Professional Documents
Culture Documents
Max n =14 - (14x60 cm=840 cm) granica vidnog polja uenika + razmak izmeu zida i posljednje
klupe
Bez obzira na veliinu i proporciju uionice modularnost mora biti ispotovana (M=60cm)
Prema vaedim standardima u BiH odnos povrine uionice moe biti od 1:1 max 1:1,5
Povrina matine uionice je ovisna o predvienom broju uenika gdje je potrebno obezbjeditimin
1,55 m2 po ueniku, a / optimalno je 2 m2 po ueniku / prema normativima vaedim u BIH.
Svjetla visina uionice se odreuje normativom prema kojem je potrebno obezbjediti min 5 m3 po
ueniku.
5.skicirati grupu nastavnih integrisanih prostora za grupe predmeta prirodnih nauka u kolskoj
zgradi.
grupni
individualni
auditorij
ex katedra
kombinac
10.Prostornu strukturu kolske zgrade ine grupe prostora prema namjeni: (1,2,3,4,5,6,7)
PODJELA PROSTORA U KOLSKOJ ZGRADI PREMA NAMJENI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
NASTAVNE PROSTORIJE
DRUTVENE PROSTORIJE
UPRAVNE PROSTORIJE
PROSTORI ZA TJELESNI ODGOJ
SERVISNI PROSTORI
OSTALI PROSTORI, KOMUNIKACIJE I SANITARIJE
VANJSKI PROSTORI
11.Nastavne prostorije odnosno prostorne grupe za izvoenje nastave su: (a,b)
a)
b)
c)
d)
e)
hodnik
hol
stepenite
lift
ulaz sa vjetrobranom
2 uionice
4 uionice
6 uionica
8 uionica
jednotrakt
180
240
300
360
dvotrakt
300
360
420
Sanitarnim uvjetima
Pedagokim uvjetima
Urbanistikim uvjetima
Ekonomskim uvjetima
Tehnikim uvjetima
Geografski poloaj
Reljef zemljita
Vremenski uslovi
Uticaji vjetra
Opdi prostori
Prostori nastavnih podruja
1.
OPDI PROSTORI
U ovu grupaciju spadaju one povrine koje nisu neposredno vezane za odgojno-obrazovni proces.
a.
b.
c.
d.
Kada su ulazi definisani za nastavni kadar i osoblje u odnosu na glavni ulaz, tada se razvijaju i
pripadajudi pjeaki prilazi.
Prilazi za uenike ne smiju biti preko:
e.
f.
g.
Ukoliko se planira koritenje dvorane za tjelesni odgoj izvan kolskih aktivnosti, tada se formira
prilazni put za vanjske korisnike dvorane.
b.kolsko okupljalite-trg
kolsko okupljalite je prostor za okupljanje uenika, nastavnog kadra, roditelja i posjetitelja prije
nastave. Oblikuje se prema samom pristupu koli i okolnom ureenju prostora.
Na okupljalite se vee nadstrenica uz sam ulaz u kolsku zgradu.
c.parkiralite za kolski autobus i automobil
Broj parking mjesta odreuje se prema kapacitetu kole i broja uposlenika.
d.ekonomsko dvorite
na parceli kolske zgrade potrebno je omoguditi odgovarajudu povrinu za ekonomske svrhe
(snabdjevanje, odvoz smeda itd.). Smjeteno je tako da njegovo koritenje ne ometa rad u kolskoj
zgradi ili na odreenim otvorenim povrinama kolske parcele. Veliina ekonomskog dvorita se
odreuje prema veliini kolske zgrade.
2.
a.nastava na otvorenom
potrebna povrina za odvijanje nastave na otvorenom se preporuuje oko 80 m2.
Postavljaju se neposredno uz uionice u kolskoj zgradi, ali tako da rad jednog odjljenja ne ometa
odvijanje nastave u drugim odjeljenjima.
b.kolski vrt
koristi se u nastavne svrhe i za praktini rad sa uenicima. Potrebno je da prostor dobro osunan i
zatiden od vjetra, uglavnom istona strana kolske parcele.
Do 300 ucenika-8m2, preko 300 uenika 6m2
c.prostor za odmor i razonodu
Za okupljanje, igru, odmor, razonodu, rekreaciju i slobodne aktivnosti.
Osunano i zatieno od vjetra i da ne ometa nastavu. Dobra povezansot sa kolom. Dio dvorita
travna i mekan za nie razrede, ostatak viim razredima.
Do 300 uenika 5m2 po ueniku, preko 3m2 po ueniku
Zatiden od buke i praine drvedem.
22. Podruja predmetne nastave su:
-
PREDMETNA NASTAVA:
a. kabineti uionica od V do VIII razreda
b. jezino-umjetnika grupa (maternji jezik, strani jezik, likovno i muziko obrazovanje)
c. prirodno- matematika grupa ( matematika, informatika, fizika i hemija, biologija )
d. drutvena grupa ( historija i geografija )
e. opde-tehnika grupa ( tehniki ogdoj )
23.
24.
ta je koridorski sistem
KORIDORSKI SISTEM
se javlja u razliitim varijantama sa neposrednim vezivanjem prostora uz sami koridor. U
ovom sistemu koridor predstavlja dispozicioni elemenat koji povezuje prostore.
Koridorski sistem razlikujemo prema samom nainu postavljanja grupa prostora u odnosu
na koridor, odnosno hodnik, tako imamo prostore sa jedne strane koridora i prostore za obje
strane koridora.
25.
ta je holski sistem
HOLSKI SISTEM
Je nastao postavljanjem grupe prostora oko centralnog prostora vede povrine ili zatvorenog
dvorita koji je u centru. Osnovna karakteristika holskog sistema je koncentrisana dispozicija,
odnosno gdje su grupe prostora vezane za centralni hol.
27.
ta je paviljonski sistem
Sutina paviljnoskog sistema predstavlja ralanjivanje sadraja kolske zgrade na vie zasebnih
cjelina,koje se rjeavaju u samostalnim objektima-paviljonima. Cjeline su meusobno povezane
trijemom, pjesackom stazom ili zatvorenim vezama. Ovaj sistem karakteristian je za prizemne
objekte ali se moze upotrebljavati i u objektima vedih spratnih rjeenja kod vedeg broja
uenika.Osnovni nedostatak ovog sistema jeste neekonominost.
PAVILJONSKI SISTEM
Predstavlja raslanivanje samog objekta u vie cjelina gdje se rjeavaju kao samostalni objektiodnosno paviljoni, a koji su meusobno povezani
a. Zatvorenim vezama
b. Otvorenim vezama
c. Nadkrivenim vezama
28.
Sistem centralne hale nastao je postavljanjem uionica oko sredinjeg prostora vede povrine.
Namjena hale odreuje se prema pedagokom programu odgovarajude kole, a najede se
koristio kao prostor za vie svrha, prostor za kolske priredbe, sastanke , izlobe, itd, a najede
kao centralni komunikacioni prostor.
Ovaj sistem predstavlja racionalno i eknomicno rjeenje te daje kompaktan volumen zgrade.
Negativne stvari ovog sistem su te da sitem ne omogudava popreno osvijetljenje i provjetravanje.
29.
ta je beskoridorni sistem