV-a
uvest emo i na odreene komunalne usluge, a prvenstveno na isporuku elektrine
energije kako bismo smanjili visok regresivni uinak PDV-a na najsiromanije
graane. Sniena stopa primjenjivat e se i na djeju hranu i pomagala te pogrebne
usluge.

300.000 kuna - novi prag za ulazak


u sustav PDV-a
Smanjenje PDV-a na 23%
Manji PDV za
poljoprivrednu proizvodnju

Jeftinija struja
Jeftinija djeja hrana i pomagala

Kroz daljnje smanjenje neporeznih davanja dodatno emo rasteretiti graane,


poduzetnike i obrtnike. Mjerama koje se odnose na poslovno okruenje
pojednostavit emo postojee regulatorne zahtjeve, smanjiti trokove uklanjanjem
prepreka ulasku u pojedine sektore te sprijeiti uvoenje novih nepotrebnih
administrativnih optereenja.
Smanjenje broja poreznih postupaka i njihovo pojednostavljivanje omoguit
emo promicanjem elektronikih postupaka prijavljivanja poreza i elektronike
komunikacije s poreznim tijelima te uvoenjem e-obrazaca koji su nuni za
smanjenje trokova porezne administracije. Osim toga, uspostavit emo sustav
edukativnog djelovanja prema poreznim obveznicima na nain da e Porezna
uprava umjesto pokretanja prekrajnih postupaka koristiti institut prvog
upozorenja. Ojaat emo neovisnost Porezne uprave koja e biti prijateljski servis
graana i poduzetnika, a istodobno i bespotedni borac protiv svih oblika poreznih
prijevara.

Porezna uprava kao prijateljski


servis graana i poduzetnika

Upravljanje javnim dugom


Zbog loeg upravljanja poduzeima u dravnom vlasnitvu i visokih deficita
prorauna, Vlada Kukuriku koalicije zaduila se na razini dravnog prorauna za 126
milijarda kuna, a javni dug je 2012. - 2015. narastao za 73 milijarda kuna i dosegao
razinu od gotovo 290 milijarda kuna ili 86,7% BDP-a krajem 2015. godine. Takva
neodrivo visoka dinamika rasta duga, ali i njegova sama visina, izvor je ranjivosti
gospodarstva i ograniava perspektive gospodarskog rasta. Stoga smo kljuan
naglasak stavili na stabilizaciju i smanjenje javnog duga. Preokret u kretanju
javnog duga temelji se na tri stupa: (1.) poticanje gospodarskog rasta; (2.) fiskalna
konsolidacija temeljena na smanjenju proraunskog deficita i njegovo dovoenje
na odrivu razinu, provoenjem mjera koje ne djeluju negativno na rast; (3.)
aktivacija dravne imovine koja moe izravno doprinijeti smanjenju javnog duga.
Postojea visoka razina javnog duga zahtijeva aktivne politike upravljanja javnim
dugom u cilju osiguravanja njegove dugorone odrivosti i ograniavanja negativnih
uinaka povezanih rizika. U tom smislu donijet emo Strategiju za upravljanje
javnim dugom koja e predstavljati nunu polugu za aktivno upravljanje javnim
dugom.

Uinkovito upravljanje
javnim dugom

74
Strategija e definirati osnovne ciljeve i provedbene metode unaprjeenja
odrivosti ukupnog javnog duga i ublaavanja povezanih rizika. Uz detaljne
prikaze povijesnog kretanja i strukture javnog duga, trogodinje projekcije i naela
ostvarenja utvrenih planova financiranja, Strategija e identificirati i provedbene
rizike te naela njihovog ublaavanja. Pritome e osnovni naglasak biti na:
Dulja ronost javnog duga

Produljenju prosjene ronosti dospijea i smanjenju udjela kratkoronog duga


u ukupnom javnom dugu
Trenutni povoljni uvjeti na financijskim tritima pruaju mogunost produenja
prosjene ronosti duga uz smanjenje udjela kratkoronog duga u ukupnom
javnom dugu, ali i refinanciranje postojeeg duga po povoljnijim uvjetima i s duim
razdobljem otplate. Za upravljanje javnim dugom vano je odravati ravnomjeran
teret otplata u nadolazeem razdoblju. Dospijea novih zaduivanja prilagodit
emo kako bi se ujednaila dinamika dospijea obveza i ravnomjerno rasporedio
teret refinanciranja ukupnog duga.

Manji valutni rizik

Ublaavanju valutnog rizika javnog duga


U strukturi ukupnog javnog duga prevladavajui dio duga, vie od 75%, je
denominiran ili indeksiran u eurima. Ovaj emo valutni rizik ublaiti budui da
kunski izvori po svojem obimu, dostupnoj ronosti i cijeni pruaju adekvatnu
alternativu valutno denominiranim izvorima. Stoga planiramo promjenu valutne
strukture javnog duga i smanjenje dijela duga vezanog uz stranu valutu uz pomo
instrumenata na domaem tritu kapitala imajui u vidu cijenu zaduivanja i
samu likvidnost domaeg trita.

Boljim upravljanjem dugom do


niih rashoda za kamate

Ublaavanju kamatnog rizika javnog duga


S obzirom na visoku ukupnu razinu zaduenosti, dugorono poveanje referentnih
trinih kamatnih stopa predstavljalo bi znatnu prijetnju fiskalnoj odrivosti i
posljedino generiralo znatan porast javnog duga. U srednjoronom razdoblju ovaj
emo rizik ublaiti doslijednom provedbom odrive fiskalne politike i posljedinim
unaprjeenjem kreditnog rejtinga drave te time i smanjenjem postojee visoke
premije rizika.

Objava kalendara zaduivanja

Poveanju transparentnosti u upravljanju javnim dugom


Uz analizu navedenih rizika upravljanja javnim dugom, Strategijom emo
definirati i precizan plan zaduivanja u tekuoj godini s predvienom dinamikom i
kalendarom aukcija te projekcije plana zaduivanja u srednjoronom razdoblju. U
svibnju svake godine redovito emo usvajati i objavljivati Strategiju za trogodinje
razdoblje usklaenu s Programom konvergencije, kojoj e prethoditi plan, dinamika
i kalendar zaduivanja koji e se objavljivati po donoenju dravnog prorauna. U
svrhu unaprjeenja upravljanja javnim dugom, kontinuirano emo djelovati na
jaanju organizacijskih kapaciteta, stalnoj dodatnoj izobrazbi zaposlenika, ali i
razvoju postojeeg pravnog i institucionalnog okvira koji emo proiriti i uinkovitim
kontrolnim mehanizmom na razini javnih poduzea.

75

Rjeavanje problema insolventnosti stanovnitva


i privatnog sektora
Domae je gospodarstvo trenutno u dugotrajnom procesu ispravka bilance koja
se manifestira u rastuoj razini nelikvidnosti i insolventnosti privatnog sektora.
Taj problem utjee na kuanstva, banke i nefinancijska poduzea. Prema zadnjim
dostupnim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), udio tzv. loih kredita krajem
2015. iznosio je 16,6% odnosno, od ukupno 275,4 milijarda kuna kredita kod banaka
u Hrvatskoj iznos od 45,6 milijarda kuna u kategoriji je djelomino nadoknadivih i
potpuno nenadoknadivih kredita. Krajem 2015. kod trgovakih drutava, od ukupno
neto manje od 101 milijarda kuna kredita, bila je upitna naplata 30,2 milijarda
kuna. Od ukupno 120,4 milijarda kuna kredita odobrenih stanovnitvu u skupinu
loih kredita klasificiran je iznos od 14,6 milijarda kuna.

Smanjenje udjela loih kredita te transparentan i jasan steajni


okvir
U dijelu koji se odnosi na financiranje, razduivanje i restrukturiranje poduzea,
jedan od kljunih zadataka bit e poticanje banaka i drugih kreditnih institucija da
izvansudskim putem pokuaju djelomino ili u cijelosti otpisati teko naplativa
i nenaplativa potraivanja (NPL) to e biti ukljueno u reformu cjelokupnog
poreznog sustava. U tom smislu, kroz propise kojima se ureuje porez na dobit,
olakat emo uvjete za koritenje mogunosti otpisa potraivanja kao porezno
priznatog rashoda za ve utvrena teko naplativa/nenaplativa potraivanja
putem izvansudskog rjeavanja otpisa. Na taj e se nain smanjiti broj parninih
postupaka i ubrzati proces smanjivanja udjela loih kredita u ukupnim plasmanima.
Uz navedeno, nai ciljevi u podruju insolventnosti poslovnog sektora odnose se na
uinkovitu provedbu steajnog okvira u cilju brzog provoenja steajnih postupaka
i restrukturiranja. U postizanju tog cilja ojaat emo trgovake sudove koji su
nositelji ovih poslova. Poboljat emo pristup financiranju poduzeima, smanjiti
premije rizika i prosjeno vrijeme za plaanje rauna.

Pomo poduzetnicima koji ne mogu


naplatiti svoja potraivanja

Rjeavanje problema blokiranih rauna


Prema posljednjim podacima Financijske agencije (FINA) potkraj svibnja
2016. blokirane je raune imalo vie od 329 tisua graana s 39,1 milijarda kuna
neplaenih dugova. U blokadi je bilo i 32.767 poslovnih subjekata s 19,4 milijarda
kuna neizvrenih osnova za plaanje. U narednom razdoblju iznai emo rjeenje
za graane i poslovne subjekte s blokiranim raunima, koje e uzeti u obzir
socioekonomski status tih osoba na nain da se zaista pomogne onima kojima
su ugroene osnovne potrebe. Kreirat emo dugotrajnu shemu za otplatu dugova
blokiranih graana uz ukljuivanje na trite rada onih koji nisu ukljueni u cilju
njihove zatite i izlaska iz dunikog ropstva.
S obzirom na okolnosti zbog kojih su nai graani doli u blokadu ne svojom
krivnjom, otpisat emo svima dug prema dravi, lokalnim jedinicama te
komunalnim i drugim dravnim poduzeima do iznosa glavnice duga u visini
jedne prosjene plae uveano za sve kamate. Uvest emo moratorij na ovrhe
graana dunika RBA-a zadruga dok se sudski ne rijei problem ilegalnog
poslovanja i ilegalne promjene kreditnih uvjeta kako bismo zatitili graane od
lihvarskih uvjeta.

Svim blokiranima otpis potraivanja


prema dravi do jedne prosjene
plae

Moratorij na ovrhe RBA zadruga

76
Izmjene Ovrnog zakona
Nema ovrhe nad jedinom
nekretninom

Izmjenama Ovrnog zakona izuzet emo mogunost ovrhe nad jedinom


nekretninom te emo poveati dio plae koji se izuzima iz ovrhe. Postupak ovrhe
uinit emo transparentnijim i omoguit emo duniku da ravnopravno sudjeluje
u postupku te iznese sve injenice koje mu idu u prilog u cilju postizanja dogovora
o rjeavanju duga prije pokretanja samog postupa ovrhe. Smanjit emo naknade
za provoenje ovrnih postupaka.

Krediti u vicarskim francima


Za hrvatske graane konverzija kredita iz vicarskog franka u eure jest i ostat e
zavren postupak. Njihova pozicija nee se mijenjati, konverzije koje su ve izvrene
ni na koji nain nee biti dovedene u pitanje. Meutim, injenica je da je Vlada
Kukuriku koalicije zakonski prijedlog o konverziji kredita u vicarskim francima
izradila bez detaljnih analiza i dogovora, na to smo nebrojeno puta upozoravali
te tako otvorila mogunost bankama za pokretanje tubi pred Meunarodnim
sudom. Europska komisija pokrenula je postupak utvrivanja usklaenosti
navedenog Zakona s EU propisima. U narednom razdoblju pripremit emo
detaljnu analizu i kvalitetnom argumentacijom obrazloiti hrvatsku poziciju pred
domaim i meunarodnim tijelima (sudovi i arbitrae). Dodatno, kao odgovorna
Vlada izmjenom zakonodavnog okvira djelovat emo preventivno i izmjenom
zakonodavnog okvira onemoguiti uporabu valutne klauzule kod dugoronih
stambenih kredita u onim valutama uz koje nije vezana domaa monetarna
politika.

Monetarna politika

HNB u funkciji gospodarskog rasta

Jaanje transparentnosti i provjere


zakonitosti poslovanja HNB-a

Monetarna politika integralni je dio ukupne ekonomske politike. Njezin doprinos


gospodarskom razvoju je neophodan. Glavne znaajke monetarne politike u
Hrvatskoj u posljednja dva desetljea upuuju na nunu promjenu stava te
prioriteta djelovanja HNB-a kao nositelja monetarne vlasti u Hrvatskoj. Uz
dosadanji cilj Odravanje stabilnosti cijena, HNB kao jednako vaan cilj i prioritet
svog djelovanja treba anticipirati Ekonomski rast Republike Hrvatske. Pokretanje
ekonomskog rasta dijelom uvjetovano je dostatnom kratkoronom i dugoronom
likvidnou kreditnih institucija, u emu HNB moe i mora odigrati kljunu ulogu.
U tom kontekstu od HNB-a kao sredinje monetarne vlasti, oekujemo da svoje
djelovanje maksimalno koordinira s ostalim tijelima dravne vlasti, posebice s
Vladom i Ministarstvom financija, to do sada esto nije bio sluaj.
Ustrajat emo na jaanju transparentnosti u radu HNB-a te predloiti da Dravna
revizija provjerava zakonitost poslovanja HNB-a. Potovat emo punu samostalnost
i neovisnost HNB-a u voenju monetarne politike, kako kod postavljanja ciljeva
tako i kod odabira instrumenata za ostvarenje ciljeva. Nadalje, inzistirat emo
na konstruktivnoj ulozi i znatno veem doprinosu HNB-a u rjeavanju arinih
problema nastalih dijelom i zbog devijacija u funkcioniranju monetarnog sustava,
poput problema blokiranih graana.

77

Ravnomjeran razvoj
svih krajeva Hrvatske

08

U suradnji s lokalnim i regionalnim jedinicama pomagat


emo slabije razvijena podruja da osmiljavanjem
razvojnih strategija i realizacijom projekata, uz
stopostotno financiranje iz dravnog prorauna i
EU fondova, dostignu razvijenije krajeve Hrvatske.

Regionalna politika instrument je financijske solidarnosti i kohezije EU-a kojem


je cilj smanjenje razvojnih razlika meu regijama drava lanica. Usmjerena je
poboljanju uvjeta ivota i rada stanovnitva najmanje razvijenih dijelova Unije
te smanjenju razlika u bogatstvu meu pojedinim regijama. Na nacionalnoj razini
regionalna politika treba biti politika ulaganja u budunost, poticanja stvaranja
radnih mjesta, konkurentnosti, gospodarskog rasta, bolje kvalitete ivota i
odrivog razvoja. Politikom regionalnog razvoja koju karakterizira sustavno
djelovanje, sredinja dravna vlast treba pomagati i podupirati ravnomjeran i
odriv gospodarski i sveukupni drutveni razvoj na itavom teritoriju drave. U tom
procesu glavni partneri sredinjoj vlasti jesu jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave. Hrvatska je visoko centralizirana drava s neravnomjernim
gospodarskim i socijalnim razvojem. Procesom decentralizacije smanjit emo
razinu centraliziranosti, promijenit emo praksu jednostranog djelovanja
tijela sredinje dravne uprave u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti i uvesti principe
zajednikog vierazinskog upravljanja, a dosadanji sustav birokratskih odnosa
drave prema privatnom i javnom sektoru, javnim slubama i graanima u svim
sferama gospodarskog obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog ivota, zamijenit
emo partnerstvom.

Decentralizacijom za
ravnomjeran razvoj Hrvatske

Odrivi razvoj opina, gradova i upanija


Zakonska regulativa kojom se definiraju nadlenosti i poslovi jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave komplicirana je i nejasna, a tijekom godina
poslovi su se mijenjali i nadodavali nevodei rauna o preklapanjima i fiskalnim
mogunostima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Utvrdit emo
jasnu podjelu prava i odgovornosti u pogledu nadlenosti odnosno djelokruga
poslova za svaku razinu javne vlasti kako bi se omoguilo djelotvornije pruanje
javnih usluga.
Na temelju utvrenih administrativnih barijera i analize dosadanje provedbe
poslova, provest emo reorganizaciju kako bi se poslovi obavljali na onoj razini
javne vlasti koja moe uinkovito odgovoriti na zahtjeve poduzetnika i graana.

Nova raspodjela odgovornosti i


ukidanje preklapanja poslova

78
Prenijet emo dio djelokruga poslova dravne uprave u upanijsku samoupravu
kao preduvjet za uspostavu uinkovite administracije kao servis graanima i
gospodarstvu.

Praenje kvalitete rada opina, gradova i upanija


Lokalne jedinice kao pokretai
novog razvojnog ciklusa

Proces decentralizacije ukljuivat e prijenos ovlasti, odgovornosti ali i fiskalnog


kapaciteta s dravne na lokalnu razinu. Dosadanje preklapanje funkcija ukinut
e se, a lokalne jedinice postat e pokretai novoga razvojnog ciklusa. Utvrdit
emo kriterije i poslove jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave koji
e se obavljati kao zajedniki poslovi za vie jedinica, u cilju sniavanja trokova i
poveanja efikasnosti. Mrea javnih usluga (zdravstvo, kolstvo, znanost i visoko
obrazovanje, pravosue, vodno i umsko gospodarstvo i slino) bit e definirana
u suradnji s jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, uzimajui u
obzir specifinosti i efikasnost pruanja tih usluga na teritoriju Hrvatske.

Mjerenje izvrsnosti i efikasnosti


rada lokalnih jedinica put je do
boljih i brih usluga stanovnitvu i
poduzetnicima

Lokalna samouprava je najblia graanima, a kvaliteta i uspjenost rada nije


nuno vezana uz veliinu i broj lokalnih jedinica to pokazuju brojni primjeri
drava lanica EU-a. Poticat emo izvrsnost i efikasnost u radu i zadovoljavanju
potreba lokalnog stanovnitva, to e se pratiti na razini svake lokalne jedinice
prema definiranoj metodologiji. Poticat emo ubrzavanje i poveavanje kvalitete
usluga graanima i poduzetnicima. Lokalne jedinice koje ne ispunjavaju ciljeve
i ne obavljaju na kvalitetan nain utvrene poslove, bit e pripojene drugoj
jedinici lokalne samouprave. Broj upanija nee se mijenjati, ali novi obuhvat
rada, odgovornost i efikasnost znaajnije e pozicionirati upanije kao nositelje
regionalnog rasta i razvoja.

Broj upanija nee se mijenjati

Strategija regionalnog razvoja Hrvatske


Nova Strategija regionalnog razvoja definira mjere za poveanje kvalitete ivota
kroz odrivi teritorijalni razvoj, poveanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva
i zaposlenosti te sustavno upravljanje regionalnim razvojem. Utvrene su mjere za
potpomognuta podruja, odrivi otoni razvoj, razvoj brdsko-planinskih podruja,
napredak urbanih podruja i poveanje kvalitete ivota u pograninim podrujima.
Strategija je dostupna javnosti za komentiranje.

Nove NUTS 2 statistike regije


Mijenjamo nepravednu podjela
Hrvatske na dvije statistike regije

Sadanja podjela Hrvatske na dvije europske statistike regije (tzv. NUTS 2)


Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku onemoguava ravnomjeran regionalni razvoj
i smanjivanje regionalnih nejednakosti. upanije grupirane u Kontinentalnu
Hrvatsku izrazito su heterogene populacijskom zastupljenosti i gospodarskom
razvijenosti. injenica da je investitoru sasvim svejedno hoe li investirati u
Zagrebu, Virovitici ili Vukovaru, jer su poticaji po karti regionalnih potpora isti u
svim gradovima i upanijama, onemoguava razvoj gospodarstva i poveanje
konkurentnosti u manje razvijenim dijelovima postojee NUTS 2 statistike regije.
Stoga emo za narednu financijsku perspektivu koja zapoinje 2020. godine, s
obzirom da prema EU pravilima nije mogue ranije, pripremiti analizu redefiniranja

79
statistikih NUTS 2 regija te u partnerstvu s lokalnom i regionalnom razinom
odabrati broj NUTS 2 statistikih regija koji omoguuje najpovoljnije rjeenje
s obzirom na zemljopisne i povijesne odrednice hrvatskih regija, procjenu
homogenosti na razini statistikih regija i metode dodjele EU fondova iz kohezijske
politike.
Ukupna razvojna i regionalna politika dizajnirat e se na nain koji smanjuje
regionalne nejednakosti poveanjem konkurentnosti i poticanjem razvojnih
projekata to vie u manje razvijenim podrujima. Promjena broja statistikih
NUTS 2 regija omoguit e i izmjenu karte regionalnih potpora za novo programsko
razdoblje. Postojeom kartom regionalnih potpora i prateom regulativom odreeni
su intenziteti potpora za poetna ulaganja velikih poduzetnika u visini od 25%
ukupnog troka ulaganja, to je intenzitet potpore predvien za europske regije
u kojima je BDP po stanovniku izmeu 60% i 75% u odnosu na europski prosjek.
Kako je u znaajnom dijelu hrvatskih upanija BDP po stanovniku ispod 60%,
postojea karta nepovoljna je za poticanje gospodarstva, ulaganja i zapoljivosti u
najmanje razvijenim hrvatskim regijama.

Novom kartom regionalnih potpora


do ravnomjernog razvoja Hrvatske

Novi indeks razvijenosti


Izmijenit emo indeks razvijenosti kako bi postao objektivan instrument mjerenja
razvijenosti lokalnih jedinica. Manje razvijeni krajevi Hrvatske moi e ostvariti
vee poticaje za razvojne i konkurentne projekte usmjerene razvoju poduzetnitva,
stvaranju radnih mjesta te kvalitetnijem i boljem ivotu graana. Izradit emo
sustav pokazatelja i podataka potrebnih za utvrivanje novog indeksa razvijenosti
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, utemeljenog na web platformi.
Novim indeksom znaajnije emo uzeti u obzir komponentu ljudskog razvoja,
pored komponente ekonomskog razvoja, posebice demografske pokazatelje i
obrazovanje koji predstavljaju temeljne izvore novih vrijednosti i rasta. Stvoreni
raunalni sustav omoguit e dodatno i analizu znaajnih razvojnih razlika meu
gradovima i opinama unutar iste upanije te jasno definiranje razvojnih trendova
i specifinosti koji su prisutni u pojedinim dijelovima (brdsko-planinska podruja,
otoci, zalea primorskih dijelova Hrvatske).

Indeks viestruke deprivacije (zaostajanja)


Pokrenuli smo proces mapiranja siromatva te indeks viestruke deprivacije
koji e odrediti nova podruja za provoenje programa integriranih ulaganja u
poduzetnike i infrastrukturne projekte te poticanje zapoljavanja i kvalitetnog
obrazovanja za siromanija podruja. Sredstva za 10 novih podruja odreenih
mapama siromatva i indeksom viestruke deprivacije osigurat e se iz EU fondova.
Baza razvojnih projekata
U kratkom vremenu uspostavili smo bazu razvojnih projekata koja omoguuje brzo
pretraivanje projekata u hrvatskim upanijama, gradovima i opinama prilagoeno
podrujima i mogunostima financiranja iz EU fondova. Baza razvojnih projekata
sluit e kao uinkovita podloga za promjenu operativnih programa i programiranje
za novo razdoblje te omoguiti uravnoteenu regionalnu i sektorsku politiku.

Novi indeks razvijenosti za vee


poticaje razvojnim projektima u
manje razvijenim podrujima

80

Uspjeno koritenje EU fondova


Hrvatskoj je danas na raspolaganju 80 milijarda kuna iz EU fondova, od ega 63
milijarde kuna za ciljeve kohezijske politike (Operativni programi Konkurentnost
i kohezija i Uinkoviti ljudski potencijali), 15 milijarda kuna za poljoprivredu
i ruralni razvoj te 2 milijarde kuna za razvoj ribarstva. Pokrenuli smo kljune
hrvatske infrastrukturne projekte koje Vlada Kukuriku koalicije godinama nije
uspjela pripremiti i ugovoriti, poput Peljekog mosta, eljeznike pruge Dugo Selo
Krievci, izgradnje novih studentskih domova i druge infrastrukture.

Svaki raspoloivi euro iz europskih fondova iskoristit emo za brz i


uinkovit razvoj Hrvatske
Strateki dokumenti
prilagoeni potrebama
stanovnitva, poduzetnika,
ustanova i ostalih korisnika

Pojednostavljeno i ubrzano
koritenje EU fondova

Sve administrativne kapacitete drave usmjerit emo na pripremu i provedbu


projekata na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Zapoeli smo proces
redefiniranja prioriteta (strateki i programski okvir) za sufinanciranje iz fondova
EU-a kako bi sredstva bila usmjerena prijeko potrebnim razvojnim investicijama.
Od sijenja 2016. sustav je poboljan i ubrzan. Akreditirani su sustavi za provedbu
operativnih programa (Konkurentnost i kohezija, Uinkoviti ljudski potencijali),
ime je konano osigurano potpuno koritenje EU fondova u Hrvatskoj. Smanjili
smo broj faza u postupku dodjele bespovratnih sredstava, ime je ubrzan postupak
dodjele buduem korisniku. Smanjen je opseg dokumentacije za pravdanje
trokova. Reducirani su zahtjevi u pogledu jamstava koje korisnik (poduzetnik)
mora ishoditi i pojednostavljene su procedure nabave. Uspostavljena je potpuna
i redovita koordinacija i suradnja svih dravnih tijela ukljuenih u povlaenje i
provedbu EU sredstava.
Sredstva EU fondova usmjerit emo znaajnije na: razvoj poduzetnikih zona i
inkubatora, poticanje poduzetnika, razvoj financijskih instrumenata, aktivaciju
zaputene imovine, poticanje klasterizacije, centara kompetencije i izvrsnosti,
visokih tehnologija, istraivanja i inovacija, zatitu okolia, povezanost i mobilnost.
Sredstva emo usmjeriti i na zapoljavanje, obrazovanje i cjeloivotno uenje,
socijalno ukljuivanje, bolje iskoritavanje gospodarskog potencijala kulturne
batine, nacionalnih parkova i parkova prirode za lokalni i regionalni gospodarski
razvoj, navodnjavanje, razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja,
obnavljanje poljoprivrednog potencijala i obnovu sela u ruralnim podrujima.

4,5 milijarda kuna poduzetnicima


kroz nove financijske instrumente

Daljnjim izmjenama pravila i procedura olakat emo i ubrzati provedbu korisnicima


EU sredstava/nositeljima projekata. Ujednait emo pravila i postupke kako bi se
cjelokupni sustav upravljanja EU fondovima pojednostavio. Koritenjem EU fondova
zapoinjemo razdoblje snanog ulaganja u hrvatsko poduzetnitvo. Osigurali smo
nove financijske instrumente s najveim kreditnim potencijalom u visini od 4,5
milijarda kuna, kojima e se poduzetnicima dati povoljnija jamstva za njihove
poduzetnike projekte uz iznimno niske kamatne stope. U nadolazeem razdoblju
olakat emo poduzetnicima financiranje pripreme i provedbu EU projekata i
ukljuiti postojee financijske institucije u sufinanciranje. Osim uspostavljenog
sustava mikro i malih kredita s HAMAG-BICRO agencijom, uspostavit emo sustav
financijskih instrumenata za rast i razvoj dodjelom veih kredita u partnerstvu sa
HBOR-om.

81
Zapoeli smo koritenje EU fondova za provedbu projekata urbanog razvoja u 7
veih hrvatskih gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula i Slavonski
Brod), a planiramo ukljuivanje i drugih gradova. Izdvojeno je 2,6 milijarda kuna
za projekte razvoja urbane infrastrukture usmjerenih poboljanju kvalitete ivota
ljudi u ovim gradovima. Isto tako iz EU fondova planiramo ulaganja u pet slabije
razvijenih podruja koja se jo uvijek nisu oporavila od posljedica agresije na
Hrvatsku u vrijeme Domovinskog rata. Osigurano je 938 milijuna kuna za obnovu
gospodarske, socijalne i drutvene infrastrukture te zapoljavanje mladih u Kninu,
Benkovcu, Petrinji, Vukovaru i Belom Manastiru s pridruenom opinom Darda.
Uspostavit emo sustav motiviranja i zadravanja dravnih i javnih slubenika sa
znanjima i iskustvom u podruju EU fondova u dravnoj i javnoj slubi. Uspostavit
emo sustav kontinuiranog obrazovanja dravnih i javnih slubenika te ga otvoriti
za sve zainteresirane graane i krajnje korisnike. Uvest emo sustav nagraivanja
za uspjenu pripremu i provedbu EU projekata, osobito onih financiranih iz
programa Unije, dodatni rad i izvrsni rezultati bit e prepoznati i vrednovani.
Kontinuirano, jasno i razumljivo informirat emo potencijalne korisnike EU fondova
o mogunostima financiranja, uvjetima i kriterijima natjeaja, itd. Promotivne
kampanje o mogunostima koritenja EU fondova provodit emo u svim hrvatskim
upanijama. U suradnji s opinama, gradovima i upanijama, za koje smo uveli
redovite mjesene koordinacijske sastanke, osnovat emo informativne kontakt
urede u cilju pruanja informacija o mogunostima financiranja, EU natjeajima,
izvorima financiranja i sl. Osnait emo regionalne razvojne agencije u njihovoj
ulozi pruanja pomoi graanima i poduzetnicima u informiranju i pripremi EU
projekata. U tom cilju objavili smo i prvi javni poziv za regionalne razvojne agencije te
su za potpisivanje pripremljeni ugovori kojima im se osiguravaju dodatna sredstva
za kvalitetniju podrku korisnicima. U nadolazeim natjeajima pojednostavit
emo upute za prijavitelje za to vei broj natjeaja, izbjegavajui kompliciranje i
stavljanje nepotrebnih prepreka za prijavitelje. Uvest emo jasan sustav planiranja
objave i provedbe natjeaja, praen kvalitetnim analizama optereenosti ljudskih
potencijala te oekivanim brojem projekata. U roku od godinu dana omoguit
emo potpunu elektronsku prijavu na pozive na dostavu projektnih prijedloga.
Provodit emo analize meu korisnicima o njihovim potrebama i problemima kako
bi se u sustavu radile promjene i poboljanja prilagoena potrebama korisnika.
U cilju olakanja pristupa korisnika EU sredstvima i osmiljavanja projekata,
potencijalnim korisnicima pripremit emo tzv. kontrolne liste temeljem kojih e
moi sami provesti osnovnu procjenu prihvatljivosti svojih projekata za financiranje
iz EU fondova.

Fondovi za pripremu i sufinanciranje EU projekata za poduzetnike i


poljoprivrednike
Uz Fond za sufinanciranje provedbe projekata koji se financiraju iz EU fondova za
gradove, opine i upanije, omoguit emo i pomo za sufinanciranje projekata
poduzetnika, poljoprivrednika, obrtnika i neprofitnih organizacija, a financiranje
proiriti i na trokove vezane uz pripremu projekata.

2,6 milijarda kuna za projekte


urbanog razvoja

938 milijuna kuna za krajeve koji jo


uvijek osjeaju posljedice agresije na
Hrvatsku

Sustav nagraivanja za uspjenu


provedbu europskih projekata

Informativni kontakt uredi


za pribliavanje EU fondova
stanovnitvu

E-prijava na pozive na dostavu


projektnih prijedloga

82

09 Zatita socijalno
najugroenijih,
zdravstvo, solidarnost
i partnerstva
Solidarnost i smanjenje nejednakosti u drutvu kljuni su
za ostvarivanje socijalne pravednosti.

Socijalna pravednost je pravo graana i naa obveza je osigurati pomo onima u


siromatvu i socijalno iskljuenima, uz drugaiju i kvalitetniju skrb o graanima
u ovim potpuno izmijenjenim drutvenim i ekonomskim prilikama. Mirovinski,
zdravstveni i socijalni sustavi stoga moraju, uz nunu konsolidaciju radi njihove
dugorone financijske odrivosti, zadrati naelo solidarnosti te svoju zatitnu
funkciju. Otvorenim dijalogom i ukljuivanjem u duhu partnerstva, omoguit emo
svima da daju doprinos razvoju Hrvatske.

Sustav socijalne skrbi


Socijalna pravednost predstavlja nau obvezu pruanja novih oblika potpora
graanima koji uslijed niza razloga trebaju pomo drave, bilo da je rije o:
osobama s invaliditetom, naim starijim graanima, naim braniteljima, osobama
s problemima ovisnosti, djeci koja nemaju roditelje ili o kojoj roditelji valjano
ne skrbe, djeci s problemima u ponaanju, rtvama obiteljskog nasilja, rtvama
trgovanja ljudima, beskunicima ili traiteljima azila. U dravi socijalne pravednosti
svi moraju imati jednaka prava i jednaku dostupnost tim pravima.

Poboljanje sustava novanih naknada


Usmjeravanje sredstava onima
kojima su najpotrebnija

S obzirom da trenutno postoji sedamdesetak razliitih novanih naknada, sustav


novanih naknada optereen je nizom problema koji ukljuuju nepotrebno
administriranje, iscrpljivanje potrebitih osoba u ostvarivanju svojih prava,
nedovoljnu informiranost, nekontrolirano preklapanje ostvarivanja prava po
razliitim sustavima i razliitim razinama. U takvom sustavu esto dolazi do
zlouporabe prava, odljeva sredstava onima kojima ne pripadaju u tom iznosu ili
im uope ne pripadaju, a na tetu onih koji su u stvarnoj potrebi. Provest emo
reformu sustava socijalnih naknada u cilju postizanja uinkovitog, transparentnog
i pravednog sustava.

83
Standardizirat emo kriterije za dodjelu naknada i uvesti imovinski cenzus.
Uspostavit emo jedinstveni centar za naknade kako bi se osigurao potpun
i transparentan uvid u podatke o socijalnim naknadama iz svih izvora, kao i
objedinjen sustav administriranja naknada, to e sprijeiti zlouporabe te osigurati
transparentnost i pravednost sustava.
Uspostavom pravednog sustava raspodjele sredstava, ovu vrstu pomoi ostvarit
e svi kojima ona pripada, ime emo izravno utjecati na smanjenje siromatva
i socijalne iskljuenosti. Pritome emo odrediti zajameni minimalni standard
odnosno minimum sredstava koji e biti zajamen svakom graaninu Hrvatske.
Mjera zajamenog minimalnog standarda posebno e se odrediti u odnosu na
djecu, s cijelim nizom dodatnih mjera za siromanu i djecu u riziku od siromatva, a
koji ukljuuju besplatne obroke, besplatni prijevoz, stimulirajui sustav stipendija
djece s tekoama u razvoju, darovite djece, besplatne udbenike i sufinanciranje
slobodnih aktivnosti.

Vea transparentnost i pravedna


raspodjela socijalnih naknada

Zajamen minimalni standard


svakom graaninu Hrvatske

Na je poseban interes
zatita djece od siromatva

Nova organizacija rada centara za socijalnu skrb


Uspostavit emo novu organizaciju rada centara za socijalnu skrb na zadovoljstvo
korisnika. Centre za socijalnu skrb, kao temeljne ustanove u sustavu socijalne
skrbi za pomo graanima, pretvorit emo u strune, brze i senzibillizirane servise
koji e problem znati prepoznati i uinkovito ga rijeiti sa smanjenim nepotrebnim
administriranjem. Centri za socijalnu skrb konano e postati prilagoeniji,
moderniji, kreativniji i osposobljeniji za stvarno rjeavanje problema u cilju
zadovoljnog korisnika. Stoga emo poduzeti niz mjera, od mijenjanja normativnog
okvira do ulaganja u informatizaciju sustava i educiranje strunjaka.

Struni, brzi i moderniji centri


za socijalnu skrb prilagoeni
potrebama korisnika

U cilju breg i efikasnijeg iznalaenja rjeenja za specifini problem korisnika, od


kojih su mnogi vrlo teki sluajevi povrede prava koji ne trpe odlaganje u rjeavanju,
uvest emo mogunost e-platforme za timsku suradnju u rjeavanju konkretnog
sluaja, jednostavnim povezivanjem strunjaka elektronikim putem. Na taj
nain osigurat emo timsku i multidisciplinarnu razradu problema strunjaka na
razliitim lokacijama (bolnica, centar za socijalnu skrb, ustanova i slino), bez
nepotrebnih i visokih trokova njihovih dolazaka, sastajanja i drugih materijalnih
trokova. U cilju poboljanja kvalitete sustava socijalne skrbi, provodit emo
edukaciju strunjaka u sustavu putem e-uenja koji je jednostavan, brz i jeftiniji.
Tako emo uz manje trokove podii razinu obrazovanja djelatnika i poveanje
kvalitete usluge za korisnika.

E-platforma za brzo, timsko i


multidisciplinarno rjeavanje
sluajeva

Unaprjeenje mree obiteljskih centara


Unaprijedit emo mreu obiteljskih centara i osnaiti ove strune multifunkcionalne
institucije, koje su u stvarnosti sadrajno ugaene, a kojima je cilj objedinjavati
razliite programe i aktivnosti namijenjene djeci, mladima, roditeljima i starijima
te osobito osobama koje trae potporu i savjet za razna pitanja, od obiteljskih
problema sa suprunikom, djecom, kako postupiti u odreenoj situaciji, kome
se obratiti, do svih drugih izazova u obiteljskom ivotu. Kao to svi ljudi u ivotu
povremeno imaju potrebu za prijateljskom podrkom i savjetovanjem, obiteljski
centri postat e servis dravne prijateljske podrke i usluga obiteljima i njihovim

Obiteljski centri kao temelj


dravne prijateljske podrke i
usluge obiteljima

84
lanovima u razliitim situacijama, a koje ne trebaju intervenciju represivnog,
socijalnog ili pravosudnog sustava. U obiteljskim centrima provodit e se programi
za djecu i mlade, pruati neke od usluga sustavu socijalne skrbi te sustavu
pravosua.

Razvoj socijalnih usluga u lokalnoj zajednici


Vie socijalnih usluga
na lokalnoj razini

Razvijat emo usluge socijalne skrbi u lokalnim jedinicama jer one najbolje poznaju
konkretne potrebe svojih stanovnika odnosno korisnika ovih usluga. U Hrvatskoj
postoji snana regionalna neravnomjernost pojedinih pruatelja usluga pa je tako
na nekim podrujima ponuda usluga vea od potranje, dok na drugim podrujima
pojedinih potrebnih usluga uope nema. Stoga emo pravilno usmjeriti sredstva i
druge potencijale prema grupama i vrstama korisnika kojima su stvarno potrebna,
kako zbog racionalnog troenja sredstava tako i s namjerom da niti jedan korisnik
ne ostane bez usluge koja mu je potrebna.

Mobilni timovi strunjaka za


pruanje usluga u
domovima korisnika

Vodit emo rauna da su pojedini korisnici udaljeni od mjesta pruanja usluga, da


nemaju sredstava za putovanja u sjedita ureda ili drugih ustanova, da su tekog
zdravstvenog stanja te da nisu mobilni ili im je mobilnost oteana. Po naelu
Doimo mi k njima, a ne oni k nama!, osnovat emo mobilne timove strunjaka
koji e korisnicima pruati usluge u njihovim domovima. U tome emo angairati
i podupirati programe udruga civilnog drutva i braniteljskih udruga koje imaju
veliki struni i volonterski potencijal. Takoer, omoguit emo zapoljavanje novih
2.000 radnika na pruanju raznovrsnih socijalnih usluga, uklanjanjem birokratskih
prepreka za ulaganja privatnog sektora u pruanje socijalnih usluga.

2.000 novih radnih mjesta na


pruanju socijalnih usluga u
privatnom sektoru

Briga za najpotrebitije

Pomo djeci iz siromanih i


vielanih obitelji

40 milijuna kuna za hranu i


osnovnu materijalnu pomo

Koritenjem EU sredstava pomagat emo najpotrebitije u drutvu i to osiguravanjem


hrane i osnovnih materijalnih potreptina. Donijet emo i posebni program
zatite djece jer jo ima djece koja ive u uvjetima bez elektrine energije, vode,
adekvatnog grijanja i elementarnih uvjeta ivota dostojnog ovjeka. Ve od kolske
godine 2016./2017. osigurano je dodatnih 10 milijuna kuna za ublaavanje najteih
oblika djejeg siromatva i to u vidu podjele hrane djeci u kolama za 12 upanija s
indeksom razvijenosti ispod 75%, dok e se u preostalim upanijama pomo i dalje
sufinancirati putem nacionalnoga programa. Putem Zaklade Hrvatska za djecu
pomagat emo djecu iz siromanih obitelji i djecu iz vielanih obitelji.
Osmislili smo i program pomoi u hrani i materijalnim potreptinama za nae
siromatvom pogoene sugraane. Iz EU sredstava u iznosu od gotovo 40 milijuna
kuna pomoi emo najpotrebitije kroz podjelu hrane korisnicima te osnovne
materijalne pomoi koja ukljuuje kolski pribor i kolsku opremu (ukljuujui
sportsku opremu za potrebe nastave) za djecu koja ive u siromatvu, polaznike
obveznog kolovanja, pomo u higijenskim proizvodima, kuhinjsku oprema,
opremu za novoroenad i ostale osnovne potreptine (posteljina, runici,
pokrivai) za osobe i obitelji koje ive u siromatvu i za beskunike. Financijski
emo jaati udruge koje se bave zatitom beskunika, promicati resocijalizaciju te
smanjivanje stigmatizacije prema osobama koje obitavaju na ulici i u prihvatnim
centrima.

85
Iz Europskog fonda za najpotrebitije osigurat emo distribuciju hrane i osnovnu
materijalnu pomo beskunicima. Na je primarni cilj poboljanje uvjeta ivota
u Hrvatskoj kako nitko ne bi morao biti beskunik. Iskoristit emo stambeni
fond kojim upravlja Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom i staviti ga
u funkciju socijalno ugroenih obitelji i beskunika, ali i mladih obitelji s djecom.
Takoer, dravne stanove dodijelit emo na koritenje domovima za nezbrinutu
djecu kako bismo osigurali zajedniki stambeni prostor djeci iznad 18 godina koja
ih moraju napustiti.

Dravna imovina u funkciji


najosjetljivijih skupina stanovnitva

Skrb o djeci s tekoama u razvoju


Donijet emo nove mjere za skrb o djeci s tekoama u razvoju, pritome posebno
vodei rauna o potrebama njihovih roditelja. U tom smislu, ukljuit emo sve
relevantne institucije i udruge kako bi se cjelovito rijeile uoene potekoe
vezane uz dostupnost obrazovnih institucija odnosno njihovu prilagodbu, kako
u funkcionalnom i pedagoko-obrazovnim smislu (prilazi vrtiima i kolama,
izgradnja potrebnih staza, kretanje po koli, koritenje ukupne kolske opreme i
infrastrukture, itd.) tako i smislu senzibiliziranja njihovih kolega u vrtiu, kolama,
senzibiliziranje ire javnosti za specifine potrebe koje imaju. Intenzivno emo
raditi na ukljuivanju djece s tekoama u razvoju u redovan sustav odgoja i
obrazovanja. Zaposlit emo pomonike u nastavi i u djejim vrtiima za djecu s
tekoama u predkolskom i kolskom obrazovnom sustavu.

Osobe s invaliditetom
S osobama s invaliditetom gradit emo partnerski odnos, koji emo i nadalje
odravati zagovarajui izjednaavanje mogunosti za osobe s invaliditetom, a
osobito emo nastaviti promovirati i poticati ravnopravnost sudjelovanja osoba
s invaliditetom u drutveno-politikom ivotu Hrvatske. Kako bismo i nadalje
zadrali takav odnos te kako bi osobe s invaliditetom kvalitetno i dostojanstveno
ivjele u Hrvatskoj, primjenjivat emo Konvenciju UN-a o pravima osoba s
invaliditetom.
Brinut emo o: jednakosti i nediskriminaciji, o enama s invaliditetom, djeci s
tekoama u razvoju, podizanju svijesti, pristupanosti, pravu na ivot, rizinim
situacijama i humanitarnim kriznim stanjima, jednakosti pred zakonom, pristupu
pravosuu, osobnoj slobodi i sigurnosti, slobodi od muenja ili okrutnog i
neovjenog kanjavanja, slobodi od izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja, zatiti
osobnog integriteta, slobodi kretanja i dravljanstvu, neovisnom ivljenju i
ukljuenosti u zajednicu, osobnoj pokretljivosti, slobodi izraavanja i miljenja
te pristupu informacijama, potivanju privatnosti, potivanju doma i obitelji,
obrazovanju, zdravlju te osposobljavanju i rehabilitaciji osoba s invaliditetom, radu
i zapoljavanju, primjerenim ivotnim standardima i socijalnoj zatiti, sudjelovanju
u politikom i javnom ivotu, sudjelovanju u kulturnom ivotu, rekreaciji, razonodi
i sportu te razumnoj prilagodbi, slijedei preporuke Odbora UN-a za prava osoba s
invaliditetom za punu primjenu Konvencije.
Uspostavit emo sustav za utvrivanje statusa osobe s invaliditetom, to je
neophodno kako bi se mogao izgraditi pravian sustav potpore, rehabilitacije,
opskrbe pomagalima.

Ravnopravnost sudjelovanja
osoba s invaliditetom u drutvenopolitikom ivotu Hrvatske

86
Inkluzivni dodatak za
zadovoljavanje svih
potreba osoba s invaliditetom

Uvest emo tzv. inkluzivni dodatak u svrhu zadovoljavanja svih potreba osoba s
invaliditetom nastalih uslijed uveanih trokova izazvanih invaliditetom, a to do
sada nije uinjeno. Visina inkluzivnog dodatka utvrdit e se temeljem procjene
jedinstvenih sposobnosti svake osobe s invaliditetom te emo na taj nain
vratiti dostojanstvo osobama s invaliditetom. Osigurat emo uspjeno koritenje
sredstava Europskog socijalnog fonda u cilju osiguravanja zapoljavanja osoba
s invaliditetom, osiguravanja osobnih asistenata i ostalih pomagaa za to vei
broj osoba s invaliditetom. Kroz irenje mree usluga u zajednici, osigurat emo
uvaavanje regionalnih specifinosti te zahtijevati ukljuivanje svih dionika na
lokalnoj razini. Obzirom da udruge predstavljaju ponekad jedini oblik socijalnog
ukljuivanja i informiranja i pruaju socijalne i druge usluge, osigurat emo
sustavno financiranje reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom.

Stvaranje uvjeta za ivot slian onom u obiteljskom okruenju

30% vee naknade udomiteljima

Osobe s invaliditetom, djeca s tekoama u razvoju, djeca bez odgovarajue


roditeljske skrbi i djeca s problemima u ponaanju esto su bez razloga smjeteni
u neku od ustanova socijalne skrbi. Snano emo poticati ivot u zajednici te
pronalaziti, razvijati i podupirati ranu intervenciju, ali i sve smjetajne i druge
oblike izvaninstitucionalne skrbi, ukljuujui udomiteljstvo, posvojenje, pomo
i njegu u kui, stambene zajednice, patronau i dnevne boravke. Snaan razvoj
udomiteljstva osigurat emo poveanjem naknada udomiteljima za 30%.
Istovremeno, skrb u nekoj od institucija bit e omoguena onima kojima ivot u
zajednici izvan institucija uz sve potpore i usluge nije mogu.

Borba protiv ovisnosti i nasilja


Prevencijom protiv
neprihvatljivih oblika
ponaanja i zlouporaba droga

Svoje emo politike usmjeriti ka prevenciji i sprjeavanju nasilja, s posebnim


naglaskom na djecu i mlade. Takoer, zalagat emo se za drutvenu reintegraciju
bivih ovisnika. Aktivnim mjerama djelovat emo protiv neprihvatljivih oblika
ponaanja koji prijete pozitivnom i uspjenom razvoju u drutvu. Podupirat
emo preventivne programe i edukaciju osobito mladih, rizine socijalne oblike
ponaanja te borbu protiv zlouporabe droga i daljnji razvoj mrea strune pomoi.
Poticat emo nevladine organizacije i udruge u svrhu pokretanja projekata i akcija
informiranja, podizanja svijesti i nulte tolerancije prema nasilju, zlouporabi droga i
ostalih oblika ovisnosti. Osigurat emo efikasnu zatitu rtava nasilja kroz slube
za pruanje ciljane potpore, savjetovanja, uklanjanjem administrativnih prepreka i
informiranjem o pravima i potporama koje su im na raspolaganju.

Edukacija uenika o
novim medijima

Isto tako osigurat emo programe pomoi ovisnicima i programe potpore njihovim
obiteljima kako bi lake proli proces resocijalizacije. Postoje razni tradicionalni
oblici nasilja kao to su nasilje nad enama i djecom, psihiko i fiziko nasilje, a
u posljednje vrijeme praksa je pokazala kako je sve vei broj uenika u ranoj dobi
izloen novijem obliku internetskog nasilja. Odreeni preventivni programi koji se
provode u okviru kolskih preventivnih programa nisu dostatni. U sklopu postojeih
preventivnih programa pokrenut emo projekt edukacije o novim medijima kako
bi se uenici upoznali s opasnostima i rizicima neodgovornog ponaanja putem
online medija.

87

Zdravstvo
Zdravstveni sustav zajednika je steevina svih graana Hrvatske. Njegova je
uloga osigurati potpunu zdravstvenu sigurnost svih graana i biti izvorom zdravlja
i produktivnosti. Naa vizija je moderan i financijski odriv zdravstveni sustav koji
naim graanima prua zdravstvenu sigurnost i osigurava kvalitetnu zdravstvenu
zatitu na cijelom podruju Hrvatske.

Solidaran zdravstveni sustav jednako dostupan svim graanima


Zdravstveni sustav mora biti ujednaene kvalitete na cijelom podruju Hrvatske
i osiguravati pravovremeni tretman za svakog pacijenta na primjerenoj razini
zdravstvene zatite. Podravamo obvezni sustav javne zdravstvene zatite koji je
usmjeren informiranom i zdravstveno osvijetenom pacijentu. Takav zdravstveni
sustav je univerzalan (svi su osigurani) i jednakopravan (svi su lanovi solidarni
i imaju podjednak tretman i usluge, uz osobitu skrb da najugroeniji graani ne
ostanu bez kvalitetne nuno potrebne zdravstvene zatite). Svjesni vanosti
ovih vrijednosti, osigurat emo dostatna financijska sredstava za neposrednu
zdravstvenu zatitu, budui da e sustav svake godine morati zdravstveno zbrinuti
sve vie pacijenata (posebno uslijed starenja stanovnitva) te da su lijekovi i
medicinska oprema svake godine sve savreniji i uspjeniji ali i sve skuplji.

Jednako kvalitetne i dostupne


zdravstvene usluge svima

Provest emo mjere za unaprjeenje i racionalizaciju rada zdravstvenih ustanova,


sustavno smanjenje nepotrebnih trokova uz poveanje autonomije pruatelja
zdravstvenih usluga, viu kvalitetu pruenih zdravstvenih usluga i bolje sveukupne
rezultate rada cjelokupnog zdravstvenog sustava. Pritome emo osobito promicati
provoenje preventivnih programa, primjerice izradu Plana za borbu protiv
zloudnih bolesti. To e dovesti do breg otkrivanja, boljeg lijeenja te poboljane
prevencije zloudnih bolesti u Hrvatskoj. Konani je cilj postii znaajno manju
smrtnost od zloudnih bolesti, budui da je ona sada na veoj razini od oekivane.
S obzirom da najvie ljudi u Hrvatskoj umire od bolesti srca i krvnih ila (modani i
srani udar i sl.), njihovoj e se prevenciji takoer posvetiti osobita pozornost kako
bi se i smrtnost od tih bolesti znaajno smanjila. Uspostava kvalitetnog, efikasnog
i prema graanima orijentiranog zdravstvenog sustava, koji se trajno unaprjeuje
na dobrobit svih stanovnika Hrvatske, na je konaan cilj koji emo ostvariti.

Bolja organizacija rada za bre i


kvalitetnije zdravstvene usluge

Liste ekanja svesti na realne rokove


Usprkos svim dosadanjim pokuajima i raznim ad hoc rjeenjima, liste ekanja
za preglede i pretrage i dalje rastu. injenica je da svi javno zdravstveni sustavi
u svijetu, ukljuujui i one u najbogatijim dravama, imaju liste ekanja ali samo
za ona stanja koja nisu hitna i ne mogu znaajnije naruiti zdravlje. U suradnji s
lijenicima i medicinskim osobljem osmislili smo model za sustavno rjeenje
problema lista ekanja. Naime, postoje stanja koja su hitna i kod kojih lista ekanja
uope ne smije biti, ali postoje i ona stanja (to moe i mora procijeniti samo lijenik)
kod kojih odreeni rok ekanja nee znaajnije utjecati na ishod bolesti. Kako bi se
izbjeglo dugotrajnijim ekanjem daljnje pogoranje zdravstvenog stanja bolesnika
s nekim bolestima, osobito zloudnima optereenih, formirat e se prioritetna
lista ekanja.

Ukidanje lista ekanja za hitne


preglede i najdue 6 mjeseci ekanja
za preglede koji nisu hitni

88

Informatizacija lista ekanja

Cilj nam je ograniiti vrijeme ekanja na maksimalno 6 mjeseci za one kojima


pretraga ili zahvat nisu hitni, dok oni koji to zbog svoga zdravstvenog stanja moraju
urno obaviti, zdravstvenu uslugu dobit e odmah i bez ekanja. Ako rok ekanja
prijee 6 mjeseci, pacijent ima mogunost obaviti pregled u drugoj ustanovi na
troak ustanove u kojoj je bio na listi ekanja (neovisno je li rije o privatnim ili
javnim ustanovama). Kako bismo omoguili smanjivanje lista ekanja, poveat
emo iskoristivost skupih medicinskih ureaja koji e umjesto u jednoj smjeni,
to je est sluaj, raditi u dvije smjene te emo uvesti ravnomjernu rasporeenost
ureaja na podruju cijele Hrvatske. Takoer, zapoeli smo s nabavom nove opreme
koja e omoguiti kvalitetniji rad te smanjenje vremena ekanja za pacijente. Uz
sve navedeno, jedan je od glavnih preduvjeta ostvarenja zadanih ciljeva kvalitetna
informatizacija cijelog sustava naruivanja kako bi se stekao uvid i omoguio red
na listama ekanja.

Unaprjeenje bolnikih mrea


Razvojem malih bolnica i
specijalistikih centara do
pristupanije i kvalitetnije bolnike
zdravstvene zatite

Postojea organizacija mree hrvatskih bolnica pokazuje niz manjkavosti, a svi


dosadanji pokuaji drugaije organizacije u praksi pokazali su se nedostatnima.
Na model razvoja nacionalnih specijalistikih centara i stratekih klinikih
mrea te model razvoja malih bolnica poboljat e kvalitetu zdravstvene
usluge i unaprijediti bolniku zdravstvenu zatitu u cjelini na dobrobit pacijenata
i zadovoljstvo lijenika i medicinskog osoblja. Meusobnim funkcionalnim
povezivanjem bolnica uvest emo jasan put za pacijente u sluaju potrebe za
zdravstvenom zatitom vie razine. Tako e se sprijeiti lutanje pacijenata u
sustavu. Projektima poput Pilot program naruivanja na radioloku obradu,
omoguit emo najkvalitetniju dijagnostiku obradu uz najmanje tetnih
posljedica za pacijenta (izbjegavanje nepotrebnog zraenja), a u isto vrijeme emo
postii dodatne utede u sustavu.

Gradnja i obnova bolnica, modernizacija opreme - racionalizacijom


trokova do novih ulaganja
Ulaganjima u nove zdravstvene
kapacitete i opremu do vee
kvalitete usluga

Postojea zdravstvena infrastruktura u potpunosti ne zadovoljava sve potrebe


pacijenata, a medicinska oprema esto je manjkava i zastarjela. Konkretnim
projektima poput zapoete izgradnje novih kapaciteta za dnevne bolnice
i jednodnevne kirurgije, objedinjenih hitnih bolnikih prijema (OHBP) te
modernizacijom i obnovom postojeih bolnikih kapaciteta, kao i zamjenom
dotrajale medicinske opreme novom i najsuvremenijom, zapoeli smo podizanje
razine usluga u zdravstvenoj zatiti. S druge strane, racionalizacijom trokova,
izmeu ostaloga daljnjom provedbom objedinjene javne nabave, osigurat
emo vie sredstava za unaprjeenje zdravstvene zatite, ulaganja u opremu i
modernizaciju objekata. Imunoloki zavod ustanova je stratekog interesa za
Hrvatsku zbog prikupljanja i proizvodnje krvnih derivata i cjepiva te emo osigurati
njegov opstanak i opstanak proizvodnje.

Novi poticaj za zdravstveno-socijalnu skrb za djecu


U zdravstveno-socijalnoj skrbi izgubili su se zajedniki instrumenti sustava koji su
omoguavali bolji nadzor nad djelovanjem skrbi za djecu.

89
Osnovat emo Institut za djecu koji e provoditi edukaciju i nadzor nad provedbom
mjera prevencije i zatite djece. Cjelovita zatita podrazumijeva ne samo
zdravstvenu zatitu nego i sve ostale oblike zatite djece: zatita od nasilja,
socijalne ugroenosti, zatita prava djece; njegovanje zdravih stilova ivota,
cjelovita edukacija o zdravlju i usvajanje brige o vlastitom zdravlju. Institut e
djelovati u svim navedenim podrujima zatite djece. Jedan je od glavnih prioriteta
i gradnja nove djeje bolnice.

Novi Institut za cjelovitu zatitu


djece i izgradnja nove djeje bolnice

Prvi moderni sustav palijativne skrbi


Na novi nacionalni program palijativne skrbi predstavlja prvo promiljeno, trajno
i sveobuhvatno rjeenje sa znaajnim unaprjeenjem do danas neadekvatno
razmatranog i potpuno nerijeenog problema zbrinjavanja kroninih bolesnika
koji imaju potrebu za palijativnom skrbi na cjelokupnom teritoriju Hrvatske.
Kroz razvoj akutne, produene i kune palijativne skrbi, uz aktivno ukljuenje
lijenika ope/obiteljske medicine, patronane slube, bolnikog tima za podrku
palijativnoj skrbi te ostalih sudionika (volonteri, udruge) osigurat emo zaokrueni
sustav pomoi i osigurane zdravstvene zatite za palijativne bolesnike. U okviru
reforme bolnikoga zdravstvenog sustava znaajno emo poveati kapacitete za
palijativnu skrb preorijentacijom djelatnosti u pojedinim bolnikim zdravstvenim
ustanovama. Pojaat emo takoer i patronanu slubu kako bi se i na taj nain
osigurala skrb o palijativnim bolesnicima za vrijeme njihovog kunog lijeenja.
Palijativna skrb mora biti dostupna 24 sata dnevno, svih sedam dana u tjednu, a u
trenutku potrebe za njom sve trokove skrbi snosit e HZZO.

Palijativna skrb bit e besplatna i


dostupna 24 sata dnevno

Hitna medicinska pomo i primarna zdravstvena zatita


Provest emo postupak standardizacije i objedinjavanja cjelokupne mree hitne
medicinske pomoi na cijelom teritoriju Hrvatske u cilju unaprjeenja pruanja
hitnih zdravstvenih usluga naim bolesnicima. Uvoenjem nove mree hitne
medicinske pomoi u 18 mjesta poveana je dostupnost hitne medicine, posebice u
podrujima udaljenima od bolnikih ustanova, organizacijom profesionalnih timova
hitne medicinske slube koji rade 24 sata u danu svih 365 dana u godini. Uvest
emo dodatni rad vikendom i blagdanima u zavodima za hitnu medicinu kako bi
se smanjile guve i dugotrajna ekanja u objedinjenim hitnim bolnikim prijemima.
Cilj nam je postii obavljanje pregleda pacijenta unutar maksimalno jednog sata,
a postavljanje dijagnoze unutar 4 sata. Osigurat emo pristup uinkovitoj hitnoj
zdravstvenoj zatiti kroz uspostavu objedinjenih hitnih medicinskih prijema u
sedam bolnica kroz infrastrukturna ulaganja i opremanje, za to je 2016. osigurano
173 milijuna kuna.
U primarnoj zdravstvenoj zatiti postupno emo poveavati broj timova tako
da umjesto dosadanjih 2.000 osiguranika, jednom timu pripada do 1.500
osiguranika. Tako emo osigurati kvalitetniju primarnu zdravstvenu zatitu i
omoguiti lijenicima obiteljske medicine bolje radne uvjete kako bi ojaali njihovu
ulogu unutar zdravstvenog sustava. Povlaenjem sredstava iz EU fondova, za to
je u srpnju 2016. objavljen poziv na dostavu projektnih prijedloga s raspoloivih
171 milijun kuna, omoguit emo u kratkom razdoblju nabavu nove opreme i
poboljanje infrastrukture u domovima zdravlja i veem broju ordinacija primarne

U Hitnoj najdue ekanje jedan sat

Vei broj lijenika u primarnoj


zdravstvenoj zatiti

171 milijun kuna za ordinacije i


domove zdravlja

90
zdravstvene zatite. Cilj nam je na razini primarne zdravstvene zatite omoguiti
vie dijagnostikih i terapeutskih postupaka, ime e se u tim podrujima smanjiti
broj pacijenata koji se upuuju u bolnice za 15%.

Dnevne bolnice i dnevne kirurgije

725 milijuna kuna za 28 bolnica

Poboljanjem uinkovitosti i pristupa dnevnim bolnicama i dnevnim kirurgijama


poveat emo isplativost i odrivost zdravstvenog sustava. Za provoenje ovih
aktivnosti, koje ukljuuju rekonstrukciju, izgradnju i opremanje 28 klinikih,
upanijskih i opih bolnica, koristit emo sredstva iz EU fondova u iznosu od 725
milijuna kuna. Cilj nam je postii smanjenje broja prijema na akutne bolnike
odjele obuhvaene Nacionalnim planom za najmanje 10%.

Zaustavljanje odlaska zdravstvenih djelatnika u inozemstvo


Poticajne mjere za
zdravstvene djelatnike

Novi model mobilnog lijenika


omoguuje najboljima
da rade i zarade vie

Razmjena znanja za primjenu


najnovijih medicinskih
dostignua u Hrvatskoj

Hrvatska se suoava s problemom nekontroliranog odljeva lijenika, medicinskih


sestara i drugih zdravstvenih djelatnika u inozemstvo to ve sada naruava
kvalitetu zdravstvene zatite, a u budunosti prijeti ugroavanju zdravstvenog
sustava u cjelini. Proaktivnim stimulirajuim mjerama zaustavit emo daljnji
odljev zdravstvenih djelatnika u inozemstvo. Subvencionirat emo stambene
kredite za rjeavanje stambenog pitanja medicinskih djelatnika, osigurat emo
novane potpore za rad u manje razvijenim podrujima, a konkretnim programima
poput modela mobilnog lijenika otvorit emo mogunost za ostvarenje dodatne
zarade onima najstrunijima. Poveat emo broj polaznika viih i visokih kola
zdravstvenog usmjerenja te omoguiti izobrazbu poveanog broja zdravstvenih
strunjaka svih profila s osiguranim daljnjim strunim usavravanjem. Omoguit
emo takoer i bolju integraciju priznatih hrvatskih strunjaka iz inozemstva u
struno osposobljavanje i znanstveno-istraivaki rad mladih lijenika eljnih
novih znanja i vjetina u najpoznatijim svjetskim institucijama kako bi steeno
znanje primjenjivali u hrvatskim institucijama i tako slijedili najnovija dostignua
u zdravstvu.

Umirovljenici i mirovinski sustav


Mirovinski sustav u Hrvatskoj dugorono je drutveno neodriv te zahtijeva urnu
reformu kako bi se osigurale primjerene mirovine u budunosti uz osiguranje
fiskalne odrivosti. Stoga emo provesti izmjene u mirovinskom sustavu i pruiti
primjerenu institucionalnu i vaninstitucionalnu skrb za nae starije graane, kako
bismo im osigurali dostojanstven ivot nakon zavretka radnog vijeka.

Primjerene mirovine za dostojanstven ivot umirovljenika


Za etiri godine najmanje
5% vee mirovine

Trajno emo usklaivati visinu mirovina s rastom plaa u odnosu na kretanje BDP-a,
proraunskog deficita i trokova ivota u cilju da se mirovine postupno poveavaju
prema razini od 60% prosjene plae kako bismo naim umirovljenicima osigurali
dostojanstven ivot. Tijekom etiri godine mandata omoguit emo poveanje
mirovina za 5%. Zaustavit emo diskriminaciju starijih osoba na tritu rada.
Iskustva starijih kolega i energija mladih kao spoj mladosti i mudrosti najbolji su
recept za uspjeh.

91
Nakon 65. godine ivota ostavit emo mogunost ostanka na tritu rada svima
koji to ele. Zalagat emo se za pojednostavljenje mogunosti povratka radno
sposobnih, a prijevremeno umirovljenih, koji to ele, u svijet rada, posebno iz
redova braniteljske populacije, invalida rada te ena koje su dugi niz godina izvan
rada zbog obiteljskih obveza.

Radno mjesto za
prijevremeno umirovljene

U mirovinskom sustavu trenutno postoji opcija poveanja osnovice mirovinskog


iznosa za 27% ako osiguranik odlui prenijeti svoju mirovinsku tednju iz II. stupa
na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te primati buduu mirovinu samo iz I.
stupa. U cilju osiguranja meugeneracijske pravinosti i jednakosti, osiguranicima
iz II. stupa, najranije 2 godine prije odlaska u mirovinu, omoguit emo da
jednokratno, bez oporezivanja, povuku do 10% iznosa svoje kapitalizirane tednje
za potrebe pripreme za ivot u mirovini. Jedini preduvjet za povlaenje sredstava
bit e taj da i nakon umanjenja tednje obraunati iznos budue mirovine ne bude
premalen odnosno ne bude manji od 40% prosjene neto plae.

Mogunost povlaenja 10% iznosa


kapitalizirane tednje 2 godine prije
odlaska u mirovinu

Kad provedbom naega gospodarskog programa ubrzamo gospodarsku aktivnost


i postignemo vie stope gospodarskog rasta, stvorit e se uvjeti za nastavak
mirovinske reforme i poveanje ulaganja u II. stup mirovinskog osiguranja za 1
postotni bod, odnosno s 5% na 6%. Potencijalni deficit u I. mirovinskom stupu,
uslijed smanjenja izdvajanja s 15% na 14%, bit e anuliran iz vee gospodarske
aktivnosti i posljedino veih poreznih prihoda. U perspektivi, kad se za to ostvare
ekonomski preduvjeti, po istom principu nastavit e se poveanje izdvajanja u
II. stup do razine od 8%. Umjesto sadanje donje granice, propisat emo gornju
granicu ulaganja mirovinskih fondova u dravne obveznice od 50% (srednjorono
u sljedeih 5-10 godina) i time omoguiti vee prinose buduim umirovljenicima.

Poveanje izdvajanja u
II. stup na 6%

Uspostavit emo nacionalnu mirovinu za osobe koje nisu samostalno sposobne


privreivati i raditi. Na ovu mirovinu pravo e imati osobe starije od 65 godina,
koje nemaju drugih izvora prihoda te hrvatski graani koji imaju prebivalite u
Hrvatskoj najmanje 15 godina. Iznos nacionalne mirovine odreivat e se prema
iznosu minimalne plae i iznosit e najmanje 40% od minimalne plae u godini u
kojoj osoba ostvaruje pravo na nacionalnu mirovinu.

Nacionalna mirovina svima koji nisu


bili sposobni privreivati i raditi

Gradnja domova za starije i nemone, kvalitetnija vaninstitucionalna


skrb
Sredstvima iz Europskog socijalnog fonda izgradit emo nove domove za starije
i nemone te modernizirati postojee kako bi svi umirovljenici, koji to ele, imali
mogunost smjetaja u dom neovisno o njihovom imovnom stanju. Izgradit
emo 20 domova za starije i nemone s 2.000 smjetajnih jedinica u dravnom i
privatnom sektoru.
Takoer, razradit emo model poticajnog smjetaja u obiteljskim domovima.
Poveat emo kapacitete za smjetaj starijih i nemonih osoba za 2.500 kreveta
u udomiteljstvu, privatnom i dravnom sektoru, u to emo uloiti 300 milijuna
kuna. Poveat emo opseg i kvalitetu socijalnih usluga vaninstitucionalne skrbi
ime emo poveati postotak osoba koje duboku starost doekuju u okruenju
svoga doma uz organiziranu lepezu usluga.

300 milijuna kuna za poveanje


kapaciteta za smjetaj starijih i
nemonih osoba

92
Poludnevni i cjelodnevni boravak za
5.000 starijih i nemonih osoba

Osigurat emo pruanje socijalnih usluga starijim osobama neposredno u


domainstvima ili u tzv. dnevnim boravcima u suradnji s lokalnim zajednicama,
a posebice u teko dostupnim i izoliranim podrujima u kojima ne postoje
institucionalne usluge ili usluge u zajednici. Koristei sredstva Europskog
socijalnog fonda, omoguit emo poludnevni i cjelodnevni boravak za 5.000
starijih i nemonih osoba. Snano emo podrati program Pomoi u kui za starije,
bolesne i nemone osobe.

Udruge civilnog drutva


Kvalitetna suradnja drave i
udruga civilnog drutva

Udruge civilnog drutva vaan su imbenik svakog demokratskog drutva ijem


razvoju pridonose. Stoga njihovo djelovanje treba poticati, a dravna tijela s
njima trebaju ostvariti kvalitetnu suradnju, pri emu dodjeljivanje proraunske
potpore mora biti neovisno od politiko-ideolokih kriterija. Posebne programe
usmjerit emo prema razvoju suradnje nadlenih dravnih tijela i organizacija
civilnog drutva, posebice onih koje djeluju za dobrobit djece i mladih te omoguiti
sustavno obrazovanje voditelja udruga, zaklada i ostalih nevladinih organizacija za
izradu projekata koji se mogu financirati iz EU fondova.

Jaanje volonterstva za
bolje usluge i brigu o stanovnitvu

Snano emo podupirati volonterstvo. Osnait emo volonterstvo u provedbi


rform za drutveni i gospodarski rast i demokratski razvoj te ukljuiti najvei krug
moguih sudionika: organizacije civilnoga drutva, udruge, zaklade, pravne osobe
vjerskih zajednica registrirane kao neprofitne organizacije, odgojno-obrazovne
ustanove (osnovne i srednje kole, ueniki domovi), javne ustanove u socijalnoj
skrbi i zdravstvu, javne ustanove iz podruja zatite okolia i prirode, socijalne
zadruge i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

Vjerske zajednice
Konstruktivni dijalog s
vjerskim zajednicama,
posebno Katolikom crkvom

Nastavit emo njegovati i unaprjeivati dobre odnose s vjerskim zajednicama


u Hrvatskoj te emo ih i dalje financijski podupirati u skladu s proraunskim
mogunostima. Poticat emo konstruktivni dijalog sa svim vjerskim zajednicama,
potujui naelo odvojenosti Crkve i drave, posebno s Katolikom crkvom kao
najveom i najznaajnijom vjerskom zajednicom u Hrvatskoj. Ugovori izmeu
Svete Stolice i Republike Hrvatske temelj su toga odnosa. Poticat emo dijalog
izmeu pripadnika razliitih vjerskih zajednica radi poticanja mira i izgradnje
zajednike domovine. Skrbit emo se da temeljna prava djece budu zajamena u
odgojnim i obrazovnim ustanovama u skladu s vjerskim uvjerenjima. Podupirat
emo obnovu sakralnih objekata omoguujui vjerskim zajednicama strunu
pomo pri prijavama za financiranje ime emo postii ne samo obnovu vrijednih
objekata hrvatske kulturne batine ve potaknuti i gospodarski sektor koji e raditi
na obnovi i otvoriti mogunosti za novo zapoljavanje.

Nacionalne manjine
Kvalitetna suradnja s
nacionalnim manjinama u zatiti
njihovih prava i sloboda

Nacionalne manjine veliko su bogatstvo Hrvatske. Kroz stoljetni suivot s


veinski hrvatskim narodom i kroz svoju kulturu znaajno su doprinijele razvoju
Hrvatske. Pripadnici nacionalnih manjina aktivno su se ukljuili u obranu tijekom
Domovinskog rata. Stoga emo nacionalnim manjinama i njihovim problemima

93
posvetiti posebnu pozornost. Sustavno emo poticati sudjelovanje nacionalnih
manjina u javnom ivotu Hrvatske i aktivno emo suraivati na rjeavanju pitanja
vezanih uz ostvarivanje i zatitu prava i sloboda nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
U suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina razvijat emo razumijevanje
i solidarnost radi pune zatite manjinskih prava. uvat emo postignuta prava
zajamena zakonodavnim okvirom. Dodatno emo uvaavati i meunarodne
preporuke o pravima nacionalnih manjina te provoditi prihvaene strateke
dokumente u cilju konkretne implementacije prava. Poticat emo njihovu
integraciju u hrvatsko drutvo te paralelno osiguravati njihovo potpuno ouvanje
etnikog, kulturnog i drutvenog identiteta.
Kulturne potrebe nacionalnih manjina te kulturni programi organizacija i
zajednica nacionalnih manjina bit e sustavno podrani kroz programe nadlenih
ministarstava. Kroz kulturne aktivnosti, razmjenu i dijalog promovirat emo
kulturnu raznolikost, razvijati i unaprjeivati toleranciju prema bogatstvu kultura
nacionalnih manjina. Posebne aktivnosti bit e usmjerene na mlau generaciju
radi promocije razumijevanja, uvaavanja i dijaloga.
Poboljavanjem Programskog ugovora izmeu Vlade i HRT-a obvezat emo
javni medijski servis na adekvatno praenje tema bitnih za nacionalne manjine.
Medijsko praenje mora biti sveobuhvatno (primjerena minutaa) i sistematsko
(raznolikost tema). Posebno emo promovirati sudjelovanje pripadnika nacionalnih
manjina u Domovinskom ratu te poticati dostojanstveno prisjeanje i spomeniko
obiljeavanje njihovog doprinosa i rtve u obrani samostalnosti Hrvatske.

Vea zastupljenost tema vanih za


nacionale manjine na HRT-u

Osigurat emo uvjete za opsenije djelovanje dravnih institucija i organizacija


zaduenih za pomo, rjeavanje problema i praenje aktivnosti nacionalnih manjina
(npr. Savjet za nacionalne manjine). Aktivno emo suraivati s organizacijama
nacionalnih manjina u Hrvatskoj na razvoju odnosa i suradnje s njihovim matinim
dravama, pozitivno afirmirajui manjine kao poveznicu i most suradnje na
podruju vanjske politike.

Ravnopravnost spolova
Ravnopravnost spolova jedan je od prioriteta naih politika. Pravo na jednakost
u temeljima je europskih politika, nuno je za daljnji razvoj drutva te se mora u
jednakoj mjeri primjenjivati u svim aspektima ivota. Jednakost spolova vana
je za postizanje opih ciljeva EU-a poput stope zaposlenosti u okviru strategije
Europa 2020. i kljune gospodarske prednosti za promicanje pravednog i
ukljuivog gospodarskog rasta. Smanjenje profesionalnih nejednakosti doprinosi
uinkovitosti i fluidnosti trita rada. Zato emo se zalagati za ravnopravnost
spolova, posebno na tritu rada te donoenjem zakonske regulative osigurati
jednaku plau za isti uloeni rad obaju spola. Aktivno sudjelovanje ena i
mukaraca u procesu odluivanja u politikom i javnom ivotu preduvjet je
hrvatskog drutvenog razvoja.
Donijet emo pozitivne mjere potpore enama u podruju politike i gospodarstva
jer su se one pokazale uspjene u integraciji na tritu rada i u procesu donoenja
odluka i u drutvu u cjelini.

Jednaka plaa za jednaki rad


obaju spolova

94
Pomo pri usklaivanju
obiteljskog i poslovnog ivota

Hrvatskoj je potreban novi drutveno odrivi model temeljen na znanju i


inovacijama koji e osnaiti ulogu ena u proizvodnom sustavu i preispitati naine
raspodjele poslova izmeu mukaraca i ena. Cilj nam je uspostaviti ravnoteu
izmeu mukaraca i ena i pomoi usklaivanje obiteljskog ivota i rada radnika
obaju spolova. Promicat emo fleksibilno radno vrijeme i koritenje roditeljskog
dopusta za oeve. Osigurat emo pristup visokokvalitetnim uslugama djeje skrbi
i slubama potpore za osobe starije dobi koje e pridonijeti razvoju ravnopravnosti.

Poticanje enskog poduzetnitva

Osigurat emo stjecanje osnovnih znanja i vjetina enama koje imaju samo
osnovnokolsko obrazovanje te su zbog ivotnih prilika bile prisiljene prijevremeno
izai iz obrazovanog sustava. Prekvalifikacijom i dokvalifikacijom omoguit emo
osposobljavanje ena srednjokolskog obrazovanja za zanimanja koja su traena
na tritu rada, posebice u deficitarnim zanimanjima. Poticat emo ensko
poduzetnitvo. Osigurat emo enama pomo tijekom provedbe poduzetnikih
aktivnosti, sufinancirati uvanje djece te osiguravati skrb o ovisnim lanovima
kuanstva, ukoliko je isto neophodno za njihovo ukljuivanje na trite rada.

Vie sklonita, pravna i financijska


pomo rtvama obiteljskog nasilja

Hrvatsko je drutvo suoeno s problemom nasilja u obitelji. Osigurat emo vei


broj sklonita za ene i djecu rtve obiteljskog nasilja te im omoguiti zatitu i
odgovarajuu pravnu i financijsku pomo. Smatramo apsolutno neprihvatljivim bilo
kakav oblik fizikog, psihikog ili seksualnog nasilja te emo znaajno unaprijediti
sustav prevencije i zatite od svih oblika nasilja kroz institucije i potporu udrugama
civilnog drutva ije je djelovanje usmjereno na to podruje. U potpunosti emo
ispuniti obveze prema Istanbulskoj konvenciji koja je za Republiku Hrvatsku
stupila na snagu 2014. Konvencija sadri podruja prevencije, zatite od progona,
kao i temeljne mjera nadzora provoenja propisa.

95

Bogatstvo hrvatskog
drutva u Europi

10

Svojim vrijednostima, posebnostima, jezikom, kulturom


i batinom doprinosimo bogatstvu i razliitosti Europske
unije.

U proteklih 27 godina Hrvatska demokratska zajednica radom svojih lanova,


vlada i saziva Hrvatskog sabora, a na temelju politike prvog predsjednika
Republike Hrvatske i HDZ-a dr. sc. Franje Tumana, predvodila je i dobila borbu
za demokratski poredak, neovisnost, meunarodno priznanje, obranu od agresije
velikosrpskog Miloevievog reima te osloboenje drave. Hrvatska demokratska
zajednica takoer je dala najvei doprinos u ostvarivanju stratekih ciljeva
Hrvatske - lanstvo u NATO-u i EU. To je bilo mogue zahvaljujui radu prijanjih
generacija, zajednitvu domovinske i iseljene Hrvatske, a prije svega velikoj rtvi
hrvatskih branitelja u obrambenom i pravednom Domovinskom ratu, koji je temelj
suvremene hrvatske drave, zbog ega emo tititi prava i dostojanstvo hrvatskih
branitelja i njihovih obitelji te bolje promicati njihovu ulogu u drutvu. Kao lanica
EU-a, svojim povijesnim uporitima i vrijednostima, jezikom, kulturom i batinom
i dalje emo doprinositi bogatstvu europske obitelji.

Povijesna uporita
Dr. sc. Franji Tumanu, akademiku, tvorcu suvremene hrvatske drave, prvom
hrvatskom predsjedniku, utemeljitelju i prvom predsjedniku Hrvatske demokratske
zajednice pripada vano, ako ne i najvanije mjesto meu velikanima hrvatske
povijesti. injenica je kako je upravo on bio predvodnik drutvenog i politikog
pluralizma u razdoblju ideolokog jednoumlja komunistiko socijalistike diktature.
Uveo je demokraciju i demokratski pluralizam u Hrvatsku. Stvorio je iz temelja
sve potrebne demokratske institucije, a kao demokratsko naelo uveo je trodiobu
vlasti. Pod njegovim vodstvom inauguriran je prvi demokratski Ustav Republike
Hrvatske temeljen na najpozitivnijim tradicijama zapadnog ustrojstva. Predvodei
hrvatske branitelje u oslobodilakom Domovinskom ratu, kombinacijom vojnih
i diplomatskih aktivnosti obranjen je, a potom i osloboen hrvatski okupirani
teritorij. Na elu s predsjednikom Tumanom obnovljena je hrvatska dravnost,
dravni simboli i nacionalna valuta. Sruio je plansko socijalistiko i uveo slobodno
trino gospodarstvo. Provodio je politiku pomirenja te se suprotstavljao svakom
obliku revanizma. Bio je dravnik koji je traio konsenzus oko svih vanih pitanja
od nacionalnog i dravnog interesa, bio je i humanist te veliki pobornik zatite
ljudskih i manjinskih prava.

Dr. Franjo Tuman tvorac


suvremene hrvatske drave

96
Upravo dr. sc. Franji Tumanu moemo zahvaliti to je Hrvatska u meunarodnoj
zajednici ravnopravan partner, to je lanica NATO-a i EU-a jer on je hrvatsku
dravnu politiku vezao uz zapadnu europsku i svjetsku politiku, oslobaajui
Hrvatsku zagrljaja Istoka i balkanskih asocijacija. Ruenjem komunistikog
jednopartijskog sustava u Hrvatskoj, dao je doprinos demokratskim pokretima u
dravama jugoistone Europe. Dr. sc. Franjo Tuman jest i ostaje okosnica i simbol
uspjene hrvatske politike, a svako njegovo osporavanje - osporavanje je temelja
hrvatske dravnosti.

Hrvatski branitelji i Domovinski rat


Zatita digniteta hrvatskih
branitelja i Domovinskog rata

Hrvatski branitelji i Domovinski rat za nas su jedan od temelja postojanja


suvremene hrvatske drave. titit emo dignitet hrvatskih branitelja i vrijednosti
stvorene u pobjednikom Domovinskom ratu, titit emo istinu Domovinskog
rata te osigurati da budu stupovi razvoja suvremenih Oruanih snaga Republike
Hrvatske. elimo povratiti povjerenje hrvatskih branitelja prema politici koja e se
zalagati za dobrobit i dostojanstvo hrvatskih branitelja te isticati njihove zasluge u
stvaranju samostalne Hrvatske.

Skrb za hrvatske branitelje i njihove obitelji


Jedinstveni zakon o hrvatskim
braniteljima iz Domovinskog rata i
lanovima njihovih obitelji

Donoenjem Jedinstvenog zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata


i lanovima njihovih obitelji poboljat emo razinu i kvalitetu sveukupne skrbi za
hrvatske branitelje i lanove njihovih obitelji te zatititi dostojanstvo i dignitet
hrvatskih branitelja i Domovinskog rata. U Jedinstvenom zakonu na jednom mjestu
bit e objedinjena sva prava ime e se osigurati dosljedna i kvalitetna primjena.
Osigurat emo da se odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju koje se odnose
na hrvatske branitelje izuzmu iz opeg zakona i reguliraju Jedinstvenim zakonom.

Skrb za hrvatske branitelje i


lanove obitelji kroz zapoljavanje,
stambeno zbrinjavanje, vraanje
ukinutih mirovinskih prava i
zdravstvenu zatitu

Osigurat emo punu trajnu skrb za hrvatske branitelje i njihove obitelji. Omoguit
emo zapoljavanje hrvatskih branitelja i djece poginulih, zatoenih i nestalih
hrvatskih branitelja tako da e tvrtke i poduzea u dravnom vlasnitvu dosljedno
primjenjivati zakonska rjeenja glede prednosti zapoljavanja navedenih kategorija
hrvatskih branitelja.
Provest emo stambeno zbrinjavanje, a to ukljuuje povoljan otkup, zatiene
najmoprimce, pravo prvokupa, dodjelu izvan liste prvenstva za najugroenije
braniteljske obitelji te subvencioniranu stanogradnju. Vratit emo ukinuta
mirovinska prava sukladno gospodarskom i financijskom oporavku.
Zdravstvene ustanove organizirat e zdravstvenu skrb za hrvatske branitelje
na nain da pruaju dostojnu i kvalitetnu zdravstvenu zatitu te da HRVI imaju
prednost pri koritenju zdravstvenih usluga. Donijet emo Nacionalnu strategiju
za zatitu i ouvanje zdravlja hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata
za etverogodinje razdoblje i osigurati program ubrzanih preventivnih pregleda.

Rjeavanje statusa
pripadnika HVO-a

Trajno emo rijeiti status pripadnika HVO-a kao dijela jedinstvenog i neodvojivog
hrvatskog obrambenog korpusa koji su zajedno s pripadnicima HV-a donijeli mir i
stabilnost na prostorima Hrvatske i BiH.

97
Potpora hrvatskim braniteljima u gospodarstvu
Osigurat emo povoljno, odnosno subvencionirano kreditiranje hrvatskih branitelja
poduzetnika i poduzetnika koji zapoljavaju hrvatske branitelje te uvesti
potpore za projekte poduzetnika na kojima se zapoljavaju hrvatski branitelji.
Kroz poduzetniki inkubator za branitelje poduzetnike osigurat emo povoljnije
najmove poslovnog prostora, potrebnu strunu, tehniku i savjetodavnu pomo. U
svrhu jaanja konkurentnosti na tritu rada, sufinancirat emo trokove njihovog
obrazovanja uz mogunost prekvalifikacije te stjecanja dodatnih znanja i vjetina.

Subvencionirano obrazovanje i
kreditiranje poduzetnikih projekata
hrvatskih branitelja

Zajedno s udrugama branitelja poticat emo provedbu projekta, osobito socijalnog


poduzetnitva, koji doprinose samozapoljavanju hrvatskih branitelja, stradalnika
Domovinskog rata, djece HRVI i djece dragovoljaca Domovinskog rata kroz
promidbene i edukativne aktivnosti. Hrvatski branitelji prepoznali su koncept
socijalnog poduzetnitva kao bitnog nositelja hrvatskog razvoja usmjerenog na
reinvestiranje profita u lokalnu zajednicu i za najpotrebitije meu nama.

Promicanje projekata
samozapoljavanja i socijalnog
poduzetnitva hrvatskih branitelja

Vrijednosti i postignua hrvatskih branitelja


Promicat emo istinu o Domovinskom ratu kao oslobodilakom i obrambenom ratu
koji je temelj neovisne i slobodne drave Hrvatske. Zalagat emo se za postizanje
konsenzusa za donoenje Ustavnog Zakona o zatiti digniteta i dostojanstva
hrvatskih branitelja i Domovinskog rata. Promicat emo: postignua hrvatskih
branitelja, vrijednosti i batinu Domovinskog rata kroz obiljeavanje obljetnica,
sufinanciranje spomen obiljeja, potporu izdavakoj djelatnosti s temama iz
Domovinskog rata, suradnju i potporu braniteljskim udrugama. Vukovar emo
proglasiti podrujem od posebnog pijeteta prema rtvama. Osigurat emo
primjerenu zastupljenost Domovinskog rata u kolskim programima i udbenicima
te podupirati jaanje znanstvenih institucija koje prouavaju Domovinski rat.

Vukovar kao podruje od


posebnog pijeteta prema rtvama

Hrvatska kultura i batina


Hrvatska povijesno i kulturno pripada sredozemnom i srednjoeuropskom
civilizacijskom krugu. Ouvanje kulturnog identiteta, poticanje kulturnog
stvaralatva, ostvarivanje potencijala kulture u gospodarskom oporavku te
doprinos kulture razvoju drugih podruja ivota bit e glavne smjernice koje emo
ostvariti. Danas, kada je prepoznata vanost kulturnog i umjetnikog obrazovanja
za cjelovit razvoj djece i mladih, posebnu pozornost posvetit emo irenju publike
te uiniti kulturu dostupnom svim hrvatskim graanima.

Ouvanje kulturnog identiteta i batine


Kulturni identitet, izgraivan kroz stoljea, predstavlja najvaniji element koji je
homogenizirao hrvatski narod u stoljeima bez postojanja samostalne drave.
Njegovo ouvanje, strateki je politiki zadatak za Hrvatsku, lanicu euroatlantskih
integracija. Nacionalne kulturne institucije, kao i suvremeno stvaralatvo u kulturi
uvaju, obogauju i nadograuju kulturni identitet. Cilj nam je osigurati uvjete i
urediti okvir za njihov rad. Izradit emo strateke dokumente potrebne za moderno
funkcioniranje institucija i kreativno umjetniko djelovanje.

Zatita kulturnog identiteta

98

Nova ulaganja u kulturne ustanove


u kontekstu integriranog razvoja

Ouvanje materijalne i
nematerijalne kulturne batine kao
vaan dio razvoja na lokalnoj razini

Digitalni registar kulturnih dobara

Posebnu pozornost posvetit emo zatiti hrvatskog jezika kao temelja kulturnoga
identiteta. U njegovom njegovanju i promicanju vaan obol prua Matica hrvatska.
Znaajnu pozornost posvetit emo investicijskim projektima: Hrvatski povijesni
muzej, novi Hrvatski dravni arhiv, Muzej domovinskog rata i iseljenitva, HNK
Zagreb nova scena, zgrada Opere, filmski studio. Materijalno emo pomagati
razvoj sustava domova kulture, narodnih knjinica, regionalnih kazalinih i
muzejskih institucija te arhivskih spremita u suradnji s lokalnom i regionalnom
samoupravom. Usmjerit emo koritenje europskih sredstava u razvoj drutvenokulturnih centara sukladno potrebama lokalnih sredina.
Izuzetna raznolikost i bogatstvo materijalne i nematerijalne kulturne batine
jedna je od prepoznatljivih obiljeja Hrvatske. Brigom i ouvanjem batine,
odrivim koritenjem u novim javnim, gospodarskim i turistikim namjenama ona
postaje znaajni resurs razvoja odreenog podruja. Novim modelima financiranja
i koritenjem EU fondova pokrenut emo projekte revitalizacije batine. Poticat
emo aktivnosti lokalne zajednice u projektima obnove. Razvojem digitalnog
Registra kulturnih dobara osigurat emo transparentnost i dostupnost informacija.
Tako e graani moi dobiti tone informacije, a poduzetnici nai mogunosti za
investicije i odrivo koritenje batine na temelju dugoronih koncesija. Obnovljenoj
kulturnoj batini udahnut emo ivot s programima kulturnih manifestacija,
muzejskim programima i audiovizualnim sadrajima. Osigurat emo struni nadzor
i ekspertizu putem sustava konzervatorskih odjela i HRZ-a. Hrvatska je meu
vodeim dravama svijeta po reprezentativnosti nematerijalne kulturne batine.
uvar je opstanka obiaja, dijalekata, svetkovina, tradicije. Kulturno umjetnika
drutva, udruge i lokalne zajednice imat e stalnu strunu i financijsku podrku.

Promocija kulture i poticanje kulturnog stvaralatva

Povratak svih kulturnih dobara


otuenih tijekom Domovinskog rata

Posebnu pozornost posvetit emo kazalitima koja u Hrvatskoj imaju stoljetnu


tradiciju i nezamjenjive su kulturne institucije koje se moraju uvaavati. Pored
rjeavanja infrastrukturnih problema, poticat emo kreativan razvoj njihovih
programa na temelju djela hrvatskih pisaca. Muzejske institucije kao tumai
i uvari povijesnih memorija predstavljaju civilizacijski kulturni doseg. Glavni
naglasak u predstojeem razdoblju bit e na ulaganju u moderne i edukativne
muzejske postave u cilju poveanja broja posjetitelja. Pojaat emo suradnju
muzejskih institucija, razmjene tematskih izlobi, kao i otvorenost muzeja
prema turistima, kolskom i obrazovnom sustavu. Arhivi pohranjuju opseno
pisano svjedoanstvo naroda, prostora i drave. Razvijat emo mreu arhiva i
arhivskih spremita radi stvaranja boljih uvjeta pohrane i koritenja. Omoguit
emo dostupnost grae graanima uz pojaane programe digitalizacije gradiva te
doprinijeti i uinkovitosti javne uprave. Posebno emo podupirati rad Hrvatskog
memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Dovrit emo proces
povratka kulturnih dobara otuenih u vrijeme Domovinskog rata.
Mogunosti promocije Hrvatske i njene kulture iskoristit emo kroz programe
meunarodne kulturne suradnje i razmjene. Stvorit emo mogunosti za
prezentiranje izlobi, koncerata i predstava naih kulturnih institucija i umjetnika
u kulturnim centrima Europe kako bismo ih pribliili graanima EU-a. Stimulirat
emo zajedniki rad hrvatskih i stranih umjetnika i kulturnih institucija.

99
Iskoristit emo izuzetnu priliku domainstva Europske prijestolnice kulture 2020.
za promociju hrvatske kulture i za gospodarski razvoj potaknut kulturom. Posebnu
pozornost posvetit emo audiovizualnim djelatnostima i snimanju filmova vezanih
uz Domovinski rat. Razvijat emo sustav snimanja koprodukcijskih projekata u
Hrvatskoj i razvoj studijske infrastrukture. Aktivno emo ukljuiti HRT u projekte
proizvodnje domaih audiovizualnih sadraja. Sektor izdavatva nalazi se u
izrazitoj krizi ime je ugroen veliki broj radnih mjesta i opstanak velikog broja malih
poduzea. Pojaat emo mjere potpore izdavaima, piscima i ostalim akterima
u lancu pisac izdava knjinica prijevodi sajmovi knjiga. Razvijat emo
kulturu itanja i pokrenut program osuvremenjivanja sustava narodnih knjinica.
U suradnji sa upanijama i gradovima ravnomjerno emo razvijati raznolikost
festivala i manifestacija potujui specifinosti hrvatskih krajeva. Nacionalnim
festivalima osigurat emo kreativni, programski i infrastrukturni razvoj.

Vie filmova na temu


Domovinskog rata

Hrvatima u Bosni i Hercegovini te iseljenitvu pomagat emo u realizaciji kulturnih


aktivnosti i ouvanju kulturne batine. Podupirat emo razmjenu kulturnih
programa, povezivanje s kulturnim institucijama u Hrvatskoj. Stimulirat emo
ukljuivanje kulturnih udruga iz iseljenitva u programe kulturnih manifestacija
u svim hrvatskim upanijama. Osigurat emo sredstva za provedbu projekata
Kultura i umjetnost za mlade te za one starije ivotne dobi. Na taj nain, kroz vee
sudjelovanje u kulturnim i umjetnikim aktivnostima i bolji pristup sadrajima,
osiguravamo bolju socijalnu ukljuenost tih drutvenih grupa.

Podrka Hrvatima izvan Hrvatske u


promicanju i ouvanju
hrvatske kulture

Razvoj kulture itanja

Ostvarivanje potencijala kulture u gospodarskom razvoju


Bogatstvo kulturne batine i raznolikost kulturne produkcije (kulturne industrije)
ima potencijal doprinositi gospodarskom razvoju i zapoljavanju kao znaajan
ekonomski resurs. Na temelju stratekih dokumenata za pojedina podruja kulture,
pokrenut emo ulaganja u kulturnu infrastrukturu, obnovu batine i produkciju
kulturnih sadraja koristei EU fondove (posebno iz programa Kreativna Europa).
Realizacijom takvih programa sektor kulture moe ostvarivati i do 4% BDP-a te
osigurati veliki broj radnih mjesta. Svi oblici poduzetnitva u kulturi imat e stalnu
institucionalnu potporu. Poticat emo sve oblike nezavisne kulturne produkcije,
a samostalnim umjetnicima, osigurat emo nunu osnovu kao preduvjet za
kreativan rad.
Kultura je sastavni dio cjelokupnog drutva jedne drave i nuno mora biti povezana
s drugim podrujima politika. Kulturnu batinu, kopnene i podvodne arheoloke
parkove, obiaje, izlobe i festivale integrirat emo u turistiku ponudu. Iskoristit
emo snimanje filmskih koprodukcija na podruju Hrvatske za turistiki marketing.
Djelatnosti muzeja, galerija i kazalita tijesno emo povezati u kolski obrazovni
proces. Tradicionalne poljoprivredne proizvode i naine ribolova tretirat emo kao
kulturnu raznolikost nastalu posebnostima svakodnevnoga ivota u hrvatskim
krajevima. Poticat emo sve oblike poduzetnitva u kulturi te emo, u suradnji s
gospodarstvom, osigurati financijske poticaje. Razvijat emo programe podrke
ulagaima u kulturu u suradnji s financijskim sektorom. Uspostavit emo stalnu
suradnju s vjerskim zajednicama, strukovnim udrugama i sindikatima iz podruja
kulture. Strateke dokumente i zakone donosit emo temeljito uz opsenu javnu
raspravu.

Doprinos kulture gospodarskom


razvoju i zapoljavanju

100
Ouvanje kulturnog identiteta i doprinos kulture svim segmentima drutva i
gospodarskom razvoju bit e osnovni motivi njihovog donoenja.

Mediji
Pluralizam, profesionalnost i
sloboda medija

Mediji su vaan dio kreativnih industrija s posebnim utjecajem na razvoj


demokratskog i pluralnog drutva. Zalagat emo se za medijsku politiku koja
e poticati pluralizam, profesionalnost i raznolikost medija te inzistirati na
potovanju medijskih sloboda. Transparentan, demokratski i potpuno slobodan
rad medija omoguuju kritinost i preispitivanje svih oblika vlasti, uvjetuju njezinu
veu odgovornost, jami otvoreniju praksu vladanja te posljedino djelotvorniju
demokraciju. U suvremenim demokratskim drutvima mediji su i sredstva javne
rasprave nune za ostvarivanje demokratinosti i pluralizma. Povjerenje u medije,
novinarsku profesiju i novinare moe se izjednaiti s povjerenjem u institucije.

Medijska strategija i novi paket


medijskih zakona

Zbog svega toga donijet emo sveobuhvatnu Medijsku strategiju koja e


ukljuiti zakonodavne, medijske, drutvene i kulturoloke nunosti jednog
zrelog demokratskog drutva, uvaavajui u svakom trenutku nespornu vanost
i ulogu medija. U izradu strategije ukljuiti emo javnost i novinarsku struku te
provesti temeljitu javnu raspravu. Takoer, slijedit emo zakonodavnu praksu iz
najrazvijenijih europskih demokracija te preporuke EU institucija. Na temeljima
strategije aktualizirat emo paket medijskih zakona (Zakon o medijima, Zakon o
elektronikim medijima itd.)

Nia stopa PDV-a na


lokalna tiskana izdanja

U svrhu poboljanja uvjeta lokalnih i regionalnih nakladnika, koji su najsposobniji


razumijevati lokalni kontekst i osigurati mu potrebne informacije te biti u
mogunosti kanalizirati to vie drutvenih interesa, ujednait emo PDV tiskanim
lokalnim nakladnicima s onima koji se primjenjuje na dnevna tiskana izdanja.
Donoenjem novog zakona o HINA-i pridonijet emo ouvanju neovisnosti jedine
novinske agencije u Hrvatskoj.

Manja RTV pretplata i


novi Zakon o HRT-u

Pokrenut emo izmjene Zakona o HRT-u u cilju sprjeavanja utjecaja na najveu


hrvatsku radiotelevizijsku kuu koju financiraju graani. Potaknut emo koritenje
novih tehnologija i racionalno upravljanje u svrhu vee efikasnosti. Smanjit emo
RTV pretplatu, a sredstva od pretplate usmjerit emo u produkciju audiovizualnih
sadraja. Posebnu pozornost kroz medijsko praenje pridat emo potrebama
Hrvata u Bosni i Hercegovini i iseljenitvu. Poticat emo pretplatu na novinska
izdanja putem olakica s obzirom da sustav pretplate u Hrvatskoj jedva postoji
te tako uvaavati kvalitetu i tradiciju. Osigurat emo da Agencija za elektronike
medije djeluje kao nezavisni regulator sukladno najviim kriterijima.

Potovanje hrvatskih
frekvencijskih prava

Sukladno preporukama EU institucija stvarat emo uvjete za smanjivanje poreznih


optereenja za elektronike medije. Zalagat emo se za smanjivanje naknada
Odailjaima i vezama, naknada za frekvencije HAKOM-u i ostalih davanja, u
cilju suzbijanja monopola, stvaranja povoljnijih uvjeta za korisnike i trine
konkurentnosti. Osigurat emo potovanje hrvatskih frekvencijskih prava od strane
inozemnih radio i televizijskih odailjaa, sukladno meunarodnim sporazumima
o frekvencijama, a na korist Hrvatske i njenih graana.

101

Nacionalna sigurnost i 11
obrana
Nova Strategija nacionalne sigurnosti odgovor je izazovima
dananjice poput kriminaliteta i terorizma te bolja zatita
dravne granice.

Osigurat emo sveobuhvatan, koordiniran i proaktivan pristup svih institucija


hrvatske drave radi smanjivanja ranjivosti drutva te oivotvoriti koncept
domovinske sigurnosti koji podrazumijeva prioritetno donoenje koherentne
Strategije nacionalne sigurnosti. Snanijom suradnjom obavjetajnih i sigurnosnih
slubi te djelotvornijim nadzorom dravne granice osigurat emo bolju zatitu od
teroristikih prijetnji. Veim ulaganjem u opremanje i modernizaciju naih Oruanih
snaga podii emo razinu obrambenih sposobnosti. Uspostavit emo jedinstven i
uinkovit sustav civilne zatite te nastaviti s naporima za konano razminiranje
svih hrvatskih krajeva.

Domovinska sigurnost
Polazite koncepta domovinske sigurnosti jest spoznaja i uvjerenje kako
nacionalna sigurnost, uz tradicionalni obrambeno-sigurnosni aspekt, obuhvaa
sigurnost i odrivost demokratskih institucija, drutva, okolia, prirodnih
izvora, energetske opskrbe i gospodarski napredak. Cilj je koncepta domovinske
sigurnosti koordinirano aktiviranje svih elemenata i odrednica nacionalne moi
kao to su: populacija, prirodni resursi, zemljopisna obiljeja, gospodarstvo,
obrambeni potencijali, politika te psiholoki i informacijski element, a sve u
cilju promicanja interesa i ciljeva nacionalne sigurnosti Hrvatske. U tom smislu
domovinska sigurnost podrazumijeva ukljuenost svih institucija hrvatske drave
ali i graana, gospodarskog sektora i institucija civilnog drutva, u koordiniranom
naporu ostvarivanja relativne neranjivosti drutva. U svojoj je biti to koordinacija
izmeu razliitih funkcija ukupnog sigurnosnog sustava, kroz koju se razvijaju novi
modeli sigurnosti i djelotvorno povezuju s hrvatskim potencijalima. Stoga emo
sve postojee elemente nominalno i organizacijski nedefiniranog sigurnosnog
sustava institucionalno i organizacijski transformirati, uspostaviti uinkovit sustav
domovinske sigurnosti koji e odgovoriti novim sigurnosnim izazovima.

Strategija nacionalne sigurnosti


Sustav domovinske sigurnosti poiva na jasno definiranoj Strategiji nacionalne
sigurnosti te ostalim stratekim dokumentima ija izrada i usvajanje predstavlja
osnovni preduvjet razvoja sigurnosnog sustava Hrvatske. Izradit emo i usvojiti
Strategiju nacionalne sigurnosti koja e jasno definirati ciljeve kao to su: zatita
dravljana Republike Hrvatske, njihove dobrobiti i naina ivota; zatita hrvatskog

Uinkovit sustav domovinske


sigurnosti kao odgovor novim
sigurnosnim izazovima

102
gospodarstva, nacionalnih infrastruktura i prirodnih dobara te teritorijalne
cjelovitosti Republike Hrvatske od svih oblika sigurnosnih ugroza i rizika; poluge
nacionalne moi i zadae koje je potrebno realizirati radi ostvarivanja Strategijom
nacionalne sigurnosti definiranih ciljeva te osiguranja uvjeta za stabilan razvoj,
prosperitet i opstojnost Hrvatske i hrvatskog naroda, kao i trenutni strateki i
sigurnosni poloaj Hrvatske.

Borba protiv terorizma


Snana suradnja obavjetajnih i
sigurnosnih slubi u
borbi protiv terorizma

Terorizam ugroava europske vrijednosti i sigurnost Europe, ali i Hrvatske. Stoga


emo osigurati snaniju suradnju obavjetajnih i sigurnosnih slubi, a imajui
u vidu i teroristiku prijetnju koju predstavljaju borci povratnici iz Sirije koji se
pozicioniraju i u hrvatskom okruenju. Sigurnost graana treba biti na prvom
mjestu. Oruane snage Republike Hrvatske kontinuirano emo modernizirati
te aktivno sudjelovati u meunarodnim mirovnim operacijama u okviru UN-a,
NATO-a i EU-a.

Bolja zatita dravnih granica

Migracijski pritisak na Europu zahtijeva solidarnost i empatiju prema izbjeglicama


i migrantima, uz puno potovanje nacionalnih propisa, pravne steevine EU-a
i meunarodnog prava. Hrvatska policija ima vanu ulogu u uinkovitoj kontroli
dravne granice, a Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Hrvatski Crveni kri
i ostale nevladine organizacije, osim u postupanju kod prirodnih katastrofa,
predstavljaju bitnu podrku u zbrinjavanju migranata.

Obrambene sposobnosti drave


Modernizacija i opremanje
Oruanih snaga uz jaanje
domae vojne industrije

Oruane snage Republike Hrvatske jamac su hrvatske slobode, samostalnosti,


suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, na kopnu, moru i zraku. Podii emo razinu
potrebnih obrambenih sposobnosti Oruanih snaga ulaganjem u njihovo opremanje
i modernizaciju, u skladu s dugoronim planovima preuzetih meunarodnim
obvezama, sudjelovanjem u kolektivnim obrambenim mehanizmima te realnim
gospodarskim i financijskim potencijalom drave. Usporedno emo poduzimati
kontinuirane organizacijske i doktrinarne prilagodbe obrambenog sustava kako bi
se osiguralo pravovremeno prepoznavanje novih izazova i zadaa te spremnost za
suoavanje sa suvremenim rizicima i prijetnjama nacionalnoj sigurnosti. Pritome
emo voditi rauna da opremanje i modernizacija Oruanih snaga budu i u funkciji
jaanja i razvoja hrvatske vojne industrije i gospodarstva u cjelini.

Sigurno okruje na naim ulicama, u kvartovima, opinama i


gradovima
Sigurne ulica za nau djecu

Uspostavit emo sigurnije okruje kroz prevenciju i rjeavanje lokalnih sigurnosnih


pojava. Pritome emo promicati pozitivne odnose policije i drugih sigurnosnih
institucija sa stanovnitvom na lokalnoj razini te kroz pojaanu suradnju svih
imbenika djelovati preventivno na razne kriminalne pojave u naem okruju.
Aktivno emo tititi sigurnost naih obitelji, sprjeavati i suzbijati sve oblike
kanjivih ponaanja odnosno suzbijati prijetnje za ivot, sigurnost i dobrobit naih
dravljana te snano razvijati imid sigurne drave na svim razinama.

103
Uinkovit sustav civilne zatite
Uspostavit emo jedinstven i uinkovit sustav odgovora na krize i elementarne
nepogode koji e moi odgovoriti izazovima zatite zdravlja i ivota hrvatskih
dravljana te zatite materijalnih dobara i okolia. Takav e sustav jamiti
maksimalnu iskoristivost nacionalnih potencijala te uinkovitu aktivaciju
meunarodnih mehanizama i resursa koji su na raspolaganju Hrvatskoj u
suoavanju s kriznim situacijama i posljedicama nepogoda. Kontinuirano emo
poveavati spremnost sustava za sluaj kriza i katastrofa, primarno kroz prevenciju
takvih pojavnosti, a sekundarno kroz pravodobno reagiranje na mogue opasnosti
i nesree. Snano emo podupirati aktivnosti uklanjanja mina i eksplozivnih
sredstava kako bismo omoguili sigurniji ivot i bri gospodarski razvoj tih hrvatskih
krajeva, provodei aktivnosti koje e dovesti do to ranijeg trajnog uklanjanja te
opasnosti s podruja Hrvatske.

Vea spremnost u odgovorima na


krizu i elementarne nepogode

Daljnje razminiranje za
siguran ivot

104

12 Europska Hrvatska i
vanjska politika
Aktivna vanjska politika bit e usmjerena ka osnaivanju
srednjoeuropske i mediteranske dimenzije Hrvatske,
jaanju odnosa s europskim i transatlantskim saveznicima,
potpori europske budunosti jugoistone Europe, u prvom
redu BIH te rjeavanju preostalih otvorenih pitanja sa
susjednim dravama.

Hrvatska kao punopravna lanica Europske unije treba angairanije koristiti


prednosti lanstva u EU, sudjelovati u kreiranju europskih politika te zagovarati
nastavak politike proirenja uz ispunjavanje kriterija za lanstvo. U vanjskoj politici,
a u kontekstu niza aktualnih i paralelnih kriza, Hrvatska kao jedina lanica EU-a
koja ima dunavsku i jadransku odnosno mediteransku dimenziju, treba se jasnije
pozicionirati kao glavni partner prema dravama u svom susjedstvu.
Hrvatska mora iskoristiti svoju diplomaciju i za privlaenje stranih ulaganja
te pomoi hrvatskim izvoznicima u plasiranju hrvatskih proizvoda i usluga na
inozemna trita.
Hrvatska nuno mora pojaati svoj vanjskopolitiki poloaj u dva smjera: stvaranje
stratekih partnerstva unutar EU-a i NATO-a te djelovati prema prostoru
jugoistone Europe, hrvatskom susjedstvu, prostoru u kojem hrvatska vanjska
politika ima posebne zadae.
Vanjska politika u funkciji
ostvarivanja dravotvornih i
nacionalnih interesa

Vanjska politika nedvojbeno je u funkciji ostvarivanja dravotvornih i nacionalnih


interesa Hrvatske i kao takva je sredstvo za postizanje i osiguranje najpovoljnijeg
mogueg meunarodnog poloaja drave i njezina nesmetanog razvitka. U
tom smjeru, hrvatska vanjska politika treba na podruju meunarodnih odnosa
omoguiti zatitu i promicanje vitalnih nacionalnih interesa Hrvatske. To se u
prvom redu odnosi na: zatitu teritorijalnog integriteta i dravnog suvereniteta,
promicanje demokratskih politikih naela i vladavine prava, temeljne slobode
i prava ovjeka, gospodarski napredak i odrivi razvoj, dobrosusjedske odnose
(koji obuhvaaju sigurnost i suradnju u neposrednom okruju), stabilnost
euroatlantskog prostora, promicanje hrvatskog nacionalnog identiteta koji ini
bt dravnog identiteta u domovini i u svijetu, jaanje povezanosti s hrvatskim
iseljenitvom i dijelovima hrvatskog naroda izvan Hrvatske koji su sastavni dio
hrvatskog nacionalnog tijela i koji su vani subjekti za promicanje Hrvatske putem
znanosti, kulture i gospodarstva u Europi i svijetu.

105
Pozicionirajui se kao kljuni kreator i promicatelj europske i transatlantske politike
u jugoistonoj Europi, kroz djelovanje prema dravama nelanicama u jugoistonoj
Europi, podupirat emo ih u nastojanjima da ispune potrebne standarde za
lanstvo u europskim i transatlantskim integracijama. Europska budunost Bosne i
Hercegovine kljuan je vanjskopolitiki cilj Hrvatske i strateki interes. Zauzimanje
za ravnopravnost Hrvata u BIH kao konstitutivnog naroda te briga o hrvatskim
manjinama u ostalim dravama ostaju trajne strateke zadae djelovanja hrvatske
politike i diplomacije. Kontinuiranim dijalogom sa susjednim dravama nastojat
emo rijeiti preostala otvorena pitanja, ukljuujui pitanja razgranienja, kao i
paket pitanja u odnosima sa Srbijom koja su posljedica velikosrpske agresije na
Hrvatsku. Unato tomu to je postala drava lanica EU-a i NATO-a, Hrvatska
pripada skupini drava koje nisu, u posljednjih nekoliko godina, dovoljno iskoristile
unutarnje i vanjsko-politike okolnosti pa i prednosti za uinkovitiju integraciju i
pozicioniranje unutar meunarodne zajednice i za jai gospodarski razvoj.

Podrka BIH i ostalim dravama


jugoistone Europe na putu prema
euroatlantskim integracijama

Rjeavanje otvorenih pitanja


sa susjedima

Bolja integrativnost vanjske politike obuhvaa uinkovitu i skladnu artikulaciju


izmeu nunosti prihvaanja i provedbe pravne, gospodarske i vojno-sigurnosne
standardizacije u okviru lanstva unutar EU-a i NATO-a i ouvanja, primjenom
naela supsidijarnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini identitetskih, kulturnih,
gospodarskih i politikih interesa.
Osnait emo srednjoeuropsku dimenziju Hrvatske. Prepoznajemo gospodarsku
i geopolitiku vanost prostora srednje Europe s dravama Viegradske skupine
koje mogu postati pokreta poveanja gospodarskog rasta Europe, ali i same
daljnje konstrukcije ujedinjenog europskog kontinenta.

Osnaivanje srednjoeuropske
dimenzije Hrvatske

U suglasju s predsjednicom Republike Hrvatske kao sukreatoricom vanjske politike,


vodit emo novu i snanu politiku realizacije hrvatskih stratekih, politikih,
sigurnosnih i gospodarskih vanjskopolitikih ciljeva unutar EU-a i NATO-a s jasnim
planom za jugoistok Europe. Nakon stanovitog vremena hrvatska vanjska politika
bit e usklaena, koordinirana i govorit e jednim glasom. Jaanje bilateralne i
multilateralne meunarodne suradnje cilj je nae nove hrvatske vanjske politike.
Posebice emo inzistirati na snaenju i produbljivanju odnosa, stratekog
partnerstva i prijateljstva sa saveznicima unutar integracija u kojima aktivno
sudjeluje te njihovih partnera izvan europskih i transatlantskih integracija.

Jaanje odnosa s europskim i


transatlantskim saveznicima

Stvarat emo nova strateka partnerstva Hrvatske unutar EU-a u politikom,


sigurnosnom i gospodarskom smislu te odravati i unaprjeivati kvalitetne
politike i gospodarske odnose sa svim kljunim dravama svijeta, posebno
SAD-om. U kontekstu globalnih izazova borbe protiv terorizma, suoavanja s
izbjegliko-migrantskom krizom, nestabilnosti na Sredozemlju, Bliskom istoku
i istonom susjedstvu na referentni okvir vanjskopolitikog djelovanja uzimat
e u obzir i Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a iz 2016. te
Program Ujedinjenih naroda za odrivi razvoj do 2030. koji odgovara na kljuna
globalna pitanja.
Smatramo kako vanjska politika treba biti u funkciji jaanja hrvatskog gospodarstva,
posebice izvoza i privlaenja stranih investicija. Namjera nam je u potpunosti
iskoristiti povoljan zemljopisni, geopolitiki i geostrateki poloaj Hrvatske,

Vanjska politika u funkciji


jaanja gospodarstva, energetske
neovisnosti i promocije kulture

106
posebice u cilju energetske neovisnosti nae drave te pozicioniranja Hrvatske kao
stratekog imbenika u osiguranju izvora energetske neovisnosti drava srednje
Europe. Kako bi se ostvario taj cilj, potrebna je koordinacija svih institucija i tijela u
dravi koja se bave gospodarstvom.
Ponovno emo uspostaviti snani sustav diplomacije u slubi gospodarstva i
kulture, kako bismo promovirali hrvatske proizvode posebice one inovativne
te kako bismo promocijom kulture i kulturne batine poveali uinke turizma,
razmjene iskustava u upravljanju batinom te kulturnu suradnju i razmjenu znanja
i iskustava u podruju obrazovanja i znanosti. Hrvatska diplomacija, u koordinaciji s
naim zastupnicima u Europskom parlamentu, ministarstvima, hrvatskom Vladom
i predsjednicom Republike Hrvatske, aktivno e raditi na intenziviranju pitanja
transnacionalnih cestovnih i eljeznikih koridora koji prolaze kroz Hrvatsku kako
bismo ubrzali poetak gradnje te konano cestovno spojili sve hrvatske krajeve i
prometno ih povezali sa znaajnim europskim sreditima.
Suvremeno globalno multipolarno okruje utjee i na rastuu asimetriju
meunarodnih odnosa koju obiljeava nelinearnost, sloenost i nejednakost glede
suvremenih geopolitikih dinamika koje se vie ne temelje na klasinom poretku
meunarodne statine simetrije i ravnotee snaga. U takvom okruju asimetrini
pristup u vanjskoj politici, a pogotovo za manje i srednje drave, podrazumijeva
dodatnu pragmatinost, fleksibilnost i viesmjernost u odnosu na sudjelovanje
unutar regionalnih i meunarodnih saveza i unutar samih meunarodnih odnosa.