You are on page 1of 12

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE


TUZLANSKI KANTON
JAVNA USTANOVA MJEOVITA SREDNJA
ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA

ELEKTRONIKA III
UVOD U MULTISIM
STATIKE (IU) KARAKTERISTIKE
POLUPROVODNIKIH KOMPONENTI
Laboratorijska vjeba - I

Profesori:

Salih Saraevi, dipl.ing.elektro.


mr.sc. Sejfudin AGI, dipl.ing.elektro.

Prezime i ime uenika:


Struno zvanje:
Datum izrade:

Tehniar Raunarstva

Razred:
Ocjena:

Tuzla, septembar/rujan 2016.


Muhameda Hevaija Uskufija 2, 75000 Tuzla
Tel/Fax : +387 35 281-167
ets.tz@bih.net.ba
www.etstuzla .edu.ba
www.etsedu.org/moodle/

IIIT1-2

1. TEORIJSKA PRIPREMA
1.1. ELEKTRONSKE CIJEVI (LAMPE)
Elektronska cijev (lampa) je elektroniki element u kojem se prolazak elektrine struje
ostvaruje strujanjem elektrona u vakuumu ili plinu pod snienim pritiskom (vakuuum) unutar
cijevi ili balona, veinom od stakla.
Izvor je elektrona katoda, negativna elektroda uarena elektrinom strujom, od koje snop
elektrona putuje do pozitivne elektrode, anode.
U jednostavnim elektronskim cijevima gibanjem snopa elektrona upravlja se s pomou
dodatnih elektroda, nazvanih reetkama, pa se tako elektrina struja moe ispravljati,
pojaavati, modulirati itd.
Najjednostavnija je elektronska cijev Dioda, koja ima samo katodu i anodu, a moe
ispravljati izmjeninu struju.
U Triodi se izmeu katode i anode nalazi reetka. Mala promjena napona izmeu katode i
reetke uzrokuje veliku promjenu struje izmeu katode i anode, ime se signali mogu bitno
pojaati.
Elektronska je cijev s etiri elektrode Tetroda, s pet Pentoda itd.
U sloenim elektronskim cijevima, kakva je i Katodna cijev, snopom elektrona upravlja se s
pomou elektrinoga ili magnetskoga polja.

Slika 1.1. Razliiti tipovi elektronskih cijevi

1.1.1 OSNOVE
U 1904 godini, Britanski fizicar John Ambrose Fleming prvi put pokazao
uredaj koji pretvara signal izmjenicne struje u signal istosmjerne
struje. "Elektronska cijev" je zasnovana na efektu koje je Thomas
Edison je prvi otkrio 1880. godine, a nije stavio u koristan rad u to
vrijeme. Ova dioda u osnovi se sastoji od klasine elektrine sijalice
sa dodatnim elektrodama unutra. Kada se vlakno sijalice ugrije,
elektroni se zagriju sa svoje povrine i na vakuum unutar arulja. Ako
se dodatna elektroda (takoer zove "ploa" ili "anoda") ima vise
Slika 1.1.1
pozitivnih elektroda od vlakna , onda direktna struja
tee kroz vakuum. Ako je dodatna elektroda hladna, a vlakno je vrue, ova struja
moe tei samo od vlakna do elektrode, a ne drugi nain. Dakle, AC signal se moe
pretvoriti u DC. Elektronsa cijev je prvi put koristila kao osjetljiv detektor slabog
signala koje sluzi u proizvodnji beinog telegrafa. Kasnije (i do danas), elektricna
cijev je koritena za pretvaranje AC u DC napajanja za elektroniku opremu.
Mnogi drugi izumitelji pokuali su da poboljaju Elektronsku cijev, veina bez uspjeha.
Jedini koji je uspio je izumitelj Lee de Forest(slika 1.1.1) iz New yorka. Godine 1907.
patentirao je sijalicu sa istim sadrajem kao Elektronska cijev, osim za dodatkom
elektrode. Ova "dioda" bila je savijena ica izmeu ploe i vlakna.. Ovaj ureaj je bio
prvi uspjean elektronski pojaalo.

1.1.2. UVOD

Vakuumska cijev sastoji se od elektroda u to savrenijem vakuumu (da ne bi dolo


do reagiranja estica u cijevi sa anodom ili katodom) u izolalacijskom toplinskootpornom omotu koji je obino cijevast.Veina cijevi imaju staklene omote, ali postoje
i one koje imaju keramiki ili metalni omot.Elektrode su prikljuene na vodove koji
prolaze kroz omot putem hermetiki zatvorenog prolaza tako da zrak ne moe
ulaziti.Vodovi su tako poredani da je sasvim jednostavno zamijeniti pokvarenu za
novu eletrkonsu cijev.

1.1.3. Vrste emisija


1. Termionska emisija: arenjem katode dio elektrona dobiva dovoljno elektrona za
naputanje katode. To je tehniki najvanija emisija. 2. Emisija poljem: Primjenom
jakog polja sniava se potencijalna barijera i elektron zbog svojih valno-mehanikih
svojstava tuneliraju kroz B E 3. Sekundarna emisija: Do emisije elektrona dolazi
3

uslijed bombardiranja vrstog tijela elektronima, ionima i neutralnim atomima.


Primarne estice predaju energiju elektronima bombardiranog materijala, koji onda
mogu biti emitirani i nazivaju se sekundarnim elektronima. 4. Fotoemisija: Elektroni
apsorbiraju energiju zraenja koje pada na njih.

1.1.3. Pouzdanost

Jedan od pouzdanosnih problema cijevi sa oksidnom katodom je mogunost da


katode mogu postati otrovne zbog drugih elemenata u cijevi koje smanjuju
sposobnost katode da emitira elektrone.Zarobljeni plinovi ili polagano istjecanje tih
plinova moe takoer otetiti katodu ili da katodna ploa pobjegne tijekom ionizacije
molekula slobodnog plina.Vakuumska tvrdoa i pravilan izbor graevinskih materijala
za izradu cijevi utjee na ivotni rok vakuumske cijevi.Jo jedan vani problem
pouzdanosti je uzrokovan proputanjem zraka u cijev.Uobiajeno je da kisik u zraku
kemijski reagira sa vruim filamentom ili katodom i ubrzo ih uniti.Zato je veina cijevi
graena od stakla. Kada se vakuumska cijev preoptereti ili je radila vie nego to joj
je to dizajn omoguio, njena anoda zna zacrveniti.U potroakoj opremi to je znak
preoptereenja cijevi.Meutim, neke velike odailjake cijevi su dizajnirane da
njihova anoda radi dok je crvena, naranasta ili u rijetkim sluajevima dok je usijana.

1.2. POLUPROVODNIKE DIODE


1.2.1 OSNOVE
Poluprovodnika dioda(slika 1.2.1) je najjednostavniji poluprovodniki element, koji ima
jedan PN-spoj i dva priklju

Dioda je pasivan element, jer proputa struju u jednom smeru.


slika 1.2.1

1.2.2 VRSTE DIODE


a) takaste diode nastaju legiranjem ili difuzijom, koriste se za detekciju radio signala
zbog malog kapaciteta PN-spoja (ispod 1 pF),
b) slojne diode (diode sa povrinskim spojem) povrina PN-spoja je vea a
samim tim i kapacitet je vei nego kod takaste diode (od nekoliko pF do nekoliko
desetina pF). Koriste se u ispravljakim kolima. Kod slojnih dioda je izraen probojni
napon.

1.2.3 ZENER DIODE (slika 1.2.2)


- posebna vrsta silicijumskih dioda sa povrinskim spojem koje koriste Zenerov i lavinski
efekat
Zenerov efekat je pojava kada se pri odreenoj jaini elektrinog polja iz kristalne
reetke oslobaaju valentni elektroni i tako naglo poveava provodljivost
poluprovodnika. Lavinski efekat je pojava kada se pri daljem poveanju jaine
elektrinog polja ti osloboeni elektroni ubrzavaju da iz kristalne reetke udarom
izbijaju nove elektrone.
- koriste se kod stabilizatora jednosmernog napona do 30 V i u ograniavaima napona
- podruje rada im je u oblasti probojnog napona

slika 1.2.2

1.2.4 PIN DIODE


- jedna oblast P tipa, druga N tipa a izmeu njih je ist (intristian) poluprovodnik
- koriste se u visokofrekventnim kolima i u modulatorima, kao i u elektronskim cevima
kamera za analizu slike

1.2.5 VARKAP DIODE


- engl. variety capacity promenljivi kapacitet
- kapacitet se smanjuje sa porastom inverznog napona polarizacije
- koriste se u kolima za automatsku regulaciju frekvencije (najee u ulaznim kolima
RTV prijemnika)

1.2.6 LASERSKE DIODE


Laserske diode su vrsta svetlee diode kod kojih se poliranjem paralelnih stranica
materijala diode formira rezonantna upljina to se manifestuje kao pojaava
usmerene svetlosti - laser. Laserske diode se koriste kod optikih ureaja (CD i DVD
itai/pisai) i kao komunikacije izuzetno velikih kapaciteta (optika vlakna i optike
komunikacije).

1.2.5 LED DIODE


- engl. Light Emitting Diode
- kod njih elektrino polje prouzrokuje emisiju svetlosti (npr. kod cinksulfida)
- koriste se kod raznih displeja, elektronskih asovnika ili kalkulatora
LED dioda svetli odnosno emituje fotone kada elektroni prolaze kroz spoj, tj kada se
stavi pod napon. Veina dioda emituje zraenje, ali ono ne naputa poluprovodnik i
nalazi se u frekventnom opsegu infracrvenog zraenja. Meutim, izborom
odgovarajueg materijala i geometrije svetlost postaje vidljiva. Napon potencijalne
barijere dioda odreuje boju svetlosti.

Na ovom mjestu teba proiriti teorijsku pripremu podacima, slikama, tabelama i sl. sa
interneta! NIJE POELJNO KORISTITI MATERIJALE SA www.wikipedija.org.

Treba dodati ne manje od jedne i ne vie od tri stranice teorijske pripreme. U poglavlju
3. LITERATURA imate izvore koje moete potraiti i pregledati da biste uspjeno uradili ovaj
dio vjebe, a svaki izvor (stranicu koju posjetite) sa interneta treba zabiljeiti kao slijedei
izvor literature (pod brojem 9. itd.) na istoj strani (na kraju dokumenta).
Voditi rauna o slijedeem:
- Ne trudite se smiljati novo ime file-u koji ste preuzeli, samo ga dopunite vaim
podacima i pod istim imenom poaljite na Moodle. Moodle sam dodaje na va file
vae prezime i ime.
- preuzeti materijal (tekst i slike) sa interneta prilagoditi formatu ovoga dokumenta, tj.
- veliina i vrsta fonta Arial 11
- natpisi ispod slika Arial 9
- pratiti numeraciju slika npr. iza Slika 1.3 dolazi Slika 1.4 itd.
- Prenesite iz Multisima poetnu i krajnju sliku eksperimenta na kojoj se vide rezultati
sa obaveznom numeracijom i opisom, npr. Slika 2.1. Elektronska ema za snimanje
UI karakteristika diode itd.
- Poto se ovaj template-file povea dodavanjem vaih rezultata provjerite prije slanja
da sluajno niste pretjerali i napravili da je va konani file vei od 5MB. Takav file ne
moete poslati na Moodle, jer je postavljeno ogranienje da veliina file-ova ne moe
biti preko 5MB. Ili smanjite koliinu materijala sa interneta ili broj slika iz Multisima ili
poaljite zip-ovan file (ali opet manji od 5MB).
I molim vas da izbriete ovo uputstvo (sve napisano crvenom bojom) u file-u koji mi
aljete, jer ne treba biti sastavni dio vaeg Izvjetaja o vjebi.
Vodite rauna o datumu i vremenu do kojeg morate poslati vjebu nazad na
Moodle!!!

LABORATORIJSKA VJEBA
2.1. DJELITELJ NAPONA U MULTISIM-U
U Multisim-u napraviti elektronsku emu dijelitelja istosmjernog napona sa dva otpornika kao
na slici 2.1. (Napomena: ne zaboravite postaviti DIN standard na Optinons/Global
preferences/Components/DIN, kao i veliinu radne povrine na A4 koristei padajui meni
Options/Sheet Properties/Workspace/ Sheet size)

R1
1.0k
V1
12 V
R2
1.0k

Slika 2.1. Djelitelj napona

Voditi rauna da obavezna komponenta na svakoj emi mora biti masa, inae simulacija nije
ispravna ili pokazuje greku (The circuit is not grounded.) kao na slici 2.2.

Slika 2.2. Upozorenje da nismo spojili masu (uzemljenje)

Koristiti Multimetar za mjeriti struje, napona u kolu sa slike 2.1

Slika 2.3. Multimetar podeen za mjerenje istosmjerne struje

ZADATAK I:
U Multisim-u spojiti emu istosmjernog djelitelja napona sa slike 2.1.
a) Pogodnim izborom poloaja Multimetra izmjeriti struju kroz kolo na slici 2.1. Prikazati
emu sa rezultatima mjerenja.

b) Koristei dva Multimetra izmjeriti napone na otporima R 1 i R2 u kolu sa slike. I ovdje


prikazati emu sa rezultatima mjerenja.

2.2. SNIMANJE IU-KARAKTERISTIKA POLUPROVODNIKIH KOMPONENTI


Za snimanje statikih ili strujno-naponskih ili IU karakteristika koristimo specijalizirani softver
za elektroniku Multisim. Dobro prouite ovo UPUTSTVO da biste uspjeno realizirali
vjebu!
-

Izborom Simulate/Instruments/IV Analyzer na radnu povrinu stavimo instrument


za snimanje statikih karakteristika, tzv. IV Analyzer. Isto moemo postii preicom i
izborom instrumenta direktno sa instrument trake na desnoj strani radne povrine.
S druge strane izaberemo diodu Place/Component pa se otvori prozor Select a
component na kojem izaberemo Group: Diodes gdje izaberemo jednu od
ponuenih poluprovodnikih diode iz kataloga. I ovdje moemo korisititi preicu na
alatnoj traci iznad radne povrine izborom ikone Place Diode.

Dobijemo strujno kolo kao na slici 2.4.


XIV1

D1
1N4004
Slika 2.4. Snimanje IU karakteristike diode 1N4004

Selektovanjem IV analizatora dobivamo njegovo "lice" kao na slici 2.5. Pretpostavljena


komponenta ija se karakteristika moe snimati je dioda, dok se za bipolarne ili unipolarne
tranzistore mora promijeniti tip komponente (Components:).

Slika 2.5. Izgled lica IV analizatora

Snimanje karakteristika poinje putanjem simulacije tipkom Run ili F5 pa dobivamo sliku
kao na 2.6.

Slijedee to treba napraviti je da pretpostavljene vrijednosti struje i napona zamijenimo sa


oekivanim vrijednostima (za struju ospeg 0-1 A, a napona 0-15 V), pa dobivamo
modifikovanu (realniju) karakteristiku kao na slici 2.7.
Uoimo da se na slici 2.7 uz pomo "linijara" moe proitati vrijednost struje i napona na bilo
kojem dijelu karakteristike. Npr. u naem sluaju na donjem dijelu lica IV analizatora moe
se proitati da je na presjenoj taci linijara i statike karakteristike Ud=634,328 mV i
Id=6,763 mA.

Slika 2.6. Snimljena IU karakteristika sa automatski odabranim vrijednostima struje (Current) i napona (Voltage)

Slika 2.7. Realna IU karakteristika diode sa oekivanim vrijednostima struje i napona i Simulate Parameters

Na kraju iskoristimo jo mogunost prilagoavanja izgleda karakteristike dodatkom u

Multisimu za grafiku obradu i predstavu rezultata mjerenja tzv. Grapher


.
Nakon sline obrade, postavljanja realnih vrijednosti i struja i dodavanjem natpisa na naim
jezicima dobivamo sliku 2.8.

10

Slika 2.8. IU karakteristika diode u Grapher-u

ZADATAK II:
Snimiti statiku karakteristiku jedne proizvoljno izabrane poluprovodnike diode iz kataloga
Multisim-a?
a) prikazati elektronsku emu za snimanje sa izabranom diodom,
b) prikazati izgled lica IV analizatora sa realnim parametrima,
c) prikazati snimljenu statiku karakteristiku nakon svih prilagoenje u Grapher-u,

ZADATAK III:
Snimiti statiku karakteristiku jednog proizvoljno izabranog NPN tranzistora iz kataloga
Multisim-a? Ne zaboravite postaviti Simulate Parameters za svoj tranzistor slino kao na slici
2.7.
a) prikazati elektronsku emu za snimanje sa izabranim tranzistorom,
b) prikazati izgled lica IV analizatora sa realnim parametrima,
c) prikazati snimljenu statiku karakteristiku nakon svih prilagoenje u Grapher-u,
Dobiveni rezultati, nakon ispravnog prilagoavanja, treba da izgledaju isto kao karakteristike
dioda i tranzistora koje susreemo u literaturi.

11

3. LITERATURA
1. www.enciklopedija.hr
2. Stojan Risti, Elektronske komponenete, Predavanja, Elektronski fakultet Ni, Ni
2010.
3. Jasmina Kotur, Stanko Paunovi, Analogni elektroniki sklopovi, Zagreb 2009.
4. Nediljka Furi, Elektroniki sklopovi, Neodidacta doo Zagreb, Zagreb 2008.
5. Tomislav Brodi, Analogna integrisana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989.
6. Vojin Cveki, Elektronika I, Poluprovodnika elektronika, Nauna knjiga Beograd,
Beograd 1986.
7. Sejfudin Agi, Elektronika za I razred, JUMS Elektrotehnika kola Tuzla, Tuzla,
2013.
8. Sejfudin Agi, Elektronika za II razred, JUMS Elektrotehnika kola Tuzla, Tuzla,
2014.
9. Jasmina Omerdi, Sejfudin Agi, Elektronika za III razred, JUMS Elektrotehnika
kola Tuzla, 2016.
10. www.elektronika.ba

12