You are on page 1of 59

FAKULTET

ELEKTROTEHNIKE I
RAČUNARSTVA

DINAMIKA INDUSTRIJSKIH SUSTAVA

Karakteristike i dinamički modeli
transformatora
DIS.5. Prijelazne pojave u transformatorima

Prof. dr. sc. Zlatko Maljković

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

Ak. god. 2013/2014

Razvoj transformatora      

Razvoj transformatora kreće od 1885. u
mađarskom GANZ-u industrijskom
proizvodnjom.
U početku je razvoj transformatora bio brz
i povezan s razvojem snaga i napona
prijenosa.
Danas se poboljšanja događaju u malim
pomacima izvedbama sa svrhom smanjene
dodatnih gubitaka.
Osim mineralnih ulja koriste se u
specijalnim slučajevima nekoliko puta
skuplji sintetički i silikonski esteri te
silikonsko ulje.
U istočnoazijskim zemljama grade se i
plinom punjeni (SF6) distribucijski i
energetski transformatori
Supravodljivi transformator je još uvijek u
fazi istraživanja i razvoja.

31.3.2014.

Najveći u Hrvatskoj u KPT
do 800 MVA i 550 kV
2

Shema hrvatskog prijenosnog sustava

31.3.2014.

3

Podjela mreže EES Hrvatske 

Prijenosna mreža 400 kV, 220 kV i 110 kV 

Distribucijska mreža 35 kV, 20 kV i 10 kV 

Generatorska mreža 3,15 kV, 6,3 kV, 10,5 kV, (13,8 kV, 14,4 kV),
15,75 kV, 18 kV, 21 kV 

Niskonaponska mreža 0,4 kV ili druga do 1 kV

31.3.2014.

4

Prijenosna i distribucijska mreža 

Prijenosna mreža 400 kV, 220 kV i 110 kV –
redovito uzemljena mreža zbog onemogućavanja
povišenja napona na povišeni napon slobodnih faza
pri jednopolnom kratkom spoju; jednopolni kratki spoj
se dakle odmah isključuje. 

Distribucijska mreža 35 kV, 20 kV i 10 kV –
najčešće neuzemljena mreža, ili uzemljena preko
otpora tako da struja zemljospoja ne bude veća od
npr. 1000 A, 300 A, 150 A (ponekad i nekih drugih
iznosa).

31.3.2014.

5

3.15 kV do 30 kV i ostale vrijednosti napona generatora – najčešće uzemljena preko velikog otpora ili neuzemljena mreža (odnosno spoj s bloktransformatorom). 6 .Generatorska i niskonaponska mreža  Generatorska mreža od 3.2014. 31.4 kV ili druga do 1 kV – redovito uzemljena mreža zbog mogućnosti priključka jednofaznih potrošača. na taj je način struja zemljospoja ograničena (veliki otpor u zvjezdištu) ili je nema (neuzemljen generator odnosno NN strana bloktransformatora)  Niskonaponska mreža 0.

7 .3.2014.Energetski transformatori     Mrežni (veliki) transformatori Mrežni (srednji) transformatori Distribucijski transformatori Bloktransformatori (generatorski transformatori) 31.

često izveden i tercijar (kao stabilizacijski namot. najčešće trofazni autotransformatori i to regulacijski. a veći u petorostupnoj izvedbi) 400/110 kV.Veliki transformatori  Mrežni (veliki) transformatori (trostupni za snaga do približno 200 MVA.2014. ali može i kao NN namot za terećenje). trofazni transformatori također regulacijski ili s premeštačem spoja YNyn0 (može i neki drugi parni satni broj). 400/220 kV i obratno:    31. a rijeđe s premeštačem spoja YNyn0a.3. 8 .

ili na niži napon 20 kV ili 10 kV:   31. tercijar služi kao stabilizacijski namot. ali može biti i NN namot za terećenje.Srednji transformatori  Mrežni (srednji) transformatori u prijenosnim mrežama (najčešće snage od 5 MVA do 100 MVA u trostupnoj jezgrastoj izvedbi) 110/35 kV. najčešće tronamotni trofazni transformatori (primar VN. sekundar 35 kV i tercijar 10 kV ili 20 kV) u spoju YNyn0d5 ili sličnom satnom broju.2014.3. 9 . 220/35 kV.

spoj Yzn samo za manje transformatore snage do 200 kVA (ili do uključivo 630 kVA 10 .4 kV i slično:   31. 20/0.Distribucijski transformatori  Distribucijski transformatori 35/10 kV.4 kV. 10/0.2014. najčešće u kombiniranom spoju Dyn ili Yzn (najčešće sa satnim brojem 5 ili 11).3.

3.3 kV do 30 kV. 11 . a na mrežnoj strani 110. te spoj trokut na generatorskoj strani zbog ublažavanja utjecaja nesimetričnog opterećenja u mreži na generator.2014. uobičajeno spoj generatora bez uzemljenja (odnosno s velikim otporom u zvjezdištu). redovito u spoju Yd5 ili Yd11.Generatorski transformatori  Bloktransformatori (generatorski transformatori) na NN strani 6. 220 ili 400 kV:    31. spoj zvijezda zbog mogućnosti uzemljenja VN mreže.

L1 L2 R2(f) 2 C1/2 W1 C12 W2 C2/2 C2/2 R1(f) L1 L2 R2(f) 1 2 RFe C 1/2 C k1 C1/2 W1 2 1 C' 12/2 1 C1/2 Impedancija kratkog spoja C' 12/2 L m (Ψ ) Nadomjesna shema R1(f) Skupina IV 100 kHz – 50 MHz Skupina III 10 kHz – 3 MHz W2 C2/2 Ck2 C1* Zs C2* C2/2 vrlo važna vrlo važna važna zanemariva vrlo važno vrlo važno za magnetiziranje transformatora zanemarivo zanemarivo vrlo važni važni zanemarivi zanemarivi važni za rezonanciju važni samo za magnetiziranje transformatora zanemarivi zanemarivi zanemarivi važni vrlo važni vrlo važni 12 .3.2014.Nadomjesne sheme za prijelazne pojave u transformatorima Skupina I 0.1 Hz – 3 kHz Skupina II 50/60 Hz – 20 kHz C' 12/2 1 L1 L2 W1 W2 R2(f) Lm(Ψ) C' 12/2 2 RFe R1(f) Zasićenje Frekvencijski ovisni gubici Gubici histereze i praznog hoda Parazitski kapaciteti 31.

1 Hz .1 MHz Udari groma.3 kHz Isključenje kvara Početak kvara Uključenje voda 50 Hz .3.50 MHz 13 .20 kHz 50 Hz . Frekvencijski raspon 100 kHz .1 Hz .1 kHz Rasterećenje 0. ferorezonancija (DC) 0.20 kHz 50 Hz .Uzroci električnih tranzijenata i frekvencijski rasponi Uzrok Uključenje transformatora.3 MHz Preklapanje rastavljačem (ponovni preskok) i kvarovi u oklopljenom postrojenju 31.100 kHz Višestruko preklapanje prekidača 10 kHz . kvarovi u postrojenju 10 kHz .2014.3 kHz 50 Hz .20 kHz Ponovno uključenje voda (DC) 50 Hz -20 kHz Prijelazni naponski oporavak Kvarovi na stezaljkama Kvarovi na linijama 50 Hz .

3 MHz brzi udarni val** atmosferski prenaponi (lightning) IV 100 kHz .T1 < 0.2014.5 ms ** brzi (strmi nagib čela vala) .20µs *** vrlo brzi (vrlo strmi nagib čela vala) .3 kHz oscilacije niske frekvencije povremeni prenaponi (temporary) II 50 Hz .T1 = 20µs .20 kHz spori udarni val* sklopni prenaponi (switching) III 10 kHz .T1 = 0. 14 .50 MHz vrlo brzi udarni val*** udarni prenaponi (restrike) Za udarni val brzina je definirana vremenom trajanjem čela vala T1: * spori (blagi nagib čela vala) . 31.1 Hz .Grupe frekvencijskih raspona električnih prijelaznih pojava Grupa Frekvencijski raspon Oznaka oblika Vrste prenapona (overvoltages) I 0.1µs.3.1µs .

3.  Da bi bili sigurni da će transformator normalno raditi u svim radnim uvjetima ispitujemo ga:  izmjeničnim ispitnim naponima nazivne frekvencije AC (kV) razine od 10 do 630 kV  udarnim ispitnim naponima posebnog valnog oblika .LI (kV) razine od 40 do 1425 kV 31. 15 .Prenaponi kojima je izložen transformator  Sklopni – isklop ili uklop prekidača mijenja konfiguraciju mreže i nastupa prijelazno stanje s drugačijim akumuliranim energijama u električnom. počeci kratkih spojeva.2014.  Atmosferski – atmosfersko izbijanje prilikom udara groma u dalekovod ili bliskih munja. magnetskom i mehaničkom dijelu sustava kao npr.

2014.3.420 kV Najviši napon opreme Um (kV) Podnosivi napon industr.6 7.6 .2 12 24 36 10 20 28 50 70 40 60 75 125 170 123 185 230 450 550 245 360 395 850 950 420 570 630 1300 1425 31. 16 . frekvencije AC (kV) Podnosivi udarni napon LI (kV) 3.Izvod iz propisa za ispitne napone opreme od 3.

3. 17 . ali tehnička rješenja limitiraju je na 2 i manje.2014. 31.Uzroci sklopnih prenapona    Prekidi struje prekidačima Uključivanje elemenata energetskog sustava prekidačima Počeci kratkih spojeva Amplituda prenapona u odnosu na nazivni napon može biti i do 3 puta veća.

2014. uC1-uC2 18 .Sklopni prenaponi nakon isključenja prekidača Nadomjesna shema transformatora opterećenog prigušnicom za analizu sklopnih prenapona uC2 uC1 Napon na: uC1 – sekundaru uC2 – prigušnici uC1-uC2 .prekidaču 31.3.

19 .Struja kratkog spoja i' = I k 2 sin(ωt + α − ϕk ) u iu u iu i" = − I k sin(α − ϕ k ) e − Rk ωt Xk α ωt φk 31.3.2014.

Iznos struje kratkog spoja (efektivna vrijednost)  Ako je impedancija mreže Zs zanemariva. No zbog malog napona kratkog spoja transformatora (pogotovo manjih) te su struje postotno izrazito velike.3.2014. struja kratkog spoja se može računati: 100 U Ik = n Uk In = uk % In Un Ik = (Z k + Z S ) 3  Ako je Zs > 5%Zk struja se računa:  Za razliku od generatora struja kratkog spoja ima samo izmjeničnu i istosmjernu komponentu. 31. 20 . Ponekad kupac zahtjeva od proizvođača umjetno veliki uk (30-50%) samo da mu u kratkom spoju starog postrojenja u koji ugrađuje transformator bude struja u slučaju kratkog spoja manja.

2 2 1.55 kk 2.6 Reaktancije i otpori transformatora i mreže: R = Rk+RS X = Xk+XS Ako je omjer X/R nepoznat.4 2.8 1.3. 1 2 fT = 1+ e X/R 1.2014. kk se računa: k k = 1.8 2 = 2.Tjemena vrijednost struje udarnog kratkog spoja (prvi maksimum asimetrične struje): I k max = k k I k   2.4 2 − 4 6 8 10 12 14 πR X 21 .6 Ikmax se može računati i kao: I k max = ku 2 I k − ku = 1 + e 31.

3. Fa1 Fa2 22 .2014.Sile na namote u transformatoru u kratkom spoju  2  Fa1 Sile računamo iz magnetske energije rasipnog polja i 2 2 Ds π δr Aσ = w µ 0 lσ Radijalna sila Fr Fr Fa2 Fr ∂Aσ i 2 2 Ds π Fr = = w µ0 ∂δ r 2 lσ  Aksijalna sila Fa ∂Aσ i 2 2 Ds π δr Fa = = w µ 0 2 δ r = Fr ∂lσ 2 lσ lσ 31.

Deformacije namota nastale zbog kratkog spoja transformatora u pogonu  Deformacije unutrašnjeg namota ODSTOJNICI  Deformacija izbočenja (buckling) 31.2014. 23 .3.

31.3.2014. 24 . više od 2% u odnosu na početnu (referentnu) vrijednost. Nakon ispitivanja rasipna reaktancija se ne smije promijeniti za npr.Deformacije namota nastale zbog kratkog spoja transformatora u pogonu  Deformacija skošenja (tilting)  Kupac ponekad traži ispitivanje udarnog kratkog spoja novog transformatora. U protivnom je deformacija namota smatra nedopuštenom. tako da se potvrdi robusnost namota na najveća moguća dinamička opterećenja.

Najmanja struja uključenja ako je napon napajanja maksimalan u trenutku uključenja: u obje poluperiode pri prolazu napona kroz nulu tok i struja postižu maksimalne vrijednosti (u pozitivnoj i negativnoj poluperiodi) Narinuti napon. u pozitivnoj poluperiodi napona tok i struja rastu do maksimalne vrijednosti. inducirani napon i struja magnetiziranja b) u t U početnom trenutku tok i struja su nula.3. a u negativnoj poluperiodi napona padaju do nule Maksimalna vrijednost toka dobiva se deriviranjem površine ispod napona .2014.tok u prvoj poluperiodi naraste do dvostruke maksimalne vrijednosti toka 25 . magnetski tok.Uključenje jednofaznog transformatora u trenutku kad je a) u = Umax i b) u = 0 (pozitivna poluperioda) a) u t Petlja histereze 31.

iuk 26 .Porast magnetskog toka i struje u prvim trenucima uključenja transformatora a) bez i b) s remanencijom a) b) Maksimalna struja uključenja Maksimalni magnetski tok pri uključenju Φ Φm Φslob Φr u t -Φm Φstac t ~2.3.3Φm Φslob i i0 31.2014.

2014. u i Φ(i) Switch Isključenje Φ i t 27 .3.Prikaz struje uključenja zasićenog transformatora a) najpovoljniji slučaj Φ Φ(i) Φ Φ u i i i t u b) najnepovoljniji slučaj Φ u i i Φ u Φ Φr t Switch on u Uključenje Φ off i 31.

28 .1 s do 80 s iu % 100 TR 100 kVA 50 0 τ50% t Struje uključenja s velikim iznosima su duljeg vremena opadanja u slučaju interakcije dva ili više transformatora priključenih na zajedničku mrežu. 31.2014.3.Tipične vrijednosti struje uključenja i vremena njenog opadanja  Struja uključenja Iumax / Inmax= 9 -15 (40) τ 50% = 0.

 pojava povećanih padova napona u mreži. 31.3.  utjecaj na druge transformatore priključene na iste sabirnice.2014. 29 .Neugodnosti zbog pojave struje uključenja Struja uključenja može izazvati niz neugodnosti u mreži kao što su:  pogrešno djelovanje zaštitnih uređaja.  povećanje buke transformatora zbog velikog iznosa istosmjerne komponente struje.

remanentna indukcija  Uključivanje u nepovoljnom trenutku prouzročit će magnetiziranje jezgre u dubokom zasićenju. počevši od remanentnog toka raste prema vrijednostima dobivenim integriranjem narinutog napona po vremenu. Zbog toga će se magnetski tok zatvoriti i izvan jezgre. Veličina toka izvan jezgre: Φδ = Φ e − Φ j = Bδ Aδ 31. Ukupna vrijednost toka je zbroj maksimalnog toka nastalog u ustaljenim uvjetima i remanentnog toka nastalog u jezgri: Φ e = 2Φ m + Φ r = Aj ( 2 Bm + Br ) Aj .maximalna indukcija Br . 30 .2014.3.površina poprečnog presjeka jezgre Bm .Određivanje struje uključenja  Tok.

31 .3.Određivanje struje uključenja   Indukcija izvan jezgre: Bδ = Aj Aδ ( 2B m + Br − B j ) Uz duboko zasićenje jezgre vrijedit će da je jakost polja jednaka u jezgri i izvan jezgre pa vrijedi: Bδ = µ0 H δ  Tada je struja uključenja: H δ lδ Bδ lδ im = = w µ0 w Hδ – jakost polja izvan jezgre w – broj zavoja namota na koji se uključuje transformator lδ – duljina silnica kroz zrak i namot 31.2014.

32 .  Maksimalna struje uključenja je određena poprečnim presjekom područja između jezgre i namota. da se uključivanje obavlja preko vanjskog namota (koji ima veću površinu Aδ). zasićena i remanentna indukcija.Maksimalna struja uključenja  Ako se transformator uključuje preko namota koji ima w zavoja. Bm Bj Br . Što je taj presjek veći više se toka može zatvoriti tim putem.2014. 31. maksimalna vrijednost struje uključenja je: 1 Aj lδ im = (2 Bm + Br − B j ) µ0 Aδ w Aj – poprečni presjek jezgre Aδ – poprečni presjek između namota i jezgre.3. ako je to ostvarivo. pa će potrebna struja magnetiziranja (struja uključenja) biti manja. Zato je poželjno.normalna.

 postoji razlika potencijala između odspojenog izvoda i zemlje. odnosno interakcijom kapaciteta sustava s nelinearnom komponentom npr. ali posljedice nisu zanemarive pogotovo ako je kapacitivna struja mreže gotovo jednaka kao struja magnetiziranja transformatora.3. Do ferorezonancije dolazi međudjelovanjem sljedećih pojava:  ne postoji opterećenje na transformatoru ili je vrlo malo. dok se paralelna ferorezonancija javlja češće kod naponskih transformatora. Nastaje zbog nelinearnog elementa u nadomjesnom krugu – zasićenja jezgre transformatora. Pojava nije česta.  jedan ili dva primarna izvoda transformatora nisu spojena npr.  mjesto odspajanja je daleko od transformatora. transformatorom koji nije opterećen. zbog greške prekidača. Serijska ferorezonancija je jedino opasna za energetske transformatore.Ferorezonancija    Ferorezonancija je pojava koja se očituje povišenjem napona na transformatoru.2014. 31. 33 . a određena električna energija prolazi kroz transformator.

uzemljavanje direktno ili preko otpora limitirajući struju jednofaznog kratkog spoja.izbjegavanje ne simultanog preklapanja.: .2014.reduciranje dužine linije između transformatorskih točaka i preklopki. sekcija ili osigurača. 31. 34 . .Zaštita od ferorezonancije Rješenja u sprečavanju ferorezonancije su npr. .3.

Tumačenje pojave ferorezonancija Serijska rezonancija: napon Uab = 0 jer su UC i UL jednaki u rezonanciji iako teče struja Za U1: točke A i C stabilne. točka E U stabilna Kada napon dosegne kritičnu 1. Postoji značajan rizik da će 1 radna točka skočiti sa D na E gdje je napon UC puno veći od normalnog i sustav je 0. UL=I ω L A 0 B 1 2 3 C 4 5 6 7 I 35 . E D Ovaj nagao i nereverzibilan skok U 1 je jedna od karakteristika 0 ferorezonancije.3.5 stabilan. točka B nestabilna Za U2: točka D labilna. U2 UC=I/(ωC) |UC -UL| 31.5 vrijednost U2 (točka D) i sustav postaje nestabilan.2014.

5 1 1.5 36 .5) Ur(R0) 10 8 6 4 R1 = 2R0.5 2 I 2. 0.5 > R0 2 0 0 31.2014.3.Utjecaj otpora u serijskom rezonantnom krugu  Povećanjem otpora u krugu izbjegava se moguće povećanje napona 16 U 14 12 Ur(R1) UL UC UL-UC Ur(R0.

5 > R0 ≈ 0 0 0 0.Utjecaj otpora u serijskom rezonantnom krugu Stabilna radna točka Nestabilna radna točka Stabilna radna točka s povišenim naponima 2 U 1.5 1 1.3.5 2 I 2.5 Ur(R1) UL UC UL-UC Ur(R0.2014.5 Uz veliki otpor u krugu nema ferorezonancije s povišenim naponima 31.5 R1 R1 = 2R0.5 0.5) Ur(R0) 1 R0 R0. 37 .

U magnetskoj jezgri dimenzije se mijenjaju u opsegu od 10-7 do 10-5 metara po metru dužine pri tipičnim iznosima indukcije. 38 . osnovna frekvencija promjene dimenzija je dvostruko veća od uzbudne frekvencije  Efekt je izrazito nelinearan posebno pri visokim indukcijama bliskim zasićenju. To rezultira u posebnom harmonijskom spektru vibracija jezgre.2014.3. 31.Magnetostrikcija  Dominantan doprinos nastajanju buke u transformatoru je magnetostrikcija.  Magnetostrikcija je promjena dimenzija koja se događa u nekim materijalima koji su izloženi promjenljivom magnetskom polju. Zato.  Efekt ne ovisi o smjeru indukcije. pri uzbudi sinusnim tokom. već samo o amplitudi i relativnom smjeru prema određenoj kristalnoj rešetki u materijalu.

što naizmjence čini osnovnu frekvenciju buke jednaku pogonskoj frekvenciji napona umjesto dvostruke frekvencije 31.  Istosmjerna komponenta pridodana na izmjenično magnetiziranje jezgre može značajno povećati amplitudu vibracija jezgre i razinu buku.2014.Istosmjerna komponenta na izmjenično magnetiziranje  U trofaznoj trostupnoj jezgri promjene u dimenzijama u svakom stupu jezgre se ne događa istovremeno. 39 .3.  Istosmjerna komponenta također može pridonijeti razlici između amplitude pozitivne i negativne vrijednosti indukcije. što znači da se cijela jezgra pulzacijski deformira što stvara buku.

2014.  Treba izbjeći kombinaciju presjeka jezgre i visine stupa pri kojima vlastita frekvencija jezgre bi bila identična s frekvencijom magnetskog polja  Izrada kućišta koje jezgru čini težom i čvršćom  Ugradnja umetka od prigušnog materijala između aktivnog dijela transformatora i dna bačve.Smanjenje buke jezgre  Smanjenje indukcije u jezgri s uobičajenih 1.7 – 1. povećavaju teretni gubici i raste težina i proizvođačka cijena. 40 . Gubici praznog hoda se smanjuju.2 T. Nema znatnijeg smanjenja buke daljnjim smanjenjem ispod 1. (povećanjem presjeka jezgre ili povećanjem broja zavoja).3.2 T. Smanjenjem indukcije povećavaju se dimenzije.85 T na čak na 1. 31.

3. Sile na vodiče namota su proporcionalni umnošku struje koja teče kroz vodič i lokalne indukcije polja u kojem se vodič nalazi. Ti su namoti smješteni u rasipnom polju.2 T) u svrhu ostvarenja zahtijevane razine buke. Pri uobičajenim indukcijama. buka proizvedena zbog namota može značajnije pridonijeti ukupnoj razini buke transformatora.7 T i višim buka zbog jezgre nadmašuje buku zbog namota.Vibracije namota  Još jedan izvor buke u transformatoru su vibracije namota zbog izmjeničnih mehaničkih sila koje djeluju u vodičima namota.2014.  Samo u slučajevima kad je niska razina buke i niska indukcija u jezgri (ispod 1. 1. 31. 41 .

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Dodatna pojašnjenja ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE ZAVOD ZA ELEKTROSTROJARSTVO I AUTOMATIZACIJU .

ako postoji 43 . Zasebna izvor izmjeničnog napona ACSD za Um ≤ 170 kV ACLD za Um > 170 kV Sklopni prenapon (SI) za Um ≥ 300 kV Udarni napon (LI) za Um > 72.5 kV (međufazni) Ispitivanje regulacijske sklopke.3.2.2011.Ispitivanja transformatora prema IEC Rutinska ispitivanja      Mjerenje otpora namota Mjerenje prijenosnog omjera i provjera faznog pomaka Mjerenje napona kratkog spoja i teretnih gubitaka Mjerenje struje i gubitaka praznog hoda Dielektrična rutinska ispitivanja (IEC 60076-3)       31.2014. 14.

14. LI odrezani (LIC) (međufazni) LI prema nultoj točki ACLD za 72.5 < Um ≤ 170 kV ACSD za Um > 170 kV Određivanje kapaciteta namota prema nuli i namota međusobno Određivanje prijelazne naponske prenosne karakteristike Mjerenje nulte impedancije trofaznih transformatora Pokus kratkog spoja Određivanje razine buke Mjerenje harmonika struje praznog hoda Mjerenje snage koju troše motori ventilatora i uljnih pumpi Mjerenje otpora izolacije namota prema zemlji i/ili mjerenje faktora dielektričkih gubitaka (tan δ) i kapaciteta izolacijskog sustava 44 .2014.2011.5 kV (međufazni) Posebna ispitivanja  Dielektrična posebna ispitivanja (IEC 60076-3)             31.2.3.Ispitivanja transformatora prema IEC Tipska ispitivanja  Pokus terećenja .zagrijanja  Dielektrična tipska ispitivanja (IEC 60076-3)  Udarni napon (LI) za Um > 72.

2011.Električka ispitivanja na terenu        Otpor izolacije namota Kapacitet i tgδ izolacije namota Kapacitet i tgδ izolacije provodnika Struje magnetiziranja niskim naponom Otpor namota Rasipni induktivitet namota (deformacija namota) Frekvencijski odziv 31. 14.2014.3.2. 45 .

4Sn (ako je xσ = 0. Da se to izbjegne stavlja se kondenzatorska baterija u spoju kao na slici. tj. Na taj se način može postići ispitivanje transformatora čak do 20 puta veće snage od SG kao izvora.3. 46 . 0.4 p.u.2014. a to može biti i npr. 31.). trebao bi izvor davati čak 40% snage transformatora.Ispitivanje transformatora u kratkom spoju    Da bi se obavio pokus kratkog spoja transformatora izvor treba dati jalovu snagu koja odgovara rasipnoj reaktanciji Danas ponekad kupac zahtjeva povećan Uk što se postiže izradom namota s velikim rasipanjem (ili ugradnjom prigušnice u transformator) Tada je u ispitivanju potrebna jalova snaga oko Sn*uk2/xσ.

T2 t 47 .2014.3 Trajanje do prve nule: T2 ≥ 500 μs 0 T 31.9 Td 90% trajanje: Td ≥ 200 μs 0. ali tehnička rješenja limitiraju je na 2 i manje.Sklopni prenaponi – primjer oznake ispitivanja namota na otpornost prema sklopnim prenaponima: AC230  Amplituda prenapona u odnosu na nazivni napon može biti i do 3 puta veća.3.67 1 T 0. Strmina: U T1 ≥ 20 < 250 μs = 1. Sklopni prenaponi simuliraju se valovima oblika 100-500 µs / nekoliko ms.

5 T 0.3 0 T’ T1 31.9 T1 = 1.5 0.2014.Ispitivanje udarnim valom – primjer oznake: LI550 (Lightning impulse test – Full wave lighting impulse)  Provjerava se sposobnost izolacije da će izdržati atmosferske prenapone koji se mogu pojaviti.2 ± 30% µs T2 = 50 ± 20% µs T1 = 1.67 T T’ = 0. U 1 0. t T T2 48 .3.

Pojednostavljena nadomjesna shema namota  U nadomjesnoj shemi za tumačenje udarnih valova namot transformatora se sastoji od niza sekcija predstavljenih poprečnim i uzdužnim kapacitetima 31.3.2014. 49 .

Kapacitivna shema namota Element nadomjesne sheme duljine dx poprečni kapacitet: C x = C dx 31.3. uzdužni kapacitet: K Kx = dx 50 .2014.

Jednadžbe kapacitivne sheme Ux = dQx C dx Qx K dx d 2U x C = Ux 2 dx K dU x = α= 31. RJEŠENJE JEDNADŽBE: Početna raspodjela napona (nultočka uzemljena): U sinh(α x) = UA sinh α x (nultočka izolirana): U x cosh(α x) = UA cosh α C K 51 .2014.3.

2014. 52 .Početna raspodjela napona a) u uzemljenom namotu α= b) u namotu s izoliranom nultočkom C K 31.3.

C K 53 .2014.Raspodjela napona u uzemljenom namotu  Raspodjela napona od početne raspodjele (t=0) do t=40 µs za α=10 α= 31.3.

2014.Raspodjela napona u namotu s izoliranom nultočkom  Raspodjela napona od početne raspodjele (t=0) do t=40 µs za α=10 α= 31.3. C K 54 .

2014. 55 .3.Interpoliranim namotom postiže se višestruko povećanje uzdužnog kapaciteta K. pa se smanjuje omjer α 31.

 Srednja temperatura namota ϑ1(°C) nakon protoka struje kratkog spoja izražene gustoćom struje J (A/mm2) u trajanju t(s) iznosi (IEC 60076-5): θ1Cu 2 ⋅ (θ 0 + 235) = θ0 + 106000 −1 2 J t θ1 Al 2 ⋅ (θ 0 + 225) = θ0 + 45700 −1 2 J t gdje je početna temperatura namota ϑ0(°C)  Dopuštena maksimalna temperatura namota je 250°C za bakar i 200°C za aluminij. do 10 s (adijabatski uvjeti). 56 .S.3. no ipak ga treba provjeriti.Zagrijavanje u kratkom spoju  Zagrijavanje transformatora tijekom kratkog spoja u pravilu nije problematično zbog kratkog trajanja. a formule vrijede za trajanje K. 31.2014.

42 kV koji se ugrađuju na područja povećane osjetljivosti (stambene zgrade.Transformatori – utjecaj na okolinu i ljude Od transformatora 20(10)/0. igrališta. bolnice.) traže se sljedeći uvjeti:        visoka otpornost na požar biorazgradivo ulje niska buka niska razina elektromagnetskog zračenja U novije vrijeme sve se više pažnje posvećuje elektromagnetskom zračenju.3.2014. škole. itd. Transformatori u svoju okolinu emitiraju magnetsko zračenje 50 Hz Dosadašnja ispitivanja pokazuju da EM zračenje ima utjecaj na zdravlje 31. 57 .

3. 31. 58 .2014. preporučuje se oklapanje Jeftinija i najbolja alternativa je uljni distributivni transformator punjen sintetičkim esterskim uljem koje je biorazgradivo.Dozvoljeno zračenje Dozvoljene vrijednosti magnetske indukcije prema Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja Područje profesionalne izloženosti Područje povećane izloženosti 100 µT 40 µT (U Švicarskoj je dozvoljena vrijednost 1 µT)   Ako se ugrađuju suhi i epoksidni transformatori u područja povećane osjetljivosti. ne zagađuje podzemne vode i visokootporno na požar.

2014.Magnetsko polje oko transformatora Krivulja 1 µT za suhi neoklopljeni i oklopljeni i uljni transformator 400 kVA SUHI TR SUHI OKLOPLJENI TR Krivulja 1 µT 11 m od TR Krivulja 1 µT 4. 59 .5 m od TR ULJNI TR Krivulja 1 µT 3 m od TR 31.3.