You are on page 1of 12

2.1.

Openito o otpadnim vodama, zagaenost voda u svijetu i problemi koje uzrokuju


[1] Otpadne vode predstavljaju mjeavinu raznih vodom noenih oneienja (otpadaka). Svojstva ovih
voda bitno ovise o njihovom porijeklu. [2] Stoga, otpadne vode po svom porijeklu dijelimo u etiri
kategorije:

sanitarne (kuanske, fekalne)

industrijske

atmosferske

infiltracione

Sanitarne (kuanske, fekalne) otpadne vode


Sanitarne otpadne vode nastaju na sanitarnim vorovima stambenih, javnih, industrijskih i drugih
objekata gdje ive i rade ljudi, koji u fiziolokom procesu proizvode zagaenja u tenom i vrstom
obliku. Slino je i sa domaim ivotinjama koje se uzgajaju na farmama i drugim pojedinanim
mjestima. U ove vode ubrajamo i otpadne vode od ienja prostorija, spremanja hrane, pranja posua i
rublja, odravanja line higijene i sl. Koliina sanitarnih otpadnih voda zavisi od specifine potronje
vode, pa je jednaka ili manja od nje cca 10%.
Industrijske (tehnoloke) otpadne vode
Industrijske otpadne vode nastaju u tvornicama i industrijskim pogonima nakon upotrebe vode u
procesu proizvodnje, kao i prilikom pranja aparata, ureaja i dr. Danas postoji veliki broj po karakteru
razliitih industrijski otpadnih voda, koje se dijele na niz podtipova u zavisnosti od tehnologije
proizvodnje. Ove vode mogu biti i uslovno iste, kada se uputaju direktno u recipijent ili atmosfersku
kanalizaciju.
Kod kemijske i metalopreraivake industrije prevladavaju zagaenja mineralnog porijekla. Kod
tekstilne, prehrambene, koarske, industrije papira i sl. zagaenja su preteno organskog porijekla.
Kod zajednikog preiavanja sanitarnih i industrijskih voda postie se mjeavina koja se dobro
bioloki preiava, ukoliko nisu prisutne toksine materije, kao npr. teki metali, cijanidi, razni otrovi,
kada je za industrijske otpadne vode, prije mijeanja, potrebno uraditi predtretman, kako bi se one
neutralizirale i bile pogodne za dalje preiavanje. Koliina i kvaliteta otpadnih voda industrije zavisni
0

su od tehnolokog procesa proizvodnje i mijenjaju se tokom dana, to je manje izraeno kod sanitarnih
voda.
Atmosferske otpadne vode
Ove vode se formiraju kao povrinski oticaj od padalina i otopljenog snijega sa urbanog podruja. U ove
vode se ubrajaju i otpadne vode od pranja ulinih povrina, trotoara i dr. Koliina i kvaliteta ovih voda
zavisi od intenziteta i uestalosti padalina, od naina odravanja javne higijene, od broja i intenziteta
motornog saobraaja, vrste povrinske obrade terena i saobraajnih povrina, zagaenja atmosfere, od
klimatskih uvjeta i sl. Po ukupnoj bakteriolokoj zagaenosti, atmosferske otpadne vode su sline
sanitarnim. Meutim, atmosferske vode sa industrijskih povrina nose znaajne koliine bakra, olova i
arsena, sa asfaltnih povrina naftne produkte (15 -25 mg/l), to izuzetno ugroava sanitarni reim
recipijenta (nastaje trovanje riba, oteano koritenje vode i sl.). Naalost, praksa je da se ove vode ne
proiavaju, jer se smatraju istim, to ponekad nije tako.
Procjedne (tue) vode
Procjedne vode su podzemne vode koje dotiu u kanalizacijsku mreu preko cijevnih spojeva,
drenanih sistema i sl. Po svojoj kvaliteti su najie, meutim, u veim koliinama, kad razblae
sanitarne vode, mogu poremetit bioloko preiavanje na postrojenjima.
Zagaenje okolia i zatita voda od oneiavanja
[3] Zatita voda od oneiavanja provodi se radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi i zatite okolia, te
omoguavanja nekodljivog i nesmetanog koritenja voda za razliite namjene.
Zatita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoi voda i izvorima oneiavanja, spreavanjem,
ograniavanjem zabranjivanjem radnji i ponaanja koja mogu utjecati na oneienje voda i stanje
okolia u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim ouvanju i poboljavanju kakvoe i namjenske
uporabljivosti voda.
Oneienje voda je promjena kakvoe voda koja nastaje unoenjem, isputanjem ili odlaganjem u
vode hranjivih i drugih tvari; utjecajem energije ili drugih uzronika; u koliini kojom se mijenjaju korisna
svojstva voda, pogorava stanje vodenih ekosustava i ograniuje namjenska uporaba voda.

Zagaenje voda je oneienje veeg intenziteta koje nastaje unoenjem, isputanjem ili odlaganjem u
vode opasnih tvari energije ili drugih uzronika u koliinama,.odnosno koncentraciji iznad dozvoljenih
graninih vrijednosti, time se dovode u opasnost ivot i zdravlje ljudi i stanje okolia ili uslijed kojeg
mogu nastupiti poremeaji u gospodarstvu ili drugim podrujima. Zagaenjem vode smatra se i svaka
promjena kakvoe vode kojom se pogorava vrsta vode odreena klasifikacijom voda.
Opasnim tvarima smatraju se tvari, energija i drugi uzronici koji svojim sastavom, koliinom,
radioaktivnim, toksinim, kancerogenim, mutagenim ili drugim svojstvima tetno djeluju na ivot i
zdravlje ljudi i stanje okolia.
Radi spreavanja pogoranja kakvoe voda i zatite okolia u cjelini, propisuju se granine vrijednosti
opasnih i drugih tvari:

za tehnoloke otpadne vode prije njihova isputanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda,
odnosno u drugi prijemnik,

za vode koje se nakon proiavanja isputaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u
prirodni prijemnik,

za otpadne vode i tvari koje se isputaju u septike i sabirne jame.

Djelatnost odvodnje otpadnih voda ine poslovi skupljanja otpadnih voda, njihova dovoenja do ureaja
za proiavanje, proiavanja i isputanja u prijemnik, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova
proiavanja, i poslovi odvodnje oborinskih voda iz naselja putem sustava javne odvodnje.
Odvodnja otpadnih voda mora se provesti tako da ne oneiuje podzemne vode.

3.1.Ureaji za bioloko proiavanje otpadnih voda


BIOROTOR
[4] Osnovu sustava za proiavanje sanitarno fekalne otpadne vode kapaciteta 500 do 1000 m 3/dan
ini poznati ureaj za bioloko proiavanje komunalnih i fekalnih otpadnih voda BIOROTOR.
Proizvod BIOROTOR je dobitnik mnogih priznanja (kako domaih tako i stranih) na polju inovativnosti,
efikasnosti i uinkovitosti. Cijeli sustav je konstrukcijsko-tehnoloka cjelina u kojoj je objedinjeno
nekoliko zasebnih faza proiavanja otpadnih, tehnolokih i fekalnih voda (reetanje-mehanko
odvajanje krutih tvari, aerobna obrada, anaerobna obrada, bakterioloko-bioloka obrada, sedimentacija
i recirkulacija aktivnog mulja). Voda ulazi u prvu prihvatnu komoru koja ima ulogu prvog talonika i
pjeskolova.Voda se odavde distribuira na svaku od dvije linije jednakomjerno. U sluaju remonta
mogue je iskljuiti jednu liniju tako da radi ona druga. Dalje voda ulazi u drugu prepumpnu komoru. Tu
je ugraena reetka koja zaustavlja grublji otpad ( papire, krpe i sl.) prije dolaska na pumpu. Pumpe su
uronjene u vodu, pa ta komora ima ulogu i mastolova-separatora ulja i masnoa. Pumpama se voda
die u sljedeu komoru u kojoj je ugraen sustav za aeraciju. Tu se voda obogauje kisikom i vri se
oksidacija amonijaka. Nadalje voda se preljeva u prepumpnu komoru BIOROTORA. Pumpama se die
u komoru bioloke obrade u kojoj se odvija glavnina Bioloke razgradnje i obrade otpadne vode. U
komori bioloke obrade smjeten je rotor koji je ispunjen specijalnim polopropilenskim saastim
ulocima vrlo velike aktivne povrine. Povrina rotora po jedinici volumena iznosi 200 m 2/m3. Obzirom
da se bioloka aktivnost odvija na spomenutoj povrini jasna je potreba za to veom povrinom. Broj
okretaja rotora je n=1 okr/min to garantira najveu efikasnost obrade. Raunica pokazuje da je po 1 ES
dovoljno 5 m2 aktivne povrine rotora.
Nakon kade bioloke obrade voda se slobodnim padom izljeva u sekundarnu talonicu, a nakon nje u
izlaznu komoru. Prije izlaza vode iz sekundarne talonice ugraena je pumpa za recirkulaciju aktivnog
mulja, koja nataloeni mulj koji jo sadri ivih i aktivnih bakterija vraa u prepumpnu komoru Biorotora
gdje ima ulogu aktivatora i generatora nastanka novih biokolonija.
Za sluaj havarije ili drugih ispada sistema predvien je sigurnosni preljev tzv. bypass koji prihvaa vodu
u vrijeme dok je ureaj van funkcije. Bypass ima zadau prihvatiti sav viak vode u sluaju
preoptereenja sustava otpadnom vodom. Ureaj je potpuno zatien i u skladu sa svim HTZ normama
te je pogodan za ugradnju na svim lokacijama gdje je mogua opskrba elektrinom energijom. Uz redoviti
3

servis, odravanje se svodi na minimum, kako financijski tako i vremenski. Ureaj ne proizvodi buku, a
uz uvjet da je postignut biobalans nema ni smrada. Zbog bioloke aktivnosti ureaj proizvodi toplinu i
praksa je pokazala da moe raditi u ekstremnim uvjetima do 30 C.
Tehnologija proiavanja BIOROTOR garantira kvalitetu proiene vode koja je propisana u Pravilniku
o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN, br. 107/95), a
odgovara kvaliteti za ispust u vode II. kategorije.
Postoje mogunosti ugradnje daljinskog upravljanja i dojave te ureaja za javljanje greaka i kvarova
putem SMS-a.

Slika br. 1: Shematski prikaz proistaa otpadnih voda kapaciteta 1000 do 10000 ES [4]
Tehnoloki procesi proiavanja voda u BIOROTORU (Slika br. 1):
1. Prihvatno ulazna komora - fizikalna obrada otpadnih voda
2. Prepumpna podizna stanica i priprema biomase pomou rotra pumpi.
3. Aeracijski bazen - bioloki predtretman obogaivanje vode kisikom i istjerivanje amonijaka.
3. Aeratori zraka
4. Primarni bazen-dozator bio mase rotirajueg polipropilenskog rotora.
5. Rotor ispunjen polipropilenskim protonim saastim blokovima.
6. Sekundarno taloni bazen proipene otpadne vode.
7. Sustav za ispumpavanje i recikliranje proiene vode.
4

8. Komora za kontrolu i uzimanje uzoraka proiene vode.


9. Sustav za odmuljivanje i izvlaenje nataloenog mulja
10. Komora za stabilizaciju i egalizaciju proiene vode.

Slika br. 2: Primjer BIOROTORA u primjeni [4]

BIOTIP
5

[5] BIOTIP max je suvremeni konvencionalni ureaj za bioloko proiavanje otpadnih voda. Proces
proiavanja je s povratom ili bez povrata aktivnog mulja. Aeracija ja izvedena aeracijskim granama
koje osiguravaju dobro promjeavanje svih dijelova bioaeracijskih bazena. Osnovni objekti na ureaju
BIOTIP max su: prostor za smjetaj postrojenja za fino mehaniko proiavanje otpadne vode, bazeni
za dodatnu denitrifikaciju, bioaeracijski bazeni, sekundarne talonice, skladite uguiva mulja,
prostor za smjetaj strojne dehidracije mulja, kanal za postavljanje mjerne opreme.
Opis tehnologije ureaja BIOTIP max
Svjea otpadna voda ulazi u kompaktno postrojenje za mehaniko proiavanje vode gdje se uklanjaju
krute tvari, pijesak i mast koji se odlau u komunalne kontejnere. Mehaniki proiena voda dolazi u
bazene za dodatnu denitrifikaciju gdje se voda intenzivno mijea u anoksinim uvjetima nakon ega
prelazi u aeracijski bazen u kojem je smjeten aeracijski sistem. U otpadnu vodu se intenzivno upuhuje
komprimirani zrak kroz membranske aeratore koji stvaraju fine mjehurie zraka. Svjea otpadna voda
se mijea sa finim mjehuriima zraka, a kisik iz zraka se otapa u vodi. Mjeavina otpadne vode,
mjehuria zraka i mikroorganizama prelazi u sekundarni talonik gdje se aktivni mulj odvaja od
izbistrene vode koja odlazi u preljev. Iz sekundarnog talonika se pomou pumpi u aeracijski bazen
prebacuje i istaloeni aktivni mulj kojega ine flokule mikroorganizama (bakterije, alge, protozoe).
Mikroorganizmi za svoj ivot trebaju hranu i kisik. Hranu uzimaju iz otpadne vode (organske tvari) i na
taj nain je proiavaju, a kisik dobivaju iz zraka koji se upuhuje u vodu. Aktivni mulj se ponovo vraa u
aeracijski bazen i time se proces kontinuirano obnavlja. Izbistrena i bioloki proiena voda odlazi u
kontrolno mjerno okno i dalje u recipijent. Nakon odreenog vremena dio mikroorganizama ugiba i
stvara se inertna biomasa ija koncentracija u otpadnoj vodi se poveava. Meutim, proces je tako
dimenzioniran da se ta biomasa dodatno oksidira i mineralizira (extended aeration) i proces se vodi do
faze endogene respiracije. Time se smanjuje volumen vika mulja i potreba izvlaenja i dehidriranja
vika mulja se produuje na due vrijeme. Izlazna voda ima manje od 25mg (BPK5)/l to ini stupanj
proiavanja vei od 95% razgradnje organske tvari. To se postie dimenzioniranjem aeracijskog
bazena na optereenje volumena manje od 0,25 kg (BPK5)/m3,d, zadravanjem vode u sekundarnom
taloniku veem od 4 sata i unoenjem kisika od najmanje 2,5 kg O2/kg (BPK5). Izlazna voda
zadovoljava: (BPK5) manje od 25 mg O2 /l, KPK manje od 125 mg O2 /l, nerazgradive tvari manje od
35 mg /l, ukupni fosfor manje od 2 mg P/l, ukupni duik manje od 15 mg N/l.

Slika br. 3: Automatika [5]

Slika br. 4: Bioaeracijski i denitrifikacijski bazeni [5]

Slika br. 5: Kompresori [5]

Slika br. 6: Mehaniki predtretman [5]

Slika br.7: Sekundarni talonik [5]

Slika br.8: Uguiva mulja [5]

Proiavanje otpadnih voda pomou MBBR tehnologije (carin)


[6] Proces biolokog proiavanja otpadnih voda uz primjenu PVA-MBBR granula razvijen je u Japanu
a sve se vie primjenjuje u naprednim zemljama kao idealan sustav za:

izgradnju novih ureaja za proiavanje otpadnih voda,

rekonstrukcije postojeih ureaja, kod kojih je potrebno postii vee kapacitete u postojeim
gabaritima.

PVA-MBBR tehnologija je jedina koja omoguava i nadgradnju postojeeg proistaa sa zero sludge
procesom za potpunu autolizu biolokoga mulja, to je jedan od kljunih suvremenih problema zatite
prirode i ekologije na podruju proiavanja otpadnih voda. Rije je o investicijski i operativno izuzetno
uinkovitom sustavu. Investicija u rekonstrukciju postojeeg ureaja moe, uz primjenu PVA-MBBR
tehnologije, biti upola nia od investicije u novi ureaj. Operativno, sustav PVA-MBBR sniava trokove
jer smanjuje koliinu mulja kojeg treba deponirati, odnosno spaljivati.
Proces se osniva na primjeni elastinih upljikavih granula promjera oko 4 mm koje su po sastavu
polivinil alkohol hidrogel i kao takav su trajan proizvod. Granule s mikro-porama djeluju kao medij za
rast odabrane biomase efikasne u provedbi nitrifikacije i denitrifikacije koja je unutar granula zatiena.
Granulama se puni 5-20% bazena a zbog visoke efikasnosti biomase u granulama mogue je u
postojeim bazenima savladati visoka optereenja, odnosno poveati im kapacitet i do pet puta (5x). U
novim ureajima za proiavanje otpadnih voda zadani se uinci postiu u okviru znatno manjih
prostornih zahtjeva.

Bioloki proiivai ECOFLUID


MICROCLAR
[7] Ureaji za bioloko proiavanje otpadnih voda iz domainstva proiavaju otpadne vode do
kvalitete vode koja se moe isputati direktno u prirodu. Kapacitet ureaja kree se od 4 do 30 ES
(Ekvivalent Stanovnika). Tehnologija proiavanja odvija se po patentiranom, vrlo uinkovitom
tehnolokom postupku USBF (Upflow Sludge Blanket Filtration). Tehnoloko postrojenje smjeteno je u
kompaktno kuite iz kompozitnih ekoloki prihvatljivih materijala, koji se ugrauju u zemlju i osiguravaju
dugi ivotni vijek ureaja. Ugradnja postrojenja vrlo je jednostavna, priblina godinja potronja
elektrine energije iznosi samo 10 po korisniku.
MINICLAR
Ureaji za bioloko proiavanje otpadnih voda MINICLAR imaju kapacitet od 30 do 500 ES. Namjena
ureaja je proiavanje otpadnih voda iz vie domainstava, naselja, restorana, hotela, benzinskih
stanica, tvornica i sl. Tamo gdje se sanitarne otpadne vode trebaju proiavati decentralizirano, tj. gdje
nema mogunosti prikljuivanja na centralnu kanalizacijsku mreu ili gdje bi investicija izgradnje
kanalizacijske mree predstavljala preveliki troak.
OXICLAR
Kapacitet ureaja za bioloko proiavanje otpadnih voda je od 75 do 750 m na dan (tj. od 500 do
5.000 ES). Zbog velike uinkovitosti proiavanja trokovi rada tih ureaja su vrlo niski uz malu
potronju elektrine energije i uz nisku produkciju suvinog biolokog mulja. Gustoa aktivne biomase u
biolokom reaktoru iznosi ak 4%. USBF tehnologija omoguava efikasnu rekonstrukciju ve postojeih
ali po kapacitetu premalih biolokih proistaa. Rekonstrukcijom na USBF tehnologiju poveava se
kapacitet ienja i do 40% bez dodatnih graevinskih radova.
CITYCLAR
Ovi proistai namijenjeni su za proiavanje fekalnih otpadnih voda iz manjih i veih gradova gdje
centralni proistai jo nisu izgraeni. USBF tehnologija omoguava proiavanje otpadnih voda do
kvalitete za isputanje u rijeke. Osigurana je eliminacija V, N i P do zakonski propisanih razina.

Kapacitet proistaa iznosi od 750 m na vie. Zbog visoke starosti biolokog mulja i jednostavne ali
uinkovite tehnologije trokovi rada ureaja Cityclar su minimalni.
4.ZAKLJUAK
Suvremeni ureaji za proiavanje otpadnih voda pozitivan su trend u svijetu obavljanja te vrste
komunalne djelatnosti. Usporeujui iste i klasine ureaje, sa sigurnou se moe rei kako je kvaliteta
i krajnja ekonominost (uzimajui u obzir uloeno i dobiveno, pritom vodei rauna o zatiti okolia) na
strani suvremenih ureaja, iako je sama investicija, odnosno poetno ulaganje, moda vie priklonjeno
klasinim ureajima.
Zakljuak je taj da bi trebalo im vie primjenjivat suvremene ureaje za proiavanje otpadnih voda
zbog njihove uinkovitosti, te bi se na taj nain smanjio tetan utjecaj otpadnih voda na ljude i okolinu .
Iako, jedna od moda najvanijih stvari o kojoj bi se trebalo vodit rauna, i to od strane nadlenih tijela,
jest uestalija kontrola zbrinjavanja otpadnih voda u naseljima gdje ne postoji javni kanalizacijski sustav,
jer svjedoci smo injenice da mnogi proizvoai otpadnih voda samostalno na razliite naine
ispranjuju svoje septike i sabirne jame i isputaju otpadnu vodu u okolni teren bez prethodnog
proiavanja, to za posljedicu moe, osim zagaenja okolia, imati i pojavljivanje razliitih bakterijskih
i virusnih zaraza i bolesti.

10

[1] www.grad.unizg.hr
[2] www.ekologija.ba
[3] www.voda.hr
[4] www.tehnix.hr
[5] www.interplan.hr
[6] www.carin.hr
[7] www.otpadne-vode.com.hr

11