You are on page 1of 24

1.

Sat: Osnove rada 1


Izgled prozora
Kretanje dokumentom
Selektiranje teksta
Osnovne naredbe za ureenje teksta
Microsoft Word tekst procesor
Tekst procesori kao aplikacije slue nam za obradu teksta. Pomou njih moemo na brz i jednostavan
nain upisati i urediti svaki tekst. Tekst procesori su u potpunosti zamijenili stari nain pisanja tekstova
pomou pisaih maina. Prednosti obrade teksta na raunalu su velike. Glavne prednosti su u tome da na
tekst moe ostati sauvan (snimljen) u naem raunalu (dakle moemo ga otvoriti i ponovno obraivati
kad god to elimo), da greke koje napravimo prilikom unosa teksta mogu biti ispravljene odmah i nakon
to unesemo tekst moemo ga ureivati kako god elimo.
U naem dosadanjem radu upoznali smo jedan tekst procesor, WordPad, i koristili ga za izradu
naeg seminara. WordPad je mali tekst procesor i ne prua nam velike mogunosti rada. Ukoliko se
elimo ozbiljnije baviti obradom teksta, nauit emo raditi u profesionalnoj aplikaciji za obradu teksta, u
Microsoft Wordu, odnosno, u Wordu.
Word pokreemo tako da otvorimo Start menu, odaberemo opciju Programs i kliknemo na Microsoft
Word.
Word se otvara automatski ukoliko dvostruko kliknemo na neku datoteku sa ekstenzijom doc. U tom
sluaju unutar Worda otvorit e nam se i dokument koji smo pokrenuli (moi emo ga ureivati).
Word zatvaramo kao i svaki drugi prozor, znai kliknemo na tipku close na traci naslova ili na traci
izbornika otvorimo izbornik File Exit.
Microsoft Word (okruenje)
Traka naslova ime dokumenta na kojem radimo, minimize, maximize (restore) i close koji vrijede za
prozor od cijelog Worda.
Traka izbornika izbornici (File, Edit...), minimize, maximize (restore) i close koji vrijede za dokument
na kojem radimo.
Standardna traka standardne ikone (New, Open, Save, Print...)
Traka za formatiranje ikone koje nam pomau prilikom ureivanja teksta.(font, veliina, bold..)
Ravnalo pokazuje nam radni dio naeg lista papira, margine, slui nam kao pomo pri obavljanju vie
zadaa. Ravnalo moemo ukljuiti ili iskljuiti u izborniku View.
Trake s alatima moemo ukljuivati i iskljuivati na nain da desnom tipkom mia kliknemo na jednu od
njih i kliknemo na traku koju elimo ukljuiti ili iskljuiti.
Statusna linija pokazuje nam gdje se nalazimo u naem dokumentu (na kojoj stranici, u kojoj sekciji,
koliko ukupno imamo stranica...)
Kretanje po dokumentu
PAGE UP stranica gore, kretanje dokumentom, u kombinaciji sa control postavlja kursor na poetak
prethodne stranice.
PAGE DOWN stranica dolje, kretanje dokumentom, u kombinaciji sa control postavlja kursor na
poetak slijedee stranice.
KURZORSKE TIPKE slue nam za kretanje dokumentom u eljenim smjerovima.
CONTROL+HOME postavlja kursor na poetak dokumenta.
CONTROL+END postavlja kursor na kraj dokumenta.
GoTo naredba
Slui nam za kretanje po dokumentu. Pokreemo je iz izbornika Edit na nain da odaberemo opciju
GoTo. Otvori nam se novi prozor unutar kojeg biramo gdje se elimo pozicionirati unutar dokumenta.
Moemo odabrati da se prebacimo na 23 stranicu, u 145 red naeg dokumenta...
Selektiranje teksta
Tekst moemo selektirati na vie naina. Najlaki nain je da drei lijevu tipku mia stisnutu prijeemo
preko onoga to elimo selektirati. Tekst je selektiran kad je njegova pozadina u crnoj boji. Drugi nain je
1

da kursor postavimo na poetak teksta koji elimo selektirati te da drei tipku shift na tipkovnici
pomou kursorskih tipki selektiramo eljeno. Zato selektiramo tekst? Selektirani tekst moemo ureivati,
izrezati i prilijepiti na drugo mjesto i kopirati
1. Koji su najefikasniji naini oznaavanja teksta?
Oznaavanje (selektiranje, zacrnjivanje) teksta jedan je od osnovnih uvjeta koji morate ispuniti prije no
to na njemu izvrite veinu izmjena: jednostavno, morate rei Wordu na koji dio teksta elite da se
izmjene (kopiranje, izrezivanje, mijenjanje formata) primijene. Oznaavanje manjih dijelova teksta
najlake se izvodi pritiskom na lijevu tipku mia te povlaenjem kursora preko aljenog dijela teksta
nakon ega on postane zacrnjen, to je oznaka da je oznaen, te da e se zahvat izvesti samo na tom
tekstu. No, postoje i drugi naini oznaavanja koji mogu biti naroito pogodni u nekim sluajevima:
oznaavanje cijele rijei: dvostrukim brzim klikom miem na eljenu rije ili dvostrukim pritiskom
tipke F8. Primijetite da Word pametno uz rije oznai i razmak iza rijei tako da kod brisanja ili
izrezivanja izmeu preostalih rijei ne ostanu dva razmaka.
oznaavanje retka teksta: klikom u lijevu marginu papira u visini eljenog retka (kursor mora
poprimiti izgled strelice usmjerene desno-gore). Vie redaka moete oznaiti povlaenjem kursora
prema gore ili dolje ne putajui lijevu tipku mia.
oznaavanje reenice: pritiskom na tipku Ctrl te klikom unutar reenice automatski se oznaava tekst
izmeu dvije toke, a isto se moe postii trostrukim pritiskom na tipku F8 (naalost, Word ne moe
razlikovati toku sa kraja reenice od npr. toke iza datuma ili kratica pa rezultat nee uvijek biti
zadovoljavajui). Vie reenica se takoer oznaava povlaenjem kursora.
oznaavanje odlomka: dvostrukim klikom na lijevu marginu u visini eljenog odlomka, trostrukim
klikom unutar samog odlomka ili etverostrukim pritiskom na F8.
oznaavanje teksta od do: postavite kursor na mjesto od kojeg elite oznaiti tekst, pritisnite tipku
Shift te kliknite na mjesto do kojeg elite oznaiti tekst.
oznaavanje teksta od nekog mjesta do kraja (ili poetka) dokumenta: postavite kursor na eljeno
mjesto, pritisnite tipku Shift te, ne putajui istu, pritisnite shortcut Ctrl+End (za oznaavanje do kraja
dokumenta) odnosno Ctrl+Home (za oznaavanje do poetka dokumenta).
oznaavanje proizvoljnog podruja: pritiskom na tipku Alt te povlaenjem kursora moete oznaiti
proizvoljno podruje pravokutnog oblika (ovo je jedna od neobinijih Wordovih funkcija, korisna
uglavnom kod selektiranja teksta u stupcima).
oznaavanje cijelog dokumenta: trostrukim klikom na lijevu marginu papira, pomou izbornika Edit
Select All, peterostrukim pritiskom na tipku F8 ili, najbre, pomou shortcuta Ctrl+A.
Brisanje i ispravljanje teksta
Nakon to smo se upoznali s naom tipkovnicom moemo se poeti sluiti njome. Tekst unosimo
u na dokument na isti nain kao to smo to nekada radili na pisaim strojevima ali bez straha od
pogreaka u tipkanju. Ukoliko krivo upiemo neku rije koristit emo se tipkama backspace ili delete da
bi je obrisali. Ukoliko je krivo napisan samo dio rijei, obrisat emo taj dio i utipkati prava slova na
eljeno mjesto. Ukoliko nam nedostaje neko slovo u rijei i to emo jednostavno rijeiti, kliknemo na
mjesto gdje nam nedostaje slovo i pritisnemo na tipkovnici slovo koje elimo. Priznajte da se ve zbog
ove prednosti isplati nauiti raditi na raunalu i baciti stari pisau stroj. No to je tek sitnica u obilju
mogunosti koje nam Word prua.
Po tekstu se moemo kretati kursorskim tipkama ili moemo lijevom tipkom mia kliknuti na mjesto
gdje elimo da nam se pojavi kursor
2. Kako efikasno kopirati i izrezivati dijelove teksta?
Oznaeni tekst moete kopirati (Copy) ili izrezati (Cut) te ga na taj nain premjestiti na neko drugo
mjesto u dokumentu, u neki drugi dokument ili ak u neku drugu aplikaciju (npr. Excel, CorelDraw,
2

Pagemaker i sl.). Za tu se operaciju koristi Clipboard, posebno meuspremite u koje privremeno


smjetate kopirani (ili izrezani) dio teksta. Kopiranje (odnosno izrezivanje) oznaenog teksta moete
izvesti na nekoliko naina:
pomou izbornika Edit i naredbe Copy (odnosno Cut),
brim nainom, pomou ikone Copy (dva lista papira) odnosno Cut (kare) na toolbaru,
jo brim nainom, klikom mia na oznaeni tekst te izborom naredbe Copy odnosno Cut,
najbrim nainom, pomou shortcuta Ctrl+C (kopiranje) odnosno Ctrl+x (izrezivanje).
Tako kopirani ili izrezani tekst sada moete umetnuti (Paste) na eljeno mjesto:
postavite kursor na mjesto gdje elite zalijepiti tekst,
iz izbornika Edit izaberite naredbu Paste. Bri nain je pomou ikone Paste na toolbaru (prikazane
listom papira i oglasnom ploom), jo bri je da na eljeno mjesto kliknete desnom tipkom mia te iz
padajueg menija izaberete naredbu Paste, a najbri da upotrijebite shortcut Ctrl+V.
Prednost clipboarda je u tome to tekst koji se trenutno nalazi u njemu moete umetati neogranieni broj
puta u raznim dokumentima i aplikacijama, dok je njegova velika mana ta to ne moe istovremeno u sebi
sadravati vie od jednog dijela teksta: pri svakom slijedeem kopiranju ili izrezivanju Word e
automatski zaboraviti stari sadraj clipboarda.
DODATNA OBJANJENJA:

4. Da li je mogue odjednom izrezati i kopirati vie odvojenih dijelova teksta?


Ponekad prilikom obrade nekog dokumenta imate potrebu za izrezivanjem (ili kopiranjem) i kasnijim
umetanjem vie odvojenih i nepovezanih dijelova teksta, to vam Word i omoguuje pomou funkcije
Spike. Spike je manje poznata Wordova funkcija nalik na clipboard, koja vam omoguava da u nju
privremeno uzastopno smjetate vie nepovezanih dijelova teksta, a da pri tom svaki slijedei ne brie
onaj stari ve mu se samo dodaje. Da biste ipikali dijelove nekog teksta, uinite slijedee:
oznaite eljeni tekst,
pritisnite tipke Ctrl+F3, ime ete tekst izrezati i smjestiti ga u Spike,
ponavljajte ove dvije radnje sve dok ne obuhvatite sve eljene dijelove teksta,
postavite kursor na mjesto na koje elite unijeti izrezani tekst,
pritisnite tipke Ctrl+Shift+F3, ime ete unijeti sve izrezane dijelove teksta.
Kako je funkcija Spike primarno namijenjena izrezivanju dokumenata, da bi ste tekst samo iskopirali ne
unitivi originalni dokument, posluite se malim trikom: nakon svakog punjenja Spikea (Ctrl+F3)
pozovite naredbu Edit Undo (najlake pomou shortcuta Ctrl+Z), to e vratiti izrezani dio teksta, ali ne
i izbrisati taj dio iz Spikea. Naalost, pranjenje Spikea je jednokratno to znai da se, za razliku od
clipboarda, sav njegov sadraj gubi pa bi za ponovno unoenje istog teksta bilo potrebno ponovo
ipikati sve dijelove teksta. Na sreu, jednostavnije je netom ispranjeni sadraj Spikea sada kopirati
(ili izrezati) na klasian nain u clipboard, te ga dalje po volji koristiti.

2. Sat: Osnove rada 2


Trake s alatima
Statusna traka
Izbornici
Trake s alatima
- traka koja sadri gumbe. Kada kliknete na gumb, Word provodi neku akciju. Word ima brojne trake s alatima.
Neki gumbi na traci s alatima prikazuju izbornike.

Statusna linija pokazuje nam gdje se nalazimo u naem dokumentu (na kojoj stranici, u kojoj sekciji,
koliko ukupno imamo stranica...)
Traka izbornika izbornici (File, Edit...), minimize, maximize (restore) i close koji vrijede za dokument
na kojem radimo.
Pogledi na dokument (izbornik View)
U izborniku View moemo odabrati razliite poglede na na dokument. Prikaz Normal koristit
ete uglavnom prilikom upisa, mijenjanja ili brisanja samog teksta. Ovaj je prikaz odabran kada startate
Word. Ovdje vidite znakove i odlomke teksta onako kako e biti ispisani na pisau. Podruje izvan
glavnog teksta (zaglavlja, podnoja, irine margina...) ovdje neete vidjeti. Page Layout prikaz prikazuje
stranice dokumenta tono onako kako e se ispisati na pisau. Ovdje se vide svi objekti dokumenta.
Online Layout prikaz prikazuje na dokument kao jednu neprekinutu stranicu. Outline prikaz pokazuje
sve razine svoje strukture.
eljeni pogled na na dokument moemo odabrati i na nain da kliknemo na jednu od etiri tipke
koje se nalaze u donjem lijevom kutu naeg ekrana iznad statusne linije.
Kopiranje i premjetanje teksta
Selektirani tekst kopiramo na nain da u izborniku Edit odaberemo opciju Copy. Nakon toga
smjestimo se s kursorom na mjesto u dokumentu gdje elimo kopirati taj tekst i odaberemo opciju Paste.
Istu stvar emo napraviti ukoliko kliknemo na ikonu na standardnoj traci koja oznaava naredbu Copy i
kasnije Paste. Neemo pogrijeiti ni ako se posluimo desnom tipkom mia. Premjetanje teksta odvija se
na isti nain kao i kopiranje osim to umjesto opcije Copy odabiremo opciju Cut.
PASTE= zalijepi, slui nam da kopirani ili izrezani dokument ili dio dokumenta zalijepimo na
neko drugo mjesto.
Otvaranje, spremanje i zatvaranje dokumenta
New otvaranje novog dokumenta.
Novi dokument otvara se na nain da na traci izbornika otvorimo izbornik File i odaberemo opciju
New..., ili da jednostavno kliknemo na standardnoj traci na ikonu koja prikazuje prazan list papira a znai
New. Prilikom pokretanja Worda automatski se otvara i novi dokument pod imenom Document1.
Save, Save as spremanje dokumenta
Ukoliko dokument elimo spremiti u naem raunalu otvaramo izbornik File i odaberemo opciju Save
as... Otvara nam se novi prozor u kojem odreujemo gdje elimo spremiti na dokument (Save in:) i kako
elimo nazvati svoj dokument, dakle dajemo mu ime (File name:).
Opciju Save as... koristimo kada na dokument snimamo prvi puta ili kad ga elimo snimiti pod nekim
drugim imenom. Prilikom svakog slijedeeg spremanja naeg dokumenta dovoljno e biti odabrati opciju
Save u naem izborniku File ili kliknuti na standardnoj traci na ikonu koja prikazuje disketu a znai Save.
Imamo takoer i mogunost podeavanja opcije Auto-save. U izborniku Tools odaberemo opciju
Options..., odaberemo karticu Save i unutar nje odredimo vrijeme nakon kojeg e nam Word automatski
snimiti na dokument.
Open otvaranje postojeeg dokumenta
elimo li otvoriti ve postojei dokument, otvorit emo izbornik File i odabrati opciju Open..., pronai
mapu u kojoj se nalazi dokument, odabrati ga (selektirati ga) i kliknuti na naredbu Open. Istu stvar emo
4

napraviti ukoliko na standardnoj traci kliknemo na ikonu koja prikazuje otvorenu mapu (ute je boje) i
znai Open.
Close zatvaranje dokumenta
Dokument zatvaramo na nain da u izborniku File odaberemo opciju Close ili da kliknemo na tipku
Close na traci izbornika (donja tipka). Ukoliko ste u dokumentu napravili neke promjene a niste ih snimili
Word e vas prilikom zatvaranja dokumenta opomenuti na to i pitati da li te promjene elite spremiti ili
ne.
U Wordu moemo imati otvoreno vie dokumenata u isto vrijeme. S jednog na drugi prelazimo
tako da u izborniku Window kliknemo na ime dokumenta za koji elimo da postane aktivan. Moemo
takoer sve otvorene dokumente imati posloene jedan ispod drugog na naem monitoru ukoliko u
izborniku Window kliknemo na opciju Arrange All.
Bold (podebljano) ukoliko neto elimo napisati podebljano ukljuit emo tipku B (bold) na
standardnoj traci i upisati eljeno, ako elimo podebljati tekst koji je ve napisan, selektiramo ga i
kliknemo na istu tipku.
Italic (kurziv) ukoliko neto elimo napisati u kurzivu ukljuit emo tipku I (italic) na
standardnoj traci i upisati eljeno, ako elimo ukositi tekst koji je ve napisan, selektiramo ga i kliknemo
na istu tipku.
Underline (podvueno) ukoliko neto elimo napisati tako da bude podvueno, ukljuit emo
tipku U (underline) na standardnoj traci i upisati eljeno, ako elimo podvui tekst koji je ve napisan,
selektiramo ga i kliknemo na istu tipku.
elimo li da tekst bude podebljan i podvuen, odabrat emo i jednu i drugu opciju. Ukoliko
elimo podebljani, podvueni i ukoeni tekst (kurziv), ukljuit emo sve tipke.

3. Sat: Format Font


Format Font
Izbornik Format, naredba Font (ureivanje slova)
Prvo neto osobito vano, neto to morate upamtiti i ne zaboravljati: da biste znakove formatirali,
morate ih prije svega oznaiti.
Tekst moete formatirati tijekom samog pisanja ili pak po zavretku upisa itavog teksta. Ponete
li upisivati tekst neposredno nakon na neki nain ve formatiranog teksta, novi e tekst imati sva obiljeja
prethodno formatiranog teksta.
Koritenje izbornikih naredbi osnovna je tehnika za formatiranje znakova. Koritenje izbornika ima tri
osnovne prednosti:
Font okvir dijaloga pokazuje sve formatirajue opcije na istom mjestu istovremeno, te njime
moete simultano odabrati vie formatirajuih radnji.
U preglednom okviru moete pogledati rezultat izvedenih formatiranja i ustanoviti zadovoljavaju
li vas ili elite jo neto promijeniti.
Jedino putem izbornike naredbe moi ete odabrati formatiranje koje nije dostupno niti putem
Formatting trake alata niti tipkovnom kraticom.
Da biste otvorili Font okvir dijaloga, odaberite Format, Font. Primjetite da ovaj okvir dijaloga
ima tri kartice: Font, Character Spacing i Animation. U Font moete odabrati stil pisanja, dakle od
veliine slova, preko izgleda slova, pa prema nekim posebnim stilovima formatirnja teksta.
Bold (podebljano) ako elimo podebljati tekst koji je ve napisan, selektiramo ga i kliknemo na istu
tipku.
Italic (kurziv) ako elimo ukositi tekst koji je ve napisan, selektiramo ga i kliknemo na istu tipku.
Underline (podvueno) ako elimo podvui tekst koji je ve napisan, selektiramo ga i kliknemo na istu
tipku.
U preglednom okviru moete pogledati rezultat izvedenih formatiranja i ustanoviti zadovoljavaju li vas ili
elite jo neto promijeniti.
U Character Spacing moete mijenjati znakovne razmake.
U Text Effects moete odabrani tekst uokviriti nekom aktivnom animacijom.

DODATNA OBJANJENJA:
8. Kako jednostavno pretvoriti mala slova u velika (i obrnuto)?
Upravo ste napisali neki tekst malim slovima i tek ste naknadno shvatili da bi trebao biti uoljiviji, te da
ste ga zapravo trebali napisati velikim slovima? Nema problema, ne morate ga brisati, pritiskati tipku
Caps Lock te ponovo upisivati. Da biste tekst ve napisan malim slovima pretvorili u tekst napisan
velikim slovima (i obrnuto), moete postupiti na uobiajeni nain:
iz izbornika Format izaberite naredbu Font ili kliknite desnom tipkom mia na oznaeni tekst pa iz
padajueg izbornika odaberite Font,
u rubrici Effects oznaite All Caps ako elite pretvoriti sva slova u velika (moete upotrijebiti i neki
zanimljivi efekt poput Engrave ili Emboss),
kliknite na OK.
Ipak, postoji i bri i jednostavniji nain:
oznaite tekst koji elite preobraziti. Ukoliko je to samo jedna rije, nije ju potrebno posebno
oznaavati: dovoljno je samo postaviti kursor negdje na nju.

pritisnite kombinaciju tipki Shift+F3: ako tu kombinaciju pritisnete jedanput, pretvorit ete samo
poetno slovo u veliko, ako je pritisnete dvaput pretvorit ete sva slova u velika, a ako je pritisnete tri
puta vratit ete rije u prvobitni izgled.

4. Sat: Format Paragraph


Format Paragraph
Izbornik Format, naredba Paragraph (ureivanje odlomka)
Svaki novi dokument koji kreirate, baziran je na inicijalnom Normal obrascu i kontroliran putem
inicijalnog stila Normal. Ako vam tako formatirani odlomci ne odgovaraju, ono to morate uiniti jest
promijeniti proporcije stila Normal, tako da odgovaraju vaim zahtjevima. Odaberete li Format,
Paragraph izborniku naredbu dobiti ete mogunost specificiranja svih postojeih mogunosti
formatiranja odlomka. Paragraph okvir dijaloga ponudit e vam najiri izbor mogunosti formatiranja
odlomaka, pokazujui vam u preglednom prozoru kako se odabrana formatirajua opcija odraava na
izgled odlomka, komparirano s dvama standardno formatiranim koji mu prethode i slijede. Na Indents
and Spacing kartici birate nain i veliine uvlaenja, razmake, prored i poravnanje, dok na kartici Line
and Page Breaks utjeete na ponaanje odlomka pri prijelomu stranice, odnosno definirate eventulano
numeriranje redaka i mogunost rastavljanja rijei na kraju redaka. Odavde moete skoiti i na definiciju
tabulatora, to vam otvara daljnje mogunosti brzog formatiranja ovim putem.
Rad sa odlomcima
Da bi odlomku zadali neke znaajke prvo ga moramo selektirati. Odlomak selektiramo na nain da
kursor smjestimo unutar njega. Sve znaajke odlomka mogu se mijenjati unutar izbornika Format na
opciji Paragraph. Drugi nain za zadavanje znaajki odlomku je da desnim klikom mia kliknemo na
odlomak koji elimo mijenjati i u skraenom izborniku odaberemo naredbu Paragraph.
Alignment (poravnanje) ovdje odabiremo kako elimo poravnati na odlomak, po lijevoj margini
(Left), po desnoj margini (Right), centralno poravnanje (Central) ili
poravnato po obje margine (Justified).
Indentation (uvlake) oznaujemo za koliko centimetara elimo selektirani odlomak pomaknuti od
lijeve ili desne margine.
Special odabir izmeu uvuenog prvog reda (First line) ili izvuenog prvog reda (Hanging).
Spacing odabiremo koliko tokica elimo postaviti prije (Before) ili poslije (After) selektiranog
odlomka. Slui nam za definiranje razmaka izmeu odlomaka.
Line Spacing (Prored) definiramo koliki razmak elimo imati izmeu redova u odlomku. Ako
odaberete At least ili Exactly, u okvir By moi ete unijeti vrijednosti u
pomacima od jedne toke. Ako iz popisa odaberete Multiple, moi ete zadati
vrijednosti u pomacima od pola toke.

5. Sat: Insert Picture, Format Picture


Insert Picture, Format Picture
Izbornici Insert i Format, naredba Picture (ubacivanje, ureivanje i smjetanje slike u dokument)
Kada elite u dokument umetnuti sliku, najprije pokrenite program za crtanje (primjerice, program Paint).
Odaberite sliku i sa Copy, Paste prenesite u dokument na mjesto koje elite. Ako elite ubaciti sliku bilo
da je ve gotova, ili je sastavni dio Worda (Clip Art), ili ste ju skenirali, ili jednostavno nacrtali u nekoj
aplikaciji za crtanje tada koristite ovu opciju. Uvijek kada ubacite sliku u dokument oko nje se pojavi
nekoliko malih kvadratia koji moemo runo miem mijenjati veliinu sike. Kliknemo li desnom tipkom
mia na sliku dobit emo izbornik preica. elimo li sliku zamijeniti nekom drugom kliknemo na Clip
Object, Replace. Sliku moemo (ukoliko se radi o Clip Artu) rastaviti na sastavne dijelove i sastaviti ih
opet zajedno - Gruping. elite li sliku prebaciti iza teksta ili je prenijeti ispred teksta pokrenite naredbu
Order. Naredbom Format Picture, koja se usput budi reeno, nalazi kao i sve prije spomenute u izborniku
preica, dobivamo pojedinosti vezane uz nau odreenu sliku. Unutra ete nai podatke o linijama i
bojama, veliini slike, poziciji u dokumentu, odnos teksta i slike. Svi ti podaci mogu se mijenjati prema
elji i potrebi, dok se veliina i pozicija mogu odrediti sa tonou ispod milimetra.
Ubacivanje slike u dokument
Sliku ubacujemo u dokument na slijedei nain: u izborniku Insert odaberemo opciju Picture i
nakon toga Clip Art. Na taj nain odabiremo jednu od ponuenih slika. Ukoliko elimo u dokument
ubaciti neku drugu sliku koju smo sami napravili ili snimili na nae raunalo odabrat emo umjesto Clip
Art, opciju From file.
Sliku ureujemo tako da na nju kliknemo desnom tipkom mia i odaberemo opciju Format
picture...
Prozor koji se otvorio sadri vie kartica (Colors and Lines, Size, Position, Wrapping, Picture,
Text Box) u kojima odreujemo to elimo promijeniti na slici (veliinu, boju okvira, watermark...).
Format picture size lock aspect ratio = iskljuenjem ove opcije moemo mijenjati veliinu slike bez
proprocionalnosti
Vodeni ig watermark = kliknemo lijevom tipkom mia na mjesto u tekst gdje elimo ubaciti vodeni
ig. Odaberemo meni Insert picture clip art i odabermo sliku i ubacimo je u tekst. Zatim pritisnemo
desnu tipku na miu (pokaziva mia je na slici) i iz izbornika odaberemo Format Picture. Na kartici
picture promijenimo opciju color u watermark. Na kartici Layout odabermo Behind text. U sluaju da je
slika iznad teksta desna tipka na miu Order Send behind text.

DODATNA OBJANJENJA:
KAKO NAKNADNO FORMATIRATI WATERMARK (VODENI IG):
1. INSERT PICTURE CLIP ART
2. FORMAT PICTURE
3. PICTURE IMAGE CONTROL COLOR: WATERMARK
4. LAYOUT BEHIND TEXT
5. LAYOUT ADVANCED PICTURE POSITION ISKLJUITI OPCIJU MOVE OBJECT
WITH TEXT
OPCIONALNO:
6. ORDER SEND BEHIND TEXT
7. SPUSTITI TEKST ISPOD KOJEG SE NALAZI WATERMARK. Watermark e ostati na mjestu.
8. FORMATIRATI WATERMARK
Bring to front premjeta oznaenu grafiku na vrh stoga.
Send to back dno
Bring forward jedan sloj naprijed
Bring backwardjedan sloj natrag
Bring in front of text ispred tekstualnog sloja
Send behind text iza tekstualnog sloja.

10

6. Sat: Columns, Drop Cap


Columns
Izbornik Format, naredba Columns (ureivanje odlomaka s vie kolona teksta)
Drop Cap
Izbornik Format, naredba Drop Cap (ureivanje sputenog slova)
Rad sa stupcima
Prilikom rada sa stupcima vano je zapamtiti da se prvo upie cijeli tekst, a tek onda da se slae u stupce.
Stupce emo dobiti ukoliko u izborniku Format odaberemo opciju Columns...
Otvara nam se prozor u kojem odabiremo koliko stupaca elimo, irinu svakog stupca i da li elimo liniju
izmeu njih.
Tekst koji elimo sloiti u stupce treba prvo selektirati.
elite li kreirati stupce jednolike irine, to moete uiniti bilo izbornikom naredbom, bilo uporabom
tipke Columns sa standardne trake alata. Jednostavniji je nain uporaba dugmeta Columns sa standardne
trake alata, a pomou izbornike naredbe imate mogunost odabira vie opcija.
elite li kreirati stupce razliitih irina, to ete morati obaviti pomou izbornike naredbe, dakle tako da
u izborniku Format odaberete naredbu Columns.
Dodavanjem okomite crte koja vizuelno dodatno odvaja stupce, postiete dodatni grafiki efekt
viestupanom odjeljku. Duljina crte identina je visini najdueg stupca sekcije, a vidljiva je u straninom
prikazu ili pogledu pred tisak.
elite li napraviti neke promjene na vaim stupcima (poveati ili smanjiti broj stupaca, maknuti ili
postaviti okomitu crtu...) uiniti ete to tako da selektirate stupce i u izborniku Format kliknete na
naredbu Columns i definirate promjene.
Sputeno slovo (Drop cap)
Zanimljiv vizualni efekt moe se postii ponete li odlomak velikim padajuim (sputenim)
slovom.
Sputeno slovo dobije se na slijedei nain. Selektiramo slovo, otvorimo izbornik Format i
odaberemo opciju Drop Cap... Otvorit e se novi prozor u kojem odreujemo kroz koliko redaka elimo
spustiti slovo, font slova i udaljenost od teksta.

Drop Cap - veliko inicijalno polje


Zanimljiv vizualni efekt moe se postii ponete li odlomak velikim padajuim slovom. Prisjetite li se
izgleda pojedinih prastarih srednjevjekovnih, jo rukom pisanih i ukraavanih knjiga i dokumenata
(inkunabula, brevijara, prijepisa Biblije, darovnica, i sl.) ili knjiga tiskanih u narednim stoljeima,
prepoznat ete uspjean grafiki efekt koji je opstao i do danas. Vrh velikog padajueg slova poravnat je s
vrhom prve linije odlomka, dok je nekoliko narednih linija odlomka uvueno desno, kako bi se ostavilo
mjesta velikom slovu koje se protee kroz eljeni broj redaka, odreujui mu time veliinu. Efekt treba
primjenjivati sa zadrkom i bez nepotrebnog pretjerivanja, ostavljajui ga za poetke pojedinih poglavlja,
kljunih sekcija ili glavnih dijelova pojedinog dokumenta

11

DODATNA OBJANJENJA:
Rad sa stupcima
Novi dokument, koji smo bazirali na normalnom obrascu, inicijalno e biti jednostupan. Takoer, u
itavom dokumentu egzistira samo jedna sekcija. Pogledajmo koje vam mogunosti stoje na raspolaganju
i to su preduvjeti pojedine radnje:
elite li formatirati itav dokument u stupce, a on se sastoji od samo jedne sekcije, dovoljno je nalaziti
se bilo gdje unutar dokumenta.
Ukoliko vam je dokument ve razdijeljen u sekcije, a odreenu sekciju elite formatirati kao
viestupanu, tokom umetanja morate se pozicionirati u eljenu sekciju.
Ako vam se dokument sastoji samo od jedne sekcije, a formatiranje u stupce elite provesti od
odreenog mjesta prema kraju, morate se pozicionirati na to mjesto. Word e sam razdijeliti dokument na
dvije sekcije i to upravo na mjestu gdje vam se nalazi toka umetanja.
elite li odreeni dio teksta, koji ste upravo oznaili, formatirati u stupce, Word e upravo od
oznaenog teksta kreirati sekciju, kreirajui sekcijske prekide ispred i nakon oznaenog teksta.
O stupcima govorimo kad se prostor izmeu margina papira ne koristi svojom ukupnom irinom
za ispis redaka teksta, ve se dijeli u nekoliko manjih cjelina, skraujui time pojedine retke teksta i
razbijajui cjelovitu stranicu na meusobno odijeljene dijelove. Mada se, openito, koritenje
cjelokupnog prostora meu marginama moe smatrati jednostupanim tekstom, o radu sa stupcima
govorimo tek kad se irina papira podijeli na barem dva okomita dijela.
Jeste li ste se kad zapitali koji je razlog to se novinski lanci piu u stupcima, a ne recimo poput
veine knjiga, jednostupano. Dva su osnovna razloga ovoj pojavi, provjerena nizom istraivanja na
najirem sloju italake publike. Prvi razlog je jednostavan itanje teksta sloenog u stupce bitno je bre
no to je sluaj sa irokim recima jednostupanih odlomaka. To je i razumljivo, pogotovo na primjerima
glomaznih novinskih formata. Drugi razlog lei u mogunosti zasebnog grafikog oblikovanja i
vizualizacije prikazanog teksta, koji je u stupanoj formi atraktivniji i openito privlai vei stupanj
panje itatelja.
Word je ve odavno postao ne samo odlian program za upis i obradu teksta, ve i program koji
mirne due moete koristiti i za jednostavnije oblike stolnog izdavatva. Broj stupaca u koje dokument
moete podijeliti varira ovisno o definiciji izgleda stranice i njenoj orijentaciji, kao i o postavkama lijeve i
desne margine.
Ako tekst elite razdijeliti u stupce, potrebno je definirati viestupani prikaz. eljenu radnju
izvest emo tako da otvorimo izbornik Format i odaberemo naredbu Columns. U prozoru koji se otvorio
moemo zadati parametre izgleda stupaca.
Prua nam se mogunost kreiranja stupaca identine ili razliite irine. Daljnjom emo opcijom
iskazati elimo li da stupci budu odvojeni i okomitom linijom. U razliitim dijelovima dokumenata moi
emo kreirati razliit broj ili izgled stupaca.
Vezano uz broj i irine stupaca vano je napomenuti da irina pojedinog stupca ne moe iznositi
manje od 1,27 cm i da teoretski broj stupaca ovisi o raspoloivoj irini slobodnog teksta, dakle o veliini i
orijentaciji stranice papira kao i odabranim marginama. Ako za format papira koristimo standardni A4
papir sa standardnim marginama, orijentiramo li ga okomito moi emo kreirati najvie 12 stupaca, dok
e u vodoravnoj orijentaciji biti mogue dokument podijeliti maksimalno u 19 stupaca.
Kreiramo li stupce koji su previe uski, obzirom na veliinu fonta, nai emo se u neprilinoj situaciji.
Gotovo je uobiajeno da se odlomci teksta, koji se iskazuju u stupanoj formi, kreiraju na nain da im je
poravnanje obostrano. Stoga moramo paziti kako e nam izgledati tekst u stupcima poto moemo dobiti
neprirodno iroke razmake unutar pojedinog retka, ime doprinosimo potpunoj neitljivosti teksta.
Dapae, tekst e, ma koliko sadrajno misaon i uman bio, izgledati smijeno
12

7. Sat: Borders and Shading, Header and Footer


Borders and Shading
Izbornik Format, naredba Borders and Shading (ureivanje obruba i sjenanja)
Header and Footer
Izbornik View, naredba Header and Footer (ureivanje uzglavlja i zaglavlja)
Okviri (Borders and Shading...)
elimo li na tekst staviti u okvir i osjenati ga ili mu obojiti pozadinu odabrat emo u izborniku Format
opciju Borders and Shading...
Kartica Borders slui nam za definiranje okvira. Ovdje odabiremo boju okvira i irinu linije okvira.
Ako nismo selektirali tekst onda e se uzeti samo taj odlomak gdje se trenutno nalazi kursor.
Apply to paragraph: oznait e cijeli odlomak
Apply to text: oznait e svaki red teksta posebno
Options: measure from text razmak izmeu okvira i teksta
Measure from edge of page razmak izmeu okvira i ruba stranice
WIDTH: VELIINA OKVIRA
Ako ste ve stavili okvir oko odlomka, ali elite ipak oko svakog reda onda preview i linija po sredini
Kartica Shading slui nam za podeavanje boje u pozadini selektiranog teksta ili za odabir osjenanja.
Ako nismo selektirali tekst onda e se uzeti samo taj odlomak gdje se trenutno nalazi kursor.
Apply to paragraph: oznait e cijeli odlomak
Apply to text: oznait e svaki red teksta posebno
Zaglavlje i podnoje (Header and Footer)
Zaglavlja i podnoja dijelovi su dokumenta koja se ponavljaju na poetku i kraju svake stranice. To su
najee fiksni dijelovi teksta, logotipa ili slike za koje elimo da se nau na indentinom mjestu svake
stranice dokumenta, bez obzira koliko tih stranica bilo. Dodatno, posebnim tehnikama moemo omoguiti
da informacije koje tamo prezentiramo budu sadrajno raznolike, mada u biti predstavljaju isti tip
informacije: pritom mislimo prvenstveno na broj tekue stranice, naslov pojedinog poglavlja i slino.
Uvijek prilikom njihova kreiranja, a budui da se radi o zasebnim dijelovima koji su fiksno pridrueni
rubovima stranica, Word e automatski i bez obzira u kojem se pogledu trenutno nalazili, primijeniti
pogled na nain da e vas postaviti u modus pregleda stranice Page Layout. To e mu omoguiti da vam
pokae tonu poziciju zaglavlja i podnoja obzirom na rubove stranica, te vam na taj nain bitno olakati
njihovo kreiranje.
Program e vam omoguiti i razliito definiranje zaglavlja i podnoja za prvu u odnosu na ostale stranice
dokumenta, kao i za razliita zaglavlja na parnim odnosno neparnim stranicama dokumenta, a na vam a
ostaje elite li te dodatne pogodnosti koristiti ili ne.
Zaglavlje i podnoje izraujemo tako da na izborniku View ukljuimo opciju Header and Footer.
Page setup-layout Header and Footer. Za razliito definiranje zaglavlja i podnoja za prvu u odnosu na
ostale stranice dokumenta, kao i za razliita zaglavlja na parnim odnosno neparnim stranicama
dokumenta
PRIJE UMETANJA MOEMO ODREDITI POZICIJU: LIJEVO, DESNO, CENTAR ILI
RASPOREENO.
Insert Auto Text: moemo ubaciti neke postavke oko teksta
INSERT: PAGE NUMBER
NUMBER PF PAGES
FORMAT PAGE NUMBER
DATE
TIME
PAGE SETUP
SHOW/HIDE DOCUMENT TEXT
SAME AS PREVIOUS
SWITCH BETWEEN HEADER AND FOOTER
13

SHOW PREVIOUS
SHOW NEXT
CLOSE
Ako elimo npr. da u lijevom uglu pie broj stranice, u sredini ime autora, a na desnom rubu ukupan broj
stranica onda emo izmeu njih pritisnuti tipku TAB.
OKVIRI ZA HEADER I FOOTER
Format borders and shading
DODATNA OBJANJENJA:
Umjesto teksta moemo na svaku stranicu ubaciti sliku ili clip art. Ukljuimo Header and Footer i nakon
toga Insert picture s time da se slika moe nalaziti bilo gdje na stranici, a slika e biti na istom mjestu i na
svim ostalim stranicama.
Ako elimo ubaciti tekst na svaku stranicu onda opet prvo ukljuimo Header and Footer i Insert Text box.
Zakljuak: ako elimo ubaciti istu sliku ili tekst istovremeno na sve stranice onda prije samog umetanja
moramo ukljuiti View Header and Footer.
KAKO NAPRAVITI RAZLIITA ZAGLAVLJA ILI PODNOJA ZA SVAKU STRANICU POSEBNO:
Da bi stranici odredili drugaije zaglavlje ili podnoje, morate ui u nju i razbiti vezu prema postojeem
zaglavlju ili podnoju te zatim definirati njihov novi izgled. Insert Break Page Break, Insert Break
Continuous.
Da bi to uinili moramo otvoriti zaglavlje (ili podnoje) i na traci alata za zaglavlje iskljuiti (kliknuti na)
tipku Same as Previous. Zapis Same as Previous s desne strane prozora zaglavlja (podnoja) se gubi.
Tada moemo urediti zaglavlje onako kako elimo i kad zavrimo kliknemo na tipku Close.
To najbolje moete vidjeti kada gledate dvije stranice istovremeno pa vidite da ste selektirali jedno
zaglavlje ili podnoje i ako susjedno (na drugoj stranici) nije selektrirano, znai sve je u redu.
KAKO NAPRAVITI RAZLIITE OKVIRE ZA SVAKU STRANICU POSEBNO:
Da bi stranici odredili drugaije okvire, morate ui u nju i razbiti vezu prema postojeem stranicama te
zatim definirati njihov novi izgled. Insert Break Page Break, Insert Break Continuous.
format borders and shading page border apply to this section
8. Sat: Ponavljanje i utvrivanje gradiva
Ponavljanje i utvrivanje gradiva

14

9. Sat: Tabs, Page Setup


Tabs
Izbornik Format, naredba Tabs (ureivanje tabulatora)
Page Setup
Izbornik File, naredba Page Setup (ureivanje stranice dokumenta)
Tab stop position: moemo upisati vie vrijednosti brojane u cm, izmeu njih mogu biti linije
Upiemo prvu vrijednost, odrediom vrstu linije, SET, drugu vrijednost, vrsta linije, SET, treu vr.... OK
DEFAULT TAB STOPS: duina TAB u cm, koju moemo mijenjati.
Najee se koriste kod ispisa sadraja knjige (one tokice koje idu do broja stranice).
Koritenjem Tabs okvira dijaloga moete definirati sve mogunosti i opcije koje tabulatori posjeduju.
Svaki pojedini tabulator mogue je precizno pozicionirati direktnim upisom vrijednosti njegove pozicije u
okviru definiranih margina, mogue je definirati njegovo poravnanje kao i odabrati jednu od mogunosti
dopunjavanja znakova do dotine pozicije. Koritenjem mia i tipkovnice, mogue je izbrisati sve
postavljene vrijednosti tabulatora, promijeniti inicijalne vrijednosti skoka ili promijeniti vrijednosti
tabulatora koje su ve postavljene.
Kao i u postavljanju korisnikih tabulatora, graninike tabulatora moete miem pomicati po ravnalu ili
ih s njega uklanjati. Osim toga, za premjetanje i brisanje tabulatora moete upotrijebiti naredbu Tabs
koja se nalazi u izborniku Format. Zbog izrazite jednostavnosti preporuam vam uporabu mia za
obavljanje ovih zadaa.
Tabulatori automatski uvlae toku umetanja na odreena mjesta na ravnalu kada pritisnete tipku
Tab. Tabulatore moete postaviti u ravnalu ili povlaenjem, ali upotrebom dijalokog okvira Tabs
tabulatore moete odreivati brojanim vrijednostima, moete postavljati i brisati nekoliko tabulatora
odjednom i postaviti posebne znakove za tabulatorske vodilice.
Dijaloki okvir Tabs:
Unesite brojanu vrijednost poloaja na ravnalu (tab stop position), odaberite tabulatorsko
poravnanje (alignment), odaberite stil vodilice (leader), kliknite za dodavanje tabulatora za popis (set) i
kliknite za postavljanje tabulatora u popis (ok).
Tabulatore moete dodavati, mijenjati ili brisati odreivanjem poloaja ili odabirom opcija u
dijalokom okviru Tabs. Odjednom moete postaviti nekoliko tabulatora.
Za postavljanje vlastitog tabulatora unesite u okvir Tab stop position poloaj na ravnalu (do 1/100
ina) pa kliknite gumb Set. Tabulator e biti unesen u popis Tab stop position. Tako moete tabulatore
dodavati jedan za drugim, sve dok znate poloaje koje elite.
Za brisanje tabulatora odaberite ga u popisu Tab stop position i kliknite gumb Clear. Tabulator nestaje
iz popisa i pojavljuje se u podruju Tab stops to be cleared. Na ovaj nain moete oznaiti i izbrisati
nekoliko tabulatora.
Za brisanje svih vlastitih tabulatora Clear All.
Za mijenjanje vlastitih tabulatora ili dodavanje vodilica odaberite tabulator u popisu Tab stop position
i kliknite na alignment ili leader.
Za mijenjanje razmaka kod inicijalnih tabulatora unesite drugu vrijednost ili upotrijebite gumbe sa
strelicama Default Tab stops.
Tabulatori se pojavljuju u ravnalu. Ako niste zadovoljni s bilo kojim tabulatorom, poravnanjem ili
vodilicom, povucite ga do pravoga mjesta ili ga dvostruko kliknite za otvaranje dijalokog okvira
Tabs.
Postavljanje tabulatora s pomou ravnala
Po osnovnoj postavci, Wordov dokument ima tabulatore na oznakama od pola ina (1,27cm) na
ravnalu. Ti su tabulatori oznaeni sivim oznakama na dnu ravnala. Kada postavite korisniki tabulator,
Word postavlja deblju oznaku.
15

Postoji pet razliitih tabulatorskih poravnanja, a gumb Tab Alignment pokazuje koja je to vrsta
tabulatora. Tabulator Bar umee uspravnu crtu. Ti se tabulatori koriste u pravnim dokumentima,

Za biranje poravnanja za novi tabulator kliknite gumb Tab Alignment na lijevom


kraju ravnala za kruenje kroz razliite tipove tabulatora. Na gumbu e se vidjeti koji ste tabulator
oznaili.

Za postavljanje tabulatora kliknite na ravnalo gdje elite da se pojavi. Word umee


oznaku tabulatora i brie tabulator, po osnovnoj postavci, izmeu vaeg tabulatora i brie tabulator, po
osnovnoj postavci, izmeu vaeg tabulatora i lijeve margine.

Za premjetanje tabulatora pomaknite ga du ravnala.

Za uklanjanje tabulatora povucite njegovu oznaku dolje u dokument i otpustite


tipku mia.
Page setup
Ovaj okvir dijaloga sastoji se od etiri manjih dijelova: Margins, Paper size, Paper source i Layout.
Njegova funkcija je najkrae reeno odreivanje formata stranice i ostalih bagarita stranice (npr. veliina
stranice, udaljenost margina od kraja stranice).
Evo kraih opisa svakoga od njih:
LAYOUT: LINE NUMBERS ubacivanje brojeva linija teksta
Postavljanje margina pomou ravnala
Paper source:
Dobar primjer primjene jest dokument iz kojeg odreene dijelove elite tiskati na normalnom papiru, ali
pojedine dijelove elite tiskati na npr. foliji, prezentacije radi. Dodatna mogunost koja ovdje postoji je
zasebno definiranje spremnika odakle se izvlai prva stranica te spremnika iz kojeg se uzimaju sve ostale.
Primjer koritenja ove opcije moe biti recimo tiskanje memoranduma u nekoliko kopija. Prva stranica,
odnosno izvornik, treba se tiskati na zasebnom predtiskanom memorandum-papiru, na kojem e vam biti
logotip firme u boji, ili neko slino rjeenje za memorandum-papir koje ste unaprijed pripremili, dok
ostale kopije mogu biti na obinom bijelom papiru.

16

DODATNA OBJANJENJA:
Margins
Kartica Margins slui za unos brojanih vrijednosti koje odeuju razmak izmeu vrha stranice i prvog
retka teksta (Top), odnosno izmeu dna stranice i zadnjeg retka (Bottom). Slino vrijedi i za lijevu (Left) i
desnu (Right) stranu teksta. Drugim rijeima, margine predstavljaju razmake izmeu rubova papira i
teksta dokumenta. S obzirom da margine znatno utjeu na izgled i preglednost dokumenta, potrebno je
obratiti posebnu panju pri njihovom podeavanju.
Svakome je poznato da se tekst nekog dokumenta nikad ne ispisuje tako da se popuni itav prostor
papira, od gornjeg do donjeg ili od lijevog do desnog ruba. Uvijek se ostavlja izvjesna koliina praznog
prostora od ruba papira pa do poetka ili kraja teksta. Taj se prazan prostor naziva marginama, dok se
tekst tijela dokumenta ispisuje u sredinji dio papira. Koritenjem naredbe File, Page Setup margine
moemo definirati na milimetar precizno. Ovdje ete moi, osim preciznog postavljanja margina, odrediti
i veliinu prostora za uvezivanje (Gutter), mjesto gdje se poinju pisati zaglavlja (Header) i podnoja
(Footer), definirati ima li va dokument dvostrano tiskane ili sueljene stranice (Mirror Margins) ili se
pak tiska jednostrano. A sve te postavke mogu vrijediti za itav dokument ili za pojedinu sekciju, ovisno o
vaem odabiru. To je, meutim, i maksimalni skup mogunosti, budui da je najmanja jedinica
dokumenta kojoj se mogu postaviti margine upravo sekcija tj. stranica, a ne, recimo, odlomak ili skup
znakova.

Postavljanje margina pomou ravnala


Bri i jednostavniji, ali i neprecizniji nain postavljanja margina jest posluiti se ravnalom. Na ravnalo
smo navikli jo iz formatiranja odlomaka, gdje smo vidjeli na koji se nain pomou ravnala mogu
postaviti uvlake i pozicije tabulatora, kao i vidjeti pozicije inicijalnih tabulatora. Budui da smo prilikom
pisanja teksta koristili normalni pogled, to nam se u tom sluaju prikazivalo vodoravno ravnalo.
Meutim, promijenimo li pogled na Page Layout ili koristimo pogled na dokument prije tiska, Print
Preview, uoit emo da Word moe pokazati i okomito ravnalo. Vodoravno ravnalo, na vrhu iznad prozora
dokumenta, moe se koristiti za postavljanje para lijeve i desne (ili unutarnje i vanjske margine). Okomito
ravnalo, na lijevoj strani prozora dokumenta, moe se koristiti za postavljanje parametara gornje i donje
margine. Ravnala se sastoje iz dviju povrina: sive i bijele. Siva povrina indicira margine, bijela korisni
prostor za upis teksta. Linija gdje se siva i bijela povrina dotiu naziva se graninikom margine, i upravo
se tim graninikom moe, povlaei ga u eljenu stranu, definirati veliina pojedine margine i, shodno
tome i korisnog prostora za upis teksta. Pomou ravnala nije mogue umetnuti bilo kakve prekide sekcija
u dokument. Mijenjamo li margine akcijom na ravnalu, promjena se uvijek tie dokumenta u cjelini ili
sekcije u kojoj tu akciju vrimo. Znai, elimo li razliite margine za razliite dijelove dokumenta,
moramo imati definirane razliite sekcije, a njih moramo kreirati sami.

Paper Size postavljanje veliine i orijentacije papira


Veliina i orijentacija papira mogu se promijeniti za cijeli dokument ili samo za pojedinu sekciju. Dvije
su mogue orijentacije koje moete odabrati: okomita (Portrait) i vodoravna (Landscape). to se veliine
papira tie, preddefiniran je niz razliitih formata koji se mogu nai na tritu, a ukoliko imate specijalne
potrebe ili obrazac koji se ne nalazi meu predloenim veliinama, dozvoljen je tzv. Custom format,
pomou kojega Wordu moete prijaviti njegove tone dimenzije. Nju jo nazivamo korisnika veliina
kod koje moete sami upisati visinu (okvir Height) i irinu papira (okvir Width).
Paper Source odabir spremnika papira pisaa
17

Word e vam ponuditi i opciju za izbor spremnika iz kojeg e pisa uvlaiti papir za ispis. Ponovno,
opcije koje ovdje postavite mogu vrijediti kako za itav dokument, tako i za pojedine sekcije pojedinano.
Ponuene opcije u ova dva popisa ovise iskljuivo o pisau koji ste odabrali prilikom instalacije Worda te
o broju spremnika za papir koje on koristi. Dobar primjer primjene jest dokument iz kojeg odreene
dijelove elite tiskati na normalnom papiru, ali pojedine dijelove elite tiskati na npr. foliji, prezentacije
radi. Dodatna mogunost koja ovdje postoji je zasebno definiranje spremnika odakle se izvlai prva
stranica te spremnika iz kojeg se uzimaju sve ostale. Primjer koritenja ove opcije moe biti recimo
tiskanje memoranduma u nekoliko kopija. Prva stranica, odnosno izvornik, treba se tiskati na zasebnom
predtiskanom memorandum-papiru, na kojem e vam biti logotip firme u boji, ili neko slino rjeenje za
memorandum-papir koje ste unaprijed pripremili, dok ostale kopije mogu biti na obinom bijelom papiru.
Layout formatiranje izgleda sekcije
Neke se opcije formatiranja primjenjuju posebno za sekcije. Radi se o opcijama mjesta poetka sekcije,
njenog okomitog poravnavanja, numeriranja linija i onemoguavanja unoenja fusnota. Odjeljci
dokumenta predstavljaju dijelove dokumenta iji se formati meusobno razlikuju. Word izvorno formatira
dokument kao jedan odjeljak. Vi, meutim, moete dokument podijeliti u vie odjeljaka tj. sekcija od
kojih svaki moete formatirati na drukiji nain. Obino ete sekcije koristiti kada jedan dio dokumenta
elite ispisati u dva stupca na jednoj stranici ili kada elite promijeniti stil brojeva stranica. Ako ste na
odreenom mjestu umetnuli sekcijski prekid odreenog tipa, neete ga moi jednostavno zamijeniti istim
prekidom drugog tipa. Ne postoji mogunost promjene definiranog tipa prekida. Da bi doli do ovog
odaberite Page Setup okvir dijaloga, a zatim Layout karticu.

18

10. Sat: Page Numbers


Page Numbers
Izbornik Insert, naredba Page Numbers (unos i ureivanje brojeva stranica)
Unoenje brojeva stranica u dokumente jedan je od najlakih poslova pri njegovom ureivanju.
Dovoljno je da u izborniku Insert pokrenete naredbu Page Numbers kako bi se na ekranu pojavio okvir za
dijalog Page Numbers. Dugake i glomazne dokumente lake je pregledati i po njima se referencirati ako
su im stranice numerirane. Word e vam omoguiti dva naina umetanja brojeva stranica:
jednostavniji, koritenjem izbornike naredbe Insert, Page Numbers
sloeniji, koritenjem izbornike naredbe View, Header and Footer (kojeg sam ranije opisao), te jo nekih
dodatnih radnji.
Imate li pak neke posebne zahtjeve, pokuajte vidjeti to vam Word nudi u ovom jednostavnijem
nainu umetanja brojeva stranice. Do raznolikih opcija doi ete ako u Page Numbers okviru dijaloga
odaberete Format. Kliknete li na gumb Format, otvara se okvir za dijalog Page Number Format u kojem
moete promijeniti format brojeva stranica.
DODATNA OBJANJENJA:
Izgled brojeva ne mora biti isti za itav tekst. Potrebno je tekst najprije podijeliti na sekcije. To ete
napraviti pomou naredbe Insert Brake, prethodno opisanom. Zatim za svaku sekciju u Formatu izabrati
eljeni izgled numeriranja stranica. Postavite kursor negdje unutar druge sekcije i unesite brojeve stranica.
Kako je Word automatski oznaio i stranice prve sekcije (a to vi niste eljeli), uinite sljedee: otvorite
zaglavlje ili podnoje druge sekcije dokumenta te na toolbaru Header and Footer iskljuite opciju Same as
Previous, a zatim se prebacite u zaglavlje ili podnoje prve sekcije, oznaite kuicu s brojem stranice te je
izbriite. Postavite se unutar tree sekcije i opet unesite brojeve stranice. Ne zaboravite kliknuti u rubriku
Start at "1". Na taj e nain svaka sekcija vaeg dokumenta imati vlastitu numeraciju.

19

11. Sat: Rad s tablicama


Rad s tablicama
Izbornik Table (unos i ureivanje tablica u dokument)
Unos podataka u tablicu
Brisanje redova ili kolona tablice
Osnove ureivanja podataka u tablici
Promjena teksta iz tablice u normalan tekst
tab unutar tablice moemo ubaciti pomou CTRl+tab
Tablica
Ponekad u dokumentu moramo napraviti tablicu. To inimo na slijedei nain. U izborniku Table
odaberemo opciju Insert Table. Otvara nam se prozor u kojem definiramo izgled nae tablice. Odabiremo
koliko kolona (columns) elimo, koliko redaka (rows) elimo i biramo irinu stupaca. AUTO znai da e
podijeliti ukupnu irinu stranice na broj stupaca jednake irine. Moemo unijeti odabranu irinu stupca,
ali moramo paziti da ne preemo rub papira.
Po tablici se moemo kretati pomou kursorskih tipki ili s miem. Po elji moemo umetati i
brisati retke i stupce, definirati karakteristike okvira, sjena unutar svake elije...
Sve opcije vezane uz tablicu definiramo i mijenjamo u izborniku Table.
Auto-format opcija prua nam mogunost odabira ve ureenih tablica. Dakle, selektiramo
tablicu, odaberemo opciju Auto-format, i izaberemo kako elimo da izgleda naa tablica (ne sadraj u njoj
ve samo tablica).
SPLIT TABLE RAZDVAJA TABLICU
MERGE CELLS SPAJA VIE REDOVA ILI STUPACA U JEDNO

20

12. Sat: Ispis dokumenta


Ispis dokumenta
Izbornik File, naredbe Print Preview i Print (priprema teksta za ispis i ispis dokumenta)
Pregled dokumenta prije ispisa (Print Preview)
elimo li vidjeti kako e dokument izgledati, to moemo uiniti na slijedei nain: u izborniku
File odaberemo opciju Print Preview. Na ovaj nain moemo provjeriti da li sve u dokumentu izgleda
onako kako mi to elimo. Opciju Print Preview moemo i pokrenuti sa standardne trake kliknemo li na
ikonu koja pokazuje list papira i povealo na njemu.
AKO PRITISNEMO TJ. ISKLJUIMO TIPKU MAGNIFIER (2. PO REDU IZA PRINTERA)
MOEMO MIJENJATI ILI UPISIVATI TEKST I KORISTITI NEKE STANDARDNE IZBORNIKE.
FULL SCREEN
PRINT OPTIONS BACKGROUND PRINTING Od sada ete moi tijekom rada ispisivati dokumente
REVERSE PRINT ORDER- printanje od zadnje prema prvoj stranici

21

DODATNA OBJANJENJA:
Print Preview
Na vrhu prozora Print Preview prikaza nalazi se traka alata s dugmadima koja vam
uvelike olakavaju pregled dokumenta. I u ovom prikazu imate pristup dugmadima ostalih
naina prikaza, koje se nalaze na lijevoj strani vodoravnog klizaa. Kada kliknete na bilo
koju od ovih ikona, zatvarate prozor Print Preview prikaza i vraate se u dokument u
prikazu kojeg ste odabrali. Kliknite na Close dugme na standardnoj traci alata ili kliknite
na bilo koje dugme ostalih prikaza na desnoj strani vodoravnog klizaa da biste zatvorili
Print Preview prozor. Mnoge od Wordovih naredbi neete moi upotrijebiti tijekom rada u
prikazu Print Preview; radi se o blijedo napisanim naredbama u izbornicima. Takoer
imajte na umu da dok se nalazite u tom prikazu neete moi otvarati datoteke niti prelaziti
s jednog prozora na drugi.
1.10. Print
Iako ispisivanje dokumenta u Wordu moe biti vrlo jednostavno, program vam nudi jo
neke dodatne mogunosti. Zgodno je dokument prethodno pregledati i u tijeku pregleda
eventualno uiniti i neke prepravke. Osim toga, nije uvijek i u svakom sluaju neophodno
ispisati cijeli dokument moda vam treba samo jedna njegova stranica, tablica ili
skriveni tekst. Ispisivanje dokumenta na pisau ne ukljuuje samo odabir komande za
ispisivanje, nego ispisivanje pojedinih stranica i to u vie kopija. U Print kartici postavit
emo parametre pisaa. Word je izvorno podeen za ispisivanje dokumenta u pozadini, to
znai da moete nastaviti raditi na dokumentu odmah nakon to ga poaljete na pisa. Ova
Wordova znaajka e vam utedjeti znaajno vrijeme, pogotovo ako radite s dokumentima
koji sadre puno slika i tablica. Da biste to potvrdili kliknite na izbornik Tools, potom
odaberite Options i karticu Print. Na kartici Print potvrdite opciju Background Printing i
zatim kliknite na gumb OK. Do ove iste kartice Print moete doi i preko izbornika File,
Print i unutar kartice Print kliknite na Options. Otvorit e se nova kartica Print sa vie
opcija izmeu kojih se nalazi i opcija Background Printing. Od sada ete moi tijekom
rada ispisivati dokumente.

22

13. Sat: Rad s listama


Rad s listama

Izbornik Format, naredba Bullets and Numbering (kreiranje i ureivanje lista razliitih tipova)
Rad sa oznaenim, numeriranim i vierazinskim listama
Oznaene i numerirane liste vrlo su est sastojak mnogih dokumenata i koriste se u nizu situacija
prilikom razliitih nabrajanja, popisivanja stavaka ili elemenata, na mjestima gdje elimo posebno
istaknuti pojedinu mogunost iz skupa razliitih mogunosti ili redom pobrojati stavku po stavku.
Bilo da elite pobrojati i izdvojiti zakljuke vaeg dokumenta, ili popisati glavna svojstva
proizvoda koji opisujete ili trite, bilo da opisujete korak po korak to za navedenu situaciju treba
uiniti ili radite kuharicu s popisom potrebnih sastojaka, uvijek postoji prilika za kreiranje
nekakve liste ili popisa, ako vam se ovo drugo ime vie svia.
Numerirana lista ima izuzetno zgodnu osobinu da korektno renumerira svoje lanove, bez obzira
kakve operacije vrili na listi, zadravajui korektan slijedni redoslijed. Pritom moete dodavati bilo koju
stavku liste na bilo koje mjesto, brisati je ili seliti na drugu poziciju unutar liste, a svi e elementi liste
zadrati oznaku pozicije na kojoj se upravo nalaze.
Kombinirane su liste sline oznaenim i numeriranim listama, a osnovna je razlika u tome to se
oznaka ili redni broj elementa liste ispisuje na razliite naine, ovisno o stupnju uvlake pojedinog
odlomka. Zgodna je opcija kombiniranja oznaenih i numerikih elemenata, po emu je lista i dobila
svoje ime.
Kreiranje liste
Selektiramo tekst koji elimo numerirati ili oznaiti, otvorimo izbornik Format i odaberemo
opciju Bullets and Numbering... Otvorit e nam se novi prozor u kojem odabiremo kakve oznake
elimo.
Ukoliko nam se nita od ponuenog ne svia, moemo kliknuti na tipku Customize i odabrati neki drugi
nain oznaavanja.
Vierazinske liste - Outline numbered = selektiramo cijelu listu. U izborniku outline numbered custom
odaberemo eljeni prikaz. Nakon toga u samoj listi selektiramo podrazine i pomaknemo u desno sa
ikonom Increase Indent (traka format s desne strane). Increase Indent ponovimo za sljedeu pod
podrazinu....

23

14. Sat: Ponavljanje i utvrivanje gradiva


Ponavljanje i utvrivanje gradiva
15. Sat: Provjera znanja
Provjera znanja

24