You are on page 1of 36

Ispitivanje opruga i amortizera

Ispitivanje
opruga i
amortizera

Sudent:
Nermina
Hodi

Mentor:
1doc. dr. Samir
Leme

Ispitivanje opruga i amortizera

Contents
1

Uvod................................................................................................................. 2

Opruge ovjesa tokova..................................................................................... 3

2.1

Zadaa opruga........................................................................................... 3

2.2

Djelovanje opruga (oscilacije)....................................................................4

2.4

Vrste opruga.............................................................................................. 9

2.4.1

eline opruge.................................................................................... 9

2.4.3

Gumene opruge................................................................................. 16

2.4.4

Plinske opruge...................................................................................17

2.5

Regulacija visine karoserije......................................................................19

2.6

Aktivno stabiliziranje vozila (AFS1)...........................................................19

Amortizeri...................................................................................................... 21
3.1

Dvocijevni uljni amortizer........................................................................21

3.2

Jednocijevni plinski amortizer..................................................................22

3.3

Dvocijevni plinski amortizer.....................................................................23

3.4

Amortizeri u sklopu ostalih dijelova.........................................................24

3.4.1

Oprune noge.................................................................................... 24

3.4.2

Amortizer s regulatorom razine.........................................................24

3.5

Radioniki radovi..................................................................................... 27

3.5.1

Kvarovi i opravke amortizera.............................................................27

3.5.2

Provjera amortizera...........................................................................28

Zakljuak........................................................................................................ 30

Ispitivanje opruga i amortizera

Ispitivanje opruga i amortizera

ISPITIVANJE OPRUGA I AMORTIZERA


Nermina Hodi

Rezime: U ovom seminarskom radu bit e objanjene uloga, rad i ispitivanje


amortizera i opruga u motornim vozilima. Zadaa opruga u ovjesu vozila je
ublaavanje udaraca koji se prenose sa tokova na nadgradnju, dok je zadatak amortizera
priguivanje vibracija opruga, tj. ne dopustiti tokovima odvajanje od podloge. Amortizeri i
opruge , zajedno sa stabilizatorima, gumenim graninicima i gumama ine elastinu vezu,

Uvod

Motorna vozila se kreu po veoma razliitim podlogama, od gotovo idelno ravnih betonskih ili
asfaltnih puteva do bezpua po kojima se ponekad kreu terenska vozila. Kretanje vozila u bilo
kojim uslovima bez elastine veze bilo bi nezamislivo ve pri malim brzinama, a da se i ne govori o
brzinama savremenih motornih vozila.
Uloga elastine veze je sloena i mogla bi se svesti na slijedee:
- da ublai tetno djelovanje udara nastalih usljed neravnina podloge, te da te udare prevodi u
blaga klaenja bezopasna po ovjeka i stabilnost vonje;
- da omogui brzo priguenje klaenja vozila;
- udari i njegovo priguenje ne smiju imati tetan uticaj na upravljaki mehanizam i sigurnost
vonje.
Vozilo se na elastinoj vezi klati i to prvenstveno pod uticajem udara sa podloge 8neravnina
podloge), a zatim pri naglom koenju, ubrzavanju u krivini itd. Klaenje vozila, a naroito udari
utiu da vonja bude neudobna, da se teret trese i premjesta uz mogunost oteenja, a remeti se i
stabilnost vozila. Posebno negativan uticah klaenje vozila ima na ovjeka, jer ga zamara, utie na
nervni sistem, a odreeni udari sa podloge mogu dovesti i do oteenja pojedinih odrgana.
Elastina veza se obino sastoji od elastinih elemenata amortizeragumenih graninika, stabilizaora i guma.

oprga, zatim priguivaa

Ispitivanje opruga i amortizera

Opruge ovjesa tokova

2.1.1.1 Zadaa opruga


Zadaa opruga u ovjesu vozila je ublaavanje udaraca koji se prenose sa tokova na nadgradnju.
Energija udaraca pretvara se u energiju njihanja i toplotu. Osim rotacije, tokovi vozila zbog
neravnina podloge dobijaju i translatorno gibanje u ravni okomitoj na podlogu. to je vonja bra,
to se ta gibanja odvijaju u kraem vremenu, pa nastaju ubrzanja znatno vea od g. Zbog toga nastaju
velike udarne sile koje su tim vee sto je vea masa u gibanju (F = m a ) [N].
Opruno djelovanje i priguivanje vibracija mjerodavno je za:
-

udobnost vonje oscilacije karoserije ublaavaju za putnike neugodne i za zdravlje


opasne udarce, te tite osjetljiv teret i dijelove samog vozila. Na udobnost utjeu masa
vozila i karakteristike opruga;
sigurnost u vonji pri velikim neravninama podloge moe se izgubiti kontakt s
podlogom; tokovi u zraku ne mogu prenijeti sile na podlogu (poprene i pogonske sile,
sile koenja). Da tokovi ne gube kontakt s podlogom zasluni su amortizeri i
stabilizatori
ponaanje u zavoju s poveanjem brzine vozila u zavoju , zbog slabijeg prijanjanja
unutarnjeg toka na podlogu, smanjuju se poprene sile voenja. Uzajamnim
djelovanjem opruga, stabilizatora i amortizera, mora se osigurati neprekinut dodir toka
s podlogom.

Opruge u sistemu ovjesa ugrauju se izmeu vodilica i karoserije. Pneumatici takoe spadaju u
sistem opruga i djeluju povoljno na stabilnost vozila. Sjedita daju dodatnu udobnost, odnosno
opruno djelovanje, ali samo putnicima vozila, (sl.1.).
Slika 1. Opruno djelovanje osobnog vozila [1]

2.2
Dj

elovanje opruga (oscilacije)


5

Ispitivanje opruga i amortizera

Do oscilacija moe doi u tijelima i sistemima koji imaju elastina i inercijska svojstva. Svaki
elastini sistem e vibrirati ako se pomakne iz ravnotenog poloaja. Kada na sistem ne djeluju
spoljanje sile, takve vibracije nazivamo vlastitim vibracijama sistema ( nazivaju se jo i slobodne
ili prirodne).
Masa vozila i opruge daju sistemu odreenu vlastitu frekvenciju oscilacija (iskazana je kao
oscilacijski broj karoserije, OBK). Mali uticaj na frekvenciju oscilacija ima i priguenje. Otkloni
vlastitih vibracija zbog priguenja su sve manji, pa takve vibracije nazivamo i priguenim
vibracijama, (sl.2.).

Slika 2. Slobodne , vibracije s priguenjem [1]

Kod prisilnih vibracija periodina poremeajna sila stalno djeluje na elastini sistem. Frekvencija
takvih vibracija jednaka je frekvenciji poremeajne sile. Poremeajne sile kod vozila su udarne sile
koje se prenose sa tokova na karoseriju, a osim njih tu su i ostale sile: pogonske, koione,
centrifugalne, bone, aerodinamine. Kretanja i vibracije vozila pojavljuju se u smijeru tri osi
koordinatnog sistema (sl.3.).

Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 3. Stepeni slobode vozila [1]


Kada toak pree preko neravnine pone oscilirati. Kretanjem prema gore pritie oprugu: stvorena
sila u pruzi ubrzava karoseriju u istom smijeru, istovremeno usporavajui toak. U trenutku
izjednaavanja sila opruge i inercije, toak zastane (dostigao je mrtvu taku) i potom se poinje
vraati. Sila u opruzi (akumulirana energija kretanja toka) gura toak i ubrzava ga prema podlozi.
Opruga se rastee i usporava toak kao i karoseriju koja se kree prema gore. Taj se proces ponavlja
sve dok se sva energija kretanja ne pretvori u toplotu trenjem u oprugama, amortizeru i otporu
zraka, (sl.2.).
Pomak kojeg oscilirajua masa pree od jedne do druge mrtve take nazivamo amplitudom.
Rezonancija, (sl.4.)

Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 4. Prisilne vibracije, rezonancija[1]

Vibracije koje potiu od periodikih sila (prisilne vibracije esto su vrlo opasne, jer i male
poremeajne sile mogu se poklopiti sa vlastitim vibracijama sistema: dovoljni su i slabi udarci da
otkloni postanu sve vei i vei. Velike amplitude oscilacija mogu izazvati lomove dijelova.
Rezonancija pri vibriranju je podudaranje frekvencije impulsa poremeajnih sila sa frekvencijom
vlastitih vibracija sistema koji prisilno vibrira. Pri pojavi rezonancije amplitude vibracija postale bi
neizmjerno velike da nema priguenja. Unato priguenju, zbog pojave jakih dinamikih
naprezanja, ako i ne doe do loma, dijelovi se stalno napreu tako da dolazi do zamora materijala.
Oscilacije karoserije mogu se poveati, ako poremeajne sile (npr. Udarci tokova) deluju u ritmu
koji se poklapa sa vlastitom frekvencijom oscilacija karoserije. Ako poremeajne sile ne djeluju u
taktu vlastitih vibracija, ili ako nisu u smijeru njihanja, ne moe doi do rezonancije.
Frekvencija je broj oscilacija u sekundi, mjerna jedinia je Hertz (1 Hz = 1 s-1).
Karakteristika opruge
Karakteristika opruge je kriva koja prikazuje meusobnu ovisnost njenog optereenja i deformacije.
Optereenje opruge mjeri se silom F, a deformacija progibom x (ili momentom M i uglom uvijanja
), pa je karakteristika opruge ili krutost opruge c:
c=

F
[ N /m]
x

Opruge

(1)

Karakteristika opruge c
Krutost opruge je
konstantna, (sl. 5.)

Linearne
Progresivne

Krutost opruge raste s


optereenjem, (sl. 6.)

Degresivne

Krutost opruge opada s


optereenjem

Nelinearne

Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 5. Linearna karakteristika opruga [1]

Slika 6. Progresivna karakteristika opruge[1]

Opruge dijelimo na mehke i tvrde. Progresivne opruge porastom optereenja postaju sve tvre.

Ispitivanje opruga i amortizera

Ovjeene i neovjeene mase


Vozilo moemo posmatrati kao sistem kojeg ine ovjeene (karoserija i teret) i neovjeene mase
(tokovi, konice, dijelovi ovjesa). Ovjeene i neovjeene mase povezane su oprugama i
amortizerima. Za udobnost vonje poeljno je da omjer izmeu ovjeenih i neovjeenih masa bude
to vei: neovjeene mase moraju biti to manje (povoljno je imati naplatke iz lahkih legura i
konice dalje od tokova). Kako su ove mase povezane oprugama, meusobno djeluju jedna na
drugu i osciliraju razliitim frekvencijama, (sl.7.).

Slika 7. Gibanje masa poslije prelaza neravnine [1]

Ugradnjom amortizera smanjuju se amplitude, a oscilacje se bre priguuju. Frekvencija oscilacija


se ne mijenja priguivanjem.

Oscilacijski broj karoserije (OBK)


OBK se moe odrediti dovoenjem vozila, prednjeg ili stranjeg dijela, u oscilacijsko gibanje.
Jedan puni titraj je hod karoserije prema gore i dole. Broj titraja u minuti daje oscilacijski broj
karoserije. Amortizeri nemaju uticaj na OBK, ve samo na amplitudu titranja. Nasuprot tome, masa
vozila ima veliku ulogu: to je vozilo ili teret ve mase to je OBK manji.
Mehki ovjes 60 titraja u minuti i manje mogu dovesti do munine (slino morskoj bolesti). Ovo s
moe uvesti ugradnjom tvrih opruga.
Tvrdi ovjes 90 i vie titraja u minuti oteuju kimu. Tvrdi ovjes esto se ugrauje zbog potrebe
prenoenja veih tereta, ali prazno vozilo tada nije dovoljno udobno.

2.3
10

Ispitivanje opruga i amortizera

2.4 Vrste opruga


2.4.1

eline opruge

Najvei broj vozila posjeduje eline opruge, a to su:


-

lisnate
torzijske ravne,
torzijske zavojne,
stabilizatori.

Opruno djelovanje temelji se na elastinoj deformaciji elika (koriste se Cr-V elici za opruge) pri
optereenju unutar granica rastezljivosti.

2.4.1.1 Lisnate opruge (gibnjevi)


Najdue primjenjivan tip opruga, danas se ugrauju prije svega na vozila sa zavisnim ovjesom.
Rijetko se koriste u osobnim vozilima. Nasuprot tome, u teretnim vozilima to je naee ugraivana
vrsta opruga. Osnovna prednost lisnatih opruga je to objedinjuju ulogu opruga, vodilica i
amortizera. Ostala konstrukcijska rijeenja nisu u mogunosti istovremeno ostvariti te zadae.
Ove opruge se sastoje od nekoliko elinih "pera" ili "listova" stisnutih
z a j e d n o . Okruglim se zavrecima lisnata opruga privruje na karoseriju
automobila, dok je na njenom sredinjem dijelu postavljen kota . Lisnate o p r u g e s e
u g r a u j u n a s t r a n j i m k o t a i m a , n o d a n a s i h s v e v i e z a m j e n j u j u spiralne
opruge koje su manjih dimenzija te imaju bolja mehanika svojstva.

Slika 8. lisnata opruga [2]

11

Ispitivanje opruga i amortizera

2.4.1.2 Sloene lisnate opruge


Ove opruge imaju iroku primjenu. Pogodne su za velika optereenja, kod drumskih i inskih vozila
i openito kod transportnih sredstava, presa itd.

Slika 9. Sloena lisnata opruga [2]

Opruge za vozila, sastavljene su od specijalnog utorenog pernog elika, oslanjaju se u stredini, gdje
je navuena spona u vruem stanju, a na slobodnim krajevima djeluje sila. Oznaimo li sa n ukupan
broj lamela sloene lisnate opruge, njena bi cijela irina bila nb kada bi se sastojala samo od jedne
lamele.
Prema tome vrijedi
M s=F l=

n b h 2
s ,doz
6

odavde je doputeno optereenje opruge:

12

(2)

Ispitivanje opruga i amortizera

n b h2 s ,doz
F=

6 l

(3)

Nedostatak lisnatih opruga je potreba za redovnim odravanjem, velika teina i dimenzije.

2.4.1.3 Kvarovi , kontrola i opravka lisnatih opruga


Kod lisnatih opruga vrimo ispitivanje na slijedee kvarove:
-

pucanje elinih listova koje nastaje od preoptereenja vozila i nepaljivog rukovanja


rukovanja vozilom po neravnim putevima;
troenje ahura i osovinice uica koje nastaje kao posljedica due upotrebe, a naroito
zbog loeg podmazivanja;
slabljenje elastinosti, nastaje kao posljedica preoptereenja vozila i kao normalna
pojava nakon due upotrebe vozila;
popsutile su stege gibnja ili vjealice.

Svi navedeni kvarovi na lisnatim oprugama mogu se utvrditi pregledom opruge na vozilu.
Meutim , za opravku, zamjenu ahur, listova , vraanje gibnja na propisnu duinu potrebno je
skinuti oprugu sa vozila.
Skidanje gibnja vri se kada je vozilo podignuto. Ako je zazor i troenje ahure u uicama veliko,
vri se zamjena ahure. Istroene ahure u uicama gibnja izbijaju se ili ispresuju, a u uice se utisnu
ahure koje je potrebno na propisnu mjeru dotjerati razvrtanjem prema osovinici. Ovalna osovinica
se moe predhodno dotjerati bruenjem, a nakon toga na mjeru razvrtati ahura, ostavljajui
potreban zazor za podmazivanje. Danas se obino vri zamjena komplet ahure i osovinice, jer se
kroz osovinicu vri podmazivanje ovog sklopa.
Puknuti elini list potrebno je zamijeniti novim, od odgovarajueg materijala i odgovarajuih
dimenzija, uz predhodno dotjerivanje na odgovarajuu duinu i veliinu luka.
Kontrla elastinosti gibnja vri se nakon to se gibanj skine, a zatim se izmjere duina izmeu osa
ahura uica i visina ose uica od sredine gibnja. Ako je duina vea od dozvoljene, a visina manja,
gibanj je istegnut , tj. oslabljenog napona. Takav gibanj je potrebno rastaviti i sve listove dotjerati
u prvobitan poloaj pomou prese na hladno (prengovanje).

2.4.1.4 Torzijske zavojne opruge

13

Ispitivanje opruga i amortizera

U osobnim vozilima koriste se iskljuivo kao glavne pritisne opruge (izuzetno kao dopunski
elastini elementi). Postavljaju se okomito ili koso. Spadaju u mehke opruge, to je pogodno za
osobna vozila.
U odnosu na lisnate opruge, torzijske zavojne opruge imaju manje gabarite, dui vijek trajanja,
jednostavniju konstrukciju i ne moraju se odravati. Nedostatak im je slabo vlastito priguenje
oscilacija, ne prenose sile tokova, a zbog male krutosti ne mogu se ugraivati u teretna vozila.
Zavojne opruge imaju obino linearnu karakteristiku. Mekane zavojne opruge razlikuju se od tvrdih
prema:
-

manjem preniku ice,


veem unutarnjem preniku opruge,
veem broju namotaja.

Da bi se jednim te istim oprugama mogao nositi vei teret uz zadovoljavajuu udobnost praznog
vozila, zavojnim oprugama daje se progresivna karakteristika. To se postie:
-

razliitim usponom namotaja,


razliitim unutranjim prenikom opruge (bavaste, konusne, strukirane),
razliitim prenikom ice, (sl. 10.).

Slika 10. Vrste zavojnih opruga [1]

Prednost bavaste miniblok opruge, (sl.11.), prema obinoj cilindrinoj je to se susjedni zavoji
opruge ne mogu dodirnuti: zato opruga moe biti kratka, s velikim progibima pri velikim
optereenjima. Miniblok opruge mogu biti izvedene kako s razliitim usponom zavojnice, tako i s
razliitim prenikom ice.
14

Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 11. Miniblok opruga [1]

Zavojne opruge ne mogu preuzeti sile voenja tokova.


Optereenje F koje djeluje u osi opruge moze se reducirati na osnu liniju navoja (sl.12.). Momenat
sprega:
M u=F R

(4)

napree oprugu na uvijanje:

u=

M u K 16 F D K 8 F D K
=
=
u ,doz
3
3
Wo
2 d
d

15

(5)

Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 12. Glavne veliine zavojne pritisne opruge [2]

Danas se amortizeri sve manje ugrauju unutar opruga, jer se time produuje vrijeme demontae i
ugradnje dijelova.

2.4.2

16

Ispitivanje opruga i amortizera

2.4.2.1 Kvarovi kontrola i opravka torzionih zavojnih opruga


Kvarovi na zavojnoj opruzi najee mogu biti: pucanje zavoja i gubljenje elastinosti gibnja kada
je njegovaduina (visina) smanjena. I u jednom i u drugom sluaju opruge je potrebno zamijeniti,
jer opravka nije preporuiva. Sabijena zavojna opruga uzrokuje udare, jer se oni pri optereenju
spirale meusobno dodiruju. Prema tome, ni stavljanjem podloki ovi udari se nee izbjei, ak
iako se auto podigne za visinu podloke.
Zavojna torziona opruga je izgubila elastinost ako je zbog optereenja uvijena (usukana) i u ovom
sluaju ublaavanje udara je slabije, a vozilo se spusti.
Kod nekih vozila postoji mogunost regulisanja gibnja i podizanje vozila zatezanjem ili
poputanjem opruge pomou ekscentrinog zavrtnja.
Kako vidimo iz predhodnog razmatranja najesi kvarovi kod ove opruge su pucanje spirala i
gubljenje elastinosti. Prema tome moraju se vriti ispitivanja elastinosti opruge na posebnim
mainama.

2.4.2.2 Torzijske ravne opruge


Torzijske ravne opruge, (sl. 13.), su eline ipke koje se uvijaju polugom na koju je privren
toak. Mogu biti razliitih presjeka: najee okrugli, kvadratni i paketi plosnatih. Postavljaju se u
vodoravnoj ravnini, uzduno ili popreno na os vozila. Uzduno postavleni tapovi veih su duina,
i omoguavaju vee ugaone deformacije: opruga je meka i doputa vee pomake.
Ovakve opruge ne podnose savijanje pa se esto ugrauju u cijev koja ih podupire i ujedno titi.
Krajevi opruga (glave za upinjanje) su oljebljeni, to omoguava regulisanje visine vozila, te
ravnomjernu napregnutost opruga svih tokova.

17

Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 13. Torzijska ravna opruga [1]

2.4.2.3 Stabilizator
Stabilizator je posebna izvedba torzijske ravne opruge i zadatak mu je poveati stabilnost vozila na
cesti. Najee se ugrauje kao okrugla ipka, (sl. 14.), iskljuivo U-oblika.

Slika 14. Stabilizator [1]

Sredinji dio stabilizatora okretan je u leajevima na karoseriji, obe poluge privrene su preko
gumenih elemenata na vodilice tokova (npr. oprene).
18

Ispitivanje opruga i amortizera

Podizanje jednog toka prenosi se uvijanjem (torzijom) stabilizatora tako da se i drugitoak nastoji
podii. To znai da stabilizator prenosi optereenje jednog toka na drugi i sprjeava preveliko
naginjanje vozila u zavoju. Kod jednakomjernog opruenja toka stabilizator ne djeluje.

19

Ispitivanje opruga i amortizera

2.4.3

Gumene opruge

Gumene opruge zbog vrlo velike elastinosi i jakog vlastitog priguenja koriste se za priguivanje
vibracija visokih frekvencija i buke. Svi elementi ovjesa privreni su gumenim oprugama na
karoseriju. Takve gumene opruge preuzimaju na sebe ublaavanje bonih udarnih sila.
Gumene opruge, razliitih izvedbi (sl. 15.), nikada se ne koriste kao glavne opruge (osim za manje
prikolice osobnih vozila).

Slika 15. Gumena opruga, hidroleaj[1]

Umjesto jednostavnih gumenih elemenata za ovjeenje motora danas se sve ee koriste


hidraulini prigueni elastomeni leajevi (hidroleajevi) koji jo bolje priguuju vibracije razliitih
frekvencija.
Hidroleaj se sastoji od:
-

nosive gumene opruge


hidraulikog dijela (radna komora, komora izjednaenja i blenda s prigunim otvorom)

Nosiva gumena opruga mehanika je veza izmeu motora i karoserije. Komore su ispunjene
hidraulikom tekuinom. Blenda priguuje protok tekuine iz jedne u drugu komoru pojaavajui
priguno djelovanje opruge.

20

Ispitivanje opruga i amortizera

2.4.4

Plinske opruge

Kod plinskih opruga iskoritava se elastinosti potisnog plina (zraka ili duika). Ideja potie jo iz
1847. godine, a prva ispitivanja izvedena su 1910.

2.4.4.1 Zrane opruge (pneumatske)


Najvie se koriste, ali tada je potrebno imati ureaj za potiskivanje zraka (kompresor). Stoga se
pneumatske opruge koriste u vozilima koja ve imaju kompresor zbog konica, otvaranja vrata i sl.
(autobusi i teka teretna vozila).
Prednosti su:
-

mogunost prilagoavanja krutosti ovjesa tokom vonje,


mogunost podeavanja visine karoserije,
stabilizacija nagiba karoserije u zavojima,
dui vijek trajanja opruga i karoserije vozila,
mala teina.

Kako bi se smanjili gubici potisnutog zraka brtvljenje je izvedeno gumenim mijehom: cilindrinim
ili naboranim (sl. 16.).

Slika 16. Cilindrini i valoviti mijeh [1]

Kako pneumatske opruge prenose samo optereenja du svoje osi, ugrauju se izmeu vodilica i
karoserije, (sl. 17.).

21

Ispitivanje opruga i amortizera

Slika17. Sloena osovina sa cilindrinim mijehom [1]

2.4.4.2 Hidropneumatska opruga


Hidropneumatska opruga, (sl. 18.), kombinacija je plinske opruge i radnog hidraulikog cilindra, pa
istovremeno djeluje kao opruga i amortizer. Visokopritisna uljna pumpa (oko 180 bara) pritiskanjem
ili isisavanjem ulja vie ili manje pritie plin u kugli (obino duik konstantne koliine). Ulje i
plin, koji se nalaze pod jednakim pritiskom, odvojeni su membranom. Kugla moe biti pored
cilindra ili potpuno odvojena od njega, ovisno o raspoloivom prostoru. Ventili izmeu radnog
cilindra i kugle priguuju protok ulja i djeluju kao priguivai oscilacija.

22

Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 18. Hidropneumatski opruni element [1]

2.5 Regulacija visine karoserije


Runo aktiviranim ventilom visine (razvodnik) se moe promijeniti udaljenost karoserije od
podloge: npr. mogu se svladati vee neravnine podloge ili izmjeniti toak. Automatsku regulaciju
visine nadgraa vozila mogue je izvesti spajanjem razvodnika s vodilicom toka preko polunog
sistema, (sl. 19.): spusti li se karoserija, npr.zbog tereta, klip razvodnika postavi se tako da ulje pod
visokim pritiskom ulazi u radni cilindar i podie konstrukciju sve dok se razvodnik ne zatvori.
Opruga postaje tvra i poveava se oscilacijski broj karoserije, pa je opruenje (opruno djelovanje)
neudobnije.

23

Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 19. Regulacija visine karoserije hidropneumatskom oprugom [1]

Ugradnjom tree kugle po osovini, poveava se zapremina plina (a time i opruna zapremina), pa
vozilo postaje udobnije u vonji po pravcu. U zavojima je trea kugla odvojena ventilom.

2.6 Aktivno stabiliziranje vozila (AFS1)


Hidropneumatskom sistemu pridodani su, (sl. 20.):
-

popreni stabilizatori sa radnim cilindrima za prednju i stranju osovinu,


korektor nagiba i magnetni ventil,
AFS kugla sa integriranim regultorom tvrdoe opruge,
Elektronski upravljaki ureaj.

Sistem je u mogunosti:
-

sprijeiti naginjanje vozila u vonji zavojima


kontinuirano mijenjati tvrdou ovjesa od tvrdog do mehkog, neovisno o izborru komfor
(Comfort) ili sport programa.

Da bi se vozilu moglo korigirati naginjanje karoserije u vonji zavojem, te je dovesti u vodoravni


poloaj, potrebno je imati varijabilni stabilizator. Takav stabilizator omoguava brzu promjenu
tvrdoe. Ugradnjom klasinog stabilizatora, s konstantnom tvrdoom, moe se postii udobna
vonja uz preveliko naginjanje u zavojima (mehki ovjes) ili sportska vonja uz malu udobnost (tvrdi
ovjes).
Kod AFS sistema ugraen je relativno kruti stabilizator, uvren je preko radnog cilindra na desnu
stranju uzdunu vodilicu. Prednji stabilizator uvren je preko radnog cilindra na vodilicu lijevog
toka. Oba dijagonalno postavljenja radna cilindra hidrauliki su meusobno spojeni preko
magnetnog ventila.

24

Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 20. Aktivno stabiliziranje vozila [1]

Vei pritisak izvlai klipnjae radnih cilindara, ali uz razliito djelovanje na osovinama: podizanjem
prednje lijeve strane istovremeno se sputa stranja strana i obrnuto, ovisno vozi li se u lijevom ili
desnom zavoju.

25

Ispitivanje opruga i amortizera

Amortizeri

Zadatak amortizera je priguivanje vibracija opruga, tj. ne dopustiti tokovima odvajanje od


podloge. Prematome amortizeri poveavaju sigurnost i udobnost. Ugrauju se izmeu karoserije i
vodilica tokova.
Tokovi i karoserija vozila osciliraju razliitim frekvencijama. A dobar amortizer mora biti
djelotvoran i na jednim i drugim.
Danas primjenjivani amortizeri gotovo iskljuivo su hidrauliki: klip u cilindru potiskuje ulje kroz
provrte ili ventile ( prigunice ).
Hod razvlaenja toak se kree prema podlozi i razvlai teleskopski amortizer. Priguenje je
veliko.
Hod pritiska toak se kree od podloge prema karoseriji. Amortizer se skrauje, a priguenje je
manje.
Promjenom priguenja amortizeri se prilagoavaju svojstvima vozila. Priguenje se mijenja
promjenom veliine otvora ventila.
U amortizerima se energija oscilacija pretvara u toplotu.

3.1 Dvocijevni uljni amortizer


U osnovi se hidrauliki amortizer sastoji
jednog cilindra u kojem se nalazi klip sa
klipnjaom. Kod dvocijevnog amortizera
(sl.21.), klipnjaa sa zatitom kapom
uvrena je na karoseriju, a cilindar na
vodilicu toka.

iz

Clindar ine unutarnja i vanjska cijev. U


unutarnjoj cijevi nalazi se klip koji se
kree u radnom prostoru potpuno
ispunjenom uljem. Prostor izmeu
vanjske i unutranje cijevi stvara prostor
izjednaenje ( egalizacijski volumen ) i
samo je djelimino ispunjen uljem.
Zadatak mu je prihvatiti ulje koje
istiskuje klipnjaa ulaskom u radni
prostor. Osim toga, zagrijavanjem se ulju
poveava zapremina, pa prostor za

za

26

Ispitivanje opruga i amortizera

izjednaenje preuzima i taj viak. Razvlaenjem amortizera ulje iz prostora za izjednaenje usisava
se u radni prostor.

Ventili ugraeni u klipu te na dnu radnog prostora tako su odabrani da pri kretanju klipa prema gore,
tj. razvlaenju amortizera, stvaraju vee otpore odnosno jae priguuju ( imaju manje otvore ).
Ovako razliitim priguenjem postie se bre smirivanje oscilacija i tokovise dre na podlozi.
Dvocijevni amortizeri ugruju se samo s klipnjom prema gore. U protivnom bi se usisavao zrak iz
prostora za izjednaenje to bi dovelo do upjenjivanja ulja i smanjivanja priguenja.

3.2 Jednocijevni plinski amortizer


Jednocijevni plinski amortizer,( sl.22. ), ponaa se u radu poput dvocijevnog, ali nema poseban
prostor za izjednaenje, ve tu ulogu preuzima plinski jastuk. Prema tome ovaj amortizer nema
vanjsku cijev.
Inertni plin na 20 30 bara, obino duik, odvojen je od uljnog prostora meuklipom (tzv.
plivajuim klipom , klipom bez klipnjae). Uronjavanjem klipnjae u cilindar, kao i zagrijavanjem
ulja, pritisak raste.
Jednocijevne plinske amortizere mogue je ugraditi u bilo kojem poloaju. Kod posebnih izvedbi s
udarnim ploama, klipnjaa mora leati dole.

27

Ispitivanje opruga i amortizera

Slika 22. Jednocijevni i dvocjevni plinski amortizer [1]

3.3 Dvocijevni plinski amortizer


Svojom konstrukcijom dvocijevni plinski amortizer slian je dvocijevnom uljnom, s razliko to je u
prostoru za izjednaenje inertni plin pod pritiskom od 3 do 8 bara. Plin sprijeava pjenjenje ulja i
stvaranje parnih mjehuria, ime se poboljava priguenje oscilacija na gotovo cijelom
frekvencijskom podruju.
Dvocijevni plinski amortizer sa varijabilnim priguenjem
Do sada nije bilo mogue prilagoditi osobie amortizera promjenjivom optereenju (teini) vozila.
Amortizeri na vozilima sa mogunou prevoenja velikih tereta moraju imati jako priguenje, ime
znatno smanjuju udobnost kod praznog vozila.

Slika 23.
plinski

Dvocijevni
amortizer s
promjenjivim
priguenjem

[1]

Dodavanjem
vie
(sl.23.),
u
cilindra
eljena
priguenja
dvocijevnih
amortizera.

jednog ili
lijebova
zidove
postie se
promjena
plinskih

Malo
optereenje
radni se klip kree u podruju lijebova, pa ulje ne prolazi samo kroz prigune provrte klipa nego
i kroz lijebove. Priguenje je manje a time i vea udobnost.
Veliko optereenje klip se kree ispod lijebova i priguenje je najvee.
Promjenom broja i duine lijebova kao i njihove visine postavljanja, amortizeri se mogu
prilagoditi teretu kao i cijelom sistemu ovjesa.

28

Ispitivanje opruga i amortizera

3.4 Amortizeri u sklopu ostalih dijelova


3.4.1

Oprune noge

Spoj pojaanog amortizera i opruge (obino zavojne) nazivamo oprunom nogom. Oprune noge
mogu se koristiti kao okomite vodilice, ako imaju rukavac na koji dolazi leaj toka, (sl.24.,
klipnjaa amortizera mora imati vei promjer zbog preuzimanja sila voenja tokova). Pojedine
konstrukcije oprunih nogu imaju prigune uloke. Kada se prigunik pokvari, odbacuje se samo
uloak: skidanjem matice draa patrona se izvadi iz kuita i zamijeni.

Slika 24. Opruna noga [1]

3.4.2

Amortizer s regulatorom razine

Ovjes kod osobnih vozila je tako usklaen da najboljedranje na ceti postie pri nekom srednjem
optereenju: maksimalno natovarenom vozilu smanjuje se stabilnost, spusta se zadnji dio, smanjuje
se hod opruga i udaljenost od podloge. Osim toga, poveava se osjetljivost na boni vjetar, mijenja
se ponaanje vozila u zavojima, a pri nonoj vonji zasljepljuju se vozila iz suprotnog smijera.
Udobnost vozila mijenja se zbog toga to veim optereenjem elinih opruga dolazi do promjene
frekvencije oscilacija. Konstantna vlastita frekvencija oscilacija od 1 Hz (odgovara oscilacijskom
broju karoserije OBK = 60) neovisna o veliini tereta, postie se samo ugradnjom plinskih
amortizera s regulacijom razine. Visina karoserije ne mijenja se promjenom optereenja, ak ni u
vonji s prikolicom.
29

Ispitivanje opruga i amortizera

Razlikujemo :
-

pneumatske i
hdropneumatske sisteme.

Pneumatska regulacija razine je sistem sastavljen iz kompresora, upravljakog sklopa i dva


amortizera (plinske opruge s induktivnim senzorom).
Amortizeri su plinski jednocijevni sa ugraenim plinskim oprugama, (sl.25.) i nose cijelokupno
osovinsko optereenje. Plinsku oprugu ini zvono i mijeh. Porastom optereenja amortizer prodire
dublje u zvono: u integriranom namotaju senzora inducira se napon na temelju kojeg upravljaki
sklop aktivira kompresor.

Slika 25. Pneumatska opruga prigunik [1]

Pritisak zraka u opruzi ovsi o optereenju i kree se izmeu 5 i 11 bara.

Hidropneumatska regulacija razine sistem ine:


-

opruna noga i opruni spremnik, (kugla, sl.26.)


uljna pumpa (radijalna klipna) sa spremnikom ulja,
upravljaki sklop sa regulatorom razine,
30

Ispitivanje opruga i amortizera

potisna poluga.

Slika 26. Opruna noga s kuglom (hidropneumatska) [1]

Opruni spremnik radi kao dodatna hidropneumatska opruga. Pri sputanju vozila utiskuje ulje u
oprugu sve dok se ne uspostavi normalna visina. Nakon toga se iz pumpe ulje vodi do spremnika
gotovo bez ikakvog pritiska.

3.5

31

Ispitivanje opruga i amortizera

Radioniki radovi

Najee neispravnosti koje se mogu pojaviti na sistemu ovjesa su:


-

lom ili oteenje vodilica,


troenje leaja, svornjaka i rukavaca,
razliiti umovi.

Zavojne opruge nije potrebno posebno odravati, ali u sluaju loma ili smanjene visine nuna je
zamjena. Za takve radove prijeko je potreban posebni alat za demontau opruga.

3.5.1

Kvarovi i opravke amortizera

Poznato je da je uloga priguivaa da ublaavaju (priguuju) vibracije pri kretanju vozila neravnim
terenom. Najee se u primjeni kod lahkih i tekih vozila koriste hidraulini priguivai.
Najei kvarovi koji nastaju na hidraulinim priguivaima su:
-

istroenost privrsnih dijelova;


gumica na krajevima priguivaa, to prouzrokuje lupkanje pri vonji;
nedovoljno pritegnute navrtke na krajevima priguivaa, to tkoe prouzrokuje lupkanje;
istroenost ili oteenje zaptivne gumice u cilindru, odnosno na klipovima i priguivau.
Ovo prouzrokuje gubljenje ulja, a time i slabljenje rada i priguivanja udara. Klip se kree
lake kroz cilindar i priguiva vri svoju funkciju.

Ako su neispravni zaptivni elementi unutar priguivaa, tada se priguiva razvlai i stee veoma
lahko.
Iskrivljen priguiva. Ovo moe nastati kao posljedica udara ili neispravne montae, pa priguiva
teko ili nikako ne funkcionie.
Ispitivanje ispravnosti priguivaa vri se na posebnim vibracionim ureajima, gdje se provjerava
njihova sila sabijanja, odnosno razvlaenja, izdrljivot i zaptivenost dijelova.
Opravka priguivaa se sastoji u zamjeni istroenih ili oteenih gumica i privrsnih elemenata,
propisnim pritezanjem navrtki na krajevima priguivaa.
Ako se radi o kvaru unutar priguivaa (troenju zaptivnih elemenata i gubljenju tenosti), najee
je potrebna zamjena kompletnog priguivaa. Kod pojedinih konstrukcija mogua je zamjen
komplet uloaka i zaptivnih elemenata, kao i dosipanje ili zamjena tenosti.

32

Ispitivanje opruga i amortizera

3.5.2

Provjera amortizera

Amortizeri se mogu provjeriti demontaom s vozila ili bez nje.

3.5.2.1 Provjera demontiranih amortizera


Radi snimanja karakteristike priguenja, amortizer se uvrsti u mjerni ureaj. Klipni mehanizam
ureaja dovodi amortizer u gibanje, a nastale prigune sile mjere se i iscrtavaju na dijagramu: za
konstantni hod pritiskanja i razvlaenja to su zatvorene krivulje, (sl.27.). poveanjem hoda klipnog
mehanizma poveava se i hod amortizera, a time i prigune sile (vei hod uz konstantan broj
okretaja znai veu brzinu gibanja klipa amortizera).

Slika 27. Ispitni dijagram plinskog amortizera [1]

Kod amortizera s razliitim promjerima ventila dobivaju se razliite prigune sile u hodu
razvlaenja i pritiska (omjer sila je u granicama 2 5).

3.5.2.2 Provjera bez demontae amortizera


Na mjernom ureaju (Shocktester) istovremeno se ispituju svi amortizeri jedne osovine: lijevi i
desni toak lee na vibrirajuoj ploi ureaja koju pogoni elektromotor preko ekscentra i pritisne
opruge.
33

Ispitivanje opruga i amortizera

U provjeri se prolazi cjelokupno podrujeoscilacija, a na ploastom dijagramu grafiki se prate


pomaci. U rezonantnom podruju oscilacije poprimaju maksimalne amplitude : usporedbom
izmjerenih s maksimalno doputenim veliinama amplituda utvruje se ispravnost amortizera.

Slika28. Dijagram oscilacija dva amortizera [1]

34

Ispitivanje opruga i amortizera

Zakljuak

Zbog veoma iroke primjene i poveanog broja motornih vozila , sve vie se obraa pozornost na njihovu
konstrukciju i udobnost. Kod veine automobila, vei dio teine putnika i prtljage vri pritisak na stranju
osovinu, pa je zbog toga pravilno usklaivanje opruga i amortizera osjetljiv konstrukcijski problem.
Kao to je ve navedeno, amortizeri i opruge prije svega slue za kontrolu brzine gibanja ovjesa. Kada
opteretimo amortizer nekom stalnom silom, veom od snage njegovog ventila , on se poinje stiskati.
Nastavi li tako, karoserija bi se ubrzo nala na podu, pa se iz tog razloga ugrauju opruge ija je osnovna
namjena noenje teine ogibljenih masa.
Opruge koje su namjenjene za noenje teine ogibljenih masa su lisnata i spiralna opruga. Lisnate opruge se
ugrauju na stranjim tokovima, no danas ih sve vie zamjenjuju spiralne opruge koje su manjih dimenzija
te imaju bolja mehanika svojstva.
svi navedeni kvarovi na lisnatim oprugama mogu se utvrditi ispitivanjem opruge na samome vozilu, dok za
opravku i zamjenu ahura u uicama opruge, zamjenu listova , vraanje opruge na propisnu duinu
(prengovanje) potrbno je oprugu skinuti sa vozila. Kvarovi na zavojnim oprugama mogu biti: pucanje
zavoja i gubljenje elastinosti gibnja kada je njegova duina (visina) smanjena. U oba sluaja opruge je
potrbno zamjeniti , jer opravka nije preporuljiva. Sabijena spiralna opruga uzrokuje udare, jer se pri
optereenju spirale meusobno dodiruju. Prema tome , ni podbacivanjem podloki ovi udari se nee zbjei,
iako se vozio podigne za visinu podloke. Spiralna torziona opruga gubi elastinost ako zbog optereenja
postane uvijena (usukana). Zbog ublaavanja udar opruge i da ne bi doli do sputanja vozila potrebno je
vriti ispitivanja opruga.

35

Ispitivanje opruga i amortizera

Literatura:
[1] Fachkunde Kraftfahrzeugtechnik Tehnika motornih vozila
[2] Dragan Cvitkovi: Remont i odravanje motora i motornih vozila , Sarajevo 1998.
[3] Ivan Filipovi: Motori i motorna vozila , Tuzla 2006

36