You are on page 1of 19

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Erozijska korozija
Kolegij: Korozija i zatita

Student: Edi-Eduard Bari

Veljaa 2013.

SADRAJ
POPIS SLIKA...............................................................................................................................
POPIS TABLICA..........................................................................................................................
1.

2.

3.

UVOD.................................................................................................................................1
1.1.

Podjela korozije prema nainu otkrivanja....................................................................2

1.2.

Trokovi uzrokovani korozijom...................................................................................3

EROZIJA............................................................................................................................4
2.1.

Erozija krutim esticama..............................................................................................4

2.2.

Erozija kapljevinom.....................................................................................................5

2.3.

Kavitacijska erozija......................................................................................................5

EROZIJSKA KOROZIJA...................................................................................................6
3.1.

Utjecaj brzine kretanja fluida na erozijsku koroziju....................................................8

3.2.

Udarna korozija (impingement corrosion)...................................................................9

3.3.

Metode spreavanja erozijske korozije......................................................................10

4.

LITERATURNI PREGLED..............................................................................................12

5.

ZAKLJUAK...................................................................................................................13

6.

LITERATURA..................................................................................................................14

POPIS SLIKA

Slika 1. Razliiti oblici korozije i naini otkrivanja


Slika 2. Trokovi uzrokovani korozijom u amerikom gospodarstvu 2002.
Slika 3. Shema procesa erozije esticama
Slika 4. Shematski prikaz erozije kapljevinom
Slika 5. Shematski prikaz kavitacijske erozije
Slika 6. Bakrena cijev oteena erozijskom korozijom
Slika 7. Impingement oteenje na koljenu kondenzatora pare
Slika 8. Primjer konstrukcijskih rjeenja

POPIS TABLICA

Tablica 1. Utjecaj brzine kretanja morske vode na oteivanje metala

1. UVOD

Materijalni proizvodi ljudskog drutva izloeni su razliitim kemijskim, fizikalnim i


biolokim utjecajima koji mogu tetno djelovati na te proizvode smanjujui njihovu uporabnu
vrijednost. Konana posljedica tog djelovanja obino je neupotrebljivost proizvoda nakon
odreenog vijeka trajanja. Takva neupotrebljivost vrlo je tetna ako do nje doe prije
tehnikog zastarijevanja, to je est sluaj [1]. Korozija smanjuje masu i uporabnu vrijednost
materijala u obliku sirovine, poluproizvoda i proizvoda. Ona skrauje vijek trajanja
industrijske i druge opreme te razliitih proizvoda, poskupljuje odravanje, uzrokuje zastoje u
radu, havarije i nesree, smanjuje proizvodne kapacitete korodirane i s njom povezane
opreme, pogorava kvalitetu proizvoda itd. Zbog toga nastaju veliki gubici. Oni mogu biti
izravni, izazvani veim trokovima zbog ranije zamjene korodirane opreme, te zbog
odravanja i provoenja zatite, ili neizravni, povezani sa smanjenjem vrijednosti
proizvodnje, a time i s manjim prihodima
ovjeanstvo se oduvijek nastojalo oduprijeti oteivanju konstrukcijskih materijala, radi toga
su razvijene mnoge tehnologije zatite.
Tehnologije zatite imaju dva aspekta:

teorijski aspekt (bavi se procesima oteivanja )


praktini (bavi se metodama zatite)

Kod metalnih konstrukcija proces korozije prema mehanizmu djelovanja je kemijski ili
elektrokemijski. Elektrokemijski proces ukljuuje prijelaz elektrona iz jedne kemijske vrste u
drugu. Atomi metala gube ili predaju elektrone kroz reakciju oksidacije koja se odvija na
anodi ili reakciju redukcije, koja se odvija na katodi. Za odvijanje ove vrste korozije nuno je
postojanje elektrolita (vodljive kapljevine ili vlani plinovi).
Kod korozije kemijskom reakcijom nema transfera elektrona, to znai da se ona odvija u
nevodljivom mediju, neelektrolitu.

1.1.

Podjela korozije prema nainu otkrivanja

U veini sluajeva za odreivanje vrste korozije dovoljan je samo vizualni pregled ili
uporaba poveala. A saznanje o vrsti korozije uvelike pomae u spreavanju i zatiti
od korozije.
Korozija se openito moe podijeliti u 3 glavne kategorije, dok korozija nastala aktivnostima
mikroorganizama moe biti etvrta grupa. Prva grupa spada u onu koja se jednostavno moe
prepoznati vizualnim pregledom, a ukljuuje ravnomjernu koroziju, lokalnu koroziju i
galvansku koroziju. Druga grupa ukljuuje korozije koje zahtijevaju detaljnije ispitivanje pa
tu spadaju: erozijska korozija, kavitacijska korozija, korozija nastala usred trenja (ove tri se
klasificiraju kao brzinske korozije), integranularna korozija i selektivna korozija, dok u treu
grupu spadaju one korozije koje se mogu potvrditi samo koritenjem mikroskopa u to
spadaju pukotinska i visokotemperaturna korozija. Uz ove tri ope grupe, postoji jo jedna
vrsta, a to je korozija uzrokovana ionima vodika [2].
Na slici 1. su prikazane neke vrste korozije i na koji nain se prepoznaju.

Slika 1. Razliiti oblici korozije i naini otkrivanja [2]

1.2.

Trokovi uzrokovani korozijom

Godinji troak u svijetu uzrokovan korozijskim oteenjima prema podacima iz 2010. iznosi
oko 1 800 milijardi amerikih dolara, to odgovara vrijednosti veoj od 3% svjetskog BDP-a.
Taj iznos se odnosi samo na materijale, opremu i usluge koje se koriste kod popravaka,
odravanja i zamjene istroenih dijelova. Oneienje okolia, nekontrolirani gubitak resursa,
smanjenje produktivnosti, te ozlijede uzrokovane korozijom, ovdje nisu uraunate.
Meunarodna organizacija NACE International 2002. objavila je istraivanje o trokovima
uzrokovanima korozijom u amerikom gospodarstvu, kojeg su podijelili u 5 razliitih cjelina.
Iznos koji su dobili iznosi 137,9 milijardi amerikih dolara. Na slici 2. prikazan je tortni
grafikon sa podjelom amerikog gospodarstva i iznosima koji se godinje troe zbog korozije
[3].

Slika 2. Trokovi uzrokovani korozijom u amerikom gospodarstvu 2002. [3]


Strunjaci, koji se bave korozijom, ustanovili su da bi se trokovi, uzrokovani korozijom,
mogli smanjiti za 20-25% kada bi se primjenjivale trenutno poznate zatite protiv korozije.
Naalost, industrijski sektori i vlade, ne pridaju dovoljno panje tom problemu, osim u
visokorizinim podrujima kao to su zrakoplovstvo i cjevovodi [4].

2. EROZIJA

Erozija je vrsta troenja koja nastaje uslijed djelovanja djelia fluida (sa ili bez krutih estica,
noenih fluidom) koji velikim brzinama udaraju o povrinu tijela. Jaina erozije najveim
dijelom ovisi o brzini i kutu udara estica, te njihovoj tvrdoi. Postoje dva osnovna oblika
erozije:
a) Erozija tupoga kuta- gdje se veina energije troi na deformaciju povrine.
b) Erozija otroga kuta- proces koji je slii abraziji i rezanju. Kako bi se smanjila stopa
troenja, potrebna je velika tvrdoa same povrine.
Meki materijali su skloniji troenju uslijed erozije. Erozija ima i korisne aplikacije, kao npr,
kod pjeskarenja ili erozivnog buenja tvrdih materijala [5].

2.1.

Erozija krutim esticama

Erozija esticama je gubitak materijala s povrine krutog tijela zbog relativnog strujanja fluida
u kojem se nalaze krute estice.
Kod erozije esticama dominantni oblik troenja je abrazija, a znaajnu ulogu u samom
mehanizmu troenja igra i umor povrine. estice iz plinovitog ili tekueg fluida mogu na
povrinu djelovati klizno ili udarno, ovisno o parametrima relativnog gibanja i kontakta,
naroito brzine gibanja estica i kuta sudara s troenom povrinom.[5]

(3) fluid; (a) kruta estica; (1) funkcionalni dio


Slika 2. Shema procesa erozije esticama [5]

2.2.

Erozija kapljevinom

Erozija kapljevinom je troenje izazvano strujanjem kapljevine ili plina s kapljicama.


Situacija je slina kao kod erozije esticama ali bez krute faze. Zato je iskljuen abrazijski
mehanizam troenja, a ostaje umor povrine kao najopasniji mehanizam troenja. On postaje
problem tek kod brzine sudara iznad 100 m/s. Takoer, ukoliko se radi o agresivnom mediju,
prijeti opasnost i od intenzivne tribokorozije. Shema procesa erozije esticama prikazana je na
slici 3 [5].

(3) kapljice; (1) funkcionalni dio


Slika 3. Shematski prikaz erozije kapljevinom [5]

2.3.

Kavitacijska erozija

Kavitacijska erozija je troenje krutog tijela pri strujanju kapljevina u kavitacijskom reimu tj.
uz nastajanje i naglo implodiranje mjehuria pare to izaziva visoke lokalne udarne tlakove ili
temperature [5],

(3) fluid; (1) funkcionalni dio


Slika 4.Shematski prikaz kavitacijske erozije [5]

3. EROZIJSKA KOROZIJA

Erozijska korozija je primjer simultanog djelovanja fizikalnog (erozija) i kemijskog (korozija)


oteivanja materijala pri visokim brzinama strujanja fluida. Korozija je proces razgradnje
materijala koji nastaje zbog kemijskih ili elektrokemijskih djelovanja, dok je erozija
mehaniko troenje materijala, a definira se kao progresivan gubitak materijala s povrine
konstrukcije zbog mehanikog meudjelovanja povrine i medija. Spoj ova dva procesa je
erozijska korozija.
Erozija skida zatitne slojeve s povrine materijala u obliku otopljenih iona ili dimenzijski
stabilnih korozijskih produkata i onemoguuje njihovo zatitno djelovanje pri emu dolazi do
izlaganja povrine materijala korozivnom djelovanju medija. Istodobno, korozija poveava
hrapavost povrine metala i tvrdi kompaktni metal obino pretvara u meki rahli korozijski
produkt, to dodatno ubrzava eroziju. Metali koji stvaraju relativno debele slojeve zatitnih
korozijskih produkata (poput ugljinog elika) podloniji su erozijskoj koroziji od
konvencionalnih pasivnih metala (poput nehrajueg elika i titana) jer je sloj oksida
nehrajuih metala tanji i mnogo bolje prianja na povrinu. Meki metali poput bakra i nekih
bakrenih legura jako su podloni eroziji (slika 2.).

Slika 5. Bakrena cijev oteena erozijskom korozijom [4]


Prisutnost krutih estica (npr. pijesak) ili mjehuria plina u mediju dodatno poveava rizk od
erozijsko korozijskog oteivanja. Rizik od erozijske korozije poveava i prisutnost zavara,
koljena ili drugih aplikacija koje poveavaju tubulencije.
Ovisno o vrsti metala, svojstvima erozivnih estica (oblik, teina, tvrdoa, gustoa rasprenih
estica), brzini i agresivnosti medija te pojavi turbulencije (lokalnog ubrzavanja strujanja
medija) erozijska korozija manifestira se u obliku konjskog kopita, ugriza, brazdi ili
udubljenja nakon naslaga ili rupica. Svi oblici oteivanja povrine uvijek su orijentirani u
smjeru protoka [6].
Podruja podlona erozijskoj koroziji su koljena, T-koljena, ulazni dijelovi cijevi izmjenjivaa
topline, pumpe i ventili kao i podruja nizvodno od naglih promjena promjera, korijena
zavara, krajeva umetnutih cijevi i lokalnih naslaga, dok preostali dio postrojenja, opreme i sl.
uglavnom nije zahvaen korozijom.
Povijesno gledano problem erozijske korozije prvi puta se uoio kod kondenzatora u ratnim
brodovima. Kondenzatori su bili napravljeni od legure bakra slijedeeg sastava 70% Cu, 29%
Zn, 1% Sn.

3.1.

Utjecaj brzine kretanja fluida na erozijsku koroziju

Brzina kretanja fluida igra veliku ulogu kod erozijske korozije. Utjecaj brzine kretanja fluida
blago raste do kritine brzine, nakon to se dostigne kritina brzina, oteenja postanu velika.
Tablica 1., Prikazuje utjecaj brzine kretanja morske vode na razliitim metalima i legurama.
Podatci pokazuju da utjecaj brzine moe bit nikakav ili velik, ovisno o vrsti materijala.
Tablica 1. Utjecaj brzine kretanja morske vode na oteivanje metala [7]

Korozija metala u morskoj vodi pri raznim brzinama


kretanja
Brzine kretanja
Materijal

0,31 m/s

1,22 m/s

8,23 m/s

Brzina korozije u g/ m2 dan

Ugljini elik

3,4

7,2

25

Nehrajui elik

0,1

0,1

Bakrene legure

0,1-0,7

0,1-0,2

17-34

Lijevani eljezo

4,5

27

Titan

Vee brzine kretanja fluida u nekim sluajevima onemoguuju taloenje mulja i drugih
neistoa, na taj nain spreavaju pojavu ope korozije, korozije metala u procjepu ili pitinga.
S druge strane, estice koje se nalaze u fluidu mogu djelovati poput abraziva i razarati zatitni
film na povrini metala. U nekim sluajevima pri veim brzinama strujanja fluida koji sadre
inhibitore, manja je korozija metala. Smanjenje brzine korozije objanjava se dovoenjem
vee koliine inhibitora do povrine metala [7].

3.2.

Udarna korozija

Udarna korozija (eng. impingement corrosion) je poseban oblik erozijske korozije. Ona
nastaje udarom kapljica vode iz agresivnog medija (mokra para, dvofazni medij) na materijal,
na mjestima gdje dolazi do promjene smjera strujanja, a uzrokuje lokalno jaku koroziju u
obliku rupiaste korozije. Na slici 6. vidi se oteenje koljena kondenzatora do kojeg je dolo
kada su kapljice vode mnogo gue od medija (dvofaznog) pri skretanju zbog inercije
produivale svoju putanju ravno, te udarale u stjenku i erodirale ju. Impingement mogu
izazvati i plinski mjehurii u kapljevini. Kontinuirano djelovanje (udari) takvog medija na
materijal konstrukcije rezultira umorom povrine pri emu na povrini ili ispod nje nastaju
pukotine koje se postupno ire, te razaraju materijal [6].

Slika 6. Impingement oteenje na koljenu kondenzatora pare [7]

3.3.

Metode spreavanja erozijske korozije

Erozijska korozija je veoma sloen oblik oteivanja povrine metala. Osim o kemijskim
imbenicima ona ovisi i o konstrukcijskim rjeenjima. Neki od naina spreavanja erozijske
korozije su:

Odabir materijala koji je visoke korozijske, te erozijske postojanosti. Svojstva


materijala ovisit e o mediju s kojim e biti u dodiru, pa se u skladu s tim odabire
konstrukcijski materijal.

Prilikom konstruiranja mogu se primjeniti odreena konstrukcijska rjeenja koja e


umanjiti mogunost pojave erozijske korozije. Primjena koljena sa blaim radijusom
zakrivljenja, blaa suavanja ili proirenja cjevovoda, uklanjanje lokalnih prepreka
strujanju, uklanjanje eventualnih nepravilnosti pri montai, postavljanje umetaka od
kvalitetnijih materijala na kritine lokacije u sustavu (mjesta promjene toka strujanja) i
sl., su neka od tih rjeenja (Slika 7.).

Slika 7. Primjer konstrukcijskih rjeenja [7]

Kao i kod ostalih vrsta korozije i ovdje se moe utjecati na medij koji izaziva erozijsku
koroziju. Filtracijom medija mogue je smanjiti korozijsku i erodivnu agresivnost
medija, jer se na taj nain odvajaju rasprene tvrde estice. Smanjenjem sadraja
klorida, umanjuje se mogunost porasta kiselosti medija, pa se i tako usporava
korozijsko razaranje.Poeljno je i smanjiti

koliinu otopljenog kisika koji je jak

depolarizator u korozijskom lanku. Dodavanje inhibitora korozije je takoer nain


kojim se utjee na medij. Supstance organskog ili anorganskog porijekla dodane u
medij smanjuju brzinu korozije do tehnoloki prihvatljivih vrijednosti.

Zbog erozijskog djelovanja, mehanikog oteivanja povrine, nanoenje prevlaka


visokih tvrdoa, te otpornosti na eroziju i abraziju je dobar nain zatite materijala od
erozijske korozije [7].

4. LITERATURNI PREGLED

Juraga I., i autori su u svom radu Erozijska korozija i metode spreavanja obradili erozijsku
koroziju. Erozijska korozija definirana je kao istodobno djelovanje kemijskog (korozije) i
fizikalnog (erozije) oteivanja materijala, a esta je u sustavima za prijenos korozivnih
tekuina. U tom radu su opisani postupci kojima se moe smanjiti utjecaj erozijske korozije
na materijal ili u potpunosti sprijeiti. [6]
Stephen D. Cramer i Bernard S. Covino, Jr. , u dijelu o erozijskoj koroziji zakljuuju kako se
veina korozijskih procesa odvija u okoliu koji se giba. Gibanje okolia moe poveati ili
smanjiti stupanj korozije.[7]
W. M. M. Huijbregts opisuje istraivanje otpornosti elika na erozijsku koroziju pod
utjecajem mokre pare, te utjecaj kemijskog sastava elika na erozijsku koroziju. Autor je
zakljuio kako minimalne koliine kroma, bakra i molibdena u eliku poveavaju otpornost
prema erozijskoj koroziji. Otpornost elika prema ovoj vrsti korozijskog oteivanja ovisi i o
sadraju eljeza u mokroj pari. Sadraj eljeza mora se svesti na minimalne koliine, kako bi
se smanjila mogunost pojave ovog oblika korozije [8].

5. ZAKLJUAK

Kada postoji kretanje korozivne tekuine u odnosu na korodirajui metal koji je uronjen u
nju, povrina tog materijala je u mnogim sluajevima izloena oteivanju to dovodi do
poveane korozije, koja se u tom sluaju naziva erozijska korozija.
Erozijska korozija jo uvijek nije dovoljno istraena. Problemi nastali erozijskom korozijom
su veoma sloeni, kao i sam oblik korozije. Kako bi stekli potrebno znanje o njoj nuno je
poznavanje kemijskih, fizikalnih i biolokih imbenika koji utjeu na proces. Erozijsku
koroziju je najbolje sprijeiti, jer kad se jednom pojavi, moe doi do raznih gubitaka, kao to
su eksplozije plinovoda, oneienje okolia naftom ili trokovi nastali istjecanjem vode iz
vodovodnih mrea.

6. LITERATURA

[1] I. Esih, Z. Dugi: Tehnologija zatite od korozije, kolska knjiga, Zagreb, 1990.
[2] P. Roberge: Handbook of Corrosion Engineering , The McGraw-Hill Companies, 2000.
[3] http://www.nace.org/uploadedFiles/Publications/ccsupp.pdf (dostupno 18.02.2013.)
[4] http://www.corrosion.org/ (dostupno 25.01.2013.)
[5] K. Grilec, V. Ivui: Tribologija, autorizirana predavanja, FSB, Zagreb, 2011.
[6] I. Juraga, V. Alar, I. Stojanovi, V. imunovi: Erozijska korozija i metode spreavanja,
2007.
[7] S. D. Cramer i B. S. Covino, Jr.: Corrosion: Fundamentals, Testing and Protection, ASM
Handbook, Vol. 13A, 2003.
[8] W.M.M. Huijbregts: Erosion-corrosion of carbon steel in wet steam, Materials Performance,
vol. X, 1984.