You are on page 1of 3

Politika misao, god. 50, br. 2, 2013, str.

173-175

jedinstvene misli vodilje. Tekstove iz prvog dijela knjige implicitno povezuje ideja
europskog identiteta, no takva poveznica
nedostaje drugom dijelu. Knjiga daje tek
sadrajni pregled teme politikih mitova te
kao takva nee biti od koristi onima u potrazi za pomagalom u znanstvenim istraivanjima. Politiki mitovi su moda vredniji
kao heuristiki koncept nego kao sadrajni
narativ, no taj aspekt nije istraen tekstovima iz ove knjige. Takoer, dominacija
francuskih autora, kao i potreba za dobrom
prethodnom informiranou o obraenim
temama, ini knjigu manje zanimljivom
iroj publici. Ipak, Politiki mitovi dat e
zainteresiranim itateljima dobar pregled
elemenata koji se pojavljuju u raspravama
o politikim mitovima.
Jelena piljak
Odbor za europske integracije
Hrvatskoga sabora

Prikaz

Zoran Stoiljkovi
Srbija u lavirintima tranzicije:
Ogledi iz politike sociologije
savremenog drutva
JP Slubeni glasnik, Beograd, 2011, 493 str.

Knjiga Srbija u lavirintima tranzicije;


Ogledi iz politike sociologije savremenog
drutva kritiki prikazuje i analizira srpsko
drutvo u proteklih dvadeset godina, od
kraja osamdesetih godina prolog stoljea i raspada bive socijalistike drave do

173

danas. U trinaest poglavlja autor analizira


socijalne rascjepe, privatizaciju, korupciju, procese raslojavanja prema bogatstvu
te nastanak novih politikih i drugih elita.
Autor analizira kljune procese i njihove
uinke na socijalni kapital i politiko ponaanje graana.
U prvom poglavlju, Konflikti i drutvene promene, analizira se razdoblje raspada
bive socijalistike drave tijekom kojeg
se istovremeno dogaaju kriza drutva i
kriza vienacionalne zajednice. U drugom
poglavlju, Srbija na razmeu vekova, autor opisuje ulogu pojedinih politikih aktera i civilnog drutva devedesetih godina
prolog stoljea te analizira razloge, rizike
i trokove drutvenih sukoba, kao i opcije
daljnjeg drutvenog razvoja Srbije. U treem poglavlju, Srbija na putu od izbornog
autoritarizma ka konsolidovanoj demokratiji, analizira se trenutna pozicija srpskog drutva na temelju triju kriterija i triju
indikatora. Kriteriji razvijenosti demokracije su: postojanje viestranakog sustava u kojem se politika utakmica odvija
prema unaprijed poznatim pravilima; osiguran sustav otvorene i odgovorne vlasti
putem horizontalne i vertikalne kontrole te
podjele vlasti i, trei, graanska participacija preko aktera civilnog drutva. Indikatori trenutne razvijenosti srpskog drutva
su: prihvaenost demokratskog poretka
kroz postojanje socijalnog konsenzusa oko
koncepata razvoja; legitimacijska formula
poretka kroz populistiki ili participativni
obrazac i, trei, jesu li formalno izabrani
predstavnici politike vlasti oni koji posjeduju i stvarnu politiku mo.
U etvrtom poglavlju, Civilno drutvo i
konsolidovanje demokratije u Srbiji, opisuju se uloga i vanost udruga civilnog
drutva za transformaciju iz tranzicijskog

174

u konsolidirano drutvo. Prikazani su razvoj i evolucija civilnog drutva te stupanj


aktivizma srpskih graana. Peto poglavlje,
Socijalni kapital graana Srbije, opisuje
pojam, strukturu i funkcije socijalnog kapitala u izgradnji modernog srpskog demokratskog drutva. Kvaliteta ovog poglavlja je u iznoenju empirijskih podataka
o razini povjerenja u politike institucije te
u opisivanju politikog aktivizma graana. U estom poglavlju, Socijalni rascepi i polje politike, autor opisuje osnovno
metodoloko uporite u analizi odnosa izmeu socijalnog i politikog polja, strukturu socijalnih odnosa i njihov utjecaj na
politike odnose. Na oblikovanje socijalne
strukture utjecala je blokirana tranzicija
prvog desetljea demokratskih promjena
u kojoj nije dolo do promjene politikog
sustava i politike elite. Politika elita razvila je klijentelistiku mreu koja je nekim pojedincima omoguila ekstremno
bogaenje osiguravi politiki nadzor nad
novostvorenom ekonomskom elitom. Najvei su dobitnici politike tranzicije prema
Stoiljkoviu: tajkuni iz Miloevieva perioda, tajkuni iz tranzicijskog perioda (koji
djeluju preko etiriju lobija: financijski,
energetski, proizvodni i medijski), nova
politika elita koja se formirala nakon pada
Miloevieva politikog reima, zaposleni
u novom privatnom sektoru, menadment
u javnim tvrtkama, civilno drutvo i meunarodne korporacije. Gubitnici tranzicije
su: nisko obrazovani graani, dugorono
nezaposleni, umirovljenici i zaposleni u
tradicionalnim industrijama.
Sedmo poglavlje, Karakter i funkcija
drave, opisuje ulogu, karakter i funkciju
socijalne drave, posebno u tranzicijskom
razdoblju. Navode se tri mogua scenarija
za budunost: agonija, krah ili transforma-

Prikazi knjiga

cija socijalne drave. U osmom poglavlju,


Analiza i istraivanje korupcije, autor opisuje problem korupcije kao vierazinsku
sloenu pojavu koja je specifian problem
suvremenih drutava. Korupcija je jo
izraenija u postkomunistikim dravama,
a kao ekstremne primjere autor istie kleptokraciju (vladavinu lopova) i kakiokraciju (vladavinu oloa i najgorih). U posebnoj
cjelini analizira odnos korupcije i aktera
politike, prikazuje indeks korupcije te analizira antikorupcijsku strategiju Srbije. U
devetom poglavlju, Politika i novac, opisuje izazove i anse za srpsku antikorupcijsku strategiju koja bi obuhvaala nadzor
i transparentno raspolaganje javnim novcem. Analiziraju se izvori stranakog financiranja te kontrola i javni nadzor nad
njima. U desetom poglavlju, Privatizacija
kao (viedecenijska) igra interesa i moi,
autor se bavi akterima i tokom privatizacije od 1990. do 2000. godine te njezinim
uincima na razvoj suvremenog srpskog
drutva.
U jedanaestom poglavlju, Socijalni dijalog i participativna demokratija, analizira
se pojam, uloga i funkcija socijalnog dijaloga, razliiti koncepti i modeli te praksa
i njezini efekti. Autor analizira djelovanje
socijalnih partnera (vlasti, poslodavaca
i sindikalnih predstavnika) te zakljuuje
da se dijalog izmeu njih vodi na neravnopravnoj osnovi koja producira socijalno nezadovoljstvo graana. Dvanaesto,
ujedno i najopirnije poglavlje, Sindikati u
lavirintu promena, na gotovo sedamdeset
stranica opisuje ulogu i znaaj sindikalnih organizacija u srpskom drutvu nakon
raspada bive drave. Poglavlje zapoinje
openitim opisom uloge, sadraja i ciljeva
djelovanja sindikata u razvijenim dravama, te njihovom ulogom u srpskom dru-

Politika misao, god. 50, br. 2, 2013, str. 175-179

tvu. Autor analizira modele i strategije politikog utjecaja sindikata te njihov utjecaj
na donositelje politikih odluka. Trinaesto
poglavlje, Umesto zakljuka: Srbija pred
izazovom promena, autorova je vizija razvoja Srbije. Srbiju vidi u Europi, sa eljom
da bude konsolidirana demokracija, s vidljivim ekonomskim i socijalnim promjenama, u kojoj e njeni graani biti proeti socijalnom kohezijom i solidarnou.
Vrijednost je ove knjige u autorovoj odlunosti i visokoj strunosti pri opisivanju
modernog srpskog drutva, njegovih problema i izazova. Takoer, ona nudi i neka
mogua rjeenja koja bi Srbiji omoguila
izlazak iz tranzicijskog labirinta. Knjiga
moe pomoi hrvatskim autorima da na
slian nain opiu hrvatske prilike.
Davorka Budimir
Hrvatsko politoloko drutvo, Zagreb

Prikaz

Jevgenij Primakov
Minsko polje politike
CEMA Centar za meunarodne analize,
Zagreb, 2011, 380 str.

Jevgenij Primakov jedan je od najvanijih


svjedoka i kreatora dogaaja koji su umnogome oblikovali suvremene meunarodne
odnose. Djelujui od 1960-ih godina kao
novinar i znanstvenik, postavi koncem
1980-ih lanom sovjetskog politikog vodstva te obavljajui dunosti efa ruske vanjskoobavjetajne slube, ministra vanjskih

175

poslova i predsjednika Vlade Ruske Federacije 1990-ih, bio je jedan od sredinjih


protagonista sovjetske, ruske te najnovije
svjetske povijesti i politike. U ovoj knjizi,
koja je svojevrsna politika autobiografija
u jedanaest poglavlja, Primakov kronoloki dekonstruira najvanije silnice, procese
i aktere koji su oblikovali svjetsku politiku
zadnjih pola stoljea, uspjeno povezujui sovjetsku, odnosno rusku unutranju i
vanjskopolitiku dimenziju, ali i lucidno
zapaajui trenutnu dinamiku i izazove
meunarodnih odnosa. Primakov tako istie vanost paradigmatske promjene sovjetske unutarnje politike nakon 20. Kongresa
KPSS-a (1956), analizira povijesne etape obiljeene politikom detanta 1970-ih,
Drugim hladnim ratom izmeu 1979. i
1985. i dolaskom Gorbaova na vlast, ali
se naroito fokusira na razdoblje nakon
kraja Hladnog rata, koje je primarno obiljeeno dijalektikom izmeu amerikog
unipolarnog momenta, rijeima Charlesa
Krauthammera, te multilateralizma i tenji za stvaranjem viepolarnog svjetskog
poretka, to je Rusija aktivno zagovarala.
Politika dinamika nakon pada Berlinskog
zida obiljeena je, takoer, i brojnim regionalnim konfliktima, sukobima na podruju bive Jugoslavije, izazovima gospodarske transformacije, uspostavom vladavine
prava, ali i razvojem normi meunarodnog
prava te institucija globalne vladavine. Svi
su ti procesi u snanoj korelaciji s ruskom
(vanjskom) politikom kroz koju nas Primakov vodi osobnim svjedoanstvom.
Prva dva poglavlja fokusiraju se na Primakovljevu novinarsku i znanstvenu karijeru, koje su usko isprepletene. Naime,
Primakov, koji je po struci arabist, bio je
dopisnik Pravde s Bliskog istoka, u kojem je svojstvu de facto provodio slubenu