You are on page 1of 3

7

Politika misao, god. 51, br. 1, 2014, str. 7-9

orni znanstveni rad


UDK 32.01
Primljeno: 14. srpnja 2009.

Politika misao i razvoj politologije u Hrvatskoj


DEJAN JOVI

Ovaj broj Politike misli pojavljuje se na pedesetogodinjicu izlaska prvog broja,


koji je objavljen u proljee 1964. godine. Drali smo da je tom prigodom potrebno
osvrnuti se na doprinos kojeg je na asopis dao razvoju politike znanosti i njenih
pod-disciplina, kao i srodnih disciplina. Politika misao je dugo bila jedini politoloki asopis u Hrvatskoj ali i ire: jedini u tadanjoj Jugoslaviji. Ve je i samom
tom injenicom postao a i u dananjim je okolnostima ostao sredinje mjesto
objavljivanja na vlastitom jeziku za nae politologe. Stoga se slobodno moe rei da
je on, zapravo, presudno oblikovao hrvatsku politologiju naroito u istraivakom
smislu. Ono to je Fakultet politikih znanosti (odnosno: Fakultet politikih nauka,
kako se inicijalno zvao) bio za obrazovanje mladih politologa, to je asopis bio za
formiranje i razvoj politolokih istraivanja.
Ve prvi brojevi Politike misli pokazali su da asopis ima ambiciju profilirati
se kao akademski, iako se u tim prvim godinama a dijelom i kasnije povremeno bavio i pitanjima nastavnih planova i programa, koncipiranja studija politikih
znanosti i odnosa prema drugih disciplinama. Sastav prve redakcije Politike misli
pokazuje da je prvotna ambicija bila da se djeluje na irem tada jugoslavenskom
prostoru. No, ve nakon prvih nekoliko brojeva, redakcija se u potpunosti udomila pri Fakultetu politikih znanosti. Postao je to, prije svega, fakultetski asopis.
No, bio je u nekim trenucima vie a u drugima manje otvoren i za druge. To se,
naroito, odnosi na pete brojeve, koji su pokrenuti na engleskom jeziku 1995. godine.
Kao i svaki asopis koji iza sebe ima 50 godita, i Politika misao imala je svojih uspjeha i neuspjeha. Bilo je tema o kojima se pisalo, i onih o kojima se nije pisalo. Bilo je razdoblja i podruja u kojima je asopis bio sasvim suvremen, ali i onih u
kojima je znaajno zaostajao za istodobnom inozemnom produkcijom. Pokuaji da
se izmaknemo stalno prisutnoj politizaciji, koja ak i danas atakira na autonomiju
akademske sfere, bili su ponekad uspjeniji, a ponekad neuspjeni. Bilo je lanaka

Jovi, D., Politika misao i razvoj politologije u Hrvatskoj

kojima se ak i iz ove polustoljetne perspektive moemo ponositi. Ali i onih za


koje bi bilo bolje da nikad nisu objavljeni. No, u svakom ivotu, kao i u svakoj povijesti institucija, ima takvih momenata.
Pedesetogodinjicu izlaska prvog broja eljeli smo obiljeiti jednim sveobuhvatnim kritikim pregledom, pa i analizom lanaka objavljenih u Politikoj misli u
ovaj 201 broj, koliko je objavljeno u tom razdoblju. Namjera je bila istai doprinos koji je asopis dao razvoju politologije u Hrvatskoj, ali i kritiki identificirati
nedostatke i praznine. Pozvali smo kolege, uglavnom s Fakulteta politikih znanosti u Zagrebu, da se pridrue ovom pokuaju pisanja intelektualne biografije jednog
asopisa.
U toj smo namjeri, ponovno, uspjeli samo djelomino. Objavljujemo est lanaka, u kojima se o Politikoj misli govori kroz analizu pisanja o javnim politikama
(Kreimir Petkovi), o politikoj sociologiji u Hrvatskoj (Marko Kovai), o meunarodnim odnosima (ana Lua), komparativnoj politici (Mirjana Kasapovi, Danijela Dolenec i Dario Niki akar), politikoj geografiji, geopolitici i geostrategiji
(Marta Zorko) te o komunikacijskim i medijskim studijama (Zrinjka Peruko i Dina
Vozab). Iako su podruja koja smo time uspjeno pokrili iznimno znaajna, ipak
i u ovom sluaju nismo uspjeli izbjei odreene praznine. Do zakljuenja ovog
broja, naalost, nismo dobili lanke o politikoj teoriji, o istraivanjima u podruju sigurnosnih studija, o politikoj ekonomiji te o nacionalnom i s time povezanim
pitanjima. Sveobuhvatni pregled pisanja Politike misli morao bi, takoer, ukljuiti i osvrt na lanke koje je asopis objavljivao o jugoslavenskom, a kasnije hrvatskom politikom sustavu, o povijesti ideja i ideologija a moda i o jo ponekoj
temi.
No, to ostaje za neku drugu priliku moda na neki sljedei jubilej, ili u nekoj
posebnoj tematskoj cjelini, jednom kad se takve analize dovre. Zahvaljujui tome
to smo sve lanke ikad objavljene u Politikoj misli uinili dostupnima svim itateljima i to tako to smo ih postavili na portal hrvatskih znanstvenih asopisa
Hrak dovrenje intelektualne povijesti Politike misli bit e jednostavnije nekim
buduim istraivaima nego to je bilo nama.
Na 50-godinjicu izlaska prvog broja Politika misao pokrenula je i svoj portal,
odnosno web-stranicu www.politickamisao.hr. elimo biti ne samo mjesto objavljivanja akademskog asopisa nego takoer i otvoreni za analitike lanke o aktualnim dogaajima, te za dinaminije rasprave koje su danas, zahvaljujui razvoju
interneta, mogue gotovo bez ikakve vremenske zadrke. asopis i dalje ostaje na
glavni proizvod no, portal je nain da poveamo itanost asopisa, te da time
poveamo i njegov utjecaj na itatelje koji nisu nuno samo znanstvenici, studenti
i nastavnici politologije. Kad se radi o itanosti, s osjeajem ponosa istiemo da je
Politika misao danas etvrti najitaniji akademski asopis u Hrvatskoj u kon-

Politika misao, god. 51, br. 1, 2014, str. 7-9

kurenciji 353 asopisa, koliko ih trenutno izlazi. U zadnjih godinu dana, s devetog
smo mjesta doli na etvrto a meu asopisima iz drutvenih znanosti na drugo.
Sve ove inovacije pokazuju da je Politika misao otvorena za nove inicijative i
spremna na nove korake. Ne zaziremo od otvaranja ni prema prolosti (ak i kad se
radi o nama samima) ni prema budunosti. Broj koji objavljujemo koliko god bio
nesavren, a jednim dijelom moda i nedovren svjedoi o toj namjeri.