You are on page 1of 225

IVAN FOCHT

GLJIVE
JUGOSLAVIJE

POUOPRIVRED NA L1 TERATURA

URE.DSIK

MlLOSEVIC SRBOUUB, dip!. inz.

IVAN FOCHT

GLJIVE
JUGOSLAVIJE
I
250
NAJRASPROSTRANJENIJE JESTIVE I SVE
OTROVNE

NOLIT

BEOGRAD

PREDGOVOR

Dok gotovo u svim zemljama Amerike, Evrope, Dalekog


iSloka i Australije postoji istovremeno vise prirutnika za
Ijubitelje gljiva, mi danas nernamo nijedan. 1stina, pred desetak godina objavili su Stamt i Pelkovsek jedno zalsta sjajno popularno djelo s tog podrutja, gotovo istovremeno i
Joze Grom lijepu dZepnu slikovnicu gljiva, a zatim (1973)
i prirutnik sa podrobnijim opisima, ali ova izdanja su ogranitena na slovenatko jezicko podrucje i lokalitete u 510vemji. Na srpskohrvatskom odnosno hn'atskosrpskom jezickorn podntcju dosad se pojavila jedna jedina potpunija popularna knjiga 0 gljivama - divno i sa zanosom pisano
djelo Kamila Blagaiea . Gljive nailih krajeva . Medutim, knjiga je 5tampana jos 1931. godine, ito, izgleda, u vrlo malom
tiraZu, tako da covjek moze smatrati da je imao fantastienu
srecu ako na nju naide u nekom antikvarijatu. Pored toga,
djelimicno je zastarjela, obraduje sarno 95 vrsta i navodi 10kalitete samo iz srednje Hrvatske, a graficke mogucnosti
onog vremena ne bi nas mogle danas zadovoljiti. Jer, kvalitetne slike su u djelima ove vrstc s prakticnom namjenom
vrlo, vrlo vaZne.
Ovdje i ne spominjem kompilacije, tak i one su oskudne, koje ne koriste sarno slike stranih autora, nego i doslovni tekst. Od njih ne dobijamo niSta; u njima se nadu
i vrste kojih kod nas nema, a naile karakteristicne izostaju;
u njima nerna ni dntgih na5ih specificnosti (Iokaliteta, varijeteta, odstupanja itd.), a i same ponekad kompilacije,

slike isuvise stiliziraju, dok u tekstu ponavljaju tuae greske.


Do najapsurdnijih izjav~ dolazi u takv~m nasim. rad?vima
koji su corbine eorbe corba. Bez ongmalmh s1lka 1 teksta, i, naroeito, bez licnog obilazenja tere na, nema prirucnika
za gljive.
U nasem narodu poznaje se, vee prema kraju, maksimalno do dvadesetak vrsta , ne uvij ek i najboljih za jelo,
pa ne i najopasnijih. Zato se nisam mogao os loni ti na inace
lijepa narodna imena, a nisam ni htj eo s,Im krstiti vrs te
poput BlagaiCa, koji je to Cinio, sad sretnij e sad manje
sretno, u svim slucajevima kad mu nij c sLajao na raspolaganju nijedan narodni naziv. Osim toga, im a i mnogo homonirna u razlicitim krajevima. Recimo, rujnicom naz ivaju
u nizim predjelima Bosnc i Srbije Amanitu caesareu, a u
visim tri vrste Lactaria, dok u nekim dijelovima Srbije isto
ime nosi Cantharellus cibarius. Cesta j e poj ava da se j u
islom kraju isto ime kori sti za veCi niz vrs ta koje se sve
smatraju istom, bez razlikovanja i uocavanja i pl'ilieno upadIjivih osobina. Tako se, npr., ludara od nosi na najmanje
sedam vrsta od kojih je sarno jedna Iuda; ctubretarkom se
na Korculi nazivaju sve gljive, a takvih na otoku ima preko trideset, koje uspjevaju na s tocnoj balegi. Zato ce citalac razumjeti sto na prvom mjestu navod im s trueni naziv;
kad narodnog imena gljiva uopce nema (a to j e naj cesce),
nas naziv su izmislili autori, najcesce bukvalnim prevodom
struenog (naucnog) imena. Izgleda, k tome, da su u ovoj
eri silne ljubavi prema tehnickim proizvod ima mnoga narodna imena i pozaboravlj ena.
. ~ pryi n;tah .mogu i sme.tati ti latinsko-neolatinsko-greki
naZlVI, ~l ?bJektlvne razhke 1 bogats tvo vrs ta sarno su njima
obuhvacem. Kad se izaae iz pocetnicke faze i kad viSe ne
bude rije~ i 0 posvuda zas~u'pljenim vrstama, nigdje nijedno
narodno lffie nece pnskoeltl u pomoc.
Kod naucnih imena sluzio sam se starij om, klasicnom
nomenklaturom. Najnoviji nazivi rod ova i vrs ta recimo Moserovi od 1978, izazvali bi sarno zbrku i ci talac 'sc ne b i mogao snaCi ni u j.ednoj starijoj knjizl, odnosno o pceprihvacene naZlve ne bl susretao u ovom prirucniku.
. Prakticn~ namjena knjige - da se obogati nasa ishrana
uJedno lzbjegne svaka opasnost od trovanja - predodre8

dila jc kako izbor vrs ta, tako j naelll pisanja. Opis i, lIZmimo, mogu jzgleda ti preopsirni , ali kad je rij f'e 0 glj ivama 5 oprezom se nikad ne moze pretjerati: ~ tc, je vise poda taka, to je vj erovatnoca za bune manja. Glji ve Sli j ako
varijab iln a biea, pa s tUli opis moze prenebregnuti neki njihoy vid i sves ti ih, razlieite, na is tu vrstu . U izvjes nlm slucajevima tek deseti ili dvadescti podata k donosi sigumos t i
eliminira sve ostale vrste. Zato Citalae neka pazi da mu sc
naaen i primj erak podudara sa svim navedenim k ara ktcris tikama - navedenim ne sarno uz vrstu nego i uz rod, a
narocito neka se ne osloni sarno na sUke.
Pub lika vo li knji zice dZepnog formala - same slikc
uz kratak opis i n is ta viSe. Opee s tvari dosaduj u. Ali, nema
dru gog naeina da se gljiva pouzdano odredi osim jednog
jed inog: da se najpr ij e utvrdi nj ena porocl ica, zatim rod i ,
tek na kraju, vrSla . In ace se ne zna ni gdje da se traii. I
La neophodnost nalagala je veCi obim stiva. I n a 0 novu
naj savrseni jih slika moze se dogoditi da se gJjiva pobrka
s Jl ekom i iz c1rugog rod a. A s ta ako i ta nijc obradcna ili
ako se ne ukazu je na mogucnos ti zamj ene ? Ovako, pulem
op isan im II "Prvoj orij entaciji, mnos tvo drugib vrs ta se
pos tepeno isklju cllj c, polj c se sve viSe sUZava dok se n
stegne obruc oko vrs te koja je u pitanju.
Da bi citalae bio potpuno siguran, obradio sam sve 0 1rov I7e vrstc, pa i naj r jede.
Sto se ti ce jes tivih, ovc1j e su u p rvom redu ob raa ene
one koj e su ujcdno i najukusnije i naj ra prostranj enije;
samo iznimno i onc koje su manj c ukusne, aU toliko masovne da cc se eita lac pita ti s to j e 5 njirna; .iI i obra tno, poneke ako su tak o vclika delikatesa da zasluzuju paznju iako
ni su jako cestc iIi ih nema u odrea enom nascm h aju . Meou Lim, ogromna vec ina obrac1enih vrs la moze so s igurno nae i
u svi m nas im h ajevima. Naravn o, svaki J..- raj irna svojih
spc}:ificnos ti , i to o tezava r adove ove vrs te to u poj dinim
krajevim a raa aju obilno i gljivc kojc e drugdj e mogu matrati I'ij etkoscu. Ta kvc ni sam uno io, jer one preds tav ljnj u
zac1a tak spccij alnih m onografij a mikofl ore odrcdcnog kraja .
Is lo tako, i meu u onim naj ras irenijim ni u sve pocl' ed nako
kvanlita tivno zas Lup lj ene u svim krajevim a, i to je i L. knuto ako su razltk zna tnij c. Na primj cr . polj ki ampinjon
(Agaricus campeste r) uspjeva c1a lcko masovnij
u S r!:> i-i.
9

niH i Crnoj Gori nego u drugim dijelovima Iugoslavije,

dok je s ruderalnim smrckom (~orc~e~a costata) obratno;


grmo~Cica (Clitocybe tabescens). Je tJplcna ..za Hrvatsku, 3~
brestovaea (Pleurotus cornucoplae) za SrblJu, ltd. los UZI
lokaliteti navedeni su sarno ako su specificnosti uprll.vo
upadljive.
I sam sam se poceo baviti gljivama iz gurrnanskih razloga: gljive su mi uz ribe uvijek bile najrnilija hrana. Iednog dana sam se zapitao: Nije rnoguce da se rnogu jesti
sarno tih pet-~est vrsta ~to nam ih seljaci donose na trlnicu? Ubrzo sam u literaturi doznao da toga irna more. I
tako je pocelo ... vrernenorn covjeka vise uzbudi ako naide
na neku rijetku vrstu, pa makar bila i otrovna, nego na
cestu jestivu, makar bila i prvoklasna. Ta ko to uvijek ide,
od materijalne koristi do duhovnog zadovoljstva.
avo djelo 0 gljivama Iugoslavije zamiSljeno je u pet sve
zaka. Prvi, koji citalac ima pred soborn, obraduje dakle na~c
najrasprostranjenije jestive i sve otrovne vrste. as tali svesci
su specijalni: drugi svezak je posvecen nasim rnediteranskim
gljivama; treci na~im planinskim, alpinskirn i subalpinskirn
vrstama; cetvrti nizijskim, ravnicarskirn gljivarna, a peti obraduje na~e vrlo rijetke i nepoznate vrste. Dok se gljivc iz
ovog prvog sveska mogu vee rnakroskopski odrediti, kod
mnogih iz os tala cetiri sveska to nece bi ti moguee sa3virn
pouzdano, pa ce biti navedeni i osnovni rnikroskopski podaci, kao i hemijske reakcije u svirn slucajevima kada su
poznate iIi potrebne.
Nadam se da ce i poneki citalac, zahvaljujuCi mojoj
pomoCi, poCi tim putem koji se do kraja zivota prelazi. Pa
1 ako zastane kod prakticne koristi, srnatracu da sam ne~to postigao i, mozda 5 neocekivane strane, pridonio nesto
i zelenom planu.

Opel, UVODNI DEO

....
',)

CUDESNI SVIJET GLJIVA

Kad jednog jutra Tane jeseni, duboko u jelovoj ~umj,


nBta ne zeleCi i ne misleci, opu~teni na panju i predati opojnom rnirisu iglica i zemlje i rnahovine, prozetom sitnim zujem rnirijada kukaca, prepu~teni onoj neuhvativoj vlazi ~to
uzlazi i puze uz debla, da bi se pod naletom sunceve toplote povlacila i padala pod onu paprat tamo, uzdrhtala i
kao nozern izrezuckano sjecena po kalupu tih pilastih listova,
grusajuCi se u rnaglicu i ponovo se rastvarajuCi u treperave
rnodrikaste silnice - kad u tom casu pogledamo na vrutak zapaljenih strijelica sunca koje se takode rnodeliraju
prerna bodljikarna obraslirn kro~njama i tako se u okljastrenim oblicima spustaju kroz smolasta i tmasta isparenja
trulezi . . . , te i dalje nasim pogledom kliznerno niz te svilaste procjepe sve do tla, nabubrelog od klica novih nvota,
prosaranog svjetlorn tako da smaragdni- pOZar zahvata sad
dva busjena zvjezdaste mahovine. sad tri kraka rebrace, gurnuv u sjenu zaborava (iako smo ih zaljubljenicki zauvijek
htjeli sacuvati u svijesti) povorku kao staklo krhkih hialinih sicu~nih Mycena, opervaZenih isto tako staklastim i prozi rnim kapljicama, tako d a se jedva i razaznaje gdje im obIi'::ja prestaju, a gdj e pocinje materija rose, dok se ovako
s trpljivo uspinju uz panj pored na~ ih nogu - tad, tad nas
iz sveg toga i pored svega prelije val jednog neizrazivog zracenja zajedno sa zaloscu ~to se ta igra trenutka i mjestii i
preliva nikad vge nece ponoviti, makar se svake godine
njima vracali.

13

Druge godine bice drugacij e. Mozda podj ednako lijepo,


ali - drugacije. Nikad se vise neee susres ti i splesti stotine raznorodnih slicaja okolnosti koje tvore earoliju i neponovljivost trenutka. Ne samo za to sto smo vee za godinu
dana i mi postali stariji i u svojoj moCi dozivljavanj a jos
za jed.uo ..i.skustvo i n?vu nijan su. u.vi~a ~ svij c t ? ogatiji i
prefinjeDljl, tako da bl nam sada 1 IStl pnzor prozao druge
vielike i znake; ne, nego i zato s to nem a istog prizora, sto
priroda na istom mjestu druge godine neee biti ista. Mozda
je minule zime bilo viSe snijega; mozda su Ijueli posjekli i
odvukli onu bolesnu bukvu na kojoj smo prosle godine zatekli desetke glaviea plavieastog ostrigara (s to nije rijedak
maier!); mozda ee vee i sam a plovidba oblaka promijeniti
sliku krajolika. Dovoljan je cak i neznatniji pomak u priroeli pa da se sve lancano pocne mijenjati : mozda jed:m
jaci zamah vjetra u proljeee koji je razgrnuo gomilu nasi aganog granja, raskinuo mieelije ervenkastosmeaih Clitoeyba
i razotkrio golu zemlju na kojoj sad pocinju nieati nova
biea, travke i mozda evijeee umjesto mahovine, maline
urnjesto gljiva, iIi pak gljive suncanice umjesto gljiva starosjeelilaca.
Gljive su upravo takva biea, one najviSe zavise od okoline, trenutka i stotine raznorodnih faktora: sarno kad joj
s\i odgovaraju, pojaviee se odreaena vrsta; kad se bilo
sto prornijeni iii pomjeri, ona ee odurnrijeti i iSceznuti, a
stvoriee se uvjeti za drugu vrstu. No ako se niSta po njih
bitnijega ne promijeni, veeina je vjerna zavicaju pa se
uvijek iznova javlja na istom mjestu. Zato treba dobro popamtiti takve mikrolokalitete, iii ih na neki nacin obiljeZiti. Kad u blizini ima drveea, dobre su raznobojne masne
krede.
. ~ .svojoj .kr~oj zivotnoj niti gljive su ovisne i 0 podlozi na
~.oJ.Oj .1ZrastaJu, I ? n~dT?orskoj visini, geografskoj sirini i duZlDI, I 0 lokalnoJ khrrn, i 0 meteoroloskim prilikama i 0
okolnom rastinju, i 0 ljudskorn uplitanju u ravnotefu prirl?dnu, pa i 0 sumskirn zivotinjama. Nekirna odgovara sarno
pjesCano til?, drugirna glineno, trecima krecnjacko, cetvrtim
~~cvarno; Jedne. se srnjestaju u dubokim pelinama lisea iii
Iglie~, a druge vIse vole cistu situaciju i golu nepokrivenu
zemIju. Neke .se. rado griju na suneu, pa se smjestaju uz
rubove suma I eesto vrse daleke ekskurzije u polja; druge

14

su mracnjaci, pa traZe s to dublju sjenu gustih suma, iii


pa k posjecuju n ase podrume, tunele i rudarska okna, a ponckad se, kao cuvene istarske gomoljace, i sasvirn uvuku
poel zemlju. Ima vrsta koje eete naei sarno u druStvu sa
smrekarna, iii sarno sa hrastovirna, iii sarno sa borovirna,
brezama itd. Iedne su izricito naklonjene krcevinarna i ugarim a, druge pasnjacima iii njivama, treee tresetistirna iii tekueoj vodi; ima ih sto rastu sarno na trulom drvetu, a i
takvih kojirna odgovara sarno balega odreaene Zivotinje.
Neke se javljaju same na guscijem iii pacijem perju, na
starim rogovima i kopitima, na malteru iii razvalinama, na
djetelini iii jabukama, raii iii psenici, a neke ee u silnim
kolonijama zaposjesti crnogoricne iglice, i to svaka na po
jednoj jedinoj iglici. Druga narav nave see neke druge vrste
da napadnu :live gusjenice iii ose, da ih ubiju i pretvore
11 tzv. skleroeij, pa iz njih izrastu. Gotovo da nema nijedne
podloge, stvari, biljke iii zivotinje koja ne bi imala svoju
gljivu, i meau gljivama ima toliIco razlicitih ukusa, nacina
ponasanja i uzih specijalizacija da bi vee i njihovo sarno
nabraj anje zauzelo previSe prostora.
Spektakularan dogaaaj je kad na jednoj vrsti raste druga, osobilo ako se radi 0 jestivoj i otrovnoj. Kakva je to
cudesn a f1uktuacija m aterije kad kroz otrovni sok Scleroclermae protice zivotni sok drugog soja, neotrovnog parazita-vrganja (Boletus parasitieus), ne mijeSajuCi se i ne
prljajuei svoju krv nimalo, tako cia, iako mu eitav put
vodi kroz zatrovanu okolinu, donosi eiste, jestive plodove!
Cijeli niz vrlo ukusnih gljiva raste na aubristirna i smetIjiStima, podsjecajuCi nas tako na Moearta koji, kacl je dobio u rllke vrIo los libreto za openl, rece: Na ovom srnetljistu izgradieu dvorac.
Bez hlorofila i mogucnosti cia fotosintezorn same sebi
priprave hranu, gljive su prisiljene cia se prikradaju mjestima gdje vee gotova postoji. Takva su mjesta humllsorn
bogata zemlja, puna organskih tvari u raspaclanju. Gljive koje na takvom izvoru :live nazivamo saprofitima. Ako hranu
oduzimajll od zivog biCa, nazivarno ih parazitima. A ako stupa~u u jednu pravednu razmjenu tvari sa drugim biljkama,
n.aJcesce drveeem, pri cemu oba partnera irnaju koristi, naZIVamo ih simbiontima. Oblik ove zivotne zajednice naziva
se mikorizom: gljiva svojim micelijem obavija fine ziliee
15

krajnjih zavrsetaka korj enj a te iz .~jih. izvlasi za svoje potrebe ugljicne hldrate, a preko. njlh . ~ sJJo ~-u.e uje za uzvrat
drvetu dusik (azot) , fo sfor, kahj , n a tnj I JOS pones to, tako
da i drvece s kojim su vezane gljive uspij eva bolje nego
on~ koje takvu vezu prezire. Treb a im a5i u vidu"da drvo
preko mieelija dobija nes to kao >:produzeta k konj e~a ,,, te
lakse i obilnije dolazi do vode. Vee. pr.ema tom e da h. gl,llve
biraju upravo odreoenu vr stu drveea III su p ak m anje probirljive prema partneru, raz.likuj e~?o obaveZl1 u il fakult a t~v~u
mikorizu. No bilo kako bllo, gljlve s u u svakom s lu e~.lu
iii kradljivci hrane, ili gotovani. . . . . . _.
..
.
VeCina vrsta ne treba pomoe ljudl III Zlvotlnja da bl
se razmnoZile' ali ima ih i koje nezn a no iz kakvih perverznih razloga v~le ljudsku blizinu. To . sam primij etio, r;cim?,
i kod zimske panjevCiee (Flammulma velutIpes). Mozete Je
traiiti zimi dill potoka po vrbama k ilo metrim a uzalud, ali
kad se potok priblizi makar sarno jednoj kuCiei, one se gotovo redomo pojave.
Ako izuzmemo slucaj eve gaj enja gljiva , covjek veCi~~~
negativno djeluje na njihov porod. Ne sarno da u bllZlru
naselja sve vise iseezavaju opeepoznat e jestive gljive, jer ih
beraCi iskorjenjuju cupajuCi ih i tako izvlaeeCi njezne zavrsetke micelija na povrsinu izlozenu n evremenu iii j arko~
suneu (lisiearke su tu osobito osj etljive) , nego s tra davaju I
sve nepoznate, sarno ako bodu oei. Pravo je eudo s kakvim
divljim bijesom i dj eea i odrasli haraee meou divnim ervenim, ljubieastim i zutim golubieama, te ih gaze, sutaju i cak
silnim zarnahom treskaju 0 drvo, u sr clZbi sto ne znaju da
Ii su za lonae. Meoutim, i najotrovnij e gljive vrse svoju veliku ulogu u sumskoj zajednici, r azgra oujuCi izmeau ostalog
organske ostatke u plodnu zemlju. A da ne govorimo 0 to.
me da su one ukras prirode.
S druge strane, nij e covjek prvi koji je dosao na z~ml:
sao ~a gljive gaji. Vee nam je Forel o tkrio da to znaj.u I
mravi. Irrngard Eisfelder , u svom fantasticnom radu ZIVOtinje koje prebivaju na i u gljivama, izmedu ostalog piSe:
. Tropski potkornjaci (Ipidae) gaj e odreaene gljive kak~
bI popravili siromastvo i jednolicn ost svoje ishrane. Pn I
nase domaee vrste, kao sto su Xyleborus , Xyloterus i Ani~andrus stvaraju simbiozu s gljivama. Xyleborus dispar !a~~.
I neke druge vrste buba kultiviraju izvjestan bijeli mlcehj ,
16

n"zvan ,am brozij o m ', koji slilli kao ispasa njiho vim larvama
(Hartig) . Zen ke cak u svom srednj em crij evu sacuvaju micel ij preko zim e, da hi u prolj ece m ogle nasaditi nove kullure gljiva (Sch neider-Drelli) . ..
Narocil o su americki mravi , m eau kojima ima mnogo
vr sta, pos tali slavni svojim vi soko r azvijenim ,povrllar stvom '.
Da b i pr ipremi li hranlj ivu p od logu, pozna te Atta vr ste prozvakavaju komadi ee listova i d ruge biljne. dijelove pro~ima
juCi ih pljuvackom . Za tim zasaouj u mi eehj, oubre ga I Iskorj enjuju korov. Zahvaljujuei ovoj kulturi n astaju posebne
izrasli ne n a zavrsccim a gl jivnih m fa , zadeblj anj a bogata plazl1lom ; to je tzv . gljiva-kelera ba koj a sluzi za is.hranu. ~
vi rna ra dn ieim a i larvama . Druge glj ive pak gaje se ls kljucivo za kraljn i kraljicu, no mec1u mravima su ovi ba r znacaj n iji, inteligen ln ij i i veCi.
P rema sups tratu n a kojem uspj evaj~ , gljive se " dijeLe,
ukra tko, n a : arenicolne (na p ijesku), tern eolne (zemljl), carbonicolne (uglju , pogore tin am a) , humieolne (hum usu) , fimicolne (dubrivu), lignieolne (drvetu) .
Pored te o vi snos ti glj-i va 0 sveukupn osti prir odnih o kvira i neprirodn ih in tervcnei ja, kao sto j e, reelmo, be'Lglava
sjeca sume, one su , kako vee s pomenusmo, j a ko pod loroe
i posebnim i opeim vremensk im i klim a ts kim pri likama. A
vrste k oje Sll vjerne u vijek isti m p olozaj ima ili p od.rucji ma, to su sarno a ko im ~godina od.govara.. ~o da li .c~
im god ina od"ovarati, to mko ne m oze unapTljed pogodi tl.
Zna se, n pr., ~I a n eke vrs te vole vruce Ij e to, da nekima odgllvara ako je preth odne zime bilo puno suij ega, da se. ne ke
iavlj aj ll sarno poslije pl-vih m razeva, da neklm p ogoduje od;105no ne pogoduje kisno prol jeee i td . Ali , svi ti uslovi se
IllOO'U ispun iti, pa da ipak glj ive izostanu. No i obra tno,
nek~ vrste se znaju pojedin ih godina poj aviti u nevjerovatn im kolic in ama, pa i u krajevima gdj e ih inace nema, a da
im uslovi, po n asem sl l\'a tanju stva ri, ni su hili idealni. M?zd~
je u njihovu n arav ugraden jedan tvrdok~rni i ~aprtCloznl
bioritam , koji, gazeei sve prepreke, eikhckl rada I ne ra~a .
Jer , ono sto mi n azivamo glji vama to su sarno plodoVl ~ .
Prava gljiva to je jedn o podzemno j[.i p o tko rno s tablo- (.l~ll
celij) , koje moze zi Yeti i dugi niz godma a da nas. svoJ'tOl
produk tima ne obraduje. 1ma i krusaka koje rac1aju sarno
s\'ake trece iIi (obil ni je) cak sedme godine. No imn V I' la
2

17

gljiva kod kojih je taj bcsplodn.i period da leko du zi. Tako


sam 1967. g. na~ao nekoliko primjeraka jednc vrste, Lactarius Hometi se lOve, koja se posljednji put spominje 1884,
u dje\u Francuzil; GiUetil; .. Ta je pauzira la, dakl e, 85 god~na.
Usobito u veliko] porodicl Cortmanus nalaze se ovako cudIjivi predstavnici sto i\skrsavaju na. svjetlo dana tck svakc
II 20 28, 46, iii 60, pa i 128. godm e, tako da nam moze
pr~teei cijeli vijek a da nam ni teo I"ij ski nij e data moguenost da ugledamo jednu oclredenu vrs tu. 1 mi dan.danasnji
ne mamo odgovor na pitanj e: da Ii je to u pr irodi odre
uene vrste da tako I'ijetko spoljnjim znacima plo dnosti daje
do wanja 0 svom postojanju, iliona pak postavlja takvo
mnostvo raznih i slozenih uvjeta da ill rij e tko koja kalendarska godina moze ispuniti?
Ipak, mi mamo 7.a neke od uvj eta koj e poj ecline vrste
postavljaju tlu i nebu, ~ uncu i oblacima. Na osnovu toga
In.i ill dijelimo: na higrofilne (koje vole mnogo viage), subhigrofilne (malo manje), mezofilne, (osrednje), subkserofilne
(koje skoro da vole susu) i kserofiln e (koj e S1l5U dobro podnose). U Jugoslaviji ima predstavnika sviju vrs ta, zahvalju
juCi raziicitim podnebljima. Ove posijedn je su veCinom meJiteranske, i prilagodile su se zarkim beskisnim ij e tima, kao
sto su njihove posestrime sa krajnjeg sjevera imale drugaeiji, no niposto jednostavniji i manje mukotrpan zaclatak da
preZive arkticku zimu.
Ohicno se kaZe: Nicu k'o gljive poslij e kise. No to je
sarno djelirnieno tacno, odnosno vaZi samo za neke rodove,
prvenstveno Agaricus (sampinjone) i Coprinus (tintnice). 1
posJije velikih kisa veCina glj-iva neee izrast i dok trepne~
okorn, nego tek nakon sedam do clevet dana. Desava se, istina, cia u odlasku na neki teren ne viclimo na odrec1enom
mjestu nijednu gljivu, a u povratku, nakon nekoliko sati ,
kao cia su posijane. Medutim, to ne znaci da su one (osim
u izinimnim slucajevima) izrasle .za nekoliko sati, nego cia
im je toliko vremena bilo patrebno cia se uzvise nacl razinu
trave iii ii~Ca koje su ih clode oku sakI"ivale. Ako se neke
pojave odmah posLije kise, to je rezultat kise od prije
sedam dana, a ne jucerasnje.
Is1ina je, ogromnoj veeini vrsta ISU kise drage, iako, pored kserofilnih, i neke koje rastu na panjevima i zivom ~
veeu mogu dugo izdrlati susni period, buduCi da im se nJ!18

h oy stanodavac brine za vodoopskrbu (recimo Pluteus cervinus). A smrcci i veeina proljetnih Peziza izoslaee cijelu
godinu ako u njihovo doba (konac marta i april) kiSa ne
pacla obilno vise dana zaredom. (Kad je 1972. u to doba
Iijevalo trinaest dana gotovo neprekidno, smrcci su se pojavili izobilno i gotovo u svim krajevima Jugoslavije, pa i
tamo gdje ih inace i u dobrim godinama nisam vioao.) No
ki sa nij e, kako rekosmo, sve. Djeluju tu jos neki nama nepozna ti faktori. Veliki francuski nriikolog Henry Romagnesi
postavio je cak tezu da je gljivama, cia bi roclile, potreban
izvjestan sok: bilo poslije duge suse nagli prolomi oblak.a,
bilo poslije duzeg toplog perioda zahlaoenje, ali i obratno,
bilo kakav drugi cisto mehanick.i sok: ako npr. vjeverica ceprkajuCi ozlij edi micelij, on ee reagirati tako sto ee na povrsinu poslati svog izaslanika, karpofor. Tako, miceliji , po
ovom autoru, uopce ne bi raoali gljivama kad u prirodi ne
bi bio na glo poremeeen red, odnosno kad ne bi nastupale
nagle promjene. Gljive ploclovi bi, prema tome, bile jedna
anomalija, dok bi prirodna pojava bila da ih nema, jer micdiji se mogu razmnozavati pod zemljom i u svom supstratu i bez fertilnih spora i njihovih nosilaca (karpofora).
Tako do sada jos nijedan naucnik 'I1ije vidio da iz spore
jedne Amanitae iii Boletusa nastaje micelij, pa je Georges
Becker, u svom predivnom djelu Privatni zivot gljiva. nazvao njihovo rasipnicko radanje silnog broia spora Oistim i
nepotrebnim luksuzom. To je jos jedan razlog viSe da svijet
gljiva nazovemo cudesnim.
Dok se veCina vrsta sarna brine preko svojih spora 0
svom rasprostiranju i razmnozavanju, Boleti i Amanitae, pa
vjerovatno jos i neke druge porod ice odn. rodovi, osim toga
sto se podzemnim putem sire svoiim micelijima. prelaze na
veee daljine vjerovatno sacekujuci da im divlja svinja iii
neka druga zivotinja prenese na svojoj njuSci fragmente micelija i da ih, ponov.o rujuCi , zasadi na drugom mjestu.
Miceliji mnogih vrsta rastu svake gocline ravnomjerno
na sve strane. pa kako raoaju sarno na svojim krajnje isturenim frontovima, gljive tih vrsla rastu u gotovo potpuno
pravilnim krugoviroa , iz godine u godinu u koncentricnim
krugovima zato sto se micelij siri, a u sredini odurnire. To
su u narodu dobro poroata vrzina kola, . kotaci ili vjes ticja kola. Ta kola se mogu prepoznati i u doba kad gljive
2'

19

ne rastu, jer ih obiljezava bujniji rast trave .. Mi celij se godiSnje moze siriti od 20 do 100 cm , pa ka ko Je to za svaku
vrstu konstantno, moguee je po polupromj eru k ruga izraeunati starost jednog micelija. Tako i dan-danasnji, n a kon 150
godina, plodove istih micelij a sa kojih je b rao otac mikologije Elias Fries nalaze njegovi ucenici. Utvr deno je takode da su neka kola u SAD stara i do 600 gociina. Na Romaniji kraj Sarajeva Leucopaxillus gigan teus tvo ri takode preko stotinu metara u radijusu siroke kr ugove. Posto on u
sebi sadrii jedan veoma snaZan antibi otik, c1ilocybin, trava
je uz njegove rubove uvelo pozutj ele boje i dj eluj e kao
spaljena.
No klllgovi nisu uvijek pravilni, ces to su poput atola
na jednom pojasu prekinuti, cesto pak sarno polukrugovi;
to znaci da je na jednom dij elu svoje ekspanzij e micelij
naiSao na nekakvu poc\zemnu prepreku ili pak na nepovoljne uvjete. Malodusne vrste zastaju na tim mj estima, no
upornije Ce lukavo zaobiei tu prepreku, recimo jednu stijenu, i nastaviti da se sire ", druge nj ene strane_ Ima i vrsta
cija je priroda takva da se razvijaju sarno u jednom smjeru,
tako da ne nastaju krugov-i, nego prave linij e iii lukovi.
Takva je, na pI'imjer, izvrsna za jelo Aga ricus exquisitus,
koju u Bosni narod naziva reciu50nw j er raste u jednom
nizu iii redu.
Sto se pak tice razmnozavanja putem spora, pojedin e
vrste radaju ih tim viSe sto traze slozenij e uvj e te da bi se
),primile . Jedan jedini zreli primj erak m oze razaslati u svijet, vec prema vI'sti, od nekoHko miliona do nekoliko biliona spora, tako da svakodnevno, po su mama i poljima,
pa i po naSim gradovima, nosene vj etrom, kruZe i putuju
po zraku nevidljive spore najraznovI'snijih vrsta, sve dok
sarno neke od njih, izvanredno iznimno, ne padnu na pogodno tlo ~ ne nadu sve povoljne pogodnos ti da bi iz njih
proklijao novi micelii_
Spore su velike samo nekoliko mikrona do nekoliko desetaka mikrona (mikron = 1/ 1000 mm). Ipak, da bi se ovako veliki broj spora mogao rasporediti na relativno malom
pr?stolll, k~vtim raspolaZe plodiS te (himeruj) pojedinih primJeraka, pnroda je iskorist-ila sva uopca moguca rjesenja
da se do maksimuma poveca povrsina koja je fertilna (sporama plodna)_ Tako je kod nekih Ascomyceta i Ga steromy20

ceta plocliste raspros trto po poluloptas tim povrsmama iii


pak preko cijelog kuglastog oblika odn. u nj egovoj nutrini
(1. slucaj) , (up. slike: 185a, 181b, 173). Da bi se povrsina j os
prosiril a, on a se uvija i nabire (Cantb arelJaceae, Morcbell aceae i Helvellaceae - 2. slucaj , Eup. slike br. 160, 9-16). Il:i
pak (3. slu caj) , (up. sliku br. 128b), kakvo Ii tek raaionalno
ekonomi ziranj e s prostorom pok azuju Li s tieavke Agaricaceac, sve glj.ive eij e se pl oclis te (s donj e s lrane . klobuka)
sas toji od lis tiea (I amela). Kad bi to plodiS te prevlacilo same
ravnu povI's inu, one ne bi bilo veee od sirine ses ira. No lamele, na eijim se o tvorenim s tranam a radaju spore, tu povrS inu silno umnogos trueavaju.
Lamele se od drska radij alno h eeu ka rubovima sesi ra. No kako se, s to bli ze rubu, sve vise medusobno udaIjuj u, izmedu njih nas taje j os neiskoriS tenog pros tora, koj e
ce neke vrste tak ode popuniti, i to time s to ce ume lnu ti
jos s it nij e i haee lam ele (lamelule), polazeci od ruba ses ira
(v. sli ku br. 230). No krajnje zamisliv maksimum se postiZe
kad i poprec no izmedu lamela nastaju kao ne kakve zilice,
nabori iii mostici, koji ce takode biti nosaci spora (tzv. anastomoza) (sl. 82) .
Plodi ste moze biti rasporedeno, takode na jedan veoma
dosje lljiv nacin (4. slucaj , v. sli-ku br. ll1b), duZ cijele povril ine sitnih iglica (Hydnaceae), a i (5. slucaj , v. sliku br.
162), po povr sini gmn cica , kao kod komia (Ramar ia).
Konacno (u 6. slueaju - Polyporaceae i Boletaceae, v.
slik u br. 192c) , himenij prevlaei unutarnj e sti jenke cjevcica,
koj e zbijene i tes to duboke (odozdo gIedane kao spuzva) tako si lno zgodno odgovaraju potrebi za ekonomizi ranj em s
prostorom .
Za to j e najvaZnij e da se kod gljiva u tvrdi kako im je
izgradeno plodiS te. Tako ee se od redit.i prvo: pOl'Odica kojo j pr ipadaju. Kad se odredi poroclica, u tvrduj e se kao dl'llgo: rod u toj porodici, da bi se, kao treee, odredila vr s ta
u tom rodu. U svrhu ovog odredivanja pos toje raz!ic iti
kljucevi, od kojih su najviSe u praksi tzv. cliho tomni , koji
pocivaju na principu izbora izmedu dviju moguenosti Na
primj er : ako smo vec utvrdili da u konkretnom slucaju imamo posla sa jednom mlij eenicom, Lactarius, pos!uZieemo se
kljucem za mlij ecnice, recimo NeuhoEfovim ; sve mlijeen ice

21

na presjeku pilStaju mlijeko, i tu nam se na poCe lku nude


ove dvije moguenosti:
I. Mlijeko bijelo, zuekasto ili vodenasto, oSlaje takvo iii mijenja boju u crveno, Ijub ieasto, zulo,

sivo ill zeleuo


la. Mlijeko od pocetka crveno kao mrkva iii mutn o
vinslci crveno, klobuk naranCast, ve6nom wniran, pone~to ljepljiv, prah spora svijetlooker, u
crnogorici

Ako nam dakJe, odgovara slueaj 1., tad s kacemo na 5,


a ako odgovara slueaj la., skacemo na 2. Pod brojevima
2 i 5 nudioe nam se takode izbor izmed u dviju r azlicitih
karakterizacija, itd., sa 2 ee nas autor uputiti na 3 iii 4, a
sa 5 na 6 iii IS, sve dok ne dod.e mo do nase vrste .
Takvih kljuceva ima dosla na jezicima na r-oda koji su
daleko vi~e razvili mikolo~ku znanost od nas, no za svrhu
kojoj je ova knjiga namijenjena nij e potrebno upoznat,i sve
vrste, a one se cesto ni ne mogu odrediti bez mikroskopa i
kemijskih reagensa. Za pocetnike sam pripremio zato jedan
izbor vrsta koje se mogu identificirati makroskopski, tj.
samim ~im osjetilima bez pomagala (golim vidom , opiporn, njuhom i okusom), a koje su uj edno u prakticnom
pogledu najznaeajnije, hilo po tome sto su velike i upadne,
bilo po tome sto su ceste a ujedno predstavlj aj u dobru i
ukusnu hranu, hilo pak ~to su atrovne, pa ih se treba
cuvati.
Tek poslije toga moze se preCi na upomavanje veeeg
broja vrsta, teze odredivih iii rj edih , kao i onih koje nisu
interesantne (sarno) u prakticnom pogledu. Jer, carstvo gljiva je neizmjerno veliko, njih dma vi se vrsta nego sveukupnog ostalog rasLinja, ukljucujuei i drvece i cviieee, i korove
i (rave, i mahovine i liSajeve i paprati i alge. 'R acuna se da
.n.iZih., tj. mikroskopski malih gljiva ima oko 700.000 vrsta, a visih, koje se golim okom mogu vidj etj (ponekad
uz pomoe lupe) , oko 90.000. Dadajmo jos da, s to se lice
.vi~ih. gljiva, za siroku publiku int.eresantnijih, same u srednjoj Evropi ima oko 6.500 vrsta, pa rri njJh sve ne poznaje
nijedan pojedinac sam, DJiti ih moze upomati za kratkog

22

svog vijeka, n ego pos toje strucnjaci za pojedine rodove, je


dina sposobni da ih identificiraju iii otkriju kao novu, dosad nepoznatu vrstu; izmedu takvih specija lis ta razvija se
velika, ziva razmjera primjeraka po cijelom svijelu.
NaSa zemlja je, maze se slobodno reei, prayi Eldorado
~.a gljive. Ona, prije svega, lezi u umjerenorn sjeveroom poJasu Evrope, koji je opeenito najbogatiji vrstama. (Cak ui
umj ereni sjeverru pojas na drugim kontinentima, u Americi
i u Aziji, n ije toliko bogat, a jufui, te tropi i suptropi su
jos siromasniji). A i u ovom pojasu imamo prednost Dad
n.as~ tako~e bog~tim sjevern:im i juZnim susjedima, jer pos]edu,lemo 1 kontwentalne i polukontinentalne i mediteranske vrste, pa i one koje se radaj u u sukobu i kriianju tih
klimat~ kih uti~ja: u uaSim krajev.ima uspjeva i alpinska i
s~b~lplDSka mlkrofl~ra. (pored Slovenije i u planmskim predJ ehma Bosne, SrblJe 1 erne Gore), ali i montane i ravnicarske (Panonska nizija) i jufujacke (Jadran, Hercegovina i
donekle Makedonija) .
Racunam da u uaSim kraj evima ima ako 4.000 vrsta.
Od njih je oko 800 jestivih, oko 60 otrovrrih a sve ostale
s~ izv~ ov~ kategorija: iIi su pretvrde odno~no neprobavIJlve, lit prel.Jute, pregorke, neukusne odnosno loseg mirisa,
ill pak presltne i neugledne, odnosno prerijetke da bi se
Isplatilo skupljati ih za manu.

Otroynih vrsta, uprkos narodnorn vjerovanju, ima, kao


sto se vldi, veoma malo, ni 2<'/0. Nesreca je sarno 5tO su
neke od njih vrlo rasprostranjene, ponekad i masovne a i
na izgled privlacne, prijatna ukusa i mirisa. Vecina dtrovnih vrs.ta sp.ada sarno u je?an rod, rod Inocybe. To su uglavnom sltna 1 neugledna blca, prljavosmedih zuckastih i sivih boja (i bi)elih) po klobuku, najceSce i tankog mesa, pa
niko ~e dol3Zl u napast da ih sprerni za jelo. Kako je 8CfJ/o
vrsta lZ tog roda otrovno, a pored toga t'e sko ih je meausobno razliko,:,at.i,. potrebno je taj rod dobro upoznati i ad:eCi ga se u cJehru. Pored navedenili svojstava, Inocybe ima]U l~ele. z;mljane boje (kad sazru, odn. prljavo bijelo<sivkaste lit zuckaste kad su mlade) , te klobuk (rijetko siri od
4 cm) najcesce konicna oblika, radijalna vlaknast, raiicupan
od;Iosno r':l?p~c~n, a mms u v~Cini slueajeva neugodan
~ostar heffilJski lli na s jJermu, gnJll~. voce, pokvaren kupus
1 51.), a sarno kod nekohko vrsta pl'1JJatan (na behar ili cvi-

23

jeee pa i engleske bombone). (Islo tako t.reba se kloniti


i sitnih, posvuda bijelih gljiva Clitoeybe, kod kojih se lamele spustaju malo niz drl.ak i koje nisu rijetke po poljima 'l1 travi, aLi i u sunli. No na njih, kao i na druge otrovne vrste, bice posebno upozoreno kod sli cnih , jestivih).
Pored boje i grade spora 1 plodis ta, te obhka i stasa
strucka i klobuka, napominj em da su mirisi jedan od najznaeajnijlh wakova za raspoznavanje vrste i da pocetnik nikad ne propusti da pomiriSe svoj nalaz. Kao i medu bojama (oko 700 nijansi), i meau miri sima pos loji lwcl gljiva
jedna nevjerovarno bogata skala, sa speeificnostima koje je
najcesce nemoguce opisa~i, pa ni generalno oclrelliti kao
prijatan iii neprijatan, .ier ima closta vrsta kod kojih
jedna komponenta_ mirise prijatno, a clruga, i to is tovremeno, neprijatno. No ipak je vazno cia se mirisi odrecle bar
po slicnosti sa onima koji odlikuju clruge poznate tvari. Tako Bruno Hennig, u svom ses totomnom dj elll Prirucnik za
prijatelje gljiva, razlikllj e ove grupne rnirise, u ogromnoj
skill izmedll tamjana i smrada znojnih nogu: na brasno
(lIzeZeno i neuzezeno), kruh, kakao, loj, riblje ulje, maslae
(uiezen odn. ne), repu, rollkvll, hren (ova tri posljednja mirisa Franeuzi zajeclno oznacuju rafanoidnim), krompir, eeler, perSun, cesnjak, anis, badem, koper, eimet, eijanovodik
(gorki badem), 10vor-viSnju (Prunus lauroeerasus), Oetkerov
prasak, papar, Maggi, kumarin, majoran, lavandu, jasmin,
hijacint, geranije, list pelargonije, evat narance, Corydalis,
hmelj, virentinsku peruniku, ljubicicu, korij en ljubiciee iz
apoteke, peru-balsam, bombone, ester, mecl (posebno umj etnil, pasjakovinu, terpentin, kakos , na eaj od jabucnih ljuski, maLicnjak, slatkasto truli miris na vinske bacve, na svjeze listiee i listove, na divlju imortelu, na svj eze rezallo drvo,
na kiselkasto vocni rniris opcenito, rabarbaru, jabuke, kruske, na kompot od ribizla (ogrozda), iagode, mareliee, suhe
sljive, krastavee, kiseli kupus, opcenito kiselkast vonj, kiselo ustajao, Ila ribe, na kuhani bakalar, na trule ribe, na
sardele, haringe, kuhane rakove (posebno morske), na sireve,
kobasice, na gusjenieu jednog kukea sto bus i vrbe - Cossus
cossus, na mosus, na tamjan, na kedrovo drvo, okatranjene
stupove, stjeniee, hrastovu koru, spermu, ogavllo slatkasto,
na amonijak, pare saHtrene kiseline, hlor, sapun, fosfor , jodoform, opcenito na apoteku, salioil, metilsalieilat, sumpor,

24

eter, formahn, sika liv, kamror, gas (rasvj e lni), ka rbit, karbol, na Ij esinu, menaZeriju, macji izme t, znoj nogu, odvratn o
osamucujuCi, zemljano-memljivi, zagorjelo ulj e.
Nije Ii to dosta , kad se jos uzme u obzir da se neke od
ovih komponenata naj cesce jos mogu i kombinirati kod i te
gljive. A mnogo dru gih izmice svim poznatim miri s ima , pored onih za koje nam se cini cia cemo se odmah sjc tili n a
sta nas poclsjecaju, a 10 nam njka ko ne polaz; za rukom.
Neke gljive m ogu imati prijatan miris a bHi olrovn',
~"i rij etko koja ima neprijatan minis a cia j e jes tiva. (Disciotis venosa i Flammulina velubipes su, npr., takve iznimke,
.ier iako u svjezem s tanju nemaiu prijatan miris, kuh anj em
ga gube i poprimaju clrugi, fini). No bio miris prij a lan iii
ne, LlIAj ek je on dobar pokazatelj, karakteristican i kon s tantan za pojedine vrste, za razliku od boje klobuka odozgo,
koja se Cesto koel is te vrs te mij enja. (Mnogi koji se truj u
ne gledajll klobuk odozdo , ~ to jc mnogo vaZnije, i nc os lanjaju se na sve ocllike gljiva , nego uglavnom na boj u.)
Takode je vaZan i ukus. (Meso sc slobodno moze ku ati,
os im kod pupavke, l-azcl I'obiti LI ustima, provaliati ma lo po
jeziku i zatim ispljunuti; ni veoma mala kolicina a r ena ne
moze covj eka ubiti) . Obiono ona koj a je !juta iii gorka LI
svjezem stanju, os tace ta ha i u kul1anom. To osobito vrijedi za golubiee (Russul a) i ml. jecnice (Laeta rius), te ako
smo sigurni cia oelrea ena gljiva pripada jednom ocl ova el va
rocla (clakle: samo u tom slucaju), sl a tkoca mesa u it'D
Yom s tanju je garant da j e gljiva jes tiva (iako ne poznajemo
vrstu). Ali zato treba dobro upoznati odlike tih roclova, jer
u drugim uku snos t i blagos t mesa 11ije autom a tski dovo ljan
razlog cia povj eruj emo kako su j es ~ive .
Sve otrovne gljive na koje moze neko naletiti LI ne kom
nasem kraju bice posebno opisan e i nasliJca ne , odnos no u
napomeni uz jestivu 5 kojom bi se mogle pobrka ti.
Medu, otprilikc, 800 jesthli h vrsta gljiva oko 200 su i7'
vrsne, vrlo dobre iJi napro to clobre za .iclo. Prema Io 111 I.! ,
podljeUo sam ih u klase (v. i popis na s tr. 53-56). ku
je, na ravno, Des to naj varijabilnij e meau Ijuclima, ali nijeclan autor ne moze apstrahira ti od svog litnog ukusa, tako
cia vrste De p~re d a na os novu nj ega i DC unese ih u tzv.
skalu ukusnos ti. Tako je za mene na pl'Vom mj cs lLI ieona
vrs la koju drugi au tori ces to eak i ne unosc LI svo je skak
15

(\>ilo cia c u njjllovO j domovini ne j avlja u vccim koli c inama, dovoljnjim za jedan obrok, bilo da jc njsu nikacl ku~ali iako u ima lj prili kll , bilo da im j e uk us rulicit), do k
gomoljare (Tuberaeeae , tartu[i, Truffe, Triiffcl), koje mnogi
s tavljaju na prvo mje 10, za mene su prcin lenzivnog m ir isa
na parfcm Cmo us?) da bi ih mogao tako vi soko cijenHi.
Ali na skali od 200 mj es ta i dvadeseto jc veoma viso ko.

PRVA ORIJENTACIJA

Mnogi p ocetnik nosi sa soborn na teren slikovnaeu gljriva, pa je na lieu mjes la !is la i traii sliku svog nadenog prim jerka kako bi odredio 0 kojoj se vrsti radi Osim toga
glo je lakav pos tupak nepraktican, gotovo po pravilu ne
uspjeva : bilo ~ to poceLnik svoju glj.ivu ne moze u slikarna prepozna ti, bilo s to je isuviSe lako prepozna, Ij. zanemari sitne mornenle (koji rnogu bi]i presudni) i svede
svoj nalaz na sliku koja mu je najbliZa, najslicnija; bilo
s lo u njegovoj slikovniai uopce nema vrste na koju je nais ao; bilo ~to slika nije dobra, bilo s lo je ,isuviSe "dobra,
Ij. dotjerana i uljepsana; bilo sto pred~lavlja gljivu u drugoj faz i razvitka od onog u kojoj je svoj primjerak zalekao, iIi drugog varijete ta odnosno rase - ukra tko, gotovo
mozemo bitJi sigurni da nam identifikacija vrSle na taj naein skoro nikad nece poci za rukom, a moze doci i giave.
Kako onda uopce utvriliti 0 kojoj se gIjivi radri, kako
se zove i cia Ii je jestiva?
Pocetnik treba, kad naide na nepoznatu gljivu, prije svega pogledaUi u kakvom ambijentu raste, da 1i u travi, u mah ovini, na parrju (od koj eg dl-veta), na balegi ili drugom vege tativnom odnosno animalnom supstratu (i kojern), ill na
goloj zemlji; ako na zemlji, da Ii na humusnoj, glinenoj iii
pjesicovitoj, pa i pogl eda ~ 'k oje sve vrste drveca rastu u
bfuini (do 10 m. u r ad:ijusu). Uzeti u obzir i datum, godiSnj e
doba kad je nadena. Uvj eri ti se da Ii raste u krugovima ili
nizovima, u trupa1J1a bez r eda ihl u neJwm poretku, da Ii
27

pojedinacno iii u zajcdni.ci s.a po . vise iSlih . a a ka u zajcdItici da Ii razclaleko, zblJ cnlJe ill ca k I s tlsn llto .Icelna liZ
drugu, pa mozda i po vi ~e primj eraka ~z istog _korijena.
Tek nakon ~ to je svc to utvrdcno, glJlvu mozemo oprezno ubrati, a oprezno zna(;i: pazi li ela se izvllce cij ela, i sa
podzemnim dij elom, .ko:o i da s~. ne ostet.1 p rs (en ako ga II;' a ,
ild. (Da sc Ile bi uruslno mlceli.l I ela blsmo I drll glh goclllla
Ill ogli ubirati plod ovc, bolje )e stniCak. Z3vrn u(i,. nego ga
i ~ upati.) Nast<;>ja ti cia s~ ~ac1 e vise pnm.lc ra ka .I s le. v[-s te
U razli citom clobu stare n , .I cr su mlloge od ll ke vld lJlvc samo u pojeclinim faza ma I'azvoja. Zapamti~i miri s jos svjeze
lIbranlli gljiva.
ZaNm svc primjerke iste vrste ocivoj ili , Ilajbo lj e zamotati u novin ski papiI', ka ko se ne bi mij esa le spore raznih
vrSla iLi otisnuU pigmenti s jecin e na dn.l gu. Ako se, kad
uznaprecllljemo, budemo radi iden tifikac ije slllz ili i mihoskopskim proma tranjem spora, mogio b i se u protivnoll1
dogodili da strane spore pI1ipisemo isp.i tivanoj. .vrsti. Os im
toga, i same spore neke dnlge vrs (e mogu bill o trovne I
popadati po naSoj jes tivoj.
U jednom danu ne nastojati da se odredi veCi broj
vrs ta. Kao kod svakog lIceoja, prenagomilavanje raznovnmih
podataka moze izazvati zbrku.
Zamotane prim jerke treba slozi ti 1I proz racnu korpll oel
pruca, kako se ne bi lJIi kvarile ni eleform isale.
Kael gljive elonesemo ku6i, razastremo i sortiramo, treba '
da obavimo nekoliko poslova. Jedan iii tlva primjerka, zrelija, postaviti na bijeLi, po mogucnosti glatk i, papir, tako
da spore padaju po njemu i da oakon 24--48 sati vidim o
kakve su boje kad Sll u gomiH, kakva im je o trllsina, Papir mora bini bijel i kad se radi 0 bijeli m sporama, jer podloga u boji daje sporaroa drugi ton. U sill ca ju da primjerci
nisu vlarni, dobro je poklopiti ih casom iii kakvom vecom
posudoro, jer prebrzo isparavanje sprij eci lo bi opadanje
spora. Ako se ram 0 vrstama kod kojih se jas no diferenciraju strucak i seSir, odsjeCi pri vrhu stru cak i scsi[ postaviti okoroito donjoro stranoro na papir.
Kao drugo, 1-2 pl1imjerka treba presjec i lIzduzno, po
sredini sesira i skroz kroz strucak, kako bi smo mogIi utvrmiN: I. boju mesa oj da Ii tu boju roijenj a u dodiru sa zmkoro, te ako mijenja, paziti kroz koliko vremena; 2. kako
28

je uz strueak prirastao himenij (lamele, cjevcice, iglice), da


li uzlazno, r aYno , siIazno iii drugacij e; 3. koje boje su lameIe oclnosno cj evCice i da 1i su cijelom sirinom istobojne,
tla Ii mrljaste iii im j e vrh, tzv. ostnica, odnosno kod vrganjevki pore, drugaCije boje od os tale povrsi:ne; 4. ma
Ii je strucak supalj iii pun; ako je supalj, da Iii u ?b~ku
kavern i, izoliranrih supljina il:i uzduz potpuno i kontmuqrano; ako je pun da Ii i u sredisnjem ddjelll iste konzistencije,
iii je tu meksi, spuZvast, sa srcikom; 5. da Ii je strucak
konlinuiran sa sesirom i II tom slucaju iste vrste mesa kao
i sesir, iii je Pak tvroi, zilav, hrskavicaY, pllltast, kozas t odn. ndrvenast. Sve te podatke dobijamo takY'im lIZdllznim presjekom gljive.
Sad tek mozemo pJ'iCi odrec1ivanju prema nekom nkljueu. Pomocu centralnog kljuea odredimo najpJ'ije porodicu
i rod (str. 74), a pomocu posebTlJih kljuceva odn. tabela k~e
su pridodate poglavljima odredimo na kraju i vrstu.
No da bi se citaJ ae mogao po ovim kljucevima snaoi,
mora razlikovati os novne znacajke kod gljiva i neke struene
izraze. To su:
1. Vol va ili ovojnica, tzv. opCi yeo (velum unjversale).
Sastoji se od deblje koznate opne Ii prvobitno obuiroa oijelu
gljivu. Kod razvijell'ih primjeraka mogu se ostaoi te ovoj:
nice opaziti na raznim dijelovima: ili po pov'l'sini sesira, il~1
po strucku, ili ako dna sbrucka u vidu kakve vre6ice odnasno cizmice, pa i perli, ill i kombillllirano na viSe mjesta.
Ostaci volve po sesirll mogu bili postojani iii se lakse otiI'u, meksi Hi kompaJictnij-i, sitJruiji ali krupniji - od tackica
preko zrnaca i perii sve do veelli krpica ili krpa
- deblji ili tanji, ravnn, obIi Iili uSoiIjeni (kupasto ill piramidalno). Volvll posjeduje nekoliko rodova: Amanita i
Volvariella kod svih svojih vrsta, Cortinarius i Coprinus
saroo kod 'n ekih, ali kako Sll od njih u ovoj knjlizi obradene
same Amanitae, ostale manifestacije ovojnice i slilke njenih
tipova dali smo lIZ Amaruitae u poglavlju Kraljice, kneginje
i dvorske dame.
2. Sesir ill klobuk. Kod veelne ovdje obradenih vrsta
jasno razlikujemo jedan natkriljem dio, koji se razvija u iiirinu i irna oblik sesira, kape, kiSobrana, okruglog jastuCiea
iIi ploce, pa i Joijevka - i njega nazivamo seS.irom u sv~m
tim slucajevima - i, razlikujemo, drugi dio kojoi se razvija

29

u visinu i koji je gotovo uvij ek uii od ~e~ll'a -:- i nj ega na


ili sl1u ckom . Oba mogu bltl Istog sastava,
pri cemu se ne odvaJaju lako c;>Lkidanjem - u tom slucaju
ih namvamo ko nltl1lllran'm - iii razliCite strukture 1 mate
rije, t.e se tako odvajaju - pa ih tada nazivamo dist ingvira
,.1m. - Na sesiru razlikujemo: disk ill tjem e, to je cen
tralrri, sredisnji djegov dio, i rubove, to u krajnji njegov]
Z3rneci, dok strane obubvataju dio izmedu diska i rubova,
a u 5irem smislu ukJjucuju u sebe i rubove. Disk moze
biti istobojan 5 ostalim dijelovima povrsioe, ali i drugaCi je
boje i tona, svijetliji iii tamniji od ostale okoline, te u tom
slueaju siri ih uZi. Kad je seru Itigro/an, tj . kad u provod
ojeoom iii vlai nom stanj u pokazuje dlUgu boju ili ton nego
u suborn, podrucje dis ka, koje je kao uvijek deblje od stra
na, sporije se isparava i zato duze zadrZava svoju higrofanu
boju (v. br. 22a pa 22b). Disk se dosta Ces to sas toji i od jed
nog uzdignuea, oSlrog ili oblog, sireg iii uieg, koje se nazi va ,
kad je manj e, bradavicom, mamom ili papilom, a kad je veee,
izbocinom. (V. sliku br. 33). Strane iii sarno rubovi mogu
biti 0puSteni ili uzdigmlli, odnosno rav" i. Rubovi se nazi
vaju oslrim kad sa krajnjirn izdancima lamela (vore ostriji
leut, a tupim kad se oboje pred spajanjem svodeno zaoblj uj e.
Rubovi rnogu bjti uvrnuli ili podvijeni, tj. prema dole, od
nosno izvYl1uli ili uvijeni, tj. prerna gore. (Up. slike 119b i
212a) . - Povrsina s~ira je gotovo uvij ek prevucena koii
com iii kutikulom (pileus), koja se povucena od rubova
lakse iii teze ski da , odnosno nikako iii sasvim, samo liZ rub,
do jedne cetvrtine, treCin e, polovine i 51. Kozica moze biti
suha, vlaina, /jepljiva iii cak i sluzava; glal ka, somolna iii
plisana (puslenasla), dlakava., vlaknasta (sa uras/im ni
lima iii slrSecim); gola ili pokrivena zrncima, pahuljama,
ljuspicama iii krljuStima. (Up. sa ke 169, 62b, 41b i 44b). Sefu moze biti po svojim rubovima i iscrlkan , kada ima
crtice uz rubove sarno bojom naznacene, ali i urezan, kad
su te crtice ujedno i reljefno udublj ene (51. 57b i 59). Po svom obhku sesir moze biti: konica.n, zvonasl, jasluca.st
iii oblo ispupcen (konveksan), ravan il, pljosnat, udubljen
(samo 5 rupicom na disku, ili sire, konkavan sve do tanji.
,aslo udubljen i ljevkast. (Up. slike br.: 42a, 81, 149, 5, 35,
114, 64a i 226).
zj\'aJDO dr~ kom

30

3. PlodiSte ill himenij. To je sIoj koji sIuZi za rasplod


nju i sastoji se od, kako smo rek Ii , l:ist-ica ili lamela, cjev6ica
ili tuba, iglica iii bodlji, nerava iIi vena, a more se nalaziti
po cijeloj povrsini ploda ib u njegovoj un utrunjosli. Ve
eina gljiva koj e ovdje izlazemo nosi laj himenij 5 donje slra
ne sesira. U tom slucaj u vrlo vaino je uslanoviti, pored
toga kakve je grade i oblika, i kako je prirastao uz struCak.
DakJe, larnele, tube iii iglice mogu prirasti na sl:ijedeee na
cine. azivaju se slobodnim kad uopee ne dopiru do stru6ka
i prestaju tik pred drskom (sluka br. 44b) (ako prestaj u jo
prije, pa oko drska nastaje sira praznina, odn. nepokriveno
meso, nazivamo ih i izbaeenim); uzla zne su kad doticu stru
cak sarn o ovlas pri vrhu, u pazuhu. koje strueak tvori sa Sesirom (pr-i tome se zaobljuju pred stru6kom postajuci sve
kraee); prirasle su kad ravno, vodoravno pristupaju driku
(slika br. 246) i 5 njim se svom sirinom spajaiu (pri cernu
mogu pred drskom tVOI'iti . jarak (slika br. 101b) time sto
svuda naokolo postaju kraee, da bi tik pred drskom ponovo
postigle svoju punu fuinu, a mogu biti i prirasle sa zupcem.
!tad njihov kraj liZ drlak ne polijeze citavom duZinom, nego
koso, tako da se jarak tvori uz sarni dr'Lak, a ne tik proo
njim); konacno, nazivaju se silaznim kad se manie ili viSe
spustaj u niz drlak, paCev od toga da su malo niZe od vodoravne zamisljene linije pa kod nekih vrsla skoro sve do
dna strucka (poseban je sluea j kad su i silazne sa zupcem).
(Up_ slike br. 28 i 76). - Na lamelarna razlikujemo , oslricu. ,
ti njihov hrbat, stralte i dno. Desava se da su uz dno ana
s/omoziral1e, tj. poprecnirn moslliCima iLi filicama povezane .
Raevaste su kad se bilo prema rubu, bilo prema strucleu
rasljaj u , i to tako da iii po dvije prelaze u zajedniCkl zavr
setak, ili se iedna dijeli u dva kraka. Izmedu larnela cijele
duiine ima i kra6ih koje poeieju ispod rubova i prestaju,
na razlicitim odstojanjima Qd njega, prije nego SU doprle
do strucka. Njihova sirina se pak mien od os trice do dna,
a debljina od jedne do druge strane. Lamele su zbijene ako
su stJisnute tako da gotovo izmedu njih i oema praznog pms~OTa, (up. sliku br. 241a), smatraju se gustim ako pJ1i rubu
sesira na jedan centimetar dolazi 7-10 lamela, a razdalekim
aka ih tu dospjeva ispod 7 (up. sliku br. 76a). Ostrica moze
biti druge boje nego straoe: to je u sIucajevima kad je sterilna, tj. ne nosi po svorn whu spore, ill kad plgmenti pre31

laze sa ~e~ira na lame1e, bDJeti samD njihDve vrhDve. Ostrica


mDze biti pi/asta i1i testerasta, kad j e DstrD usjecena, DdnDsnD nagriiena (v. sHku br. 74a), kad je oblD, vijugastD
skracena cijelDm duZi. U Dba slucaja je neravna, a kad je
raVIla, nazivamo je djelom (slika br. 128b) . - StD se Nee
cjevcica iii tuba, kakve nalazimD u pDrDdioi BDl etaceae, odn.
vrganjevke, i koje se, zbijene spustaju DkDrnlto s dDnje stra
ne se~ira, njihove dDnje zavrsetke, DtvDre iii rup,ce, zajedno
sa stjenkama koje su spoljnje vidlj<ive nazivamD porama (slike 90 i 96b). Boja pDra i cjevcica, dakle zraku Dtikrivenih i
sakrivenih dijelova, takDde se mDze l-azlikDvati, a cesto su i
osjetljive, u pogledu boja, na dDdir. Pore se smatraju sitnim
akD su promjera iSPDd 0,5 mrn, sreclnj;m izmedu 0,5 i 1,0
mm a sirokim akD su prekD 1 mm. MDgu biti Dkrugle, izduzene i DstrDugle. KDd nekJih vrsta pDre su, racli zastite mladDg himenija, u pDcetku zacepljene. StD se tice priraslDsti,
za njm vali -is to' stD >i za lamele.
4. Zastorak (Blagalcev termin) iii djelimicni yeo (velum
partlale). Kod nekih rodova i vrsta mladi himenij s titi u pocetku jedna presvlala, Dpna (v. slike 36 i 178b). VeCinDm
bijela, pDstDjanija ili ne, Dna se kasnije raspucava, kakD bi
DslDboclila ispadanje spora sa lamela iii iz tuba (kod jezevica, tj. glj;va s iglicama, DVU pojavu nemarno), te hilo ostaje voisiti s rubova u Dbl,ku krpica, bilD se spusta niz strucak u Dbliku prstena (a mDguce j e i DbDje). KDd nekih ~o
dDva je dakle mladi narastaj osiguran Dd vanjskih neprijatelja sa dva zastitna oklDpa: vanjskim, koji stiti cijelu gljivu,
i unutarnjim, kDj,i stiti njen najDsetljiviji i za produzetak
vrste najznacajnij<i Drgan.
5. Prsten (annulus). Kad se dakle dj elimicni veD priklDnd sredini i pDpuca uz rubove, Dd njega nastaje prsten.
On mDze biti slDzen, jednDstavan ili dVDstruk, (v. slike: 197b.
199 i 34b) s gornje strane iscrtkan ill urezan (ZbDg Dmsaka
lamela) iLi ne (osobitD vamD kDd Amanita) , zatim mDze biti
DdDZdD kao zupcanik (up. sliku br. 43) ili ne (DSDbitD vaznD
za razHkovanje neki h sampinjDna, Agaricus), ali mDze biti i
tek naznacen, viSe Dbiljezen kaD poj as druge bDje (Dd Dpal!ih
sp?ra, d~le prolazan), negD sto bi se mogaD smatraN istinskIm, FelJefrum (to je kaD kad bismD umj es tD pravDg prstena na prstu nacrtali prsten), slucaj, recimD, kDd mnDgih
PsathyrelJa, Inocyba i Cortim\.l'ia, kDd kDj,ih se taj pojas inace
32

\,

cesce sastDji od nakupnina niti na odreaenDm nivou . Ove niti


su ostaci tzv. karline, dj elimicnog vela koji kao da je od
paucine Sto se protde od ruba seS1ra do strucka (v. sliku 236b).
Mal1setom se naziva siri, adnosno dilZi prsten (obicno
kod Amall'ita, up. sliku s2b).
Prsten se mDze uspinjati ili spl1stati. Ako ide nagoN,
pa se prema tome mDze svuci povlacenj em nadole, moze dosezati .i sve do vrha struCka (slucaj kod Cystodermi j nekih
sampinjDna, npr.). U ovom posljednj ero slucaju prsten se naziva armila.
6. Strueak iii drlak. Prerna obliku strucak mDze biti
valjkast (cilindrican, v. sliku 128a), uta njen (prerna dnu uZi)
(sl. 39), odebljan (prema dnu ~iri sl. 7)/ vrelenasl (silZen na
oba kraja) bulbozal1 (s okruglim zadebljanjem na dnu 51.
238b) , odjecno ili obrubljeno bulboZall (s bulborn koja je 5
gDrnje strane UDkolo obrubljena), Irbusast (s1. 93a) i korje,last (s1. 45). - StrucaJk mDze blti gol, osut pahuljama; Ijuspiwma, zmcima ili krljustima. Moze hiti i omanten/iran, isalal1, istacka'l, isprugan. iii mrezast (up. slike: 46b, 103b, 149
i 1b). Mreza na slrucku moze biti izduljel1a (up. sliku 95b)
iii izodijamet ricna (duga koliko i ~lroka), naznacena sarno
drugom bDjom (sl. br. 3a) iIi i reljefna (sl. br. Ib), plas ticnD uzclignuta nad povrsinom. - DrZa k rnoze imatj . kon t", tj. tvrau vanjski sloj u koj em je sdika iIi trstikasta
sredina, meksa iii pamucasta tvar. Moze biti plm ili djeiimi(;I1o odnosno PDtpunO supl/lj (up. s liku br. 241b) vee u
mJadDsti ili vremenom. U OclnDSU na sesir on moze biti centralno pDstavljen i to je najcesoi s lueaj, a.li dogada se da
kDd nekih vrsta bude i ekscel1 I rican, tako da je s jedne
strane veca povrs ina seSira iznad njega, nego s druge, pa cak
i lal eralan, tj. sasvim postra'llce uz sesir prirastaD (up. shku
br. 28b, 231).
7. Meso. Kod mesa treba obratiti paznju na: bojl/, konziste'lciju, okus i miris. Boj ft mDze bihi takDde razlicitih kao
i gl~iva. spDlja, pDs tojanih ili promjenljivih. Po kom'iis t ~nciji
razlikuJ emD: tvrdD, cvrstD, kruto, prhko, ciJ-DbljivD, eJas ticno., hrskavicavo, gumenD, ko.ZnatD, plu t.as to, d rvcna to, zilaVD, podatnD, rneko, njcino - i sve to. bilo socno bilD SuhD.
C~S10 se razlikuje meso u struc ku od onoga u seS:i ru, ali biva
I Iste ko nzi stencij e, i to. je karakteri ticno za pojedioe ro3~

dove. - Okus moze biti blag ili sladak, gorkast, gorak, Ijut,
pekuOi, nepodnosljivo pekuOi, slatko-gorak i gopko-Ijut, od
mah >iii nakcm dufeg zvakanja. - 0 mil'isima vidi u proslom
odeljku. - Treba obratiti paZnju i na debljinu mesa u se
siru, posebno u odnosu na sirinu him enijalno~ sloja.
B. Kod puhara - Lycoperdaceae - razlikujemo: ovoj
Hieu iii opnu (peridiju) koja moze biti jedl10slruka iii dvo
slruka, vanjska (egzoperidija) je deblja, unutarnja (en do
peridija) tanka kao papir iii pokoZica (v. sliku br. 173). Ona
obuhvata cijelu gljivu, sve m eso koje moze bit'i jedinstvenog
Hi dvojakog sastava: gleba (fertilni dio mesa, uvijek gornj i,
u kojem se radaju spore) i subgleba (stelilni, besplodni dio
koji se kasnije ne raspada u prah i ostaj e cesto prek~
~ime sve do u Ijeto (v. sliku br. 175). Prah spora izbij a kroz
Jednu centralnu rupicu na tjemenu (up. stiku br. 170) ill nepravilno kroz vise njih, ili se pa k cijela gomja polovica ra
spada .j tako oslobada spore. Meso je u pocetku bijelo (osim
u rodu Scleroderma), kasnije zuli, zeleni, smedi i crn!.
9. Kod . ~a~aria, eapica ili korala, razlikujemo: lrup,
li.r~~e, gr~nelee I vrske (slike: 161-167). Oni s u cesto raz
itCltih bOJa, sto je karakteristicno za pojedine vrste. VeCi
110m :m lo~jive, ali neke i zilave Ii cak kao tvar roga. Po
preen: ~resJek kroz trup, najdonji di o, treba nam u neldm
slucaJey.~ma pokazati da Ii jc meso mramorirmlO tj. kao vo
denastim Zilicama prozeto.
'
10. K~d ploc~c~, Pezlza cijeli plod nazivamo apol ecijem.
U. apot~CIJU .razlikuJemo: himenij (to je vanjski tmutrasnji
dIO ~alice Ih pehara) , hlpolecij (to je meso ispod njega) i
ek~~lpuhlm (to je. donji vanjski omotac koji se i po svojoj
bOJ~ ve~tnom razlikuje od himenija) . (Slike: 181-187). Kod
~ezl~ Je veoma vaZn? ~tvrditi na kojem supstratu rastu,
Jer Je to Cesto odluCuJucl moment za determinaciju.
11. .~o~ smrCaka,. Morchella, na ses iru razlikujemo vrste
kod kOJ:lh Ima Jace . tzrazenih uzduZnih, IOl1giludil1all1ih reba,ra (s1lka 9) o.d onnh kod kojih rebra , i prema tome i ja
m.lce, lere b~. lk~vog. reda, nepravilnih (stika Ilb); kao i
vl~te k~. kOJill Je sesl'l' baeno izbacen (up. sliku 13b) od
oruh kOJI1zravno, okoIIllito i kontinuirano prelaze u s trucak.
Na strucku t:eba obrabiti pafoju na to da li ima zljebova i
?razd~ (OSObltO pri dnu) i da H je prema dole zadebljan ili
Je valJkast.

34

KADA I GDJE TRA2ITI GUIVE

GJjiva ima u svako doba godine. Sarno treba waLi kada


gdje koju treba traZiti.
Istina, postoje .sezone i razdobJja u kojima se ister
vremeno javlja najve6i broj vrsta i najmasovnije. Tada ih
tako r eei ne treba ni traZilli, same se od sebe nude. U kra
jevima nase .unutrasnjosti razlikujemo dvije takve sezone.
l'rva, ipak slabija, pada u drugu polovicu proljcea i u per
cetak lj eta, a druga, gJavna, u prvu polovicu jesem. PITa
ima prcdsezonu - ona traje kroz prvu polovicu proljcea;
uruga ima postsezonu ona zau21ima dm gu polov1cU
jcseni.
U predsezoni, tokom marta .i aprila, dominiraju najv i
delikatesi, mjesinarke (Ascomyceti): hrtcli, smrt ci i ploCarice
(Discomyceti) - rijetko koji se pojavi poslije pt'o ljcea. U
tom razdoblju n ajce~ee se mogu naci i izvrsne za jelo: mar
tovka, du rdevaea, sljivovace (En tolorna sep ium i clypeatum),
te velika gnojistarka (Coprinus comatus), redusa (Me!aner
leuca evenosa) 'i jablanovaca (PhoLiota aegerita). Sve one
pr od uzuju svoj vij ek i u drugu pO!OV1cU proljeca, ako Pl'{>o
ljece kasni ili ako ih trazimo u hladnij cm podru~ju iIi na
vj~oj nadmorskoj visini, I.e tako mogu potrajali istovremeno
uz vrste prve sezone.
U toj prvoj, proljetnoj sezoni, prvi put u godini jay
ljaju se slljedece vrste, i to veCinom ovim redom: Calvatia
cae!ata, Paxillus iinvolutus, var. leptopus. Agaricus exquisitu s; Polyporu s sulphllrcus; Amanita gemmal.'l, exce!sa, vagi3'

35

nata, Eliae; Polyporus squamosus ; Plu!t:us ccrv inus (i. patricius petasatus i dr.), Amanita rubesce ns , Aga ncus SIlVIcola, bitorquis; Amanita virosa {smrto nosna}; Cantharellus
cibarius; LyCQperdon perla tum, Inocybc Pato wll~d, {vrI~ ot. rovna} ; Marasmius oreades; Nemat~loma capllOldes ; Kuhneromyces mutabilis; Russul a Romellll, o hvacea, vesca;, Boletus erythropus, pmlcola; re l.lcula tus ; Russula cya noxantha,
aJutacea, grisea, lutea, aerugll1ca, Vlrescens, cmctlca; Lactarius deliciosus' Suillus O'ranulatus ; Ramana fo rmosa ; Lactarius piperalus: volemus;" Suillus IUlcus; C.li topiJus prunulus;
Amanita pantherina {vrlo olrovna}; Lactanus veUereus; Amanita caesarea, Am. phaJloides (smrtonosna); Dermocybe
orellana (smrtonosna); Boletus appendicuJatus, luridus, pulverulentus, purpureus; Xerocomus sublomentosus, chrysentheron , rubeUus; Gyroporus cyanescens ; Leccinum nigrescens,
carpini, aw'antiacum; Hygrocybe cocc inea , miniata; Boletus
aereus. U visim planinskirn prcdj elima ove ce doci tek
k
I'
'd ' "
. .
k'
u Ijeto. ..
GornJlilla se pocet om Jeta pn ruzuJu JOS 1 Jcscns -I
vrganj {Boletus edulis} i psenicnik (Boletus fu scoruber), te
Fechtneri; Satanas, regius, QueleLi,i; razne otrovne 1nocybe;
Amanita spissa; razni korali (Ramaria), gove(1.i jezik (Fistulina hepatica); zec-gljive {Polyporus umbellatus, frondosus},
Sparassis crispa (odlicna za jelo) i Entoloma lividum (tes ko
otrovna).
Ako je ljeto kisno i ne prevruce, veCina svih navedenih
vrsta nastavlja svoj plodni zivot , a pridruZuju im se i neke
tipicno jesenske, kao sto su crna truba (Craterellus cornu,
copioides), kostanjevoica (Lyophyllum cinerascens) i j ezevice
(uz Hydnum repandum i mnoge druge), te puno puhara,
Bovista i Lycoperdona.
Konacno, jesen. To je doba veCine gljiva, tu se uz mnoge navedene, koje se javljaju i po drugi iii treci put, nalaze
i sve nenavedene: preostale Amanitae (kao ovoidea, porphyria, muscaria i abietum (muhara se javlja ponekad i krajem proljeea), preostale capice (Rarnaria), no njihov gros
tvore tipieno jesenski rodovi sa mnostvom svojih predstavnika: Clitocybe, Tricholoma, Lyophyllum, Cortinal'ius, Hebelorna, Hygrophorus, Pleurotus.
Zimslcim smo posvenili posebno poglavlje. Zima je i
doba vise podzemnih vrsta (koje ovdje nismo obradili), kao

36

i nadzemnih u nasim krajevirna sa blagom z:imom: D~a


cija, priobalna Crna Gora, dijelovi Hercegovine i Maleed?lIJJe.
S obzirom na vremens ke prilike, da budemo kratki kao
i u prethodnom .
Sto se lice vi age, gomje granice nema; gljivarna naPI"?"
sto nikad ne moze biti previSe kiSe, sarno premalo. Kad Je
dosta vlage, a temperatura umjerena (najvise odgo~ara <h?~v
na temperatura izrnedu + 11 i +22 stepena CelzlJa), glJlva
ima posvuda.
Gljive ne treba uopce traZiti na podrucju koje dcie od
mj esec dana njje blagoslovila kiSa. Bilo hi uzalud. N~ racunaju se kratkotrajni pljuskoi ni talog manji od 8 .~tara
po m'. Ljeti su ponekad kiSe toliko lokalne d~ postoJ~. ogromoa razlika u prinosu cak i izmedu dva susJedna b111Jega
(treba se dobro informdrati gdje je kise najvi~e p~dalo).
Kad je prilicno susno, viSe uspjeha Cemo Im~ti ako pregledamo sjenovite predjele i sjeverne strane plaruna. Naprotiv u proljece i pred zimu, kad ruje dasta toplo, treba pretralivati juwe padine planina, od hladnih vjetrova zalelonjena i suncu izlozena mjesta. Sjeverac je u stanju da u
potpunosti prekine fruktifikaciju i kad je v:C. J>,?C.ela: sam?
ako potraje nekoliko dana. S druge strane, 1 Juzru vJetrovI,
ako su jaki i kombinirani s vecoID vruCinom, dovode do neieljeno naglog isusivanja zemlje.
Najpovoljniji period naslaje aleo se dcie vremena (nekoliko sedmica) cesee smenjuju obilna kisa i sunce, talco
da se zemlja pusi, Gljivar dobro poznaje i parnti i one
posebne dijelove planina i krajeva u kojima je ovaj fenomen maglicastog isparavanja zemlje i sume najveCi: to su
rajevi za gljive.
Najgore su pak sume sa nislcim raslinjem, naroCito sa
puzavicarna, cvijecem i dubokom travom (sarno malo. vrsta
ih podnosi). Najbolji predjeli SU oni sa slabom, krilJavom
travom iii mahovinom, uz rub sume, a ujedno vlaZru. Daleko je vise vrsta koje traZe veeu svjetlost nego onih koj.irna
prijaju mrac.na mjesta.
1ma gljiva kOje dobro podnose mrazeve, kao: Sarcodon
imbricatum, Rarnaria f1ava, Hydnum rufescens, Hygrophorus agathosmus, Nematoloma capnoides, fasciculare i sublatel'itium, Rhodopaxyllus nudus, Clitocybe inversa, f1acoida .
nebularis i fragrans, pa i Lactarius chrysorrbeus, salmoneus
37

i deliciosus, Lepiota procera i rhacodes, Tricholoma scalptu


ratum i terreum, a neke se lek i javljaju poslij e prvih mra
zeva: Hygrophorus hypotheius, Lyophyllum con globatum i
cartilagineurn. Neke od njih su tada, smrwute i cesto od
leda kao u oklopu, jo~ i ukusrtije.
S druge strane, Amanita caesarea i mbesccns, Boletus
appendiculatus i satanas, Lactarius volemus i piperatus, Ru
ssula lepida, olivacea i delica dobro podnosc i velike vmCine
i oskudnu vlagu, vjerovatno zato sto im miceliji ponim dub
Ije u zemlju.
Glj'ive koje se javljaju vee i uz malo toplote, kao Copri
nus comatus, Nematoloma capnoides iii KUhneromyces mu
tabilis, javl jaju se ne sarno medu prvim nego i medu posljednJim u godini, a izbjegavaju IjeLni period.
Neke vrste se mogu pojavibi u bilo kojem mjesecu tokom cijele godine. Takve SU, pored viSegodisnjih gubac,
recimo: Nematoloma fasciculare i sublatcri tium, Peziza ve
siculosa, Auricularia auricub - Judae, Coprinus micaceus.
Sto se tice klimatskih prilika, jasoo je da se u hladni
jim predjelima, sjeverrtijim iii vBim, iste vrste javljaju ka
srtije nego u toplijirn: razlike mogu iznositi i preko dva
mjeseca. Moze se reCi da se jedna ista vrsta uspinje po
sto metara za deset dana. MedutJim, ako je nepovoljni pe
riod potrajao neke godine kroz duie razdoblje, dolazak povoljne prilike izazvace pojavu iste vrste i na razlicitirn nad
morskirn visinama. SHcno, suse u Dalmaciji zaustavljaju raz
vitak sv;ih vrsta, pa kad pocetkom jeseni padnu prve kiSe,
tada se istovrerneno jave i proljetne i Ijetne i jesenske vrste,
sve one koje bi, da je bilo ki~e, kalendarski i prije trebalo
da se pojave.
. Naprijed smo pobrojali neka od tipicnih stanista gljiva.
Bilo bl predugo ~avoditi sve vrste prerna tim staniStirna.
Zato cerno ovdje dati sarno nekoldko generalrtih napornena.
Najvi~e glj;jva naCi Cerno:
. 1. Na dubristJima i smetljiStirna, dakle u blizirti naselje
mh. mjesta (naroeito u rartije i kasno doba godine u gra
dowma, jer je u njima tada toplije) - ruderalne gljive .
. 2. Po poljima, livadama i pasnjacima (naroCito plamn
skim) - praticome gljive.
3. Po surnarna - mikorizne gljive.

38

U vezi 5 ovim tre6irn, to jest povezanosCu vrsta s 00rcdenim drvecern, moze 5e reCi da se najv:ise vrsta okuplja
oko hrastova, bukava i srnreka.
Ne isplati se traziti gljive na panjevima ili stablirna:
jasena, grabova, javora, ariSa, pitomih kestena, lisa, cernpresa i palmi.
Isto tako ne isplati se traZiti pokraj: vrba, jablana, lipa,
divljih kestena, joha, bagrema, cempresa, platana, tisa i palmi. Zato, da se lakse upamti:

Ispod i1rasla, bukve, smreke, bora,


Uvijek neslo virit' mora.
Pa i jele lose nisu.
Dok tlZ jablan, lipu, vrbu, lisu,
Rijetko kada cIa se skriva
Neka mala luzna gljiva.
PitajuCi se zalito gljive rado iii nerado stupaju u mikorizu s odredenorn vrstorn drveca, Cini rrti se da djeidmian
odgovor lezi u ovorne: drveCe ':i je korJjenje ide plice i razgranjava se gotovo vodoravno, naroCito je omiljeno medu
gljivama, jer njihovi rniceliH lakse rnogu doseCi krajnje za
vrsetke njihovog korijenja; i obratno, drveCe koje, poput
jablana, ima korijenje koje se gotovo okomito spu~ta u duo
binu, prirodno se izbjegava. Time se objaSnjava i veci pri
rast gljiva po usjecirna i prosjecima puteva gdje korijenje
obliZnjeg drveca izbija bliZe povr~ini. Pa ipak, izgleda da
ni ovo objasnjenje nije potpuno, ne obuhvata sve slucajeve.

JESTIVOST I PRIPREMANJE GLJIVA

Meau svim biljkama gljive imaju najveCi postotak bjelan6evina. pa njihova hranljiva vrijednost padanegdje izmeau najboljeg povrea i mesa. Ovaj postotak je razliCit kod
razhlCitih vrsta i krece se izmeau 2% i 6.5 %. NajJn'anJjivije
su puhare. vrganji i pecurke. a najmanje bj elancevTina imaju
lisiearke. NajviSe bjelancevina koneentrirano je u plodistu.
himerrijaJnom sloju (cjevcieama. listiCima, iglieama s donje
strane sesrra). dakle upravo u onome sto doma6iee veCinom
naZalost odbacuju.
No nije glavna vrijednost gljiva u bjelancevinama. Mnogo su znaeajniji njihovi drugi sastojci: ugljicni hidrati. razne mineralne soli, wtarnini (A. C. BI B2. kod nekih vrsta i
D i K vitamin) - ali iznad svega koristan nam je visok procent fosfora (prevazilazi u tom pogledu svu drugu hranu.
ukJj~cujuCi i I1iblju glavu) koji. kao sto znamo. neposredno
hrarn naS centralni nervni sistem. Ovo posljednje navelo je
neke au tore da gljive proglase hranom za intelektualce.
ali fosfor ne doprinosi samo da se bolje misl'i". nego. u
zajednici sa ugljicnim hidratima i vitaminima. daje i veliku
snagu, vitalnost i izdrlljivost. U sezoni kad se gljive viSe
jedu covjek moze hodati od jutra do mraka po brdima i
doLinama a da nijednom ne osjeti potrebu da se odmori.
Ne smijemo zaboraviti ni na aromaticne sastojke gljiva.
njih.o~e carobne ukuse i mirise, koji mogu zaciniti i visoko
podlm kvalitet i drugih jela.

40

Meautim, gljive su tesko probavljiva hrana (lTIaroeito sto


se tice bjelancevina, dok su u njima ugljacni hidrati dati u
bazianoj formi, pa ih organizam moze lakse apsorbirati nego
u kiseloj, kao recimo u mesu). Zato ih !<reba sitno isjeckati,
a u nekim slucajevima i protjerati kroz masinu za meso:
(ada cemo iz njih izvuCi 2/3 sastojaka.
Ali pripremanje gljiva pocinje jos i prije toga, vee pri
samom skupljanju na terenu.
Vee je vrlo vaZno u sta cemo stavljati ubrane gljive. Svi
,)cekeri, naprtnjace, vrece i mrezice ne dolaze u obrir, jer
se u nj-ima gljive gnjeee i guse. Gljive disu (transpiciraju)
i posto su ubrane, te razvijaju toplotu koja, ako zrak ne
struji, ubrzava kvarenje i stvara idealne uslove za napad bakterija. Od svega su najgore sintellicke (najlonske) vretice:
u nj~ma se deformirane gljive mogu pokvariti vee u roku
od dva sata; zrak uopee ne propustaju. A ipak ih koriste
mnogi. Kad se otruju, optuZuju same gljive, umjesto svoju
nesmotrenost. - Za mene u obzir dolaze jedino korpe od
plelenog pruca: one su ujedno i cvrste i propustaju strujanje zraka. U nedostatku korpice mogu se ponijeti tvrae kartonske kutije, koje se nece poklapati ill kroz Cijq ce se pokJopac napraviti rupe. Ali njih je nezgodno nositi i u njima
se gljive tumbaju.
Uzrok tako brzom i lakom kvarenju gljiva je upravo
veliki procent bjelancevina. Zato, veliki oprez i na trlnici;
seljaei ve6inom prodaju glj-ive ubrane juce, a ponekad i
prekjuce. Tako dolazi do trovanja i sa nesumnjTivo jestivim
vrstama gljiva.
U toplijim mjeseeima gljive treba jesti ism dan, a ako
se to ne moze, (reba ih razastrti, da ne stoje jedna preko
droge, na balkonu ili terasi preko noei, pa ih odmah sutradan koristiti. (Nije dobro ostavljabi ih u fr.iZider, ni svjeze,
ni vee skuhane. Ako je preostalo gotovog jela od gljiva, treba
ga pohraniti na hladno i prozracno mjesto, i slobodno podgrijati, ako se radi 0 roku do 24 casa.)
Da se u svakom slucaju prepozna pokvarena gljiva, potrebno je izvjesno iskustvo, no glav.n.i waai su slijede6i: miris neprijalan, oblik deformiran i ulubljen, plodiste (cjevCiee,
lamele) tamnije nego obicno ili sa smerum mrljama. meso
na sesiru se pod pritiskom prsta ne vraea. ostaje udubljeno.
41

Pored toga sto ee se takvi primjerci izbj egava ti , nije preporueljivo ni jesti jako promocene, en'ave, a u neldm slucajevima (kao kod korala i smrcaka) ni starije glj'ive. Naravno, ponekad je, osobito kod vrganja, tesko naei primjerak bez erva, ali el"i ubrzavaju truljenj e ok.olnog mesa, pa
takve dijelove treba isjeei.
Vee smo rekli da je steta odbaciti ejevciee i JameJe; meautim, to vazi sarno aka ni su napadnute . One su kvarenju najizlozenije, pa ih treba odstraniti a k.o primj e timo na
nJima kao nekakvu maglicaslu rru-enu. PI-i tome meso moze
biti sasvi m zdravo.
Najcesce se moraju i kod zelrav-ih g ljiva oelbaciti elrsci,
ili bar njihov donji dio, ako su pretvreli , zilavi. Koel vrsta
koje imaju sJuzavu iii jako ljepljlivu kozieu na ses iru, treba
je odstraniti nozem jos na terenu. ISlo tako nozem 06istiti
zemlju i strana tij ela priljep lj ena iii inkorporirana: igliee,
travu, komadiee drveta, mahovinu. Zasto nozem cistiti?
Gljive u principu 11ije dobra prali, a pogolovo Lh ne vaIja dliZe mati u vocli. One vee po sebi saelde mnogo voele,
pa uz dodatu postaju bljutave iii bar manje ukusne nego
kad se nisu prale. Natapanjem narocilo gube ako mislimo
da ih promo; za corbu iIi kao gulas pripravlj ene ne stradaju
toliko od toga.
.
Neeistoea se, dakle, nozem sastrliZe po sesiru i po drsku,
a odozdo, meau lamelama narocito, moze so ocis tiLi pomoeu
kakve stare cetkiee za zube. Ako nes to malo i preos tane, ne
treba se bojati: sUilla je Cista i zdrava.
MiSljenja su poclijeljena, ali neki gurma ni smatraju da
sve vrste gljiva treba prije kuhan ja prditi k,ipueom vodom.
Ako je to i istina, sigurno je da 6e s tom vodom otid i
mnogi dragoejeni sastojci.
Mislim da treba izbjegavabi i tzv. otkuhavanje. Neke gor~e ~li ljute vrste, kao sto je mlijecniea (Laetarius piperatus)
I ntZ golubica (Russula) neke domaCiee najprije nakratko
prokuhaju, pa zatim odbaee prvu vodu i u novoj ih nastave
kuha!l:i_ Meautim, bilo hi logicno da se kod toliko vrsta takve
uopee ne jedu, jer na taj nacin one neee nikad izgubi li sasvim svoju ljutinu ili gorCinu, a postaee bljutave , teze pr(;bavljive i alimentarno bezvrijedne. Ako se vee zele iskoristiti i takve vrste (jer, ponekad se jedino i nade mlijeCnica),
,

42

tada treba pronaCi drugi nacin na koji ee se elimin1rati njihova IjuIOSt. To je, reeimo, prtenje na ros tilju iIi siliranje.
Kad je rijee 0 posudi, izbjegavati metaLne i aluminij ke
tave i lonee; najboljc s u od fajanse, glinene sa g1azll rom ,
s takJene valrosta ln e ili od emaj la sa debelim dnom.
GIJive ne treba kuhati ni pirjati duze od 20 do 25 minula. Poslije postaju, kao reci mo i bubrezi, jos ncprobavlji"ije i Ivrc1e. Iz isLog razloga i so se doclaje tik pred skidaoje
iIi ca k i lek pos to se sk inu s vatre. Kad se pae, gO Love Sll
vee za nekoliko minuta; s redi ~ ni dio mesa ne mo.ra bili potpuno prien (osim kod onil1 koje Sll sirove otrovne); jc.r, y
protivnom, vanjski dio oi bio s asu ~en, a izgubila bl C I1jlhova s peciicna aroma i svak.n vrsta bi u najboljem s Iu~ajll
podsjeeala na pomfrit.
ad masnoea, vee p rema vrstan1a i na ' ou, dolaze u obzir: maslae (za prtenj e), biljno ulj e (za salalll, prtenje i dinstanje) , masllnovo ulj e (za din sta nje i mariniranje, pa i U-I
kiselj enje), sv injska mast (za prlenje i din lanje) .
.
Ovdje ne mozemo davali reeepte, jcr svaka Vlota . kao I
ribe, lrai i svoj naCin pl-ipra vlj anja, p3 eSLO i neko liko veo-ma razlicil!ih. Rece pti bi u najmanjll ruku podvostru ili obi m
knjige. Zato se moramo ograniCiti na opee principe. i .na
nekoliko naCina na koje e najcesee pozivamo uz pOjedm
v rste.
Sto se ti ce pl'Voga, navodim najprije llpule likog efa
kllhinje Freda Timbera:
TEMEU I KUHINJE

Esco ffier, Gouff6, Carerne i drugi majstori kuhioje C!Yore 0 "les fonds de cuisi ne . Fond warn dosl "no te rne J.
Ko ove ternelj e zna pravilno pripremiti, vlada kunini kom
tehn ikom. To pocinje vee i kod naj jedno tlwnijih st ari, ko
onoga ~ to mnog i s prezl'enj em odbacllju_ Za dobrog kuh.1 ,
i najneznatnjji osta lak gljiva vri j di ~ ao zrno zlata_ Upr:wo
Ijubomorno bdije sa ucie r, ef kuhlflje za sosove, n d 5V' \ korn bpi gljivnog soka iz konzerv , da. DC propll:dne.
.
Kasa od gljiva je aHa i omega kuhll1Je_ ro nlJc PI' 'IJ'"
ravanje . Dvorska i pl c men ita~ka kllhinj3. ,
sopis k ii ie
pocelkorn ovog slolj eca izlazio LI Ber linu, pisao je I. oktobrn
43

1913: .LjubitelJi gljiva ostaju najcesce zapanjeni nad onim


tako ras~~ s~vjet0II1: .da .\lIj ive ~re?a dva puta po pola

sata kuhati

zatlm Odl111i njlhov lscjedak. Iscj edak? Ma

n~l .~.~stra!<:t je t? ~.~r da se o~lI~je .najukusniji, najaroma-

tlCllljU, najdragoCjeill.ll 1 napreFi njemji ekstrakt meau wi.


;na . koji postoje! To j7 k.~o kad bi neko savjetovao da zbog
b~ciJa meso !reba naJpnJe dobro otkuhati i zatim istresti
~J~\lov. ~k. .r:'0 kome ce pasti na pamet da sok od mesa
Isc!Jed~ I bacl? Jasno, ne. I s gljivama je sasvim isto. Pro.
~aJte jednom s~i. U~mim<? lisicarku. Prokuhajte jednom
hsncarke dobro 1 proba.lte n.llhovu Juhu pa cete biti podjed.
n~o. zapanjern i odusevlje~i nj enim aromaticnim ui-usom.
RI!)mce (~ctarius sanguifluus i Lactarius deliciosus) kao
gljlVe z.a juhu n~aze se na samom vrhu. Ni naj slozeniia
~esnl!- juha .sa sVlll? poCas~a .nije joj ravna. Julla od mjmc~ je kra!je~ska juha. Zam. shte da se takva dragocjenost
ba~ kao 1scJedak! - Toliko Clanak u spomenutom caSOpISU. No pocmmo sa receptima.
KASA OD GUrVA

DUXELLES

Jestive &Ijive razlicitih vrsta, povrce za juhu, kao ~ lo


sl! JIll1kva, ce!er, persun, vijenac svjeZiI, zaeina trava, na s tednj~u prepreJ?a glavica crvenog luka, po volji i kosti iii
ko~ca od slarune, .1.agano se kuhajll pola do tri cetvrt sata .
za~ .se sve procljedi kIPZ site iii Ianeno platno i zaeini
soljU 1 rnlls~a.tom .. TO':lle se moze doliti i sok od gljiva iz
k~~erve, aIt 1, na]bolje, voda koja je poslllzila da osusene
gljwe omek~aJu.
. U. ,:,vu kasu dodaje se isjeckano povrce, nudJe iii mu~eha Ja]a. Ali ona se moze iskoris liti i kao ternel j za druge
jU e, npr.,. od bikovog repa, korlljaea itd., kao i za sosovc
za meso, nbu, rakove, divljac, jaja itd.
Sos. :J?loze. biti pri~ravljen sa najfinij.im maslacem, naj-

krobr~Jlffi vll1?m, na]plemeni.tijl rn zacinima i drugim deliatCSJ?~m dodac1ma u su~r1atJvu, no on jeste i ostaje ne

ubedlj~v ak~ se ne . redu.olra. To je tako jednostavno: ali i


PkrofeSI~naIDl . kuhan SDUSao te redukcije shvatajll tek l1a.
on

44

Vl~e

godJua.

Ako divlje (negajene) gljive . krekate. (lagano, na tihoj


vatri din state), morate kaSu reducirali, time gliive prijaju
viSe i izgledaju privlaonije. Sta .ie logicnije, kad vee imale
preobilje jestivih gJj iva, nego da ih prikJacln.im melodama
reducirate, osoOOto ako ih tJime islovremeno mOZete i konzervirati. I su~enje glj iva je u ovome smislu reduciranje
pomocll sllnca i, jos vge, su hoga zmka. To e, u nuZdi. moze
posti6i i 1I mlakim cijevima iii na steclnjaku.
Gljive su unijele veliki prevrat u umjelnosl zac ina. N~
modern a induslrija konzervi ne moze se zamisliti bez glji vnog zaCina, tako da gljive jedu, a da to i ne znaju, i njihovi
fanali cni neprijatelji. I doma6ica lreba iskorislili ova iskuSlva. Ako pri ruci ima na ~e gljivnc csencijc, kecupc iii
praskc, ona moze za nekoliko minuta prelvorilli II ddikate e
juhe, sosove, jela od jaja, I'iba, mesa, divljaci, povrca. Ako,
recimo, :lelite zaciniti juhu od rajcica iii madeira 50S sa
esencijom iii praskom od gljiva, morale, prelhodno, upot re-bili samo malu koU 6inu. Umjetnost kuhanja sa toji se II lame da se ovaj temeljni materij al ekollomieno i mudro upotrebljava.

Francuska, koja je za nas danas , u 20. stoIje ll, postala


uzor prefinje.lle kuhinje, dospjela je tek rolativno kasno do
onoga s to nazivamo - pravom francu kom kuhi:njom . U 1:adini 1533. uvezla je Katarina Medici (brak s Henrijcm 11) pIe
.Illenitu italij ansku kuh.inju u FnUlcu !cu. Ka[anna je dovela
sa soborn II Pad z cij elo jalo firentinskih oj siciLijansk,ih ku
hal'a. Ipak, pOlrajalo je skoro s to goduna dok se razviia
franclIska kuhinj a. La Varenne ie tada bio Cavjek kOii jc
trijumfalnim putem proveo _cuisine frans-aise . kroz cijdi
svijet. Njegova tajna bijalm gljive; porno u njih je znao u
lili cas preobrazili ribe, rakove, ostrige, meso, divljac, arti
coke i egzotitne pJodove u deliikat.ese.
Gljive Sll bile ona jot koia je do tada neclo tajnln jclima. Mnogo cega sto mi dallas, kao no ' Lo pl'irodno, kupujemo 1I trgovill8IDa fivotni h namirnica i ddikat n.im radnjarna treba vesti na ovaj njegov bin.
Kad je po etkom 17. stolje a legcndami krali Henri IV.
koji je nas Lojao da svakom eljaku priskrbi pij tla u loncu ,

45

?~krio La Val'l:nnea, ovaj j~ bio u !eskom polozaju. Nije

bllo lako okuplJ emm pnneeVlma 1 knezevima prezenmrati jela


sa dotada zloglasrrim gljivama. Ka d bi se llDutra naSla
jedna jedina otrovna gljiva, kuhar bi morao poloZliti raeune
dzelatu. Ali La Varenne se usudio i dobio bitku! On je si
gurno bio prvi kuhar koj eg je kralj zbog gljiva irnenovao
drZavnim ministrom.
Njegovo djelo Le vraJ cuisirrier franc;:ais (Pravi franeu
ski kuhar) postalo je pravi rudnik kuharskih mudrosti za
slij edece naras taje i vaZi jo i danas. Njegov bitni pronalazak nazvan je Du:xell es (od dux = knez) , p ojam poznat
svakorn e ko je izucio abeeedu kuhinje. Nije biLno da Ii sve
one mjesavine gljiva, kOjima se bavimo, poticu od La VarenJ)~ samo~ ..On nam je ipak dao kljuc za uzvisenu i prefinJenu kuhinJu, pa neka nam to bude dovoljno .
DUXELLES NA DOMACI NAClN

Ako treba da kuhate za jedan veCi krug gosllij u ill za


jednu party , ncma nieeg boljeg nego cla dr.l:ite u pripremi
Duxelles na dorna6i nacin kao terneljnu masu u jednom ma10m pladnju u frizideru. Ova masa mora biti pokPivena sarno m asnim pergamentom . Moz~te je upot rebiti, ako imate
malo vremena, za juhu na brzi.nu, za sosove, smede ili bijele, za kajganu, omlete, ribe, ko tlete i rnnoga druga jela. Vi
ste opremljeni za svaku eventualnost. Ako do de neocelcivano
viSe gostiju, mozete sa svojom gljivnom masom brzo kombinirati. VaZno je da masa bude suha, a to ponovo postizerno umjetrrim postupkom redukcije. Mogu se upotrebW
glj.ive najrazliaitijili vrsta: peeurke, vrganji, lisiearke i dr. ,
pa i njihovi ostaci, Ijuske, drsei is!., su prikladni:
125 g gljiva
100 g ervenog luka ill vlasea
50 g maslaea ill iestivog ulja
1 eajnu Bieu isjeckanog peruna
na vrhu noza soli
na vrhu noza bibera
na vrhu noia evijeta od muskata.
46

Maslae ili biljno u1je jako zagrijat'J i zatim u ~jemu


lagano zarumenlti isjeekan'; Iuk: odn:. vlasa 7 U rneduvremenu oOiscene gljive sasvim s~tno IS.1eekatl, kro~ lan~~
platno briZljivo svu teanost istisnuti, dodati luku I ostaViu
d; se krcka. Kad se masa reducira t~liko da p~stanc kao
gusta pasta, posoliti, pobiberiti, dod~1ll persuna 1 muska,ft.
Dobro uzmutiti i ostaviti da se hladi.
CORBA OD GUIV A

U eo rbu idu gotovo sve vrste gljiva, a najbolje j~, i


to vail i za druge naaine pripravljanja,. kad .se poIDlJ.ea
~to vise vrsta. Najbolja juha koju sam lkad Jeo sastoJala
se od 18 vrs ta.
250 g gljiva
2 velike kaSike maslaca
2 velike kaSike brasna
pola glavice ervenog luka jos manje bijelog
1 rezanj limuna
1/2 saliee kiselog vrhnja
2-3 zumanea.
Maslae ras topiri izmijesati ga s braSnom, doliti vod~
(ill, jos bolje, rnesn~g soka) da to pr~krij.e .i na .tih<?j vaW
kuhati 5-7 minuta. Na drugo.i straru oCIScen.e I ISJ ,:,ekane
gljive pirjati 5 minuta na zaprsei s luko~ 1 li~unovlrn sokom, zatim ih prebaei m u teenost . VrhnJe. zamJesatl sa :iu
manjoima i umutiti u juhu. Na kraJu dodatl soh .
GUIVE NA GULAS (PIRJANE)

Gotovo isto lito i za 6orbu, sarno se manje dod~je vod~,


izos taju jaja, a u zapr~ku se stavlja i mlj evena papnka. NaJbolje je da se gljive dinstaju u vlasblom soku, pa ako se
zgusnu prije 20 minuta kuhanja, dodati tek toliko vode da
ue zagore.
PRZENE GUlVE

Kod nas se gljive gotovo nikad ne prfe. A iIlli!- ih .koj~


ni na jedan drugi naein nlsu toliko doore; npr. mserruce 1

47

dtuge Amanitae (excelsa, va.ginata), sve .golubice, sijerak (Lactarius volemus), PaxIllus I'I1volutus, Flstulma hepatica tietrenjaeai i mnog? drugih. Vazno je da se maslac iii uIje
veoma Jako ugrlJe, taka da se aka vanJ skog sloja stvori
kora, koja ce saeuvati i soenost i sve at-orne gljive, i ujedno
sprijeciti da se previse napiju rnasnoce. Tek pos ta se skinu
s vatre, posoliti -; pohiberiti.
PANIRANE GUrVE

Gljive dobre za prienje mogu se kao becka s nicla uvaIjati u prezle i jaja, sto igra takocle ulogu kore. ReZu se
uzduzno na reznje ad po 1 cm debljine, umoce u jaja, pa
zatim u mrvice ad kore bijelog kruh a i u vreloj masti peku
s obije strane. Garniraju se s kornadima limuna, paradajza
i zelene salate, i na kraiu pospu kaparima i pcrsunom.
curVE NA ROSTIUU (CRADE LAMA)

Nezaboravan je ukus i aroma nekih glj iva na rostilju ,


u prvom redu smrcruka, rujnica, auraevaca, pccuraka, Amanita sa debljim mesom (recin10: ovoidea), ja blanovace, pa i
mladih vrganja. Treba nauljiti resetke i s vremena na vrije,?e perkom premazivati ~lj em cij ele sesire i s trucke sa
svih strana. Prethodno se rnogu poprska ti i konjakom, a
kad su sa svih strana lijepo rumene, solju i biberom iii
solju .i paprikom.
curVE NA RAZNJU (PASTIRSKI NACI N)

~jutlina mlijecnica i golubica gubi se ; kad se peku na


raznJu onaka kako to rade nasi pas tiri. Na raianj (s tapice)
nata~u se naizmjen:icno kriske gljive, slanine, luka iii ; paradaJza, ta~o da lIZ svaku krisku gljive stoji obavezoo i
komad .slanane, jer ana ne sarno da izvlaci Ijutinu nego i
ravnomJ erno ZaD1ascuje gljivu i prij eci da se sasusi.

48

CU IVE NA SUMARSKI NACI

Sarno dcblji ses ir; razn.i h gljiva (vrganji , modr ikace,


Clitocybe nebulal1is i geotropa i sl.) stav ljaj u se u pecn icu
u fonni premazanoj maslacem i prcl ijevaj u ras lopljen:i m maslacem . Pred kraj se sale, b ibcre, a izvadene po pu i zaeins kim svjcz;m travama.
curVE PECENE U CLIN T I PEPELU
(NACIN PUEBLO HmlJ ACA)

Narod P ueblo jz JUZue Amerike 2lna za aka 6.000 cecepata. Oni, npr. , jednu vrstu svog vrganj a, Boletus loyo, uvijaju u aromaticno Lisee nekih biljaka, zatim ih umotaju u
koru dl-veta, iskopaju jam u u zem lji, stave pakct u nju i
pokrij u vrelim kamenjem. Taka glj ive, sarno na vrelini i u
vlas tit im parama, bez neposrednog utica ja vatre. mogu razviti i sacuvati svoje specificne miri. e. - U nedostatku. Lih
jllzuo-amcrickih trava, oc iscene gl jive mozemo poprsk. ti armanj alcom, likcrom ma raski no iii prosekom, Ie pusti~j jedno
vdjeme da ga lIpijLI. ZaLim se ob lozc men tom iii mClvieom
i uvijll 1I s rebrne fo lije. Preko toga sc oblijepc gJinum i 30
m iuuta pckll u lIza renom pepelu. Tek kad sc sloj.:\' i kinll .
gljive se posp u solj u i paprikom.
OMLET (A LA AUDREY HEPBUR )

Za om let su pogodne gljive int nzivnog mid n, ho npr.


Clitocybe adora , erna truba i rnr ci. a 300 g gJj i a polrebuo je 125 g m:lSlaea, 125 g rna nog sira, 8 jaja. 2 mal.:
kasike parmezana, 1 ~al i ca vrhnja, 2- 3 kapi bijelog vina,
te malo soli i b ibera. Oegce nc i vrlo si tno isjcckano: gljive
pirjati u mas laeu, vinu i vrhn ju 5-7 minuta. Jaj. i tlll' i,
pobiberiti, posoliti i isprZiti na m lacu u vrdo j tavi. r. puniti glj ivama, prevuci omlete slojem tucen g vrhnja, oblO'lit i
sa nekoliko krgaka sira, zatim jos ostatak vrhnja t. vit.i
povrh i posuLi parmezanom. SLaviti u pc nicu dok sc ne
uhvati kora .
4

SALATA OD GUIVA

Za salatu su pogodne sarno vrste tvrdog mesa, a os~hitQ


ukusne na taj nacin su: razne cap ice (iznad svega Ramar,ia
botryllis), prosenjak i snnjaca, Usicarke, ruj.nice (Lactarius
sanguifluus, delieiosus i. salmon~,-:s), zec-glpve (Polyporus
umbellatus i frondosus) ,1 medenJace. I ovdJe JC dobro mlje~ati vise vr-sta. Isjeckane gljive baee se u. kipuCLl vodu i
kuhaju bez ikakvog dod atka 25 mmula. OC1J ede se I ostave
da se potpuno oblade. Tada se zacine potpuno kao i zelena
salata: solju, Iinmnovim sokom i uljem. - I Slo se mogu prirediti i gljive koje su do bre sa-ove: isti naDin bez kubailja.
(Vidi popis takvih gljiva na sIr. 51).
SILIRANE GLJIVE

Rusi i Poljaci jako mnogo i rado jedu sj lirane gljive.


One su odlicno meze uz vOlku, ali i nasa lozovaca nece mno
go zaostati. NajviSe se siliTaju razne mlijecnice, kojih u Rusiji i Poljskoj ima veoma mnogo. Tim postupkom potpuno
iScezava Ijutina, pa cak i laka otrovnost brezove mlijccnice,
Laetarius tornUnosus, a obicna mlijecnica (L. piperatus),
kao i rujnice, dobijaju predivnu aromu i jednu posebllu
blagu trpkost.
Radi se isto kao i sa kiselim kupusom. U bure se naslatu naizmjel1'icno slojevi soU i slojevi glj-iva, a na poklopac bureta se stavi tezak predmet. Kad pnirodnim vrijenjem
nivo soka prekr~je poklopac, gl j h'c su gotove i mogu se koristiti aijele 2)ime.
UKISEUENE GUIVE

Vrste dobre za salatu i za siHranje dobre su i za kiseIjenje u staklenkama, takoae za zimIllieu. Izabrao sam jedan
od vi~e poslojeCih nacina. GljJve ne sitn-iti, osim krupne na
krupne komade. Kuhati ~h najprije u vow 10-15 minuta.
Isoijediti i jo~ 5 minuta kuhatd u marinadi od 2/3 I vinskog
siI'ceta, 1/3 I vode, u koje smo stavili malo soli i malo ~e
cera, 1 glavieu ervenog luka, list lovora, pola lirnuna, 2-3
10rna bibera, 3 karanfihlca i po zelji estragona. Gljdve se po50

novo ocijede i stave u slel1ilizirane s taklenke. Marinada se


jus j ednom prokuha, ohladi i prelijc preko gljiva . Staklemk
se hennellicki zatvoni.
SUS ENE GUIVE

Gljive ne prati, nego nozern oeistiti, izrezati na kriS


ke otprllike 1 ern debljine, staviti u mrel-iee i su~iti oa
suneu zraku iIi kraj stednjaka. (Kad u vrlo vlatnom periodu' gljive treba nagUje susiti, najboIji su kaloriferi i grijaliee s otvorenim zkama; gljiv~ postaviti na 1 m delji.ue;
temperatura ne smij e prelaziti 40"10). Kad se drobe pod prsllima, tek onda s u dovoljno suhe. Treba ill pohramli takoae
u bermeticki zatvorenim posudama, najbolje od stakJa.
Dobro stlsene, mogu se u avan u stueati u pra b, te u lorn obliku dodavati kao zacin svakom clrugom jelu. U tu svrhu
najbolje su mrke tmbe, vilini klincaci, smrcei i srnjaec. (Vidi
popis na str. 52). Prije upotrebe su he gljivc opraU i namociti 5-6 sa !Ii.
GUIVE KOJE SE MOGU JESTI I U SIROVOM STANJU

Neke vrste gljiva su j es tive i u sirovom stanj u, mogu


se konzumirati na lieu mjesta,ili kod kucc zaciuiti kao z
lenu salatu. Druge vrste SU s:irove teSko probavlj ive, a .Ire c
cak i otrovne. ave posljedoJe sac:lrte takve olrovc k0.11 on
vatri niSll postojani i na visokirn temperalurama clc<;zavaju.
Zato niposto ne jesti u sirovom s lanju druge vrste oSlm oVlh
dole navedenih:
Agal'icus arvensis, exquiSlilus, eampes ler
Amanita eaesarea
AurieulaI1ia auricula-Judae
Boletus edulis, retieulatus, aereus, fusc.orub er
Bovista nigrescens
Calvatia eaelata
Cantharellus cibarius
Fistu1i.na bepatJiea
Guepinia helvellcrides

."

51

Laotanus volemus
Lycoperdon perlatum
Peziza aurantia
Russula vesca, virescens, aurata
Tremellodon (Pseudohydnurn) gelatinosurn.
GUIVE PODESNE ZA SUSENJE

(One koje postaju jos kvalitctnij e ako se prethodno


osuse, pisane su kurzivorn.)
Amanita caesarea, excelsa, spissa
Auricularia auricula-ludae
Boletus edulis, reticulatus, aereus, pinicola, badius
Calocybe Georgii
Calvatia caelata, exoipuliformis
Craterallus cornucopioides
CHtopilus prunulus
Clitocybe gigantea
Gomphidius viscidus
Hydnum repandum
Gyromilra esculenla, gigas
Lycoperdon perlatum
Lepiota procera, gracilenta, rhacodes, naucina
Marasmius oreades, sco'r odonius
Milrophora rimosipes
Morchella conica, esculenta, costata, elata, crassipes, hOI"tensis, dunensis, deliciosa, vulgaris, rotunda
Nematoloma capnoides
Paxillus involutus
Pleurotus ostreatus, Eryngii, nebrodensis
Russula vesca, cyanoxantba, virescens, integra, aeruginea
Sarcodon imbricatum
Tricholoma portentosum, terreum, equestre, scalpturatum
GUIVE DOBRE UKISEUENE U STAKLENKAMA
(u obzir dolaze sarno mJade)

Agari~us arvensis, exquisitus, perrarus, augustus, campester


Amamta caesarea, spissa, excelsa, rubescens, ovoidea

52

Armill ariella mellea


Auriculmia auricula-Judae
Boletus edulis, acreu s, reliculatus, fu scoruber, pinicola, lupidus, cry lhropus, Queletii, regius
Ca locybe Georgi;
CantharelJus cibanius, arnethy 'leLlS, cinereus, lubaeformis, lulescens
Fistulina hepatica
Gomp l"Lidiu glutinosus
Hydnum repandum
Hygropborus man:uolus
Ki.ihnerornyces (Pboliota) muta biJis
Lactarius deli aiosu s, sangu ifluus, semisanguiflull , sa l.rnoneu
Leccinu[U, auranliiacum , rufescens piperatus, volerous,
Nernatoloma capn ides
Otidea onotica, cochleata
Pl eu rol lls os trea tus, Eryn gii , ncbrodensis, oo t'nllcopiea ( = sapidus)
PaxlIlus involutus
Pholiota aegeri ta
Polyporus ovinus, pes-cap rae, umb ltalus, inl ba eus,
n
fluens
Ramaria, aurea, f1ava . botrytis, ci nerea, risla la
Rhodopaxill11s oudus
.
.
Russula ve ca, viresce.ns, cya noxantha, aerugme8. integra
Rozites eaperata
SuiJlus granulatus, lu teu , elegaus, B tldieri, I ptopu . litroraJis
Tricholoma eques tree
Xerocomus chI' se.nteron, subto01entosus
KALA UK
OSTl
Uest ivih gljiv,)

!lvan svih kat cgo rija


I.
2.
3.
4.

Calo c pho ful gens


Mo,' b lin d licioia (

MorcJlclla conl a
Boletus luridu

cnn)

5
6.
7
8.

PlIuliotii segel; ta
Ag I.rlcus Qui Hus
Amanita cae area
Morchdla ro tunda

53

15.
16.
17.
l b.
19.
20.

9. Mo rchella hortens is
Boletus impolitus
Boletus acreus
Bole tus p inicol.
Boletus edulis
Bole tus ret iculatus

10.
I I.
12.
13.
1 .

Mo rch ella cos tata


Boletus appendk ula tus
Boletus lu teus
Lac tarius saoguifluus
Morchclla esculen ta
Tuber mclallosporum

I klasa
1.
2.
3.
4.

5.

6.

7.
8.

9.

10.
11.
12.

13
14.
10.
16.
17.
IS.
19.
20.
21.

22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.

Disciotis venosa
Peziza protean a
Amani ta l1.1besccns
Russula virescens
Agaricus augus tus
Pe>.;za badi a
Lepio ta excoria ta
Sparassis crispa
Hericium (Dryodon)
coraUo ides
Coprinus comatus
Pleurotus E ryngii
Morchella acum inata
Gyrom itra esculen t a (suha)
Gyromilra gigas (sul,a)
Lepiota naucina
Lepio ta procera
Pleuro tus nebrodensis
Pleuro t-us os teatus
Boletus bad ius
Cortinarius percome
Cortinarius praes tans
Boletus Fech tneri
Bole tus regius
Boletus fllscorub er
Gyroporus cyanescens
Hygrophorus marzuolus
Hygro phorus nemoreus
Hygrophorus pratens is
Hygrophorus hy potheius
ArmiJlariella mellea
(sa crnogorice)
Lepio ta rhacodes

32. Clitop il us pmnul us


33. R hodopax ill us pa naeolus
34. Rhodopaxill us nudus
(a ko nije m ir is na r epu)
35. Polypo rus ovinus
36. Neurophyll um cJavatum
37. H er icium (Dl)'odon)
c nnaccus
38. Mo rchcll a vulgaris
39. Gomphid_ius glut inosus
40. Cantharcllus cibarius,
val'. amcthys teus
41. Calvatia caela ta
42 . Su illus (Bole tus) granu latus
43. Calocybe (Tricholo m a)
Geo r gii
44 . Ramad a bo t ry ti s
45. Leccinu m (Bole tus)
aurantbcum
46. Leccinum ru rescens
47. Amani ta vagin ata,
va r. ni vuJis
48. Agariclls s ilvicola
49. Agaricus bi torquis
50. Agaricus arvcnsis
51. Tricholoma eq uestre
5l. Tricholoma orirubens
53. Tricholoma portentoslun
54. Suillus Boudieri
55. Pho Iio ta mu t.ab ili s
56. Nematoloma capnoides
57. Go mphid ius viscid us
58. Clavu lina cine rea

IT klasa
1. Mitrophora rimosipes
(suha)
2. MorcheUa crassipcs

54

3. Mo rchella d a ta
4. Bole tus crylhropus
5. Bole tus QueJetii

6. Suillus (Bole tus)


Iittoralis
7. Agariclls campes tcr
8. MarasOli us area des
9. Bovista njgresccns
10. Lyophyll um aggrega tum ,
va r. conglobatu m
II . Canthare Uus cibarius
12. Rhudopaxillus sacv us
13. Hygrophorus niveus
14. Lcpiota gracilcntC:1
15. Ru ssula vesca
16. Razites capera ta
17. Amanita inaura ta
18. Pax illus in volutus
19. Discina anc ilis (perl ata)
20. Lcccinum (Bole tlls)
nigresccns
21. Leccinum (Boletus)
scabrum
22. Hygr opholl.lS chrysodon
23. RussuJ a alivncea
24. Russula cyanoxantha
25. SuiJllls (Bok tus) clegans
(Grevillei)
26. J-Iygrophorus virgincus
27. Cratc rellus comllcopio ides
(s llb)
28. Cantharcll us lutesccns
29. Agaricus perrarus
30. Phlegmacium (Cortinariu..<ii)
cumatile . vor. robus tul11
3 1. Helvetia infu la
32. Rama ria fl ava
33 . Gyroporu s (Boletus)
cas taneus
34. H ygrophorus pun icens
35. Russul a aurata
36. Russula in tegra
37. Ru ssula grisea
38. Lacta rius deliciosus
39. Aman it a excelsa
40. Russula bas ifurcata
4 1. Aman ita so litari a
42. Amani ~a vaginata,
va l". ,n sea
43. Polyporus pes-cap rae
44. Lcccinum (Boletus) carpin i
4' Clilocybe labescens
40. Tuber magna tum
47. Tube r acs ti vum

48.
49.
50.
5 1.

Tuber b ruma lc
Polyporus u mbellatus
T richololna colu mbett 3

Rhoc.lophyllus CE ntoloma)
sepiu m
52 . RhodophylJus (Entolo ma)
cJypealus
53. Rhodopbyll us (EntolomaJ
prunuloides
5. Fla mmuJ ina vClul ipc.s
55. Hydnum r epandum (mla d)
56. Ama nita vagina la,
var. umbri n(}-Iu tea

57. Aman ita vagin ata .


var. p l umb c.~
58. Clilocybe neo tropa
59. Leucopaxi Ius (CIitocybe)
candjdus
60. Volvoriella s loicepha lo
61. Vo lvarieLta bombycina
62. Hygrophorus dich rou..
63. Hl:groPhorus R u sula
(a 0 nije gorka)
64 M xacium (Cortinarills )
lllucosum
65. Clitocybe odorn
(u man jim kolif inama)
66 Cli locybe frag ran
(u manjim kolicinama)
67. Clitocybe in versn
68. CIi tocybc [Jacc ida
69. Suilllls placidll
70. M~acium (Corlinariu s)
tnvialc
71. Myxacium co lLini tum
72. Hydnum rufescens
73. Clil ocybe giga ntea
74. BiannuJorin imperiulis
75. Lyophyll nm c.inernscens
76. rislu lina hcpa Lica
n. Polyporus sulphureus
n. LepiOla mastoidea
79. Boleills rubellus
80. B Ictus sll btom cn to~us
(mlad)
81. Canlharel lus Friesii
~2. Hygrocybc pershten.
83. Russula Romellii
8-1. Guepinia ruru
(hclvelloicics)
85. Auricularia aur iculaJudac

55

86.
87.
88.
89.
90.

Tricholoma scalpural um
Pluleus pclli tus
SuiUus plorans
Tremellodon gela linosum
Sarcodon ilnbdcat ulll
(mlad)
9 1. Clilocybe nebula d s
92. Lactarius vo1emus
93. Russula pa razu ren

94. Laclariu.s

95.
96.
97 .

98.
99.
100.

s ub ~:1 l mo n c us

(salmon icolor)
Mclanoleuc:l cvcno:,o
C::m li1=.1 rcllu .. c inclCus
Plcllrol us COrl ltlCopia c
(sapidus)
Russub hclcrophylla
Russub lut ('3
Tricholoma tcr rCU1l1

I II i IV klasa obuhvataju sve os tale j es live meou kojima je vee teSko uspos taviti l'edoslijcd. Takvih ima oko 600.
Ova skala je izradena na osnovu mog licnog ukusa, a
uh.-us je jedna od naj subj ektivnijih stvari na svij e tu. Pa ipak.
kod veCine autora vecina istih vrsta dolazi u pI-vi red samo nekoliko zajeclnickih izostaje i nado l11eS ta se sa nekoliko specijalnih - a ne koliko mj es ta gore iii do le ne
znaci kod toliko mj es la gotovo ni sta . lzostav lj c nc su poneke
koje ni sam probao.
Kriteriji za ocjenu kvalite ta su slijedeCi :
1. Aroma, naroeiti miris, ali ne pIezcstok. Na osnovu
ovog mome11la gotovo sv i smreci (Morchcll a) i vrga njcvkc
(Boleti) progurali su se naprijed, i na osn ovu nj ega Calo
scypha fulgens izbij a ca k i na prvo mjes to. Na ravn o, za 1.
mje.sto potrebno je ispuni ti i druge uvjele .
2. Mekoca, podat nost mesa . Na osnovu tog kval iteta
mnogi Hygrophori pretenduju na visoki plasman. Nj ihovo
meso se pros to u ustima topi, nj eZno je i la ko probavljivo,
iako bez jacih miri sa.
3. Okus, ugodan dozivlj a j na nepeu (taktil ni) i u st~
maku .
4. Hranljivost.
5. Otpornost prema cn ,im a
trulj enju .
6. Velicina i debljina m esa.
7. Spoljna privlacnost.
Sto jedna vrsta objedinjuje viSe ovi h dCmCl1:lt a , to je
na visem mje.stu na skaLi.

56

OTROVNOST GIJIVA, TROV ANJE 1 LIJECE JE

Kao sto ne ma uni veJ7.a lnoa kl ju :l ni natina za razlikova nje jestivih i otrovnih glji a~ tak? .nj. sam~ t~ovanja l1i<1I
jedj ns tvcna, uzroci i ishocli u bl'O,lnt 1 r:uli It l, pa pr 'rna
tome i putevi li,iecenja . Pd je svega, po toj i tzv. provo! n .
pr avo trovanje glj ivama. V nepravo ra unamo ove ~lutaJ vee
I. probavne sme tnjc uslij e.d PI' opt r e~ .ja probavllIh ot1!'~n
(indjge.s ti j a), izaziya ju ih tc. k? pro b vlJ IVC III .!,epr<;>b.. :vIJlve
VI'S tC; 2. oboljenj e uslij ed inclividualne n sno 1]I\ostl lit preosjetljivo ti pI' rn a odredeno\.vrs ti gljiva,., pon k.~d i prerna
svima (id ios inkrazija i al rgl,la) ; 3. obol,len]a LlS\t I d. ;y,
ren ih glj iva (int oksib ij~ k r iptomainirr:a); 4 .. ob Ijenla
Itanickim pu tem p reko dl mh organa (I2aZVall Ih In
hare s\'oj im nagli m iSpL! tanjem vclikog b,,?ja spora); . p.:
!logena trovanja (suges tljom d se ~~)l1z~m' lra1a 0:l'Ov'I13,\l111va iako je ona sasvim bczazlena; nlctkl slu ~,levt u k?pma
se j avljaju skoro svi simplomi pravDg trovanJa).
U prva tTi luea ja trcba oci l.iti ~robavn i Ir kr . v mitiv ima i p u rgativima, a u tre ern )o I 'poduzetJ . vc l
C
i::ini kod botulizma : si mptomi , tok 1 posl le.d I CUI te: mrdIjivi prolj evi. \. liko zno j cJ~je: sl:' Ln ie nc!,:"n '.. bl In .
vidne. Ovo t t'Ovanje pr ta t') Itm I pokva~l1Im glp .m~, kOI.
su u zdravom stanju apsolu tn nco kodlJ1\ , kod n
I n",1e i IUCaj tro\anja . Prema Rag r H ~u , II ov ~ . t:ll~ lU
se stva ra izvj ta n kvant itel pl'odukata k O)l u m:ulJc lli .l.l
ott'Ovn i: acidi, a mo nijak , f ' nol i njcgo,i d riv.li ,i,.na
1.:
razliCiti amini i azo tn i pl'odu kti analogni alka!oldtma, kOJ I

57

su dobiJi ime plomaini odn. kriptom a ini. Do njihove pojave


dolari bilo autolizom iIi oksidoredukcijom, bi lo dej s tvova
njem ba1.-tenij a; indirektno, preobrazajem organske materije
il.i direktno, kao poslj ed ica mikrobskih lok sina. Od gljiva
opasnih u ovom pogledu na prvo mjesto dolazi bi semica
(Amanita rubescens) koja se kVatli veoma lako i moze clovesti do ozbiljnog otrovanja; zahim vrganj evke, golubice i dl'Uge s vrlo mekim mesom, u veCirni slueajeva us kisle pohranjene na toplom i nepromajnom mjestu. Prvi simp tomi se
javljaju ponekad tek nakon 24 sata, kao bolovi u tijelu i
grceVli misica.
Kod pravog trovanja uzroenioi su otrovi samih gljiva,
izazivaju ga zaista otrovne vrste. Prema posljcdicama njihovih otrova razlIikuj emo tri oblika trovanja:
1. Mycetismus choleriform is najtezi obli k trovanja,
najceSce sa smrtn.im ishodom. Izazivaju ga zelcna pupav,ka
sa svim nj enim varijetetima (Amaruita phalloicles Fr.), bijela
(proIjetna) pupavka (slov. bela mus nica, Amanita verna Fr.)
i konicasta musnica (Amanila vjrosa Fr.). One cla ju sliku
tzv. faloidnog sinclrama. Njima treba priclruziti i tri vrs te
koj e izazivaj u tzv. parafaloidni sindrom, koji j e veoma blizak prethodnom. To su: Cortinarius orellanus (i Ii De rmocybe
orellana) Fries non Quelet, Lepjota helveo la Bres. i Lepiota
bnmneoincarn ata Chodat-Martin (= scobinell a Fries). Ove tri
nemaju narodnih imena, a i kod prvtih tri je terminoloska
?s~uclie<;: BlagaiC bijelom pupavkom naziva samo j eclan biJeLl vanje~et zelene pupavke, a ne pravu Amanitu vernu;
Amarutu Vlrosu ne p02Jnaje, a zutu pupavku, Amanitu citrinu, odn. mappu, pogresno ubraja u ovu opasnu grupu.
~rvi znaci trovanja oeituju se u jecl.noj neoclredenoj
mucnini, krcanju u crijevima i oslrom bolu Ii O"om jem predjelu stomaka.
b
Ali kod trovanj a gljivama iz ove grupe smrt ne naslupa
putem stomacno-cdjevnog kanala, nego preko kruZnog optoka kn'.l kao posIjedica ostecen ja vazomotoricno" cenlra.
Kad prode ovaj p1'vi, intestinalni ' s taclij, clolazi, oWeno t receg dan.a, .do prividnog pobolj sanja opceg stanj a, a posl ij e
loga sh.JecI.ti najgo1'e, sve do pe tog iii sestog dana kacl se 5VC
moze okoncati smrcu pacij enta.
'
S~ deset svojih otrova, od koj,ih su najznacaj niji "halLin,
phalloll1, phallOlclin, te alfa, beta i gama amanitin, pupavke

58

napadaju centralne i vitalne organe : jedan o lrov raslvara


c["vena krvna zrnca i napacla jetru, drugl gu~i, treci ugr ozava
s ree i misice, cetvrli bubrege, petri nvce i mozak ... sv i zajeclno vocle komple>lnoj clehidraciji organ.izma, zgru ~ a vanju
krvi, p regrac1ivanju jet re i bubrega u mast, gubitku ~ecera :
totalnom haosu u izmjeni tvari u organ izmu. Simp torrri , a
i mnoge posljedice, slicni su koleri; otud i ime ovom najgorem od svih mogucih trovanja. Da bi covjek podlegao,
clos ta j e ponekad jeclan jecli.oi primj erak pupavke. Kraj Saraj eva ras te nekih goclina zelena pupavka u toliklm koliCi nama da bi se njom moglo usmrtiti sveukupn o stanovni lvo
gracla.
Tok trovanja odvija se, prema Henn.igu, ovako: poslije
vanj skih znakova, koji nastaju kas.oo, kao ~ t o su povracanj ,
kra jnje zestok.i proljevi kao kod kolere il.i o lr ovanja kolhicinom, sih1e provale znoja i stomacne kolike, sto sve dovodq clo gubitka vode u tijelu , k.rv postaje gusta. Na lupa
ll1ucna zed. Otrovi proJaze ovaj put: kroz usIa j j ednjak
u s\omak, iz njega u tanko crijevo, gclje se r eso rbiraju i
prenose u k1'v. Krvlj u se tras portiraju Ll j e tru. lz jelrc dospje vaju u clesnu srcanu komoru, zatim u pluca j u lij evu
komoru, te cla lj e i u citavo tij elo, ukljucuju i i mozak i
nerve. Preko vena dolaze i clo bubrega. Dakle, budu6i d a
olrov; putuju krvlj u , svi o rgani bivaju ugrozeni. Svi nervi
ovjsni 0 nervnom cen tro kao i s\ri organi s nj i.m a u vezi
stradavaju incli1'ektno i kad nisu s otrovima dospj eli u doclir. " Olrov koji do spj eva u tanko crij evo nadrazuje takode i clirektno i inclirektno s tj en.ke crij eva ; time se poj acava cljelatnos t misica koja rezultira p rolj evima. UsJijecl
prejake sekrec.ije st01ica postaj e sas vim vodena, ~to ponovo
ima za poslj edicu velik gubitak vode u tkivu. U vezi
lim
dolazi do zgrusavanja krvi i nedos ta t ka kuhinj ske so li (hipohloramij a) kao i pacla krvne slike. IduCi dalj e krvlj u, o trovi ulaze Ll j etru, gdje dol azi clo velikih o~tecenj a <:elija i
funkcija. Jezg1'a s tan.ica (celija je tre boles no se me tamor[oziraju i propadaju. Za kratko vrijeme je tra pos laic m asna
(30-35% masti) , a m asnoca zahva ta i bub re'Loe kal1ale i
srcanu muskulaturu. U teskiro slucaj evima je tra pos taje
lvrda i skvrcena (ci1'oza); u lakslm m asnoCa neslaje za nllkoli ko clana. Otkazivanj e mnogos lrukih ful1kcij a je tre je
clakle kod ovog lro vanja najbi t n.ij e: reme ti se regu lacija il -

59

mjeoe tvari u orsanizm~. normalnp us~l~distenje hld.rata. ,u


fonni glikogena (prestaJc se prolzvodlti), dezmtokslkaCI.l3
stetlrrih razgradenih produkata, itd. Dalji put otrova vodi do
srca i njegovib sudova. Znakovi djeJovanja na srcc i sudove
javljaju se U obliku smetnji u krvnom optoku drugog dana
poslije pntib. pojava simptoma bolesti. Mmcj krvnih sudova,
koji upravljaju tonusom i vr~e pritisak na krv, ornlitave,
krv vise nije pod. naponom . srce i dalje pumpa krv u sudove, no Dna se zgrusava i ne provodi vise natrag do srca.
Puls slabi j jedva se osjeca. Krvni pritisak pada, bolesnik
postaje mrtvacki blijed, vecinom besvjestan, oei upadaju,
srce otkazuje - maze nastupiti srort.
Medikame11ti koji se U lIovije vrijeme koriste II slucaju
ugrozene jetre to je jedan honnon it. kare nadbubrczlle iie?de i vitamin K (siukavit). Poslije trovanja ovaj vitamin nedostaje i mora se vjestacki dati. Osim toga je dobro da pacijent uz.ima i vitamine B-kompZeksa (beoei,"). - Za srce:
kofeil1 il1jekcije, kardiaz.ol i korami,l. Ill travel101.110 grolda lli
Jeter i injekcije kuhinjske soii.
Roger Heim, u svojoj knjizi: "Otrovne i halucinogene
gljive_, tom neophodnom prirucniku za svakog Hjecn ika praktieam, sabire medicinske naporc u ovom pravcu ovako:
.. Protiv dehidracije, odumiran ja i razaranja stanica (celija) jetre subkutane iIi intravenozne injekcije soli i glukoze;
protiv dispneje (tclkog disanja) inhaJacije kisika; protiv guscnja intramuskularna injekci ia etera; protiv neurozne depresije strihnin, spartein, kamforovo ulje; protiv obamrlosti
i astenije adrenalin; protiv oslabljenja srca digitalin; protiv anurije teobromin.
eim se da su ipak najveci uspjesi postignuti preparatom
za zastitu jetre pod imenom Thioctidasa, a isporutuje ga
.Instituto sieroterapico italiano(JI.
Qvu grupu pupavki Ireba dobra upoll1ati. Jer, nWa lIaS
ru~ce Upoz.oriti da su otrovne: Iti i1.gled, Iti uktls, lIi miris, 1/i
cinjeniea da ilt jedu puievi i neke druge iivotirzje, l1i Ol1a,
na l.a1ost, jako raJirella predrastlda da otrovne gljive poz.elene srebro ako se ono stavi u njihov sok. Pupavke to rdkad nue uCitliti.
Otrovima faloidnog i parafaloidnog sindroma nema protuotrova, kao sto je to slucaj kod trovanja na bazi muskarina. Pored onih struwh, sarno njima svojstvenih olrova,

60

pupavke Dve grupe imaju lak0<1e uz ncke jos neodredene


at rove i malo muskarina, koji sc jace osjeta ako se gljiva
proba sirova. Muskarin ranije pokazuje znake lrovanja, i
zoam 7..a jedan sIucaj kad ie jedna una pojela komadit sirove pupavke, jedva velik koUko je nokat ~ irok, Ie je osje
tUa glavobolju vet nakon dva sala. Ono 5to je tako rano
osjetila bila je dejstvo muskarina, jer ani drugi , naj gori pupavkini olrovi ispoljavaju se mnogo kasnije, hmedu 8 i 48
sa ri nakon konzwnacije. Zata i sredslva za povratanje i 0scenje, pa i ispumpavanje stomaka, iaka ih treba korisliLi .
vr:ijedc malo, jer kad sc prvi simptomj pokafu, otrovi su
vee gotovo cijelim svojim kvantitetom pre!H u krv. Uslijed
toga trovanje gljivama iz grupe Amanitae phalloides nijc
opasno sarno zbog iestine otrova, nego i po svom dugom
lalentnorn stanju.
Ta Cinjenico. trovacima pruta izvrstan, moglo hi se reci
jedinstven, alibi. U srednjem vijeku nasi su se carevIC!. I
njihova rodbina ces ta sluiili pupavkom da bi dos U do pri
jestoija; kad se radi 0 ubistvu, nasi ljudi su sc uv.ijck pokazaU ingeniozuiro, lukavijim i ad star.ih Rimljana koji s u
koristili klasicne otrove i time otvoreno pokazivali svojc na
mjcrc. Nas lukavac, medutim, radio je ovako: pupavkc bi
osusio, slucao u prah i stavio u kesicu. Posjetio hi nckog
vladara i usuO rou prah u jelo iii u tursku kay\!; kad otrovani osjcti da mu mjc dobro, l"rova~ je no. svom konju ne
samo van doscga osvete u drugoj drtavici, nego niko ne bi
mogao ni doti n3 ideju da smrtnj slucaj povefe s nje.go\'Qm
pos jclOm, pogotovo ako su se prve muke pojavile tek sutradan, stu jc naj ~e~Ce slutaj. A smrr nastupa lek izmetlli
treceg i sestog (lima /lakoll prvih simploma.
Po Qvome i po kasnoj reakciji organizma trovanje pu
pavkom molemo stoprocentno sigurno us tanoviti a da i nc
pogledamo ostatkc jela. Nijedno drugo trovanje ne odvija
se na taj natin.
Ako sc, dakle, prvi simptomi pojave vi~ sat} nakon u1i
vanja gljiva, pacijenta treba smjesta otprcmitJ u bolnicu.
Dok se eeka nn prevoz, Ol.rovanom valja dati sto vi$c nealkoholne teku6ine i livotinjski ugalj (carbo animalis), a ako ga
neroa u kuCi, tada samljevenu emu kafu, kako bi se otrovi
razblaiili, odnosno di jelom apsorhirali u strana tijelo.

61

Trovanje Cortil1ar;usom orelhmusom. Jo~ kasnije i za


gonem ije nego Kod otrovn ih pupavki, pr ~ i. silllpt o llli I l'Ovan ja

ovom gljivoln nastupaJu t e ~ /.ZlIIetiu .In L ee lnl ~les t ,hma, a


smrt t ek izmedu ee t maesl L StOl/IIU I zezdeset L Jedan dan.

Prve manifes taoij e: neizdliiva zed, osjecaj da se tij elo

s u ~ i,

trnci u us nama . Zatim intes tina lne sme Lnje, pracene povra-

canjima, mueninom, neodreclenhn bol ovima u trbuhu, za lvol' ,


zmarci i osjeeaj hladno e se produzuju, no bez gl'Oznice (po
vecane tempe rature) , cefa lej e, bo lovi n a pOli lj ku i u udo
virna. U teskim sluea jev ima do lazi do gubiLka sv ijcs ti . U
pet slueajeva konstatiran i su s implomi me ningitisa, u ~e tiri
uremijc. Degen racija jelre i drugi simptomi S lI vooma s li ~ni
faloidnom sindromu, pa se sma lra , iako j e sve j o u fazi
ispitivanj a i vrlo problemati cno, da i le rapij a Ireb a da budc
sliena ili 'is tovj ehna kao i kod Lij p.~e nj a trov::mja od pllpavki.
Glavni oLrov Ilazvan jc orellan i-nom (Grzyma la) .
Tro va llje sa Lepiofolll hel veolorn i br/ll/ll eo-in ca rnatom .
Prvi simptom i izmell ll 4 i 24 sata; povraca llj e, prolj ev; zatim
hO/lli grcevi mi! ica, r em isija, koma , lezija j etre . . . sve pod
sjeta l1a faloidni indrom i lij eci se l1a isti rlileill kao I 1'0 va
Hj e pupal/kama. Otrovni pri ncip ne idenlifici ra n.
2. Mycetismus nervoslIs (tt'ovanje Ulllskarlnom). Ovo Ito
vanje je te1}ko, ali se r-i jetko zavl' ava s m rc u (kod tc1 ih boo
lesnika, djece i s laraca najpdje). Mll ska r in , o lro v ko ji iza
ziva ovo neurotl'Opno dcjst.vo, j cdan j c a lka loid, srodan j
holinu i nastaj njegovim raspadaoj e m ( 1 95 ~ . g- jc Eugst'er
kPis tau'l.irao i dao njegovu furmulu: C. H",O, N Cl).
je ov
protuotrov j e aLropin. - Muskarina u 111 all j oj iii vc j o
!iOini sadrle slij dec vrs le glji va:
Amanita rou caria Fr. ex Linne - muh ara (po njo j j e i o trov
dobio ime, ia ko ga ne posjoo uje najvik )
Amanita panthcrina Fr. ex de CandoJle - pa nl crka
Amanita abielum Gilbert - jelova panterka
lnocybe Pa louilla rdi Bres. - crvenk as ta cj cpa a
drug
Inocybc - cjcpa~e
CLitocybe dealbata Fr. x Sowe rby
Clitocybe cel'llssa la Fl'.
Cutocybe rivulosa Fr. ex Per oo n.
Kod gornjih ]noc b a i Clitoc ba Dlus kari na in a i do
dvadese l pula vi,;e n e 0 kod muhar..,: Inocybc PnlOui ll3rdi

62

sadr I i go od 6,4 do 8 promil ; rnocy h\l ros l' ia la S,3


.
Inocybe gcop hy ll a 0,8- ,2; litoc be I'i ulu,.
; ,\ mu nil.,
ll1u scaria 0.1-0.28; Am't nlta panlhcrina 0,1 .2. (I'r m:. Hen
nigu) . Ook bi za ~ m f'l bi lo dovoljno 4
0 g cjcpa I , m ulur '
i panl e rkc bis mo morali k rnz umi ra ti 3()()()......4000 g. II ov '
pos lj ednjc dv ijc ~< d ctc i d m gc 0 11' "e in' d j ,Iu ju .lITl '
" i tim TIl llska rinom . Zato na jpd jc 0110 ~t" v i l u trvv;& "J '
cISllm musknri no m (bc- pris us lv urll i11 OIl' ,I. u:.b k. t..
l nocy ba i tr i go re na vedcnc bi jc l..,
it
be).
Pr vi s imptom i c is to l1l uskal'in ' kog i nci Wl1lu j a ~ 1 j,.jll
l jdo, .1I 1.! //Ioj vee izmcdu p l I d a i p al. P jacava
/l ih, pljuvatn ih i uzn ih iJij zd. , nadl ;&J.uj' tom 11 1 'I t' l li t
kana!. M~skar in spc';lja ln djclu ie na
i: iLtll iv') . \IulY,mjt:
7J~Q/CC , vldnc O1ctnJe , ako 01odn i Ili gn; i prj " i no ti l 'l :'
vtlnjc pred meto.
'im I ga , ukl'Okuj II" " J' " . n ril '
ma nad rnlavanj m ne rvu. vo u " pro iJ'Uj(' krm . udv . i
sn iJ.a vo kl'vn i p,; li ak . Us li jed u p )IUI'on ja mda . rL, d"I"'1
do pm inm j. s a nth PI" tkli j'lki uz 1 na, I :1J1j<' krvl i I "
,ko('c II d isani u ko jc C 01 IIU poJ a'. Ii
n;l pau,l g th ' nj
Svij l os laj e ocu vana. Kod j L-dn
II 1.1 ja IjivlIllI , l M'
Hell nig, mora c nam ito o bra lit i pa1.nj d.l l(} t i D Ii LI / '
Ilia sulel/e, i ria Ii e isfol / c/II ' W j I" ja '/lIf(). 1I0
IU 11(1
':.//o j ellj c. U /0/1/ III uju r;;e<' ie 0 fro {w ill //111.'1.: ",iIlOIll. Tc
rn pij a kou jcdnog la k" II bto rn ll' ~ rin 1-0 l1'(01 illl j.1 '
~toj i sc u ncul ro li zaci ji mu kari n. 1'0111 1I af fll p" I.
I,
ki n s lu (lje ima da j ' c 1- 2
li t.ltUl ' 1 Idtto . (.r.lln., II
l c~ ki m hipudc l'l ni ke inje kij '
I I / ~ uO I III H I .>p:n tIl
fU li uma. OporUl'(lk j Old I licllj dolalc .
0
I' "I!>pill
dau bl govrem ' no, gotov ll'l::nulno, k(lo d J.I Jlofll 0 d l:ul.
Kori /1I,, !zar i pa/l /l! r ke tl' ,,;ln ic j '
rnpli ir.m'Jt, itl
u njemu dicl uj po d m u\ k dn i Ij i\'I\i ntrr'l)l n .
pl'irodn i p l'O luo trov DIll ka n nu, at. laku d.l IJd IWll l r .((, l
ini ne pu liru, n g d jel u ju P' J1cluu, pri '/TI ll I'r l(J ' 1.IUi! a
sad je<lan , d d rugi. aim , pri i .
\ k. uvalo t.l , it: 1I (till
ha ri ak ti van
mo mil orin k
l.wn; uu > : U III> ij,' HI '
,iem c lhi lo se tla 'u oj j. a jo
IS ' l I p n t tki.
ri l< u
ve .im kolic inam i mu a rielrn, .\ d ircktno It .tnim til'-"'
lovanjem! Ob 7. j dno dj 'Iu jll I ,,,.im PUl m n.J
< 1111-

1.""

.,. (U

n iou ije dob.! oni

k im"I_).

'"

4;.'

t\ l

.iho l n ku kl

Illl

IJIU

patikus i simpatikus; to z.nati, nema povraeanja ni proljeva.


Pod dejstvom muskarina enerviraju se svi organi ovisni 0
parasimpatikusu, pa kad on preteZc, to se maze vidjeti po
su.zcnim zjenicama, aka; kad muskaridina je abratno. Ova
naizmjenicna djelovanja (muskarin podstice, muskaridin ko6) silna napreiu mozak, di~ne centre i sree, j to moze dovesti (po nekim racunima u 10% slucajeva) i do smrti. I
jedan i drugi otrav imaju opojno djc10vanje i o~amucuju,
propratne pojave Sll naizmjenicno silna veselost j potistenost,
plae i suludj smijeh, halucinacije, vrtoglavice, itd.
Prvi simptomi javljaju se vrlo rana, iunetltt pola i dva
sala nakon uiivanja, a oCituj u se u silnam zuajelzjtl i nervnoj prenapregnutosti.
Terapija. Kad prijeti iscrpljenos t, daje sc coramin, a
kod prenadraienosti, za smirenje, pantopoD. Za suzbijanje
Dervnih simptoma koristJi se i chloral, a kod srcane depresije
i injekcije etera, kamforovog ulja i sparleina. Sarno lijeenici
stalnom kontrolom mogu utvrditi kad ~ to treba pacijentu dati.
3, Mycetismus intestlnaUs (trovanj e s lokalnim nadraia'em na probavne organc). U ovoj lrecoj grupi R. Heim razikuje tri podgrupe, odnosno lri vrsle trovanja s obzirom
na njihovu le-linu:
a. Opasne vrsle, posljedica opcenito ren ih , ali ipak sarno
iznimno smrtonosnih. Sat injavaju ih: Entolorna lividum
Fr. ex Bulliard, Tricholorna tigtlinum (pardinum) Schaeffer i Pleurotus (Ornphalotus) olearius (Fr. ex Dc.) Gill.
Medu njima najopasnija je prva, dovodila je vee i do
smrti kod djece. 1979, g. izazvala je 34 trovanja kraj Banjaiuke, bez ijednog smrtnog ishoda. Zavodi svojim primamljivim izgledom, prljatnim mit1isom i knlpnocom.
b. Vrste sa znatnirn posljedicama, ali po fivot neopasne. To
su: Bntoloma (Rhodophyllus) rhodopoliurn Fr. i Entoloma
nidorosum Fr. Kod nas se brkaju sa ~ lji vovaea ma,
c. Vrste sa benignim posljedicarna. Izarlvaju ih gljive pod
brojevima 24, 25 i 28--48 na Skali otrovnost.i. Njihovo
dejstvo svodi se uglavnom na boIne grceve u stomaku i
crijevima, na proljeve i povraeanje, koji veeinom minu
vee drugi dan. NaprotJiv, pos\jedice trovanja iz grupa a)
rnogu potrajati i do 5-0 dana, a dovode i do vece muenine, ostrih bolova u tijelu, zestokog znojenja i slabosti,

64

pa i do kolapsa. Kod svih prvi simptomi se javJjaju vrlo


rano, cesto vee nakon letvrt sata poslije konzumacije,
najkasnije t.ni sata.
Terapija. OiScenje probavnog trakta, ugJjen, tanalbin;
protiv depresije i kolapsa rastvor kamfora, protiv Zedi biljni
cajevi, protiv povraca nja limunada, protiv anurije diuretici.
USLOVNA I NEOBAVEZNA TROVANJA

Postoji niz vrsta gljiva kojc su u ispravno pripravijenom obliku jeslive, ali sirove otrovne. One posje<iuju iedan
oLrov, ht::molizin, koji pOLpuno g:~ezava na valri, ali koji
moze biti vrlo opasan ne sarno ako se vrste koje ga u sebi
nose jedu sirove, nego i ako nisu dovoljno pecene ill kuhane. Takvc su: Sarcosphaera coronaria, Amanita rubescens,
Amanita vagi nata, Lepiota procera, Clitocybe labescens. ArmillarJella mellea (?), Boletus lurldus, Boletus purpureus, Boletus Queletii, Boletus erythropus (?), Paxillus involutus (naroeito opasan), smri::ci (?), hreci, korali, Helvella infula.
Ova trovan/'a se ispoljavaju u obliku sinkope, znojenja.
mucnine. vrtog avice , bolnih povraeanja. Kako se i u ovom
slufuju pm znaci javljaju rano, ci~cenje probavnog trakta
prva je i najvalnija mjera.
Za razliku od uslovnih, neobavezna trovanja su iznimna
i individualna. To se odnosi na hrCke: Gyromitra esculenta
i gigas. (Uporedi str. 99). Trovanje hr&ima su Cclea i gora
u kisnim god inama. Dok su u sjevernoevropskim zemIj ama, gdje ih ima mnogo, testo izazvali te~ka, pa i smrtna
Iravanja, cak i kad se odbaci prva, otkuhana voda, dode u
Francuskoj nisu poznati takvi slucaje\-li. Ked nas je stvar
neispitana, ali izgleda da imamo posla s fonnom koja nije
opasna (slui::ajevi trovanja nisu registrirani). Treba izbjegavati da se hrcci konzumiraju u vecim kolie!inama odn. ce!ce,
jer sc njihova otrovna supstanca u organizmu akumulira.
KliniCka sl ika: kasna reakcija (2-8 sati nakon uiivanja) , i u
tica (osobito izmedu prvog i drugog dana), hemoglobinurija.
povracanje, kn'ave dijarcje, slabost, opresija, sinkope, SQmnoJencija, spavanje isprekidano konvulzijama tipa tetanusa.
lJ smrtnom slucaj u pacijent umire u komi, i::es to cd uremije. Tok si kolo~ ka zagonetka hrcka do danas nije rijden3.

65

Olrov otkriven 1968, nazva n gyrornitrinom (brul o formula


C.HaN,O prema Listu i Luftu) guru sc , p: i s usen~ u po lpuno,
pa nema opasl1os ti jed'ino ako suo h.rCCl lemelJlto. os u~efll.
Po~ to su manifes lacije trovanja shc ne alOldnom smdromu,
preporucuje se i iSla lerapija kao od trovallja pupavkama.
Obralil e pazl1jui Olrovnih vrs ta ima meuu:
A. Na tlu:
1. Malim bijelim gljivama sa bijelim i silazrLim lamela ma,
bez prstena na drsku - male .b!j e ~ e CUtocybe . , .
2. Mal:im gljivama sa krljus llma Ih IJusplcama po SeSlru,

3.

4.
5.
6.

7.

8.

9.

to.
66

bijelim ravno priraslim lamelam a, sa prstcnom - ma le


Lepiotae.
Mal:im iii vecim raznobojnim gljivam a, sa smeu im, zemIjanim jill sivkasLim (u mlados ti i bj elicas tim Ocl ll. zuckasli m), ravno priraslim lamelama, bez opnas log prstena
- Inocybe i Derrnocybe.
Manjim, vecim ili velikim bijelim odn. smcuim gljivama
sa ruzieastim lamelama 0i cesto mirisom na bras no), bez
prstena - Rhoclophyllus.
VeCim raznobojrum sesirjma sa crvenim, I jubieas tim,
ocln. smedim lamelama, bez prst ena, ali ces to sa kOT(inom - vece Derrnocybe, Cortinarii i Hebelom ae.
VeCim ili velikim, bijelim ili smeuIm, golim iii sa krljustllna sa lamelama ru2.icastim pa cokolaclnosmedim i
skoro' cmim, te mesom sto pozuti i nugoclno miri sc,
. .
.
sa prstenom - Agaricus.
VeCim ili velilcim raznobojniim sesmma, sa nepromJenljiv.o bijelim slobodnim lrullelama, volvom (ovojnicom)
Hi nizom perli pri clnu clrska, sa prstenom - smrtonosne iIi jako otrovne Amarutae.
VeCim ili vellkim raznobojnim seSirima sa krljustima
ili uraslim vlaJrnima, sa bi jelim ili zuckastim lamelama
izrezanim precl clrskom (;jarak), bez prstena - Tricholomae.
Vedm ili velikim raznobojniirn sesirima, kr1lih i lornljivih bijelih ill zutih lamela, Ijuta mesa, bez prstena Russulae.
Vecim ili velikim raznobojnim seSirima, sa mlijekom
istovremeno ljutim mesom, b ez pnstena
Lactarii.

11. Trobojnim ili blijedim capicama (korahima) - Ramaria.


12. Puharama 5 tvrdom koznatom ovojnicom j neugodnirn
miri som - Sclerodermae.
13. Velikim bj elicastim odn. svijetlim esirima, sa cjevcicama Ciji su vrsci crveru, neugodnog mirisa, bez prstena
- Boleti.
.
B. Na drvetu, panju ill korijenju (sarno priV'iclno na
zemlji) :
14. U busjenu sa ptmo sesirica, koji nose lamele zuckastozelenkas tih nijansa (i kad je osnovni ton smed), sa prstenom (koji moze biti j slabo izrazen) - Nematoloma
fasc.iculare.
15. Vcce iii vel ike posvucla zutoruiicastosmede gljive sa silaznjm lamelqma - Pleurotus olearius.
16. J eclina capica koja raste na drvetu - Ramada stricta.
Skala otrovnosti

(Popis svih nasih otrovnih vrsta pocev od smrtonosnih


pa sve clo najblaie otrovnih)
I. Amanita phalloides
2. Amanita verna
3. Amanita virosa
4. Dcrmocybe orellana
5. Gyromitra esculenta
(uvjemo)
6. Gyromitra gigas (uvjetno)
7. Lepiota belveola
8. lnocybe Patouillardi i druge
lnocybe
9. Lepiota brunneo-incarnata
10. Amanita pseudorubescens
J 1. Amanita ab ietum
12. Amanita pantherina
13. Amanita regalis
14. Clitocybe dealbata
IS. Clitocybe rivulosa
16. Clitocybe cerussata
17. RhodophyUus lividus
18. RhodophyUus placenta
19. Amanita mlls caria
20. Amanita aureola
21. Amanita formosa
22. Tricholoma tigrinum
23. Pleurotus olearius
S"

24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
3 1.

32.
33.

34.
35.
36.

37.
38.
3~ .

40.
41.
42.
43.
44.
43.
46.

47.
48.

Boletus satanas
Boletus lupinus
RhodopbyUus rbodopolius
Rhodopbyllus nidorosus
Tricboloma virgatum
Lepiota cristata
Ramada formosa
Ramaria pallida
Ramaria stricta
Russula fragilis
Russula emetica
Agaricus xan thoderrnus
Agaricus meleagris
Agaricus lepiatoides
Scleroderma aurantium
Scleroderma venucosum
Tricboloma albobrunneum
Tricholoma sUJphureum
Tricholoma bufonium
LacL:"lrius torminosus
Lactarius pubescens
Hebelama crustuliniforme
Hebeloma sinapizans
Nematoloma fasciculare
Phlegmacium traganum

67

KLASIFlKACIJA I PODJELA GLJIVNOG CARSTVA

live parazitski u stanicama drugih biljaka. Potpuno se


ra padaju pri razmnozavanj u.
II

Eumycetes. Prave glji ve


Klasa 2: Phycomycetes. Glji vealge, preko WOO vrsta.
Potieu od nekih formi alga. lmaju s tanicnu stjen.ku, ali
su bez poprecne s tjenke u Mama; zive dijelom u vOOi,
dijelom na kopnu. Nizi predstavnki su saprofiti, vi i
strogo speoijalizirani parazi ti na vgim biljkama.

BuduCi da je proucavanje gljiva veoma teSko i sIozeno,


tako reCi stalno u previranju, stamo nailazimo i na nove
taks.~~omijske i klasifikatorske zahvate, gotovo potpuno
raz1icIte od autora do autora. 1pak, Oitaocu treba pruziti jedan pregled kako bi mao gdje spadaju gJjive koj e su obra~1ene u ovoj knjizi*; Mi cemo se zato posluZiti jednom poJ~d.nos tavIJenom artikulacijom ove materije, koja ce citaocu
bItI laksa. Takva je Hennigova:

A. Razred: Myxophyta
Klasa Myxomycetes, oko 500 vr;sta.
Pr.edsta\"ltici ove grupe lice na jednu mas u sluzi odn.
p~Juvack.e. 1z spora se razvijaju ameb oidne, puzave stan.l~e nah k na crv.ice, koje se uj edinjuju u vere plasmodlJe. Stoga su te gljive nazvane i gIjlvama-zivotinjama,
Mycetozoa.
B. Razred: Fungi. Gljive

Klasa 1: Archimycetes. Pragljive, istraZene samo nepotpuno. Bez stanicne stjenike, prosta gomila protoplazme.

Redove, porodice i rodove koji nisu u ovoj knjizi od nep<>srednog interesa nisam razvio u ovorn pregledu. Suij elicom je u ka>.ano gdJe imamo interesa. Tako citaJac mof e vidjeti koliko smo
malo vrsta dotakli iz cars Iva gljiva.

68

--+

Klasa 3: Ascomycetes. MjeJinarke, ot prilike 15000-20000


vrsta. Spore s~ razvijaju u poput ba ri ne izduzenim mjesinama (Asci). Ovi su smeS:teni u jedno plodgle koje je
cesLo nalik na zdje1icu ili pellar (pezizae, zdjeli a rke),
odn. na mozak, trorogi es ir (hrCci) iJj na pcelinje sa e
(smrcci). U svakoj mj sin i je vecinom osaro pura; one
po pravil u Ide u jednoro nizu kao zrna graska u Ijusci,
te kad sazru i puhuj u se kroz jedan o tvor na vrhu rojesine. Meau mjeSinarkama ima vrsta mikro kop ki sitni h
pa sve do 30 cm v li ki h (Peziza protean."l).

-+

Klasa 4: Basidiomycetes. Nasadnjaee, izmedu 15000 i


20000 vrsta.
Spore se oblikuju na po ebnim kao batina izduZeni m
tvorcvinarna, b azidijima, oasaacne. u na njiJ) i razvijaju se, dakle, egzogcno, izvan bazirlija, za razliku 00
mjc~inark i, cije spore ra tu endogen~, u mjl! inama. Na
jednom bazidiju formiraj u se veCinollJ cetiri spore. Nasadnjace predstavljaj u . glavne forme vi jh glj i a. i mea u .n jjma ocma taka sitnib da se ne mogu vidjeti golim
okollJ.

u 0 oj knjizi oh raaene su, dakl , . , rno krupnij e vr I


iz lrecc i celvrte kJa e B. razreda. I m -du njima je izvr ena
vel ik a selekcija, tako da su preos ta le samo na pn:>!.tranjenije jestive i Ot.I"OV11 , i to s-amo kad na . Sto se lice treec
klase, ve vrste koje oa intere iraju nalazc se u porOOici
Discom ce les , plo rica, i to u 4., 5. j 6. od rodova na koje
se ova porodica prellJa Persoonu dijeli: I. GeogJo sum; 2.
69

Spathulana; 3. Leotia; 4. Helvella; 5. Morchella; 6. Peziza;


7. Ascobolus; 8. Helotium.
Cetvrta klasa, u kojoj se nalazi veCina nasih gljiva, dij eli
se dalje ovako:

->

->

-)

red: Aphyllophorales. Nelisticarke.

-> 2.
-> 3.
-> 4.
-> 5.

II

red: Agaricales. Listical-ke


1. porodica: Agaricaceae
1. potporodica: Aganicineae
->
1. rod: Amaniteae (Amanita)
2. rod: Volvarielleae (Volvarjella)
->
3. rod: Agariceae (Agaricus)
->
4. rod: Lepioteae (Lepiota)

2. potporodica: Cortinariil'leae
1. rod: Coprinus
2. rod: Psathyrella
3. rod: Pholiota
4. rod: Cortinarius (s podrodovirna: Myxacillm, Phlegmacium,
Hydrocybe, Derm ocyb e)

->
->
->
->

70

Inocybe
Hebeloma
Nemaloloma
Stropharla

->

1. rod: RhodophyllU5 (s podrodovi-

-)

rna: Entoloma. Nolanea, Eccilia.


Leptorua)
2. Tod: Pluteus
3. rod: Clitopilus
4. rod: Cli lopilop is

4. potporodica: Tricholomineae

1. porodica: Protohydnaceae. Prajeievice

s potporodicama Corticiineae, Peniopho.


rineae, Stereineae, Cyphellineae, Thelepholineae
porodica: Hydl1aceae. l ezevice
porodica: Polyporaceae. lamicarke
porodica: Clavariaceae. Gral1ace
porodica: Cal1tharellaceae. Trlbace

rod:
rod:
rod:
rod :

3. potporodica: Rhodophyllineae

Basidiomycetes
1. Potklasa: Holobasidiomycetes (bazidiji nerazdijeljeni)
Grupa A: Hymel1omycetales. Spoljlwplodnicarke (plodisle gimnokarpno ili hemiangiokarpno, tj. s nezakriljenim iii samo privremeno zakriljenim
bazidijima i sporama)

5.
6.
7.
8.

->
->

-.

Tricho lomeae s rodovima:


1. rod: Tricboloma ssu. s tr.
2. rod: Mclanoleuca
3. rod: Lyophyllum
4. rod: Clitocybe
5. rod: Leucopaxillus
6. rod: Rhodopaxillus
Collybieae 5 rodovima:
1. rod: Collybia ssu. str.
2. rod: Marasrrnus
3. rod: Mycena
4. rod: Ompbalia
Pleuroteae 5 rodoviL"na:
rod: Plcurotus suo s tr.
2. rod: Phyllotopsi
3. rod: Geopetalum
4. rod: Rhodotus
5. rod: Pan us
6. rod: Pane lJus
7. rod: Lentinus
8. rod: Lentinellus
9. rod : Crepidotus
10. rod: Pleurotellus

-> I .

71

2. porodiea : Russulaceae
->
->

1. rod : Russula

2. ro d: Lae larius

3. porodiea: Hygrop//Oraceae
->
->
-)

->

1. rod : Lim aeium

2. rod : Camarophyllus
3. rod : Hygroeybe

4. porodica: Go 111 plz id iaccae

--. S. porodiea: Paxillaceae


III

red: B oletales. V rgal1jevk e


1. porodica: Boletaceae
1. rod : Bole tus ( = Tub iporus)
-) 2. rod: Suillus
->

->
->

->

2.

3.

4.
S.

3. rod : Xeroeomus
4 . r od : Leecinum

S. rod: Boletinus
6. rod : Phlebopus (Pul verobolelus)
porodica: Gyroporaceae (s jednim rodom: Gyroporus)
porodiea : St ro bilaceae (s jedn im rodom : Strobilomyees)
porodiea: Gyrodol'ltaceae (s jedni m rodom : Gyrodon)
porodiea: Pi1yllo poraceae (s rodo m:
Phylloporus)

Grupa B : Gastrom ycetales. Ut robn jace


IV

red: Gas terales


1. porodiea: Protogastraceae
2. porodica: Meial1 0gast raceae
3. porodiea: Hymel10gastraceae
4. porodiea: Hysteral1giaceae

72

S. porod iea : Clatitraceae


6. porod iea: Phallaceae
7. por odi ea: Podaxaceae
8. po rodica: S ecotiaceae
9. porodiea : L ycoperdaceae.
-> I. rod : Cal valia
_ . 2. rod : Bovis ta
3. rocl: Disoiseda
_ ) 4. rod : Lycoperdon
10. porodiea : Geas traceae
11. por od iea: AracJ1I1iaceae
12. porodiiea : Sclerodermataecae
I . rocl: Sclcrodel-ma
2. rod : Pisolithus
13. porodiea : Ast raeaceae
14 . parodiea: Calostomataceae
15. porodiea : Tu /ostomataceae
16. porodiea: Nidu lariaceae
17. porodiea: Sphaerobolaceae

-.

2. Po tkl asa : Plzragmobasid iom ycetes (bazichij i razdijeijc.ni)


I red: T ulasl1 ellales
II red : Trem el/ales
III red: Dacrym ycetales
_) IV rl!d : All riculariales
V red: US lila gillales
VI red: Uredin ales

6. a Na drvetu . .. porodiea Polyporaceae (dijelom) (gube), pogJ. IV, br. 3D, 31.
b Na zemlji ... porodiea Lycoperdaceae (dijelom)
(puhare) pog!. XVI, br. 169-177.

CENTRALNI KLJU(;
ZA ODREDIVANJE NADZEMNIH GUIVA OBRADENIH
U OVOJ KNJIZI

Ascomyeeti

. Ovaj kljue ukazuje na odsjeke, pOI'odice rodove i osaroIJene vrste na taj naein sto upucuj e na poglavlja i brojem
oznaeen,e . vrste u . kOj.ima ~e nalaze podrobniji opisi, tabele,
P!~gledl.1 posebm klJueevl pomocu kojih se tek treba uvjerll~\.d~ h'di~mo na pravom tragu. (Kako se kljucevima treba
5 ULltl, VI
na str. 21 , 22.)
1. a Gljiva bez sesira i drska b GIJiva kod koje se mogu jasno razlikovati sesir i
drzak
----2. a Gljiva y obLiku batine, grane, korala ~ porodiea
Clavan~ceae, rodovi Ramaria i Clava ria (capice),
pogl.avl]e XV, vr-ste pod brojevima 161-168.
b Oblik drugaciji 3. a Gljiva u. ob~u kelja, zakovreanih i sras lih Iistova
Sparassls crlspa, br. 248.
b Oblik drugaeiji 4. ba Obl~ zvrka ... Neurophyllum clavalum br 249
O~~k drugaciji - '- . :...5. a krGljlvla u. obliku grude, nepravilne ,izrasline, kugle,
to e I sl. b Glj!~~.u ?bliku casice, zdjelice, polulople peha;;;tanJmca iii uha ......: ~

7. a Na drvetu ... Auricularia auricula-ludae (judino


uho), br. 233 .... Discina ancilis, pog!. XVIII, br.187.
7. b Na zernlji .,. rodovi Sarcosphaera, Pezita, Disciotis, pogl. XVIII, br. 181-186. i atidea, br. 188, 189.
8. a Sarno ses ir u obliku zdjelice, caSiee, pehara, koji
se uzcliZe na strucku b Oblik sesira drugaciji 9. a Na drvetu .,. Sarcoscypha cocci'lea, br. 234. Na
zemljJ ... Acetabula vulga ris, br. 190.
10. a Sesir u obliku sedla, trorogog s ira , mitre iii
mozga
b Oblik sesira drugaciji 11. a U obliku trorogog sdil-a .. . Helvella itlfllla, br. 191.
b U obliku mozga iii mitre . .. rod Gyromilra (hreci),
br. 16, 17.
12. a SeSir u obliku (izduljene) glave, po pomini kao
pceUnje sate, sa uzduinim i poprecnim rebrima,
ili samo blago uzduznih nabora, izmedu kojih su
jarniee, OdD. brazde sa himenijem, sporama ...
smreei i srodnoici, rodovi Morchella, Mitrophora i
Verpa; pog!. II , br. 9 do 14 (v. Posebni kljue na
haju tog poglavlja)
b ScSiI' drugaciji 13. a Pod sesirom listici, lamelc, koji se radijalno prufaj u od struCka ka rubovima b Pod sesiroOl ni su lamele, neSlo drugo -

5
6
7

9
10

II
12

13

14
43

Agarieaeeac
14. a Na
b Na

drvetu
zemlji

15
16

75

74

15. a Sitnije gljive, u mnostvu, kao grmovi ... razni 1'0dovi, III poglavlje, br. 18-27 (vidi posebnu tabelu na kraju pog!.) i br. 232.
b Krupnije, u grmovima ili poj edinacno, razni rodovi; pog!. IV , br. 28, 29, 33.
16. a Gljive imaju volvu b Gljive bez volve 17. a Lamele bijele i ostaju takve . .. rod Amanita, pog!.
VI i VII s usporednom tabelom, bl". 46-62.
b Lamele vremenom ruzicaste ... rod Volvariella (neobraden) ill smede .. . Cortinarius (dijelom, neobraden).
18. a Meso i lamele vostani iii kao staklo , lame Ie debele
i (iii) razdaleke, silazne iii uzlazne, 5 prstenom iii
bez nj~ga ... porodica Hygrophoraceae, pog!. VIII,
s pod]elom na rodove i vrste, brojevi 63-87.
b Mesoi lamele drugaCiji 19. a Meso i lamele krti, lomljivi, droblj ivi, zrnaste struk~ure; strucak bez prstena (lamele bijele, krem ili
zute, eventualno s ruZicastim iii sivkastim dahom)
. .. porodica Russulaceae b Meso i lamele drugaCije konzistencije 20. a Me~o i l~ele na presjeku ili kacl su ozlijedeni pusta]u mli]eko , lamele vecinom silazne so k raznih boja, ... pog!. XI, br. 113-125 rod'Laclarius
(mlijecnice).
'
b Meso i l~mele ne izlucuju ' mlije ko; lamele veCinom
ravno prJrasle; sesiri vecinom zivih, naj razIiCi tij ih
bo]a ... pog!: XII, br. 126-138 rod Russula (golubice).
'
21. a Gljive s prstenom na strucku b Strucak bez prstena 22. a Prsten opnast, krpast b Prsten kao paucina, ostatak od tankih niti kortine
23. a Lamel e i olrusina bijeli; lamele sloboclne' sesir veCinom s Ijuspicama, krljustima iii iznim'no pustenast ... rod Lepiola, pog!. XX, br. 197-205.
b Lamele i otrusina drugih boja 24. a Lamele v~v pocetku. skoro bij ele, bljecloliko ili sivkastoruzlcaste, zalim smedeljubicaste d skora cokoladnocme; slobodne ... rod Agaricus=Psalliota
76

b
"
2:).
a
17
18

b
-6

L.a

b
27 . a
19

20
21

22
28
23
27

24

(sampinjoni ili pecurke u uzem smislu); pog!. V,


br. 34-37 i 39-41, 48-51.
Lamele drugacije -. -.- . 25
Lamele bi]' ele u pocetku, u zrelostl pocrne I zaJedlb 0 dn e ...
no s mesom pretvaraju se u tintu; so
rod Coprinus (tintnice), pog!. XXIII, br. 241.
Lamele drugacije _ -:- 26
Lamele bliJ'edosivocme; vostame, debele, Sl lazne;
)
oLrusina crna (a ne bijela kao ko d Hygrop h
ora,
pog!. XXIII, br. 244, Gomphidhts glulinosus .. .
Lamele smede sesir na disku brasnasto (b l] elo)
presvucen ... ' Rozites capel'll/a (cigancek), pog!.
XXIII, br. 242.
korLamele smeaeride s refleksom boj e plamena;
I
tina zutosmeda . .. Dermocybe ore II ana, pog.

XXIII, Sr. 236.


.
b Lamel e rideoker, zaLim ljubicastosmede; kortma
Ijubicasta, miri s odvratan, na g~s iw bolji .,.
Phlegmaciul11 Iragan um I var. !tlultnttum, pog!.
XXIII, br. 237, 238.
.
.
c SiLne " Ijive s konicnim, radijalno vi aknastnm, I.)uspicavim, krljustavim, ili radija\no rasc]epkaTIl.IT1
sesipicem' lamele zemljanosmede . . . lnocybe diJelorn (kod' c1rugil1 ostaci korline, odn. niti na razini
prstena nestaju iii nisu vidljivi), vidi .str. 23.
d Ostali Cortinarii nisu obradeni, a koruna Je upravo za njih karakteristicna.
28 . a Lamele b ijele b Lamele drugih boj a
29. a Lamele prirasle
b Lamele silame
'0
Lamele ravno prirasle, miris na brasno .,. Calo~.a
cybe Georgii (durdevaca); po~l. XIII , b r. 143 '. ,
b Lamele prirasle s jarkom; pnIDJercl rastu pOJedinacno ... rod Tricholoma; pog!. XXI, br. 206-_16.
31. a Na drvetu, strucak veCinom ekscentrican ... Pleura/us ostrealus (ostrjgar) ; br. 231.
b Na zemlji _ 32. a Sitndje bij ele vrste, u trupama iii krugol~a b(vedi~~
nom u Lravi; lamele gusLe i tanke .. . C !lacy e -

29
34

30
31

32

77

b
33. a
b

34. a
b
35. a
b
36. a
b

37. a
b
38. a

b
39. a

b
40. a

41. a

b
42. a

78

jelom (sekcija Candicantes); pog\. XIII, br.


140-142.
Krupnije vrste VBe primjeraka sraslo iJi u grmu, iii O'lj iva potam
ni (posiV'i ill pocrni) ... rod Lyophyflwl1, . kosta
njevcice, .Ied:i:nscice, pog\. XXI, br. 217-220.
Prirnjerci rastu poj edinacno, gljiva ne potamni ' "
Clicocybe dijelom (Lelcopaxillls), pog \. XXI br.
221-230.
'
Zrelije lamele ~castc Lamele drugacijih boja Na drvetu ... rod PIlc eLls, pog\. IV, br. 33.
Na zemlji Lamele prirasle iii uzlaznc '" rod Rhodophyllus
(Erlt%ma), pog\. XIII, br. 144-150. Up. i br. 38.
LameJe silazne ... Cli/opi/Is prw'IIILls (brasnjaca);
pog!. XIII, br. 139.
Lamele Ijubicaste,,Pa pretezno i sesi!' i s trucak . ..
. . . rod RhodoPllXll/IS, pog!. XIII, br. 151, 152.
Lamele drugacije Lamele krern iii blijedo koznate boje, razdaleke
(spore bijeJe); sesir i stlUca k istobojni, elasl icni;
u krugovima u travi ... Marasmils oreades (vilin
klineac), pog\. XXIV, br. 250.
Lamele drugaCije Lamele smede kao bijela kafa iI i zemlja
Lamele drugaCije boj e Krupnije ... rod H ebeloma, pog!. XXIII br.
239-240.
'
Silnije. Sesiri veOinolll konicni , ras upan i, radijal
no vlaknasti, urezani iii cak i raspuknuli ... rod
Inocybe (Blagaic: cjepace ); znaeajkc roda na
str. 23, posebno Inocybe PatloLlil/ardi, bl". 42.
!:arnele sumpornozute do smedemaslinasle . na pri
LJsak tamnije, silazne i vostane ... Paxil/II.S invo lll'
ClS, pog!. XXII, br. 243.
Lamele sive do cme Lamele najprij~ crvenkasLOzute, kao i meso (boja
ra~arbare), zatun sve vi~e sive do c m e . .. GOIII'
phrdius viscidus, pog\. XXllI, br. 245.

b Lamclc ncujecin
no sazrijevaju, lako da na lTa
nama irnaj u mrlje. odn. tarnnij i vj e tlija ~vocma
polja . .. rod P(//'weoitJ, pogl. XXUJ , posebno
sphinCITil1L1s, br. 235.

33

Canth

35

37
36

re ll acenc

43. a Pod .e irom vene, rcbrn , zili ,na lik na lamcle, ali
bez oSlricc i ni1.e , rj ' od lam1 i n pmvilno
granaju silazno niz lru nk. . . . rodo i COllchard/lls
i Crac er ellll s (Ii i I c i Lrubc), pogl. XN. br. 153154 i .156-160 (uporedi i t n roph lIum , be 249 i
lainu lisi . u 155 (H gl'ophorop'
uranria 0).
b H-im c nij drug 'j i 44
P o l ypo r a c cne

38

b
45.

;1

39
40

e irom cj
ice (tubc), ije u ('upic" od07.do
vidlji ve (pore) 4
Himenij u obf ik u bodlji odn. i i a 0
Cjc tice 51! la ko nc OOv jaju od mes 4
Cjcvt icc mcke. i Iak 51! 00 ", jaju 47
a dr elu . . . PolyporelhlS sqLlama ' " br.
.
a 7.cl11lji .. . rod Pol poru ,p I. ' ] ,br. 1 2- 196.

44. a Pod

46. a

41

Boi e L c

a p rcsjc kLl ili priLi ku , p pojedluim eli j I virn


iii p vuda, rnij njuju boj ... rod vi: Bot las u
lIzem sm! lu (dijeJo m ,Gyropol't (dijclom),
' roo
comus (d ij lo rn). L c illllm ; vi di It! u i p 'elu
u 1. pog\., br. 8-105, Ie br<>jcv 7 i 8 u I po I.,
a upor eli i br . .179 i 246.
b c mi{'enjaju boju i
'[1e pos lnjLl ivka to fU i
4 . a Mt-so b u 0 , cj
gor 0 , cjc . e
laju {kOO
b M

47. a

42

nai

Ie . .. T ylopilus

49

/ ellca , p

79

49. a Se~ir suh, dli ako je vlaZal1, nije ljepljiv ni sluzav ... rod Boletus ssu. s. (clijelom), grupa pravih vrganja; pog!. I, br. 1-5 (up. i br. 246).
b Sciir slipav, cesto i sluzav ' " rod Sui/lus, pog!.
XVII, br. 178-180.

UPUTE I OBJASNJENJA

Hydnacea e
SO. a Cijeli plod pokriven bodlj ama ... rod Hericiwn;
pog!. X,_br. 106-108.
b Sarno s donj e stmne sciil'a iglicc '" rodovi jdeViica: Hydnum, br. 109, 110, i SarcodorI, br. 111, 112.

Sve opisane vrste Sll oznacene brojevima po redu kojim


su izlozene. emi krul,i6i uz te redne brojeve pokazuju odmah
radi preglednosti da je gljiva otrovna, ito: jeda'll krutic slabo, u neznamoj mjeri; dva krutiea - jace iii jako, ali
l1e 'i po zivot opasno; trJ krutica - smrtonosno otrovna.
Jestive vrste su obiljel,ene bijelim kru.l,i6ima, koji se
mogu shvatiti i kao tanjiri, dakle: jedan tanjiric - dosta
dobra za jelo (III k1asa); dva tanjicica - vrlo dobra (II
klasa); tri tanj,i rica - odliena vrsta (I k1asa).
Aka uz braj nema l1i crnog l1i bijelog krui,i6a, gljiva je
/leutrail1a: iIi vrlo slabog ukusa odn. mirisa, ili neprobavIjiva odn. teze probavljava, iii iz bilo kojeg drugog razloga
l1ejestiva, ali zapravo i neotrovna. Takva je ipak izlofena
kad postoji vee a vjerovatnoca da se zbog slienosti potkrade
umj esto neke ukusrrije.
Kod nasih naziva gljiva narodna ,i mena Sll bez navodnika, a sa navodrricima su izrnmjena, 000. prevedena sa drugih jezika.
U opisima su kosim slovima istaknute one osobine koje
su iii za vrstu karakteristicne, iii vame za razLiku od slicnih.
U navodu slozeruh boja prva predstavlja nijansu, a druga osnovni ton, recimo sivosmeda znaCi da je u manjoj mjeri
siva, a u vecoj smeda. U navodima veJiCine arapski brojevi
oznacavaju raspon u kojem se pojedini primjerci iste vrste
mogu kretati (u zagracli: iznirnno) . Mjera ~esira nije uzeta
u opsegu, tako da bi centimetrom obuhvatali njigova ispup6

81

cenja, nego u ravnoj liniji od ruba do ruba. Kod drska


brojevi ispred razlomka oznacavaju najnizu i najvi su moguru visinu, iza znaka razlomka sirinu, i to uvijek u centimetrirna, i kad nije navedeno.
Kad navodim uze 10k ali tete, to ne znaci da se odredena
vrsta sarno na njima moze naCi, nego da sam ia licl10 na
nj.ima najvise (ili ponekad iskljucivo) nalazio, odn. ua laj
lokalitet izricilo spominje neki drugi aulor. Mnogim nasim
i sirim podrucjima ios nikad nije krocila noga poznavaoca
gljiva, te uvljek postoji tcoriiska mogllcnos t cla i u njima,
koja cesto n;su ni zabacena, uspj eva is ta vrs ta.
U ,,8kah ukusnosti pobrojane su, pucev od naiboljih, i
vrste koje ovdje nisu obradene - jer one ipa k zauzimaju
jedno mjesto - a obradene nisu bilo za to !ito su kod nas
rijetke, bilo zalo s to ih je tesko pronaCi (recimo pod zemIjom), bilo pak zato !llo pocetniku nij e lako ci a ih razlikuje
oddrugih.
U svakom slucaju, nas nalaz mOl'a se slagati u svim podacima navedel1im U OpiSLI, ne zaboravljajuCi nikako na mil'is, pa ni na staniSte gljive.

II
POSEBNI, DESKRIPTIVNI DID

I PET VRGANJA
I NJIHOVI GORKI DVOJNICI

Pocinjemo 5 vrganjem zato sto je on najpopularnija trzisna glj iva, navodno najpoznatija i sigurno najcenjenija,
bar u nasim krajevima. Njegova omiljenost poCiva na nesumnjivo visokim kvalitemma, kao sto su izvrstan ukus i
mitis, r elativno laka probavljivost uz skora najveCi postatak bj elancevina meau gljivama, izdasnost (masivnost mesa,
ukljucujuCi i strucak), zatim podesnost da se pripravi na
sve moguce nacine, te susi i kiseli, i, konamo, a to nije
neznacajno, mala vjerovatnoca da se pobrka 5 nekom otravnom vrstom. Meautim, vrganii imaju neke nedostatke,
od kojih prvi nije mali: cesto ih napadaju crvj; lako se
kvare, tako da se, zahvaljujuCi radu bakterija mozemo otravati i kad su nesumnjivo pravi; kuhani se sluzavo razvlace (sto, istina, rnnogima ne smeta); ne javljaju se svake
godi ne u znatnii'im kolicinama, a k tome ih svi znaju,
pa su sume, osobito u blizini gradova i naselja, najcesce
praresetane i ociscene od vrganja prije nego sto smo upravo mi naisli.
Zbog ovog posljednjeg prednost imaju manje powate
gljive, a najvise neke meau onim koje se smatraju ludim
iako su bezopasne, pa ces lo i kvalitetruje d masovnije od
vrganja. Takvih vrsta Jwje u viSe osobina prevazilaze vrganje mozemo sirom nase zemlje naCi najmanje dvadesetak.
Pojedinac koji ih poznaje cesto je prisiljen da drugim tragacima .u sumi zametne trag, pa neupucenog informira kako
ove nisu dobre za jelo, da bi i njemu, posto su lisiearke
85

i vrganji vee pobrani, preostalo nes to dobro. No citalae neka


se ne plasi da ee se i prema njemu tako pos tupati, da eemo
i od njega skrivati tajnu tih gljiva koje su iznad vrganja.
S njima ce se dobro upoznati u ovoj knji zi, kako ubuduce
ne bi ostajao prazne korpe kad na vrganj e ne nail1e, sto se
posve sigurno cesce dogada nego Ii ne.
Veliko je razocarenje kad se proc1u kilometri sume a
ne ugleda nijedan vrganj. Tada je jedan od ovih slucajeva u pitanju, a ponekacl i vise njih uj cclno : iii sam tip
sume ne odgovara, iii godisnje doba, iIi p I-ivremene lokalne
vremenske prililke, iii su nas bliznji pretekli. Medutim, u
istoj toj sumi Covjek vidi mnostvo elrugih gljiva, pa cak i
neke iz porodice vrganja. Zato, neka unaprij eel ne prezre te
~arene majstorije prirode; meau njima ima mozda i vetikih
delikatesa.
Sto se pak tice opcerasirene predrasuele 0 poznavanju
vrganja, treba istaei cla mi pod imenom vrganja, uzitnog
gobana., jurceka ili varganja, jedemo najmanje pet raznih .vrs~a, koje brkamo, istina, bez s te tnih posljedica, jer sve
su JestIve i shlcna ukusa, ali i nesumnjivo razlicitih svojstava. Rolf Singer, mozda najveCi poznavalac vrganja na svijetu, konstatira utjesno u svom dvotomnom dielu posvecenom iskljucivo porodici kojoj vrganj pripada , da i sam
n~ kraju krajeva ni je siguran koju vrstu treba nazivati praVIm vrganjern, te kaze: (:ovj ek ne moze a da ne 'izrazi faIj~nje sto jedna od gljiva kOle naj cesce skupljamo i konzuJUlrarno jos uvijek ni je sistematski i potpuno razjasnjena,
odnosno sto jos uvij ek nije u svim njenim pojavnim formama mogla biti dovoljno precizi rana .
Koja je od ovih pet vrsta zas luzila da se nazi va pravim
~rganjem, to i nije toliko u gastronomskom pogledu vazno,
.ler su sve, kako rekosmo, iako na poseban naCin, clobre za
jelo, ali ipak vaw o da im upoznamo razlike ne sarno iz
llau6nog interesa nego i iz jeclnog vrlo prakticnog. Nairne,
s,:,aka vrsta, odnosno po nekima podvrsta , ima razlicito stamste, doba javljanja i tipicno svo ie sklonosti, tak o da je
~obro zna~i .kad cemo koju i gdie ' tra:i:iti. Osim toga, treba
Ih razgranlclti od slicn ih nej es tivih, neotrovnih, ali gorldh
vrsta.
.
~ako je ono sto je svim v rganjimaK zajednicko uj eelno
I c.>pcepoznato - bjelicaste, fuekas te odnos no zelenkaste

86

cjevciec ispod sesira, koje se lako odvajaju od podl ogc, prelemo i naj cesce smcdi tonovi kozice na sesiru, polulop tasti
ob Lik sesira , a trbusasti dd ka, . rnrdica. na dr ku, te bijclo,
nepromjen ljivo m eso fina ukusa i miri sa koji sc po njima
i nazivaju karakteri s ticno glj.ivnim - zaelrlaccmo c poscbno na podvlacenju razlika.

000
Boletus reUcula tus, iii Boletus edll.lis, ssp_ retlculatus
Schacff I' ex Komad & Maublanc - prolj etn i vrganj . ( aziva sc prolj etnim jer se javlja ee u maju , junu, ali usp icy:!
i u jesen ; ipak , to n ij e najraniji vrgan j u sezoni.) Od sv ih
vrganj a ima najsvj etliji csir, a li posvuda iSlog tona, tj . "ijc
prcma mbovima svjetliji; s medas lookcr boje, kao l avljena
koza, kao Ij esnik iii karton (s iv kas tosmcae, no bLijcdo). P
nekael skoro bijel. Kozica kao da je od fblDg somota. daklc
l1 ije gla tk a. Meso ispod kozice je u svjetlij oj 17.iia rlSi sa /l'l ';
ko zice j ni j e mramOrirGl70 , sto znac i da nije provodnjeno
u obliku ziliea. Drfak smed, mrefa po nj cmu svi ellija (bjclicas ta iii smedas ta) od podloge_ Rij etko se nade pr imj cra k
bez crva, pa i kad je najmladi. Ima ga u cij eioj Jugos laviji ,
najvisc po kraj hrastova i to je u svim n [m r publikama
za nj ega tipicno, ali i pokraj bukava i grabova; po literaturi bio hi vezan i uz brcze, a li ga u i kljut ivo bl-c7.ovim
sas tojinama ni sa m nalaz io. Odgovaraju rou mj c ta iz lozena
S U11CU, dakl e cist in e u ~ umi iIi rubo" i sume, nc koliko me.
tara unutra iii napolju na olvorenom u tra vi. Obi lni je rada
na kreenjaCkom tlu nego oa k iselom. Ja vlja se is[Ovremeno
i u drustvu sa prvim .golubicama. (Russ ul a v<>sea osob ito),
sa proijetn im val om li sicark i (Canthardl us cib3l'i us), bi ernica (Amanita mbescens) , te, vee prcma kraju. bila '(\ manitom vaginatom (radjj e) , bilo , a i\man itom g mmat m
(rjedel . Pocinj e i zavr~ava kad i makovi.

000
Boletus edulis, oelnosno Boletus edulis, s.~ p_ edulls
Bull. ex Fr. - j scnji vl-ganj, pravi (slatkil vrganj, (jc ' nski) jurcck, pccurka, dedec, gobani, sirnjac , l\r njak. jgOY se~ i l', vge gladak od gornj g i t::un nij<! sm d , im"
vi etlij e I'IIbove, a kod rn ladih primjt!raka je, ' bita U ClllOg\1rie i, go tovo cijcl b ij el, sumo LI cc ntralnorn el i jclu m, I _m L'-

87

clast no i kod starijih se dogada da mbovi ostanu bijeli.


Dri~k je takode svjetlij~. od proJj e tnog i, .osim n ~. vrhu, cijelom duzinom ~ko~? bllel, ta~o da nm .I e mrezlc~, tamlIija od pod loge I mJ~ tako rel.le~no u zdlgnuta k?ko .Ie C~S IO
i upadljivo. kod proIJ~tn~g slucaJ. Meso pod k~)Zjcom blJelo
i .mramonrar1O. Moze lzrast l ogro man, OSOb llo u crnogoriei. Jednom je naeten primjer a k u Francusko j od 65 em u
promjeru i 3 kg tezak. lnace, ako h oee , ras t~ posvuda, lj .
tVOM mikorizu uz svaku vrstu drvcca: u ravn1CI u bJ elogoriei, u planina u crnogorici (os im u c istoj borovoj sastojini).
Licno sam ga II najveci m koli6inama nalazio II smrekovjm
sLlffiama. No, u bjelogorici ili cl'TIogo rici, uvij ek izbjegava tipove sume sa niskim raslinj em (specijalno su mLl puzavice
"smrt), a voli one sa golom zemljoITI i mahovinom, svijetle
i ujedno vlazne. Osobito je izdasan u onim kraj~vima gdje
raste i iz bajki poznata otrovna muhara (AmanIta musearia), karmin crvena gljiva sa bijelim krpieama po sci ilJl, pa
bilo istovremeno, bilo ranij e iii kasnij e, tako da se muhara
cak smatra pokazateljem vrganja. To jc bas zgodno i od prirode predusretljivo, jer ova gljiva zivih boja daleko je uocIjivija od vrganja koji su go tovo uvij ek n alik na zcm lju i
opalo Jisce. No alcmojte odustali ako u gledate lTIuha re. a u
blizirri nijednog vrganja. Ne misli se da moraju biti jedno
uz drugo. Pravilo vafi sarno opcenito, za cijeli jedan kraj.
Osim toga. kako su vrganji i inace kaprieiozni, Ie godin e
mozda uopce nemaju namjere da se pokaz u na svjetlo dana,
pa muhare stoje samo kao spomenici njihovog inace omiIjenog sastajahista. Zasto su jedne godine m asovni t.ako da
se zacas mogu skupiti na vrece, a w ugc ih go lovo nema,
iako su vremenske prilike u oba s lueaja b ile podjednak?
povoljne, to ni do danas nisu u spjeli odgonetnuti ni naJveCi mikolozi . U tom pogledu se ne moze ulvrdili nikakva
naizmjenicnost oj zakonitost. l sti na, u jednom periodu se
moze desiti da plodnost ide r itmicki n a preskok s vak e druge godine, ali nastane razdoblje kad 2-3 godinc za rcdom
budu bogate, pa zatim isto toliko ili j os i viSe dode siromasnih.
Ova vrsta treba viSe kise nego prol jelni reticulatu s. U
visim predjelirna javlja se tek u junu iii julu , najvi se pa k
u jesen. U svim nasirn krajevim a osi m Da lm acije i pnmorske erne Gore. U blizini gradova, na talost, jako je is lrebljen.
R8

Bolelus ca lopus, 0 kojem e ka nl) biti ri.iec, javlia sc


sarno nekoliko da~a ~ri)' .ovog vrgl nJa: kad ga ugledamo ,
pripremimo sc vce p Ih l kl na berbu.

000
Bolel us pinicola iii Boletus edulis, SlIp. pinlcola Vilt.
- c n .eni vrga nj , borov vrgn nj iii )clkov. goba,:,. Zove .c c: r :
venill1 jer rnu tlZ s mcti u boj u . c. Ira . pn tupa.1u u c. I II!
ma nj aj mj eri crv~>Il k as ll tonoVI, oseb~ l.o p.r mao rllb.ov lm~. I
IIlCSO jc pod kofl m rvcnka. I(). b l) cl like. In kl. er . enu.
Rubovi naj cdcc ni su pravllno kn.J ~JlI , n<:~o .l V(liOVlll I nub r<U1i , a ci jda po vr. ina ob li m ispup cnj lllla. Drink la kod :
crvcnkaslOslIl eti sa i tobojnom. mrdi om. ,PrclIlu LJle~a~un
jav lj a sc samo u c rnogo ric i, p. i k~ nas naj cC!i
blll.u I In
i smrca. Ali u Gors kum kOla ru zatJ cruo g 1I I t bllk.ovim sumama, a kraj Za reb, rc imo ko Kas irv i QIT!
bora, raSle cl"Ve nkas li rgani (i mes mu watno rum n ,). u
sum a ma h!"as ta i pitorn g ke l n , pa, k ko . kod I Iva
ncma nij ed ne vrSlc ko ja e n p k~uj e p r.o ~ l em. 1 1 ~l()m .
nas lajc p ita nj e: ci a Ii je to j Ian varlJ I t PIOI ItI ., Jil p,k
salll pinico b koji c p ri lagodio jo jCcln III n
m ~,\rln ILl.
~ Io c nc: d c~ava tako ri j lko ni kod mn Ih d ru. ' ~h HSl.l.
,c
Im a ga mn ogo u IOVCJliji, Bosni i zapadn I Srbti l. [Icba - ga brka li a jcs tivim lur in II:,
'C IOUII1 aur~n l l ~~
cum , knji lakodc imn crvcnk, ll Cpa 1 med r ' Ilk ll) . v
~ ir i spada u i III po. rodi CLI , a li i.edno m w'Ui OIl1 . I"';'du . ~ ko-jem ccrno u ekugo j V'ZI guvon.LI. rven., .r ?nJ. 1~loL n n
ovom mj es tu, tako(lc jc _pravI _ ' rganJ , . ~ ,,(\ I k v.. pr~
da je sc na nasi m tl-}Jlicama, dok koci ttulClrw I '
mlJ nj;!
bOlU. Pin icoli j . s li can u ve 'oj J~j . ri Boletus e d~s : vor.
fuscoruber Fo rq . a pud Que l. , - . n th vrga nJ w. ps nl nlk, , a
l<1 mnO ridim bojarna na li si jc krl.110 i j dn k UkU',1L1 1
lllesOJ11 , koj c pr i kuha nju sok boji u t l/a .. l ako d la qe I.
i on se zna po tkra s li - kilO pell . vrganJ - n!cchl dru_
na prodavacki rn s Lanovirna.

000
Crvcni vrganj c J11 ' d u svim . p ro im~ vr njima ia 1i ~
najra n ijc u god ini ( 1 97~. prv i pr III TII I U . m II n,1 I
vc 18. apriln) , pa, p. LlIirllj u . preko Ijd , pon vo II j ';:"11

89

Za razliku od drugil, vrga nja, on voli lall ll1a mjesta u


Nije tako cest kao jesenski ; no .io ~ rjeai jc :

~UllIi .

000

. Boletus aereus Bull . ex Fr. - crni iii lj elni vrganj,


ba.ldovec, crni Jurcek. Se~ ir mu je najtamillji ocl svih, co.
~?Iadno.smea i skor~ cm, pre??da sc moze naici i na svje thJe oblike. Pod plisanom kozlcom m eso bijelo. Ddak !lesi ru istobojan, sa malo tamnij om mrezom od vrlo silnih i ilica (dok ostali imaju grublju mrezu, osobito reticula tus).
Meso, za razliku od ostala tri , tvrdo i po k uhanju l7 ije s//./zavo. Kad se to uzme u obzir, kao i cinj enica cia je rjeae
crvav i ima ukus na Ije~nik i jako osvjeZavajuCi m ii-is, crill
vrganj se smatra najkvalitetnijim u grupi. Iako nek i autori
nav?de da se javlja i uz bukve, ja sam ga zal icao iskljucivo
kra) .. brastova. Raste na Jednom uskom pojasu u veeoj koIODlJ), dok ga svuda unaokolo mozemo llzalud traziti. Boletus aereusu go~ toplota; zato preferira juzn ij e krajeve
n~e ze.~Je. Ce~Ci u H~rcego vjni, jllzno.i Srbiji i p riobalnoj
Slo~eDlJI (za MakedoDiJu i Cmu Gom ne mam podatke),
kraJ Zagreb a se u topl ijim godinama j avlj a u ko li cinama
dos~ojnim paznj e, u okolici D.ugog Sela, Ses ve la i Vel ike
Gonce, te ra ~ trkano po ZagorJu; treba ima ti sreee i naletjeH na njegov, sarno pola hektara sirok, rev ier . Javlja se
t~~oae rano, vee od maja, no glavna mu je sczona I jeto: TraZiti ga u suncanim, rij e tkim ~ umama, i po n jihovom rubu .
. podajrr:? jos.. da se. 1I nekim nas im krajevima mogu sreStl} v~ganp kOJI spol}a u svemu lice j esenjem (osill1 sto
~ozd~ unaJu malo tan.li clrZak, no i to sc moze des iti i kod
J~enJeg) ,. ali ~ meso n.l~eni viSe nego s to je to dozvo
IJ eno tOJ ~rstl, kao kod plOlcolae. To nam se l-vira .ios jednu
zagonetku IZ domena vrganjove kOll1pleks ij e .
.
U Francllsk.oj kruti meau gljivarima jedna s impatiena,
zgodno. naaena Izreka: Kad na vrganj bacis sarno j edan pogl~d, VIse ne. r~te. I . sam sam ostavljao na miru sitne primJe;ke ne bi h Izrash, ali kad bib se nakon nekoliko dana
vracao na lice mjes~a, ne bi se, po pravilll, ll1aknllli n;i za
dlaku:. ~o ne vJeruJemo da je ljudski pogled do te mjere
1I.~OklJIV ~ .zao (pI'emda se u poslj ednje vd jerne piSe 0 ernoclJarna bilJaka), pos toji sarno jedno objasnjenje: vrganji iz-

90

rastu preko n06 u jednorn hipu, tako re6i u jednom dahu,


pa viSe ne rastu, bili mali -iIi veliki, malkar ih nijednom ne
pogledali. A koliki ce izrasti, to ovdsi 0 podzemnom rasporedu micelija, ru-anljivoj podlozi i atmosferskim prilikama.
Nisu sarno vrganji takvi. Vecini vrsta odgovara ne sarno
odredeno gochisnje doba, nego i doba dana. Tako smrcci navodno ras tu sarno po podne, mnoge gnojistarke (Coprini)
ujutru, a gljiva-top - tacno u podne.
Pored svojib gastronomskih odlika, vrganj (da li svi
pravi vrganji?) saddi i jednu aktivnu antikanceroznu supstancu. U novije vrij eme su ,je u Amel'ki uspj eli izolirati, te
je tako i znans tveno potvrdeno vj erovanje nekib naroda da
vrganj s uspj eQ.orn suzbija rak.

GORKI DVOJNICI
Sve uZlvanje u ovom predivnom jelu moze nam pokvari lli jedan jedini, makar i sitni, primjerak gorkog vrganja
ako se prokrijluncari u lonac. T01iko je u -svojoj gorcinj
zestok. To moze bili jedan od ove tIi vrste.

6
Boletus (Tylopilus) felleus Bull. ex Fr. - zucara (Bl.);
,zolcasti goban (po Gromu). Vrganju vrlo slican, narocito u
mJadosti, kad oba imaju bijele cjevcice; sazrijevanjem mu
cjevCice ne postaju kao kod vrganja zute ili zelene, nego
rui icasle sa sivim dallOm. Njibovi zavrseci, pore, postaju
pri dodiru raas le. Cjevcice su trbusasto ispupcenije (tako
da se vide i iz horizontalne ravni) vise od sV'ib ostalih Boleta. MreZa na drsku j e jako gruba i izdu/jel7a, jer i drzak
nije tako debeo kao kod pravih vrganja, nego znatno vitki j i.
Srecom, dosta j e rij edak , a u Bosni sam ga vidio sarno dva-tri puta. U sjeverozapadnim dij elovima Jugoslavije relativno
najvise, pa i tu manje od vrganja. U Srhiji na Tari. Pa ipak,
kako rekosmo, dovoljno je da se jedan upetlja, iako nij e
olTovan. Pdje cemo ga naCi u cetinarskoj nego u listopadnoj sluni, i to od juna do novembra.
91

7
Boletus albidus Rocq. (= radicans Pers. ex Fr.) - "krav
lja . bale~a . , grenki go~an . Cesci od gornjega, posjeduje:
seSlr sVIJetao, skoro bl] el stanJem pridolaze to no vi bijele
~fe .~ pepeljasti, no i dalje dosta svij elli, kao zamagljeni.
CJevclce bJelicaste do rote kao hmun, pod pritiskom zelen
k~.s(o poplave. Dno d~ska nije o.blo, nego korijenas to , tam
IIIJe smeae, ponekad 1 karm m (lZnu tra takoae) . U sesiru me
so iznad ejevciee pretei.no zuto, inace bijelo. Gorko tek na
kon duieg zvakanja. U bjelogorici, najradije bl izu bukava
~a~kteristicna l?ljiva lj~ tnih, vrucih mj eseei. Mrkopa lj m~
)e .J~an od naslh glavllJh: centa:'a, pa I Srbija, no javlja se
I. kraJ Z~.greba, Bregane I Sara.J eva, Ie u Hercegovini (oko.
lica KODJlca).

8
Boletus .caJop~s. Fries. Sesirom vrganju naj slicniji, ali
st;- maslln asllm. pr.l/n] e~ama, . makar vrlo lakim. Zavrseci cjev
Clca, pore, su zutl; pn doduu odmah pozelelle odn. azurno
popla:ve, ~ driak je bilo ~ gom joj. polo vici ZL;t a 1/ dOlljoj
k~.nnm , bllo Ll sr!,-dn]em ~1] ~ ILl kannll1 a na vrhu i dllLl prljavo
bl]: l, ~e. se I mreza ~olonst1cki poklapa sa svojom podlogom.
NaJ cesCt medu gorkun vrganjlma. Javlj a sc u hras toviro suo
ma.ma vrlo :a~o u god ini , ~,:,ij ek na is tim mj estima, upravo
po~to su vee J na . veCim VlSIDarna prosti smrcci. Izgleda da
voh silikatno. ~~o, .Ier ga ~. krec~J ac koj srednjoj Bosni uopce
nema. U Sr~.IJ~ Cest (Jeilc, Cohc). U ravnica ma.
U. SUmnjlVlm s~ucajevirna, kad niste s,igurni jmate Ii po
~la s jednun od ovih nepozeljnih individuuma, budite hrabri
J s lob~o ~ us tuna ~droblte sirovj komadic mesa, jer ni
OVI gorki msu otrovm. Okus je ovdje naJ'pouzdaniJ'i indio
kator.
. ~ako kod. ovog :posljednjeg meso poplav i - kod sm
pla,:,ih vrganJa ostaJe nepromjenjeno bi jelo iii malo pocr
vrd - ne !reba ga, kao ni neke druge, brkati sa otrovnom
~ u ar.~m , koja takode ima b.ielkasti sesir, al i crvene pore
I, stanJa, neugodan srnrad na ljesinu . 0 nJ' oJ' ce biti posebno
govora.
. .
d .l:noge povr~ne skuJ?lj ace, .koji nikad ne pogledaju gljivll
o 0 0 , pa ne vIde da h ona IIDa eJevcice ili pak listice (la
92

mele) , vise gljiva moze prevariti svojom smedom bojom.


Tako upravo identionu nijansu, a cesto i oblik sesira, kao i
vrganj ima ljuta i smrdljiva golubica, Russula foetens , aJi
ona pod sesirom nosi lamele, a n e tube koj e, kao kod vrga
Dja, izgledaj u poput spuZve.
Pet j es tivih vrganja baS vrlo prakticno smjenjuju jedan
drugog tokom sezone: jos i prije nego prestane crveni yr.
ga nj, javlj a se proljetrri, za njim slijede rim i ljetni, tj. erni ,
a ako se prije nije pojavio, u jesen dolazi jeseDji. (Postoji
i "kasl1i vrganj , koji istrajava sve do zime, ali njegovo
meso koj e popJavi svrstava ga drugdje.)

II BIZARNE SKLONOSTI SMRCAKA


I HRCAKA

pojedinaca, nairnc, koji p~e ma njima g~j e jednu goto.vo ncpojmljivu s tras t. .. - Zatlm ~ ecke : p~l ca k~ko. ~ francu;skoj, u kraj evima gdje. smr~ 1 us pjc:vaJu U IzobJlju, IllIlGgJ
radnici uzimaju u rnaJ u dVJjc sedmlce vanrednog dopusta
da hi se dali u lov na njih .
I zais la, ko jcdnom potnc s kupljati smrtke, zapasCc ncizos tavno tt jednu dotivolnu, neutaZivu s trast. Pogotovo ~o
ga vee tI prvi~. lra~anjima ~~u-abri sl.utajna srec~ pa nSlde
no. j edno od nJI~ovl h ba~atljlh S~?Vl~ta; otada .c.e ~n , kao
opsjcdnut , Illnjatt po lUlhm dvon~t1ma, po gradill.~t1IIl3, po
vr hovima planina: ielj a da ponova yglcda o~e srruJeSne, testa nahercne spodobe - smede, SIVe, m~lmaste,
5t.e, zuckaste, bijele iii cmc - rebrasto Izbraz~nc. 1 kao
pceLioje sace ~ upljikaste cunjice ~ kv~ge Da s~Jethm nogama, ta iclja biee jaea i od sam'},osruh pod~mJeha prol~
Ili ka dok misle da to on po s rnetlJl stu skuplJ8 s l~e ~tvan.
Us koro postajc wee zadovo,lj s tvo naci ih nego ~Jestl, eak
i uprkos tinjenici da neke vrste sm:caka po. svoJlm ~.tro:
noms kim kvalitetima daleko p revazJ!aze, recIIDO, vrganJc I
pribLiZavaju sc Samom vrhll oa Ijeslvici ukusnostioc,
000
Izmedu vH:c vrsta sm rtaka (slov. lO mavr~h Cil i1i _jirs" u
Gorskom kotaru marohli.n, malohren , mavnca), po nek:im
<1utorima ima ih i do dvadeset (svi iznutra suplj.i), k?d nas
je najzas tupJjcn,iji i najma50vniji lteunjasti (korutasti~ sm~:
cakoc - Morehella conica Fr. ex Persoon, lOSesir, bolJe rcci
glava, sivosmeda, ceslo vrlo tam.no i ~a olivnim nijans~ma,
dole ravna, gore izduljeoa tI S:il]ak, v,lsoka 3----6 cm~ slroka
2,5-4,5, sa jacim j tamnljirn tlZdl~ b ll/n, ,d~t~ pravllno pa
ralelnim prebrima (hrbatima) koja Sll djellIDiCnO ~reCn~
po"e'.lana nepravilnijim i nii.im. S~z.:.tcak 2-;-5 ,em vlsok.,
1,5-2,5 ~ irok, sivkast, posut krupru]lm zrn.cun~. Jmutra Je
takode sa zrncima, a meso rnu je evrslo i d}cluJe kao , ~
"ieavo i od voska napravljeno. Miris mu nic~ ,<In:tgom . .Dl~
slitan; kad se suSi postaje jal!i, pa se suSem 1 viAe ClJem.
A suSi se lako, vee i na sarnorn zraku; sarno struak mu se
brm kvari i Jlvene (zato naglije suSiti),
NajviSe ga Una, i tu sc mo~c u povo~j~ godinama
skupiti na vre~c u na~im cmogoncnim plamnsktm !ummna,
osobito na njih~vim listinama i proplancima (i tada opet

c:rv.cnka-

Moglo bi sc slobodno reCi da U svijetu glj iva, vce po


sebi neobicnom, smrcci svojom nastrano~cu i nedokuCivom
logikom jo~ i kola vode. Tjme ne mi slim prvenstvcno oa
njihove neobif!ne i raznobojDe 6igure ~to odis u neupor?divim miri5ima nego Darocita Da CUdDU skloDOS l ka naJllevjerovatnijim'i najncoeckivani jim s tanj stima. Oni rastu i
tamo gdje druge gljive nece ,j gdje prividpo n~,"?a.iu ad cega
da tive: na kamenim razvahnama I stamm zidinama, medu
AJjunkom, soderom i Da golom pijesku, po. s mctljHtima i
otpadima, Da istruljclim krpama i papiru, on zga ri stu:na
(sve pc rubu do kojeg je s uma gonIa) , '118 razdl'obljCnlJ?
clglama. u tivicama duf auto-strada, na kos tima (poznat Je
slueaj da je jedan smrtak izrastao na kosturu diuosaurus~
u pariskom muzeju - .ios k tome pod stnkJom), nad U~l'
nama i pod provalijama. Njihova pojava je skoro uviJek
neOCekivana; karl se ve~ naviknemo na ta kva bizama mjesta, oni ce nas ponovo dznenaditi usred sume, tame gdje
Jdjivama i prisloji da rastu. Tako Georges Becker u svojoj
QivnOj knjizi pod naslovom Privatni zivot glji\'aoc za njih
ka1e: Srrutci najvise vole voenjake, jarke uz ceste, masna
zemljisla, tamo gdje rastu art:icoke, gdje se obraduje drvo,
stare krpe, jelovc sume; oni vode bitkc po rovovima, jamarna od granata, u bomb3l'diranim ku~ama, na ljudskim kosturima. Ljudi ih pomamno traZe, De sarno zbog njihovog
mirisa i visoke oijene na trostu (1957. ko~ tao iF I kg suhIh SlTlr'Caka na pariskom tmstu 60.000 franaka),. nego ima

94

95

oko udublj enja i jama n aj radij e) , Ie u zon i od desetak


metara uz gornji i donji rub ponora, s lo j c potplino neobja njivo. Na veeoj visini ima ih i vi Se, naj v i ~e ad 1200 do
1400 m na d marem; tako npr. 1I Alpama, LI Ga rs kom kOla ru,
oa Velebilu, Vranici, Rom an iji, Orjenu, Radusi, PI-enj u. Ali,
javlja se, a tada salnO u grupanla od 10 do 20 primj eraka,
i u oil im pred jelima. Tli voli bli zinu brij<:s la, r jceiee iii po10ka , mjesta gdj c sc od laiu ol pae i i smclljc, pa i gradevni
ma lerija l. Tako sam ih nal azio u kolonijam a od po 19, 17,
11 komada, skoro sv i nakrivlj cn i i do 45 s lepcni, na razdrobljenim opekama, s lj aki (\ esu), odnosno na navezenoj
zemlji. Kao i drugi smr ei, nc javlj a se svake godine. U
planini ras le istovremeno kad i bijcla sumaliea (brebcri na
- Anemone oemol'osa), vee prema top loLi god ine i nadmorskoj visi ni od druge polovice marta pa svc do po lovice juna
(i:mad 1200 m) , a glavna sezona mu najccscl: pada u maju.
Gljiva u to rano doba ima malo: Mal a nolellea gram mopodi a, eveoosa (l'edusa) i eognata, Disci otis venosa i Disc ina
anciLis, Coprinus mieaeeus i atramentarius, a u nckim krajevi ma, upravo na skleroe ijim a od b ij e\c s umar ice, Sclerotinia tuber osa.

10

0 00
Po slove.nackim (Grom) i planinama centra lne Bosne,
Like, zapadne Srbij e i Crne Gore, na vis inama izn ad 800 m ,
najvBc na Romaniji i Vranici, ali i drugdj e, vee u aprilu,
odmah posto okopni snij eg, jos i prij c hrcaka, masovno se
sakupJj a i otkupljuje, gornjem dos ta sli ean, blijedo (vodenasto) sivi smrcak, kojega na Romaniji zovu ruzno smrljak:
Morchella deliciosa. Nema jacih lIzduznih rebara, jamice su
nepravilno rasporedene, bokovi izbaceni, a strucak je kratak
i relativno uzak, bez zadeblj anja na dnu. VoLi blizinu smrca,
ali kraj Sokolca se javlj a u silnim kolieinama i u mj esovitoj
sumi borova i topoIa. Uspjeva, ali manj e, na p l avn~m mj estima kad se voda povuce, recimo uz Savll i njene lijeve pritoke. Najkvalitetoiji i na inostranim triis tima najskuplji
smrcak.

11

000
Treci nas najcesci smrca k, Morchella escuJenla Persoon
ex Linne, - svijetli smrcak kornjaca, preslica, is tice se

96

time sto mu je seSir vise okruglast, a kad je izduljen tupog


je vrha, ima rzepravilrzo rasporedena i uzdignutija rebra,
svjetli ji je (u poeetku siv, stariji zuckastosmea, pa i crvenkas tooker), te posjeduje cisto bijel ddak. Nerijetko pli vrhu
ima par karmin mrlja, sto ne mora biti znak starosti. Voli
vrtove i vocnj ake, osobito u kojima se ne pokupe proSlogodi snj e j abuke, jame od iscupanog drveca i nasipe, odnosno kosine od usjeka pu teva, a r ado se pokazuje u blizini
jasena, lijeski i top ola. (Kako vojoici ne daju u bJizinu, peh
je !ito voli voj sku: tj., pravo da se razumijemo, ne voli on
bas direktno vojnike, no vojnici oko svog logora sade topole, a ovi blond-srnrcci vole topole.) Tako moze rasti uz
Savu kraj topola, na pjeseanom i cak sJjunkovitom tlu, sve
od Beograda pa do Brezica u Sioveniji. 1972. godine, u prve
uvije sedmice aplila, nicao je gotovo svuda, pa i usred nasih gradova - nakon !ito je kisa padala neprekidno trinaest dana. loaee, njegov gJavni stab izgleda da len negdje
pokraj Banjaluke, a u Srbiji je najzastupljeniji smrcak i
nudi se n a beograd skim trlnicama od davnina (Simic 1895).

12

000
Na slienim mjestima raste i vrtni smrcak, Morchella
hortensis . Boud ., tamrza, skora cma spodoba sa nepravilno
ispresjecanim bijelim reb rima na glavi i Zljebovima na nozi.
Najeesce ga vidimo u blizini jasena, i to upravo u easu k!l:~
jaseni propupaju. U vecim kolicinama javlja se u Sioverup,
Lici i Gorskom kotaru. Nalik na boju humus a, primjeCllje
sc jos i teze od os talih smrcaka.

13

000
Morchella costata Vent. , ruderalni, rebrasti smrcak.,
takode tamnosmede glave, u mladosti skoro erne i usiljene,
odrasla eesto sa maslinastim prelivima (forma virescens),
ali bez bijelill, naprotiv tamnijih rebara, moze doseCi gigantske razmjere (sarno glava visoka do 22 em i siroka do
18 em pri dnu) i teziti i do 40 dkg po primjerku: tada joj
glava klone i poJegne po tlu, pa podsjeca na krastavac. Drzak (do 10/ 8 em) pri dnu zadebljan, izbrazdan i g6 (bez
zrnaca). Uvijek u blizini naseobina, jer se okupJja na smetJjiStima (okolo smetljiSta, jer ipak mora izbijati iz zemlje,
1Iarocito rado kraj napola istruljeJog kartona i papira), kao
7

97

i na novDgradnjama i ru ~ev inarn a (pa i d irektno iz zidina,


i tu CestD zaj edno 5 cDnico m (cunj asti m srnrckom), od marta
sve do. juna. Bez veli kih vrueina propraeeni h dugDtrajnij.im
ki ~ arna nema ga obiln.D; na rnj es tima izlDzenim suncu, koja
jcdino trafi, treba mu oboje. Vrl o cest u sjevemoj poiovici
Iugosiavije, rada u giavnom u ni zinama, ali i do 1000 m nad
morske visine. Obratno :

14

000
MDrchella elata Fr. ex Persoon - visoki smrcak" ce ea je u jufnoj polovici nase zem ij e . Po r azmjerima i boji
jako slicna cos talii , sarno. ~ to po s trucku ima krupn a zrnca,
is tobojna, tj. bijeia, a strueak j e VdD su:ok, cesto koiiko i
dDnji diD . se~ ira (dakl e i do 12 cm). Malo. zilavij eg mesa,
ali, kaD i svi smrcci, iako probavljiv. Od aprtila do. (oa visim predjelima) juna, pretezlla u s umarna i p od visim gmlijem, ali, panekad, gdj e i castata.

15

00
U kBnim i toplijim prDijeeima Dbilnije je zas tupij ena jedna vrsta vrlD naiik na smrcke, pa i s ta sc liCe jestivDst i, 0.50bitD kad se Dsusi. To. je Mitrophora rimDsipes Dc. Njen sesir je . indDnezanski, kaD izvnuti zvrk, maslinaslosm ea,
romboidno izduljenih rebara, s do n jim krajell ima slobodlIim, tj. Dni nisu prirasli lIZ strucak kaD kDd smrcka. Uzet
zajednD s bijelim debelju skastim drskDm, kDji j e 3-5 puta
dufi, izgleda cesta PDput minijaturnDg isla mskag nadgrabnag spDmenika - niSana. Raste n a vlafnim mj esltima, oarotiro bl:izu pataka u sjeni drveea i niskag rastinja. Cesta je
i u Zivicama, 'n e sarna ad zirnzelena i graba, n ega i bagrerna i glaga. Sa smrccima dijeLi i Ijubav prema jasenima,
premda je zna i iznevjeriti (pDnegdje masavna kraj barDva).
KDd nas eestD izraste veea nega sto to. knjige dDpus taju, a
kaka ne PDdnDsi samacu, dDvDljnD je naletjeti na jednu njenu naseDbinu da bi karpica bila puna. Dabija navi fini miTis akD se Dsusi, no. strueak mu se brzo kvari kaa i kad
cunjastDg smreka i iStD takD je zmcima a sut. Uz tiD prianJa vriD povrsinski, takD da se i sarna Dd sebe maze preturin.
Vee sam pDvodDm eunjastih smreaka spamenuD da su
skDrD svi nakrivljeni. Tu se skriva jedna DSDbina sVDjstvena

98

svim smrecima. Nairne, iakD je njihDva giavna, da kafemD


usluzbena karakteristika, to. stD su pO. seSiru puni jarrrica
sa a strim bridDvima, na mene su uvijek Dstavljali dublji
dajarn po. izvjesnDj naherenasti i raspDjasanDsti. U njima
lezi jedna dubDka teZnja, skrivena prirodena sklDnDst ka iskI'ivljavanju i izvitDperavanju - i mi je prepoznajemD i kad
je ametena, neispunjena, kad smreci uspravnD izrastu i kad
se prividna dne reda kDji vlada medu biljkama - uvijek
na smrccima primjeeujemD nekakvu razuzdanDst i gotDvD
r askalasnast. Medu svirn gljivama sarna su Dni taka uvijek
sprernni na DbjesenjaStvD, grDtesku ~ dDbTDeudne nepodapstine.

16

000

A sada predimD na jednu zagDnetJm u ven s drugim pitanjern. Kad hrcaka, nairne, uije rijee 0. avakvDm rnentalitetu , n i 0. cudnavatirn abicajima pri izbaru sVDg zivatnDg
prDstDra, nega 0. dej stvu na Ijudskd Drgarrizam, eija tajna
jos nije Ddganetnuta. Prernda je u ve6ini zemalja trZisna
gljiva (pa i kDd nas je sIufbena dazvDljena njegDva prDdaja
p o. trZni cama), hrcak u i:roimnim individualnim slucajevima
maze izazvati teska travanja akD se pIliprema svez, neo.su~en. IakD mu i ime GyrDmitra esculenta Fr. ex PersaDn
- ga vDr i da je jestiv, rnDZe pDjedinca eak i usmI'titi, dDk ga
a grornna veeina covjecanstva uziva sa velikim zadDvDljstvDm
b ez ikakvih smetllji. Ismna, da ste Vi upTaVD taj nesretni iznirnni slueaj, vjerDvatnaca je tek 1: 10.000. Pa ipak ...
Eva kakav protivurjeean tekst nastaje uslijed tajne ave
gljive: "Vrla ukusna, ali za veCinu Ijudi neSkodljiva tek akD
se 5-10 minuta atkuha. Otkuhanu teenDst, u ka1Dj su rastvareni atravni sastDjci hrcka, treba 'i scijediti i Ddbaciti,
te skuhane gljive protisnuti jDs i kraz sita. - UprkDs tome, iskustva pDsljednjih gad ina pokazuju, da ni Dtkuhavanje nije apsDlutna garanci ja prDtiv trovanja. U sjeveroistDenDj EVTDpi kanzumira se gDdisnje mnDga tisuca vagDna
brcaka. IDS uvijek je jedna nerjeSiva zagDnetka da hreke
mnDgi Ijudi rnDgu ufivati cak i bez Dtkuhavanja_ UprkDs
tDme treba irnati na umu da su hreci skrivili vee stotine
smrtnih slueajeva. ltd. Michael-Hennig; (Handbuch fur Pdlzfreunde).
7

99

Jpak, da se ne odreknemo ni te poslastiee, mozemo biti


sigurni protiv trovanj a ako hrcke najprije dobro osusimo.
Suseni, kao i konzervirani, ni kad nisu izazvali nijedno trovanje (uporedi str. 65) .
HrCak se od svih vrsta smrcaka razlikuje po tome slo
nema ostra rebra i bridove po glavi, ltego vijuge, iskrivljene
plocice i obIa ispupcenja, tako da nalikuje na mozak iii sme
furanu jabuku. Najcesce je boje opeke, no moze biti i svijet
lij e i tamnij e smed, 5-1 0 (20) em. Drlak b jelicast, sa i Ijeboviroa, visok do 7 em i sirek do 3 em. Raste veCinom kraj
borova, ali u sredisnj em, nizinskom podrucju JugosIavije, i
u bjelogorici, i tada po vise primjeraka sraste uj edno. Iz
medu februara i maja, ponekad j u jesen.

17

000
U nasoj zemlji je nmogo cesCi , sto se previda jer se
brka sa obicnim, Gyromitra gigas (Krombb.) Cooke. Brka
se sa. ~bicnim jer se golim okom razlike cesto ne mogu ni
~tvrditl , tako su nalIk. Sto se tice j estivosti, za njega vazi
ISto sto smo rekli i za obicnog, pa, iako dolazi malo ka
snije, april-maj, on predstavIj a jednu proIjetnu vrst1.l , ne
poj avljuj e se nikad u jesen .
. Hrcci ~u ~j edi o.d smreaka. Naj obilnije (relativno) ra
d~]u u Istoen.o] BOSDl - na Romaniji i na potezu Rogatiea,:~se~ad - I zll~ adnoj .Sr?iji - na Tari i Jelovoj gori (Colie) 1 u SloveDlJI (Starnc I Petkovsek). U Hrvatskoj znatno
manje (sira okoIiea Pli tviea i Lika ponegdj e, te 1.1 blizini
Save).
NaSa zemlj a je bogata i drugim vrstarna iz porodice
hrCaka, Helvellaceaea, pa i u jesen, ali to nisu u uiem smi
slu hreci i necemo ih u ovom poglavlju obraUivati .
.Za. sk.upljace .smrcaka i hrcaka vaii jos i vise nego
za IJublteIJ e vrganJa cuveni Rilkeov mote: Ucim se gledati .
Ier , 0:-re gIjive .rijetko svojom bojom odskacu od podloge,
pa OCI treba .skolovati. , podesiti na njih zavirivati pod
~j e i zi,,!e~,. smrceima tako drage, i nlposto ne furiti,
v~c blag<? ~ti pogledom po tlu. Ako ih Vi limo, citaoce,
DlSt: tolIko Vldali kolik o druge gljive, to je izmedu osta
~og I zato sto niste ni pomiSljali da rastu tarno gdje rastu
I u ono. doba koje im jedino odgovara, jer, zaeas, njihova
sezona Je prosla i treba cekati sve do novog proljeea.
100

Neke rase srnrCaka se mogu i gajiti, i to je mnogo za.nim.


Ijivije, pa i unosnije, od kulture sampinjona.
Ako imarno u vidu gradu i celijasti izgled srnrCaka, ne
mozemo ih pobrkati ni s jednom drugom glji om, nego
sarno medusobno. A kako su 5 e vrste srnrCaka, racunajuCi
i one koje nismo posebno opisali, a mogu se i kod nas
naCi (recimo Morcbella crassipes, acuminata, spongiola, itd.),
kako su sve bez razIike jestive, ne treba se plaSiti zabune
osim u odnosu na hrcke.
Dok brcke treba vec i zbog predostroZnosti susiti, j
smreci su jos za jednu nijansu bolji kad su suseni: tad poprimaju i jedan novi speeificni miris, a i onaj u sirovom
stanju se intenzivira. Suseni se mogu i zdrobiti u prah, pa
bilo dodava ti u sva druga jela kao snaian i krepak zaCin,
bilo spravIjati kao 50S iIi preliv, odnosno juhu. esu eni
smrcci - paziti sarno da nisu prestari - izvrsni su, pored
ostalih nacina, i na Zaru.

KLJUC ZA SMRCKE I SROD NI KE

11. a
b
12. a
b

Rodo vi Morch ella, Mitrophora i Verpa


I. a Sesir direktn o priras lao c za vrh drska -

2.

b Sclir na duu odvojen od drska: bokovi . izbacen.i


9.
2. a Se ir sa jacim uzduinim i usporednim rebrima 3.
b Sclir bez uocljivij e is taknu lih okomitih rebara '
rebra nepravilna ~ 4.
3. a Sesir cadavoern . . . Morchella vulgaris (t ipica)
b Sesir (skoro) bijeJ ... Morchella vulgaris, var. alba
e Sesir zelen iLi maslinast ... Morchella vulgaris, var.
virescells
4. a Jamice izmedu rebara dublj e ~ sire 5.
8.
b Jamiee plice i sitnije 6.
5. a Drlak bijel i bez i lj ebova, na duu nij e zadebljan b Driak ruiiCast, sa zlj eboviroa pri zadeblj anom dn u
... Morchella crassipes
7.
6. a Gljiva visoka do 30 em b Gljiva maksimalno visoka 12 em ... Morchella esCLdenta Pers. ex LiDJle
e Sclir skoro ern sa svjetJijiro rebrim a Morchella esculellta Pers. ex St. Amans
7. a Sesir rid (ervenkastosmed), tamnooker ili okersmed '" Morchella rOlunda (tipiea)
b Sesir bijeli .. . Morchella rotunda, var. alba
8. a Sesir siv, pepeljastosmed uli boj e slonove kosti;
drZak sa korjencicima; u pijesku kraj mor a . ..
Morchella spong lOla, var. d~mel1sis
b Sclir u mbra boje iii skoro ern; driak bez korj enClca; u ernogorici ... Morchella um brina
9. a S~sir nag~r~ i2ldulje:n, sa jace izraierrim, paralelnlID uzd uznlID rebnma 10.
b Sesir na vrhu zaobljen, barem dijelom slobodan 17.
10. a S~ir se na vrhu ne zavrSava u Siljak; udubiue tammJe (skoro erne) od (skoro bijeHh) rebara . . . Morche!la ho~tensis (vidi ,j 14. a)
b SeslT koruCan! na vrh~ uSiljen; rebra poernjuju (u
svakom sluCaJu udubme su svjetlije od rebara) 11.
102

13. a

14 . a

b
15. a

16. a

b
17. a

b
18 . a

Driak nij e zadebljan na dnu DrlllJk zadebljan na duu Drlak uopce nije zadebljan, posvuc\a jednako sirek
Driak zadebljan u srednjem dijelu iii pri vrhu;
sesir vrlo mali u o dnosu na driak; rebra romboidna ... Mitrophora rimosipes
Sesir tamno olivnosmed, 1amno siv ili skoro ern;
eijela glava vi soka do 10 em (driak do 5) ... Morchella conica
Sesn- boje conieae iii ervenosmed sa maslinastim,
pur purnim iii Ijubicastim tonovima (var. purpurascens); visoka do 20, driak do 10 .. . Morchella
elata
Gljiva visoka i do 30 em. Vrh moze biti i otupljen;
sesir smed (i vrlo tamno) Morchella costata
(maslinast: f. vireseens)
Gljiva manja Sesir vrlo izdulj en, duii od drska Sesir srazmje rno kraCi ... Morchella intermedia
Sesir olivnosmed iii siv, izrazito izbacenih bOikova
na duu ... Morchella deliciosa
SeSir ernkast, vrlo uzak i ostrog spica; cijela gljiva podsjeca po obliku na feferon ... MOl'chella
acwninata
Sesir dopola slobodan (do p ola visine nije prirasta~ uz driak) ... Mitrophora hybrida
Sesi!" potpuno slobo d~ (sarno tjemenom prirastao
uz drlak) Sesir usko labirintno vijugavo usjecen. Pod grmli em i u Zivkama .. . Verpa bohemica
Sesir gladak i ravan, sarno iznimno lako i siroko
nabran. Najradiie krai vrba i gloga na pjescanom
tit! . . , Verpa digitaliformis

12.
14.
13.

15.
16.

18.

III NA DRVETU -

A SITNE

. Ova. grupa.ci)~ od des~ vrsta obuhvata predstavnike koji


p~~pad~Ju razliCitim rodoVlIDa, dakle, ona nije zasnovana na
nJih?vlm priro~ srodnostima i taksonomskim naeelima.
Pa ~pak, ~ao I u. neldm drugirn slvcajevima, odlucio sam
da ih w;nJet?? uJedi~im u jednu grupll na osnovu toga
k.ak~ se JavlJaJu oku, lZ aspekta sakllpljaea gljiva. Ovaj prinClP Je z.ato prakti~ i ruko.vodi se vizuelnom pregledno~cu
u zamrsenom !a~lln?t~ stotIDa vrsta, lIsJiostavljajllCi jedno

fo:;ma!n0, spoIJnJ~. Jed0stvo. Jer pocetnik, a njemll je na


IlliJen~ena oya knJlga, )O~ n.e razlikuje rodove, pa cesto ni
po.ro~:e; ~~, on ~apaza IzvJesne spoljnje slicnosti i u svoJ~J s;'1JestI I. pam~.enju gr~di na ovoj njihovoj spoljasnjosti
,J~.stIte I?aslfikacIJe: u nJlma Sll potrpane najraznorodnije
glJI,ve ~oJe ~e. tek kad se bolje uputi rnoCi meausobno razluclva.ti . .Poc~~mo tako kao ion, od toga kako nam se odreaeru DlZ glJlva ukazuje.
. Zajednicko svim vrstarna koje u ovom poglavlju obraaUJem? (u Gorskolll: . kotart.l: sve nose zbirno ime: poceranci)
neSt.o ~e vrI? upa~J ~vo, naJrne da se, kao prvo, javljaju na
panJe~a, iii opceruto ~a drvenom supstratu (na trulom
de~lu iIi.pone~ad na sknvenom korijenju), ali nikad na go10J Z~~JI; zatlffi, kao ct:ugo, da rastu u gus tim, zbijenim
koloruJarna, kao grmoVl; i, konacno kao trece da su
sYe ! r~lativno. sitne: rijetko vece od 6' cm (i tada: gotovo
?ez ~~~ke, ~su zbljene i toliko brojne) . Meau njima ima
I odlicnih za Jelo, dok druge nisu opasne, sarno su ljute,
104

gorke iii neprobavJjive, pa bi, konzurnirane, u najgorem slu


ciju izazva le prolaznu mucninu i povraeanje. Ipak, da bi se
ove neugodnosti izbjegle, kao i da se dobro uoce one za
jelo najbolje, potrebno je ukazati na njihove razlike. U prvu
grupu, jestivih, spada sedam vrsta, u drugu sarno tri o (Uporedi tablicu na kraju ovog odjeljka.) Odlicne su od br. I
do 3, dobre br. 4, slabije od 5 do 7, a nejestive od 8 do 10.
Svih deset vrsta odlikuje se i2IDeau ostalog i raznim
nijansarna i tonovima smeae boje, s to u prvi mah oteiava
identifikaciju. Pored sesirica neke imaju i strucke smede
(br. 1 i 6), druge do pol a smeae ili futosmeae (br. 3. 4, i
10); kod drugih su strucci pretezno zuckasti (2, 7, 8, 9), a
sarno kod jedne vrste bijeli (5). Sto se tice larnela Ireba
imati u vidu da one sazrijevanjem postaju tamnije od spora . tako da su kod vrlo mladih primjeraka svima gotovo
bijele. Lamele su smede kod br . 1, 5, 7, 10 (fute pa smeae),
ostaju bj elicaste kod 3, 4 i 6 (sa srnedirn mrljarna kod 6);
zelenkastofute odn. zelenkastosmeae do zelenkastosive kod
8 i 9, a plavicastosive su sarno kod br. 2.

18

000
1. Pboliota (Kiihnerornyces) rnutabllis Fr. ex. Schaeffer.
Sarno u neldm naSim krajevirna je znaju i nazivaju panjevCicorn, malom ~ torovkom iii grmacom. Ona je jedna od najboljih jestivih gljiva, izvrs nog osvjezavajuCeg daha. Se ir joj
je, za razliku od ostalih u gru pi, na disku, tj. oko sredine,
najvi~e poluloptasto ispupcen ( to na tabeli oznacavarn sa
izbocina, a slrueak kao da je u grubo llka;noj wapi navucen sve do prstena; taj dojam se dohija od smedih Ijus pica koje su gus to priljublje'1e LI Z strucak. Iznad prstena,
a do vrha ostaje sarno jo~ 1-2 cm. s trucak je gol i malo
isprugan . Se~iric je higrofan, ~to znaci da je zn vlafna vreo
mena tamniji nego kad je suho, a kako se susi od sredine
prema rubovima, prirnj el'ci panjevCice oajeesCe imaju oko
ruba tamnije smeru pojas , s kow cokoladrze boje. dok su na
disku ili i oko njega svjetliji , rideoker, odnosno boje bijele
kafe. Oko ruba su . iscrtkani. , jer se ovdje. gdje je meso
tanje, lamele providno ocrtavaju. SeSiri6 su eesto posuti
ridesmedim prahom: to je od popadalih spora sa lamela
drugil) primjeraka koji se nad njima nadvijaj u. Lamele su
cimetastosmeae, odn. rdastosmede, pri.licl1o guste i sila~e

lOS

malo l1iz strucak. Meso je svijetlo, n o promocen o je pdj a


vosmede profeto; u strucku je tamnij e. I siravo je pr ijat.
nog, blagog ukusa. Panjevcice su najbolj e za juhu iIi pri
pravljene kao paprikas . Sarno im treba odbaciti strucke,
jer su pretvrdi Ii eelulozni. Lamele 5e nikad ne skidaju, kao
uostalom ni cjevci~e kod vrganja (ako to ne traii recept),
jer u njirna su najhranljiviji sastojci. Panjevcica se u guo
stirn busjenima zatice po panjevima listopadnog drveca, raz
nog, najcesce bukovog, ali nikad hrastovog. U nas im suma
rna nij e rij etkost da je nadem o i na cmogor.icnim panjevirn a,
i tada je sitnija. Daje dvije obilne zetve godiSnje, isti panj:
praljetnu i jesensku.

Ij ivim, no prijatmm mmsom i blagj.m ukusom, U s lueaje


virna da nis te sigurni da je to ona, dovoljno je malo probati; sve ti nejestive vrste ,iz ove grupe irna ju gorak uku s.
Pr.ip:avlj ~ s~ nair.odesnije kao i gomj:a i tad.a je te~.ko od
IUCl ti kOJa Je bo Ja. Ima Je na SV l'tD naslm plarunama:
najmasovnija je ipak u iSlOCnoj Bosni i zapadnoj Srbij i.

20

19

0 00
2. Nematoloma capnoides Fries - l>s ivolisn ata zveple
njaca, nema narodnog imena, (brka se sa l>sumporacom )
i velika je steta st o se ne jede, jer j e visokokvalite tna gliiva,
a moze se naci u nasim planinam a sve do u zimu , kad su
mnoge druge iii cak i sve jes tive gljive p rosle, a javlj a se
ponekad i veoma rano, vee u aprilu , kad ,se dru ge nisu ni
pojavile. Veoma izdasno rada i u neki m godinam a pros to
preplavi mnoga crnogoricna podrucja; n a b jelogorici ne ra
ste. Osnovna nj en a karakteristi ka, na osnovu koje ie ne m er
zemo pobrkati , to je da ima lamele boje dima od cigarete,
jer po boji 5eS1riCa ne moze se uvij ek razlikovati od drugih
vrsta iz grupe, premda je nj eno smede cesto n esto zivlje,
sa narancastim iii zutim tonom. No te b oje mogu imat, i
gljive pod br. 8, 9 i 10. Zato se oslanj a jmo najviSe na la
mele: za r azliku od nejestivih NematoJoma, nj ene lamele l1i
lead nemaju zelenkas tu l1ijansu a za razJi.ku od gorke Flam
mule, nikad ni zutu: sasvim mlade su skora bijele, zatim
pridolazi sve vise sivo dok ne postanu plavicastosive i na
kraju predu u Ijubicasto odn . sm ea esivu nij ansu. Nisu jako
guste ni silazne, ti. ramo pr ilaze drsku. Sesir im ie bl ieai
prema rubovima (promocen sivkastim), zuckast i ok ersmed ,
a prema tjemenu, ti. di sku sve tamniji, ci glas to do tam
nosmea . Sasvim gladak i skoro plosnat k od odraslih , t i. vrlo
je slabo konveksan. Strucak ponavlj a boj e sesira : iJrema
vrhu vise rut, prema dnu sve smeai.i~ (i u mesu, ne same
spolja), zahvaljujuCi tamnijim prileglim vlaknima iii tal'.ka
stirn pahuljlicama; iznutra supalj . Sa lakim, skoro nezamet
106

"

000
3. Armillariella meUea Fries ex VahJ. ajpoplIlarnija
naj poznatija jestiva glj iva iz ove grupe, pos lije vrganja i
lisicarki treca najcesca glj iva na naSim tnnicama, gdje se
nuill pod imcnima : puza, puzica (po tome soo se c,es to kao
paraz.it uspuze i uz ljvo d rvo), roedenjaca (zbog svoje boje
meda) panjevka, gliivllsi. prava storovka, mraznica . S~~ i .
rie joj je najkonveksnij i medu svima iz ove gru pe, OSO~)lto
kod mladih primjeraka, a po scbi ima, pretci>no ka d tsku
sve gusce, krljusli, odnosno mrviee i vlaknaste nakuptlle
koje otpadaj u zato !ito ni su urasle. Boie je merla, v tlijeg
poput vrijeskovog kad raste na bjelogorici j vockama, tamn ijeg poput kaduljinog ako je sa crno~orice. 1ma jak~ raz
vijen , tj . relativno debeo, veluro parttale , lito macl lednu
opn u koja kod mlaeUh prirnjeraka sakriva lameJe, a . kod
stariiih puklne b lizu uvrn utih n tbova i zato se pustl nlz
stru~ak u obliku bielicas tog prstena, S tm cak ie u zODi
oko tog prstena svjetHji, okersmed, nadole tamniie cigb s to;mea, a pri samom zadebljanom dnu opet zucka t, skoro
sumporno: sa b ijelim pahuljas tim krpicama. Izbrazdan jc
uzduZno, tvrd sa meksom trstikastom srecbinom: debJ ii je
nego kod drugi h ovdj e prikazani h vrsta (izmeou 1,5-2 cm ,
a kod bjelogoricne rase i do 3, pa i 4 em), osirn iznimno
kod Nematolomae sublateritium (opi ane pod br. 9) . A i
!lesir moze enormno izrasti kad se iavlja na bjelo orici, do
la, pa i 20 em . Lamele su bJago s il azne, nisu zbijene, bjeli
caste, pa vremenom zu 6kaste. crvenka te i, sasvirn eC stare,
kao room osute. Miris neosjetan iii malo o~tar, L1'kus. kod
sirove, pri duZem zvakauju sve lj ut i i trpkiji. Sirova .ie,
kao u oslaJom i krompir, malo otrov'I1a, a Z'I svinje , i vje!'\Jvatno jos nekc i ivotinje, otrovna je i skuhana.
o njihovoj gas tronomskoj vrijedno ti mBljenja u tW j
vrIo razJjcita, od oc iene da su loseg ili 0 rednjeg kv lile ta
pa sue do vrlo vjsokog mjesta koj jo;; na ~ struenjak JoZe
107

Grom pridaje: osmog u prvoj jedilnoj skupini. Mislim da


ova razlika nije sarno stvar ukllsa, nego je i objektivno uVjetovana: neki su, naime, medenjacu jeli sa bjelogoricnog drveea, drugi sa cmogoricnog, a sasvim pouzdano znam da
je cmogoricna rasa I'leuporedivo ukusnija od bjelogoricne,
kao da su to dvije pot-puno razliCite vrste. Treba, dakle, jesti onu sa jela i smreka, a ako po panju ne mozete odrediti
kojem drvetu pripada, obratite paZnju na vee navedene razlike u boji i velicini: cmogoricne medenjace su mrke i skoro uvij ek sa olivl1osmedim primjesam a, a listopadne mnogo
svjetlije; prve su sitnije, ali zato brojnije i zbijenij e. Nadu
se i pojedini, izolirani primjerci, osobito kacl je drvo pod
zemljom. To je slucaj pret ezno kod bjelogoricnog drveca i
voeaka, i primjerci su tad a najveCi, kao cia sc sva zivotna
energija koncentrirala na stvaranje jednog jedinog biea,
urnj esto da se dijeli na vise malenih gIaviea.
Medenjaca je jedan od naj gorih parazita, veoma upoma
i agresivna prema zivom drvetll; napaCla samu sri i moze
prelaziti sa stabla na stablo i podzemnim putem, preko korijenja. Tako je, prema usmenom saopeenju naseg istaknlltog fitopatologa prof. Ljubice Radman, prije nekoliko godina u Hercegovini lInistila cijele plantaze sljiva. - Njen
micelij se debelo splice poput uzeta i 1I mraku fosforescira.
. Inace, kao i jedna druga najcesea gljiva, Coriolus versicolor, ne pravi razliku izmedu supstrata, klima i nadmorsIGh visina. Javlja se u jesenskim mjesecima, ranije il i kasnije vee prema kraju, ali tada u cijelom kraju istovremeno,
gotovo u isti sat na svem okolnom drveell. Zato, kad naidemo na jedan grm, osvrnimo se i okolo, a kad na jednom
mjestu vidimo da su vee prosle, trazimo ih na viSoj nadmorskoj visini. Ima godina u kojima ipak izostanu sasvim.
Kako rekosmo, cmogoricne su uvijek izvrsne i zasluzlIju
Gromovu ocjenu. Mogu se pripravljati na razne nacine, prliti, dinstati ili za juhu, pa i kiseliti za zimnicu u staklenkama, jer su jedre i ne pus taju mutni sok. Jedino za suo
senje nisu pogodne.

21

00

4. Clitocybe tabescens Bres. Pod imenom grmosCica


(bezobrocna storovka, sl.) cijene je u Hrvatskoj i, kao i
prethodnu, prodaju na pijaci. Ipak nije dobra kao mede108

ujaca sa cetinjaca, ali na nju veoma '?1l'logo l,ici, sarno n~ma


prslena ni brazda na s trucku: kao. m krlju sh . na S~ lfI CU ,
nego sirna vlakna, a u prosJeku Je sva sltDlja. 0 lID na
panju i na deblu, raste uz sam? deblo .starijeg bjelo~oriCnog
drveea, kao i prividno na zemlJl. Dok Je u srcd ,snjoJ Hrva tskoj najvise upravo u blizini Zagrel?a . ccsta,. a rJeda u. Dc:
lenjskom, interesantno Je da za dug] nl2 godona u Boso ~ Dlsam nasao n; jeclan jedini grm, a ne navode se Dl dru~ 10ka-liteti. Ima je cloota u Dalmaaij i i 'kraj Trrebinja i Gaoka.

22

23

5. Psathyrella (Hypholoma) hyd~ophU~. ~r. ex Bulliard,


jedina u ovoj grllpi sa struckom Clsto blje/lln, sVlle.nastog
sjaja, vrlo l omljivim i siroko ~up ljim. Klobuk takode vrlo
krhak, higrofan, sitan (oko 2,5 c.m?, vlaz~ co kola~n.osm~d,
a sub sivkastookersmed (bo la uCIDJene koze) , sa b.lelicastom
rubovima, niz koje vise bijeH, odnosno sme/Ii ostaci veluma
kao kakve krpice. Lamele 2lrele. takode cokol a~ne bOJe, skoro erne, vrlo guste i ravno pnrasle. "'.1eso bhJ.edo m<:dasto,
bez mirisa, bJagog u~usa . Raste na bJel?goncI, ?sob~ oa
panjevima bukve, u Jesen, ali ponekad 1 u p.rol~eee. Kako
joj i ime kaze, . voli vlaguo. pa sc n~koo duph I dosadm.h
kisa javlja posvuda. Posto Je 0 rednJ eg kvahteta, dobro Je
primjesati je boljim vrstama.
6. Collybla fusipes FL ex Bulliard - . hrastovaca c , .bra
slova koreoovka . Po konzistenciji upravo suprotna prctho~
DOj: f. ilava, tvrd~ i lesko probavljiva. Zato se ~reporucuJlI
sarno mladi primjerci, i to bez strucaka. Jpak .Je oavoclim.
jer je u Jugoslaviji vrlo cesta ~ hraslove pa,?Jeve, debla ~
na kori jenj u, jer dobro podnos l u5u, a tokVlb Je ~alo, I
j r se lako prepoznaje po ~vo.m vrete'lUstom, bo ~e za~
Ilutom struck-u, prema kraleVlma su~enom. ~lob~k relatl_vno velik, oko 6 ern , gladak. nel?raVl ino 1<:l.uJav 1 u~UII.h
rub ova ridesmed. Stru ak is tobOJun, tamOI]l nn dnll gdJe Je
korjen~slo izdulje'1, a najdeblji u s~edini, od 1,5 ~lo 3 c~.
Lamele su razd aleke, siroke 1 valovlte, allaSlomozorane, b,jele odno no blijedc, kod st~jih , kao i klobuk, sa smelt/m
rtlrljama; skoro slobodne, !:J .. malo ~1Z1~e. Hr.astovac:a
se javlja dosla ranD u godim, ve 1I maJu . Posto Je tvrda,
109

treba je sitno isjeckati ili samljeti, naglo prLiti iii ukiseliti.


Kad upete Ijetno sunce, a ki~a izostane sedm icama, ona je
cesto jedina utjeha .

24:

7. PhoUota squarrosa Fries - ljuskava grmaea (Colie), zahvaljujuci svojoj zilavosti i tvrdoci, ima sliene kvaIjtetc, po boji je nalik na mcdenjaeu, ali ima krljuSli ne
sarno po sesiru nego i po drsku . One su krupnozrnaste i kupaste. 1ma i prslell takoae krljuslima obrastao, a osobito
I vrd, n adole tamniji i korj enas to sve liZi dri.ak kao u pret
hodne, nij e, meautim, uzi i prema vrhu. Lamele zuckaste pa
smeae, . prirasle .sa zupcem i guste. Meso zuto, nije prijatnog rnirisa, na trulo drvo a malo i na jod (7); ovi ne
dostaci se uklanjaju ako gljive mocimo, I i. driimo ih vise
sali u hladnoj voili, a pred sp remanje poparimo. Raste i u
bjelogorici i (ee~ce) u crnogorici, na panj u iIi kraj njega,
pa i uz samo deblo na izgled zdravog drveta. - Mozda je
mogla Uel u s lij edeCi odelj ak, jer je najveca u prosjeku
meau svih ovih deset, naime 6-12 el17 .
A sad prec1imo na preostale tri vi-s le koie bismo mogli
pobrkati s nekom od ovih sedam, a nj su dobre za jelo. Po
neldma je sLij edeca, sumporaea, malo i otrovna.

25
8. Nematoloma fasciculare. Fr. ex Hudson - surnporaca, n avadna zveplenjaea. Od svih u grup i razlikuje sc najjasruje po zelel10j nij ansi koj a se rano javlj a na larnelama,
ito, kod m1 ac1ih uz sumporno zuto , a kad starijih uz smede,
i, na kraju, liZ gotovo crno. S e~iri6i i clrSci su ta1"lki i vitki,
sio/li. Se.siri6 je zuci nego kod nj enih dvojnika, a jedna rida
lliJansa je lokalizirana sarno na plitko izbocenorn tjemenu.
J strueak je preteZno sum pomo zut sa zelenom komponentom (boja Limuna), a gotovo pri samom vrhu ima slabo
~azna een prsten, odnosno urnj esto tog reljefnog znaka sarno
Jedan smeal pojas od opalih spora. Meso istobojno i vrlo
{for.ko.'. a miris neprijalan, n a plijesan. Poput rneclenjace, Dije
1Z~rrIJI~a pn;ma vrsti drveca. NaiCi na nju mozemo u svlm
mJesecuna, Jer je otporna i prema hladnoel ali ne raste
svake (?:odine u kolieinama karakteristienim z;' nju . Kad vee
u prolJeee da znatnije prinose, to je dobar znak da ce go110

dina op6en ito biti povoljna za gljive. Ona je tu zato, dakle,


da joj se covjek obraduje kad j e u gleda , iako je ne smlje jesti.

26

9. Umn ogome jO'I' je sliena, pa cak i po tome sto moZe


i zimi ras ti: Nema to oma sublateritlum Fr. ex Schaeffer velLka sumporaca odn., velika zveplenjaca. RazLika je
najprije u tome ~to je mas ivnija, veCih i debij ih k10buka i
strucaka; na jednom usamlj enom primjerku izmjerio sam
17 cm prom jera na ~e~ iru. Boja k lobuka je takoue prema
tjemenu tamnija, ciglasta. Nerna i~bocine, rubov.i su .1.UpL.
a ne ost ri kao kod prethodne. Zuckastl velum .Ie pl'illcno
" ebeo i treba ga uociti kod mladih primjeraka, kad jo~ sasvim zakriva lamele; kod starijih njegovi ostaci vise krpasto sa rubova, ali se i sasvim izgube. Na lan;zelama je zelena komponenta zagasi tija, vise sivkastomaslmas ta, a kod
sasvim zrelih primjeraka dobi ia i ljubi caste prelive. DrZak
se nagore siri. Njeno zu6kasto meso slabog mir.isa j7 gorko,
ali ne toliko koliko kod sumporace. Interesantno .I e da u
Gorskom kotaru nema nimalo gorcin e i cia j e tu poneki
pojedinci jedu nekafuI jeno. I pak, i kad je sasvirn bez g<;>rCine, ne bi h je preporucio: ukus je nekako prodoran. UspJeva sarno na 'listopadnom drvecu. J edna od nasih najmasovniiih gljiva.

27
10. Flammula penetrans Fr. Raste sarno l1a cetil1arima,
uz pan j iii na nj emu. Klobuci 3-7 cm, na disku malo ispupceniji, sa prolaznim sitnlm ljuspicama i vlaknima, oranzas tozuti . Lanlele jarko i.ule, zatJi m istobojne, a pod pritiskom
posmeae. Strucak pri vrhu skoro bijel, pos tepeno nadole
istobojan, u dnu zadehljan, tj . sa malom Dbulbom. Meso
vrlo gorka, miri s na smolu. Pojesti ih neko ne bi mogao i
kad bi lIlastojao.
Ovaj desetoroclaill ansambl moze poeetniku prirediti
dosta muke, ali kako su tri njegova pripadruka visoko kvalitetni, ne treba odmah okretati glavu kad se na panj u u gleda
zbor sitnlh zlacanih i ric1ih glavica. Mozda nisu sve . sumporaee.
111

Ima jos rjedih vrsta koj e bi usle u OYU grupu da se ni.


smo ogranicili Da one Dajcesce. No pazljiv Citalac ce u tom
slueaju primjetiti da se svi podaci De poklapaju u cjelini
ni sa jednom od ovdjc opisanih vrsta, te ce ostaviti svoj
nalaz na stranu, iako se trovanja De mora bojati kad je
utvrdio sigurno da raste Da drvenom supstratu. Jedina ot
rovna sa drveta je krupna i opisana je u slij edecem odjeljku.
No, da bi se stekao bolji pregled ove grupe, prilafem
jos i OYU uporednu tabelu.

Je s tive

PovriiD::J..
I.

2.

lju s pi ~va

glo tkn
od nosno
, 'I.. koala

Ulcus

Miris

d metna

imn

blag

O!Njeb
vajuti

ko ruc

oker
smeda

nc m... , ve
lum o s taje
nn mbu

blog

lak ali
fUl

kanae

Boja

Jzbolina
3.

i.s p~na

uzd

; pahu

l estlvc

(mjesoe)

rrsten

LAMELE

SESIR

SJTNE, SMEIlTH BOJA, U GUSTIM SKUPINAMA, NA PANJEVlMA

DODA

MESO

STRUCAK

Po\'rSinn

lutosmeda

iron

Boja.
trpak,

IV-XU
IV-XIl
BOrA

Mlnde

Slarije

nerun

IX- XI

o! tar

Ijasta

SESIR

I. Pholiota

mut:J.bilis
2. Ncmat.
capnoide s

LAMELE -

BOJA

lzbOCina

Povrliru

Boja

Ml:tdc

Starije

ima

higro[an:l

cimet.nll;
~uha : oke-

cimetrtrl.

cimelO..l

glatka

mstori&
ncrna

higrofana
i glatka

s h tkasto

!'ivk.as lo-

oker smeda

i uta

plavitas lO s iva do
s ivolju-

4.

&lnt lru

zuto
smcd.'l

IIcma

blag

ncma

VI-X

5.

gl:ltka

bije ln

nema

blag

"""'"

v. rx. X

6.

SOl uzdu!- r ida do


nim i1je- ta mnas me cb
bovimo

norna

blag

noma

v - rx

J13 trulo
devo

IX-XI

jako
gorak

ntl plijcs:m

I-XII

R?rnk

neroa iii
nn t ..wu

I-XII

7.

~rubo

Iju ~ LIlva.

l uta do
tnmnosmcl!a

lrpak

ima

bleasta.

3. Annill .
mellea

neou

Ijus pi~va

ill s laba

kao med

bijc ia

crvenka-

Neje s tivc

s to s me(fasta

4. CU t.
tnbescens

5. Ps. hydro-phHa

sJaba
nema

hlgrofanl1

i gb lka

6. Collybia
fusipes

nema

7. Pholiota

noma

squarros.a

g lat ka. ev.


vlaknasta

g lntka

~bO
r1juJtavll

kao m cd

bijela
sivOCoko ladna

.mOOr

rian

bj cliets ta

smec1e
mrlje

zu~k.asta

;=

9. Nem. s ub-

10. Flammu!>

lateri tium
penetmns

112

kao limun
ka s me<tem

9.

vlaknas u

okcr ka

10.

~ Iu b.

g latka

bijel do
UT".lota-

somo

tamni~ C

nazila

!>Iab

smcdem

kolndna

CD

11

nerna

De

vrlo
gorak

na smolu

VI-Xl

Slu'imc(]

~meda

Ne osloniti se sarno na ovu tabelu. Ako se pO njoj U Clnl


da se ima posla s jednom od ovih deset vrsta, provjeriti na
prijed da li se i ostali podaci podudaraju.

Nejestive
8. Nem. rasei
cuJare

zlntka.

sme(ta

tokol:ldna

kao med

8.

iu~kasto

zelenkas tosmeda

higrofana
i g lntka

s umporn~

ze lenka

ciglns ta.

~ tofuta

noma

g1atka.

ciglas ta

s ivkasta

masJinas tosh"" + Jib

sl.a.ba

glatka.

omnia.s lo!um

f ivo iuta

oran! do
e imetna '.uta

,.'

IV NA DRVETU -

A KRUPNE

I ova grupa je umj etno sastavljena od vrsta koje pripadaju raznim rodovima, ali je poee tniku rnnogo lakse da
u njoj razlikuje pojedine pripadnike nego s to je to bio slueaj sa smeaim sitnim. Ovdje susrecerno jednu jedinu istinski otrovnu gljivu meau svima koje ras tu na drvetu; ona
je juinjacka, pa sarno zbog nje ne mozemo poput nasih
sjevernih susjeda reCi da nijedna glji va koja r as te na drvetu nije otrovna.

28
To je Pleurotus olearlus (ili Omphalotus olearius) Gill.
Kako joj i ime govori , ona pokazuje posebnu sklonost prerna maslini, pa se vrlo cesto javlja i u nasoj jadranskoj
zoni. Kad bi se ogranieila sarno na mas linu, bilo bi dovoljno
da budemo paZljivi sarno kad je rijee 0 toj vrsti drveta . Medutim, u unutrasnjosti, koja je takoae pod uplivom tople
mediteranske klime, gljiva se priIagodiIa i hrastu i pitomom
kestenu (a mozda i bukvi?), kad vee rnaslina nema nigdje
na vidiku. Kod Blagaica: zavodnica, u Dalmaciji je zovu
bragara, u Sioveniji . oljkova goba. i cuvaju je se, ovaj put
s punim pravom! Ona (ne uvij ek) u tami dosta jako fo~foreseira, pa nije rijedak slucaj da se covjek noeu prepadnc ako ne zna 0 eemu je rijee. Na ovu pojavu bioluminiscencije ukazali smo vee kod medenjaee, no ona je kod ove
druge ogranicena sarno na micelij, veeinom pokriven, dok
kod bragare izbija iz himenijalnog sloja dovoljno jako da
114

se, kako kuZe R. Heim, lako moze eitati knjiga na njenoj


svjetlosti. Medu vrstama koje necemo prikazati, a najvge
ih uspjeva van Evrope, ima ih veliki broj koje posjeduju
vlastitu rasvje tu.
No bilo bi nezgodno sacekati noe da vidimo imamo Ii
posla sa bragarom. Zato obratimo pafnju na njene druge
osobine. Sesir je ljevkast, i to duboko, pa aka nije suvge
nakrivljen, u njemu se moze za kgnih dana nakupiti i de~etak eentilitara vode. Rubovi su mu uvijeni, i kako postepeno 11 blagom Iuku prelad u slrucak, cijela gljiva podsjeca
na Ij ilj an. No ovaj ljiljan nije bijele boje, nego narancasto~tlre iIi narallcastosmetle (ovo drugo kad je u sjeni iii kad
je stariji, i tada mu je povrsina jos i tamnije smede poprskana, kao da je progorila). U literaturi se spominje da mu
je povrsina uvijek sa uraslim tamnijim vlakaneima u radijalnom smjeru, no ja sam nalazio primjerke i bez toga,
jcdnoliene i glatke, sarno prema rubovima tamnije, a sa
pokoOlicom koja se doima kao gurna. Promjer mu je izmedu
() i 19 em. Lamele su siroke, sire od mesa, daleko silazne,
zlalnoture s orant dahom. Drzak (7-12/0,7-2,5 em) je islobojall, malo svjetliji od sesira, nadole sve uZi, s tvrdim
vanj skim slojem (s . korom. ) i prugama koje stvaraju utisak da se )ame)e spustaju jos i nue. Najcesee je centralan
(uvijek kad gljiva ne raste postrance debla iii panja, nego
na panju odozgo iii na drvetu koje je pod zernljom), ali je
panek ad i ekseentrican. Meso zuto, u se!Hru svjetlije nego
u drskg, blagog ukusa i mirisa na srno)u otpriHke.
Bragara se ne moze pobrkati ni sa jednorn drugom lignicolnom vrstom, ali kako drvo na kojern raste moze biti
pod zemljom, a prilikom branja ne geuparno i supstrat pa
ne primjetimo da je na drvetu izrasla, maze se zamijeniti
sa nekim terricolnim vrstama: sa pravom i sa .laZriom
lisiearkom. One j<;:>j bojom i oblikom mogu nalikovati. Istina, ova zabuna je kod Iisiearke teOla, ali ipak se dogadala.
Lisiearka (Cantbarellus cibarius) je manja, u odnosu na klabuk kraceg i debljeg strueka, nema naraneastib i crvenka. stib pn mjesa nego je cisto :luta, krem iii bjeliCasta, te, !Ho
-je osnovna razlika, nema lamela, nego sarno rebra iii able
hrbate koji povrsnom posmatraeu mogu izgledati kao lamele. Mnogo vise joj naliei .. lazna lisicarka. (Hygropboropsis aurantiaca) koja je, upravo zbog tog brkanja sa braga-

l1S

rom, sve do najoovij cg vremena pogresno smatrana otrov.


nom, iako je sasvim neduzna. Slicna je otrovnoj bragari i
oblikom i po lome SIO ima prave lamele, ~a mo su te lamele
moogo zivlje ervenkaste od zulonaran cas te nijanse kod bra.
gare. No kako laina li sicica nij e nekog osobitog ukusa ne
treba je ni sa birati za jelo. Kad se nje odreknemo, t~eba
?bratiti paznju sarno ? a pod. [innom prave li sicarke ne po.
Jedemo bragaru .koJa Je pnvldno ras la . na zemlji. Kad je
bragara mlad a, JOs ne mora popnmltl narancas lu nijansu
i tada jos vise nalikuj e li sicarki. Zato treba pogledati da
nema drveta pod zemlj om, uvj eriti se da nasa lisicarka ne.
rna prave Jamele iJ za svakr slu caj proba ti malo mesa: si-
rova lisicarka im a donekle paprenast uku s i to je dobar
znak da je mozemo jes ti bez bojazni da s mo je pobrkali s
Pleurotus oleariusom, cije meso nema Ijutinu.

masovna, raste i usred trmice 11a divljem kesteml. U Dubrovnilk u je sa jeclnog jablana presia na dud.
Sesir joj je mesnat, najprije ispupcen oblo pa zatim
skoro pljosnat (5-18 cm), kod sasvirn mladih sivkastosmed,
kasnije njei ne krem boje sa tamnijirn diskom, gdjekad skoro bijel, cesto ispucao u obliku malih paralelopipeda, gol
i Sullo Lamele bijele pa preko sivkasloi Lickastih postaju kod
zrelih cadavosmede; uz strueak su prirasle sa zupcem. Strucak je vrlo tvrd, pun, bjelicast ukoliko nije posut smedim
sporama, uzduZno vlaknast, sa istobojnirn prstenom. Meso
opisano naprijed.
Gljiva je vrlo ukusoa pecena, no kad se dinsta na tihoj
vatri njena najveea dragocjeoost, mins, postaje jos in tenzivnija. Ne treba se bojali zabune, kad se ima u vidu njena
jako svije tla boja, rast na drvetu salicaeeaea, velicina i miris. Druge svijetle gljive na drvetu ,. te: velic~ne ~ debljine,
nemaju lamele nego pore, mnostvo sltmb ruplca, 1 drvene.
su (tzv. gube). No i one nisu otrovne, iako su neprobavljive.

Pleun?tus olcadus raste u grmu, \I vge zbijenih primjeraka,. ah IZDlmno I pOJ edlDacno, osoblto na panjevima pod
ze?1 IJom. Na Jadranu od ok tobra do januara, u unutrasnjo.
5tl od Jula do novembra. U Bosn i rij elka, zabilj ezena za
Frusku Goru (Rankovie).

30

00
,
Jos je jedna gljiva sa drveta soena i meka, jestiva. Ali
njena boja nije svijetla, nego crvenosmeda, boja jetre. Zato je zovu i jetrenjaea iii jetrenka, inaee: govedi (volovski)
jezik iii vukovo meso; strueni naziv joj je: Fistulina hepatica Fr. ex Schaffer. U obliku debelog jezika, ona izbija
iz supljina drveta, Hi uz dno, gotovo iskljueivo hrasta. I meso
joj je crvenosmec1e, pa i sok koji na presjeku pusta, a pore,
u poeetku bjelicaste, tek kod starijih postaju istobojne. Moze
<lostiCi velike razmjere, ali je dobra sarno dok je mlada
(tada bude ponekad skora sva bijela); starije meso je trpko.
No preporueuje se da se i mlade prije pripremanja drle
nekoliko sati u hladnoj vodi kako bi se trpkost izluCila. To
je vrlo pikantno jelo, skubana pa ohladena na salatu, iii
prlena kao odrezak. Vee od pocetka juna vrlo je cesta u
svirn nasirn hrastovim sumama.

~editeransku klimu voli jos jedna krupna gljiva sto u


~kupmama .ras.1e na l.opolama,. jablanima, vrbama, a ponekad
Ina. dI1!goJ ?Jelogoncl. Ona Je po necem drugom znacajna:
s~sVJm J~ pn ~bu na skali ukusnosti. Radi izvanrednog minsa kO}1 pods/eea na kakav fini liker odnosno na prosek
~ve inte:nzivnijeg sto je gljiva starija,' kao i radi izdasnog:
J~dr?g.1 snj~zno bqelo~ mesa, gajili su je jos stari RimIJam, tIm pnJe sto Je oJena kultura jednostavna, a daje tri

29

000
do cetiri zetve godiSnje. To je Pboliota (Agrocybe) aegerita
(Fr.) Que!., po Blagaieu jablanovaea, u nasem narodu takod: ~el?oz~ata, dok je, pored Talijana, visoko cijene, pa i
kultlvlfaJu, I Francuzi i Spanei. Kao i pretbodna, ona iz pri
obalnog . podrucja dosta daleko zraCi u unutarnjost: od
D~brovruka do Sarajeva i Zagorja. U Sarajevu lIsred grada,
pn d~?lu i niz korijenje ogromne topole kraj najljepse male
~a~~~. ~a periferiji Zagreba, kraj Save u Preckom, u Gor
nloJ B~stn (na Jablanima), u Samoboru (na vrbama). Na jab anu Je cesta 1 u Baniji. U Trebinju, gdje je na topolama
116

31

"

00
Sliena po obliku je swnpornozuta i i uekastonarancasta
rupicavka Polypilus sulphureus Fr. ex Bulliard - zveplena rumeni luknjiear (Grom). Moze izrasti i do jedan me117

tar i tditi vise kilogram a, a javlja se u viSe gnula, nepravilnih jezika i tupih siga na raznom listopadnom drvecu.
Treba je sabirati mladu, kad je jos kao presvucena bjelicastom skramom i kad su joj ogranci njezno meki (prerna
drvetu je sve tvrda i te elasticnc dijelove, teze probavljive,
treba isjeci) - tad a je prijatnog malo kiselkastog ukusa i
kao da se topi u ustima. Moze se pripraviti kao i prethodna,
a daje i prvoklasnu corbu. Ponekad je, jos svjeZoj, i miris,
a ne sarno boja, swnporan. Ali to neka nas ne obeshrabri,
miris ce se kuhanjem izgubiti. Ima je od polovine aprila do
polovine juna, sirom Jugoslavij e.

32

0
Polyporellus squamosus Fr. ex Hud son - luskasti luknjicar (Grom), iako takode sa porama, ima jasno izdiferenciran kIobuk i strucak koji pos tepeno prelaze jedan u drugi.
Strucak, na dnu enwsmetl, 4-8/ 1-4 em, siri se otprilike
od polovice pa nagore, kad se vee po njemu javljaju pore
prostiruCi se dalje po donjoj povrsini sesira. Sesir i do 30
em, u obIiku srea iIi ljevkast, sivkastooker pod loge sa koncentricno rasporetlenim tamnosmetlim krljustima. Pore bijele, krupne, kao razapeta mreza. Miris na has/avee iii klkuruzno braSno. Nije rijedak na raznovrsnom bjelogoricnom
drvecu i panjevima od maja do oktobra. Najmasovniji u Srbiji, gdje se prodaje i na trgu (Rankovic). U Bosnl je nema.
U Zagrebu i po samom gradu na divljim kestenima. Ako joj
se odreze strucak i skinu krljus ti, mlada je llkusna, osobito
rasa koja miriSe na kukuruz.

33

0
Na panjevima ili pilotini raste jedan cijeli rod listi carki,
Pluteus (po Blagaicu krovnjace), koji je pojedinim vrstarna dobro zastupljen u nasoj zemlji. Sve su one jestive i
odlikuju se slobodnim i ruzicastim lamelama i sporama. Najcesci je Pluteus cervlnus Secretan ex Schaffer - stHarka,
scitovka, sa klobukom (5-12 cm) u raznim nijansama smede boje, sa uraslim vlaknima iii bez njih , na disku siroko
ispupcen, ali i cijel skoro konican. Strucak je svijetao, skoro
bijel, sa tamnijim uzduZllim iii mrezasto isprepletenim nit~a. Lamele u pocetku svijetle, no vremenom sve ruzic~
stlJe, trbu!iaste prema sredini i tu vrlo !iiI-oke, tako da Je
118

meso tanko. No one je ukusno i dobro dode ka d za susnog


razdoblj a di-ugih gljiva nema, a skupiti se moze vec u drugoj polovici aprila pa sve do decembra. Najbolje je priiti
klobuke na ulju iIi maslacu, okrenute lamelarna nagore, tako
da ne upiju previse masnoce. Raste posvuda pojedinacno
iIi u manjim gnlpama, uz panj iIi na njemu, najradije hrastov. U Dalmaciji i na borovima. 1 ovdje imamo slucaj viSe
rasa, koje su is tina, sve jestive, ali se znatno razlikuju po
ukusnosti. Tako je, npr., ukusnija kraj Sarajeva nego kraj
Zagreba.
Piuteus atrornarginatus Konrad, bude veCi, tamniji, skoro crn, sa crnim nakupinama dlacica na kozici. Glavna karakteristika mu je crna ostrica , tj. ostar vrh lamela. Nije
tako cesta, a li raste i na ladranu. Ukus kao kod prethodne.
Kod nas nije rijedak ni Pluteus leorunus Que!., mala gljiva, ali divnog, zlacanog (lavlj e boje) sesira; kao i Piuteus
peIHtus Que!., po formi sliena cervinusu, sarno sto je snjezno
bijela osim n a centralnoj izboci ni , gdj e je krem, oker ili
smede boje, a javlja se Ij eti. NajviSe u Turopolju. Pluteus
patricius Schulz., pretdno velika (do 18 cm), bijela, sa smedim ljuspicama i izbocinom po tjemenu. testa na bukovom
c1rvetu i piJovini u Gorskom kotaru. Pojavljuje se od maja.
Sve vrste rocla Pluteus su njezna mesa u sesiru, prijatnog mirisa, testo na cvat vocaka, bagrema, pa i gloga. Zato
su plijatne za jelo i lako probavljive, a da bismo bili sigurni cia imamo posla s jednim Piuteusom, treba paziti da
se svi ovi momenti skLlpa nadu:
I. stan is te na drvetu;

2.
3.
4.
5.

lamele roza iIi sivkas loroza ;


iamele slobodne, 5tO znaci da ne dolicu strucak;
s trllcak cen tralan (nije ekscentrican);
stmea k cilindrican, lj . cijelom clllZinom jednake deb
ijine (evenlualno se malo SLlzava prema vrhu);
6. stmcak na dnu nema volvu, Ij . nema ovojnicu koja
kao vrecica obuhvata dno s tmcka;
7. strucak nema prslena.

Ako ima volvu, a sve se ostalo podudara, oaisli ste n a


rijctku vrslu iz roda VolvarieUa, sto ne predstavlja opasnost,
119

jer i gljive iz tog roda su jestive. Sarno, one su u nasim krajevima toliko rijetke da bi bila steta pojesti ill.
Medutim, ak? ima volvu, a prvi m<;>m.ent nedostaje, tj.
ne raste na panJu, tada se treba cuvatl, ,1 er se radi 0 pupavkama, Amanita. (Vidi odjeljak pod naslovom Andeo razaranja).
Na drvetu rastu i neke jestive gljive iz porodice Hydnaceaea, tj. plodiste im nije sastavlj eno ni od larnela ni od pora
(cjevCica). Izcivojio sam ih u grupu sa srodnicima, u odjeljku:
"Naoruzane bodljama, a miroljubive.

V RAZBIJAC ASFALTA

GRADSKI SAMPINJON I NJEGOVA RODBINA SA SELA


lIZ SUME
Medu novajlijama rasirena je predrasuda da glj ive treba
traziti iskljucivo po Sllmal11a, i to po mogucnosti sto dublje
u njiliovoj tmini. Ist ina je, naravno, da gljive rastll i na
takvim mjestirna, gdje rijetko kad prodre do tla usarnljena
zraka sunca. Ali, veCina ih voli toplotu i svijetlo, narocito
u pocetkll sezone kad su ovi darovi oskudni, pa je sasvim
sigurno da cemo viSe vrsta naCi ovjesene 0 skute surne, nego
u njenim njedrima. No ljudi jos teze vjeruju da ima vrsta
koje rastu daleko od bilo kakve sume, i to ne sarno po poljima, njivarna i u cis to prirodnorn ambijentll nego i usred
grada, pa cak i ne samo u grads kim parkovima i po nasim
vrtovima nego i neovisno 0 bilo kakvom rastinju. Takve su
mnoge Pezizae, pa i gljiva 0 kojoj cerno ovdje govoriti : sampinjoni, pecurke, odn. kukmaki.

34

000

Gradski sarnpinjoD uskocnica, mestni kllkmak Agaricus bitorquis (= edlllis) QUtllet - javlja se istina i I
travi (tako, recimo, po nasim otocima) - ali je osobito naklonjen, tako reCi krvno privrZen - asfaltu . Njegovo podzelilllO bice razvija se ispod asfalta, a plodovi s to iII gljivarna naziva mo izbijajll u blizini asfalta, kroz nj egove pukotin e i naprsline, uz rllbove i kroz otvore, pa ako nigdje

12l

ne mogu doCi do zraka, sam l ce se probiti! Cesto vidimo


kako je asfalt na mnogim mj es tima nabubrio, kao od snij ega kad se u proljece topi , kako se nadi ze i n a vrhu kupolica mrvi. Dovoljno je drvcem malo podr\jati po takvim
uzvisinama pa da nam se ispod crnog pokI-ova ukaze bije1a
lkanina. U veCini slucajeva gljive ob ave jos i taj posljednji
napor, no tad stradaju od vozila i, zdroblj ene, ne mogu se
r azaznati.
Inace, ovu silnu snagu s to je mogu s moCi ne moraju
uvijek kori stiti: micelij ce se siriti na sve strane dok ne naide na slobodnu zonu, nekakav procjep h oz koji bi na povrsinu istjerao svoje potomke; t ako po a lejam a gdj e je drvece uokvireno asfaltom, no oko debla s lobo dno , kao, recimo, na Zrinjevcu u Zagrebu: tu, na tim otocima gole zemIje naci cemo sampinjone u primamljivim koli cinama.
Takode su pogodna mj es ta gdj e oni ni su prisilj en i da lome
i beton prije nego dopru do asfalta, nego se sarno s asfaltom moraju nositi; dakle, ne pod cestom , ncgo pokraj nje,
gdj e se asfalt razlio pri gradnji ceste, iIi gdj e su radnici
odbacili suviSak te sampinj onu toliko d rage smolaste tvari.
Koji ga sastojak u njoj privl aci, to jos n c znamo, ali sigurno je da je on topiv u kiSnici, jer gradski samp injon
nalazimo i dos ta dal eko od asfalta, ali tame gdje se s nj ega
voda sliva i otice.
Isto tako treba znati da cemo ove na se sugradane naCi
cesce na raskrsCima i u onim ulicama koje idu u smj eru
jug-sjever, a ne is tok-zapad. Jer , oni izlaze na svjetlo
dana vee od aprila, kad jos nij e toliko t oplo, pa se zato nascljavaju na suncanim mjestima. I za is ta, kad je r ijec 0 Zagrebu, gdje ga ima najvise, ne sarno ulice u Gornjem gradu
iii Zrinjevac, sva vee a nalazista smj es tena su po ulicama
okrenutim u praveu juga : reci mo Harambas iceva, Bukovaclea , Heinzelova, Savsk a eesta, oko DZamij e. Upravo u Zagrebu razmnozio se jako, i moze se reci da pod citavim gradom pociva i dise, pa i ispod n asih stanova i nebodera. To
osobito vazi za is tocne dijelove grada. U Sarajevu sam ga
nalazio sarno u vrtu Zemalj skog muzeja. U Dalmaeiji i Hercegovini je, naprotiv, vrlo cest, i to u travi. Ima ga i u Beogradu, Novom Sadu, Subotici, Jaj eu, Sisku, Samoboru itd.
Uglavnom u sjevernim i zapadnim kI-ajevima Jugoslavije.

122

Gradski sampinjon je bijeloga seSira koji u starosti malo


pozuli pa posmetii, sirokog i do 19 em, sa povrSinom u srednjem dijelu karakteristieno spljotel1Om i r~vnom, ka,? ~

su rou leda poddena za velike terete sto ih mora dizatl.


Rubovi su mu opusteni cia se, tanji, ne b i polomili . L'UTlelc
su mu u mladosli nj eZDo I'u zicasle, a sa danima starenJa .~ve
vise posta ju cokoladne boje. Drzak (3-8/2-4 em), .?IJ~1,
jos i tvrdi od tvrdog sesira , n os i elva prslena od kOJih.Je
donji kao plisiran . Ti prsteni nastaju od omotaca sto stile
gljivu u mladosti, a oni se raskidaju radijal.no, tako d.a prs leni poslije Disu Da sve strane Jed.na!<e dliZme .. Meso )e. takoae bije!o, no m oze malo poervenjel!, t.vrdo ! Jedro, soeno,
m irise osvjezavajuce, nalik na dah tek Lzrezanog drvefa.
lako je tvrdo meso omeHava na vatri i lako je probavljivo. Gradski' sampinjoni _su k.vali ~~tniji od gajen! h . i.
sto nije bas nevazno, besplatm . .I:.JaJbo~J I s u kad se panll:a.lu
pa isprle na maslacu. Tada doblJaJll fim ukus . to pods)eca
na orahe.
Rod kojem gr adski sampinjon Agaricus odn .. no
Psalliola - pripada ima puno predstavnika. a medu n.llma

35

000
su za nas naj interesantn iji lImski i polj ski an is- ampinjoni,
odn. pecurke: Agaricus silvicola Vitt. umska pe~urka .
i Agaricus arvensis Fr. ex Schaffer
,beli gozdni kukmak -

36

000
_ !ipika, pecw-ak. pecurica , lokvic , ov~ar, polj sk.i kllk~ak.
(S luzim se radi je starijim nazivom Agancus, da bl to hJepo
ime, koje je pr'ij e ozna~avalo svc glj ive sa lamelama, ba: 1I
u zem znacenju jednog roda bilo sacllvano). Takode SI1 b~Jelt.
s\'ilenasta sjaja, sa lamelama boj c s licne grad kome, . I sa
prslenom ko.ii je oclozdo gledan ~r.akast, odno no Halik I'IU
z,upcan ik, zatim sa pred ivnim II1lYlsom l'Ia bademe, zad :bIj anim dnom drska, te l?ovrsil1Om i me am koji o~ dod ml
iii l1a presjeku poiule, tako mozda ne odmah. Prv l je vilkij i i tan j eg mesa.
Oba su j<!:vrsne konzumne gljivc. Prvi ra s l ~ u ~pama
od po 2-3 1I sumama gdj e je lalog opalog. It ~ca III 19hca
dublji ; drugi na travnalim povr inama 11 . V17tnOm ko!u c I).

123

krugovimn . Zn njcga FT~nCuzi im aju prcd i\'(]o ime . Ia boule


d neige. - .gruda sn l,lcga.
V ' mo u uvodnom odjdjku spomcn uli . red u ~ u . . I
on spada ovdj '. Ncki jc smatraju sa mu varijc te to m po.

37

000

sljednje, a n ki po. cb nom VT tom. To je Aga ricus exqulsHus


Vi iI. Bila varije te t iii vrsla, izdvaja m je posebno, j er je
najkva lite tn ij a od 5vih pctumka, S mirisorll IlO an is i ukusom Ij e nika, a ces la je u Bosni i Srbij i. U krajev irna gdje
j m ovn ija to li ko se eijcni da e medu se ljacim a cuj e Cak
i izre ka : aKo ot krije gdj e mu je re du ~a, ku&1. ce mu izgoriti . ; to se od nosi, naime, na slucaj kad r as te u dubokoj
tTavi po ba t rna p riva lnih imanj a . Ona se s toga ne iznosi
na lrg i ne prodaje; to ie luk uz koji s i pri u ~ t a i najsiro!TIa nij a porodiea. J avlj a sc vrlo rano u god ini, Cak i prije
gradskog ' ampinj o na, u do ba durdevaca, s koj om je pODeki
br kaju . Redu e ras lu , kako smo rckli , pos trojene u jednoj
ra vn oj liniji kao kn.l pne keg le. Gotovo l1e ~ Ilte, jos Sl kruplIije od orvensiso, 0 bll lbo 110 dOl1jem dij e!u d rSko 11ije l1a glo
ods jeclla i obrubljerlO, vee se lIagore poste pel1o suZava.

38

00

Na Rom an iji se jodn o ogro mn o polje zove Redusnjak_",


a li u tim krajev im a pod reduso m podrazu mij evaju jedDu
treell vrstu , Melanoleuca evenosa , vrlo o m iljenu, iako De bas
tako bUslavih kvalite ta. U Sloven ij i: go rska gos lo listka
(Grom). Iako ne spad a ovdj e, u rod Agaricus, opisacemo je
ipak na ovom mj es tu zbog zajednickog narodnog imena i
moguce zbrke. S e~ ir (8-12 ern) izboccn, s tariji skoro ravan
5 opu ~ teniro stranam a, ali na tj emenu sa siro m, obJorn grborn., na kojoj je r as puca Ja iii krlju sta va u ta mnijim nijansama, IIi je sva povrsin a o kersmeda (i tada gljiva raste
u lImi), ill je jedin o na disku um brasmed a, a nao kolo sVJetJija: oker, krem il.i sko ro bij ela (i tad a ras te na otvoreDo.m:
i daleko od najbliZeg sta bl a); blis ta se. - Lamele Sli JOJ
hem iii napuJjski zute, ces to 5 m zicas tim odsjajem, vrlo
guste, ponekad kao is presavij a ne odn osno viju gave,. sviJeno
meke i savitljive, s plitkim ja rkom i u tom slucaJu rn~.lo
silazne, ili ravnn prirasle. - Dd:a k je rela tivno kratak i blJe!

124

na suncanim mj es tima, smede tamniji i izduljeniji u hladu


sume (3 ,5-7/ 0,8-2 pri uvijek zadebljanom dou), svileno se
presij ava . - Meso bjeU casto, njezno, blagog ukusa, u literaturi 5 mi risom na brasno, aLi po morn iskustvu s rasom
po b osan skim pas nj acima i prorijedenirn ~umama (iznad
800 m nadrnors ke visine), 5 kojom sam jedino i dolazio u
dodir, mili s j e neka ko sladunjavo bljutav, mozda na uvelo
cvij ece, u sva korn sluCaju prilicno odbojan. Taj miris se pri
kuha nju uglavnom izgubi i jelo bude dosta dobro.
Na pasnj acim a i planinskim livadama koje je stoka dosta
nagn ojila , a najvise u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crooj Gori,
rj ede u Sloveniji i H r va tskoj, (pretezno u Dalmaciji), javlja se
polj ski sampinj on , mdnjaca, sljivara, kiipnik, tratnjaca itd.

39

000

- Agaricus campester Fr. ex Linne. Sitniji je od gorojih, no


gdje mu se sviaa raste ponekad u neizmjemim koUcinama,
prevazilazeCi tako de k vali tetom onaj kultivirani po podrumirna i tuneUma (Agaricus hortensis, var. bispora Lange).
On moze bili CiSl o bijel, svilenasle iii "plisone pokoiice,
iii, drugi varijelel , m alo ritlaslo-smed sa tamnijim krljlSt~
m a, Lam ele su mu prem a slarosli 1. bijele, 2. mesnato-ruilcasle i 3. cokoladno-sm ec1e. U nekim krajevirna, recimo oko
Gaeka, narod im a nazive i za pojedine faze njegove starosti, premda se i najstariji mogu jesti: 1. janjara, 2. ovcara i, 3. kozara. Drzak kratak i najcesee prema dnu SIzen, bijel, sa jednostavnirn, cesto proJaznim prstenom. MiTis ugodno osvj ezavajuCi, a bijelo jedro meso poma,lo posmedi odnosno pocrveni 'l)a presjeku. - Kao i drugi sampinjoni, traii puno vI age, dakle sto duze noei, kad irna n~j
"ge rose. Zato se ne javljaju Ijeti, nego u proljeee i u Jesen, osirn surnskih. U Srbiji najorniljenija gljiva, kao sto je,
recimo, u Hrvatskoj vrganj, a u Bosni mjniea.

40

0 00
U naSim smrekovim sumama uspjeva nekoliko vrsta
krupnih sampinjona koje je tde medusobno razlikovati.
Tako se pod imenom wilovnjaca skupljaju dvije (do tri) razlicite vrste, bez opasnosti uostalom, jer su sve jestive. U ovoj
grupi najviSe nalice dvije vrste koje takode mirisu na anis
125

41

000

OclllO 110 badeille: Agaricus p~ITarlls Sc hulz i Agaricus auguFr. Vrlo su veltke ( do 2::> elll ) , blj e/c til s Vljetlozuckas te.
J drl:1 k je masivan . 10-20/ 2-4,5. Kod prve vrS le Sit po se.~i YII oker do oke rsll1 ed e krljll s li, kod dm ge /(I/l1I1 0sme(1e;
kod prve Sll po drs k ll iSlobo jl1e iii ilt /l C III a, ko d d ruge su
bijele, rIO prellla dlU l slIIetle k au i IIjihova pod/oga; prva ima
btLlbu, drtlga ne. cak sc ccsto i suzava kn dou, i dublje ukopava II zemlju. Lame l.: su im s ivkastoroza duk ne postanu
tamnosrnec1c. Imaju ..iirake prs /ellc, man sctc. Bijelo m eso
pos /aje lIIes /lal e boje, pa e rvellka s IOSm e(le. Izvrsne su za
jelo, osobi to paniranc. Dntga bolj c podn os i lj e tnc vrucioe i
sla bijll vlngu .

S ILlS

OPASNOSTl BRKA NJA


Ako se gljivc nc gledaju i70 svih nspcka ta i ako se preneb regnu ncke kara kteri stike iSla knute u podrobnijim opisima vrsta , moze doc; do fata lnih zabun a, osobito kad je rijee 0 ovom rodu . Tako je mnogc s ta jalo zivota s to su se
o.s la~j a 1i u ~ I '1.vno m sa me na boju sesira odozgo, a zanemanvali I bo]u- lame la l osob l11c drs ka . Opasnost je narocito
velika kad je rijec 0 sampinj onima, jer se pr i povrsnorn
gledanju 1U0gU. pobrk a ti s najgorim otrovo iea ma, pupavkama. Pupavke , tj . gntpa oko Aman itac pha lloides Fr. (vidi
poseban odjeljak pod nas lovom Andeo razaranja), nose na
sebi od govornost zn ogromnu vccinu trova nja sa smrtnirn
ishodom (oko 95 %) . Ako skupJj ac u zu rbi otk ine gljivu na
pola drska i ne izvuce je cijelu na vid.ielo, moze se desiti
da ne primj eli bij elu opnas tu ovojn ieu, koja kao debela navlaka obavija dno drska i koja lako ostaje neopazena u rnahovini i zemlji. OsobiLo bijeJ e fOl-me pupavke su opasne jer
vise nalikuju bijelim primjereima iz grupe anis-sampinjona.
Volva, ovojn.iea kod pllpavki moze se pogresno shvatiti kao
bulba, zadeblj anj e kod sampinjon a . 0 pllpavkama treba posebno go oriti, no sada upozorimo da se pazi na dva bitna
momenta: I. na tu ovo jnieu k ocl pupavki - nju /1e1naju
sampil'ljoni i dno drska im nije zakrilj eno nlkakvorn opnom, i 2. pupavka ima Cislo bijele lamele cak i II slarosti
- dok jes livi iiampil1joni imajll bjelicas le samo u najrani126

joj 1I1Iac/os li, a kod razv ijenih su im svijet/oruiicaste, sivkas le, s ivoru zicasl e do lal1'1I10smecte lamele. Dakle, ako su ~am
pinjoni vrlo mladi, i njima lame1e mogu izgledati bijele, jer
su jako svijetloruzicaste. Zato je prvi moment jo~ odluCniji:
pazili /"Ia dno drs ka!
Tma .i os niz razlika izmeau pupavki i pecuraka. One ce
postati uocljivije kad pupavke detaljn.ije izlozimo. Bijela
forma zelenc pupavkc (Amanita phalloides, f. alba), kao i
bij ele pupavke Amanita verna i Amanita virosa, sve tr; podJednako smrtonosne, dosta su rijetke, ali kad imamo u vidu
pretdno bij elu boju sampinjona, one su i najopasnije za
brka nj e. Inace, prva je u svojoj zelenoj formi najcesca i
"rio rasprostranjcna u mnogim nasim krajevima, a moze
bili i smeaa, iuta, siva, te smeaezelena, zutozelena i sivozelena, kao i sivkastosmeaa i boje kartona. Tada je ona vise
opasna za brkanje sa gljivama iz drugih skupina, no bila
mpn se kakve mu drago, ona llvijek ima i urasle tamnije
cI/aciee u ko ziei na sesiru koje teku radijalno. Druga i treca
to. nemaju, pa jos i vise mogll nali!:iti pecurkama. Zato
pnsul nos/ vo/ve ostaje najvazniji negativni znak.

42

Sampinjoni, osobito poljski, mogli bi se jts pobrkati i


vrlo otrovl1om Inocybe Patouillardi Bresadola - ervenkasta ejepaca (Blagaic), rdeckasta razeepljenka (Grom) ,
~er i ona sc rado sunea, pa raste i II travi, i ona je skoro
.I ednako mala [ses ir 3-7 (10) em], takoae. je bijele boje,
11l0~": biti i lame/a slicne boj e (sivkastosmetlih), 'pa cak i
Javltl se u IstO doba (maj-jun) kad i sarnpinjon.i - ali od
njih se razlikuj e po tome sto nema prstena na drsku, sto
joj je sesiric kon ica ll i skoro na vrhu zaostren, radijalno
1'laknaS Io lspru gan ili ispueao, te sa mirisom (kod starije
osjetljivije) na voeni cval iH liker, no sa nepnij3'!no slatkastom komponentom. Kad prenoCi, pa i nakon dva sata, sva
poerveni u eirlOber 'n ijansi. - Sampinjoni, meautim, imaiu
obao oblik sesira, jednostavno ispupcen ili spoljsten, no iIikada konican, niti pak radijalno ispuean ili isprugan, nemaju
takav mms, i ponovimo, posjeduju prsten. Sigurno je da i
OVO) gljivi treba pripisati mnoga trovanja uslijed brkanja sa
p?IJs~im p~curkama, jer je ona mnogo cesCa nego sto se
vJeruJe, a Ipak na nju ne upozoruju neki nasi prirucnici.
~a

127

45

Osim u travi blizu ruba sume, mozemo je zateci u grupi


od po nekoliko .komada i1.i i )~ojedi~ac~o i u slImi.. kraj jJlIteva i pod grmlJem na sVJethJlm mJestJma, pa nenJetko 1 U
gradskim parkovima, mahom u proljece i na pocetku ljeta.
CesCa u sjevernoj nego u juznoj polovici zemlje.
Manje su opasna brkanja unutar samog roda, medu
sampinjonkama samim. Mec1u njima se nalaze i dvije vrste
koje su u neznatnoj mjeri otrovne, pO nekim autorima tek

kojeg odlikuju dugi t a~! korjenc!Ci kao pro~uzelak .str~cka


u zemlji. Sesir skoro blJel sa slvkastosmec1im krlJustlma,
2-10 em, ponekad udubljen, no i u sredini uzdignut, o~
nosno spljosten. U mesu pod drskom smeru, a malo m~~Je
i drugdje (okersmedi) . Struca~. [4:-6 -:- (10)/1,5-3] ~.J.ek
na dnu u spic. Miris prv.o glJlvm, za.t.lm, suh, na. van~bJu.
Raste na travnatim leremma u naselJlma, parkoVlffia 1 vrtovima, najvise u Dalmaciji.
Teze je ali takode moguce, pomijeSati sampinjone s dosta otrovno~ EI1/%111a (Rhodophylltls) lividum (sinuatum)
~ vidi opis uz brasnjacu - s obzirom na .n)~ne ruzicasle
lame Ie - ali ova otrovna nema prstena 1 InlrtSe na braSno,
sto kod sampinjona nilrod nije sluCaj.
Citaocu moze izgledati puno tih opasnili moguenosti
brkanja, ali toliko tog? ima sam~ uz sampinjone, o~nosno
pecurke. Tu su naJvece opasnostl; zato smo se tohko zamali.

43
neprobavljive. Prva, Agaricus xanthodermus, Genvier "karbolni kukmak nalik je na lipiku (Agaricus arvensis),
i po poluloptastoj formi bijelog sesira, i po bulbi na dnu
drska, i po tome sto od dodira pozuti, i po boji !amela sto
naginje na sivo, pa i po stasu i velicini; ali, odaje je neprijatan vonj nalik, najviSe, na tintu iH karbol, koji se jos vise
razvija kad se kuha; k tome ona jos intenzivnije Zuti. Ima
je sarno u sumi. U Dalmaciji skoro ne zuti. - Druga, Aga-

44
ricus meleagris J. Schaeffer - grahasti kukmak, nije oisto bijelog sesira, nego osu/og tamnosmetlim krljustima ~oje
se na disku spajaju u jednu neraspucalu, koznatu krcln.le~.
Njen varijetet lepiotoides Maire, poznat recimo u Makslmlru, nije i spolja, kao inace, na bulbi zut, nego s~mo na yresjeku u mesu tog najdoljnjeg dijela drska; njem rubov1 ~e
sira promjera do 18 em, kod odraslili primjerak~ sko~o ~IJo
snatog poput stita, izgledaju kao oguljeni i na tIm mJe~tJm~
cesto ruzicastoljubicasto iii kao crvenim vinom prelivem,
krljusti na sesiru pored smedih imaju i crnkastoolivne tonove, a miris je slab, no neprijatan (na zemlju). Rast.e na
mracnijim mjestima u cesto velikim kolonijama, pa I ~o
lima, poput vecine sampinjona u proljece i u jesen. Mozda
bi se mogao pobrkati sa anis-sampinjonima koji, iz s~ske
grupe, imaju takode krljusti, ali ce se odmah zap~ltl. da
on nema njihovog prijatnog mirisa. Zato, slobodn<;l .ledlm?
sve sampinjone (u clem smislu te rijeci; Aga.r!c~s Il~ PsaJliota) koje odlikuje fini miris na anis, bademe Ih IJesmke. .
Kad je rijec 0 varijetetu poljskog sampinjo~~ sa !a"~Ju
stima, mogao bi se potkrasti jedan drugi sampmJon, Ist~na
bezopasan, ali ipak nejestiv. To je Agaricus radlcatus Vltt.
128

129

VI ANDEO RAZARANJA

SmrtolfoSll e . pupa llke . i drllge olrovllice i : roda Amllllita

Amanit a je n!l7jv za jedan rod li s tiea rki u kojcm sc, jed


nn uz dnlgu i u najllzem srods tvu , nabze is tovrc meno i za
jelo najbolje i za zivol najopasnijc vrs te. To je za to slo u
k.lasifikaciji glj iva pitanje otrovnosti i jcs livost i ne pred
~ lavlja nikakvu bitniju zn::leajku na os novu koj e b i se roo
dovi razl ikova li, nego su tu od lu cnija dru ga prirodna svoj
s('va; to, da je neka gljiva otro vna , ne precl stav lja nikakvu
o obinu koj a bi joj bil a svojstvcna po scb i, ncgo se kao
takva ukazuj e tek u odnosu na nas , lju de. Ta ko se desava
da su istim rodom obuJwacene i jes tive i olrovne vrs lc ako
':I one .~o " s.vom us troj s tv~ , nacinu zivo ta i drll ~ im pdrod.
Ulm obiljezJuua srodne. LJudska pro bava n c moze bill tak
~onomijsko mj crilo , pa se naueni i prakti c ni in leres nikad
nisu pokJapali. I sarno svojstvo otrovnos ti j c rclat ivno: vee
smo utvrdili kod hrcaka da one nij c konsla ntno u od nosu
na sve ljude. S druge strane, Olrovno za Iju de ne mora bili
otrovno i za zivotinj e, kao i obra tno. Pupavka 0 kojoj ce mo
sad. govoriti moze za Ijude bili ea k i smrlon osna , dok .ie,
reclmo, pUZevi i zeeevi jedu bez ikakv ih smc tnji.
.
Zato ?,~ba biti krajnjc oprezan u izvjes nim slucajevima
I uocav~ll I neke silne detalj e koji nam mogll izg lcdati
bez!l~C:aJnml: od nekiJl prividno nevaznih momena la moze
zavlSlti da h. cemo se otrovati iii pa k kralj evski uiiva li. A
da ne govonmo 0 veCi m: slllcaj masovnog lrovanj a i umi

130

ranja 1I okolici TllZlc 1972. i 1978. g. govori i 0 tome da neki


ljllcli ak ne raz likllju ni osnovne boje; izj ave oeevidaca u
tom poglcclll bi le su medll sobno daleko koliko nebo i zemJja.
(Vjcrov::ltno tu im a i onih koji, is tina, m ogu r azlikovati bo.ie , a li im ne znaju nazive). Takvi , ho i grubog njuba, ne
bi uopce trcba lo da s kupljajll gljive. Kako mozete upozo
rit i covjcka na opas nost ako on sarno gleda boju seSira
oclozgo, a k tome ne zna razlikovati boje.
Tako su, kako rckosmo, u istom rodu izroijesane slicne,
sarno povrsno nalik. jes tive i otrovne. lednu od njili iz prve
gru pe, "blagvll iIi kn eginju , Amanita caesarea, neki autori
' tavljaju eak na prvo mjesto LI skali jestivosti, dok iz dru ge
grupc jcdna lakode vod i, a li po svom smrtonosnom ucinku:
'>zclena pllpavka, Amanita phalloides. Iza najbolje za jelo
slij ccli eitav niz takoc1e vrlo dobr ili halitet!!' u pogledu kon
zum::lcij c, a iza najo tl'ovnije slij edi cijeli bataljon takoae
vr lo otl'Ovnih. Mogao bi se sastaviti slijedeCi popis Amanita
prema intenzite tll nj ihovih dobrih, odnosno zlih svoj s tava:
Otr ov ne
neje s tive

] cs t i vc

t. Aman ita
2. Am~n : t a
3. Amanita
4. Amanita
.;. Amani ta
o. Amanita
t . Amanita
~ . Aman ita

.'.

('

to.
l l.
I :!.

13.
t4 .

cae sa rca
rubescens
vagin.:lla
inaura ta
cxcclsa
o\'oidca
s pissa

vall ida

Am an it a vaginata,
va l'. gr isea
Amanita solitario.
Aman i ta Vittad inii
Amanita crocco.
Amanita vagina la,
var. plumbea
Am ~mita va gi nata,
val'. ful va

1.
2.
3.
4.

Am anita phalloidcs
Amanita verna
Amanita virosa

Amanita pantherina
5. Amanita abietum
6. Amanita pseudorubescens
7. Amanita porphyria,
ssp. Kavinae
8. Amanita muscaria

9. Amanita gemmata
10. Amanita echinocephala
: 1. Amanita Etiae
t2. Amanita citrina

D. Amanita porphyria
14. Aman i ta aspera

U drugoj koloni vrste pod 1, 2 i 3 podjednako su ot


rovne, tj. najgore medu naj gorim. Vrste obiljezene brojevima
3, >6, 13 i 14, vrlo su rij etke u nasoj zemlji, ali se mogu
naCi. Vrsla pod brojem 10 spada takode m edu rjeae, pa i
9'

131

pod 2. Od 9 do 14 su sumnjive, lake otrovne iii to mogu


postati tek u vecim kolicinarna konzumirane.
U prvoj koloni su vrste oznacene brojevima 6 i 10 preteino a brojem 11 iskljucivo mediteranske vrste Uadranske).
Za pocetnike je ovaj labirint Amanit,j dosta kompliciran, no u njega treba uci ne samo zato s to se trud isplati
radi onih iz prve kolone, nego mnogo vi se za to s to upoznajuCi one iz druge izbj egavamo najvece opasnos li koj e nam
na podrucju gljiva uopce prijete.
Prije nego ukazemo na njihove razli kc, mommo nauciti
po cemu se uopce poznaj e jedna Am anita. To uvijek vaZi:
da bismo utvrdili vrstu, mommo se najprije uvjeriti u
njen rod.
Jedna gljiva pripada rodu Amanita ako su uj edno dati
svi ovi momenti:
a. prisustvo volve,
b. larnele bijele (odnosno iznimno zuckas te, lako zelenkaste iii ruzicaste) ne postaju s tarenjem tamnije,
jer su i
c. spore bijele.
Uz a. Volva. Sve Amanitae izrastajll iz jedne OVOJDlce,
kao iz kakvog jajeta cija je opna kozoa te tvari, koja se naziva volvom. Ova volva predstavlja opCi yeo, koji u pocetku
omotava cijelu gljivu, ukljucujuCi i drZak, za razliku od
ujelimicnog vela, koji je sarno dij elom stiti, tj., razapet od
rub ova sesira do vrha drska , prekriva samo njene lamele i
lako cuva plodiSte dok je osjetljivo i dok jos nije sazrelo.
Sve Amanitae osim vaginatae posjeduju i ovaj drugi, parcijaIni yeo. Kad Amanita nabuja, raski da i opci i djelimicni
yeo: od opceg, tj. od valve jaj astaju tragavi bila pa sesiru,
bila pa drsku, bila aka dna drska, bila kambinirana, i to /I
abliku krpica, perli, krljusti, pahuljica, Ie cizmice adl1.
vreCice aka drSka (dok jos nije probila volvu, gljiva je kao
u kakvoj cahuri, veCinom bijeloj); ad cljelimicnag vela asIaje, ako on popuca u zoni prema rubovima sesira, "prs/en
iii manseta ,l mji vase na drs.ku na odreaenoj vis:ini njegov~
gomje polovice, a ako popuca blize drSku, njegovi tragovi
ostaju visjeti na rubovima sesira u obliku krpica iii :, re~d~.
(Ako, kao Amanita vaginata, gljiva nema uopce ovaJ dJeh132

mieni veo, poslij e nece ni dobi ti prs lcn, a ako ga UJ:'a, kod
sasvim mladog primjerka se od nj ega lamele ne. Vide, sakrivene su). MeCiutim, valvu imaju sve Amamlae, 1 u vez i s
njom lreba obratiti posebnu pafuju:
.
..,
..
1. Gdj e su oslali tragovi volve (da h po CIJelOJ. povr.Sllll
ses ira, iii samo prema disku, ili sarno prerna rubovJma; Ima
Ii ih po drsku i, konacno, uz dno dr ka). .
.
2. Kakvog su oblika tragovi volve (da Ii s u u obh~u
uuzih debljih i krpastih ostataka po ses lru, III su pak Itniji i' okrugliji, iii su kupastog, piramidalnog odnosno zaos lrenog vrha ).
.
3. Kako su r asporedeni (koncentricno iii nepravLino , bez
ikakvog reda).
.
4. Kakve su boje (za razliku oel njihove podlo.~e, tJ. kozice na povrs ini SeSira odnosno osnove dr ka: blJelc, Slve,
smeae, crvenkaste itd.).
5. Da Ii i na dnu drska ima tragova (tj. da Ii je ovojnica kompaktna, cije la, tvrda, iii se sarno odaje po fragmenlima, iii se pak sasvim gubi, tj. na dnLl je nema).
Pomocu ovih elemenata, kao i pilanja u vezi prstenom,
vee se moze odrediti svaka vrsla Amanitae.
Uz b. Lam ele. Lamele su naj cesee bijele, ali iznimno u
i zuckaste (kao kod Amanitae caesareae) iii imaju lak i ruzicas ti odo. zelenkasti refleks gledane odozdo. One su sicbadne, tj . ne dopiru do drska, tako da se uz vrh drSka vidi
jedna okrugla go la zona. Meke su i njeZne,. ne lar;le se, v c
sc elas licno savij aju pri dodiru. Guste su , tJ. relallvno dos la
zbij cne.
.
Uv ijek svijelle, n.e mijenjaju slaren jem bt;J/II . .
.
Uz c. Spare. Ako u pogledu boja lamela ill teo 19u:n l U
to ima le Ii posla s Amanilom, ostavite preko noc. od Jece n
scsi!" okrenu t lamelama nadole na bij elom pap in.l: slltradan
ce Amanita ostavili taJog bij elog praba od popadalih s p?ra.
ko lamele i nisu c isto bijele. ako nisLl bez ikak ~ pnlDJe~a
drugih boja, s pare su uvijek biiele kad Sll. II .gam ~l1. [To)e
vazno osobito u konfronlaciji sa amptnJon.lma I ~ra nJaco m: kod sa mpinjona Stl smeae, kod bra l1Ja(\e (Cittopilus
prunu lus) su ruzicaste.]
.
.
.
Drzak je u vecin i slLlcajeva kod manila. vtlak I u.sre-dini supalj, odn. kao srZ kod lrslikc. mck 1 od van~ klh
. lojeva. Golovo uvijek na dnu je zadeb lj an; ovo z:: dcb lJanJc
133

oaziva se bulbom . Ovojnica najccScc i obuh vata driak sarno


u vi ioi ove bulbc.
To bi bil e opcc ka r a kteri st ikc Aman it a, zajcdnic ke svim
navcdenim vrstama. U O VO I11 odj eljku obradieemo samo otrovne, ti. one iz dcsnc ko lonc.
Ko d prve Iri vrs le, koje S Il II jedllo i '1a jotrovrlije, volva
je uvijek, i u s tarost i, i Il a d nll drs ka It oblik u ovojnice odn.
. vrecice. dobro oCll vana; debela je i cvrsta. Ooa moze bili
zakrivcoa u zem lji, travi, iglicama iI i li sclI; za to_ ni kad nc
otkidali i ne cupat i glj ivu, jer ovojniea moze os tati neprimjecena u tlu! Osobine s lruci.:a na I1jego llom d nll vaine su i 1I
mnogim drugim slucajevim a, i kad se nc rad i 0 Amanitama,
a ovdje su najvaZnije.
J. Kao pnru naveli smo i za nas najopas niju glj ivu, jer
je, iako one pod br. 2 i 3 nisu manj e otrovne, rasprostranjenija i masovnija: javlja se u svim nas im kraicvima, ukljucujuCi i Dalmaciju, i u skoro svim tipovim n suma. Onaie
najopasnija i po tome sto joj se boj a sesira, a ona najviSe
upada u oci, javlja u vrlo razlicitim nij ansama i tonovima.

46
Jako se naziva zelenom pupavkom - zclenom ovojnjacom
ili zelenom musnieom (Grom) - Amanita phalloides Fries,
nije uvijek zelena. Pored ze /ene, ona ima i svoju bijelt~ i
svoju smedu formu , moze biti i kao limlln i uta (reeimo u
Dalm aciji , ali ne sarno), ZlIlo zelena kao trava i ze /eno sl11 eda,
a ja sam je nalazio i u formi krem, pa i sillkaste, i poput
kartona sivkastosmede boj e. Naicesce su ipak zelenosmede
mjanse, pd cemu npr. krai Sa rajeva pretci.e smeaa , kraj Zagreba zelena nijansa, ali i na tim najuzim lokalitetima ne
javlja se iskljucivo u navedenim bojama . Nj ena koloris tieka
sk ala ie dakle tako velika da treba biti krainje oprezan, te
osim boja povrsine sesira , Itzeli U o/nir i dnlRe momen /e,
prije svega masivnu volvu na dml drska: spolja bijela, iznutra moze biti i zelenkasto nahukana , siroka je, tj . ne prilijeze sasvim uz driak do vrhova, koji ne dosezu jednako
visoko na sve strane drska (vid] sli ku br. 46a) .
Jspod volve je bulba, debela , koja se postepeno nagore
suZava, a iznad njen og nivoa , sve do vrha drska, zelena pupavka moze biti iSarana zelenkastim mrljama u cik-cak forrni po osnovnoj bjelieastoj povrSini dr~ ka. To ne mo ra uvi134

iek biti lako uociljivo. Na gornjoj tTeeini drska visi prsten,


odnosno suknjica, ka ko je jedan otrovani zgodno rekao,
tj. dosta s iroka manseta kao ostatak parcijalnog vela. Ona
ie kao plis irana, Ilabrana iii i ljebasta. Strueak koji ga nosi
'moze bi ti razliCito visok i sirok, od 5 pa sve do 17, odn. od
0,7 pa do 2,5 em (na vol vi j os i s iri) .
o boj i sesira smo dosta rekli . On je (u promjeru izmedll
4 i 15 cm; mj ere se uvij ek odnose na odras le primjerke) 1I
ranijoj fazi dos ta oblo i praviln o is pupten kao polulopta,
, vremenom se sve viSe spljostava dok na kraju moze biti
i tanji rasto udubljen; vlazan je Ijepljiv, suh se masno sjaji.
Vazno je zapamtiti da, ma u koj oj boji bio, uvijek ima sitna,
tamnija vlab1Q, koja kao kakve Zilice, urasla u koZicu seSiira, teku dosta pravilno od centra ka rubovima, kako se to
5tw cno kaze, radijalno. Rubovi seSira '1isu ni Zljebasti, ni
ureZGlzi, ni iscrtkani, dok 10 prs ten, kako smo vee ustanoviii, jeste. Kod Amanita, kao sto ee se i kasnij e potvrditi, i
ovaj momen t je jedan od karakterist icnih, i po njemu se
razlikuju pojed ine vrste ovog roda.
Meso je bijelo, meko i socno, brLO se kvad i tada smrdi
cesto na urin. Meso mlaoih plimjeraka je eesto bez zamjetIjivog mirisa, starenjem miris postaje slatkast, na keks, l11ed
iii behar; kod najs tarijih ovo slatkasto postaje otuzno. Inate,
miris nij e neprijatan, sto je jos jedan od zavodnit kih mamaca o trovne pllpavke. I okus joj je, kaiu, pdj atan, sto ne
preporucuj em da se provjerava, pa i kad se ispljune, jer
nj eni otrovi ne idu intestin aino, probavno, nego direktno
putem krvi, a u ustima moze biti nekakva mala ranica. Ipak,
ne treba pretjeravati pa se plasiti vee i samog dodira pupavke. (Ni krajnje mala kolicina arsena ne moze Covjeka
ubiti .) Naprotiv, nju treb a dobro proueiti, pa je pomjet!
i kuCi da se sto bolje upozna, ali tada je posebno umotatl
u pap ir, ako se uz nju nose i jestive gljive; jer i nj ene spore
S ll jednako otrovne kao i meso, ako ne i vise, a le te svuda
naokol0.
N ije, na zalost, niposto istina da je, kako pise Blagaie,
a za njim ponav lja Urbani, zelena pupavka kod nas dosta
rijetka. Naprotiv, ona je jedna od najcesCih, pa i kad se
ne bi uzele u obzir nj ene forme drugih boja. Ovak va tvrdnja je prosto neshvatljiva. Rekli smo da nema nij ednog naseg kraja u koj em se ne moze cak i masovno pojaviti. Naj135

vUe voll blizinu hrastova (cak i u parkovima!), ali se javlja


i uz dwgo drvece, pa i, osobito u nasoj zemlji, uz crnogorieno. U razdoblju izmedu jula i oktobra (odn. decernbra u
Dalmaciji) teSko je ne vidjeti zelenu pupavku. Njena bijela
forma je cesca u nizinama - posavski bazen - nego u viSim
predjelima.
Po svojoj srodnosti, sastavu i dejstvu otrova u ovu
grupu oko zelene pupavke ulaze i vrste navedene pod br.
2 i 3.

47
2. Amanita vema Fr. ex Bull. - osim slovenackog: bela
musnica, beli kukmak nema narodnog imena. Nju ne
treba brkati s bijelom formom zelene pllpavke, iako je bi
jela: to je posebna vrsta, mnogo rjeda od bijele forme Ama
nitae phalloides, koja je opet, sa svoje strane, rjeda od zelene forme. To sto neki, ukljllCUjuCi Urbanija, rnisle da je
~bijela pupavka kod nas cesca od zelene, dolazi od toga
sto se bijela lakse pobrka sa bijelim sampinjonirna, tako
omiljenim u nasem narodu, pa cesce dovodi do trovanja. Za
kljucivati po slueajevima trovanja, a ne izaCi na teren, vidi
se, nije dobro.
A. vema inace mnogo liCi na A. phalloides: njena volva
vise prilijeze uz drzak; u prosjeku je sitnija (rijetko veea od
7 em); nema urasla vlakna na se.siru, nego po drSku; njena
snjezna bjelina pozuti djelimicno, prvenstveno na disku.
Cesce stoji koso nego Ii uspravno. Tipicno juznjacka, voH
blizinu Jadrana (0 Makedoniji nemam podatke). Bez mirisa,
odn. u pocetku truljenja mirise na uvele ruze. Raste, koli~o
dosad znamo, i na krecnjackom i na kiselom tIu, naj~adiJe
kraj hrastova i kestena, ali i u emogorici, i to od apnla do
oktobra. Sarajlije, cuvajte se: na Palama je ima cesto! Prema
Gromu svuda po Sloveniji.

48
3. Amanita virosa Fries - konicasta musnica (Grom)
je naprotiv sjevemjacka, pa se kod nas jos teze moze naei.
Iako takode b!jela, lakse ju je razlikovati od bijele forme
A. phalloides: sesir joj je konican, kod mladih ide skora. ~
spic, i cesto je visi nego siri. Lamele "brasnaste po ostnci.
Drzak wlo dug u odnosu na sirinu, krljustavo i vlaknasto

ispucao, prsten lanji, njeiniji i prema tome nep'C?s!ojaniji,


ovojnica tanja i sasvim priljubljena uz drlak, kOJ! Je u veeini slucajeva iskrivljen i vijugav. Bez ~risa, .o~ .. na uvelu ruZu. I ona moze malo u centru seslra poZtltJeti. Preferira planinsku crnogoricu na .pjescanom i ~selom t1~. Najvise vjerovatnoee da se na nJu ~~tr~pa I?ruza GO~S.kl. kolar
i Slovenija (Grom) , a to se teonJskl moze dogodltl Izmedu
jula i septembra.
..
.
Kako je ova vjerovatnoca vrlo mala, tesko Je yJe~ovat1
da je i ovu vrstu neko. zlosretno I?ob~kao s nekom Jt;StlVOD?:
Tako skoro sva trovanJa sa smrtmm lshodoID: u naso). zemlJ!
treba pripisati prvim dvjema, i to daleko Vlse prvOJ, Amaniti phalloides sa svim njenim formama.
..
. .
Sve gljive iz ove grupe Englezi ~u nazvalt Jednlm Im.C:
nom: am1eo koji razara - destroymg Angel :- zbo~ !"IJI:
hove uZasne razorne moCi u odnosu na nas organlzam (VldJeti
obavezno odjeljak 0 trovanju).
.
Druga grupa olrovnih A.mani~a,. p? iivot manje ?plfSnlh,
ali jos uvijek jako Olrovmh. VldJeh obavezno odJelJak 0
trovanju.

49

Pocasno mjeslO ovdje zauzima Amanita p~therlna


Fries ex De CanclolJe - kao panterka, .pan~e~Jeva D?usnica, panterovka, poznata ~aID:0 u malobroJ~lm naslm
krajevima, iako je ima i u clI'llglm I n~ m?ze se .fUkak~ smatrati rijetkom. Javlja se i u lislopadru~ I u cetmar~~1.ID sastojinama, ponekad i kraj jeclnog jedinog hrasta ill bora,
i to od juna do oktobra (novembra).
.
..
.
Sesir joj je sirok do 10 cm, oblo ispupcen ali I tanJirasto udubljen, u najrazlicitijim nijansama smedega, !ueka~to,
maslinasto, sivo, bjelicasto iii crnkasto smedega, sa. oSla~ID?a
volve u obliku silnijih i koncenlric~~ rasp.or~demh, b1/ellh
IjLlspica, koja se lako oliru, prstom 11.1 vee I kisom,. tak'k d~
mozemo naCi gole prirnjerke. Rubov! ~lobLlk~ 5'1 Is~rt .ifnl
iii dublje urezan.i, za razliku od pupavkl. Konca Je IJeplJlva
na vlaZnam vremenu, kad je suha blista se.
.
Lamele su meke i elaslicne, guste, siroke (slO znaci. !TIeso
je najcesce iznad njih tanka) ,. cisto bijele, slobodne lit t.ek
u pojediniIn tackama ovlas pnraslc.

137
136

~trucak j e obic~o vitak, 5-12/ 1-2 em, bij el, u sredini


m eksl k~o. kod .tr.st,ke, u s taros ti tu i supalj, sa prslenom
Ila gornJoJ trecl;'l , el akJe ~osta visoko, ko ji nije iserlkal?,
n~~o sa;'l0 valovlt. Na elll." Im a volvu kao vreGieu, sarno ona
ruJe .neJednaka na vrhovlma kao kod pupavke, i n e izvrce
se. pI ema van, nego Je glatko ! ravno odsjecena i sve do vrha
SI!SI1t1ta tlZ dri ak. Iznael nj e moze biti jo~ jedan iii dva po.
Jasa, takode ravno odsj ecna.
Meso i.e soeno, bijelo, cak i ispoel po kozice sesira koj a
Sf" lak~ sk ,da,. sa la klm rafanoidnim mirisom (na rotkvice,
r,:pu til h ren) I. slatkastlm ukuso m. Kao i mnoge druge Amam tae, brzo gnJIJe.

50
.

U nekim nasim . planiI~ skim crnogori cnim podrucj im a,

osoblto u c.entra~?J. BOSI1I I zapadnoj Srbiji (Co lic), moze


se pOJ e~1I1 acno naCI I Amanita a bietlIln Gilbert, koja se smatI:a vanJ e t~tom pante!-ke, jelova panterka) , j ednako otrov~um. Ona Je robtlSlnLja, deb ljeg i masivnijeg drska, ponekad
~sertkal1~. na. rub~ ~eSi.ra, a v~lva joj je zajedno sa bulbom
.los naghJ eg 1 odsJecI1IJ eg zavrse tka na vrhu. Kad se uzme u
obzu- i sivkast i dria.k \ba r parcij alno), jako liti l1a jestiv"
Amamlu SPlSSll !, JOS ~lse , ~xee lsu, a na razlike upozorujem
kod !,Jlh. I. A. p~thenna tIp, brka se s ovim dvjema dosla
dobnm za Jelo, a 1 sa trecom , Amal1ilOIl"l rtlbeseel1s odnos no
'
bisernicom (vidi tamo).

51
No bisernici je j os viSe nalik Iazna bisernica , Amanita

pseudorllbescen~ Herrfurth, koja j e, n avodno, j os otrovnija


od p a.n terke. Llc~o sam nasao sarn o j edan j edini prirnjerak
~a SJJ~menu kraJ . Zagt:eba, !ito znaci da je, iako s trasno ri-

Jetko, I kod nas Ipak Ima. Velika j e vjerova lnoca da je jedan dobar poznavaJac gljiva, S lovenac koj i je zivio u Bosni,
p~~~gao zajedno sa svojom uzorn porodicom upravo ovoj
glpY1, Jer se u .;'Je~ovo vrijeme (lj. prije viSe decenija) 0
nJo! ~ JugoslavlJI ruJe znalo, a pravoj biserniei veoma mnogo
~1{lItCl . .P.~ema Henmgu se od nj e raz Ukuj e sarno tamnijom
1 .za~.~s ltl!Om , a kod ml adih tamno lJubieastosmedom bojom;
s~tmJlm I s trseCijim, u sredini piramidall10 zaoslrenim ostactnla volve, koji su evrsto prilegli i ne daju se tako lako
138

otrli; kozieom ko ja se Les ko skida (guli) i lako puca (a


ispod nje l1raslim vlakna tim zuckastosmedim mesom); sivoplavicas lom iii sivo-Ijubicaslom (umjcsto bijelom kod bisernice) manse/om i koZicom drska; na dnll spicaslom um ies lo zaob ljenom bulbom; meso naknadno o~ trije grebe u grIll.
Vecina ovih odstupanja moze se prigodno i 1I pojecUnacnim
slucajevima naCi i kod bi sernice. Zato onima koji su do oro
upoznali pravu biscmicu p reporucl1j em da n e jedu glji vu
ako su primijetili m a kar sarno jedno od ovih odsl Llpanja.,
jer bi sern ice su cesle , pa ce ib dosla skupiti i kad odaberu
sarno one apsolu tno ncsumnjive ; a onima koji to ni u, naj bolje je savjetovati da Amanilae Llopce /"Ie jedu.

52
Tako smo dosli do opcepozn atc k rasolice muhare, mlIh om01e, rdece musnicc, staklenjaee, zm ij ske glj ive, bjesnjace, omarke, koju smo vee kao djeca upoznali u ilustriranim
bajkama . Tu se ona prikazuje kao jedan od simbola, ako
ne i rekvizita, vjesticc, vjerujuCi nepravdeno da je najoLrovnij a od svih. Medutim, da leko je ncvinija od pantcrkc, a
da i ne govorimo 0 pupavci ; sarno ri je lko, i to kada jc i70stalo svako lij ecenj e, ona je izazvala smrt . Pozna to jc mnogo
slucajeva da je jedan iii vise primjeraka konzumirano be?:
poslj edica, prokuhane jedan ili dva pula i osloboaene oka.
ali i s irove. Izgleda da jc say otrov uglavnom koncentriran
u kUlikuli (kozici na s~ inl) , pa se opasnosl jos smanjuje
kacl se ona odstrani. Ipak, rnuhara ili Amani ta muscaria Fr.
ex LiI1l1e je u nasim krajevima prilicno otrovna, daJeko vge
nego Ii u nekim krajevima Rusij c i Sibira, gdje s u navikJi
da j e jcdu radi njenog opojno~ cfekta. Tako su se . neki ~~IS~
posJi je prvog svj etskog rat a nJome gadno OtrOVaJ I II bltz1I11
Splila, pretposlavlj ajuc i da je isle clldi kao i u nj ihovoj
zcmlj i.
Qpis gotovo nij e ni po trcban , ali da se izbjegnc brkaHje
sa blagvom (Amanila caesarea), lreba istaCi da ona /"lema
ol'ojnictl n a dnu dlSka poput bbgve, nego sarno dva-tri '1i~a
perli (bubuljica) nanizanih u oblikll pojasa jedan iznad d rLlgog (tip bulbe 3) . Kod t ipicne mul,at-e je k tome crvc nllo !lesira zagasito i \lUee na karmin, kod blagve je vise na otani i
139

~dsjeCa Da yaradajz. ~a to je veca mogucnos t b r kanj a s blag.


' ?m kod pOJedmz.h varlJ t;.te~ muha.re k?j i imaju zu tih nijansa
(zut o 1 crveno daJu oran z) 1 pO SeSlrLl , 1 pO la melama i
.
Slenu, pO ce~u s u bl agvi jo bli ze. Osobito j e opasan ~Ot~~
poglcdu va:.'Jelet au reola Kalchbr., poznata iz crnogorke i
O _ol~ovn lJl v~ r. regahs Fries ( . kra lj elska muhomorka): u
UkOV1ID sas.toJmnm a ~rvats ke dos ta ees ta mas ivna glj iva, rotosme~a sci.1ra ~a t Ullm krplcama po nj emu . J est iva bla a
na pro~l v naJCesce . ne ostavlj a po ses;ru n ikakve ostatke ~l
ve: a 1 kad to em l, 001 . s u krupniji , deblj i, pOpUI traka, a ne
~pl.cas ll , OI~U konceotncno rasporedeni i nis u l uti , oego biJeli (zlatnozute su kod b lagve samo lamele , drla k i prs teo).

Aman ita I!lusc~i a tip naJazi se mace n ajvise kra j b r~za


u c mo~o n c l, . od Jula do novembra , gdj e Da m, kako smo
spomenuli . odaJe omjJj eDa s taniS ta vrgaoj a iJj drugi h Boleta.
.

Kao limul/ ZUlU i neiscrt kanu Amanitu museariLl, var.


tormosa G?oJ?ennann. I Raben~ors l , nisam kod nas susretao,
s to ne zn aci I da se Jedoe godme ne bi mogla poj a vi!i. Ooa

53
se ne bi bas lako mogla pobrka ti s blagvom, ali zato s Ama-

~to~ clt:ri~o~ .\.'r..ex Sehaeff~, utom pupavkom, koju


I tako ne valJ a Jes!!. . .ova jJoslJ edoJa spada u treeLl grupu
AmOl:/la, neprep?rucl}1 vd z, zli Ll najgorem slLlcajLl lako of~ovm~z. ako se LlZZVl!J tl 11 veCim kolicinama. 2uta pupavka
.Ie pnJe .sma trana Jed?ako o.trovnom kao i bijela i zelena,

a ll ona .1 e sko~o sasvlDl. nevma. Ona ponovo im a ovojnicu


n~ dou drska , I. to u o bhku pa oter kille, jasno i naglo ogramcenu ~a gOl'OJ.e"? zavrsetku . TI p bulbe 2. Krpice n a nje.
oom ses z.ru ~u zu ckas l o~n~ e(1e, al i i crvenkasle i b jelicas te.
R!.~. b ovz msu tscrt kam, mmse na krom pir. Po vrsaima lamela
blJell prah . Drlak dos ta vitak i dug, bijel, a li i zuckas tu
na hukao . ~s te kad i muhara, u o aj razlicitij im tipov ima
s urna, n aroCtto u ernogorici i kraj hras tova.
Kad su .Amanitae jos u ovojoki potpuno zatvorene dakle
~ad su tek IZDlkle, teSko ih j e meausobno razlikova ti.' Treba
ll~ uzdu~.no raz.~ezati: kod jes tive blagve vidi se ta da na presJeku cIJele g1Jlve rulo i u podrucju lamel a; kod citrine ill

140

mappae, kako je neb autori takode zovu, futoga tu nema,


jer su j oj lamele bijele.

54
I slijedece iz ove grupe imaju sliean, bezopasan karak-

ter . Vrlo je ces la, vee od aprila, Amanita gemmata FriE:S, i


to na kiselom tl u, u razni m tipovi ma 5uma. Sesir joj je takode t ul , aJj vBe m u lno i nekako prlj avo oker, s bijelim krpicama koncen triran im vise ka disku ali nepostojanim, is-crtkao na rubu ; drla k j oj , naj cesce krljuStav, kao raspucao,
bijel, na dou ima j asno odsjecnu bulbu s voJvom koja Jako
ostaje u zemlj i (tip bulbe 2). Bez izrazil og mirisa. Prsten u
vecini s!ucajeva neposto jan. Ne preporucu je se za je/o.

55?
Amanita porphyria Fries ex Albertini e t Schweinitz takode p rilicno rije tka u DaSOj zemlji, spada meau sitnije Aman itae. Sd ir sm edesiv S prim jesom porfirl1ocrvenoga iii ljubicas lOsmeilega, u planinama i smede erna, s istobojoim,
skoro kao papiric tan kim i priljubljel1im krpicama, sa bu/bom i volvom lipa panlilerinae i prsteoom taokim, kratbm
i isertkaoim, s gomje bjeliCastim, s donje strane sivim iii ruZicaslosivim. Meso pod koZicom ljubicaslo, neugodna ulrusa
i mmsa l1a k rompir. Sumnj iva. Trebevic, padioe Jahorine,
okoliea Olova*, VII-X, ernogorica, osobito kraj borova.
U ovom poglavJju obradili smo tako, pored ove posJjednje dvije, n ajo trovnije medu svim gljivama*. Zato krajnji
oprez kod Amanita opcenilo, a kod onill koje imaju ovojnicu
na dl1u drska jos i posebno. Jer, sve najopasnije, osim lame
biserniee i muhar e, ~ose taj alarmni signal.

56
Joie Gra m upozorava oa jednu podvrstu Amanitae porphyriae
(ssp. Kavina e), koja je navodno jako otrovna poput zelene pupavke
j sarno u julu raste uz korijenje starih stabala; prema njegovoj slid
i opisu dijelom liei i na spissu i na pantherinu. Nije mi poznato da
je registrirana i van Slovenije.

141

VII KRADICE, KNEGINJE I DVORSKE DAME

Tako pd opisu nccemo dno drs ka posebno op,slvati,


nego ce biti dovoljno ako se navede koji tip bulbe posjedujc
poj edina vrs ta. Uza svaku od ovih jestivili, meau kojima su
skoro sve u I kIas i, s toji upozorcnje na otrovnu s kojom bi
sc mogia pobrkati, pa neka ci lalac za tim pogleda i u pret
hodno pogla vlje u koj em su te otrovne podrobnije opisane.
I ovdje se mimo rcda po kojem su pobrojane, pocev od
najkvaJite tnij e pa do one poslj ednje dvorske dame.

57

JESTIVE AMANLTAE
Sad, .nakon s.to smo upo:'l;ali o trovne Aman itae, mirnije
du~e mozeroo pnstu12llI ..Jes tiVlm. Sve pripadnice ovoga vi.
s?kog rod~. su , kao 1 nJlhove otrovne posestrime, elegantne,
visoke 1 Vltke . . Za.to cerno, kao i uvijek kad je rijee 0 zen.
sko~ rodu, naJvecu pafuju obratiti njihovim nogama; SeSiri,
kao I oSlalo rubo, za lo su da eovjeka prevare.
~a . dnu ~oge nalazi se s topalo: kod Amanita ovo za.
ueblJanJe nazlva se, kako smo rekli, buIbom iii Iukovi.
com. Sam? j edna Amani~a ga nema , A. Vittadinii. Zato je
Adalbert Ricken, kIaslk mlkologije, sve Aroan itae razlikovao
prema cetiri oblika i lipa buIbe:
I. Sa slobodnoro volvoro. Dno drs ka ima krpastu, siDbodnu VOIVll, tj. na vrhovima odvojenu od drska. Vidi sliku
br. 46a.
2. Sa odsjeenom (obrubljenom) volvom. Dno drska nema
slob~dnu, nego uz drlak priraslu volvu , koja j e gore ravno
odsJeeena, ostro i bez prelaza. Vidi s Jjku br. 49b.
3. BuIba sa pojasima. Oko donj eg dna zadebljanog drska
nalaze se kao ostaci ovojnice vge pojaseva od bubuljica iii
perJj. Vidi sliJru br. 60.
4. BuIba glatka. Bulba u obliku obrnute kruske bez pray
ve volve, odnosno krpas tog omolaca . Vidi sliku br. 58b.
. Prvi tip sarno iznimno ima ostatke ovojnice i po se
Slru, os tala tri redovito ih nose, osirn ako su od kise isprani.

142

000

Na prvom mjeslu, a za R. Heima ne sarno meau Amani


tama nego meau sviro g lji va ma , nalazi se carevka, kod nas
nazvana slu'omnije kneginjom, knezom, knezicom, gospom
iii j ed.l1ostavl1o blagvom ; u Sioveniji karteij . U nekiro
kraJ.evirna zovemo je i skripcem, a i rujnicom (Bosna)
i kaj sijacom (Srbija) i rudnjaeom (Banija) . Meautim, ruj.
nica nij e pogodno ime jer se one ceSce daje drugim gljiva
ma, naime mlij ecn icama sa crvenim mlijekom, a . kajsija.
com se nuziva i lisicarka, rudnjacom poljski sampinjon,
pa je bolje izbj egava ti nesporazume, iako su i ove druge
jestive. Carcvka dolazi od naucnog naziva Amanita caesa
rea (Scop. ex Fr.) Pel's. ex Schw. - visoko su je cijenili vee
rimski cezari. Meautim, seljaci, koji je u veeini slucajeva
znaju, pris iljeni su da je zbog predrasuda domacica prodaju
l1a nas im trlnicama jevtinije od vrganja, pa i tada je rijetko
uspiju prodati. 2alosno, ali je tako.
Caesarea je visoko kvalitetna ne sarno zahvaljujuCi svom
ukusnom, jedrorn i lako probavljivom mesu, nego i masiv
nosti, debe10lU i izdatnom mesu (sto meau Amanitama nije
('est slucaj), kao i cinjenici da go tovo nikad nije crvava.
Sarno ponekad bude plj esnjiva, u godinama kad iroa mnogo
hise, jer ona je kserofilna. Sesir joj mjeri 7-17 c~, vrlo
dugo je pravilno oblo ispupcen, skoro poluIoptast, zatIm sve
spljos teniji ; gladak i najcesee gol, no ponekad i d~bljim. bi
jelim opnast im krpama pokriven (kad se te krplce skinu,
pod njirna je kozica sesira tamnije crvena); kozica mtoer
vena, odnosno oramastoervena, boje mjeica (a ne karrnin
kao kod mul1are), s mj eslimicno zlatnozutirn partijama i
preljevima, blistava; po rubu je ses ir Iinearno urezan. -:-: La
mele su kao kod svili Amanita slobodne, u pocetku sV1Jetio
zute, kasnije vedra zlalnozllle, neki autori kazu boje nar
143

eisa, zbijen~, de.bele i siro~~ (do 1,8 em), izmijdane sa lao


melularJ?~' tJ. neJednake duzme. - I drzak je jednako zut,
moze bit! vrlo dug.. 8-18 em, a sirok 1,5-3,5 em, spolja s
tvrdom . korom,. Iznutra sa meksom srLi, kao kod trstike
(meso prema spolJasnjosti zuce, meksi dio bjelji), sa sirokim
prstenom pri vrhu, lak<;.de ztllim i sitno ispruganim. Na dnu
lllTIa debelu ,s loboanu b!Jelu VOIVLl lipa 1. Meso zuto viSe pre.
rna krajevirna, svjetlije prema dubini i na dnu drska rela.
tivno tdko, tvrdo i socno, prijalnog okusa i gotovo b~z mi.
risa ... :- Dok je jos sva u jaje tu, tj. obavijena opnom, u
BanlJI takvu zovu curom, uzduzni presjek nozem poka.
~aee rote zone i u podrucju gornjeg dijela sesira, i lamela
I drska, dok se u jajetu muharc vicli sarno ervenkasta zona
~spod ~utikule, a sve ostalo je bijelo. - Nalazisla. Blagva
Je ~edlt~ransk.a. vrsta.. pa vo!i . toplije i suneu eksponirane
predJele, I na sllikatu I na kreenJaku, kraj hraslova i pitomih
kestena, a nalazio sam je i uz same grabove, uz rubove sume
gdje je svijetlo i suncano, u travi na otvorenom i do 15 me
tara daleko od najbliZeg drveta, kao i u rijetkirn sumama i
na njihovim cistinama, raste u kolonijama od 3-4 pa sve
do nekoliko stotina primjeraka (na Orlicu kraj Sarajeva
ugledao sam 1966. g. u augustu oko tri stotine primjeraka
sarno na jednoj padini). U Hrvatskoj i Srbiji cesta (recimo
Kosmaj), a i u drugim republikama, pa i po nasim otocima.
Ova ljepotica prija na sve moguce nacine pripravljena,
izvrsna je i sirova i za kiseljenje u staklenkama, a prema
nekim autorima, to ne govorim po vlastitom iskustvu, i
susena.
. MoguCnosti brkanja. A. eaesarea moze se zapravo pobr
k~t! samo sa A. museariom, muharom, unutar roda Ama
mta. Ako se pazi na to da blagva mora imati zute lamele,
~ak i .pr:>ten, a ne bijele kao muhara, te da je viSe naran
eastog seslra: a ne karmin, nece se zamijeniti sa tipicnom
muharo~, all, kako smo rekli (v. na str. 134), postoji je
d~ vanj~tet muhare koji moze biti nalik blagvi ne sarno
?OjOID seSlra ~ego i zuckastim nijansama na lamelarna, drsku
I pr~ten.u, pa Je ~ato glavna razlika u OVOID slucaju u tome
sto jestIva Amamta caesarea ima masivnu volvu (tipa 1), a
otr?vna Amanita muscaria (sa svim svojim varijetetima)
~Jesto nje nizove perli na dnu drska (tip 3). K tome, je
SlIva blagva boji sok pri kuhanju u zufo, a muhara ne.

144

Slicnu boju sesira moze imati i Amanita crocea, ali ova


je mnogo sitnija i tankog mesa, te nema prstena. No i ako
se to previdi, nema opasnosti, jer je ova takode jestiva.
Ouaj koji bi blagvu pobrkao sa A. eroceom cudio bi se sarno
zasto blagvu toliko hvale.
Pocetnici koji jos ne razlikuju rod Amanita, i kao svaki
pocetnici gledaju gotovo iskljucivo sarno na boju seSira,
mogli bi A. eaesareu pobrkati sa svakom ervenom gljivom,
kojih ima osobito mnogo u rodu Russula i porodici Corti
narius. Bez obzira na druge razlike, pripadnici iz ovih grupa
gljiva nemaju prsten, odn. mansetu na drsku kao caesarea:
kod prvih je ddak sasvim gol i lomljive lamele umjesto
elasticnih, kod drugih postoje niti, kao pauCina, umjesto
prstena, i smede lamele umjesto, kao kod eaesareae, rute.
No, nadajmo se da ova posljednja upozorenja neee biti potrebna citaoeu ako je pracitao prethodno poglavlje, u kojem se govori 0 karakteristikama svih Amanita.
000

58

,.

Predimo sada na drugu Amanitu koja po svom kvali


tetu, socnosti i ukusnosti gotovo da ne izostaje za caesareom, sarno sto u veCini slucajeva, osobito u bjelogorici, nije
tako masivna, iako u cmogorici moze i taj nedostatak pre
vazid, pa dosed sesirom i velicinu od 23 em (inace 5-17)
i dosta debelo meso. Ovo meso joj. medu svim Amanitama
sarno njoj, pocrvem, iIi je vee od poeetka erveno u dnu
drska, narocito u rupicama koje su gotovo uvijek izdubli
crvi, a poerveniCe posvuda, ako ne ubrzo nakon preloma,
tada najkasnije za dva sata. Nj eno ervenil0 je boje vina,
odnosno cig/e, pa ako na njega obratimo pafuju, ne mozemo
se zabuniti u odnosu na sve druge Amanitae, os.i m na A.
pseudorubeseens (razlike vidi na str. 138). To je, kod nas
sarno u nekim krajevima poznata, biserniea iii biserka: Ama
nita rubescens Fr. ex Persoon (rubeseens znaci .erveneca.).
I sesir joj moze biti ove boje, vinski ervene, ali i erveHosmeae, sivkastocrvene iii ervenosive, pa i Zuckastocrvene,
zuckastosive iIi zuckastosmede, a vrlo testo je vinski crvena
boja kao razlivena po bljedoj (prljavo bjelicastoj odo. oker)
podlozi. Dugo je dosta ispupcen, ponekad skora koniean, ua
kraju skoro spljosten, pa i malo udubljen. Rubovi mu nistl
iscrfkani, sarno cesee radijaloo napukli. Po koziei koja se
10

145

lako skida prilegle su s ivkaSl e krpice, razlicite po velicini


oklUglaste, kvadrataste iii P?raielopipedne, no uvijek plilk~
1 raYne, odn. Iako oblo Ispupcene, 11lkad u ~pie; otiru se lako
i mrve. - Lamele su bijele i slobodne kao kod svill Ama:
nita, ~a vins~im .mrljama pri stajanju i nakon l'ritiskanja.
-:- Drzak moze. bltl I vltak I masl van, kod sitne forme, kad
Je I seslr manJI, 4-:-9/ 1-:2 em, ~o.d krupne, ernogoricne,
7--:-19(1,5-3,5 em, Isto~oJan sa ses lrom, premda prili~no
sVJethJI I skora CISto blJe! prcma vrhu I tu njdno iscrtkan,
Man~eta lezi visoko i dosta se spusta, vrlo ces to prilegla uz
driak svom du.Zinom, iscrt kUl1a S gO'raj e strane od otisaka
lamela. Po dr~ku su rasporectene tamnije pahuljice u obliku
cikcak, a pri vrhu bulbe se nalazc katkad i vijenci krupnijill krljusti. BuIba lipa 4, gdjckad tek naznacena, a gdjekad
debela i do 4,5 cm. - Meso dos ta debelo, ali ne uvijek jer
su lamele siroke. Snjezno bijelo, socno, jedro, bez mirisa. Ne
preporucuje se probati je siravu jer je u tom stanju otrovna. Ali Ii otravni sastojci se na vatri potpuno i bez traga
gube, tako da kuhana iIi pecena ne samo da je bezopasna
nego i lako probavIjiva, tako red za bolesnika. Jede se cijela, i sa struckom ako nije crvav, a to je, na zalost, velika
rijetkost; jedino se preporucuje sk.inuti kozieu, sto nozem
ide lako (cijepa se u obliku ~irokill lraka), ali, cesto sam zaboravIjao na tu predostroZnost, pa mi se ipak nikad nije
niSta dogodilo .
Bisernica je mozda najzahvalnija gljiva medu svima,
jer je pored svojili gastronomskih kvalite ta i masivllosti
\'rIo cesla, a javlja se u svim s umama vee od maja pa sve
do novembra, cak i po velikim vruCinama. Na Palama i StambulciCu kraj Sarajeva rasla j e masovno i u razdoblju kad
je desetak dana temperatura bila iznad 30 stepeni, a tada su
uz nju mogli izdriati tu suhu jaru samo Lactarius piperatus,
Ie Boletus erylhrapus i appendiculatus, pored lignikolnih,
Ma~cnasti brkanja. Pobrkati se moze lako s jestivom
Amanitom excelsom, a od otrovnih najlaksc sa Amanitom
pantherinom (v. tamo) i njenim varijetetom abietum, ako se
ne :pazi .na to da ove vrlo op3sne gljive ne crvene ~I mesu
kao bisernica i imaj u bulbu lipa 2, koju smo nazvali odsjecnom, dok biserniea uopce nem3 opnastu volvu i bulba
joj je gola. Osim toga, otrovne pantcrke imaju iscrtk~ne
rubove ~esira, a neiscrtkanu mansetu, dok j e kod bisernlcc
146

ubralno, nci scrtkani rubovi a iscrtkana man~ela. Amanita


abie.lulll o~e crtice po rubovima ~e!l ira dobija tek u starijoj
do bl, . b o I IJudl bore, pa se zato treba drZati onoga ~ to je
u pocelku odmah receno, IJ. e rvenjenja bi.sernice: Amanita
panthenna i ~bichlm . uvijck , pa i u starosti, ostaju bijele.
IAmallJta v~lhda, Icsllva, vrlo je slicna bi semici, ali njena
llleso posl3Je smede.} Treba zapamlili: s ve alrovne Amanilae
u.... tat ll ~I III ~S". bijele, d a kle upravo obratno od onoga ~ to nellPllCClll sllJ evJerno vJcrllJu, samo s jednom i7..n:imk om Amanitac pscudorubcscens . No ona je to liko izvanrcdno rijelka
cia ~Ul11n.lam da CC IJedan cl tal ac na nju naletiti, a ako se
to ipak dogodi, moli~u ga d3 j e ne baci, nego osu~i i sacuva
za dalja proucuvanja. Ako ova - Iaina biserniea ima sa
"pravom. zajcdnicko cl-venjenje mesa, ona se ipak mote
razhkovatl po druglm momentima (na koje sam upozorio
na sIr. 138).
. Pas.toj i jedna. forma prave bisernice, /. anrlulosulphtlrea,

~oJ" I1~Jc nJetka I.l es tlva Je kao 1 tiP - ne treba je se plaSill. .~J en prstcn ~e. sumporno zute boje (otud joj ime), a
ne blJel kao kod l1plcne bisernice. Ce~ca je u planinskim cetinarskim ~umama, ali se nade i u ravnica.rskoj bjelogorici.

59

00
Sad a smo do li do jedne vrste sa cijelim nuom varijeteta! a .svi varijeteti su j es tivi, ne k.i i izvrsno. Njihove razli.ke
su Jedmo u boji i velicini. To je Amanita vaglnata Fr. ex
Bulhard- tiP; prava ovojnja a, slovenacki: . lupina r, Svim
vanJetettma Je zajednicko da su bez prs tena, adrl. lI1an~ele;
d ~ ImaJu vrlo razvijc.l1u volvtl tipa 1, tanju nego caesarea,
? h,. lako(1c opnastu i postojanu, visoku; da su na rubovima
~ cslra du baku urezauo iscrtkane' da su ml ade skoro koni~no
izduzenc, a bd 51! , sta rije , poCi'n ju spljo ' tavati, disk im osta~e izbocen. Njeznog su i t:lJ1kog mesa, deb lji je samo var.
gnsea, na zalost dosta rijcdak . Struta.k im se vrlo p~ste
penD pI:ema dnu ~iri (tako da bulb3 nije jasno obiljefena),
dug I vltak, Clsto bijcl iii na bij eloj podloz.i garan bojama
svog vanJ c teta. Meso snjetno bijclo, bez mirisa i slatka tog
ukusa. Sesir je rij etko poktiven pojedin.im kt-picama, a tada
trakastim i debljim kao kocl cacsare.ae, vecinom je go l, g13dak, blistav i uvijck prav ilno krufan.
10'

147

Vec spomenuti var. grisea je mozda najukusniji i svaraste. u guscim g~upama nego drugi varI]etetl, all su mu nalazls ta malobro]na - sive boje, koja
malo vuce na boju kartona. Na lazio sam je sarno kraj
hrastova.
Velika delikatesa je i vay. nivea (= alba ?), cest u Oalmaciji, ali ne preporucujem da se skuplja za jelo jer se lako
mo~e pobrk~ti sa ~~jeljm pup~v~ama -:- bii.e/e boje sa ponekim karmm plkn]leama po seslru, naJradlJe na disku, ali
i bez njih.
Najrasprostranjeniji je val". lalva, zutosmeda gljiva koja
vuce malo na oranz.
Vay. plumbea - plavicastosive bojc kao celik - takode
se ne traii dugo.
Var. badia - kestenja stosmeae boje.
Var. wnbrillO-lutea,. povrsinolll ses ira mozda najveca
vaginata - sa svijetlim, prljavozuckasl im rubovima i lamrlim, wnbrasmetlim pravilno kruznim si re shvacenim diskom,
tj. sve do zone do koje dopiru urezi od rubova. testa u planinskoj ernogorici .
Var. crocea, relativno mala, kod nas niposto rijetka (ima
jf: cak i u Maksimiru nekih godina puno), iako se u inostTanstvu smatra rijetkorn - zive boj e koja nastaje ako se
jednolicno izmijesa zlalno zula i oranz; neki autori je izdvajaju iz ove grupe zato sto joj je i vo/va iSlobojna, a ne bijela kao kod ostalih vaginata.
Var. /ivido-pal/ esce/1s, vrlo svijetla, sarno na disku blago nahukana olovnim ili smedastim tonom, cesta na .Tadranu kraj borova.
Amanitae vaginatae su svojim oblikorn, razmjerima: sesir 3-12(16) em, a driak 6-20/0,8-2(2,5) em, kao i bojarna, prava radost oku, mozda najelegantnije prineeze na
ovom dvoru prirode. One vole svijetla i suneana mjesta,
najvi~e od svega travu liZ rub sume. Ima ih u svim tipovima sume, od maja do oktobra, i cesto su poslije smrca.~~
prvi vjesnici bogate proljetne berbe. Dok se u Bosni, Srbl)I,
Hereegovini i Dalmaciji javljaju u velikom mnostvu, interesantno je da u kopnenoj Hrvatskoj nisu tako masovne,
pa je u isto vrijeme, VTlo rano u godini, nadomjestaju bilo
Amanita gemmata, bilo Amanita Eliae.
k.~ko ~aj~asivniji,

148

S ovom posljednjom mogla bi se pobrkali, sto ne bi bilo


tragicno, iako ne i ugodno. Nairne, dosta joj je nalik, ali
,,"I7a prsl en, dok ga vaginata n ema. Ako bi joj prsten i otpao, od vaginatae cemo je razlikovati po tome sto joj je
vol va slaba, lako se kida i ponekad ostaju sarno mrvice od
nj e u zemlji; kod vaginatae je cvrsta. Mozda bi se moa.\a
pobrkati i sa zu tom pupavkom; Amanita eitrioa (mapp~),
sto takode ne bi dovelo do tezih posljedica. Ali, ruta pupavka irna bulbu tipa 2. Sa zelenom i bijelom pupavkom
ima, istina, slicnu volvu, ali, kod ovih smrlonosnih gljiva
rub sesira nije ni iscrlkan, a kamoli dllboko Llrezan, nego
gladak. (Vidi pretbodni odeljak u slucaj u kolebanja.)
Gljive iz ovog podroda Amanitopsis su, kako rekosmo,
sve bez iznirnke jes tive i ukusne. Najbolje su priene na ma~Iacu !Ii ulju tako s to se cijeJi sesir; naopako poloze u tavu,
I uopce se ne okrecu na drugu s tranu, da se masnoCa ne bi
suviSe upila menu lamele.
0
Amanita spissa Fr. - .cokata mu snica., krastavka
je robustna, nabita gljiva sa prelezno sivim bojama. Na
sesiru - velikom do 14 em - ovo sivilo se prelijeva najcesce u smedim i bakarnim tonovima, no ponekad i u tamno maslinas tim, skoro ernim. Guste sitne krpice, bolje reCi
pahuljiee, prema rubu sire i plice, prema disku uie i vise ,
takone su sivkaste, prema dobi od sasvim svijetlog do dosta tamnog; skidaj u se Jake. Rub nije iscrlkan. - Lamele
bijele, u sredini najsire, slobodne. - Driak, ob icno visok
koliko je se!iir sirok. a debeo 2-3 em, u pocetku je, is tina,
skora bijel, no ubrzo tamni: u gornjem dijelu vise u sivorn,
u donjem vge u smedem tonu. Manseta koja se spusta od
samog vrha i najeesce svom du zinom prianja LIZ dr"Lak , duga
je i do 4 em i jasno longitudinalno linijsk i urezana (s donje
je glatka i takode siva). Bt.I/ba je lipa 3 iii 4, sa par nekompletnih vijeoaea perli (gdjekad sasvim isceznu), jos za 1-1,5
em deblja nego vrh drska koj i je najuzi. Meso je bijelo, a kad
se koZiea zguli, pod njom je boje povrsine u razvodnje.norn
vidu, tj. pretezno sive. Miris ria repLl. - Od jula do oktobra moze uspjeti u svim tipov ima 5uma . Cesta, ali ne kao
biserniea, oi po kvalitetu.

60

149

61

000
. Daleko je . kvalitetnij a. Amanita . cx~elsa (Fr.) Que\., jako
nalik prednJ.oJ, tako da Je s ma tra.1u I n.l cmm varijetetom
(Amaruta splssa: vay .. amp/a. Pel's.); nj oj , na ime, ukusnost i
s<;Jcno.st ne kvan rrun ~ n a repu, nego (po Hennigu mirBe na
b!skvlt, no k~d na ~ Illsam takvu nalazio) j e sasvirn bez mi.
nsa. Zn ~tno Je .:v~ca O? s~is s ~.e , a r azlikuj e se od nje i po
svo~ drsku .ko]1 Ima IzduzcmJu bulbu , jedva pos tepeno zadeblJanu, .koJ~.s kor<:>. korjenasto . izlazi duboko iz zemlje. Jedna od naJranlJ~h g~~\Va u. seZOIll, j ~vlja se vee od maja (pa
d~ oktobra) naJrad.'.le ~raJ. bu.kava I. ~ ra stova, osobito mnogo
uz rub putova, glmemh 1 pJeskovltIh. Prethodi proljetnim
vrganjima i po dvij e sedmice.
. . .Sezonski. r edoslijed menu Amanitama j e ovakav; najprije
Izbl]e na sVJetlo dana (od aprila racunajuci) A. gemmata
zatim Eliae, pa excelsa , pa vagina ta, pa rubescens, pa tek
onda spissa, dok pantherina i za njom phulloides pocinju
obicno tek u ljeto.
Mogucnosti zaburre. I spissa i excelsa mogu se najlaHe
pobrkati sa pantherinom, pa poce tnicima mnogi autori savjetuju da ih izbjegavaju . Pantherini nalikuiu i boiom ~e~ira
i oblicima krpica po njemu (kod pantherinae one' ipak nisu
sive boje nego bijele) , ali one n emajll bll lblt t;pa 2 (kao pantherina) i drlak im je pretezno s;v (a ne bijel kao kod pantherine); opcenito su masivllije od pan terke i iscrtkane su
obratno: po manse ti a ne po rubu sesira, dok je panterka
iscrtkana po rubu sesira, a ne po m an seti. Naravno , ovo posljednje ne vrijecli i u oclnosll na Amanitu a biettun, koja je
ovim dvjem a jestivim jos slicnij a i po boj ama i po masivnosti i koja moze cak biti i neiscrtka na po rubu sesira. Tako
je u odnosu na OVll p osljednju gbvni i najpouzdaniji znak
tip bulbe (vidi str. 142-143).

62

00
Na kraju, razmotrimo jos jednu j estivu Amanitu , jer je
lesta u nasoj jadranskoj zani i veoma izdasn, a dobrog je
i slatkog ukllsa, koji, is tina samo za neke medu koje se
ubrajam i ja, kvari rafanoidoi miri s kao i kod spisse. No,
primijetio sam, ovaj miris na repu, rotkvke iii hren, mnogima ne smela i cak se, sto je euclno, zenama svina. To je
150

utvrdeno u svim s lucajevim a kad imamo posla s ovim mi


ri som. clak le i kod drugih vrsta gljiva . A muka rac ce Istl
taj miris cij eniti kad sc ne md i 0 glji va ma. Uzm imo, dak le,
da se ob raca lllo p rvens tve no zenskom dij elu publike .i proc il ajmo op is.
AmanHa ovoidca (Bull. ex Fr.) Que!. - bela t rdana, heli
ka rie1j, najkrupnija od svih Am anita: sesir 10-30 cm promjera kod s ta rij ih, driak 10-22/ 3-7,5 cm, sva je n jcino
bijela, os im ponekad malo krem na d isk u. Ses ir je pravilno
obal, kod m ladih polulop tas t, vremenom se izravnava nika d
ne pos tajuCi udublj en; gol, sarn o rij etko (poput caesar eae)
ima jednu iii dvije sire krp icc; ispod r uba , uvijena, nal uzi
se kao jedna kragna ill opnas ti poj as koj i obrubljuje velum
parti ale (od kojeg nas taje m a n~ e t a) kod ml adih primiera ka ;
kasnije, kad taj velum p ukne i spus ti se n iz drlak , ova
kragna os taj e visiti s rubova ~c~ i ra kao krpi ce, ponekat1 i
pravilno izrezuckane; rub ~e ' i ra lLl'ezano i crtka n iii oc. Lame1e debele, s iro ke, leluj ave, osute sitnim bra~ oa s tim zm cima, izb:t eno s lohod nc. - Driak ima ma n. etll , no ona je
tanka i n epos tojana; iznad oje se nalazi njezna pahulja t
-pj enas ta p revlaka, kao ka d se sa punica sus i, debela najvje
pola mili metra. Bulba tipa I. Pod njom kao da se nalaz i
drug", Ll rorm i tipa 2, ali popu t loja iwad man ~e ta . keo
da j e od kreme koja se lako ot Lre. Drtak j e Ll redini kao
srcika. - Meso tvr do, osobito va nj sk i s lojevi dr ka , miri a
na spissu i prij a tnog u kllsa. Kvari se dos ta b rzo i (ada mrdi
na poseha n naein (pokvareno meso?).
Kako smo rekl i, izraz ilo je medlteranska vrsta, ras te po
nas im otocima i L1 s ire m obalskom podru ~ju , ali p rodire i
do Borackog jezcr" L1 Hcrcegovin i. U Koperu td i 0 3 gljiv:. .
Ras le i kra j borova i kraj h ra tova . na o tvoreni jim mj ti
rna, ces to u velik im ko lon ija ma - kad zemlja da jc obi! je,
on d" ga daje dvos lru ko : i krllp ni pr imj crci i u velikoL11
broju .
Prip ra vili se moz~ na rame na in e, no oaj bo ljn j e pro '
zena, ier joj maslJoca ub laiava ma lo oSla r miTi . ko ' f eli
od nje n"pravili jllha ii i pa prikH~, dobro je a ko se prij c I g,l
po pari. Zbog topIc kli mc i s klonos ti ka brwm kvarenj u, pr i
prav iti je is ti dao .
Mogucrl osli zab,m e. Pobrkat i bi se mogla 5 Ama nit om
vagina tom, var. nivea, s to b i pIed tavlja lo omo za'bllnu na
151

bolje, ali i sa bijelirn formama Amanitae phaUoides, ~to bi


bio najgori rnoguei slucaj. Meautim, ako se ima u vidu njena robustnos t, i njene pahuljice kao ad lL/cenog vrhnja po
drsku, osigurali smo se od zabune u oba pravca. Amanita
phalloides (kao, uostalom, ni nivea), osim toga ne l11irise na
rotkvice, kao lito je to slucaj kod jestive ovoideae, nego je
ili bez mirisa, iii miriSe na rned (i nivea je bez mirisa).
o ostalim juinjackim jestivim Amanitama (kao ~to su
solitaria, Boumeri, Vittadinii) i kontinentalnim nejestivim
(kao sto su echlnocephala, Eliae, aspera, te jestivim: crocea,
inaurata, vallida) necerno ovom prilikom govoriti jer su Tjeae*. Vaino je drzati se ovoga: ne jesti nijednu AmQnitu aka
se svi poc/aci rle podudaraju s opisima jestivih vrsta, a pogotovo rle OS/ol1ili se sarno ria slike, jer, ne sarno sto fotografija nije savrliena nego se rnnogi, naj cesce kljucni momenti, uopce ne rnogu vidjeti, buduCi da nisu vizuelni. Slike
su sarno jedno od sredstava za identifikaciju, a vidjeli smo
vee dosad i po slikama koliko razne vrste mogu izgledom
bili nalik jedna na drugu.
Za prvu, gI').lbu orijentaciju neka posluzi ova tabela; kad
vam se ucini da ste naSli svoju gljivu, uvj erite se i uporedborn s podrobnijim naprijed nave denim opisom.

"

II

"

6'"

"ei"

s"

'"

4l
:0

.~

"E
"c::

6
';;; 0

"5
c

~~__ N
E

a"
""

"!'ll
0. _ -

...:

~o
* One su ipak unesene u Tabelu zbog mogucnosti brkanja i znacajnosti citavog ovog roda.

,.

152

>
os

';:1

6
I ";
153

VI
VI

VI

.....

3.

3.

12. ml1scaria

13. echinoce ph. la

4.

14. excelsa

IS. rubeseens

4.

sivka s li,
(samo pri plj osnati,
vidno i 3.) o tiru se

3.)

(iii laino

nema

nem a

siv i (s mede)

17. va ll ida

4.

nema

s ivi (sme4.
(iii neko m d e)
ple tno 3.)

oklop

nj at in

16. spissa

kao nakupine bijeIe Kreme

nema

dd ku

4.
(Iaino 2.)

bljedo li
ko (oker)
sivkasti
kao kor

s ivkas ti
raz ni

~e~ iru

15. solita ria

p letno 3.)

( n ~ko m

Tip bulbe

pojasi
zrnaca

nema

nema

nema

Ostaci opceg vela


po

bijeli,
zllckas ti,
gus ti ,
konccntnoni
srebmas ti na vrbu
u spic

Ca.s to s ivi

nastavak

Naziv

Tabela Am anita -

2.

11. porphy ria


smedi, olovno ili lj ubi

rot i s med i
iii kannin

2.

10. ci trina

ispucao

Ij uStavo

ncm a, kr-

bij eli

2.

9. gemmuta

vin ska,
ciglns t3,
o ke r-smelIa

sivo-smet1a

siva (sivo
do smeete
crna)

oker do
s ivo prljava

b ijela,
ze le nkasto oahuka na

lQ
is toboj na
(bljede)

s me<1a .
(blijedo)

siva
(sivasmella)

bijela,
malo sivi
iIi smedi

bij ela,
siva
smec.'la

dr.ska

Boja

s ivo-smelia,
smelte-crna

sesira

bijcla.
s rebrnas ta, s iva

Zuckasta

j etrena,

karmin,

.....

(tamno)

---C1,'c ni

s medi

nema
ill
djelimi
cno '
smec1i

oe rna

m alo
s modi

u boji
m esa

Promjene

nc ma

nema

nema

bijel,
sivo-lj ub icasto
presvllcen
bijela
smet1c-siva
por fi rno
Ijub itas ta

nema

nema

nema

Promjene
u bo j l
mesa

bijela
so. zuti m
da hom

bij ~ a

p rljavo

~e~i ra

od07.go
bijela,
nado le
boje

d r ~ ka

Boj a

zuckas ta

zuta

-smeaa,
s mede-s iva

va, okeI'-

poj as i

se~ ira

tanm o-si-

ima, kao

bijeli ili
sivkas ti

2.

S. abietum

d r~ku

Ost. ci opeeg vela


po
~e~iru

Tip bulbe

nastava:k

Naziv

Tabela Amanita -

'"

VI

-.....

0-

bez bulbe

bez bulbe

22. Vinadinii

23. inaurata

pojasi
sivi,
deblji,
uglasti

Manseta

9. ge mma la

8. abierum

7. pantherina

6. c ,-oide.

03;

i ~Cezava

nepostojann; kno od
kreme
poslohann ,
ne ve 'ka
post.ojana;
malo sivi
nepos toja-

~e t e

rafanoidan

ne, ali kane


ne

nerazaznaUjiv

otrovna
j ako
otrovna
jako
sumnjiva
bez mirisa

da
ne

sniJe i da
da

jes tiva

rafanoidan
(na rotkvice)

ne

izvrsno
jestiv8
bez mirisa

da, duboko urezano


da ali
i ne
b ez
bez man-

5. vaginala

izvrsno
jcstiva

De

blag, fin

smrtonosna

smrtonosoa

lestivost

nema

da

da
4. caesarea

ne

uvele nde

ne.raz.aznatIjiv. pri kvarenj u na

bez miriS3,
adn. na med

Miris

siva

osobito
ad crva

smel1i,

Oker-

nema

nema

srnrtonosnn
da , ali
i

n e pos toja~

na; kida
se; bijela
poslojana;
dugacka ;
i ut.

3. ,rirosa

ne

ruba sesira
ne

ISc l-tkanos t

Srun3

smed"a
u raznim
primje-

pos medi

kasta,
ubrzo

bijela,
bakamo
smedi

iSa rana
istobojno

bijela,

bijela,
zuti

crveni
(tamno)

Promjene
u boji
mesa

ncugodan

i ne

bi jela ;
postojana ;
iako tanjn

d., a]j

i ne

da, a]j

ma.n ~ele

2. verna

lZraZlta

po s t~jana;

1. phallold.s- - ----- -- -- bijCla; -

Naziv

nema (ali
drfak siljasto-iverasto
iscjepkan

bijeli do
s ivkas ti,
smea"

karta

grafs ka

bijela, na
disku siv-

krem, bljedoliko
oker do
sivkas to-narancas ta

kao gea-

bije]j,

zllckas to-

zu~kasta,

iii sa Ijubicas tim


dahom

-smed'a
nema
(sa rno kao
iscjepkan)

nema

Sivo-plavicasta
do sivo-ljubicasta

kao gore
(18.) sarno
tamnija,

drska

sesira

Boja

-smedi

zu~kasto-

fu~kasti,

nema

sivkasti,
biramidalni
usiljeni),
ne otiru
se lako

vela

drsku

po

op~eg

sesiru

Ostaci

nastavak u vodoravnom nizu

bez bulb.

21. Eliae

Tabela Amanita -

4.

20. aspera

(na dnu
usiljena)

4.

19. gseudoru-

esccns

Tip bulbe

nastavak

Naziv

Tabela Amanita -

\0

U1

....

U1
00

....

nepos toja

1 L porphyria

I'afan oidan

da

23. inaurata

22. Vit tadinii

21. Eliae

20. aspera

19. bseudoruescens

J8. rubescens

17. vallida

Naziv

Tabela Amanita -

16. spissa

pn]utan

da
(slabo)

nepos toja-

15. solitaria

bez mansele

sivo-p ava
do s ivo-Ijubicns la
postojalla,
kral'ka,
bijela sa
zutim
rubom
nepostojana, kicla se
posLojana.
sa krupnim
zrnima po
rubu

posto~ana,

la odn, i ut o

leg a, bij e-

pos tojaoa,
cluJ;)' pd-

postojana,
duga, prilegla sme!!.

Man ~ eta

bez

ne

da

da
(slabo)

da

tia

da

mnn~ete

da, dubo!w
urezano

da,duboko
urezano
ne

ne

""

nc

ne

ruba

Iscrtkanos t
s e ~ ira

kV3 1'eno
meso
bez mi_risa

jestiva
\/1'10 dobro

---

brzo na po-

nerazazna t
Ijiv kod lek
ubrane, vrlo

jestiva

sumnji\'3

---bez miri sa
--------

sumnjiva

neugodan

o trovna
jako

jest'iv3
lzvrsno

jes li va

Jes livQs t

jcs tiva

j es l.iva

jesl iva
vrI o dobra

su mnj ivD.

ol rovna
clost a

s umnj iva

sumnjiva

JeslivQst

--- ._- -----bez l1liri sa

bez mirlsa

znalljiv

neraZ3-

Miri s

blaj;o

ne
ne

bez miri sa

_na bolnicu

ne iii
s labo d n

nas1a_k u vodoravnom nim

prileg a, siva

du~a,

postojana,

nn pjenasta

da

lako neugo-

dan do oel"raton

nepos toja
na, kida se

ne

bez mirisll

nn krompire

oa krompire

M-iris

14. excelsa

da

busla

ostncirn a.
Qvojni ce

da i ne

ne

oe, ali i
malo da

ruba ~d ira

pos tojan8
na dnu sa
zrnc ima

ne, ado.
l lije-

pos to~ana,

uz ru

~ e~ ira

ali odozdo
u boji

da

ine

da, ali

man ~ ete

I scrtkanost

13_ echiDocephaln

12. muscaria

postojaDa;
kratka; blijedo zuta

10. citrina

n a ; bijcia,

Man ~e ta

nastavak u vodoravnom nizu

Naziv

Tabela Amanita -

VIII KONACNO, JEDNA PORODICA


BEZ PROBLEMA

HYGROPHORACEAE - BrCA OD VOSKA


1 OD STAKLA SACINJENA
Ko se f iv i zdrav provukao kroz zamreni labirint Amanita, ne podlegavi zavodljivoj cari nij edne od zlokobnih sirena, dobija sada za nagradu m alo predaha. Stigli smo u,
za sladokusca, najugodniju atmosferu mikologije, okruZeni
samim prijateljima : u ovoj veLi-koj pO'radici nema nijedllOg
trovaca. Skoro sve vrste su jestive (a 10 znaci preko 60),
od kojih puno izvrsno prija, a sarno 5-6 ne mogu se uzivati zbog neugodnog iii prejakog mirisa, i 3-4 zbog gorcine mesa.
Kad sam rekao porodica bez problema, mislio sam
jedino na ovo pitanje jestivasti: ako j e covjek siguran da
ima pred sabom jednog Hygrophorusa - naski pufevicu, iii
socnicu iii vlaznicu - moze biti i siguran da se nece olTOvati. Ali neproblematicnos t ide sarna date tacke. Velike
tdkace mogu nastati pri odredivanju pojedinih vrsta i njihovam medusobnom razgranicavanj u. Medutim, kako zabuue Ul1utar porodice ne nose sa sobom nikakvu opasnast p?
zivat i zdravlje, mozemo slobodno gavariti i a najugodntjoj atmosferi.
Hygrophorus znaci nosac vlage, pa ipak svi Hygropharii nisu vlaZni. Oni se dijele na tri roda. odnasno p.odroda ako se Hygrophorus shvati kao rad . a ne porodtca.
Ovo sistematsko rasclanjavanj e navodim zato s to moze olaksati i orijentaciju u praksi. Dakle:
160

I
1

1. . Limaaittm HygrO'phorus kO'ji je ne sarna vi afan ,


nego i sluzav, bilo i po povrs ini ~es ira i po povrsini (obieno
samo gornjoj) drska. bilo sarno po ~es iru. Meso u drs ku,
ses iru i lamelama od is te materije, kao da su od voska
(siraa); zato je kontinuirano. Lamele debele i metfusobno
ra zdaleke, silazn e. Uvij ek kraj d rveca.
2. Carnaraphyllus - Hygrapharus kaji nije oi vlafan ni
sluzav. dakle Sill!. U svenzu ostalom ktlO prethodni. Vecioa
predstavnika na paljima i livadama. ali nekolika i u sumi.
3. Hygrocybe a - Hygrapharus vlazoe glave., ali bez
sluzi. Meso kao od stakla, krhko i lam ljiva, cakli se i gotavo da j e prozirno (osab ito u tanjim slojevima pri rubu
seSira i gledana pre rna suncu). Lamele rije lko i tada slaba
silazne, veCinom vodoravno prirasle iii cak uzlazne. Veci nam
sitnij e 'i 1Irlo i ivih boja (crvene, zute, narancaste, zelene, ljubicaste itd.). Redovita po paljanama, pa nj acima, bez povezanosti sa drvecem .
Pri navadenju imena pajedinih vrsta stavlj acemo u 7.agradu ime podroda radi lakse arijenlacije.
To su pre tezno jesenskc gljive, mnoge se javljaju Cak i
kasno u jesen, a sarno neke u pm ljece (Hygropharus marzuoIus vee od ma rta. te nekalika Hygrocyba od maja).
Svi Hygropharii lako se alkrivaju i gotova ih je nemoguce zamijen iti sa jedn im drugim rodom . Onjma sa siJaznim, debe lim i r azdalckim lame lama (pod I i 2) sarna po\"r~na maze biti nalik neki Canlharell us. ali ovaj nema prave
lame Ie. nega Yene iii . rebra po himeniju, bez .o~lrice
l1a vrhu, i on nijc vostane slruktul"e, nego vlaknasle i zilave
(kao npr. li sicarka). NO' i svi Cantharelli su jestivi , tako da.
i kad bi se prenebregle avaka vel ike i drecece r32.like, dO'
nesrece ne bi doslo. 1 eli tocybe imaju, istina . silazne lamcle,
k lome i prave, ali one nisu debele i vostane. niti kantinuirane s vostanim mesam . Neke atrovne Cljtacybe, bijcle.
mogu rasti kao i Hygracybe (pad 3) l1a otvarenom u travi.
ali Hygrocybe su Zivih boja i nemaju silazne lamcJe. Osim
toga. Clitocybe nem aj u ni njihovo sta klas to meso.
Zato mrska rubrika . mogucnas ti brkanja moze asvim
otpasti u ovam pogla vlju.
lz istag razlaga dovaljni su i kl"aci opi i (a H gropbora
ima puno), pogatovo ako pojedine vrSle adgavaraj u u svemu
karakterislikama podroda navedenog u zagradi ; nairne, doIt

161

sta irna prelaznih vrsta koje po necemu izlaze iz okvira svag


podroda. avo posljednj e je slucaj sa prvim:

63

000
Hygrophorus (Limaclum) rnarzuolus (Fr.) Bres. - mar.
tovka, snjeznica, proljetna socnica, sneZka, rnarcevka tre.
balo bi da kao. Li maci urn bude sluzava iii ba r slipava po
SeSlru, no ona Je suha. Kohko znarn, poznaju jc sarno u
Sloveniji, a li to ne znaci da j e sarno tame i ima: nalazia
s~ ~e i u . Bosni i .u Hrv~ts koj, pa ~a ~ i u neposrednoj
bllZllll SaraJeva (Kasmdol) ) Zagreba Uuzne pa dine Medve.
dnice) , kao i kraj Otocca i u Gomj oj Bucki. Sa rno, iako nijc
rijetka i iako se javlja u veCim kolonijama, tesko ju je at.
kriti. Nairne, teSko je o tkriti prvu , a onda je lako: one su,
jer je u rano proljece jos dos ta hlaclno, s krivene pod mcem,
iglicama ili rnahovinom, i rijetko se mogll bez razgrtanja di.
rektno vidj eti. Ako vjetar razgrne pokrivac iii vjeverica Uaka
ih voli!) , U strahu od nas , ostavi kraj staze jednu iskopanu,
imali smo srecu: naokolo cem o, u g ruparn a od viSe primje.
raka na dnu sraslih, i u vise grupa udaljcnih medusobna
sarno nekoliko desetaka centimetara, sigu rno naci tolika da
bude dosta za porodicni objed. I to sarno na tom rnj estll ,
koje cerno obavezno zapamtiti za slij edecu godinu.
lako joj je irne martovka, moze se pojaviti izrnetlu
februara i rnaja, u nasim krajevima najcesce oko 10. april a
(u Kostelskim bregima kraj Krapine nai lazio sam na njih
u tri razne godine: 8. 11. i 13. april a) , ito, cudno, bez ab
zira na nadmorsku visinu, ali 1975. se kraj Zagreba paja
vila u velikim kolicinama vec 13. januar a . U litera turi sc gavori da raste kraj bukava i jela, no j a sam j e nalazio i u 6stirn borovim i srnrekovim sastojinama, pa cak i u rnjeSa
noj sumi pitornog kestena i hrasta. Voli pjescani teren, pa
cak i sipine, gdje joj toplotu cuva ponekad i krupnije kame
nje - malo tvrdi pokrivac. Sarno na suncanirn mjestima. .
Tako ona, oa pocetku novogodiSnj e sezone, prethadl
eak i ranirn smrccima, jos dok, ponekad, ni saY soi jeg oije
okopnio, nego tvori ponegdj e bij ele otocice, a medu sme
dastirn sivilorn istruljele proslogodisnj e vegetacije naide se
sarno na jedino vesele tackice plave surna rice. Da, ne raeu
najuCi i samu nju: i ooa preds tavlj a u to doba v~~ele
tackiee prirode, iako su joj boj e i podloga tmurne: blJelc
162

sarno kad je pokrivena, na svijetlu ve vHc sivo larnne go10VO do cadavocmoga. To vafi u bl afoj mjeri i za lamele i
za dria k.
Sesir joj moze doseCi i do 12 em prornjera, osobito kad
naidemo na usamlj eni primj erak koji ne .mora clijditi hranu .
Po formi nalik na kakvu Russulu (a i po boj i osobito iz
grupe Compac tae), ali Russula u to do ba nema, a oDe i nComaju ta ko vostano meso kao n~ Hygl'ophorus u skladu sa
zakonima svoga roda. Nema ni drugih gljiva na tlu 5 kojim
bismo j e u to doba prvog budenja prirode ni teorijski magli
zamijeniti (osim, dakako, na moru, kad rnogu jos rasH . pro~ Io godi s nj e gljive; no, 0 ovome cemo posebno).
l ako bez izrazitog midsa, Ona predstavlja jednu od oajboIjih j estivih gljiva, i to nij e rcceno sarno za to ~to joj 11
to vr ij eme konkurencija o ij e jaka (samo Flammulina velu
tipes i Plcurotus ostrcatus sa drveca). Meso Joj se oaprosto
topi u ustima. Kako j e dos ta slat ka, najbolje je napraviti od
nje paprikas iIi juhu sa malo vise zacina.

64

000
Hygraphonts (Llmaclum) hypOlhclus Fr. oaprotiv, slu
zav j e i po ~ e~ iricu i po s!l"Llcku , kako to i pris loji svakom
pravom Limaciu mu. No 10 mu nj najmanje ne smela da 5e
sa drugim glji vama ta kmi i u I klasi. Ook prethodni Slra
~ 1I 0 rani u ezani , ovaj s trano ka oi, mofda j e cak i posljednji u godioi. Jer, lek prvi rnrazevi mogu ga is tjerati na
povr~inu (7- 10 dana nakon prvih mrazeva, da budemo precizni). Takode, nMuprot prethodoom , on je silan i sam za
scbe neubj edljiv, a li zaLO nas tupa 11 velikoj vojsei. More se
nae i na hiljade pri11'1j eraka vec n<\ vrlo u korn pojasu, u
trav i i obavezno li Z bOl'ove. U IOj ov isnosti 0 bo rovima, . 10boda rnu dalje nij e sku~na; bar koliko je meni pozoalo,
ne pravi razliku izmedu vrsta borova, pa se mofe naselili
kako LIZ kontine ntalne, tako i uz one koji raSlu u blizini
mora: Pinus ha lepensis, nigra, marilima, pinc3, ild. Naj drafi
su mu rnladi borovi, cak n i do Ijudskog u.zrasta visoki: vie
rova tno zato to mu prijaju suneanu mjesta, a mladi nc
prave toliko hlada; iii pa k indircktno, wto to voli Iravu,
a trava rasl e samo na s un ~anijim rnj tima: iii , konu~no,
za to ~ to u to kasno doba kad izbija - n vembardccembar,
a na moTU i do febru ura - imn maJo lOpnne. dok polreba
II'

163

za nocnim m;razevim a nije znak d a fruktifikaciji odgovara


tempera tura Ispod nule, ~ego da Je ona miceliju potrebna
kao sok, onaJ sok 0 kOJem smo govorili u uvodnom poglavlju_
Dakle, irna i sesir i drZak mali: 2,5-6,5, najcesee oko
3 ern, odn _ 3-7/0,5-1 ,0 (-1,5) em. Scs ir spljosten, valovit
do m.alo udublj en i skoro Ij cvk as t, naj cesce s okruglastom
IzbocInom u sredInI, s ma slmastosmeeiJm uraslim vlaknima
veoma gusUm i finim, na svij et li joj okersmcdoj podlozi, is:
pod koj e je meso, narocito u srcdini, intenzivno zlatnozuto.
Tom bojom kao da su nahukane i la mele gledane odozdo,
inace su bijele, silazne, vrlo daleke i dosta debele. I stTUcak, sluzav, pri vrhu malo siri, zivo zlatno je nahukan po
bijeloj podlozi. Meso bijelo do zuto (zlatno pod kozicom sesira). Posvuda se mogu javi ti, a osobi to kad sunce isusi sluzavi sloj, mrlje boj e plamena iii, malo tamnije, oranzkarmin. Bez mirisa je i blagog u kusa. - Raste u svim krajevirna gdje ima borova.
Ovo je odlicna gljiva za juhu, bila bi blize samom vrhu
ljestvice kad ne bi bila tako sitna. Ali, kako vee znamo, svojom masovnoscu to i te kako nadoknaouje.

65

00
Hygrophoms (Limacium) poetarum Heim_ Nazvan je
pjesnickim - da Ii zbog boja ili zbog ukusnosti? Boja
masivnog sesira (5-) 7-12 (-20) em mu je jedna divno
bijeloruzicasta do namncasta, prema rubovima vise bijela,
prema disku vise zivlje obojena; oblo ispupcen i kasnije vise
poravnat, gdjekad i malo udubljen u sr edini, gladak, ljepljiv iii suh, na disku s njeznim tarnnijim uraslim zilicama.
Lamele boje slonove kosli (even tualno s ruzicastim odsjajem)_ Drlak sesiru istobojan no m anje mzicast, nagore znatno siri. Sve ostalo kao kod njegovog roda. Meso bijelo, slatkog ukusa, mirisa na "peruanski ba/zam po njegovom otkrivacu R. Heimu; po meni ceslo bez mirisa. Raste kraj bukava. - Kao takav, i izvrstan za jelo, otkriven je tek 1947,
i to ne zato sto je rij edak, nego s to se brkao sa vrlo slicnim
i neukusnim:

164

66
Hygrophorus (Limaclum) pudorinus Fr. Razlikuje se od
pj esnickog po svojim tamnijim bojarna, mesnato do oranir ielim, ruzicast im meso/1t u sesiru a ne bijelim, mirisom na
terpe,ttin, kao i stan is1ern u crnogoricnim sumama. Ovo je
jedna od najmasovnijih i najkrupnijib gljiva nasih planina
pokrivenih ce tinarima, pa treba ipa k obratiti painju na nju.
testo nairne, kao u Gorskom kotaru, nema tako neprijatan
miri s i on se moze odstraniti o tkuhavanj em u zasoljenoj
vodi (sarno 5 minuta , za tim sok odbaciti, te pripravljati po
volji). Tada ostaje sarno kvalitet nj eznog i topljivog mesa,
tako svojstven Hygrophorima.
00
Gljivi-pj es niku uspj esno konkurira druga cesta gljiva
nase pJaninske ernogoriee, koja bi svakako usia u I k1asu
da jor je aroma izrazi tija: Hygrophorus (Limaclum) chrysodon Fr. Istina, osim u ernogorici, nade se i k raj hrastova
i bukava, ali tad a nije tako masovna. To je skoro cisto bijela gJjiva sto starenj em iii truJj enj em zuti, a po rubovima
ima zupcaste privjeske z/atne boje (otud imel. Lamele najprije bjelicaste, zatim zuekaste i na kraju oker-ruZieaste. I
vrh drska, in ace sluzavog poput ~eSira, :lut je. Razmjeri: se~ i r 4-9; drlak 4-6/ 0,6-1,5. Meso bijelo, soeno, bez rnirisa,
prijatnog ukusa. Ostalo kao Limacium-tip. Raste sirom Jugoslavije, ukljueujuci Makedoniju.

67

68

0
Sliean mu je, ali ne tako ukusan, Hygrophorus (Limacium) eburneus Bull. ex Fr., sarno mu je se~ ir rnanji (4-7
em) i ostrije ispupcen prema vrhu, a drlak sarno pri vrhu
l1ije s[I zav, ni zut, nego na suhoj bijeloj podlozi punktu.alno
bijelo pai1uljast. DrLak je inaee duzi (do 10 em), ali naj cesee i uzi (do 1 em). Lamele bijele ne :lute. Raste od septembra do deeembra, kraj borova i s mreka, rado u travi.

69
Gotovo iden tican, cis to snj ezno bijel, ali skloniji da poi uti (i po lamelama) , u prosjeku sit,?iji, sa jakim, oslrim i
neprijalnim mirisom (na gusjenicu Cossus cossus) jesle Hygrophorus (Limacium) cossus (Sow.) Fr. Nije ogranieen sa165

mo na cmogoricll. Natali se ad avgusta do novembra. Zbog


miri760tP~o neupotrcbljiv.

No naj masovDlja gljiva kraj s mrcka, moida najmasov.


ruja ad 5vih, jer se u kasnu jcsen (od scptembra do decembra) maze nabrati na to ne, tako gu sto zaposjeda svjetlije povr~ ine da se gdjekad nc mofe proCi l is tina a da se koji pri
mjerak nc zgazi , to je - Hygrophonls (Limacium) agathosmus Fr. Njen predivan miris, koj i kao da sc sas toji ad mje~avine bademovog lilja, Javelldllie i auisa, na zruos t jc talike
jak da je mnogi ne mogu uZivati n i u malo vceoj koliini ,
taka da se ohit no sarnO 2-3 primjcrka pri mje~ aju drugim
vrstama da bi d ali a romu ; maJobrojnij im p ak zestina mirisa uopce nc smela. U svcmu kao Limaciuro-tip. odlike su
rou j o~: ~es ir (5-11 em) si ll, prcm<l disku tamnijc ( masH"asto- ), prema rubu s vjetlijc ( aker-) sill, lamele bjelitastc
~ lo lagano s ivc. rat vas tc i an as tomozirane. dr1...ak (5-10/ 11.8), suh, sa tatkOlstim pahulj ama koj c mogu biti kao i osnova7 te1c ~i pOlk nahukane bojama ~e~ ira_

Hygrophonts (Lhnaclum) disco ldeus (Pers_) Fr. biva pojedinih godina masovan poput agathosmusa, a ras te u istim
krajevima, planinskim, t etinars kim. kretnjackim . To je oko
5-7 em velika glj iva, okersmeda (rdasto do kes tenjasto). sa
upadljivo tamniji", dis kom, s lo ga cini lako odredivim . Lamele svijetle, po pr imaju ta nove ~e~ ira , kao i drtak (3.5-5.5
cm/ O,6-t,2 em) ispod bijelog vrha. u s luzavom sloju koji
od jedne prs tenas te granice ide sve do dna. $efjr ;e u mladosti spo jet' jedl1im slu zavim prozirnim velom, i njegov se
os tatak u tom obliku spusla i niz dri.ak. - Meso prlj avo
bijelo, bez mirisa, ne bas ukusno, te se prcporucuje mijesanje sa drugim vrs tama.
00
Hygropborus (Llmacium) Russula Fr. ex Schaeffer upadljiva krupnija
pjegava puievica , medena vo~ cenka vrsta b;elogorice, nij e sluzava, nego sarno lj epljiva kad je
vlalna. Boja seS ira (5-15 em sirokog) mesnato rui itastopllrpurna na svijetloj podlozi, tamnija ka disku, tako da se

72

166

prema rubu probija s koro bijela osnova ; ispup6m jate, a u


starosti i udubljcn. Lamele bijele, mrljaju se t uckasto Ui bo-jom ses ira. Isti jc slucaj i sa ddkom, 4-8/ 1.s--3, suhim,
b ijclim pahul jama u gornjem dijelu is tackan . Meso bjjelo,
mj estimicno prosarano purpurno. U vecini krajeva je slafko
i dos((I tl kl/SflO karl sc skuha, no ponegdje gorti. Za to treba
~ vj cZu probati da se nc h i uzalud braIo; dovoljno je prob;lli sarno jedan komadic: kakvog ukusa bude 00, bi~e i
kod svih os talih primjeraka u tom podrucju.

73

Ook ovaj sarno moze biti, jcdan drugi Hygropborus je


sigumo i uvijck manjc-viSe gorak . te stoga i nejestiv - a
jako lici na pre thodnL Medutim , ovaj gorki raste u crnogorici, a po seSiru n ije kontinuirano , nego izmrljano .i (od
Ijuspica) ncujcdnaceno VifISki karmin obojco. To je Hygropharos (Limacium) erubescens Fr. ~ to ga nerijetko u moogotlanim kolon ijama s recemo 'u gus tim bosanslcim swnama
jclc, odn. smrcke. Osob ito je gorak na potezu Trebcvie-Jahor ina i Varcl-Olovo. (No tu pretbodni, jcstivi, De raila.)

74

000
Hygraphorus (Llmacium) nemoreus (Lasch) Fric:s jc
"fs la za koju hi se prije rnoglo reci da je suha nego Ii slu
za\'a kao s to sc od kompletnog Limaciuma traii. ~ir (~1O
em) rou je najcdce nepravilno vijugav i lelujav, u poeetku
konicniji, kasnije, kad rou se rubovi sve viSe uzdifu i na~ore
lIvrctl, uzvisenje u sredini ostaje kao obla i siroka izboCina;
ono je uj edno i tamnije, tj. vge smedeoranl. Hi rlilasto, dok
je prema rubovima sve bljede orant , o~os n o Zuck~to ~a
blagim ervenkas tim dahorn. Kad sc bolJc pogleda, disk lZgleda tamniji zahvaljujuci uraslim smedastim vlakn ima ~oja
su upravo u centru najgus6."\. - Lamele bijel~. s tare0.lem
pos taju sve tamnije narancaste, u svemu s odhkama Limaciuma sarnO sto nisu tako izrazito silazne. - Dr!ak (5--10/
\-2 ~m) , takoile vijugav, bije1, poprima u svjetlijem .tonu
boje seSira , pri vrhu sa bijel!m latk.~tim p'ahuljama, pr!. dnu
sc sui ava. _ Meso tvrdo I drobl/lvo, blJelo , pod kOZlC?m
SeSira ruzieas to , bez mirisa. odoosno, 5 mirisom n a b~o
(kao reeiroo u Maksimiru i po padinama Medv~d.nice g~Je
nije rijedak), prijatnog ukusa. - Raste same U Jesen u bJe167

l~gorici. Ime mu jc poteklo ad nemus, sto znaci gaj, lug


hstopadnog drvccrt, pa se po tome s to se u sumi j avlja raz.
Jikuje cd svog dvojnika :
000
Hygrophorus (Camarophyllus) pratens is (Persoon ex Fr.)
Karst. sa polja i livada. Skora U svcmu sliean prethodnom.
o\'aj predstavnik suhih Hygrophora s to ne s tupa u zajednieu 5 drveeem. razlikuje se ad njega najvisc po tome sto
imn daleko silazn ije lamele, sto rou povrsina sesira n ije h rapava, nego glatka i sjajna, sesir mazda malo u prosjeku tamniji (\luce na bajtl jetre) . i meso vodcnasto, a lie drab/jivo.
.Bez rnirisa. - Ovo je jos ukusnija i socnija gljiva nego pret.
hodna , izdasna koUka i ana, ali masovnija. Takodc sc mo:!e
poj aviti tokom jeseni bila kojeg datuma. Narocito tes t i brojan je u Crnoj Gorl i Gorskom kotam, gdje 83 na zalost ni
5 jedne njegove dobre strane DC poznaju; ali nijc rij cdak
ni ~ iro m na~e domovine, gdj e rnu najvi!ie konvcniraju pianinski pasnjaci, Moze se pripraviti na sve paznate nac ine
(corba od njega jc slavna!) , sarno, na talos t, nije podesa n
za su~enjc, a to je velika steta jer se pojavljuje obU no.
000
U polju kod nas rastu dva druga Camarophylla, Hygrophorus virgtncus (Wulf, ex Fr.) Karst . i Hygropborus nlveus
000
Scop. ex Fr., po formi nalik prethodnom, sarn o sto su aba
snjezno bijeli posvuda, a prvi je znatno veei (do 7 em) od
c.lrugoga (do 4 em ). I po kvalitetu su ravni p ratensisu, ali
nisu i tako eesti. CesCi j e niveus, a virgineus se u znaeajnijim koJieinama javlja, koliko mi je poznato , sarno u Gorskorn Ko taru, Dolenjskam i u Hercegovini. Oba t ipieno je
senja, niveus cak zalazi i u zimu dosta hra bro. Tako se 1966,
kad je decemb'ar bio Ii jep, mogao brat; sve do Nove godin e
cak i aka Sarajeva.
0
Ocjenjivanjem sarno okorn, tes ko je razlikovati H . ni
veus i Hygrophorns (Camparophyllus) russocorlaceus (Berk.
et Miller) Lange. Ovaj je jednakog oblika, s tasa i velierne,

75

76

77

78

168

pa cak erni sc i bijel poput nivcusa, osobito dok ga ne uzberemo (- u stvari, sarno malo jc tamniji, zu~kas to). I jt>
dan i dntgi imaju cak i rubove higrofane i urezane, a jay
Ijaju se na livadama islog tipa, pa eak i u najbliZem susjed.
stvu. Ali , dok je prvi patpuno bez mirisa, drugag upadljiv
miris ncdvoum no odajc: to je miris ria ~ rwiku koi u . (po
ccmu nosi ime), odnosno na tantjau. Ova va.nredno prijatna
atmosrera siri se pri su~enju toliko intenzivno da gotovo ne
mozcmo povjerovati, uvij ek iznov8 njuskajuCi, kako iz tako
sicusnog izvora moze nasla ti takva poplava mirisa. - Ni
pos to nije rijedak, sarno sc ne pr imjecuje, tako sitan, osim
karl je u gu!iCim kolon ijama. Rasle i u Dalmacij i (izvorno
mediteranska vrsta) sve do prvih mrazeva. - Moze posiufi ti
ho zacin. jer se zbog icstine njene arome tclko koristi sarna.
Predimo sada na Hygrocybe, te st vorove od ~ obojenog
stakla. Nasa polja, Iivade i pa ~ njaci veve od njib, a mi cerno
i7.dvojiti S:1IUO one no.jt:e~ce j naj masovnijc. Ovdjc pada.ju i
posljednje ograde st r aha ad trovanja, sarno ako imamo u
vidu onu opcu karakteristiku n jihovog roda i mornente po
kojima se r azlikujtt od Clitocyba (v idi na s tr. 161). Nema
otrovnib pa ni karl erne, kao 5tO je siueaj sa nekima od njib.
ZUTONARANCASTOCRVENE -

79

NE POCRNJUJU

00

Najkrupnija i zalo za jeto najinleresantnija je Hygropborus (Hygroeybe) puniceus Fries - I.velika vlainica. crvencr
glava soenieR, livo narancasto do skrletno crvenih boia, konicna sa uvijenim rubovirna, 6--13.5 em. Lamele zute poprirnajuCi sve viSe ervene prelive. vrlo debele i udaljene, pri
rubu anastomozirane . Drfak istobojan, sarno na dnti hijel,
6-10/ 1-2,5 em. Meso lomlj ivo kao i kod ostalih Hygroc.yba, vrlo soeno, bez mirisa ; b ije)o, no pod kozicom ~eno .
POjavlj uje se a d avgusta do oktobra. Nije. na Za)ost najcesc.."\
medu Hygrocybama, no u travi se, zahvaljujuCi svojoj krupnoci i bojama, naj laksc vidi. Ima je u svim republikama.

80

00

Ono sto ne mogu individual no, druge ce izvesti kolektiv


no : sitnije , ali m asovnij e. Kod nas je najvge za~tupljena
Hygropborus (Hygrocybc) cocclneus (Seaeffer ex Fe.) Kar-

169

sten, do 4 em sarno, ali ponekad u kolonijama od p

.~

s~'?tLDa komada. Bojama nalik na prcthodnu, malo jeO t~~~

nlJ': ~r:'ena ~krva v?) , no brle . izblijedi (u zuckasto). Lamele


su JOJ.,stoboJnc, ah s u IW ~SII'l Cl I LlIl? do zelenkaslo sive, ray.
no pn~as/~ sa ZLlpcenl. DrLak Ist oboJan, aU pri d,IU ZUI, gla.
dak, !"} e lsprugan kao prethodna. - Pojavljuje se u aprilu
I maJu,. za,tllll ponoyo u septembru i oktobru. Po ukusu se
ne r~]'kuJe od pre thodne, a to znaci da je izYrsna. Sarno
ka? I sve Hygroeybe, s tvara zbog svoj e lomljivosti problem~
pn tran spor~u do k~l ce . Treba ih bra ti na kraju, pri per
vr~tku ako Je moguee, tako da ih ne zgnj ece teze i tyrde
glJlve u korp!.

81

00
_ S ovom se brka Hygrophorus (Hygrocybe) minJatus
(l'r.) Karst., stvamo dosla. sliean pre thodnoj ako se njegoya
~o}a mmllJm a ne razhku)e od kryavocrvenoga. I drlak je
Is.toboj.an i ta.m~iji nego kod prethodne. No brkanje nema
ntka~lh poslJedlca, cak ni u gaslronomskom pogledu. Ova
~')'s ta .J e .ce~c~ u ju~nijim krajevima (ukljucujuCi Dalmaciju),
~ako .Ie ~:na 1 na sJevernoj polovici zemlj e, a pojavljuje se j
Izmedu zlta.

82
Ne~to

0
kmpnija

84 0 0
grophonls (Hygrocybe) nJgreseens (<;!uel.) KUhne~: najprjj~
postaje sivkas lo/j!lbicasla, pa tek zatlm, sv~ t~J.a, p~?rnL.
_ Rastu kao i ostal e Hygrocybe, po p~nJaelma I polJlma,
u ;prolje~e i u jesen, ali ne u velikim kolonijama; vole sa
mocu iii, u najgorem slucaju, ufe odabrano drustv? - I
one su izvrsne za juhu, pa kad poeroe, neka to ntkog ne
odbije.
k
ki'
Do danas nije otkrivena, ~uprotn? sva om o~e vanJu,
nijedna otrovna gljiya medu. SVlIDa kOJe P?eroe. Ah kod Hy
groeyba nastaje jedan drugl proble:n, nalme p~oblem tran:
'porta, zbog njihove velike krhkostl:. Trebal? bl u !,let~noJ
korpi imati posebnu pregradu za .nJlh. Ja heno, pnzn.aJem,
rijetko ih i sakupljam, kako ne blh morao sve ~o kuee vI?:
diti brigu da se ne polome. Tu se treb~ z?atl frtvov.ah,
uostalom treba imati i srea da se tako dlvmm stvorov~a
prekine iivot, a poljima oduzllle sarenUo tih krvavoervenih
evjetica.

em , Hygropborus (Hygroeybe) In

tenn~dlus Rieken (Reai) vrlo j~ ces ta u zapadnoj polovici


zemlJ~ (Gorski ,I<otar . .HereegovlDa, Crna Gora, Dalmacija).
O~a J~ otvore~lJ1h bOJa, i utooranz do oranzplameno, kao

snlemm vlakmma presvucena, s mirisom na brasno i zutim


~esom , koje moze malo posivjeti. Zbog ovog svog posljed
nJeg momenta ova vrsta cini prelaz ka slijedecoj grupi.
OD 2UTOG KA CRVENOM -

POCRNJUJU

Dvije su ceste vrsle Hygroeyba kod kojih preovladavaju


tonovi u skali od zutog do ervenog, koje povrh toga, za raz
Iiku od prethodnili, imaju i sklonost da poeroe - od der
dira, starosti iii naprosto, kad su ubrane, od samog lezanja.
Konieni scSiI' im doseze najvise 6 em u promjeru, a stru170

83

00
cak 10 em vmne i I em sitine. Bez mikroskopa je te~ko
te dvije vrste razluCili. - Prva Hygrophorus (Hygrocybe)
conJcus (Fr. ex Seop.) Karst., erni brte i izravnije, druga Hy

OD ZUTOG KA ZELENOM
Od zutog u praveu zelenog kreee se jedna gotovo u svim
nasim krajevima dosta cesta Hygrocybe - Hygropborus

85

psitlaclnus SehaefE. ex Fries) Karst., sa sesiricem maksimalno do 5 em a struckom 3,5-6/0,3-0,8 em. S~iric joj,
mladi, naginje konienom o~liku, st~iji . se. izvrce sve .vise ru
boyima nagore, dok mu disk ostaJe oS.tnm vrhom lZbo~en,
tako da postaje nalik barkama kakve dJeea prave o~ paplra.
U kisnom razdoblju je pokriven sluzavim, zel~nkast'm I ~ro
zirnim slojem koji se cakli. kao sta,.klo, ~ tada Je. po ~ubov'ma
iscrtkal1 1 s.k oro urezan. NJegovo zuto J~ .pr~tezno ~uno~o,
a zeleno, koje se s njim u jasno ogrameemm partJJama I.Z:
mjenjuje, boje je mocvarne tamne !>rave, ollrovno zelene, ih
171

kako neki autori kazu, papagaja. No ponekad se 11a njcmu


nadu i rumeni tonovi, osobito uz zute partije iii umjesto njih.
Lamele, blago trbusasto uzlazno prirasle, istobojne su, kao i
strucak, stirn sto je slntcak vise zelel1 pri vrhu, a vise
prema dnu. I on bude sluzav; cesto je spljosten i presavijeno udvojen; zavrsava se u s pic. Meso je zelel1kasto provodnjeno, bez mirisa , tanko.
Ovakv ih boj a, kao kakav kameleon u travi i mahovini
tesko se zapaia, no osim po travnatim terenima, javlja s~
i uz rubove, puteljke i Cistine suma, gdje i ne mora biti
trave. Raste od augusta do novcmbra. Na njega treba spe
djalno podesiti oko, a u vecini slucajeva olkrivamo ga
tck kad smo se sagnuli da uberemo neku drugu, upadljiviju
vrstu. Takvim slucajem mnogi sitnez biva prvi put otkriven.
Koliko tih majusn ih bica promakne nasem bludecem pogledu, a oda svoju egzisteneiju tek slucajno, kad npr. sjednemo da bismo nesto pojeli.

zut

86

00
Hygrophorus (Hygrocybe) persistens Bri tz., takode spa
da u ovu grupu. Ta gljiva, za svoj rod velika, do 8 em, vrlo
je cesta i masovna u Dalmadji. Sesir joj je konican, sa izvrnutim rubovima, Ijepljiv, skoro sluzav kad nije duze suneu
i7.lozen; citron-zut, no pri susenju postaje narancast. Lamele
istobojne sa svjetlijom, skoro bijelom ostricom, trbusaste i
slobodne - ne rumene; po ostrid kao da su nagrizel1C (ostriea nije cijela). Ddak 6-10/0,5-1 em, plameno crveni odozgo na dole, do~ dno ostaje bijelo; isprugan uzduzno i cesto
kao dvostruk. Raste u zbijenim, vrlo gus tim kolol1ijama tako
da se doima kao evijece; osim u travi, raste i na goloj zemlji
uz rubove puteva, ispod oleandara, pitospora, .cempresa i mladih borova.

87

00
Rjedim se smatra, a kod na s je dosta rasa'en, i Hyg'COphoros (Limacium) dichrous Kuhn. - Romagn. Sesir 4-8
em, sivkaslosmed sa maslil1astom nijal1som, tamniji po obloj izbocini, jako sluzav i ljepljiv. Te kvalitete ima i kortina, sto se spusta od ruba na bijeli strucak (u visini od
I do 2 em od njegova vrha) , sarajuCi ga eik-cak bojama se!lira sve do dna. Lamele bijele, ponekad sa plavicastoze!enim

172

dahom. Meso bijelo i bez mirisa. - Raste rado k~?J grabov~,


ali i kraj bukava i hrastova, u dub/Jem sloJu !,sca, pOjedlnaeno ili po 2-3, od augusta do !l0ve,??ra. OV? je vrlo dobra
gljiva ako se pripravi kao papnkas Ill. ka? kis~la c?rba ..
Hygrophoraeeae, ta porodica vesehh 1 ra.z~granih bOJa,
... su clanovi ili kao od rastopljenog stakla ill kao .od sled~~og voska, moze za naseg ljubitelj.a gl)iva ,?e~u svun d~
gim postal i najprivlacnija, j~r planm.~~ kraJevI Jugoslav1Je
obiluju njima i po vrslama I po kollcmama.

IX PREDSTAVE U KOLORU

BOLETI (VRGANJEVKE) Kon MIJENJAJU BOJE


U MESU
. . Neke gljive .nas zapanjuju cudesnosc u i l'aznolikoscu
ffilnsa . (kao Cortmariaceae), neke bogatstvom oblika (kao
Clavana~eae npl'.), neke bojama seS ira (kao Russulaceae), a
~ eke bOJ am a m~a (kao Boletaceae). a ovim posljednjim
cemo sad a govol'll i. Mnoge vrste Bolcta izvode prave pravcale predst~ve u kolol'll, iz njihove nulri ne ponese nas jedna
popI~va IDlansa I lonova, sarolika i boga ta, kao da prisustvuJemo filmu u b oji_
. Ranij e smo vidjeli da i glji ve koj e pocrne nisu samim
tIm olroyne. Mnogo vl's ta iz r aznih rodova mijenja boju
bllo spolJa , pod pri tiskom prsta iii od uO'liza insekata bilo
iznutra. ~ rnesu, kad se r azlome iii noze~ presjeku, bilo i
~!,oIJ~ I lZnulra . No ovo mijenjanje boj a, uprkos veoma raSlremrn predrasudama, nema nikakvog odnosa, ni pozitivnog ~ nega tivno~, prema pitanju otrovnos ti od!). jestivosti.
O.n.o Je n apros to )edan proces neovisan 0 sas tojcima koji bi
b,li toks lkoloski mteresantni , tako da se mijenjanje boja
j~vlja i kod jestivih i kod otrovnih vrsta , a da pri tome nije
m znak m posljedica njihove jestivosti odn. otrovnosti. Golo
rnijenjanje boje u tom pogledu n e znati niSta, i polagati val.nost na tu cinjenicu spada u is tu ka tegoriju pogresnih predrasuda kao i vjel'ovati da su gljive odredenill boja, recimo
crvene, otrovne, a drugih, recimo smede, j es tive. Ima i je174

stivih i otrovnih vrsta u istim bojama. To je kao i slueaj s


bojom ljudske kose i ociju. Ne moze se misliti i tak tvrditi
da su crnomanjas ti ljudi, recimo, nevjerniji iii prevrtljiviji
nego pla vi.
Predrasuda da s u gljive koje pocroe, poplave, pocrvene
sigurno otrovne, duboko je ~Ikorj.enjena i nju je .najteze s~
zbiti. ana j e veoma opasna, Jer ru p6 Jada da se IzbJegavaJu
napros to sve koj e ~l1ijenjaju boju - time bi_ sam? jelovnik
bio osiromasen. Ah, druga, gora polovlca Jada Je u tome
;to mnoge, pa eak i najotrovnije vrste ne mijenjaju bojtl_
Mora se naprosto dobro poznavati svaka pojedina vrsta bez
obzira na cinj enicu da Ii mij enja dlaku iii ne; kad utvrdimo
kako se ona zove i 0 kojoj je gljivi rijec, s drugih strana i
iz dl'llgih izvol'a (a ne iz cinjeoice 0 mijenjanju boja) doznacemo da Ii su j es tive iii otrovne: tude iskustvo, zapisano
11 knjigama poucice nas 0 tome. Dl'llgog naCina nema .
Medutim, da bismo jednu vrslu sigurno identificirali, da
bismo pouzdano znali 0 kojoj je rijec, mora se kao jedan
od znacajnih momenata uze ti u obzil' i ovo mijenjanje boje
u mesu. Ono je najvise zastupljeno u porodici Boletaceac i
rodu Boletus, koj ima pripada i vrganj koji boju ne mijenja,
dakle, gljivam a koj e s donje strane sesira nose cjevcice, tako
da one, zbij ene, n a svoj im donjim otvorenirn zavr~ecima pokazuju l'llpice - otud naziv rupi cavke. (Medu njm ne ubrajamo one veCinom tVTde gube s drveca i panjeva koje takode rnogu imati rupice i cjevcice; no one se ne daju odvojiti od podloge, odn . mesa nad njima, kao ~to je to slucaj kod Boletaceaea.)
.
Ima Boleta kod kojih meso tako naglo i tamno poplavl
da izgleda kao carolij a : covek trlja oci i uvijek iznova odlama kornadice mesa da bi se uvjerio ne cirri Ii rnu se sarno
to. Ponekad je ova u biti hemij ska reakcija tako hl~ra ~a.
jedva stignemo vidjeti da Ii je m eso bilo prllobltno blJelo tit
i tlto, tj. prije nego promijeni boju. A to je vaZno utvrditi,
kao i vrijeme potrebno da se boja promijeni_ To ce nam
cesto pomoCi da se osiguramo nisrno li pogrijeSHi u odredivanju vrste na osnovu drugih karak teristika.
Kad je rijec 0 tim dl'llgim znacajkama, kod l'llpieavki.
moramo posebnu pafnju obratiti na drlak: da Ii ima mrezicu ili je nema, ako j e ima , kal"Va je i dokle se pruZa niz
drZak. Mrezica moze biti sastavljena od visekutnih Hi pak
175

okruglastih ocica, izodijametricnih, tj. otprilike dugih koliko i sirokih, ili naprotiv od izduzenih; dalje, ona moze biti
tek naz.naeena bojom, ali moze se i reljefno uzdizati nad
podlogom; moze se, vee prema vrsti, nazirati sarno pri vrilu
drska, ali i pruzati do njegove treCine, polovine, pa cak i
dna. Ako drlak nema mrezieu, on moze biti drugom bojom
istaekan iii isprugan uzduzno i paralelno, iii krljustav, osut
pahuljama is!.; a ako nema nikakvu omamentaciju po sebi,
nazivamo ga golim<<. Te osobine drska veoma su znaeajne
i karakteristicne za svaku vrstu.
Dalje, meau bitnije 1110mente kod Boleta spada i podatak 0 boji cjevciea i pora, tj . njihovog dna; nairne, cjevi::ice i pore mogu biti istobojne, ali i razlicite u tom pogledu.
!Boju pora vidirno odmah ako okrenemo gljivu, a boju cjeveica otkrivamo prerezorn.) U grupi koju ovdje obradujerno,
i jedne i druge su najeesee vrlo osjetljive na dodir, sto znaci
da takoae rnijenjaju boju.
Na kraju tek, treba uzeti k znanju i boju povrsine sesira. Na kraju, jer ova boja cesto varira, prerna stanistu,
rasi, pokrajini, ekoloskim uvjetirna itd., kod iste vrstc. Mnogo je znacajnije da Ii je ta povrSina glatka, somotna, hrapava iIi dlakava, suha, vlaZna, ljepljiva ili sluzava.
.. .
Meau najcesCim Boletima kod nas, 18 vrsta rnlJenJa
boju: dvije od njih su gorke i one su obraaene u prvorn
odjeljku uz prave vrganje; samo clvlje su o~rovne, ~ SV1?
preostalih 14 su jestive, meau kojima je ~ohko kvahtetmjih i od pravih vrganja.
.
leclina elva Boleta koji ostajll otrovni i kacl se s/w/1aJu*
i111aju svijetli, skoro bijeli scSi/", odnosno kao. boja bijele
kafe. To su satanas i lupinus, vrste pod 10 a. 1 10 b. u nared nom kljucu. Osim njih bjelieasti sesir imaju i .g?rki Boletus albidus i jestivi ali rijetki Boletus Feehtnen. ~ takoile
jestivi u nesirovom stanju Boletus purpureus, kOjl, me~u
tim, nije naroCito ukusan. 1z toga slijedi da. je. mea.u OO1m
koji rnijenjaju boje najbolje uopce. ne skuJ?lptl z~ Jelo .sv.e
Bolete koji istovremeno imaju sviJetie seSlre. SVI drugl 17.

* U sirovom stanju, vjcruje se, otrovni su jo~ i: Boletus Qut"l~


tii, erythropus, purpu eus i luridus, koji jc inace, dobra skuhan, nOJ
bolji od svih Boleta za: jelo.
176

ove grupe Boleta koji mijen.laJu boju (pazite: to vaZi sarno


7.a Bolete - rupicavke!), dakle, svi tamnije rutih ses ira.
crvenih, smeaih, maslinaslih iIi crnkastih, kao i sa kombinaeijama iii prelivirna izrnedu tih boja, mogu se bez bojazO-i
jesti ako Sll dobro skuhani, tj. najmanje dvadeset minuta
izlozeni valri. (To sto ima nckih koji su u sirovom stanju
otrovni ne lreba valjda ozbiljno uzeli; la i krompir je sirov
otrovan.)
Ako se citaoeu lleini da neki njegov nalaz ne odgovara
potpuno jednoj od vrs la u narednorn kljllcu, neka to provjeri u podrobnijem OpiSll koji slij edi iza kIjuea . Ukoliko
se ni sa opisima ne slaze, to mac; da je n a~ao j ednu rjeau
vrstu koja ovdje, kao kod nas rijetka, uopce nije obradena.
Ali ako je i u tom sluca ju siguran da je rijee 0 Boletusu,
nalazac moze biti siguran i da nije otrovan, jer van ovog
ldjuca nema nijednog otrovnog Boletusa : kako rekosmo, je
dina dva otrovna dru ga ukljucena su u nas kljuc.

Nasi l1ajeeki Boleti koji mijelljajll boju

a.
b.
2 a.
b.

Meso plavi, odn. zeleni** Meso poprima drugu boju


Pore 'lute iii bjelicaste Pore ervene (od narancasta g do karmin) 3 a. Meso gorko b. Meso blagog ukusa 4 a. Dr/.ak odozdo nagore tarnno erven (karmin), sa mrezicorn svjetlij om (bjelicastom) od podloge b. Ddak svijetlo zuckast iIi
bjeIicast. sa mrezicom tarnnijom (zutorn) oel podloge

12

LI

m esI*

2
14
3
9
4
5

BolelLl s calopus
(obraden u 1.
odjeljku)
Bolettls a1bidlls
(obraden u I.
odjeljku)

In

5 a. Miris prijatan b. Miris neprijatan iii slabo


zamjetljiv 6 a. Meso (smedasto-) bijelo pri
je nego poplavi, a plavi slabo; pore zelenkastozute -

6
7

b. Meso zuto prije nego poplavi, a plavi jace (pore nvo


zute)
-

Boletus
appendiculatus

c. Meso plavi sarno u sredini


strucka; pore smede 7 a. Miris otar, na mesing (kvaku, slavinu) iii tintu; meso
pod koZicom sesira i u do
njem dijelu drska crveno;
pore pod pritiskom poplave
b. Miris slab iIi neosjetan
8 a. Meso pod kozicom (blije
do-) ride; meso i pore pod
pritiskom skoro ne plave;
donji dio drka nije crven

Boletus rubellus

11 a.
b.
12 a.

Boletus
(Xerocomus)
chrysen teron

b.

8
13 a.

Boletus
( Xerocomus)
subto1nl!I1tosus

b. Meso i pore bijele, veoma


brzo i jako poplave (tamno, indigo); drlak sa tvroom korom(, u sreruni
kao srcika, pod Dozern se
nakuplja
9 a. Miris neprijatan Uedina
dva otrovna Boleta) b. Miris prijatan 10 a. Miris nakon nekoliko sa ti
ill kod starijih primjeraka

b.

Boletus
( X erocomus)
b{ulius

b.
..

Bolews
(Gyroporus)
cyal1escens
10

II

14 a.

vee od poce tka na pokva


reno meso odn. truJi luk;
drlak (bar u srednjem dije lu) crven (karmin) , ali se
ir bez crvenih partija Miris neugodan, a li ne kao
gore, pri suenju i na spermu; dn.ak bez crvenih boo
j a, ali seir sa crvcnim partijama iii mrljama (bar pri
rubovima) Drlak sa mrezicom 12
Drz.ak bcz mrence, silno
crveno istackan 13
Mrezica izdufena i ces to
reljefna (tj. grublje izdignuta); povrsina ispod cjev.
cica (baza) odmah crvena
Mrezica
izodijametricna;
m eso u bazi cjevcica zuto
(sarno iznirnno i kod starijih moze malo pocrvenj eti
Donja polovica drska, iii
bar dno, spolja i iznutra
tamno crveno (karmin iii
kao cig/a); pore pretefno
narancaste***
Dno drska zuckasto (oker)
do smede (umbra) ili sivkasto, a ako je iznimno crveno, tada ne tarono; pore
naprotiv tarono (smede)
crvene (engleski crvene.
iii kao cigla) Meso prljavo bijelo, blago
posivi
-

b. Meso prije nego posivi ili


pocmi prolazi kroz ruH astu fazu 15
12'

178

Boletus satanas

Bo/etus it/pinus

Boletus luridus

Boletus purpllreus

Boletus Queletii

Bolelus erYlhropus
Bolellls (Leccinum)
scaber

179

Se~ir futih , srneuih , ernih


(ill kornbinirano) tonova ,
ali bez enrenih 16
b . Se~ ir sa ervenkastim p rirnjesama
17
16 a. Pore bijele, odnosno (p rljavo) si vkaslozll te; d rZak
sivkast iii bjelicast -

15 a.

b . Pore Cisto , go tovo zIatnozu te; ddak zut 17 a. DrZak osut naran castim ,
odn. srnernm 1j uspieam a
(zmeirna); u bj elogorici, ali
ne Jcraj breza b. DrZak osut ernirn Ijuspiearna; osirn sto poemi, u dnu
dr~ ka otkriva i zelenkas lopi ave preUve ; sarno kraj
breza i u crnogorici -

Bo l el LIS (Leccil1l11l1 )
ca r p il1i
Bo l el Lis (Leccil1l.1l11)
lI ig r escel1 s

B ol el us (Leccinllmj
QIlra l'l t ia cU5

BolelLl s ( L ecchllllll)
rLl/esCel1s

(- tes taeeo-scaber)
ra sir~n ali ne
i rnasovan Boletus reglUs sa s e~ lrorn bOle rnahn.e. I o~
iznimno neredovito i sasvim lako moze Poplavl ett, ah
vecinorn' uopee ne. Umjes to toga, on u mesu irna erven
kaste pruge ili rnr lj e, oso bi.t.o na dnu drska. - I~o
stavlj en je i Bole tus appendl ellla tll s, .,:a r. p se~doreg1Us
Huber - Boletus speciosus Fros t, kOII ,. sa se~ tr?m kao
kod regiusa, plavi dos ta jako i redovlto , . ah .le, zb o~
sUenosti, s njim zajedno da t rneclu Nekohko znamemtih samaea.
** Tj. gotovo uvij ek pl avi , no a ko j e meso izvorno, plije
nego je promijenilo boju, zuto, a ne bij elo, tad sa plavim tvori zeleno.
*** Njegovi malo uzelignuti vrk i pora su erveni, ~ pod
njima proviruju ' nizi i uti d.ijelovi, tako da to dale do-

* Ovdje j e izostavljen u. Jugos lavi)i dos ta

180

jam narancast og. Ovak ve porc im a .i os amo ~ole tus


Dupainii , uz junqlli tleu mozda naj rd !i medu svun . evrop ki m Boletima , koj i. 8.a m ,:asao dosa.d sarno na J~~:
nom mjes tu, na Za rkov lcl kraJ Dubrovlllka. U Sloverull
ga, prerna Grornu,. irna vi c. Lin.ija k ~J'orn ~e odvajaju
ervcni strseCI vrSCI pora od ZUllh nlzll sloJeva nazJVa
se . Pel tereall-DVOm l i nij o m ~ .

**** Ovdje spada

i r jern, neukusni, Ic kao ta kav ncobrac1eni


Bole tus (Porpbyr etl us) porph rosporus.

Kao 5tO vidimo po ovoro klj ucu, cetiri roda iz p.?rod.i~e


rupicavki, Boletaceae, imaju svojc preds tavlllke kOJl u UJe:
nj aju boju: Gyr oporus, Xeroeom us, Bo letus ssu. s tr. I
Leee inum .
I. Gyroporus. Za razli ku od drugih rodova, tube cvrsto
prianj aju uz m eso, Ij . ne daj u sc lako p rstom .c:n bloc ~~vo
jiU. Kao i njihovi krajevi , pore: one su ( mhJecn o~ ~IJcle:
kod starij ih malo pozute. Drla k 1Ina . ko ru. , t l. vanJ k, sloJ
mu je tvrdi, pa u s rednjem sr ikasto m sloju kad oSla ri PO;
s ta je supalj . Od dvije evropskc vrs t koje spadaju u ova l
IOd, u nasoj zernlji pjevaju obijc, ali :l mo jedna miJenja
boj u u mcsu, GyrOpOTUS cyanesceDs (Bul l. ex Fr.) Guel.
"sinj i goban . , viSnj evec.

88

000
Njegovo plavljcnj e je tako in tenzivno da mu dnjc tak i
ime: pn'obi tno bi jclo me 'o poprima . boj u plavoga slje7.a. ,
'o dnosno azurnu ili _indigo . Sd ir 5-12 em ~ irok , grubo je
plisan . , prekriven gus tim nopo vima via kana boje sla me iii
sv ij etle bi jele kafe, kod s trtrijih ma lo po med;' . jastuCaslog.
oblika, tj . spljo~teno po luloptas tog. -:- Tube ulegnu!e .oko
drska , kao i pore p lavc. - DI'Zak vlsok do to em , slrok
do 2,5 em, is te bOj e kao i eSi r, bez om a mentacije, no mote
bi li malo . pli an. kao i ~~ ir . Meso 0 ' im ~ t o poplaYi, vHe
moze naginjati zel nom u dnu dl' ka ako je tu prvobitno
malo crvenkasto medc. Pr ij alnog ukusa i bez miri a . - RaSle na (i.lova as IO-) pjd can o/ll le renu,
esto nas.red u trte
~ um s ke s laze, radij e i obil nijc U l
nl OF-ori u i na vi im precljelim a [ tako, recimo, u loveniji i rb iji (G ,Sa r-planina
ild .), clok na M d vcdnici sa mo po najvi ' im vrhovi.mal a U se
181

na~e i u
FOI~lte~).

ni zijama (reeimo kraj ..I:~arlovea i u Plocarima kraj


- Jedn ~ od naJ ukusnIJl h g lJ~ va sto postoje, mnogo
bolJa t od vrganJa, no na zalos t ne t tolt ko masovna, a u
nekim kraj evima uopee se ne j avlj a , pa ni gdj e je tio pjeskovito. Rasle od juJa do n ovembra.
2. Xerocomus_ Povrsina sesira suha i la koae cesto somotna , ali tube ne tvore jarak oko drSka , nego mu ravno
priras taju iii ca k si laze; pore s u ti picno siroke (sto znaCi:
promjera veceg od I mm). DrZak vit3k, rij etko deblji od
1,5. em, nikad nema. ,:nr~zi.eu. -:- Mec1u vrs tama koje pripadaJu ovom rodu a mlJ enJaJu bOJu mesa, kod nas su naj cescc
slijedete ce til"i:
.

89

000

Boletus (Xerocomus) badius Fr. ex Linne - kasni vrganj, kestenjasti vrganj, kostanjevkn, hoj cn iea_ Sesi!" najtesce boje keslel1a (baclius-kestenjast), tj. ervenkastosmed, no
moze biti i svjetliji (o ker-smea) i tamn iji (caaavosmed), lako
somotne (mlaai) iii pak glatke povrsinc (stariji), spljosteno
-obao, 5-12 em u pramjeru. - Cjevciee od zutog sve tamnije (smeae- iii sivo-) zelenome, pore is tobo,ine, pod pritiskom pi ave, tvore jarak oko strucka, sitne do srednje siroke. - Stx:ucak istobojan, bez I1Ire zice, ali go'tovo illvij ek
tamnije uzdui no isprugall, U sredi.11'i malo zadebljan ili posvuda jednako sirok (-cilindrican), 5-10/ 1-2 em. - Meso
bjelicasto iii lako smeaasto prozeto, na presjeku pl avi jace
iii slabije (prema tome je Ii vlazan iii suh); kod mladog tYro
do, kod s tarijeg malo spuZvasto - mi.-ise slabo, ali prijatno na vrganj. Po ukusu je ravan pravom vrganju, pripravljati se moze na sve oacioe kao i on (ukljucujuCi i suo
senje i kiselj enje). - Ras te kas no u godini, kad vee proc\e
,jesenji.vrganj, pa cak i posJij e mrazeva; odgovara mu sto
vlazoije tlo, i go tovo mocvarno, u ernogoriei cesei nego u
bjelogorici, drage su mLl osobito jele u planini i boravi Ll niziji. Neposredno kraj Zagreb a (Maks imir) i Sarajeva (Trebe
vic) manje, u Sloveniji i Gorskom kotaru (Brod oa Kupi,
Ced~j, Donja Dobra i naroCito oko Mrkoplja) ponekad masovab. Za ostale republike nije registriran, no sigurno nisu
bez njega. Interesantno je da kao i gorki Boletus felleus, 5
kojim bi se mozda mogao pobrkati, raste cesto i na panje-

182

..

vima. Tako sam jednom Ll Sungeru kraj Mrkoplja gotovo


sve primj erke zatieao po p_anj~vima il, tik uza njih.
Od B. felleusa se. razlikuJe po tome sto mu meso nije
gorko, pore oe postaJu roza, a pruge koje se spLlstaju niz
driak niSLl reljefne, nisu uzdignute.

90

Bo!etus (Xeroeomus) subtomentosus (L. ex Fr.) Que!.


- kOZJ3 la?.rd~, magleo, podstavka (po Blagaicu) - plavi
daleko slablJe I od prethodnog, cesto cak nimalo, no mi smo
ga naveli ovdje za slucaj da plavljenje postane uocljivo i
time zbuni sabiraca. - Sesir 4---11 em, tipicno somotan (kao
aavolJa koza), Zuckaste, kozaste ili smeae boje sa masliIlaslim primjesama (koje mogu i preovladati), povrsine cesto raspueale, Ispod koje praviruje meso lako ciglastog iii
oker daha (ne erveno). - Cvjevciee Zivo do maslinasto (kod
starijih) zute, prirasle iIi cak malo U obliku rebara silame
(dakle ne 5 jarkom). Pore jarko zute i karaktel"isticno siroke
(one blize drsku preko 1 mm), ostrokutl1o izduZel1e. - Drzak cilindrican, 5-10/0,8-2,2 em, hrapav iii vlaknasto navoran, tvrd i cijepa se u ivel"ieama, 5 osoovnom bojom zutom, koja moze biti eiglasto ili smede premazana. - Miris
slab, ukus osrednji (za jelo birati sarno mlade primjerke i
prethodn<;> i!, pOl?ar!~i). Na!az~ se od jula. do oktobra gotovo
svuda gd]e Je sVJetli]e; to Ie ]edan od na]cescih' Boleta, iako
ne raste u kolonijama. Lako se moze pobrkati sa slijedecim
Cime bismo presli 5 konja na magarea.
'

91

Boletus (Xerocomus) ehrysenteron (Bull. ex St. Amans) .Quel. - (po Blagaicll:) Zlataca, rdecenogi maveli~.
-:-:- Razhku!.e ~c.o d sLlbtomentc:susa po tome sto je Ll prosJeku man]1 (sc.slr 3-7 em; drzak 3--6/ 0,6-1,5) , s to mu je
l1:eso pod prctezno smedom koZicom crvel1O, s to u veeoj mien po pora~a _i u me~ ll ze! eoo-I?lavi, da J:>~ zatim pocrvenio
pa pos~:dio, sto mLl ]e driak VIse (bar diJelom) crve" i mins l1epn}atal1 na mesing. (Cudno je kako pojedinci ovi ostTU
komponentu mirisa ne osjecaju.) Uzmemo Ii k tome da mu
]e meso gnjceavo i vrlo mekano, kvalitet mu je ios slabiji
od podstavkinog. Kao ni ona, izmeau raznog drve2a oe bira
mnogo svoje pratioee. Nalazi se od jula do oktobra.
183

92

00
Boletus rubellus Krombh. (=versicolor Rostk.). Na os.
"ovu novijih istrazivanja grade ove gljive ona ne bi spa.
dala u ovaj rod Xeroeomusa, iako su je mnogi stariji autori
smatrali varijetetom ehrysenterona. Ovdje ga stavljam zbog
njihove makroskopske slicnosli. Rubellus je za jelo bolji od
ovog posljednjeg, jer nema njegov os tri miris. Obratno nego
kod ehrysenterona, koZica sesira mil ;e C1've,w, a meso pod
l1;om ni;e. Ova kozica postaje (s tarenjem) iii dijelom sme.
da, pa tada jasno ogranicena od ervenih partija, iii sasvim
maslinastosmeda. Meso pod kozicom i u puko tinama moze
biti malo bljedunjavo oker, inace je bijelo. $ ,'sir je valovit
i nepravilno izvijugan, isprebacan, cesto u obliku sedla,
redovito i bez ijedne iznimke ispllcao, i to od sitno zrnastog
do grubo plocastog kao kod kornjace. Debelo iznad drska,
meso mu prema rubovima naglo postaje tanje, ali zato je
veCi od prethodno opisanog, i do J3 em promjera. - Cjevciee i osobito pore vrlo brzo posmetle, a i u mladosli nikad
nisu zivo :lute. Pore jako kmpne, poneke i preko 2 mm iiirake. - DrZak okersmed (nikad no; parcijalno crvell), vrlo
sitno smeae istackan, postepeno se suzuje odozgo, gdje je
sirok i do 3 em, sve do u deblji korijen na dnu; dug i do
9 em. Zbog ovog suZavanja nadole gljiva ponekad daje dojam zvrka. Meso iznutra, od vrha sesira pa nadole sve in tenzivnije ruto, od bijelog do narancastokadmijwl! u dnu drska
(tu je zapravo einober na kadmijum podlozi). Meso se znoji, odsjecene polovice ponovo spojene se cvrsto lijepe; plavi samo u centralnom di;elu ddka. Miris vocni, ponekad
jako i izrazi to na marelice.
To je tipicno juznjacka vrsta, zato je ima najviSe u Dalmaciji (posebni, jos ukusniji varijetet), iako zalazi pojedinacno i u unutrasnjost. Kraj Dubrovnika se blizu hrastova
u oktobru javlja u nevjerovatnim kolicinama, najradii,e me:
au kamenjem. Osim pored hrastova, nalazio sam ga I kr.aj
grabova i pitomih kestena. No da Ii je vezan sarno ,:z bJelogorieu, nisam siguran. Uvijek u grupama od po najmanJe
tri inclividue, u veeini slucajeva sljubljene dnom strucka.
3. Boletus ssu. str. (u uZem smislu) iii Tubip,orus ..U
oVom rodu, u drustvu s onima koje, poput pravog. vrgaI:qa
ne mijenjaju boju, nalazi se i devet vrsta kOJe plave. Odlike .
184

roda su: DrZak veCinom trbusast, tj. zadebljan u sredini ili


blize dnu, i in ace mas ivan i debeo u prosjeku, pokriven mrezicom iii sitnim raznobojnim pahuljicama. Cjevcice zlatno-'lute ili maslinaste, sa istobojnim ili crvenim, sitnim, u mladosti zacepljenim porarna. Meso soeno i jedro, ni Zilavo ni
hrskavieavo<> sastava, kod vrsta koje sada razmatramo sadd,i boletol~ supstaneu koja i uzrokuje njihovo plavljenje_
Od ovih devet vrsta dvije gorke smo vee obraclili (B. calopus i albidus), sada eemo najprije izdvojiti i jedine dvije
otrovne, tako da nam preostanu sarno jestive. Obije otrovne
vrste su svijetli11 sesira i neugodnih mirisa, osobito ako odstoje, ali kod mladih i zdravih to rnoze o.tali neprimjetno.

93
Boletus salanas Lenz - zajedno sa nizom drugih j estivih vrsta nosi narodno ime ludara i Iuda gljiva. Inaee
jos: jure, svinjaca, bljutavka, nora gljiva, vra:iji goban, i dr.
B. satanas je cesta gljiva u nasirn toplim podnebljirna,
osobito obilno raaa u vruCim i suhim godinama. Masivna,
odrasli primjerei su veliki izmedu 10 i 25 em, pa i viSe (kod
jednog sam izmjerio 34 em promjera u ravn?j liniji, dok
je mjerenje koje opasuje njegove oblike pokazlvalo 47 em):
a driak im je visok izmedu 4 i 12 em i sirok izmedu 4 1
15 em, cesto siri nego duzi iii u obliku jajeta. $eSir poluloptast, odn. spljostenoobao (jastucast), suh ali i Ijepljiv,
srebre,wstosiv i skoro mu(no bije/, kod starijih malo tamniji, smeaastosiv, odn. boje bi;ele kale, cesto sa zelenkastim
mrljarna, prljavill, no i kod s tarijih u osnovi svjetlijih boja.
U kozici sieusna vlakna bilo urasla bilo da malo stde, tako
da .povrsina moze djelovati i kao gola i kao zategnuta, ali i
kao plisana. - Cjevcice lute do rutozelene, pore sarno u
mladosti istobojne, ali ubrzo postaju ervenije sve do karmm
nijanse; sitne su i prije sazrijevanja zacepljene. - DrZa~
ima crvenu izodijametricnu mreZicu. visekutnu; ona se naj"dee spusta do polovice drska, ali u nekirn slucajevima
proclire i nize, a sarno iznimno je kratka do. svega 1 ern. Osnovna boja drska je, medutim, zufa gore ! dole, a krva.vokarmin u srednjem pO'jasu, a na dnu moze bili i bijela. Meso prljavo bijelo iii zuckaslo (nikad toliko intenzivno ruto
kao kod drugih ervenopornih jestivih Boleta), zelenkastoplavi, i to u manjoj mjeri ako je bjelje, u veeoj ako je zuce.
185

ro.d prtisikom plave i gornji dio drska, i cjevcice i pore ali


pn ~uhc:>m vr,:,menu i .kod sta~:ijih jedinki plavljenje ~oze
saSVlI11 Izostatl. Ukus slrove gIJlve malo slalkast, pa ni kod
skuhane nij e nep!ijatan,. miris kod odst~jalih iii starijih na
pokvarel1O m eso Lit b'j elt lu k. - Prema hteraturi raste sarno
u bjelogorici (kod nas najobilnij e uz hrastove i kes lenove
?.D .dosla i ~ bu1:ve) , ali ja sam ih nalazio i u :t1edvojb en~
clstim sastoJlI1ama smreke (npI-. u StambulCicu kraj Sarajeva) i bora. ~ok,?li~ Dubrovnika). I s~l juCi vo na krecnj ackom tiu I u nJetknTI sumama, od polovme maja do kraja oktobra. Obicno u razasutim kolonijama, po nekoliko metara
jedan od drugoga, ali ponekad i po par njih izbij aj u iz istog korijena. Nalazi se po citavoj Jugoslaviji.
Treb a biti pailjiv, jer ne sarno da ne mora, kako rekosmo, ni plavjeti ni smrdj eti , nego nema ni uvij ek uocljivu
mrezieu . Zato ostaje kao najbitnijc: svij etla boj a sesira be?
crvenih plirnjesa i ona tipicna karmin nijansa preko sredine
drska kakvu vidite na slici.
Pobrkati se moze s jestivi m Boletus purpureus.

94
Boletus lupinus Fr. - mnogo j e r jeai od satanasa, ca k
bismo rnogli reCi vrIo rij edak, ali kako j a moram strogo
voditi brigu da rni se ne otruj e nijedan Citalac, dajem za
svaku eventualnost i njegov opis. To sam tim prij e duian
sto ~ u svjetskoj literaturi nedostaju podrobniji opisi ove
"vucJe odn. va trene gljive, kako je zovu Nij emei. 0 njoj
se toliko malo zna da bk nije sigllrn o ni da je otrovna u
dobro skuJ1anom s ta njll ; u kojem rravell lezi isl ioa, to, pri?najem, ' nisa m im ao v!'e mena na scbi p rovjerili, No bilo
da trovanj e dolazi sa me oel sirovog mesa ili su nj egovi principi pos tojani i na vatd, ono se ispoljava lIgIavnom u jos
hlazoj formi nego sa sa tanasom , 1I bczopasnom povrcanju.
Stariji primjerci su kao i kod "lu darc tamniji od mlaaih, a i tonovi su im slieni, veCinorn boje bijele kafe iii blijedog karlona. Ono po cemu se vee povrs il1om seSira ra zlikuje od nje, to su primjese crvelloga, kojem kod nje tu nema ni traga. Ovo erveno m oze posvuda preovladat i, no cesce
je lokalizirano "z rubove sesira (gdj e se moze pomij esa ti
i sa zutim), naokolo iii sarno s jedne s tran e; isto tako erveno
se nalazi i u jamicarna i udllbinama, dosta cestim po sesi186

rima. Po lome bi se moglo mo~da zakJjuciti da sunceva 5vjct .


lost potamnjuje erveno u smede , Naj izboceniji dijelovi sko1'0 ela pocllle, vrlo tamno posmcde. Crvena bOja ~~ira je ~
nekael zivo cinober, ponekad vll ~e na roza, Ida, odn. n:l CIklamu , Sesiri su dos ta nepravi~ni Cim se razviju,. obi.cnc:> iz:
duieni na jednu stranu . Od dodira sarno vrlo mladi. p0!I1JercI
slabo poplave po sesim, a od to.ga uskC:>.ro n.e ostaje. rukakav
trag. U pocetku vi se 'pus.tenast '., ~~sru!e V1se . goh ~, 4.-12
em u promJeru, - Cjevc lce n ajpnj e clt~onZute, zatlTO zele110sivkastozute ' oko drska tvore uzak u5J ek; duge su 5-16
mrn, a meso i~nad njih je eleblj e. Pore is tobojne, c~ve,"!~ l?d
drSka prema rub ov;ma, tako da ces lo, uz :ubo.v~ OplSUjU ~e
dan crvenilom jos netaknu ti z!at l10ZlIl1 ,Po jas, III kod sasvlm
starog okersmeaezeleni. Tuela I rdastoell10b~r m?ze u mrlj ama preCi sa mba i l1a pore. Po~e ~ u vrlo 51.tne I sve d? slarosti za lvorene. Oel dodi ra plave, I to na clI10ber parlljama
indigoljubicasto, a na zu tim zelen kas to; k?d . starijih izboe'eni dijelovi i pocrne , - Drfak na ~rhu n aJuzl, 1,6--3,5 em,
pred dnom najdeblj i, 2,3-5 em; vIso k 3-9 em; . pone~ad
"korjenast, Gladak je iii lako naboran, bez..mrezlce,. all sa
sitnirn i gustim , najprije c rvenkasllm , kasTIlje smedlm t~(':
kicama u gOllljOj polovici, koja je sv!jetlo citron" u dO~JoJ
je zulo kao presvuceno sivkasto (maslinas lo) sme.alm , .all n~
has tamno sa crnosmeaim pik njama , a ispod naJdebljeg d,jela dno j~ sasv;1ll sm eilecn'lO, U donjoj polovi.ci je u udubi:
nama lako raas te boj e , odnosno rdas lo 'punkllr~n: P? fut.ol
gornj oj partiji na dod ir smjesta p,?plaV1, os tavlJajuCl 7.atll~
hlijecl omaslin as ti. o lisak - .Meso cltronzu t.o, (zelen~~ ~lavl,
dos ta jako I smJ csta, all vee za d.eset~k mlDuta IzbliJe~ prIjavomaslin asto. Na presjeku uskl pOJa~ (2-4 !J1Il1) lsp<>d
kozice scl ira plavilo Ilikad ne zahvata I on os taJe fut. Kod
s tad iih pri m jeraka moze sc pojaviti i ,icdna cn-ena pru!;a
iznad plavc u razini cjevcica. Mcso jC u dou drs~a bOJe
opeke, odn. smea e inel ij sko ervcno; takocl~ u kanahl1l3 od
crva , l'vliri su obi cno na Li ntu-kvaku , malo I na spermu, nh
mlaai Sll ponekael bez mirisa , a j cd~1I1 mi je (~to ne mogu
obj asniti) m;risao eak priJ a tn? oa . j~buk~l. Ukus la .~a to-bljlltav. - Raste za vru6 h IJeta I J : ~nl PO~~J ~rastov~ .
l'\a otoku Loknullu , gdje ga ima naJvlse, ,uvIJ~k Je u bh7.ini primorsk i hras t, Quercus ilex. a po .los Jedan I kahleI nale Lio sam II Lukavici kraj Sal'aj eva I u bhnru Borat-

187

kog jezera .u H~ reego~ini. Sigurno Je da ga ima i u CrnapnmOI]U, a lt lzglcd a da se Javlja tck jednom u 3-4
godlne.
Dugo vec ceka na svoj red pc t vrs ta kojc kao pravi de.
likates i ~ osim jedne, ne b i s.n.'jele ceka ti. Prva od njih, Bole.
tus lundu ~, za kOJu Blagate pre tpos tavlja da je ime ko.
va ra do.btla po (::eskom (KovM), zauzima na mojoj skali
ukusnostt fantastl cno ee lvrlo m.1eslo. I jos k lome sve te
vrste su vrIo ceste u nasim kraj evima. Prve cetirl imaju
crvene pore, peta zute.
gor~kom

95

000
Boletus lurldus Schaeff. - kovara, vrgan iica, noroglav
ka, ludara (pogresno). Sesir somo tan, poluloptast iii oblo
spljosten, naj ceSce maslillas /o snle{l, ali ces lo i Cisto masli
naste boie (tako u priobalnim podrucjima), iii pak oker
sm~d, odnosno masl.i~a s to koznat. Uz rubove obicno naginje
ruZlcastom. Pod pntlskom tamno plavi, skoro erni , 6--15
(21) cm. - Cjevcice zute, s tarij e (smede) maslinaste rela
tivno duge (i do preko 30 mm), pod priti skom tamn~ u is
tom tonu; s uskim i dubokim ja rkom. Pore zivo, zraceCi sme
tIecrvel1e (engleski crvene), u poce lku nara ncaste, pod pri
tiskom vrIo tamno popl ave , kao boja dubokoo- mora dosta
sitne, ispod 1 mm. - Drzak veCinom , ali ne uvijek, trbu.
~ast ili pri dnu kruskoliko zadebljan, a moze biti i jednako
~irok cijelom dliZinom, i tada .ie vitkiji i vijugav: 6--13/2-7.
Tipicna mu je izdu iel1a i grllb o reljefna mreza (rjede ozna
cena sarno bojom), u gorniem dijelu iii cak i skoro do dna,
crvena (smede ili narancasto crvena) na svi ietlo do zivo zu
toj podlozi gore, tamnij e zuto koznatoj nadole. Ka dnu siv
kasto) maslinasto i skoro crnokarmin , a ponekad i visoko,
skoro do vrha, karmin iii cak i Ijubicast. Pod priliskol11 lam
110 plavi.. Vrlo razlieit po fo rmi i boji. Meso zuto, .velo
brzo plavi; u dnu drska, a gdj ekad i visoko uz njega, karmin
(kasnije tamno smede). Mnogi au tori ga razlikuju, od svih
slicnih sa ervenim porama, is ticuCi da mu je slo; ispod ejev
Cica (baza cjevcica) erven. To je go lovo redovno slucaj,
ali naJazio sam primjerke, cak i starije, kod kojih je baza
bila takode zuta. I obratno , n alazio sam kod jedne druge
crvenoporne vrste, kod Boletus, purpureusa, primjerke sa
crvenkastom bazom ejevcica. Ostaju dakJe, kao gJavne zna

188

cajke prepoznavanja, izduzena mreza i istovremeno vrlo


tarono, skoro erno plavljenje. (Nakon 12 sali meso u presje
ku izgleda ovako: na dnu drska s ivosmede, iznad toga rna
sliuastokadmijum, daJje iznad, a osobito uz bokove drs ka,
kadmijum oranzkarmin , i to sve do iznad cjevcica, konacno,
pri vrhu u sesiru, bljedoliko kadmijum. Svi tonovi se blistaju
svilenkasto). Miris i olcus na vrganj, sarno ponekad zanosi
malo i na tintu, no ta se komponenta u kuhauju gubi. - Si
roy je otrovan, zato ga treba dobro iskuhati (25 minuta na
100 stepeui). Tada je izvrstan za jelo , sa izvjesnom opojnoscu
pare dok je na vatri, i sa trokratnim valovima razlicitih sve
finijih aroma dok je u ust ima. Vrlo lako se i suSi (suhe prije
pripremanja moWi nekoliko sati u vodi). - Gotovo da i
nema drveta ill nadmors ke visine gdje ga nisam naJazio. U
priobalnom podrucju raste ca k i ispod kedrova, ali je naj
masovniji kraj hras tova. Najukusniji su u planinskoj crnagorici, te mozda sarno nj egova rasa ispod smreka zasluZuje
ovu najvisu ocjenu, iako su i druge rase daJeko, daJeko iz
Dad obicnih vrganja. Ras tu u grupama, iako ne zbijeno, po
tri do desetak primjeraka, od maja do oktobra. Osobito su
masovni uz jednoredne drvorede smrca, iIi po rubu manje
grupe stabala n asred livade, dakle, gdje je suncano i vrlo
svijetlo. Masovan, izdasan, deLikatesan, lako prepoznatljiv,
rijetko crvav, nikad gnjecav - zar ne zasJuzuje naSu pasebnu paznju?
U jednom nasem zabacenom selu snebivali su se kad
su vidjeli da pripremam za jelo te s tvorove sto izvode dubo
ko ,~odre hoku spok use. Ali, kad su domacini, napeto rnatrecI, utvrdLli da nu pol a sata nakon jela (duZe nisu cekali)
l11Je zlo, odmah su se naklopili na ostatak. Otad i oni .ko
~aru redovno za sebe sabiru, pa kad im svratim, ponosni
st? sad poznaju gljive, uvijek je pronadu da bi me POgas.tlh. Medutim , nikad im nije uspjelo nagovoriti svoje suse.
IJane koji nisu prisus tvovali mojoj ociglednoj naslavi. (A
mozda svoje otkrice drze u tajnosti?)

96

000
Druga, ne na tako visokom nivou, no jos uvijek prvak1asna, Boletus erythropus (Fr. ex Fr.) Krombh. - zove se
(~o Blagai.cu) glatkonoska Uer nema mrdicu) i zelenjaca ,
zametastI goban, no ja ni u jednom nasem kraju nisam mo

189

gao us LanoviLi da je n"rod zna ; kao i prethoclnu , vecinom


jc duturc nazivaju ludarom, 110rom gljivom iii divljom, odnosno, umj esto svakog il1l enovanj a, naprosto je suLnu nogom_ Blagaic je, da bi napravio kompromis izmeau strucne
IiLerature (koja je vee u nj egovo doba rcgistrirala da je erytlrropus dobar za jelo) , i la ickog ubeacnja (da je otrovan),
zapisao u svojoj knjizi da ne va lj a za jclo . On je ponekad
previ ~e vjerovao hilj adugod isnj e m narod nom iskustvu, koje
se u Ij ckov ito bilje mozda dijcloll1 i l"aZU111 ij c, ali 0 gljivama
nema ni pojrna. Ovo neznanjc u izvj csni m nasim zonalna ide
i dode da selj ak sve gljivc koje ne poznaje (dakle, sve osim
2-3), uopce ne smatra gljival1la . U pocetku, kad jos nisam postao svijestan ovog golel1log neznanja, pao sam u
gresku i zapitao jeclnol1l s~lj~ka: Ima Ii gljiva? Kad je uslij edio odgovor: Nema", pnmj etd.l mu klaj noge upravo Jednog velikog erythropusa, 1 upnJeh prstom u IlJega: A sta
je ovo? - To nije ~Ijiva - slij edila j ~ n epokoleblJi~a
tvrdnja_ Tada sam p rvl 'put dOpuStl,? m?l?ucno_st. da u hilJadugodisnjem narodnom lskus lvu moze b,tI rupa th bar da se
ono u cjelini ne prenosi uvijek na svakog potomka.
Dakle, ova negljiva j e po seSiru vrlo tamno smeda i
cesto skoro cma, pravilno poluloptasto iii j astucasto ohugla, pustenasta, 5-20 cm. Cj evcice Sll zu te do zuckastomaslinaste, duge 10-30 mm, tvorc dllbok J ~rak ..oko ?d.~a . P?re
vrlo brzo crvene, od drska prema penfenJI, naJpnje sVJetlije da bi u skoro postale jednolicno nvo sme~~crvene, sitne~
pod pritiskom jako plave. Driak nema . ~rezlcu, ?SU~ fn
vrhu tackaslim zutim, /"ladole sve kruPl1lJlI"l! crvemm I, JOS
nize, sm edecrvenim kdjust ima na zlatrlOzuto j osnovi. Pri
dnu sivkastomaslil1astom krljlls ti iScezavaju. Plav! na dodir, 'suh, trbusast iii nag~re ist anjen, ponekad i cilindric~n,
sirok najmanje 2 p a sve do 7 em" a visok 5:-.15. -: Meso 111ten zivno zagasito i uto, skoro drecavo , play! Jako ! brzo, zatim zeleno blij edi. Bez mirisa, blagog ukusa (malo na orah) ,
u donjem dijelu drska vrlo tvrdo (taj dio .0dsjeCi). -:- U G?rskom kotaru (osobito kraj jela , n o I haj bukava) 1. planmskoj Bosni (osobitc? kraj s~reka). gotovo, sv~ke g.odin: rna:
sovan jedna od naJmasovOlph glpva uopce, laste 1 haJ bra
stova 'rado k tome m eau prvinl u sezoni, od maja pa s~e
do naizmak godine. Jedna od potencijalno najve~7g znacaJa
za ishranu stanovniStva, jer j e i izdasna, i hranlJlva (pored
190

vrganja i puha ra s najveeim proeentom bj elancevina meau


gljivama) , i vrlo ukusna, i podesna za transport (tvrda i rijelko crvava) . Povrh toga, a ko se drii na UffiU njen tamni
sesir, ne moze se pobrkati ni sa jednim od dva jedina otrovna Boleta. Jedina s kojom hi se mogla pohrkati je niie
opisana, ali i la j e vrlo dob ra za jelo. Treba sarno paziti da
ne os tane napola sirova.
J edna forma erythropusa se moze jos lakse pobrkati sa
sljedecom, jer j e kao i olla kannin smeaecrvena: forma veIUS/liS Killamann, a nij e bas rijetka, osobito u Dalmaciji.

97

000

Nairne, slijedeca , Boletus Queletii Schulzer = Boletus


slavonfclls Sacca rdo - ispravno: slavonski vrganj, Queletov
goban; pogresno: zelenjaca, glatkonoska, ludara - nalikuje
puno erythropusu po svom is/oho jno istackanom drs ku bez
mrezice, kao i bojom pora, ali se r azlikuje od tipa erythropusa pretefno crvellim seSirom , 'koj,i je u mladoS'li Ii maslinastoitll iii maslinas/osmed i rrikad toliko taman kao prethodni, ali
oba mogu bili karmin t on ova ako je, kako rekosmo kod pre lhodnog, rijec 0 formi ve tustus. Za to ga u konacnoj distanci
mozemo golim okom pouzdano najlakse razlikovati ,,",poretiujllCi dn o drska: kod Queletia je i dno zagasito crvena (karmhn
ili kao cikla), i to i spolja i iznutra (a ovo crvenilo ide ponekad i do vrha drs ka, ne ostavljajllCi gotovo nista zutim),
dok kod erythropllsa nije nimalo iii je iznimno vrlo slabo
crveno. Meautim, ako se podrobnije pogleclaju pore, v.idjece se da one kod odraslijeg Queletia imaju . PeltereaLl-ollu
liniju (v. primjedbu *** ispod kljuea na str. 180), dok je
nJegov dvojnik nema. Osim toga, B. Queletii je vitkiji, pa
ia~o mu ses ir moze u povoljnim okolnostima doseCi i promJer od preko 15 cm , meso u njemu, kao i strucak (1-3 cm
sirok), u prosjeku su tanji. Strucak je cesto i vijugav_ Po
ovom posljednjem , po maslinastim tonovima seSira kad ih
ima i, narocito, po karmin tonovima u donjem dijelu strucka, moze nalikovati luridusu, ali luridus ima izrazitu mrefu.
Boletus Qlleletii spada u naSe jufnjacke specijalitete, i
kod nas ga ima viSe nego i u jednoj dr ugoj zernlji. Stavge,
primjerci koje je u proslom stoljeeu sakupio nas zemljak
Schulzer (Schwamme und Pilze aus Ungarn und Slawonien)
haj Vinkovaea, figuriraju kao tip ove vrste, a cuveni itali191

jansk! . mikolog Saeeard? . n~ zvao ju ) e Bole lus slavonicus.


No I1lJ e samo u Slavol1lJl ecst, kao I pre tho dna dva moze
s~. naCt g<;>tovo u sv.?k.o ~ n ascm k raju, uk ljll cujllCi Dalma.
elJU, osob:to n a .kreenpckom tlu. Narocito u hras tovim ~u.
mama moze rodltl ob tl no - pregledati polj a uz rubove ~u.
m a, tuda u .septem bru trava moze provrvi ti od njih. Mi koriza
s hrastom lzgl. eda cia ga oso b ,lo b vorizira , a li veite se i uz
drugo d rvece, ~ to vcc dcse lak dana poslij e cry lh ropusa, dakle
takode od m aJa.

98

.Boletus purpllreus Fr . - n lzevaea, s krla tni goban


- j e n.ajv.eli ~an s t~'e ll ij i i najlj c\).s i nas Bole tus, ogroman i
raskosmh ZI Vlh bOj a, no vrlo va rJ jabil an , ta ko da ces lo i kod
s trucpj aka izaziva nedoum iec: gdj e da ga s vrs taju i da Ii
su nj egove razne for me (pocl nazivima rhodoxan lhLls rhoda
pLlrpureus itd.) uopce nj egove iIi pak prcdslavlj aju posebne
vrs te. U nasoj zem lji upoznao sa m pet ta kv ih formi . Ono
sto j e svima zaj ednicko je da: sk uh a ne l1isll 0 1rovl1 e imaju
j arke ora'1Z, k rvave i k anni'1 boje po pOre/ ilia i drSk ,,;, te la
kone ervenu izodi jam elricl1u m rezicu (za raz li ku a d luridusa
~oji ima izduzen u) , zivo ZUlo m eso prij e nego p opl avi i pri.
lalan iii '1eupadljiv mirt's (za razliku oel sa tanasa). U svemu
drugom ima ocls lupanja.
Ovdj e cem o u poznat i samo dvij e fo rme koje su kod nas
naj cesce i kod Blaga ica pod imenom ru zevaca izmijesane.
One, pored gom jega, im aju zaj cd nicke jos i s lijedece osobi
ne : 1. oblik i veliCina: scS ir prvo polu lop tas t pa sve plj osna
liji, na jcesce s neravni na ma i u lcgnllcima , 8-25 em; driak
pred dn om deblj i ii i ci li ndri ca n, ponc kael i . korij enast u ,
6-20/ 3-8 em ; koziea scs ira prevj eSa"a se preko tUba, iz
nad nivoa ejevcica; 2. go rnj i dio d rska : zutonaraneasta pod
loga sa krvavokarm in n aznacenom iIi cak i uzdignutom mre
zorn koja k od prvoga ide o bicno n esto duze (s koro do dna),
kod drugoga d o oko dvij e trec ine n jegove duzine; taj dio
zelenkas topoplavi; 3. oblik i boj a pora : kod oba vee "rIo
r ano uj ednaceno zracece zagasito kaJmin, pOl") ekad s Ijubi
cas tim dabom kod drugoga, vrlo s itne, zelenkas to poplav
Ijuju kao i okerzlal nozclene ej cvc icc.
192

A saela razlikc. Najznacajnije su u bojama (J) mesa, (2)


seSi.ra i (3) donjeg dijela elr ka. Os im toga razlikuj u se i po
(4) miri su .
T ip A. Sesir u mladosli prljavo bijel, s rebrn a los ivka t
iii kao svij e lla bije la kara, kod s ta rijcg poslaje, no n i tada
(amno , s i\lk aslosm ea iii i m aslilLasl i m me dobi ti, osob ilO lU
inace bijelc rubove, lake roza m rlje; pod pri tiskom ne plavi
nego pos taje tamn iji i ulub ljuje se jer jc mekmr ; povrina
mu je Ije pljiva. - DrZa k u donjcm dij elu , koji je bez m rete,
(maslinas lo-) s iv, a u najdonj em, bazal nom, bj elicast. - Me
so ,1Q lI g rizima od zi vot inj a j u p rosje ku jarko t llto, u d Oll
drS ka i sa m rlj ama boj c e rvcnog vina iI i s me(\ im aroma;
pia vi mallje i spori je nego tip B, odozgo, lj . od vrha e. ira
nadole s ve s lab ije , oSlavlj ajuCi donii dio, do 2- 3 em , nepraII1j e'1jell im. Nakon pola sala i poplavje la mjes ta ponovo po.
l ute, i s to vrijeme vi e prolazi meso pos vuda po taje inl cn
zivnij e i zagas ili.i e zu to (s umpo m o). Su lrada ll poslaje okersm ede. Miris \lOCll i, mozda naj vi c pods jeca na kru kll .
Ras te uz hrastovc , kes tenovc i bukve, a li i u ernogorici.
Ti p B. Scsi r od poce lk n rubeast, OdH. bo je malille, a
narancas lozut im ru bov im a, sll h i tvrd, p od prili k O/ll wlnno
plavl, pa cmi; kod s ta rij ih prido laze (smedc- do rno-) ka r~in mrlj c, i to najprijc na j o uvij ek roza pod lozi , 7.a lim na
II I pokraJ (smedc-) mas linas te. Vrlo s tari mogu bili kno pasuti olivn im prahom , koji sc o li r.:, a li se ispod njcga ne ub
zlIj e druga boj a. - Donji dio drs ka , koji jc relativno kra i
(do 9 em) i deblj i od tipa A, lamnosiv ii i crn. Me 0 na lI lrri
zima crvello kao trUl lina, u dn u d d ka s kow erno, na pr~s iek u
7.d en kastotll l0 slll jes ta i I'rlo lem mo poplavi, za tim do laz<!
Slvkasti i mas lina t i, :I nakoll al-dv:I kad m ij ll m i n ra nl':I
Stl tonovi po sivk:lsto rn as li nas top lavic~1 loj podlozi; sulraclan meso pos taj c cilloberkarmin s cmim obrubim t/ i pall i
Ial na, ko:r:mtno crnka topur pllrno. Ni kod naj s tarij ih ne m irt se nepnptn o, ncgo sliCtlo vrganju i Ij miku. M 0 s la lko
kao e c r. - Os im ttl hr:ls tove, bukv<!, g rabovc, r l" i !(lIDu
gdj e Sll sarno brcze.
I jed an i drugi fa I II irom na e dom vine, a ja a m
kao poscbno rodn a mjcs t:l 7.nbiljeZio : Pa le, 11 m buJ .C, Or
lie (sve kraj Sarajcva); o ko!i n Fojniee; ib:1C'a i Z:t.rko\ ien
(kl":lj DlI brovnika); Miku li i, Markuscv(lC (osob ito ro n go u

"

kes lcfl ov im . um ama). Gr:t~all i (svc k raj Zag reba); i, najvi~,


o kolica Konj ica II H.:rcl''',)vini. U Slo\'" n iji je opcepoznat.
Pos lojc vd ike' r:17.li kc II ocjeni uklls nOS li. no one su sigurno u vje lo.vanc i razHb.m~ uzo rab koji su pod istim imen?m .p robam . T Ip knJl Illlr"." na "oce zn Illcne jc ukusniji.
Sirov i su OlrO,'nl, no provJ" rlu sam s a pso llltnom sigurno~cu
da ni li p A. ni lip l3 nc prouzrok llju ni b " c smctnje ako se
dobro kuhajll . pl-i .::m u nij c pOlrcbno ni da se prcthodno
o lkuhaju i d a im Sc: pn-i suk odb:lc i.

99

000
OSlaj c: jos jeda n od Bo lela tI uzem smi slu koji plavi. I
on jc ja ko vari jabi b n , a li ipa k nij c problernalican kao prethodni. Nj ego ve pore ni su c rve ne, nego istobojne, lute. To je
Boletus appendJculatus Schadf. cx Fr. - .smeda kraljevkac.
- rumeni jun~c k . - i njcgov varljetet paliescens Konrad -

100

000
F(>(:htneri Velenovskl - . Fcc htllcrj ev go ba n. Nj egov tipicni
pI'ed s tavnik izg leda oV:1 ko: Sl'5 ir 7- 16 e m, poluloptast iii
oblo ispupc('n , ~uc kaS l osm ctl, svijctl o kes le njast, odn. Ij~n.i
kove bo je, iii pa k e rvcnkastosmcd, S:1 s ilnim uraslim vlaknima, suh. rubova koji, du zi od nivoa ej c:v ica. vise sa stral1a
kao krpiee iii oko vra tn.ik (o lud mu ime). - Cjevcice (citron)
zUle, vremenom sa smerum i mas linas lim primjesama, prirasle iIi s jarkom, plav;,; po re iSlobojn e, u s larosti i pod pritiskorn, na kon ~ to poplave, poprimaju mrlje boj e rde, sitne.
- Ddak moze biti i rcl a tivno vitak i debeo, 5-15/1--6 cm,
i tTbu ~ a s t i cilindri can, svij ctlo prcld no (nagore) rut, (nadole), sOled (i ces(o je gornja zona jas no ogranicena od tamnije
donj e, osobito kad se ~(! ~ ir svojim rubovima jos prilj~bl~uje
uz njega), ali i crvenkas l pd dnu i na nagrizenim mJ~stlma
(vitka forma). lOla mrd icu istih boja bo i osnovu, IJ . gore
zutu dole smedu. pod pritiskorn gore plavi (pa sme?i), .dol~
smedl. - Meso tvrdo, svje tlije iIi lamnij e (iznad cjevClca I
dn'u crvenkaslosmede, manje-vHe
uz bokove drska) :luto,
plavl. Miris vecinom n_eprimjelan, ukus na Ijesnike .. - vrlo
kvalitetna gljiva, nesumnjivo nadmasuje vrganj; OSlm toga:
dobro podnosi susu i velikc vruCine, kad vrganjlma nema m
traga. Zalo rou je cenlar sezone u auguslu, ali kad Je vruce
javlja se vee koncem maja, dok se posljednji nadu koncem

septembra. U planini ispod s mreka i jela, u niziji ispod hrastova i bubva, kraj Ljubljane (Sroartno) i ispod borova.
Sarajevo i Zagr eb imaju ga u najblizoj okolici. Na moru
rjeoi , ali ga u Hercegovini , Crnoj Gori i jUZnoj Srbiji ima
vrlo mnogo.
Njcgov varij ete t Bolelus Fechtneri je u Dalmaciji i Hercel10vini takoc1e CCSI,. no uspjeva i. u Gorskom kotaru (~~o
palj - Brod Moravlce), dok mu je, IzgIeda, pray! zavlCaJ u
Sioveni ii. Razlikuje se od appendiculalusa po svijetloj, s rebrcn:lstohij eloj boji sdira . U ~esim meso i pore od pritiska
zele nka sloplavc, no u donje dvije treCine drska meso blago
rumeni (raza). Sutradan ponovo livo zuto. Drlak spolja
sa fillom :lutom mrezicom, u cijim su ocicama crvena udubIjenj a. TraZi vrlo suncana mjesta, najradije u travi. Molda
jos bolji za jelo, ali, na zalost, mnogo rjedi.
Preoslao je jos sarno jedan rod rupicavki. sa predstavnicima koji mijenjanju boje u mesu. Ali medu ojima
sarno jeda n djelirnicno plav;; oni poprimaju druge boje.
To je rod Leccirnmz. Osnovna karaklristika se odnosi na
drtak: on po sebi ima zmca iti krljusti, najcesce tamnijih
boja od podloge, zbog kojih mu je povrsina hrapava. Kod
odrasWl nikad nije trbusast, nego cilindrican iii nagore neznatno uzi. Cjevcice, bjeliCaste iii zuckaste, duge i najduZe
pred drskom , gdje se zatim naglo krate tvorcei tako dubok
jarak. Pore istobojne, sitne (ispod 1 mm). Meso meko u
sdiru, tvrdo u drsku, tako da se drsci, narocito stariji, rnoraju odbaciti kad se misli na jelo. Meso na kraju posivi ill
pocrni. Nema nijednog otravnog clana, svi su vrlo dobri iii
dosta dobri za jelo.

101

13-

194

Od svih pe t iz ove grupe prvi najmanje ro.ijenja boju


kad jc razlomljen, a i 10 lek nakon duieg lezanja. To je
Lecclnum scabrum (Bull. ex Fr.) Gray - koji se u nekirn
nasim krajevima poznaje i zato jede pod imenom .djed,
dedek ili kozjak, brezovac, pasji vrganj, hrapavae, kravarik, brezov goban. - Se~ir 6--14(20) em, pravilno ispupceno-obao i gladak (samo mlad je malo pustenast), smed, izmedu bljedoliko oker i sivosmedega, svjetliji i tamniji tonovi ponekad kao mrlje ili razlivena polja, pa se pod kozicom
195

ukazuje bijelo odn. lako sivkastosmcc1e m eso. - Cjevcice


prljavo bij ele do sivkas te, oko drska grade dubok usjek
vrlo duge (do 30 mm). Pore istobojne, uske. - Driak n~
svjetlijoj, pretezno bjelicastoj osnovi osut sivkaslim do sivkastosmetJim sitl'lim lju spicallla; odozdo nagore se sUZava
?U~ do 15, siro k do ~ em. - Meso b ijelo siv!. spora i blago:
lZnIffinO malo poplavl, sarno kod naJmlachh lUJe m eko i gl1jecavo. Ukus pikanta n, bez mirisa. - Vezan uz breze, u razasutim grupama, u lravi, uspjeva posvuda u kontinentalnom
podrucju na se zemlje od juna do novemb ra.

102

00

Lecclnum carpini Moser [ = griseum (Quel.) Sing.], - brka se s prethodnim i u narod u isto naziv3. Spolja je nalik prethodnom, ses ir rnu j e smed u najrazlicitijim nijansama, no
tipicno cadavo i skora crnosme[t, manji (3-9) i ispupceniji
od prethodnog, veCinom raspucan na sitnija iii krupnija poIja; ejevcice (inace kao kod gornj ega) inlaj u i zuckaslih primjesa , pore na dodir (ljubicaslo-) sivo do erno polaml1e;
Ijuspice po drsku kao kod scabruma, no u prosjeku tamnije,
poredan e du z uzdignutih rebara, koja teku uzduZno. Meso
bij elo, upadljivo i b rzo mijeHja boju na jprije u ru zicaslo,
odn. sivkastoljubicasto, zatim, sve tamnije, na kraju ,u CTl1O.
Ukus prijatnokiselkas t, bez mirisa. - Vrlo cesti i gdjekad
kao posijani oko grabova (ime!), lijeski, no i drugog listo
padnog drveca. testo se dogaaa da covek na is tom mj estu
moze, propet na prste, bra ti Ij esn ike, i, pognut, brati ove
gljive, jer im se vrijeme u jesen poklapa. lnace, carpini
llspjeva i ranije, od pocetka Ijeta, po putovima u dubljoj
sjeni. - Mlaai narastaj je prilicno dobar za jelo ako se pripravi kao i vrganji; s njima ih je prikladno i pomijdati jer
su jednako m eka mesa, a carpini ne nam ece svoju aromu,
tako da nam gosti nece ni primije ti ti da osim vrganja jedu
i nesto drugo. Kako je daleko masovniji, on moze zacas do
vrha dopuniti korpu kojoj su vrganji jedva pokrili i dno.

103

00

Gotovo ism igru s bojama izvodi i Leccinum nigrescens


Richon e t Roze [= crocipodiwn (Gilb.) Watling = lessalalum
196

Gille t = rimosus Ka llenbach]. Kod prethodna dva dominirale


su spolj a sivkasle i smede boje, a bij ela iznutra, kod ovoga
preovladava zuta boja posvuda: i po sesiru, i po cjevCicama
i porama, i po drsku, i u mesu. U mesu pak prolazi iste faze
kao carpini, kroz (sivlcasto- ) ru zicaslu i ljubicaslu do crne,
samo s to zuta osnova cini da mij esanje s ovim bojama daje
i malo ervenkaste prelive prije nego pocrni, ali moguce je
da i direktno, bez prelaznih lonova, pocrni. Sesir (5-20 cm)
potanmi pod pritis/com i vrlo rado se raspucava u 'krupnija
polja; driak osut sitnim ztl/im i l7adole ZUlo-sm ec'lim ljuspicama, takotJe Qd dodira potamni, .5--15 / 1-4,5 em, cesto vijugav i pri vrhu i pri dnu znatno suZen, jedini koji u ovoj
grupi moze biti trbusas t. - Meso tvrde i ukusnije nego kod
prethodna dva, bez mirisa. - Raste sarno u bjelogorici, najradij e kraj brastova. lako se smatra rijetkom, kod nas i
Francuza to nij e. Za vruCih Ijetnih dana ima ga gotovo u
svim na ~ im krajevima. Brka se sa "djedom.
Na kraju su preostala jos dva Leecinuma sa ervenkastim
boj ama po sesiru, koji su ranije, zbog velike slicnosti, t~ani
u isti kos pod imenom Boletus rufus , a kod nas pod zaJednickim nazivom turcin ili "turek. Njihove razlike su:

104

00
Leceinum aurantiacum (Bull. ex St. - Amans) Gray:
ima tamnije, smeaom bojom prigusenije crve" sesir, po drsku na vrhu bijele, ispod toga l7arancaste, a jos nize smetJe
ljuspice; u m esu postaje sivoljubiclist do sk oro ern, a raste
u bjelogoricnim sastojinama, osim kraj breze.

105

00
Leccinum rufescens Secr. (-I es laceoscabrwn Sing.) ima
crveno koje vise naginje narancastom i vedrije je, pa ako
ima uz to i smedih nij ansa, one su svjetlije nego kod prethodnog; po dd ku, pa cak i na samom vrhu, ljuspice sa mu
crne, dno gotovo redovilo zelenkas to; u mesu pl:;tvi, a uz to
moze i parcijalno crvenj eti; raste pokraj breza 1 u crnogorici (Singer smatra da j e ovaj ernogoricni zapravo treea vrsta, Leccinum vulpinum Watling).
Sve ostalo je zajednicko iii vrlo slic no: Sesir 7-24 em,
sirok, poluloptast i dosta dugo skoro se nimalo ne spljostava, uvijek pravilno geometrijski okrugao iii zaobljen, debe197

log mesa, s rubovima koji u krpi cama vi se (nad ejevcice su


tipicno prevjeseni); c.i evciee i pore prljavo bijele, zatim sivkastoZuckaste, od dod ira i u staros ti poprimaju mrlje boje
rae; drzak bijel, jednako sirok iii nagore malo uzi, debeo
5-18/2-7 em, prema dnu moze i spolja i iznutra zelenkastopoplavjeti. Meso bijelo prije nego razlicito promijeni bo.iu, t"rdo i jedro, nikad en'avo, prijatnog ukusa i bez osjet.
nijeg mirisa. Osobito u donjoj polovici drska je vrlo tvrdo,
te drZak treba, prema starosti, vi Sc iii nize odsj eci. Vrlo ukusne gljive, uvijek zdrave, ne bi smjelo cia clomacicu odbiju
time sto u kuhanju pustaju sok koji erni. Vrlo su raspro
stTanjene i skoro svake godine masovne, prvi viSe u sjeverDOj polovici zemlje, drugi vise u jUZlloj, a ras tu i kad drugi
Boleti proau (od juna) sve do prvih mrazeva . Osobito u vclikim kolicinama uspj evaju u sj evernijim dij elovima Bosne,
(Banja Luka, Tuzla), gdje ih ne znaju, oko Zagreba, gdje ih
se boje, i u sjevernijim dijelovima Hrvatske, gdje ih, kao
recimo oko VaraZdina, cijene i na trznice donose. Mnogo ih
ima i u sjevernijim dijelovima Gorskog kotara, pa i posvuda
(osim priobalnih podrucja?) u Jugoslaviji, izgleda tame gdje
je tlo pretezno kiselo i ne na velikim visinama.
Eto koliko bismo izgubiJi ka d bismo gljive koje mije
njaju boje i ubuduce unaprijed izbjegavali.

X NAOR UZANE BODLJAMA -

A MIROLJUBIVE

JELOVNIK IZ PORODI CE HYD NACEAEA


Ovu porodieu umj es to lamela iii cj evcica kra se i gJic~,
s trijelice. mn os tvo bodlji iIi tankih krakova s os tnm vrhovlrna, tako da sa himcnijalnih strana izgledaju neke kao j ei evi , neke kao morske vlasuJje, vee prema tome da Ii su im
bodlje tanj e iii deblje. Jestivi . jdevi rastu na zemlji , j estive vIasuljc na dn'ccu.
Njihovc "s trij eliee s u mirol jubive, jer su meke i ni
kad nisu umocene u o lrov. Ni ovdje, kao ni kod Hygrophoraceaea, nerna nijedne olrovne vrs te. is tina, ima dos ta ncjes tivih, gorkih iIi b o kola 'lilavih . ali, intercsantno , upravo
I e nejestivc vrs tc su rij ctkc i s irumasnc po tomcima , kao da
je ovaj put p riroda mis lila na Ijud", pa veeu plodnos t i rasprostranjenost darovala sarnO onim gljivama koj e ce Ijudima prijati .
Hydnaeeae prcds tav ljaju jednu umje lnu taksonomski ncjcdins tvenu grupaciju , u kojoj j e vrs tama zajednit ko sarno
ono s to SIlIO s lavili u p rvi plan , n<l ime , s po ljnji oblik h menophora, nosioca spora. Kak o Sll one samo vanjs ki sli ne,
ovu porodicu dijcle u vee; broj rodova . u nas loj :1nju da se
ba r u njima us pos lavi nekakva dublj a srodnosl vrst a. Tako
jedan od najboljih s trucnjaka za ove . bodlj a.~e . iii . ko plj anike a , Holandez Maas-Gccs tcra nus , razlikuje u svom j o~ neobjavlj cnom kljllCU 16 rodova : Aurisca lpium, Hericiull1. istotrema, Gloi odon , Creolophus, Sarcodon , Hydne llum , Ban-

199

kera, Phellodon, Hydnum, lrpex, Steccherinum, Spongipellis


Donkia, Mycor r hap.hium i Climaeodon - od kojih je 11 skO:
vano samo za po Jednu vrstu. Prema tome, u takvim rodo.
vima jedinstvenost je zagarantirana.
. . Nas .ovom pri~ikom zanimaju s~o rodovi Ciji predstav.
DlCI ImaJu mekse I ukusno meso (oslm jednog) , a to su: He.
rieium (2 wste), Creolophus (0, SareodOI1 (2) i Hydl1l1m
(2); sve u svemu po tri vrste sa drveta i sa zemlje.

106

00

Medu svima sa drveta naj cesCi j e Herlcium (= Dryodon)


erinaceum Persoon kozja brada (pogresno). Njegovo
. deblo je jedna okruglasta iii izdtl'f.ena izraslil1a, velika i do
25 em, iz pocetka bijela, tamni zuckasto iii sivkasto, na pre.
sjc: ku pokazuj e radijalno rasporedene supljine, tako da dje.
IUJe kao da j e na nekoliko plodis ta razdijeljena. Obrasla je
sa prednje i dOltje stralte (a ako je i sa gornje, to je jedan
'r jedi varije tet, H ericium caputmedusae Bull. = meduzina
glava) istobojnim do 5 em dugackim i do 2 mm debelim pip
cima koji ovjeseno pa daju poput kakve brade . MaasGeeste
ranus razlikuj e je od slijedece vrste osobito po tome sto ra
sjecena pokazaje da sa mjesta iz kojih izbijaju bodljike na
nizana s koro a jednoj kOl1tinairal1oj liniji krivulje. Meso
joj je bijelo, cvrstoelasticno, finog mirisa na gljive i blagog
ukusa; krakovi su joj meksi. Ako nije stara, tj. zilava mesa,
izvrsna je za jelo - posebno kad se lagano pirja. Krakovi
skuhani i po'tnijesani s makaronima dace irn neocekivanu
aromu, a nece se ni oblikom ni bojom razlikovati. - Izrasta
iz supljina i pukotina hrastova, bukava i nekih vocaka, a
osobito mnogo rada u Hereegovini i Srbiji, od septembra do
novembra.

107

000

No jos kvalitetnija, mojoj kcerci na prirnjer najukusni


ja od svib gljiva, to je Herlcium (= Dryodon) coralloldes to je prava kozja brada. Njene bodljike su jos tal1je, na/vlse
1,5 em duge, kao da se spuStaju nJz granCice (ni 1.5 em de
bele), koje se i dalje granaju i, sve sitnije, uvijek obrasle
(ali ne i odozdo) jos sitnijim bodljikama, cisto i sltje~no bi
jele i jedne i druge. Bez pravog su .debla, twko da IZgle.d~
ka'O da grancice rastu direktno iz drveta. Na presjeku se vldi

200

kako bodljike izrastaju iz tako razlicito smjestenib polaziSta


da se ne moze govoriti 0 kontinuiranoj liniji. Meso biJelo,
mekseelasticno od prethodnog, aromaticno i vrlo pikantnog
ukusa, ki selkasto malo na limun, osvjeZavajuce i kad se sku
ha. Odlicnog .ie kvaliteta (takode m1ada) , restovana, dinstana, na juhu iii na salatu. - Na zalost nije tako Cesta kao
gornja, iako rastrkano rasprostranjena po cijeloj Jugoslavi
ji, izgleda najviSe u Srbiji (Simic, Colic, Jelic). Licno sam
je nalazio oko Konjiea i Borackog jezera (na orasima), podno
Jahorine, kao i oko Mrkoplja (na jelama i smrekama). No
ona ne raste na zivom drvecu, kao prethodna, nego na oborenim deblima i uskladistenom drvetu u pilanama i na otvorenim prostorima, u septembru i oktobru, u Hercegovini
i u novembru.

lOS

000

Tree; sa drveta, Hericlum (=Creolophus) clrrhatum Pers.


ex Fr., to su iz jednog debla izrasli i srasli plocasli .seSiri
ci, polukruzui, valoviti, skoljkasti, ukratko nepraui/ni, abrasli i odozgo (kriljavijim) i odozdo (1-1,5 em dugim) tan
kim, bijeloru zicastim iglicama. Meso bjelicasto, spufvastomeko. SesiriCi su bij eli, ali jako skloni da porote. Raste na
trulij em drvetu bukve, hrasta i breze, vee od jula do oktohra. Nalazio sam ga kraj Varesa, Olova, Sesveta, Mrkop!ja i
Vrbovskog. Takode vrlo ukusan dok ne odrveni, s mirisom
koji podsjeca na vrganje.

109

0
A sada, spustimo se na zemlju. Tu cemo imati viSe srece, pa bilo gdje da Zivimo i traZimo. Rijec je, nairne, 0 prosenjaku, zutoj jeievici Uezevki), migacu, rumenom jefek:u:
Hydnum repandum Fr. ex Linne. Kad se ne pogleda i odozdo, veoma je nalik na lisicarku, ali, on tu dole nosi igliee: hi
jele d malo krem, mekane i lomljive, dosta gusto zbijene, nJz
drZak manje ili vise silazne. Nad njirna je ~esir sirok 6-12
em, blago ispupcen, ravan ili Ijevkast, ali sa opu~tenirn rn
bovima, nepravilno jamicast i grbav, razrovan uskim kanalima; bljedoliko zu6kasl, okersmelt, okercrvenkast i ponekad
DrZak istoboskora Cislo smelt, sa svjetlijirn rubovirna.
jan iii bljedi, relativno kratak (3-6/1,5-3,5), i on grbav
iii iskrivljen cesto, tvrd. - Meso bijelo ili malo rockasto,

201

mirise osvjcfavajuce. pri du7..cm zvakanju postajc Ijuto (na.


rav~o,. san~o ka,d je s ~~ovo) , ali ~od starqih i gorkasto, zbog
svoJc Jcdnne mkad nlJe crvavo 1 veoma JC pogolino za kistljeuje u s taklenkama iii oa salatu (skuhano. ohladcno i 7.3.
l"im zaC!injcno kao i svaka sala ta); odlicno je i kad sc izrczano nn ~tapice ili kockice res ispni. - Vrlo rasprostranjcDa gljiva. obilno rada. u grupama, zbijeno (ccsto po vise
njih sraslo) i istovrcmeno u krugovima, taka da se u povolj.
nim godinama mogu 7.3 zimnicu sakup ili vclike kolitinc. Rastc i u bjelogorici i. jos obilnije, u cmogorici, ad juJa do
novembra.

110

Hydnum ntfescens Persoon - takode zvnn proscnjak,


kojega mnogi autori smatraju tek varijetctom prethadnag,
rnzlikujc se od njega sto je vitkiji i mal1ji, rijclko veei od
4 em, a i strueak mu nije duzi, sirok ako 1 em iii jos tanji,
na dnu ponckad ipak zadebljan, crvellkasJije iii naral1castije
lut, ukljucujuCi i iglice, pod pritiskol1t pasmedi iii postane
tamnije rid, pri vrhu drska je ccsto supalj u mesu, a meso
rou je mekse a d pl'avog prasenjaka. Ima ga do kasno u gadinu , panekad i ispod snijcga, u ernogorici, i to vi~c u plan in
skoj, u ~vim krajevima, osim na ]admnu. Po kvalitetu maida
malo zaostaje za p tcthodnim zbog mekseg mesa.

111

Na krajtt nam j c jos jedino preoslao Sarcodon imbrica


tum Fr. ex Linne - srnjaca, jclenjak , l'javi je!ek - i njegov
dvojnik. Sesir moze biLi vrlo velik, 6-20 em obicno, ali ja
sam na Palama nasao jedan ptimjerak od 28 em a u Ngjeirna kraj Olova od 33 em; slaho ispupten, skoro ravan sa
udubljenjem u sredini i opllstenim mbovima, kao IjeSnik, sivo
iii bakamo smed sa krupnim i uzdignutim, erjepoliko pore
danim i koneentricno uspol'cdnim svjetlije iii tamno skoro
crno smetiim krljllstima. Nijemei ga zovu . jastrcb-gljiva.-,
jer mu povrsina sc5ira podsjcca na jastrebovo perje. Himenijalni s loj igliea pak podsjeca na srnecu dlaku, pa. ga mnogi narodi, meau kojiroa i nas, po tome nazivaju: ~lvkast. sa
lako ridim adsjajem i svjetlijim vrScima iglica, kOJe ~u maCe lomljive, guste, duge do 15 mm i niz dri:ak znatno s Ii azne.
Drtak istobojan, no mozda malo svjetliji, 3- 10/1,5-4 em,

202

glatkc povrsinc. Meso istobojno, kad sasvim mladih pak ~kc:


1'0 bijelo i tada b!agog ukus.a" sta~enjem . i u nckim krajeYlrna postane vise Gorka; s o~/e~aVa!w~~~ t. sl1al l1om aromom,
lIarocito kad se osusi. Suh JC I naJbolJ1: Sltno stucan u pra~.
dodaje se u svako jelo kao odlitan z:'cin. U 5vj7Zem stanJu
se preporucuje otkuhav~njc,.a Henn.lg zna da Je dobar za
knedlc (si.tno. isjc~k.~n), Ju~e 1 hladetln~ .. - Raste.? cmo3?"
riei osobllO 1 naJvlsc kraJ borova u VI S lffi pol.oZaJuna, g Je
sc javlja u gustim kolonijama iii ~k krugovuna, od augusta do novembra, sirom nase 'lcmlJc.

112

Dosta mu natici, a javlja sc i u sl.icn.i!? ekol~s.k.im. uvje:


tiroa, u srcdnjoj Hrvatskoj n.ajz~stupIJc~JI g'!rkt t neJestl ~1
Sarcodon scabrosurn Fr. RazhkuJ~ se od lI:nbn~tuma po ~lt
oijim krll'us tima (koje u mladosti nado~J~.taJu tck d1acl~~
po seSiru i, nac.ocito, po dl1Lt 4rSka ko]e J.e zelenkasto ih
crvenkastoplavo; mcso mll, bjehc~s.to u S.eSIrU, smc?a.s~o u
drsku, za dcsetak minu.ta pocrvenl I ~~gasLto. p'0zele"!Tt 111 poplavi 1/ dmt drSka. MiriSe na braStl0 til na dll1!U (pIPUn.). Intercsantno je da kod nas nc raste sarno kraJ borova, kako
pise u knjigama, ncgo i kraj hrastova.
Svc druge vrste s iglieama, iako se u P?jedinim .~odi
llama mogu javiti u veeim ~olj~inama, ~ prosJ.e~ su nJetke
i odrcda IIcjcstive. Mnoge 1.DlaJu predi~e rrunse na razne
mirodije, ali im jc meso kao don elastieno-tvrdo.

XI CRVENO MLIJEKO - ZASTITNI ZNAK


KVALITETA

U ovoj drugoj grupi kriju sc najukusniji Lactairi, medu


kojima nij cdan nij e otrovan. Zato najprije, i to smjesta , prelazimo na njih.
MLIJEKO 00 POCETKA CRVENO -

RUJNICE I DRUCE MLIJECNICE -

LACTARII

Porodica R,:,ssulaceae dijdi se na dva gigan tska roda sa


puna predst~vntka : :,a rodove Russula - gol ubica (krasnia , gluhara) I Lactanus - mlij ecnica. To su gljive sa svijet1m lamelam~ I ~pora.ma. - veCinom bijelim, no i krem, oker,
~lago :,ara.nca.stJm Iii.. s~vkast!m; sa veoma bogatom skalom
cesto Jarkih I upadlJlvih bOJa sesira; sa mesom i osobito
lamela,?a vrlo lomljivim i krtim, tako da ~ad im razlomirno .drZak, po.nekad cak i cujemo kako puknu . Meso na
p.resJeku otkrlva zmastu strukturu, a kod Lactaria za razltk~l. od Russul~, sa~rZ!.i lzv., mlijecl1e sudove, iz kojih na
,?zhJedenom mJ7'tu .Ishce, .vec prema vrsti manje iii vise, biJelo. odn. ~~zboJ?o ~1.1 oboJeno mlijeko. (Menu drugim ro?ovuna Il!hJeko Je rlJetko; relativno najcesce menu sieusnim
I u pr~.k~lcn,?m pogledu ~~zna~ajnim Mycenama.) Osim toga,
L~c.taI:U ImaJu gotovo uVIJek sJlazne lamele i veCinom u sredin] ~Jev~asto udubl)en ~e~ir .. (Po tome lice na Clitocybe, v.
tamo, ah ove nemaJu, m ]zmmno, mlijeka.)
1. Ako je mlijeko bijelo odnosno bezbojno, one moze iii

I.

a. ostati takvo, ili


b. obojiti 5e na zraku, bne iii sporije, u zuto, crveno, zeleno, smede, sivo iii Ijubicasto.
2. Mlijeko moze biti odmah a ne tek vremenom dakle
'
izvorno vee crvene boje ~azliCitih nijansa.
204

. RUJNICE.

Razlicili sudovi 0 njihovoj ukusnosti nemaju sarno subjektivne razloge, nego, a to je najcesce slueaj. pocivaju i
na brkanju ove cetiri vrste rujnica. koje je zaista teSko medusobno razlikovati , pa se i st rucnjaci ponekad zabune, pagotovo sto im je i boja otrusine (5vijetlooker) i velicina spara (gotovo) ista. Izgleda, lIZ to i da ima razlicitib rasa iste
vrste, tako da se gotovo svi Francuzi tuze da recimo Lactarius deliciosus nije zaslulio svoje ime. , dok ga mi, Nijemci i istocnoevropski naredi s pravom smatramo . delicioznim .
Medutim, prvi razlog, tj. brkanj e vrsta, kriv je kad nam 5e
u istom kraju ruj nice uCine jcdnom bolie, jednom gore.
Nastojacemo izvuCi onih malo neupadljivih osobina po
kojima ih je moguce razlikovati i prije nego ih okusamo kao
gotovo jelo. Ako dode do zabune, to nBta ne moze nauditi.
jer sve su jcstive. Moze se des iti sarno da uZivarno u manjoj
umjesto u vceoj mjcri. Prema kvalilelu redoslijed jc bez obzira na ukuse sasvim nepokolebljiv:
1. Lactarius sanguifluus - juznjacka rujnica
2. Lactarius deliciosus - borova rujnica
3. Lactarius saImoneus - rujnica boje lososovog mesa
4. Lactarius semisanguiflu us - smrekova rujnica.

tt3

000
Najbolja je, dakl e, i kod svih autora medu prvima u
prvoj klasi, rujnica koja raste liZ obale naseg mora i u toptijim predjelima I?od mediteranskim uticajem, u Hercegovini
sve do Konjica (da Ii i u Makedoniji?), vrlo cijenjena medu
stanovni stvom otoka KorcuJe pod imenorn vrsovnica i fmoycica, inace slabo poznata ili nikako cak i tame gdje je ima
obilno: Lactarlus sanguifluus Paulet ex Fr. - Se~ir 6-18 cm,
veeinom uvrnulih, podvijenih, zljebastih i vijugavih ruboya,
iskrivljen i osobito kod starijih na jednu slranu izduljeniji.
sl.abo ispupcen i cesce tanjirasto odn. Ijevkasto udubljen, sa
koncentricnim zonama ali i bez njih, necislih baja, preleina
205

narancastih ali bjelicaslo, oker, sivkaslo iii ride prigllsenih lonova, koji ponekad i po pojedinim dijelovima i preovladavaju~ djeluj<: neprivlacno os?bito kad s ~ pridmzuju i
zelene mrlJe po nJcmu, tako da mkad po vanJskom izgledu
ne bismo mogli povjerovati koliko je to ukusna gljiva. _
Jer, i lamele ne izgledaju estetski, kod sasvim mladih zuckaste, zatim sve tamnije ervenkaste, kao meso, vino i konacno
sivosmede ervenc, sto daje i Ijubicaste reflekse; kad se ozlijede postaju tamnije smedecrvcne, pa zal ill1 1(11111'10 zelcne;
dosta guste i silazne. - Iz njih i u dnll driika najobilnije
isticc pri ozlijedi mlijeko, koje je odmah 10111110 krvavosmeae, a naikon dcsctak minuta i malo Ijubieasto; slatko na jeziku. - Drlak mesnate iii i svijetIo lila boje, na vrhu skoro
cisto bijel, cesto sa smedecrvenim i u svakom slucaju tamnijim jamicama nego inace, zeleni sam od sebe ili jos upadIjivije od dodira, pun sa meksom srii, kasnij e moze bili i
supalj, ali nikad vee mlad iii toliko izdubljeno supalj kao
srodne mu vrste; ova tvrda kora, nekoliko milimetara
debela, una takoue viSe mlijeka nego 1I sredini; 3-7/1,5-3,5
em, dakle relativno kratak i debeo. - Meso bjelicasto do
!>oj,: maslaea, s~.mo ne erveni, nego od mlijeka prosarano i
lstaekano se bOJI, erveno pa zeleno; krto, mrvi se osobito u
drsku, s vocnim mirisom i blagim, nikad nil11al0 Ijulil11 ukuSQm. -:- Vezana je uvijek uz borove, pa bilo to sa Pinus nigra, pmea ili halepensis u Dalmaciji, bilo sa silvestris u unutraSD)osti, gdje je sto dalje od mora ima sve manje, ali ipak
pr~dir.e ~o pod Aipe, Prenj i Lovcen; u travi ali i u dubljem
sloJu l~ea, na suneu ali i u dosta gustoj sjeni, od septem!>ra d? Januara (pa i februara na jliZnom Jadraou, podnosi
I slablJe mrazeve). Izvrsna, mnogima koji su je probali
odmah i najdraia gljiva, ali treba znati da ona nije ni za
kuhanje, ni za dinstanje, ni za susenje, nego je odlicna n_a
rostilju, przena na ulju iii maslaeu, ukiseljena u staklenkarna i, narocito, silirana. Sasvim mlade su dobre i za juhu.
O.vaj nacin pripravljanja vazi i za os tale tri rujniee, da ne
blsmo ponavljali, nijedna _se ne pripravlja kao vrganji, ni na
salsu, ni kao gulas iii paprikas. Tako postaju tvrde i
bljutave.
. Dos~a za?staje za ovom, ali jos uvijek vrlo ukusna rujruea, kOJa lll1 sarno zbog mnogo pretendenata nije stala u I
206

114

00
klasu, Lactarius deliciosus (L. ex Fr.) Gray, ruJroea,
brinovka, uzitna sirovka, zaluta ponekad na trinicu, tuino
izmijeiiana i nerazlikovana od slabijih, trece i cetvrte, sto
joj, pored pogresnog pripravljaoja, umanjuje popularnost i
kvari ugled. Seiiir ne doseze velicinu prethodne (do 11 em,
obicno oko 8), zoniran sa vise debljih ridih iii tamnije is tobojnih kruznica na narancastoervenoj do smede narancastoj osnovi (no i obratno, ponckad su zone svjetlije od podloge), koja
se suha sil/1o eakli kao stucano staklo, a vlazna navlaci tanji sluzav sloj. Ove zone ne moraju biti kontinuirane, nego se i (bar
djelimicno) mogu sastojati od niza odvojenih mrlja kao zigom
IllisnLtlih u meso (zato po nj~rna nema ljeskanja). CeSee
pravilno okrugao i izrazitije ljevkast s uvrnutim rubovima.
Po povrsini se manje iii viSe zeleni, vise uz rubove nego po
disku u kojem se srnedastoervene mrlje stapaju. - Larnele
orani sa lila refleksom (kod mladih zute do ZuckastooranZ),
pod pritiskom pozelene, izmijeSane sa puno lamelula, malo silazne i ponekad gotovo ravno prirasle. - Mlijeko u pocelku
zivo zutonarancaslo, kao mrkva, ubrzo poslaje cinober no
za nekoliko sati pozeleni i oSlaje takvo. - Driak istobojao,
pri vrhu
. takoae bijel, sa jamicama ili bez njih, 3-7/1,5-2,5
em, uhrzo supalj, osim do 1 em od dna. - Meso pretemo
bijelo (sivkasto, u sesiru zllckasto-), ne mijenja boju iii pozeleni. Malo go rei kad je sirovo. Miris voeni. - Vise voli borove nego smreke. U BiR, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori
cesCi nego 1I Hrvatskoj i Sloveniji; tu uspjeva u izobilju, koncern proljeca (tada ih ervi, kako imaju mali izbor, viSe jedu)
i ponovo u jesen sve do mrazeva. Sutradan oboji urin u crvello; ne treba se preplasi;ti, to je sarno ~na!k da 5te jeli pravog deliciosusa.

115

0
Lactarius salmonens Heim et Leclair - rujnica, brinovka - veeil10m nimalo i n~gdje ne zeleni, sarno izmimno slabo i u malim mrljama. U prosjeku najveCi od svih, nisu rijetki primjerci oko 20 em promjera. Sesir je zivo i ~islij~
nego kod sva os/ala tri (zuto-) narancast, poput mareliee III
lososova mesa (ime!), sa slabo izraZenim iii uskiro, skorn Ii:
nearnim zonama. - Lamele bliedoliko zute, imaju erven I
cesto jak Ijubicast odsjaf 'kao -j driak, osobito pri vrhu iIi
201

u ~amkama. Drlak inace is toboj an sa ses irom, kao i kod san-

gUI~uusa re!ativno kasno pos taj e s upalj; 3-8/ 1-3 ern . ~


Mill.eko. u POC~I ~U boje mrkve - svj eze razmaL1no na bijeli

papIr vIse DagIDJe :lutom nego rumeno m - i tek kro , dva-In sala postaje .ka~ st~ je kod jui:njacke rujnice odmah, tj.
Meso bLij edo zuto
lamno s!1'lede- . ' l]ubl c~lo-cr verlO. (o~er), ill USrzI drska illJ~ kao kod drugih bij elo, gorko, s
mmsom kOJI '!Ialo podsJeca na urin , a li upr kos tome ne na
nepnJatan nacm. - Raste u grupama kraj jela i smreka nisam ga zatic~o U2 ci.s te borove sas tojine, a cest je u pianinama SlovemJe, Sr~IJ.e: Bosue I Gorskog ko tara . - Dobar je
samo kad se ukJseli lh sl1 ml, od n. uva ljan u bras no isprZi i
za tim j ace zacini.
.

116

. Lactari~ sem.~san~muus Heim et Lecbi r , - rujni a


bnnov.ka, ~~Jsla~IJI za Jelo, medu svim ruj nicama II prosje.
ku naJmanJI (seSlr maksunalno 10 cm) i najsklon iji da po~e
le~u, ponekad I sav o trovno-zelen , in ace prlj avo naranca.
stlh tonova POPU! sanguiflullsa. Lame le zllckaste s narancastirn preI!vima, tamrlOulerlO se fl ekaju, gllsce i tanje nego
kod drugib ruJ~ca . - Mlijeko za kraee vrij eme (najdllie za
dva sata) od bo] e mrkve, kakvo je izvorno, pre ko ka.rmin iii
krvavocrvenoga, prelazi tI lam rlO ljLlbicasto i sLl lradall oSlaje
takvo, ili bud: jos i tamnij e smedelj ubicasto, a ako izblij ecli,
tada . u nara~cast?, a l1e u zeleno. - Meso pretezno bijelo,
osob.l!o u srz~ dr~ka , ces to zeleno kod s ta rij ih vrlo gorko (i
ost~Je takvo ca.k 1 lsprieno), pa cak i IjlllO, gubi zes tinu uk-i
selJeno .u staklenkama iii pogotovo silirano , kao uos talom i
druge IJut.e mlijecnice; miri se t.akode na voce. - Driak me
snalo narancast, ces to kao s ivom s kramo m prevucen, uglavnom bez Jamlca, 3-6/ 0,8-2,2 ern. Ras le mahom kraj
smre~a. i jela, iz~i;mno ni koe i kraj borova, cesc i u sjevemoj
polOVICI Jugosl~~IJe, premda n igdje nij e rij eda k. U Gor ko rn
~Olaru: OIkad OIJcdan deliciosu nije naaen, nego samo ovaj
I salmol'leus.
.;
Ako se tragacu n.e da petJj a ti 5 ov im s ilnim razlikama ,
nelta bere ruJnJce b!'aJ boro. a, a ne kraj jela i s mreka, .Ler je
lada c!aleko veca vJ.erova lnoca da, i n e znaj u6
kojom yr
10
Ima. posla, nalde Ga. bolji za l?gaj . Sa rno ne ka pazi da
u e mli]eko u btlo k.O]O] ",]w1s i rzvomo crveno.

bd
208

MLIJEKO BIlELO, OSTAJE BU ELO ILl P02UTI


Ako je mlijeko izvorno bij 10, pa te k zatim pocrvcni . iIi
prai aslane bijelo. mo7.emo p lemenile rujnice pobrkati
vom bagrom od mlij ecnka. Zabuna je j o! .l alla ako naletimo nl! ne ke dosta teste vrS le koje svojim naraneaSfim tl;
novima, pa ea k i zonam a po Scliru, mogu spolja nahkovati

117
rujnicama kao j aje jajet u. Tak vi u LactarlWl :zonarius BuLl.
eo< Fr. (u mes u porumeni i ja Ija se i u crnogorici), LactarlUI

118

fJlSulsus Fr. (la kode pommen i u mesu I JO k tome irll.:i i


jamice po drsku, ali raSle samo II bjelogorici) - aba ~esta
II Hrvatskoj, kraj Dubmvnika i u Hercego\'ini,
k i maSQ .

119
ni u blizini h.rastova - Ie LaetaTius toru:dnoSUll SchadL e'I
Fr.) Gray (koji gotovo nijednu brezu nc ~ lavlja oa . m.iru~ ---:
sva tri wlo Ij u ta, pale u us tima . Mcduom , sva err 'ma] 1<
zadriavaju bi jelo nrlijeko, i to j e dovol jno cia Ih yak m
pri.likom j asno i pouzciano razlikujemo ad rujnjca. Kod vag
Lr e eg erno -e malo zadrla ti , jer sc sma rra i lrovnim.
Lactarius torminosus - Ij u la mle nics , bre"LUvka , brezova s iJ'o vka (kosma ta) - po bojama i fo rrni m 'ie bili j Ito
n~ljk n ljnica ma, pa ip k, ako se boljc pogleda , boje tl?u vi.
." naginju crvenom i rufj
lorn . Z pe koje im" po IJ<!\-katom e iru su pretefno rid kao i kod de li iosu a, a U, i .10
je naj"nznij c, povr ina InU je ob r la gu lim pIe 10m n~l,
osobilO <Ll rub gusti'" it'n im pamu aslim dla icama, dUgJm
i e mil im<! ta ra ; rubovi upadljivo LlVTltll li kao pirala. - .'-amele b/'eUcas te, poprillJ aju pl"VO m nat.e pa 2atim i rufj
s le pre iye, pod k raj i r ide. - Mlijek bijelo, ne mije"~a 1.',
pele na v r/ttl jezika smje tao 'k 0 b jell asto, pesta Ie TO;;a, u d nu dr k i s ivk to , ulo Ij uto , miJi~ malo n3 I r :
p min. - [)r la k is toboj .,n , pTi vrJw iff/a j dan ifi vod nast.
iIi m ~ nato ru ti&ls ri po jas; prvo 5 mek am s r"dinom, pa
zatim upalj ; 4-- / 1- 2 cm, d It
it ir!l3 promjer >'- 1 .
- Rast o bilno i koro po u
(Iii i k.lj uClvo u.z br:Ie, dovoljna je pone ltad j edna j dina brt!".lo da je \'Uda unaokolo

obigra svojim plodovima, te se vee i P<? tomc. nc bi ~ogla


pobrkati s rujnicama kad ne bl pos toJ3le 1l11Jcsane sume,
u ovom slucaju najcesce breze i bora, tako da ne znamo s
kojim drvetom je gljiva u vezL
Gljiva je olrol/JIa, a1i joj se otrovi m ogu unis titi na. dva
llaCina: prvo, oth..uha se dvadesetak mll1uta u zasolJ c!'oJ vo
di, meso iscijedi i say sok odbacl, zatun s~ m~so lIIoZI u za
sladeno sirce i jede kao salata; drugo: sIllranJem.
Jednako rasprostranjena kraj nasih breza, a li svjetlija,
skoro bijela, bez zona, krem iIi crvenkasto samo lako nahu
kana, s kracim dlacicama i mlij ekom koj e ostaj'" bijelo, ta

120

Laetarius piperatus Seop. ex Fr. - sirokim narodnim


slojevima dobro poznata mlijecnica, paprenjai::a, pelinsc ica,
pecurka, Ijuta rnlecnica, mlj ecnjaca, paprasta mlecnica. Me
dutim, nasi Ijudi je ne siliraju, nego peku na p loei od s ted
njaka iii, a to je jos bolje, peku na razllju s tavlj ajuCi iz
medu svakog reznja gljive po rezanj slanine (eime se ona ne
susi i otpusta Ijutinu). Pored toga, j edan moj prijatelj jc
pronasao da Ijutinu izgubi i kad se dobro osusi, zat im stuc~
u prall i pomijeSana sa brasnom pripremi kao knedle . . SVI
ovi recepti su dragoejeni, jer to je IU/.:;a IJajll1 asovnij~. g IJI.va,
uspjeva i za susnijih vremena kad gotovo sve drugc gilive IZostaju i zapaia se lako vee sa velike daljine. NalaZI se ,?d
juna do septembra. Preporucuj e se protiv kamenca u mJehuru.
Toliko je pozllata da je gotovo ne bi trebalo ni opisivati
kad se ona ne bi cesto brkala sa vrlo slicnorn koja nikako
nije za jelo jer joj se Ijutina i gorcina, toliko jaki i uporni,
ni na koji nacin ne mogu potpuno un.iStiti. Ta druga je:

122 ..
LaetariUs vellereus Fe. - runjavka, runjaea, kravjak velika i jos veea od piperatusa, U osnovi bijela kao ion, S
210

kode malo otrovna mlijecnica, to je Laetarius pubescens


(Sehrad. ex Fr.) Bres.
Za siliranje je pogo dan i:

121

bijelim neprol1ljenjljivim mlijekom; irnaju cesto islo stan;!i te i rastu jedno uz drugo , sarno sto se ovaj drugi javlja kasll ij e II sczon i: august do novembra. I jedan i drug; su bcz zo
ua, okersmeac se mrljaju, II s redini udubljeni i veeinom
Ij ev kast i, vrlo tvrdog i, kod drugog jo~ jace, Ijutog mesa.
Razlike se mogll sazeti u ovih nekoliko taca ka :
L. piperatlls j e u prosjeku manji (do 16 em, vellerells
pak do 30 em), ima dllzi drzak (do 10 em, veHereus do 6),
ima la11lele vrlo gLlste i tanke, dok su kod vellereusa i raz
daleke j edna od drLlge i debele, tako da uz rub ~e ira na J
cm dolazi svcga 5-6 lamela.
Pobrkati ove dvije vrs te ipak nije nikakva tragedija
moze biti samo nellgodno.
U novije vrijerne jes tivog piperatusa razloi ili su oa dvi
je vrste: Lacla riu s pergamenus (Swartz ex Fr.) Fr. i Lac/arius
glallcescel'ls Crossl. , kojii se i7.JT1edu osta log razlikllju po ovome: prvi je Cisto bij el i samo se sivkasto u s tarosti mr ti,
drugi vee mlad poprima prljave okersmede mrlje; prvi irna
postojano bij clo mlijeko, kod drugog ono kao more zeleni;
prvi je relali vno Ijuci; prvi uspjeva posvuda, drugi je kod
nas dosla rjcdi (jllzna Srbij a, Vraniea kraj Fojnlee, Sarnoborska gora , sjeverozapadna Bosna). Zato, ako vee irnate iz
bora, za hranu radije skuplj ajte one koji plavka to pozelcne
na dodir Hi ozli jedu . Nc kullajte nijednoga.

123

Laetarius scrobiculatus Fr. je u na irn planinskim ernogoricoim sumama jedna od najmasovn.ijih gljiva. K tome i
l1ajkrupnijill: ses ir joj doseZc od 10 sve do 30 em, ali je d,
1.ak u tom omjeru ktatak: 3-6/1-3. Nalik na rujnicc, po
svojoj zue kastoj osnovi sa crvenkas tosmedim zonama, a li
mu je mlijeko bij elo i naglo pozllti. Bljedoliko f u t i daak
ima po sebi puno tamnij e obojenih j amiea. Meso vrlo Ijuto
5 voCnim milisorn. U starosti ga je teze pozna Ii , jer say posmedi, a mlij eko skoro usahne.

124

Vrlo je raspros lTanjen II hra tovim s umama jo ~ jedan


koji podsjec.a na rujnicu: Lactarius ch.rysorrheus Fr. T nj' ovo
bijelo mlij eko ubrzo postaje (sumporno-) h lt o: nnjprij e g r

...

211

ko zatirn ljuto. Medu svirn mlij eenicama ustrajava naj duze


u godini: sve do polovice decem bra.
MLIJEKO BIJELO -

125

XII SARENI VASAR GOLUBICA

POSMEDI

Os tala je sarno jo~ jedna mlij eenica koja irna gas tronomski znaeaj, a prednost joj je utoliko veea ~to se~ slatka mesa
j mlijeka, moie i sirova jesti. Kad. n~s 1I sunu lznenadl glad
j kad nismo vjerovali da ce nam Cis tl zra k tako brzo otvontl
apetit, pa SolO ponijeli prernalo scndv.,Ca, lad nam ova] La~
tarlus volcmus Fr. - sijcl-ak, pecel1lca, pres nac, sn] eZ, 51rovka, mIikarica (Korcula) - moze dod kao spas ..Zgodno
je ako se ponese i malo soli I~a .teren, ali to sc uVIJ e,k zaboravi. lnaee, za OVlI vrstu Vazl sto I za os ta l~ rnhJecmc~,
nije dobra ni pirjana ni kuhana, ncgo samo pIL;ena ~Ii pan~'
rana. Tada je po nekima odliena , po drugll11a I1lJ e tohko pnjama zbog mirisa koji pods jeca l1a ."bu . . Ima ob lll1o (tako
da na svakom prelomu naprosto kLtlp) bl/ elog I1Ilr/eka .ko/e
posmeili; crvel1o- iii z!acal1o-smell sesir, ponekad sVIJetlo
oker, ponekad skoro cl'Ilos rned; sllhu I nabom nll povr.~ l nu
koja lako puca; oblik plieeg ili dubl jeg Iij cvka; meso. blJdo
koj e kao i zlatnorutc lamele ozJij ecteno posmectl; drza k takode (uzduino) nabran i rid, ne~to blj ecli od sesira; ~es ir
5-15, driak 5-12/ 1-3 cm . - Vrlo cest i u li stopadml11 I
u cetinarskim 5umama, ne nedostajc ni na m ow (na Korculi u Smokvici naden jos 10. cleccmbra 1972, inace), od
juna do oktobra.
Sve os tale naSe mlij eenice nisu za upotrebu , os irn ako
i s njirna ne pokusamo siliranj e.

"LAKSE" VRSTE IZ ZAKU ASTOG RODA R S ULA KRASNICA, GLUHAR


Vee smo za Russul ae rekli: ako sirove ni u n i ljute ni
gorke, one su j es tive, pa nismo oi duini znati koju vr tu
j<!demo, a mozerno biti bczbrifni. Ali , 01'0 Era ilo, ponovicemo i to, vaii sarno za njih, za golu bice. (Zato, c4I bismo
bili si gumi imamo Ii s njima po la, pogledamo jo jcdnom
na J 96. s trani u vezi s onim ~ lo smo rckl i 0 mlijeOli rna.)
1 golubicc i mlij ccnicc spndaju u i tu porodicu Ru ulaceaca,
dij eleCi zajcdni i' ki mnogc osobinc, tako da bi 010 golubiee
mogli sm a trati mlij ccnicama bez m li jcka, a mlije ni e gall!bieama sa mlij eko m. To odsus tvo mlij eka kod golubi
ini
trukglavnu razliku, in aee im I'e m eso iste .. m asle i lomlii
(LIre sas tavljeno od kllg astih
tanica (cdija), le j e na presjcku bez iknkvih vlnkana iii f ilica, pod j aju i time no griz.
Sumo jt! malo vrs ta kod koj ih nije i to bijel .
I jcclnc i drll "<! su bez prs tena i bilo kakvih ornarncnata
po dd ku i . c irll~ d ir Russu la se od La rari. razlikujc p
tome . to se ne lIdubljuj c ta ko lako i vce u mnoj mlado Ii
u Ijcvkast i ob li k, a bl11ei<! kod goll!bi a IIi" i!aZlle, neg
ravno prirasle iii i s koro -Iobodnc_
rn nu
U <!cini slueaieva c ir jc gladak i po vlnznom
blist av, no kod n-ian ieg br ja r Ia ipa k je l.\ko hrap. :v iii
I u tena t, suh odnosno l'".lSpU ao. K l ie. no Ilj'rou jc dife,
renci ranija od pod loge n<!go kod mlij e nien, pa sc v inorn
213

u n upuccnO rtl li jOCillku ve i ~ledal c is te. AUlor mu je obni da one pripadaj u trimn ram im vr la lJUl i da 51! tu
i.unJj
nl primjer . Rus5ulae Ouele tii. bnw :u: I cryLbropodae.
Dok tor C 1. inte r ' v 0 i poni oekoliko primjeraka kut!
j ~rJ'e <XI , Iri
nll5 lijcdlo boga tu ml ko lo! ku liLeraturu. 1elio
j
:.m uvje ri i da ih .ro delcrmioira. Za ockoli ko
dana Becker je od nje a dobio pismo kOje PQtinje ovim rij inll: >Oragi prijatc lju. to je up-ravo o.n ako kako sam ja
ml.1i i bko h' Vi rck li:
one Ru ulae su razlil!ite i riJ je 0 d ri mcii. 1..lnnaci . a tropu rpu reJ i molLi s . ..
C tn pojo\';! je i svoj tvo m nogih vrs ta da izblijede.
l ko da . . koru potp uno bijeJe. medu obno ponekad Lil!e mnoc to namVTlO o te Iva ut rdiv oj e vr lao ali sladokusca
o.
0(, rn
l brinut i. Jer mll i n ije vino da ih odredi. nego samo dn medu on lm , bla 1m u k-u om i p rijatnom aromom
ilnbcr ' one Jl ibolje.
T b,. d" kle. pOC i od uku a. i ve golubice stru~jad
prije " 'n dij Ie nn 0 novu njega u dvije vclike grupe: GraI Ue sa bloglm u kuso m. i Jngra lac sa Ijulim ukusom.
Unu ta,r ov ih grupa one e di je lc prc ma boji preha spora,
I ZV. otnLSin . Ovaj prnh
c dob ijc la ko ako se eiri stave
on i!il o biJcl i pap ir i os tave da
lruse najmanje 12 san;
o r avno. cloJ o tnLS ine bi c deblj i i bOja prema tome uo<!lj;"Ij
iO du'-c pri ka mo. Mc/l ut im. ka ko spore daju boju i
lamebmo. iskus nij i mikolog m oei te vcc i po boji lamela
odred iti i boju spora. golim o ko m iii uz pomoe lupe koja
je ionako noophoda n pribo r.
Ta.ko sc RU5sulnt' un Ular navcdenih dviju grupa dijele
da lj U po pet sc kcija. (,ija e s ka la zasn;" a na sve ja6im i
ta mniJim nijansama zu toga. (Cmwshay j e pos tavio skalu od
8 nljan a . 0 Blum (';a k od 16. no tokve . fin.c se nam ovdje
nisu po t rcbne .)
I . prnh bi jel iii s koro bijel;
2. p rah blago krem iii vrlo svljet.lo (bLijedq). hit;
3. proh b ern iii jus nije i ut;
4. pra h svijetlo okel' (~ to j c ipak lamnije od 3.);
5. prah lamno o ker (s nijansom na fumance iii Da Da-

ran ~s IO) .

(rna i bl agi h i Ij utih Russula sa svim ovim tonovima


spora i lome la. Ie dohijamo 10 lako utvrdliivih skupina za
polaznu tal!ku. Ovdj c nema one kameleonske prevrtljiv.sti

214

215

kao po sesiru, boja nagomilanih spora je kod svih vrsta nepromjenjljiva, konstantna i karakteristicna, i sa malo prakse
uvijek cemo odrediti u koju od ovih nijansa njihova boja
ulazi. Tada ce se na osnovu drugih momenata roedusobno
razlikovati vrste iz iste skupine.
Skoro svaki nas kraj ima svoje Russulae koje mogu
biti tako masovne da postaju vee i closadne<" u sezoni , njihovih primjeraka bude vise nego kad se zbroje sve os tale
gljive. Kod preteinog dijela Russula mieelij je duboko usaden u zemlju tako da erpe vlagu i za susru jih vremena, pa se
desava da dode razdoblje kad one ne same dominiraju ne
go i jedine daju znake zivota. Tako su npl. u susnoj i ocajnoj 1973. Russula olivaeea i lepida bile uz Laetarius volemus
jedina bica na kojima se u proljece i Ij eto moglo zadrlati
oko. I pri tom nisu bile ni sitnije ni kdlj avije .
Sad predimo na konkretan posao. Izmedu silnog broja
golubica izdvojio sam posebno 13 vrsta koje su najeesce, bi10 u cijeloj zemlji, bilo u sirim nasim podrucjima. Tme golubica. je prema jednoj verziji doslo od golubije plave
boje jedne Russulae s kojom cemo i poceti. To je:

126

00
Russula cyanoxantha Shaeff. ex Fr. modras tozula
gluhara, modrikasta golubiea, plavka. Jedioa Russula kod
koje se lamele ne lome i ne prskaju "ko po njima prevucemo
prstoro, nego daju dojam voska; meko elasticne, one se pod
pritiskom sarno povijaju. To je velika iznim ka u ovom rodu,
koja nam omogucuje da ovu nasu najceseu golubicu raz
likujemo od R. heterophyllae i R. griseae, koje joj po bojama
mogu biti vrlo slicne. - Sesir srazmjerno velik, (5) 7-15 (22)
em, najcesce zelenoljubicast, aM i cisto tarnnozelen iii cislO
Ijubicast, takode i sa sivim iii zutim iii karmin primjesama,
no uvijek ispod koiice, Ikoja se skida do 1/3 od ruba, povr
sina mesa ljubicasto proieta; kod mladih skoro polulopta
sto, no ubrzo plitko i skoro ravoo ispupcen, na kraju u sredini udubljen; skoro uvijek vlaian i sjajan; ostrih rubova
(rub se naziva >ostrim. kad sa lamelarna tvori vrlo oSlar
kut; ako je rub nadole povijeo, tad i lamele idu najprije
lIZ rub nagore) . - Larnele i olrusina su cesto bijell, a i meso
osim pod koZieoro. - Ddak eilindrican, bijel (iznimno nahukan bojama sesira u donjoj polovici), gladak, 5-10/ 1,5--3

216

em, pun i cvrst. - Meso elas ticno, ukusno, bez mlrJsa.


Rasle posvuda (osiro u Dalmaciji), i u bjelogorici i u ernogorici, i u nizijama i u planinama; ne nailazimo na nju u
zbijenim gruparoa, ali skoro na svakom koraku, od juna do
novembra (najraniji datum: maj, najkasniji 11. novembar) .
- Jedna od najukusnijih Russula, osobito prikladna za przenje u m aslaeu na blagoj vatri. Kao i druge njene srodnice,
nije dobra ako se mij esa sa pripadnicima rodova koji imaju mekse meso, kao s to su, recimo. vrganji; ove mekse ce se
raskuhati i prije biti gotove. Zato je najbolje mij esati ih me
du soborn i sa gljivarna slicne Ivrde konzistencije, kao s lo
su npr. lisicarke. Tz is tog razloga golubice su podesne za kisdjenje u staklenkama.

127

00
Russula grisea Seer. ssu. Gill. (kod Blaga ica vjerova tno
fureata Pers. - racvasta krasnieac) - sivka. Jos slicnija
cyanoxanthi, jer je moze oponasati i u drugim bojarna, ne
sarno u zelcnoj. Ali larnele (i prah sp~ra) su joj krem, odn.
blijede sa zagasiti jim (m esltal im) IOl/om koji izbija iz nj~.
hove baze, jako claleke i debele (do 1,3 mm); straga se UVIiek po dvije rasljaslo spajajoU tvoreei jed>lo lanje rebro i
dublji opkop oko drska, te se jos i niz drlak spustaju postajllCi sve uZe. U ovom opkopu one se i uvijaju i iskrivljujll,
sto je tipiCno. - Sciir, do 11 ern, irna u sredini rupicu, pa
i kod najmladih kad su jos poluloptaste; koZica se lako skida do 1/ 2, a meso nije proieto njeoorn bojom (za razliku
od eyanoxanthael. V sreclini. je se~ir vecioom ,ravnato zelen,
ali i i ut iii rnaslinast, oko nje pojas (erveno) Ijubicast (a
gdjekad i preko oje), a prema n,bll veeil10m bijel iIi sa Ijubicastirn mrljama izrnedll kojih izbija bijelo. Kod manjc
brojnil1 zeleno se pruia eijelom povr~inoOl, ali i tada SM rubovi svjetliji. - Ddak bijel. ali zivo Ijubicaslo is/atkan, ponekad tako gu sto cia to izgleda kao konlinuirana mrlja. Tvr
cia kora II sreclini skri va vrlo rneko spuzvastotrstikasto
meso. Velicine oko ovib mj cra: 7/2 , 6/ I ,5. - Me 0 insee u
sesiru tvrdo i drobljivo , na presjeku snjezDo bijelo djelirnic
no posmetli. Miris kod svjeze vrlo sbbo na f CP U, zatirn
voeni, na kraju, pri su!ieoj u neprijalan . Blaga ukusa, dosta
dobra za jelo. - Kraj bukava, hrastova i bagrema cesta
217

(narocito u Srbiji), raste u kolonijama od juoa do septembra.


0 00
RlIssula ollvacea Schaff. ex Fr. ima sli ene bojc o Ye grupe, zelene i l11asIi.wste sa sm edim iii vi"sk i ru ziclIs tim primjesama. Istice se u grupi svoj im robllst.li,,:. stasom , velika
u seSim do 25 em, u dr~ ku do 7/ 4 (pa I 5,5 slrokog). Lamele
duge i debele, anastomozirane, tam no zu le, po ostric; kod
starijih crvenl1(~li.icaste, lako lomljive, pIi rask: iii 5 pl itkim
jarkom. - Drink bijcl sa karmin rtl z;castilll pahul jama, osobito pri Ifrhu, a li gdj ekad i po cijcl oj d ui ini. - Meso kod
starijib zu ckasto, smede iii maslin3sto nij ans irnno , ukusno
kao seccr slatko. Jedna od boljih golubica zn j clo, zahvalna
i zabvaljujuCi hupnoci. Ima je posvuda, eak i uz mo re, najmasovnija poslije cyanoxanlhae. Ras le i 1I bjclogor ici i u
croogorici, od juoa do oklObra. lzgleda da .ioj pogoduj u sus
nije godine. Kad je neOla, umjeslo nj e lIskaee:

128

129

00
Russula Romelill Mre. Bo jama i stasolll (driak 1I prosjeku duzi, do 10 em) slicna ol.ivaeei (tipicno: no diskll :lUCkasta, okolo Ijubieasta) , sesi.. joj je slipav i gul i se koiica
sve do sredine (kod olivaceae sub), d ..i,ak nije crvcnkast nego cisto bijel, lamele prskaj u veoma la ko ; meso lIliris. l1a
jabuke. - Takode ukusna gljiva, izdasoa i llajral1ija II setoni, vee od prve polovice maj a (do septcm bra). Nalazi sc
uz hrastove i bukve. Najvge je ima lIpravo oko Zagreba
(Maksimir, Dot ..sc;na, padinc Medvedniee, Samobor) i u Gorskom kotaru. U Srbiji, BiH i Makedonij i je na d omj e~ ta
Russula alutacea Fr., gotovo identi cna.

130

00
Russula vesea Fr. - sivka , siva gilih ara, ' jl!s tiva hasnica. , golubaca . l avlj a se lek malo kasn ije od pre lhodoe,
i u listopadnim (najviSe hras tovim) i u cc ti narskim (najvi5e smrekovim) ""marna . Njcoa osnovna boj " jc bo ja mesa,
kojoj onda pristupaju smede ill blago roza nij ansc, no ponekad i Ijubieaste. Lamele (bijele) rado j o j SI! ride ",r/jaju,
kozica se od ..uba povlaci i II vree, a na dnll drska ima tipieno korjenasli produZetak. Se!ii'r 5-10, driak same 3--6/
218

/ 1-2,5 em - l edna od najcjenjenij ih i najra pro tranj eni


jih golubica, prva rados t. poslij e mrca ka . VoH suntanjja i
travna ta mJesla, a ras te I uz bjelogoricno i uz CTlJogoricno
drvece, od maja do oktobra.

131

000
Russula vireSC1!ns Fr. ex Sch aeff. - golubac.~, ze ka, go
lobat a - l'lajukus ,/ija medu svim Rus ulama i naj la ' e [8spoznatljiva po povrSi/li fes ira koja se raspuca va II pol!a
"'l justi zeletle boje po kojoj ka~ .da se ..osula
' . Ov~ bop
moze izblijedj cti skoro u b'je1o, III parelplno p pnm.'tl w'!':
nooker tonove. - Sc~ i r 6-15 ern; drtak deheo, valJka t
Irbu ~as t , b ijel, 3-8/2-5, tvrd i pu n. Meso bijc lo, tvrdo i
vrlo knlto, djelllje s,,"o i pod prstima se m,vi, I lk to
mm a i prijatnog ukusa. Lamele blago krem , ra Ij astc I r z
nih d ul in a . - Ras te kca j breza, bukava, hra 10 a. gmbo a
i jcla . u travi, [ako da e. zelena, lako prcvidi. -:- ~
. zclena krastaea" je izvrsna pdena nn maslaclI. uk l IJl!na. p
i sirova na sa1atu, a kako nije mn go izb irljiva pr~m a pr,rtnerima naCi cerno 2o lovo u vakom n. m umo yit m kr .
ju njel;c pJantafc. vi e joj od govar~ju . un an mj~st, ~"k l c
rubovi uma. krcevinc i proplancl, ail sc n(lil.e I u ) COoviti m rejonima, od juna do oktobra .
Oruge dvije (a li neispuc.'\lo) zelene RLLS lilac u: Jr teraphylla Fr. ssu . Scheffer i aerllgiHea Lilldhl. in Fr. - obij
dobre 7.a jdo i CeSle.

I"

132

00
Predivna je . zlaln" kra oieao, Rus_ula nural" Fr. e\
With . - Se~ir na zlat lloi o.movi poprima ,Iamene i len'a ve
prelive, pIi c mu udubljeni disk u veein.i slut jeva osta ie
-:.fal.le boie. ZlalllO~ l/l e S II i la me/e, uiclillclIju6i oSlrictl, i dr
t ak, pa i m eso pod koi ico/1l, koja se do polovicc kid . Velib: ~e ir 6- 10 em, drt"k 4-8/ 1_'>-2 (krh k i ~t i
krivljcn). Meso bij elo osim pod kof ieom, bla
i koro ?:l.
m irisa. Vrlo uku sna : osim na nn iDe pode nc la \'e !! lu
bicc, dobra je i kad se p dpravi bo juha. - Uspje i kra. i
C:cti nara i kraj lislOpadn g d rY n, skoro p svu d. , no u n Iv im kolicinama u Hcrcego in i i D~ll m a iii. Z ob" lc n.~cg mora mogla bi s~ pobrkal i ' 0 lo k<llJ.: i" (Ivom . ali m" njc
ukus nom golub ic m : Russula l(.leta M lIcr
haff .. k .(\
21

tak?~e moze imati .zutu sredinu a narancastocrvene rubove,


I zute lamele, all ne i Zuto nahukan drzak, nego cisto bi-

ra

Je!. lako slicnih boja, sesir joj nije tako veselo zraeeCi kao
kod aurate: neg? vise prigusenih tonova. - Oko Dubrovruka
poce.tkom Jeselll ponekad masovna, no uvijek u vezi s hrastavlma.

. Brkal'lja. Treba upozoriti na opasnast ad bl'kal'lja zeleI1Ih galublct;L sa Amanitam ph alia ides, jer rna kaliko to izg}edal? ,n~vJerov~tno, takvi slueaj~vi su se dogaaali. Podsje.
tIrno JOS Je~non~. R:ussulae nemalu prsten, nemaju avajnicu
1'/Q dnu drska 1 nzsu taka vil.ke. Kad,ie rijec 0 brkanju
R.us~ula meau. soborn, opasnostJ gotovo I nerna, jer nema ni
ulstmu o~?v?ih vrsta, a on~ o~ koFh covjeku moze postati
zlo, .praktIc.kI .se ne .mogu Jest;, toliko su Ijute. Kako ova
0.5.t1'1na moz.e l~azvatJ povracanJe, neki autori, narocito stanJI, ~;natraJu ih lakSe otrovnim. To se prije svega odnosi
na sh.lcdece kod llas ceste Russulac: emetica, Quelctii foetens (laurocerasi) , maculata, fragilis, rubicunda, badia'.

133

. Russula emetic a Fr. ex Sc~acff. - bljuvara, bljuvna goloblca. Ne sam.o da ova vrsta Ima mnogo varijeteta i formi,
nego se oko n.le okupljaju i mnoge druge silcnih svojstava,
s~'e mahom. crvel~e, a is to tako, premda ne uvijek i toliko,
flute. Crvenzla blJuvare je kod tip a zracece svijetla vuce na
roza i na boju paste za zube, zatim i na einobe~ sve to
smijeS?no tako da podsjeca na boju tresnje (ne "ilrusta),
to valJa upoznati na terenu i, po cijenu sto cemo si apeci
Isla i jezik, jednom za uvijek zaparntiti. Ova boja ne mora
bili jednolicna, moze se difuzno razliti i razmrljati izmjenjujuCi se sa zutim, bijetim ali i kanllin partijama; kozica
j e glatka, i kad je vlazna, sjajna i skida se skoro do sredine. - Lamele uglavnom bijele, kad pocnu venuti poprimaju zelenkastoplavi odsjaj, tanke, savitljive. - Driak bijel, savitljiv, u sredini spuivast i rnek, 4--8/0,8-2. - Meso
bijelo, srnjesta pri probi paZi, intel7zivl7o lIlirise na Foce (:>suhe kruske). - Nalazi se u bjelogorici, voti jako vlazna i
mracna mjesta. Sitniji varijetet silvestris, kojli cbieno jako
izblijedi tako da se ponekad sarno po rubovirna nasiucuje
crveno, raste i na rastrosenim panjevima. Ostale varijetete

220

necerno opisivati, neka mjerilo bude crvena boja


Ijutina mesa.

134

Zestoka

Russula fragilis Fr. - bljuvara, Dkrhka krasnica je vrIo


sliena sitnijim forrnama emeticae, sarno joj je drtak u prosjeku jos vitkiji i lomljiviji (ime!), a boje varijabilnije: crvenom se pridruiuje iii dijelom i prekriva: karmin, iIi, maslinasla, iIi Ijubicasta, iii smeda boja. LameZe cesto pi/aste.
Osta10 skoro isto, pa i staniSte (ukljucujuCi i panjeve). lma
je svuda u kasnu jesen, i na ladranu vrlo cesta, tu sa
Russtllom rubiclmdam Pelt.-Bat. nadomjesta emeticu.
Ova posljednja je jos slienija emetici, sarno su joj 1amele
mnogo zuce nego sto to i u iznimnim slucajevima kod blju
yare moze biti. Masovna, sve preplavi poeetkom septembra.
Manje liuta, viSe gorka - nejestiva.

135

Russula Queletii Fr. - Sesir (4--10 cm) joj je vrlo zaaasito Zjllbicasl sa tamno karmin i smedim, odn. zuckastim
/ollOvima i mrljama, u sredini skoro ern. Ove boje parcijail70 izbljeauju tako da ostaju kao otod uokvireni zelenkastim nijansama; kozica je vlafua, ljepljiva i sjajna, skida se
do 2/ 3. - Lamele su bljedoliko vll,Stano:lute, zelenkastoplan~, nejednako .prirasle lIZ drzak. Drlak na bjelieastoj iii
blijedo zelenkastosmeaoj osnovi nahukan i ;.saran bojama
!'dim, pri dnu zelenkast, odn. ruzieast; 3-6/0,8-2,5 cm. Meso bijelo zelenkastaplavo prozeto; jako pece u ustima, pa
i gorko. Miris na "kompol od ogrozda, sladunjav. - Nasa
vrlo eesta gljiva srnrekovih suma.

136

Meau ovim antipaticnim vrstama najrasprostranjenija

je, jer ne bira ni drvece ni okolinu, a micelije ima otpome


i plodne: Russula foetens Pel's. ex Fr. - smrdusa, smrdaca,
smrdljiva golobica kako joj i latinski naziv kaie. Ona ne
sarno, dakle, da je Ijuta i gorka nego ima i odbojan miris,
koji zajedno s mucnim ukusom tjera na povrcanje. A nije
ni lijepa: ScSir joj je prljavo smedez,utih nijaltSa, k tome pohiven debelim sZojem sluzi; lamele prljavo oker, suze.;
drzak 6-12/1.5-2,5 cm, bljedoliko oker, u sredini sa krup-

221

nijim supljinama; meso bledunjavo, kruto i drobljivo. _


Kad su primjerci mladi, imaju skoro pravilno kuglast sesir,
"iji rubovi potpuno prianj~jL~ uz drzak .. Inac,:, .i svoj irn o?li.
korn i bojorn, gledana s IzvJesne udalJ enostt I odozgo, Izazove nas eesto da pomislirno: Vrganj! - Voli suncana i
travnata rnjesta.

137

XIII MLINOVI U TRAVI

VrIo sliena joj je Russula laurocerasi Melz., sarno u prosjeku manja, manje je Ijuta i ne srnrdi, nego rnirge na lovor"gnju (ime!) odo. bademe. Ipak se ne moze jesti. - I ona
je kod nas vrlo testa, osobito kraj borova, no i u bjelogorici, a i u tragovima kola po sumsldm putevima.

138
Na kraju da spomenemo, iako nije ni j estiva ni otrovna,
ali medu svim Russulama najmasovnij a , veliku, crvemt Russulu lepldu Fr. koja cesto djelirnicno izblijedi. Miris joj je na
mentol, 0 ukus gorak. Skora svruke godine, pa i za susa,
spremna je da preplavi citave krajeve, i za nju 'vazi rnozda
"Be nego i za jednu drugu gljivll da je .. closadna: tesko je
od nje pobjeCi.

.. BRASNJACA, "DURDEVACA I SLICNE

Irna closta gljiva sto rastll u travi, a rnirgu na brasno:


skoro sve kao da Sll u bras no i umocene - bijele. Neke taJ
svoj rniris tako jako sire cia se, i prije neg? sto i~ op~zirn~,
zapitamo : Otkud brasno u travi? Tu negdJe u pnrodl skriveni rnHn rnelje.
Vedna ih ima rllzicaste spore kad se na bijeli papir nakupe. Ta kvirna su i larnele ruiicaste, ali tek kad. dozru: njihovi rnladi imaju skoro Cisto bijele larnele, kao sto su ma~
i kod odraslih u preostalom dijelu vrsta koje cerna ovdJe
izlozi Ii.
.Neke od njih su jako otrovne, ne~~ oc!pcn~ za jelo. Zato
ovo poglavlje prirode treba vrIo pailJlvo cltat).
Izmedu tri glavne osobine: ~is, pol~zaj I~ela u odnosu na clrlak i boja spora u gomili (kao 1 stanJih lamela),
ruogucih je osarn kornbioacija ako se ~vijek mije~ja sarno
jedna osobina. Priroda je ostvarila svih osam, all nas na
ovorn mjestu zan irnaju sarno slijedece:

Miris no bras,lO + silazne lomele + ruzicaste spore u gomili = Clitopilus prunulus (brasnjaea), jesmva.
II Miris na braSno + silazne lamele + bijele spore =
Clitocybe dealbata - otrovna.
I

223

lJI

Miris na braSno + ravno prirasle lamele + rut icaste spore =


atrovne: Phodophyllus livi dus , Phodophyllus rhodopolius, Rhodophyllus placenta;
jestive: Rhodophyllus clypeat us, Rhodophyllus
prunuloldes, Rhodophyllus sepium (~lji
vovaee).

IV

Miris na brasno + rav>lo prirasle lam ele + bijele


s pore = Calocybe Geo rgii (durdevaea) , jestiva.

Bez mirisa '1a braSno + silaZlle lam ele + bijele


spo're =
otrovne: Clitocybe ceru ssata, Cli tocy be rivulosa i
(ponekad) Clitocybe dea lbata; sve su sitnije i bijele.

Bez mi~isa >la bras no + Idam e, ravno prirasle ili


malo sllazne lamele + ru zicasl e Spore = Rhodophyllus pl acenta i Rhodop hyllus nido rosus - otrovne; Rhodopaxi llus nudus - j es tiva .
000
. CUtopilus prunu~us Fr. ex Scopoli - bra.snjaca, mlinanca, rrlaJevk~, slivanca, mokarica. Evo opet jedne prvokla:me glJlve '~OJ~ Je 'kod nas vrlo cesta, a ipak, s te ta, slabo poznat~. Nahk Je na kakvu bijelu lisicarkll, ali , naravno, sa
pravm~ lamelama __ -:- Sesir joj je u prasjeku manji. od 3-8
~m, all u crnogor~cl uvij ek veCi, i do 15 cm. U osnovi je bil eI, . ail sa sl.vkastlm zamagljenjima, tipicno olovne boje, narOCIto. l?a dls ku . Povrsina mu j e nj ezno pustenasta i zato
bez s!ala. U p_ocetkl!. j e g~tovo pravilno oblo ispupcen, no
I:0st~Je nepravilno VIJugav I nabran, plice tanj irasto ili dubIJe IJevkasto udubljen pri cemu rubovi ostaju nadole uvrnuII. -:- ~~le dosta dugo (sivkasto-) bijele, postepeno postaju
sve.lzrazItiJe mesnaloruzicaste, ne baS guste, niti siroke, SpUSla}u s7 _daleko niz drzak_ - Drlak 3-7/ 0,6--2,3, postepeno s.e ~In nagore prelazeci U sesir, na dnu sa sitnim bijelim
d1a~l~a, cesto ekscentriCan, pun. Meso snjezno bijelo, me~o I nL~zno, s vrlo jakin: mirisom_na brasno. _ Spore u .p~aU ruzlcaste, pa dok mS<lllo sasvlTD dobra upoznaJi brasnJa-

cu, dobro je i to provjeri ti, ostaviti primjerke da se otruse


p reko noCi i tek kad vidimo da su nam bij eli papir ruiieasto ocrtali, odluciti se na to da ih pripravimo za jelo_ BraSnjaca voli lravnale ciscine u svim tipovima suma, ali najvge blizinu breza na blagoj padini ; i u crnogorici je vrlo
masovna i najkrupnija (tako sam koncem septembra 1967.
naisao na Palama kraj Sarajeva na upravo nevjerovatne, neizmjern c koli cine) ; i na krcevinama sa plitkom travom pr~
saranom glogovima, i do dvadesetak metara daleko od naJbl izeg drve ta, zna nas iznenaditi obilj em. Nemoguee. je pobroj ati njene lokalitete - uspjeva skoro posvuda, . all u Cr:
noj Gori ponekad na tone. Poj avi se vee u prvOJ POlOVICl
juna i traje sve do pocetka novembra, no glavna sezona
pada joj izmedu 15 . septembra i IS. oktobra. Desi. se ipak
da pojedinih godina sasvim izostane (1969. npT. llJsam na;sao ni na jedan primjerak).
IViagucnosci brkanja. Brasnjaca se moze zamjeniti sa atrovnim silnim i bijelirn Clicocybama ako se ne paZl na bo}u
lamela i atrus il1e: ave ocrovnice, nairne, i u starosci imaju
bijele lamele i bijele spore na gornili_ ledna ~d njih eak lJ?ofe
i zanositi na brasno ia ko slabije od braSnJace. ImaJu 1 Sllazne Iamele iako n~ toliko ko liko braSnjaca; istina, sitnije
su u prosjeku, ali kad su brasnjace mlade. i lamel~ im j.os
uvijek bjelicas te, mogucnost brkan!a J ~ vehka - _~un pTlJe
sto sve ove vrste vo le tra vu. Zato daJem I RomagneslJevu uporednu tabelu :

VI

139

224

Clitopi lus prunulus


Jes tiva bras njat a

Clitocybe dealbata, rivuJosa


i cerussata.
S ilne b ij ele otrovne Clitocybe
Meso vlaknasto; osobito dria k sc pri prelomu cijepa u
duga vlakna.

I. Meso njeino i lom lj ivo; drZak nikad mje vlaknas t

2. Jak i cis t miris na brasno.

2. Mjris s.Iofen, moze vuCi ma-

Io na bra no, ali je pomije~a n 5

3. Ses ir apsolutno nije higrofan. t-ak ni u mesu.


4. Spore u gom ili mutno s me
das toruiieas te
15

jednim parfem,o m sko-

ra na anis, kao kod Rbodopa'\Ciliusa nudusa.


.
3. Meso je higrofano ka d Je
svjde (za vlainog vremena).
4. Spore u gomili bijeJe il.i 10k
m alo svijctlo krc'mmesnate.

225

140

Ja sam je nalazio na nekoliko mjesla u blizini Olova .i na


Palama, u Gorskom Kotaru, kraj Sesveta i u Maksimiru.
Olrovna je kao i prethodne dvije.
Neko bi mozda mogao pobrkati brasnjatu s lnocybe
Patouillardi, ali to bi znacilo da ne razlikuje rufitastu Qd
zemljano smede boje kocl lamela i spora, pa ni mirise (up<>redi sIr. 127) . BraSnjaca se osim toga rijetko javlja tako rano u goclini i sdir nikad nije izboeen, pogotovo ne ke>nieno, niti je vlaknasto niti raspucalo zrakast,

~litocybe

dealbata, Fr. ex Sow. - naJsI tnija je u cijeloj


grupl, 2,5-5,5 cm, drzak 2,5---{i/O,5-1,2. Suha cisto bijela
ylain,a (~igrofana) okersmeaasta! no, ne tamno, spljosten~
I ~a.tm: IJevkasta. I,-amele blJedoltko zute, vrlo malo silazne.
Mms .J~k, sarno ~ ,Jednom. komponento~ na brasno, drugom
na sVJezu travu IiI mahovmu (po Henmgu: na svjeZe rezano
drvo). 1ma je na planinskim pasnjacima, ali rijetka u krugovima iii nizovima, od septembra do novcmbra. ~ Jako
atrovna, kao i druge dvije sadrii muskarin. Prvi znaci trovanja vee nakon pola sata. Protuotrov: atropin.

141

143

Clitocybe ri~losa Fr. ex Persoon, srcdnja po velii:ini,


3..5-7 cm, srazI1?Jern? ~ratak drlak, 2---{i/O,S-1. Sesiric bjeheast, kao poknven !ltJem ispod kojeg proviruju koncentric.
11(; r:asporeaene p~lkot!ne mesnatosmede boje (riae). Lamele
bJehcaste, mogu Imatl sarno refleks mesnate boje, spore u
prahu su dakle bijele. Meso b) jelo, pod kozicom svijetlo rio
ile, ukus blag, miris prijalno osvjeZavajuci. - Nalazi se u
t~avnjacima parkova i rubova sume bjelogorice, izgleda jos
rJeda.od prethodne. Koliko mi je poznato, treba se od nje
cuva.tl. pretezno u Hercegovini, od avgusta do oktobra. U
okohcl Jastrebarskog nadena 7. novembra 1975. - Trovanje
kao kod prethodne.

142

Clitocybe ce,t;ussa.ta <fuel. -

najkrupnija medu njima


nas, iako jos uvijek dosta
bijelim pokrovom pokriva
s\'!Jetloru1u podlogu koja probija tu ! lamo, ali lie kOIKentn.c"!o., - ~~~le sZabo sz/azn e, postaJu malo kremmesnate.
M11'1S Jak z p~zJatan, ako i podsjeca na momente na brasno,
tad ne tako CIstO. kao kod brasnjaee. - Raste i u stuni gdje
n~n:a trave, na its6u iIi iglicama tvordi krugove iIi nizove,
Clill se eeS~a nego sto jest, jer na nju liei neotrovna i vrlo
rasprost~anJen.a Clt~cybe tuba, dalko u prosjeku manja, koju
~bo.g velike ~henosu s otrovnima '&kode ne treba jesti. PoJedine vrste 1Z ove grupe veoma tesko je identificirati i meduso?~o ~azlu.~iti.' pa .i liZ pomoc mikroskopa. Zato se treba
klonrtl svlh bl1eith Clltocyba sitnijeg stasa i tanjeg mesa. p.~ svemu ~udeCl najceSca kod
nJ~tka, ~eslr 4-11 em, sviIeno

226

.fI ,
~

000

Calocybe Georgii (elll S. ex Fr.) KUhn. (Tricho)orna gam.


bosum Fr.) - dun'tevaca, ilurdevka, ranka, prusnica, maj
ska 'kolobarniea, jurjevka - ima s bra~njaeom isti miris
na brasno i sklonost da ras te u Lravi , ali se razlikuje svojim
mas ivnim slasom, bij elim lamelama i sporama, te time St.o
joj lamele ne silaze niz drfa k. - Ses ir, is tina, u prosjeku nj
je promjerom veCi (4-14 em), ali je deblji i mcsnatiji. Bjelieast, blijedooker, sivkas t, sivkas tooker, kod nas najcdce
krem iii kao vrlo svijella hi/tin kafa, eesto kapljaslo bijelo
izbusen iii t1 srednj em clij elu t1 o bliku potkove izgrizcn, pone
kad (varijetet) na disku lila . U pol:etku poJulopl3st, kasnije
nepravilno izvijugan, ali nika d Ijevkast; rubolla uvrnutih.
Kozica puca , ne moze se zguliti jer j e vrlo tanka: Z810 se
lako da sastrugati. Mnogi se iri srasli. -Lamcle istoboj
ne, gllste, ni su siroke, slobodne s jarkom, kod slarijih cesto
polomljen e , dj eluju vos tano . - Offak ponekad dosla duga
cak (i clo 8 em, s irak do 2,5), skora bije l, gol, poockad v1ak
nasto is krzan, uzdllzno zljebovit. - Meso za vlai-llog vre.
mena mram01;rano provodnjeno, tvrdo (1 skuhano) i krlo,
lomljivo i drobljivo, S lIkusom krastavca i intenzivnim miri
som fIa bras no, koji je svojstven i mieel1ju, tako da se on
moze nanjusiti. i kacl ne daje ploclave. A kad ih daje, tad
je to uvijek u pregrs lima i busjenima od po ne.k oliko ko~ada koji su jos k tome 1./ krugu nanizani i obiljclenl bujni
Jom travom. Uspjeva po sums kim proplancima, rubovi.m a
iluma i pod razrjedenijim gTruljem, a javlja se oko flun1evda
na (koji pada 23. aprila) ,' })onekad (kao 1972) vee od konca
/'Ilarta pa s ve do maja (u Gors kom kotaru. oa~ao sam jo~ de>sla oeuvane 23. juna 1973). Ce ca 11 Hrvatskoj i sjevem.oj
Srbiji nego u Bosni j Sloveniji, vrlo cesta i pol,nata 1I ray

227

nicarskim predjelima Slavonije i Podravine, kao i mZlm u


Gor~~om kotaru, ?k~ Zagreba takoae, u Sumadiji , na Tari
(Co.he), u Turopo~J~ 1 ZagorJu, oko Brcgane. Kraj Sarajeva
Je una u Lukavl':' . ' na Igmanu; u ~osni je cesto brkaju s
Aganeusom exqwsltusom, te Je kao 1 njega nazivaju redusot.,n" , --: ~ogi, osob~to f~~neuski autori, smatraju aunlevac~ naJ bo.lJom od .~v.l h glJlva. Recimo Becker. 1z toga se
mozda moze z.aklJuCI!i .da Je u Francuskoj ukusn ija nego
kod nas, a mozda POStOJI I nekakav nacionalni uku s. I nasu
je,. ~es um~jivo, odlicna,. ali, po momc, ipak ne zasIuzuje to
na.lvIse mJesto. lako pn kuhanju dobija umjesto one prein
tenzl~ne a rome na brasno j ednu finiju, l1a gljive, meni licno..nJ ena !vrda. ~onzistencija i osobeni otpor na ncpcima ne
rnJa. (DI:ske, lOS tvrc1e od scsira, odbacuj em.) Najbolja na
~aru, bolJa. przena 11ego dm slana. U svakom slu caju, ako u
IStO~ prolJetnom danu naberem dovoljn o i auraevaca i martOVkl (Hygrophorus marzuolus), sto se ne desava tako rijetko, prvu eu radije pokloniti s usj cdima, a drugu sacuvati
z~ seb.e. (U aun1evacu, osim toga , nasi Ijudi imaju vise povJerenJa, a martovku bi, najvjerovatnije, bacili cim izaaem na
vrata.)

144

Opasno.sti brkanja. Rhodophyllus (Entoloma) lividus Fr.


e.x Bull. J-smualus Fr. - oIovasta (velika) rudoli ska, veIika :~ecehstka - vrlo olrovl1a vrsla, prilicno je nalik auroe,:,ael, osoblto po stasu, obliku i mirisu na brasno, ali i po
bOJanla . Sreco:n, o,?a se, o~.i111 iZl1inmo, javlja tek posto je
(1uraeva~a pJ'Osla ali k?d glJlva covjek mora biti stalno spre!f'an na Izmmke. - Seslf 5-17 em, leao i kod ouroevace mesl1at
1 vec,-?om ?osta ispupcen, ali i skoro spljosten i tanjirasto
udubIJe~, slvkasl?, odl1 .. olovl1objelicast, pa i smeaastokrem
kao ~oz~, aLi uVIJ8k blJedolLk, gladak i sjajan, pa ponekad,
da bl sHanost bila veca, i sa. kapljastim mrljama i lila dahom, takoae I sa tal1kom koZtcom, ali ona mu se lak~e skid/}. (ne. I:uea); nije higrofal1. - Larnele su u pocetku tipleno zr:~.kaste, ali (za ra zltku ad aLiraevace) na kraju lIlesna/oruZlc~le, podebele i sire (do 1,5 em) i ne tako gus/e,
~l1aslomoZlral1e (spojene poprecnim zilkama); ravno iii s
Jar~om priras~e (z,a. razli.ku od brasnjace) . DrZa k bijel,
valJkast, uzduzno zlJebovlt, cvrst 5 meksom sredinom, ma-

sival1: 5-10(12)/1--4(5,5), takode za razliku od bra~njace. Meso bijelo i, sto jos viSe prirnam ljuj e, vrlo Llkt.ISI70, LI Z miris braSl7a ima i l7esto opojl1o; mekse nego kod dura.evace.
Na povrSinu izb ija od jula do 17ovembra, vrIo rijenko od konea maja, kraj hrastova i bukava, u grupama na glinenom iii
crnom tIu, upusta se i vise me tara od ruba sume u travu,
ali vecinom u sumi. Kod nas dos ta rasirena gljiva, iako obieno ne mnogobrojna; ipak, poneke godine, kao i mnoge druge vrste, bude masovnija. Uzrokovala 1970. kraj Banjaluke
34 trovanja bez smrtnog ishoda. Ima je u svim kraj evima,
ukljucujuCi Makedoniju, osi m u Dalmaeiji. Zato valja bili
krajnje oprezan pri skupljanju aUl-oevaca, brasnjaca i sljivovaca: od prve se najvise razlikuje po tome s to u zrelos ti
nema bijele lamele nego ruzicaste; od druge po tome sto joj
la mele ni su siIazne, a od trece, do koj e smo sad doSli, po
tome sto nije higrofana (nije' provodnjena i tamnija za vlafnog vremena).

145

,.

00
Rhodophyllus clypealus Fr. ex Linne - jestiva s lji vovaca, sljivova gljiva, trnciea, za razliku od prethodne otrovnice: 1. raste mallOm u proljeee, po vocnjacima, osobito kraj
3iljiva (ime!) i u dublj oj travi, ali i kraj drugih Rosaceaea,
trnova (ime); (oprez ako se vocnjak graniCi, sa surnom!) ; 2.
ima vitkiji stas i lanko higrofal7o meso; 3. ima siru i zaobIjenu iz bocinu na sesiru (ponekad ne lizra1Jitu); 4. bijde, pa
direktno ruiieas te la mele, l1e prolaze kroz zuckas tu fazu. Sesir je (4-10) pretemo, svje tlij e iii tamnije, smetl, ali moze
biti i sko ro (si"kas1o-) bijel, i talko po bo}i nalikovati prethodnoj. Ali, koziea mu propusta vodu i postaj e higroja.na
prozirna, no kad j e suha svilena se s jaji; meso mu je malo
deblje samo ispod izbocine u sredini, a rubovi veCinom va
fOviti i nepravilni. - Lamele blj edolike pa ruiicaste, nazupca ne iii kao po oslric.i izgrizcne, skoro slobodl1e s jarkom.
_ Driak 6-11 / 0,8-2, valjkast, na vrhu bijelo praSnjav, s
uzduznim vlaknima koja pri dodiru po: ute. Uspjeva veCino m
u drugoj polovici maja i prvoj polovici juna, osobito mnogo
po sljivicima u Srbiji, Slavoniji, Posavini, Podravini i Vojvodini, gdje je vecinom kao dobru jestivu poznaju i beru.
229

228

146

00
Srodne i slime su joj jedna ko jeslive. prolj<!l '/O Rhodophyllus seplwn Noul.-Das .. sa manje hi groLmilll i c1ebe.
lim ~e~irom, bjelitastim. cija vlakna po drsk" i otvorena
rana mesa postaju crvcnkas ri od.,/. ridi, i koju n:\rod takode

147

00
naziva .~Ijivovatom, te jesellja: RhodophyllllS pruJluloides
Fr" jateg mirisa na brasno, sa l'I ehigro/m1im ali sli pavim, liZ'
dllino ispllcalim i po rLlbovima I crtkm/O,"reZllIlim sesirom,
u travi rleovisno 0 dnleCLI, ali racli/'e na veCim naclmorskim
visinama. - Obije imaju ruzicaste amele i otrllsinu, - Dok
je sivosmeda .~Ijivovaca (Rh, c1ypea tus) ce~ca u Srbiji, Posavini i Slavoniji, bijela sljivovaea (Rh . sepiurn) cdea je
u Zagorju, Turopolju i Hercegovini.

148

Mogucnostl brkanja. Ovoj grupi od tn Jestiva Rhodophyllusa daju kontru Iri 01 rovlla. Pored vee obrctclcnog livi
dusa, tu su i : Rhodophyllus rhodopolius (Fr.) Que!., sa sla
bijim mirisom na brasno , IIdllbljen ali s mmljoll! i:bocillom,
higrofan, siv iii masUnastosiv, suh viSe bjclicast i sv ilenog
sjaja, U sLlmi, kraj listopadnog c1rve':a, na 'izmaku Ij e ta i pocetkom jeseni dosta cest u Sloveniji i zapadnoj Hrvatskoj;
Ljuboten (Pilat-Lind mer). Manje otrovan ocl liviclusa, ali
ipak ... - TreCi, najmanji rnedu svi ma , no poput Iividusa
vrlo olrovan, zaslufuje kao talkav podrobniji opis . To je:

149

Rhodophyllus placenta Fr. ex Batsch [aprilis (Britz.) Ro


magnJ. Evo sto sam zapisao razgledajuci dvades tak primjeraka koje sam u jednoj koloniji nasao 27. apl'ila 1970. u Mi
rosevetini kraj Zagreba: ScSir 2,5-0 em, korrican, valovit,
~ijugav .i nepravilan, osobito kod starijih; radijairlO vlakllasl
i cesto radijalno ispucan, 5 izbocinom; po uvij elJi m rubovi
rna higrofano puna tamllije k eS Letljasto do cokoladnosmel1,
ina~e svijello sivosmetl (boje suhog hrastovog lista) i blistav
sa tarnnijom izbocinom; vrlo lomljiv i drobljiv, gotovo sc
rukom ne moze dohvatiti a da ne pukne, tan.ka mesa sivka
stovodnjikave boje. - Lamele sivkasle, no bogato i neujed
naCeno napudrane (tako da djeluju zamagljene) sporama bo-

230

je opek e (syje tlij e), kao i drZak; uzlazne, lj. peave takay \Ilk
tla samo ovla~ pri vrhu do ticu drZak; tes ter. teo ponekad ja.
ko s it'oke (do I cm) i prilimo debele . n ba gu te. ali . a
puno lalllelllia ~izmedu dvije lamelc u ij ek jedna ([ / 3 duga)
lomclul a, a s oblJ e nJc nc strane)o po jedna kraea. ce to vrlo
kratka, tck u za e tku). Mlade la mde vrlo bl"w tamne. Zatekao sam sarnO jedan jedini primje ra k s bj clila tim lametru'
lama. a vee i sitniji od ojega ironli su sivorIli icaste. cak 6--10/ 0,3-{),8 pri vrhu, nad Ie se siri i pretyara skoro
u bulbu (do 1.5 em), sivkast, svjetli ji pri yrhu i dnu. gdje je
parnucast: lIZ.dumo sivosmcde izbraztl:m, lomljiy, puca. 'u
palj . - Ukus i miris jak na brasno. - , olazi se u c1ubokom
sloju lisea, haj hrastov i bukava . na svijetlom miestu. u
koloniji, ali dosla udaljeni jedan od dnt oga (sarno (Iva srasb dnom drska) .

150

Rhodophylllls nldoroslIS (Fr.) Que!. - nem'\ mll"IS nil


bmsllo. nego oSlal' /t emijski (nitrarni, alka lni) , taka cla je
malo vjerovatno d a bi neko dosao u napas t da ga jede. Scsir 3-8 em. sivosmed, blistav obieno uclubljen . Lamel
azrijeyanjem pos taju sivkasto clo smelle rllzic teo skoro sIcbodne s ja rkom. siroke (na raeun mesa). Dmk bjelitast ,
stariji sivkastosmed. vlalmnst i uzeluzno izbrazdon. upalj i
lomljiv, 5-7/0,3-{),8. Spore 1I gomili m elfastorulicaste..
Jm3 ga cd augus ta do okt obra, vi ~ u umi ( obit krnj bukava i hrastova), u svim republi.kama, - LaUe o /rovall.
Na kraju jedna odlima gljiva ZII jelo, koja, istina, oema
miris na brasno i priT>ada drugom rodu , ali kako SlI joj spore u gornili takode rt.li icasl'e (s ljubicllS /im lonom) , uze.U

151

000
smo II ovoj b'llI p i. To je RhodopaxUJlIs (Leptsta) DlItlU_
Bull. ex Fr. - kod Bl aga i ~a i Coli a - modrikn a., ali una
rodll slabo poznala (cs irn II Srbij i) . U mladosti va liubil"asla, "klju{;ujllci i lalllell? i m eso, staren icm (ride-) smtUte i~
blied./ lje , prije svega oel ce ntra
jra. Sciir 7-18 m, polul cptast, obI a ispllpeen do uclubltcn, l:ldak i ~ to provo<!
njen, tlvmutlh rub v . I..um Ie, j. rkorn pred drSk.orn lako i
lazne, Ijubilas te pa sm 'cleljubi a t . Drtak ,'aJjkast i dosla
mas ivan, 5- 10/ 1-3 cm, pd ,Inu malo zadebljan, no Ijubi a

231

stoj osnovi bijelim vlaknima i pahuljan'la pokrivell, prilikom


izvlacenja povlaCi za sobom gusto pallcill(ls /i lj"bicas li miceIij, kojim ispreplice trulo li ike iii iglice_ (Lako se r azmnolava
ako ovaj micelij prenesemo na drugo pogodno mjesto, tj_
u dubok sloj opalog Mea iIi iglica .) - Meso starenjem postaje od lijepo ljubicastog prljavo i blj edoliko smedasto,
vodnjikasto, meko i nezno, u nckom kraju mirise fino priblitno keksu, i tad je to izvrsno jelo, u drugom dosta ralano
idno (na rotkvice) s primjesom prasine, i tad a ga treba prethodno popariti. - U pocetku sam mislio da ova razlika u
kvalitetu i mirisu potice od toga da Ii raste u b jelogorici iii
u crnogorici, jer uspjeva u oba tipa sume, ali kasnije sam
se uvjerio da tu djeluje neki drugi neznani uzrok, odo. da
rasa ne ovisi 0 podlozi. Tako je, npr. izvrstan u Maksimiru
u bjelogorici i oko Sarajeva u crnogorici, a los na MedvedDici pod jelama i na moru pod borovima [pri cemu se si-

152

gurno ne radi 0 srodnoj vrsti silnijeg r(15/a Rhodopaxillus


sordldus (Fr.) Maire, koja lIvijck ima oslar rafanoidall III iris i predstavlja manievrij ednu hranu, a cesta u kasl1u jesen
kraj boroval. Modrikaca raste do u zimu ako je vrijeme
blago, u Maksimiru ponekih godina sve do Boziea, a na moru, recirno na Marjanu iii na Korculi , i do februara. Tvori
vrzina kola, tako da uvij ek vrijedi pogledati gdje se krug
nastavlja.
Tako smo vidjeli da ima i izvrsnih jestivih i jako otrovnih preteZno bijelih gljiva, koje iii mirisu na brasno iii imaju ruzicaste spore u prahu, ill oboje; i po nekirn drugim
osobinama one su nalik, te smo ih razmotrili u istom odjeljku iako pripadajll raznim rodovima. Zelim da sve sto naliei bllde ako je moguee na okupu, jedno uz drugoga da bi
se lakse moglo uporediti. U ovoL vezi, dakle, moguca su slijedeca opasna brkanja:
1. BraSnjaci nasuprot stoje male bijele Clitocybe, zatim Rhodophyllus lividus i Rhodophyllus placenta.
2. Durdevaci nasuprot stoje Rhodophyllus lividus i Rhodophyllus rhodopolius.
3. Sljivovaci nasuprot stoje Rhodophyllus lividus, Rhodophyllus rhodopolius i nidorosus .

232

Ima jos dosta gljiva koje su ruzicastih lamela, te pon~


kad i mirisa na brasno. To su iii drug; Rhodophylli u kOje
je bolje ne ulaziti - ako rastu na zemlji, iii rodovi Pluteus
i Volvariella - ako rastu na drvetu. Od ovih na drvetu prve
smo obradili na drugom mjestu, a druge neeemo uopee jer
su rjeae i nemaju otrovnih predstavnika. Isto vaii za terricoin; rod Rhodocybe.

XIV U LOV NA LISICE!

mad, osus iti i prcs tati da ras tu . To j e tuzno . . Tada, kao i


kod dru gih vrst a, treba pre tr:rliva ti vlazne r adme okre~ut
sjeveru , a li i, sto posebno vaz i ZtI lisice, predj e ~e ~a dublj~OJ
travom (trava im dugo z'H] r'l.aVa V I~l g U , .pravI sjen u) , .s ume u ko ji ma gusc'i podm ladak I?rtlV, jO J ~dan pokr v VI .
Inace, u ' norma lna vrementl, l, slce vo l ~ bl lo ~ l ade crn 0riene iii bukove sastojinc sa LraYOm, bd o SLanj e, d~belo .~r.
vcCe s mabovinom . U cm ogorici su masoYn ije, ~h I sl t ~lj <: .
Omilj enc Sll im i padine pULeva. Vj cmc SLl SVOjLm s LlI:n.l LJ
ma sye dok sc st.,ln im ncbr izlj ivim c upanjeo:'. (na kOJe s u
osjetljivij e od mnogib dru gih vrs t") ne Iskonjenc.

153
RODOVI CANTHARELLUS I CRATERELLUS
TragajllCi za gljivama eovjek s rece, na ravno, posmatrac.
ki nastrojene planinare koji u prirodi vide izvor bezintere.
snog svidanja., ali i pojedincc koji u njoj n" laze sasvim od.
n;dene i.ntere~e. Kad nekoga vidim o sa dugackom flltrolom,
msmo SIgurlll da Ii je to ras tavljeni riboloya':k i stap iii pu.
ska. Tada ja pitam: U lov iii u ribolov?. - nU ribolov, a
Vi? - U gljivolov - odvraca rn .i a. Jer, i to jc nekakav
lov u koji stllpamO goloruki, ali u kojern se tra zi izvjezba.
nost oka ne manja nego u lovu na divlj ac . pa i Iukavslvo
ne manje nego u lovu na ribe. Treba dobro proracunali
gdje bi u ovo odredeno doba i s obzirom na to da vee dllze
nije hilo kiSe gljive mogle biti i gdj e bi se neka oclrec1ena
vrsta mogla sada skrivati. I Nijemci kao i mi kaiu: iCi u
gljive (in die Pilze gehen), i to zVllci i zoaci kao: iCi u lov.
Osobito lisice, li sicarke iii zlItice, li s icke, paprcnjaee
postavljaju lovacke zadatke i zagonetke. Kao dobro poznate
i omiljene, oko veCih naselja one Sll s koro sasvim istrijeb.
Ijene; povukle su se u zabitnije i lezc pris tupacne krajeve.
Pa i tu Ireba im dobro ocije nili trenllta k. Na iprije se, ceo
sto vee u maiu, javljaiu II hras tovim travna tirn sasto iina.
rna, gdje je dosta suncano i drvo od drve ta, dakl e, dos ta
udaljeno; najkasnije u planinskoj cm ogo ric i, od septembra
do novemhra. U meduvremenu, ako .ie pocetkom iuna na.
stupilo su~nije vrijeme, mnoge ce se lis icc, si tne kao dug.
234

00

Lisicc je go tovo nepo lrebno opis i.va li: Nji hov ~~ u cn


i\l1 c je Cantharellus c!barJus Fr .. all 1Jl:3JLI pu~~ vartt ~l t, '
medusobno r az licilih s ob, irom na bO lu I vc!tc,nu. TIp Je
manje vise kao jaj e i u/; vat. pal/cscPlls R. Seb. je skora bije/,

154

000

/lIIji.:rUfJlliji i rasle kraj buk ava; va r . "mclhys'.ells QI~JI .. r-....


stc 1I nasim pLaninskim C"~ l ugOrICnll~1 .ItL".t~a"Ul I . !!,"R '!Ubl ~
SiC IIlrlje i prclive po se ll'LI, od sVI h ~/I1JUk Ll51U }L . vuna. JC

w jednicki ob lik zvrka , b :i.ne lamcic (tj . ncrvalllra 1I obhk u


la mela , s poprecnim i il icama, bez 0 .Ince), ~.Iakna to .' S lo~a
tdc probav ljivo meso (ma nja k~ l o n na vLlJedno r) I pdp
tan osvj eiavajuci miris (po nek lJ1la na mare l ~ce) . . -: .Roqtu
~ iro m n a ~e zcm lj e . posvud a )'! dje im spomenut l lIVJCl 1 I o ko;
lina odgovnraju. konccm prol il'eu pa ponovo u J ~en, .kao I
sa mpinj on i. Intercsa ntn o .ic ci a sc po \1 3_lm .010c l1na , obo
la ma javlj a varij clct za ko ii b ih sc zak l ~l . da JC ~metJ\y t us ,
jedn a ko .ie ljubitaslo nnhllkan na h ljedoJ.. os n ~vl, a l.' eLO n
sa mo da ovdje ne lI spj cYa u pla n1l11 nego Ill1e lI vljek ru u emugorici. tj . kraj boro v:l, nego i uz hra s l'~vc.' pa uk ~ POI .ll
li Z smokve. Covjek sc uzalud obr c I raZe '1 I n'I vee'! d lance
nl'ko urugo cirvo ; Illcdut iIll, sallie s mul..ve. Nphov I J ubl ~ <tl
Ion il! jaci na pokrivcn im mie. Li ma: rec i ~l(1 pod n .~ l (]gom ~cm
I it' koiu c('sto podizlI na slb i, a hllncnJl vrlo ,VI e lao, . koro
bijel. 'CeSIO raslu i u !! rmovim~ ud po
tSe'st kornad . r
uklls in! je fin iji , bo kod plan lnskog.
Purgel, ki naz.iv . aj<rpi lc. dvos lruho pogada s tvllr: Ii
sirc nc sa nto : to s u zul C kno jajc neg sc s jajima V' inorn

235

i jedu. U tome ima neSto, jer lis ice su same za sebe slabo
hranljive, ali daj u ukus koji se vrlo cijeni. Moze se reCi da
su u Hrvatskoj odmah poslije vrganja, u Srbiji poslije sam
pinjona, a u Bosni poslijc nljnica najpopul a rnija t riisna vrsta. Upravo njihov nedostatak, vlaknasta celulozna struktu
ra, predstavlja 5 druge strane prednos!. jer se la ko transportiraju i .t~sko ~v~~e . Pa i kad n~kon dva d a ~a pocin/u uve
10 smeruti (naJpnJe od rubova I od dna drska, dak e gdje
je meso najtanje), mogu se jos jesti ako se ta u vcl a mjesta
odstrane. - Alergija prema njima nije, kao ni prema jajima, rijetka. To se najvge ima pripisati njihovoj teskoj probavljivosti. Pored vitamina C, sadrie i vit amin D. Ni su dobre za suknje jer postaju jos tvrde. Zato su prikladne za
kiseljenje.
Zabune su moguee kod bragare (Omphalotus olearius),
jer ova otrovna gljiva moze, kako smo vee spomenuli (uporedi u odeljku Na drvetu - a krupne,,), rasti na podzemnom drvetu i zato prividno na zemlji. Medutim, bezopasno

155
je ako se prava lisiciea pobrka s laznom, Hygrophorops1s
aurantiaca, koja, uprkos starij em vj erovanju , nim alo nij c otmYna. I jedan i drugi dvojnik imaju narancas te tonove i
prave lamele s os tricorn, slo kod li s icarki nikad nij e slucaj.
Inace, u rodu kojem pripada lisicarka i u koj em su lim
jesto lamela samo vene iii radijal/1o rasporedeni nabori, ne
rna nijedne otrovne vrste. Sve slijedece vrs te Sll jestive, ne
ke ukusnije, neke manje ukusne.

156

00
. . Cantharel~us Friesli Que!. je II prosjekll rjedi od prave
hSlcarke, no tpak dosta ces t. On je sitniji Uedva do 4 em,
dok sam Iisice nalazio i od 13 em) i sa na rancas tim pa i
crvenim tonovima, po kojima je slicniji spomenllt im dvoj
nicima prave Iisiee. Ali, zallvaljujuci Iljegovom sill/Om slas/./
zabuna je ipak manje vjerovalna. Sirov nema ljll tkas l uklls
kao lisic:a, nc;go prije n~kiseo; vrij~dn.os t m~ i.e j edna ka , os!m
.to ga Je tesko nakupltl u do volJnoJ kollclnl. Jpak kolonJJe
mu mogu biti vrlo brojno prcds tavljene, to II lravi uz ru
bove planinskill ~uma . I:

236

157

00
CantharcIlus lutescens Pers. ex Fr. mofe pored i Ulill
to/10VCl po him eniju s donjc strane ~eSiTa i po drsku imati
i l1arancasle, pa pO/1 ekad i ljllbicas te. Se ir dOS1a tanano ( I
vo- iii crno-) Silled, sa rupieol1l u . redini koja se raScenjem
produbljllj e i uvlaci u drt ak tako da je 00 s~e do dna suo
palj. ScS ir je veUk 3-7 em, a p~ , rubovlllla Je 'z.~e-:.uckal1,
na rame l1a in e kovreav, uvrnut I lZvrnUt. Meso bljelo odn.
I uckasto prema vanj koj trani , blugog uku, a i. ja~o.g . ':Igod .
nag m insa na evat voeaka. - VrJo t es t u broJntID 1 zb.'!emm
kolonijama do II kClSIlU jesel1 (ako lleke godme rantje ",a
stupi zima , des i c da se naplau u sloj edcec prolJce~ - kno,
uostalom, i vedna drugih kas nih vrsta). 1ma ga ~ lfOm J\Igoslavije: u blizini smreka i jela na vc.Cim visinama, a kraj
borova na mol"U. - Kako mu se najprije razYija dn.ak, u
mlados ti ga te ko prepozoaj emo: kolonije mu izglcdaj u kao
kakvi zlatnozuti jdcvi 5 otupljcnim bodljama; ali, miris koji je tada najinten7j vniji, odajc ga . Cini mi .se da ne 7.aos t~
je po ukusnos ti za li sicarkom, a kako ' e JavlJa kad su Itsicarke vee llveliko prosle, cijcna I11ll jo~ vi e skat e . - Zbog
intem:ivnog mirisa dobro je treurs u ga kao 7~t in dru.gim
gljivama kasne jcseni ; ukiseljen je ta kode odlotan. Shean
mu je po formi:

158

0
CanthareUus tubaefomlls Bull . c Fr., ali bel. naraJ"l :.stih nijansa : ScSirie t ut o-sm efl , mas lina sLOsmcll, 1ut~aav ;
,'ene razdaleke i debele, anaslomozira ne, prelcino s lve; dr
z.ak is le boje kao eSir. Ukus blag, mid s "ije ta.ko ugadan
(na zcmJju. ) . Manj e vrijecIan od prelhodoog. Ras le ad ~u.
gus ta do n ovembra na mracnijim mj eslima 1I ~m!, osoblto
cmogoricnoj, osim nll t1il~a r:a~ t e rn~o. .'. na .J>anJcvuna 1 tm
lim debl.ima ernogoriee, I tnJ .ma fmlJ I mlrts.

159

Cantharcllus clnereus Pers. ex Fr. tnl svojim oblikom


Irub e i m racnijim bojaml'. (skoro ernim) , be'L (raga t UJog i
naraneastog, prelaz ka drugorn ro du! . Crate reUu . . .0 on! za
razli ku , ima jo uvijek (sivka. .te) 't1~1 e !X> himct;WJU: Sltan
(2~ em) , ali u gus tim kolontJ ama 1 u Jis topadntm I u cetinarskim ~umama, cesto u druStvu sa :

237

160

00

Craterellus cornucoploides (L.) Fr. (prev.: nalik na


rog izobilj~ ) - trubaca, t.r ublja, erna (mrka) truba, mrtvac.
k~ truba, e:na trobenta, plsknc; zaista, svojim vclikim i gu.
stirn kolomjama pruta sHno izobilje ukusne hrane a ima
o~~ik . raga: Moze biti dosta krupan, otvor tru be ~u moze
bltl liIrok I. do 8 .em,. a vi sina. s dd kom koji preIazi poste.
peno u seliIr .s u.':~Jemm ~boVlma ! do 12 em . Say je skora
ern, mlad sVJl::thj' sa. ermm kratklm ertleama , himenij IIIU
Je skora gal, tJ. s donJe s trane sesira j e pli san i sarno malo
nabran, bez. izrazitih Zilica, 0 larneIama da i ne govorimo.
Maso,:an, ah ne svake godll1e, u bj eIogorki, osob ito kraj bu.
kava I k.es.tena. - Pode~an za susenj e, a suh i aromaticniji;
preporueuJ~ s~ da se smlO ISluca u prah nakon s to je sa.
vrseno dehldnran , a za tIrn spreml II hermet icki zatvorene
staklenk~ iii klltije od bijelog metala. raj pra h se kao izvr.
st.an zacm 90daje u naj razl~Citij a j ela, a sIlIzi i za spravlja.
nJe sosova I kao osnova za julm. Mrka tmbaca se u Francu.
S~?j i Svicarskoj nazi.va tartllfom za si romah e , jer ima
shc;nu aromu, a ne ~ taJe nista. - Tamnih boja , tes ko se za.
p.aza, PO!!ot<;>vu sto I sam voIi tamna mj esta. Ali, kad opa.
zuno prvl njegov grm , s nevjericorn primj e tim o da se unaer
kolo I??svuda naIaze drugi i da smo sami vee zagazili posred
k<;>!omje. - Kad mu dode godina, lako se naprave zalihe;
shJedece ce najvjerova tnije sasvim izos tati.
N!st<l: slicno, .nj jesliv? ni olrovno, ne ras te II prirodi.
~kO.~I?dJe drugdJe, brkanje je ovdjc isk Ijllccno, llpravo kad
Je nJee 0 zastraslljucoj vrsti.

XV KOPNEN! KORAL!

CAPICE ILl MEDVEDE SAPE, ILl KOZJA BRADA,


ILl KORALKE III JEDNOSTAVNO RAMARIA
Mnogi poznajll ove raznobojne tvorevine prirode divne
izrade, sto nalikllju na korale prilagodene Zivotu na kopnu,
ali mnogo m anje poj edin aca razlikuje skupoejene proizvode
od boHrobe medu njima. Nisu sve za jelo, neke od njih ne
cine narn dobro, d vij e vrste se smatraju cak i malo otrov
nim. K tome, s tariji individuumi raznih vrsta tesko se mogu
razlikovati, a kad Sll slariji i kod jestivih vrsea mog" izaz
vali neugodl1e posljedice.
Vee smo kod erne trube upomaIi slucaj kad je, umje
5tO pokriven Iamelama, ej evCicama, zilicama iii iglicama, hi
menij s koro gol i nos i sarno somotnu povrSinu. Takav je i
kod roda Ramaria, sarno sto se ovdje himenijalni sloj ne
nalazi s donje strane sesira, jer sesira nema, nego je njime
presvucena povrsina svih grana i grancica. Pored ovih grana iz kojih se racvaju manje granCice, kod plodiSta razliku
jemo jos i Imp, na dnu, i vrske koji predstavljaju krajnje
zavdetke grancica . Da bi se medusobno razlikovaIe vrste ovih
koraIa, treba obratiti paznju na boju i druge osobine nji
hovih pojedinih dijelova tijela. Kod nekih gotovo i nema
trupova nego kao da grananje pocinje vee iz korijena u
zemlji. VaZni momenti su jos i: ukus, oblik vrska, te i izgled
mesa na presjeku u dnu trupa, nairne, da Ii je ono - mra
rnorirano (vodenasto prosarano) iii ne.
239

161

joj je meso njdnij e. Uspjeva od juna do novembra, u krugovima, iii nizovima , i II bj elogorici i u crnogorici. - Preporucuju da joj se prije upotrebe vrsci skinu, no ja nisam
uvidio da je to pol rcbno ako se ne pob rka sa prethodnom,
kojoj je vjerova tno gorcina koncentrirana u vrkima. Da se
ne bi zabun ili , blago i mramorirano m eso u dnu drska znak
je jes livih . No svoj im kvalitetom i zulU i zlatnu 'capicu
nadmasa:

Kod nas je naj cesca zlalna eapiea , Ramaria (Clava ria)


aurea (Schaeff. ex Fr.) Que!. - prc lezno zlall/o Zl/la, a li i sa
I/araneas lim dahom po gran6icam a; trup vise blijcd, a vrSci
iSlobo jni s grancicama. Cijela gljiva viso ka 5- 12 em, siroka 5-10; mas ivni Irup odnosi go lovo pola. Grane i grancice su mnogobrojne, s la ino se iznova dijele nu dvoje iii Iroje , vrk i viljus kasti. - Meso bijclo, voc/eno IIlralll orirano,
blagog IIkusa i mirisll na rol kvice. - RaS le u grupi od po
pet-Sest, a U i u krugovima, i u bj elogo rici i u emogorici, od
Ouna) augusta do ok lobra. - Uknsna j e ako sc pripravi
kao paprikas iii na salatu : skuha (25 mi nula), ohladi i zatim zacini kao i zelena salata. Takodc je prikladna i za zimnicu u s taklenkama. Ovi nacini vrijcde za svc capice, dakako, osim za otrovne kao s lo je ovaj vrlo na l ik:

162

164

Ramada botry-lis Fr. ex Pers. - crvena capica (po


Blagaicu). Kvalite tniji od prethodnih korala, ima: bijeli Irup
(s to starenjcm malo pozuti), istobojne ill blijede grane, vrlo
kral ke grancice i crverlOljubicasle, purpurne vdke. Ovi vrSci su
lako gusto zbij eni da gljiva daje dojal11 karfiola. Dok je u Bosni gotovo i nema (nasao sam je sarno j ednom na Palama),
a u Srbiji je slabij e zas tupljena, vrlo cesta je u Hrvatskoj
i Dolenjskom u blizini pitomih kestena, hrastova i bukava,
gdje jednako u krugovima (i sa po dvadesetak primjeraka
velikih i do 22 em) uspjeva od juna do oktobra. Njeni ljubicasti vrsc i osigurace nas od svake zabune. Ipak, pripaziti
da nije starij a. - Prilikom skupljanj a svih korala treba ih
nozem isjeCi ta ko da u zemlji ostane jedan fragment ; inace
ce se iskorijeniti. Kad naidem na tako fino i posteno izrezane osta tke, znam da je tu prije mene operirao znalac.

Ramaria (Clava ria) formosa Pel's . ex Fr. Que!. - ',Irabojna eapica, Iribarvna griva: Imp u mladosti (kasnije
i ~blijedi kao kod prethodne), m eSI1(l(Ollarall cast, gra ne i granclce (oker-) l ute i narancasloru;{;asle, vrk i iu li kao limun.
Moze izrasti velika, i do 30 em vis ine i 20 cm s irine. - M eso
bijelo, ali pod povrSinom rui.icaslo, go rei, miri se kao i prethodna, ali 11ije mramorirano. - Vee prema autorima Olrovna iii jednoslavno neprobavljiva, "zaziva boIove u stomaku i
djeluje jako purgativno. U staros li okersmedc izblijedi, te se
moze uvuCi rnec1u jes live koj e su iii ce bili opisane. Rasle
sarno u bjelogorici, narocilo rado kraj bl/kava i kestena, od
(juna) augusta do oktobra. Vrlo ccs ta, nekih godina cak i
~asovna; ali, kako su tegobe vezane s njom kratkotrajne
1 bezopasne, niko se ne tuzi iako je pod firmom jestive cesce
pojede. Svi je bezbriZno trpaju u isti kos i sa zla lnom i sa:

163

240

Vrhuns ko jelo predstavlja:

165

00

Ramarla flava Fr. ex Schaeff. - zutom eapieom, koralkom, rumenom grivom. Grane, grancice i vrsci su joj cislo
i Uli, a Imp bijel, malo -sam iii od -dodirn por~ lm e ni. Medu drugim~ se isti ce po tome s to je meksa, /omljivija, i relativno Ilajduz,h grana, ,koje se obicno tek pred sam vrsak dij ele na
dvoje. Meso bijelo i voden.a sto mramorirano, bez traga gorcine i s mirisom na hren. Od zlatne cap ice vrjednija, jer
I

00

"

000

Ramarla cinerea (zvana i Clavulina 'U &kladu s tim s to


JOJ je Irup kratak i lanak (Bull.) Schroet. - siva grlvaca.
- Sasvim mlada skoro bijela, sivl ad W"satka nadolje, kao
pepelom posuta, s ljubicastim dahom i1i bez, navorana, sa
zupcastim ali i olUplj enim vrscima, mesa bijela a prema
povrsini siva, sirova bez mirisa i gorcine. Takode nije rijetka u nasim krajevima, ukljucujuci jadransko podrucje,
gdje je masovna, kao i u Crnoj Gori, Hercegovini i Srbiji,
cesea kraj hrastova, ali i kraj borova, august do oktobra. Ukusa izvanrednog, opojnog, djeluje euforicno. Pirjati je lagano u vlastitom soku.
1.

241

166

0
Ramaria cristata Fr. ex Holms. - cislo bijela capica,
'Hlo varijabilna u obliku i velicini, tankog i kratkog trupa,
s vrlo siljalim vrScllna. Posvuda, ponckad cijele seklore ~u.
me, bez obzira na sastav, naprosto preplavi, kao da se sve
osulo injem , pa cesto i panjevi. - Nc pobrkati ovu jestiVll
Vl'stu sa:

167

nje ili vece ba tine odn. topuza, crvi':a, sablje ~i plam~no~


jezika. Njih ovdje izosta~ljam, jer I?e mogu ~OCI u o~zrr ru
kao jestivi ni kao otrovru. Ipak, oru su, kao I Ram~nae, ~:,,:.
nirnljivi za pojedinca koji bude uznapredovao u IDlkol~gtJI,
ne sarno po svojim neobicnirn oblicirna i bojama nego I po
tome ~to se u nasoj zemlji moze naCi i vise zaista rijetkih
vrsta.

Ramaria paUida Fr. ex Schaeff . - bljcdolikom capicom,


bledom griv(ac)om. Ona je bljedoliko mesnate, sivkaste, Iju
bicaste iii smede boje, naj cesce kao lanka bijela kafa. Vrsci
tupi, grane S uzduZl1im brazdama, tde uspravnom polozaju,
kao i kod flavae. Meso je bijelo i Ilije mramorirano, taka
da bismo sad mogli konstatira ti da se treba {'uva li svih ca
pica koje "is I mramorirane na presjeku donjeg dnjela tru
pa. Jer, i ova je olrovl1a, protlzrokuje j os jace bolove utI"
buhu nego R. formosa, a kao i ona nije mramorirana. Osi
guranje od nje je i gorcina mesa, koja se jos jace osjeea
kad se skuha. Ni miris joj nije ugoclan , kiselkasto odbojan.
- Cesea u crnogOlici, ali i u bjelogorici, osobito na kre<:
njackorn tlu i u juinoj polovici zemljc. Kraj ljeta i pocetak
jeseni.
Ima jos puno korala od kojih ncki nisu ni rijetki u pojediniro nasim krajevirna, ali nisu ni za jelo niti su otrav
ni. ledini otrovrzi koji rasle ri a drve/u je:

168

Ramaria stricta Pers. ex Fr. - zbog i ilavoelaslii51M kon


zistencije Nijemci ga nazivaju "krutim koralom. I njemu
je Imp sitan, oelmah se grana, a grane, siljaste, jako su na
lik na jelenje rogove. Trup, iScupan, izvlaCi sa soborn duo
gacke bijele Zi/ice mice/ija; inace krem boje; grane i gran:
eice okersmede (starije i sa maslinastim prelivom), a vr~cl
svijetlo hIti. Posto raste na panju, bilo bjelogoricnorn ~~o
crnogoricnom, ili na zatrpanom drvetu, te~ ko ga je zamlJeniti s drugirn vrstama.
Srodan ovome je rod Clava ria, cnje vrste nisu razgrallale,
ali takode imaju himenij po cijeloj povrsini; oblika su ma
242

10"

XVI PUHARE -

NAJHRANLJIVIJE GLJI VE

RODOVI LYCOPERDON, CALVATIA I BOVISTA TE SCLERODERMA - OTROVNE

JESTIVE,

Ovi dimnj aci sto se puse p o sumama i livadama, to su


nasi stari m anei . Jos kao dj eea uzivali smo pritiskajuCi ih
da pustaju obl ake dima popu t pam e lokomot ive. Ovaj dim,
naraYno, ruj e rusta drugo do b ilijuni spora koje svaki clan
porodiee proizvodi kako bi bio sto sigumij i da mu loza nece
izumrijeti.
Malo nasih Ijudi zna da se puhare mog" jest i prije nego sto je doslo do te pojave: naime, kad s" sasvim mlade i
umjesto mrkog pralla imaj" " svojoj nUlfini Iv,-do i bijelo
meso. Ako i nisu najukusnij e, o ne u tom stan j u, po red nekih Boleta, predstavlj aju n ajjaeu hranu m ea u svim gljivarna; utvrdeno je da imaju najved pos totak bjela ncevina. Medutim, one nis" do bre za jelo j os i prije nego sto im se kompaktno i soeno tkivo pretvori u prah , tj. t im ovaj proces
pocne, omeksavajuCi i po tamnjuj uCi prvobitno snjezIlo bijelo meso_ A one vrs te koje i u m ladosti /l emajll cislO bijeio
m eso, odn. pos jedu ju vrlo tvrdu i koi.naltl ovo jniotl, ne sarno da rusu za jelo nego mogu i izazvati laHa trova17 ja. Kljue
za kuhinjsku upo trebu je prema to me jed nos lavan: ako I?u:
hare imaju i tvrdo i bijelo meso, a ovojruca im se 10m 1 1
moze lako p robiti, ta kve i tad su do bre za jelo. Sarno, treba ih pripraviti s to p rije nakon berbe, jer pone kad vee za
244

nekoIiko sati poeinju se kvarit i, zapravo tamnjel i (futjeri,


pa smeaili iIi zelenjeti) .
Nas interesirajll m eau jako puno rodova sarno eeti ri:
prva tri sa jcstivim pripadnicima, ee lvrti sa svoja dva otrovna. Svi oni spadaju u grupu Gaslerom ycetales po tome
sto svoja plodiSta sa sporama nose unutra, za tvorena u -nbuhu za razliku od Hymenomycetales iji himenij aJni loj
leii (otvoren ili sarno velom privremeno zalvoren) u poljnjim dijelovima gljive. Tako kod puhara razlikuje mo: ( I )
m es nalO jczgro u nutrini koje se sa zreloUu kod jednih u
ejeli ni raslvara i oslobaaa spore , iU pak dijeIi na gom j i
p lodni (fertilni) dio u kojem se radsj u spore (gleba) i na
donji besplodni (sterilni) dio (subgleba) . Ovo m eso je omolano (2) jcdnom opnom iJi ovojnieom (peridij a) , koja moze
b ili jednostavna ili sas lavljena od dvij e, vanjske (egzoperidija) i unutarnj e (endoperid ija). Da bi spore na Ie svoj pu t
u vanjski s \~.iet, peridija se o bicno na "rhu ra pukne , tvoreCi (3) bilo prvi lnll okruglastu rupicu, bilo sirok nepravilni
olvor pri eemu cij eIi pokrov iseeme. Kod nekib rodovo,
gljiva se viSe ili manje uocljivo izduzuje don jim d ijelom u
(4) d riak , iIi, kod drugih, svn je sarno glava, kao lopta , bo
nas globus spljostena iii pak jajolikog ob lika. Za mzlikovanje izabranih vrs ta u ovom odj eljku , da lji de la lji nam nisu potrebn i.
Najrasproslranjeruja i najmasovnjja puhara je svakako:

169

Lycoperdon perlatum Pcrsoon - pu a, pa ' nj a k, um "


jJuvara, pm nica, prdavae , babji pezdee, belicasra prasni a
itd ...Tikvas la puhara. (Blagaie) nazi je koji dobro po da njenu formu , ako, naravno, mi Limo na one male likvlc,:
koj e imaj u 5 jedne strane uzi lrup tako da djeluje kao dria k. Moze se uporedili i sa naopako okrcoutom kru~ ko m iii
fla som (njem .: . Flaschenbovi lO), a"li e ne j vljn uvijek u
ovoj tipienoj fo rmi ; ponekad je donji dio debeo 'koro k at)
i gornj i, a cesto je gljiva uzduzno usje eon i 51. Viso ka jc
do 10 em, a gbvica joj moze dosegnuli 6 em LI irinu . Gljiva je spolj a bijela iii bar dos la svijetla (lako kreT/l, oker,
s;vkas la iIi sm edasta); ima dvije ovojnice koje SLI msle,
van jska se aS loji ud kra ih i debljib igl ica, kupi n, zrnllcu
iii mrvica 510 se lako oliru, :l unut arnja oSlaje iako je lan2-15

ka, kao papir, u pocetku bij ela, za ti m zu ta pa na kraju si.


vosmeda . Meso j e u pocctku cvrs to i bijelo, za tim zuto i
na kraju m aslinastosmede i g/lj ecavo u go mj em zadeblj a
nom dijelu (gleba) prijc nego s to sc rastvori i kroz manji
okruglasti otvor l1a tjell1e/l" oslobodi spore. dok je u donjem spuzvasto rastegIji vo i neplodn o (subgleba) . Ukus i mi
ris jak na hre" iii rotk vice, sto nek ima (ob icno muskarcima)
malo smeta. Prepor ucuj e se da se m eso mzrdc na kriske i
umocene u brasno naglo prie, no dobre su i za corbu. Lako
se suse, pod uvjetom da susenju pri s tupima odmah nakon
branja. - Medu prvim i pos ljcdnjim vrstam a, od maja do
kraja novembra, u svim sumama na travnat im mj estima,
najmasovnije ipak u smrekovojclovim S:ls toj inama.

170
Lycoperdon plrIforme Schaeff. ex Pcrsoon - mnogo i
u svemu l1alici prethodl1om, os im s to mu jc kruskoliki oblik
/la vrhu s iljastiji i jos cesce izbocen u obl iku bradavice, i rna
nji: 3-5/ 2-3 em. is tice se jos ja ko razv ijcnim lIIiceIijelll
/I obliku bro/nih uzica koje se izvlace zajcdno s glj ivom, te
time Slo raste u velikom broj u po t pI/no zb ijel1ih i s tis/1illtiir
primjeraka rIa vrlo trosnill1 pa'ije villla iii li Z njihovo pod
not je. - Posvuda v'rlo c('.stu. no mozda ip:lk najrasprostra
njenija u Gorskom kota ru, II kas /l1/ jesel1 , sve do decem bra.
- Siabijih k vaIit ew od pTc thodnog, svjcz dosta os trog i ne
prijatnog daha, te brzo gnjceav. Ipak jcs tiv sasvim mlad .

171

000

Calvatla cae1ata (Bull.) Mo rgan ( = lItriformis Jaap) - po


ukusnosU , izdasnos ti i jedro m mesu izvall sV(lke konkurerJ
cije medu puha rama . Visoka i do 20, s iroka i do 18 CIII, nije
izrazito kru~ k olika jer joj je donji dio, . d .-7.ak . za tu usporedbu prei rok, a tjcme joj je manje.vise sp l j o~ teno. Egzoperidija, spoljnja ovojniea joj je bij ela iii lako okeT, u poeetku glatka, raspucava se ria ploCicc ostrilL lillija iii je s
piramidainim zmci m~1. r ona kao dvije prcthodne pored gl .
be ima i subglebu, loj u dnu . drSkac koj i se ne l'3spada u
spore i koji je jasno odijeijen jCc/1I0111 d ebljom linijom od
gornjega; medutim, sp re ne izlaze kroz mali 0 1vor na vrhu ,
nego tita va go mja Sl rana o tpada iii se urusava, tako da lao
ri primjerci, koje mofcm o na i kao ros ile jos i slijcd eg
246

proljeea, izglcdajll kao b kvi pellllri isplIIIjel1i l11usiil'lfJ.SIO. medilll (pullc kad i ,a rid im dahorn) pllderolll. - l..:vr nn i, ; ' m
1a ki scljenjc , S\'('s trano lIpotrebljiva glji u, lako e su' i a ko
jc izrL'zalla na tanje kri. e. Ka ko je krupna, uzdu! rnzrc'l.s
Il a dajc SOi' llC bijck . bi[ tckec . - U lnost rno_tvu rijclkn , kod
nas je im" pUIlO. " , ob ilo u Bo~ni, Srbiji, ern j G 'rl i 10\'e lliji, po pitmillskim pa.~"jacillla gdje fra va lIije dl1boka,
gdj e se 1I grllpama od po des ta k primjeraka ve izd Icleo i .
~ic" .. nalik "? g ip ~a ll c odljcvc. dj ctl ih .glav. co)e na,il.i p~c ,
Jav lJU sc vee vrlo rano, ka d JC osl< ll chcn u druglln glJlvaOl,I;
sabi rao sam je i: llledll 25. apnla i / 6. l'Iovelllbra,
0 ma
no m Ij elnom pallzom . Vc oko Sorajeva jc im pun (K in
dol, Milj cviCi. Orlie, 19man, Pa le, Stambulic) . Ii i 1I Ha
ccgov ini (na vi so\ima iwad Bmdine). U Hn'n( koj : i7m du
Ozlja i Mctli ke, Ie na Mcdvcdnic i.

172

00
CalvRtla eXcil'ullformis (Pcrs .) PCI'd ek - tnkod' ' "rio prij at na '" jclu, ia ko molda po uk u,nos ti Z,1 s tnj "I prethodnom. Ona dOS ia li ei na . Iikva III plIh I'uc. sam
10 ju
je . d r ~ako ; ~d ill ie!l ii; i prrle_"1J valjk ast (n _uzuj
zna tnijc p l'e ma dnu), " . glrll'a. proma tome ne I ko i ok
i okl'llglija: gla\'a 5-6 e rn u PI' mj ru , drn k
to
Upravo gdj c gl:,,:t prcl ~lIi u drl.ak, tmutr
I ba p re aJi u
" ,bgl 'hu, jako Olp rTllI pr<'ma 7\1bu remcna . In
, kc ro
iSla , lak, )ile ima hijd ll. kasnije smcda ' lll ov jnicu a bo IIj !
ka irn iIi pimmic\a lnint 7rT1ci nta. pa i rn ~o post j Ii n
d
bijelog (muslinnsto-) snlcde. ali sc ne otv ra no
hll 1I o~
li kll llIale rupicc kao L:\cop..'rdon, nego poplll pr lhodne ,.
raka cij elim tjelllellfll1l. Do,tn l' ta p p Ijim ali I tl Y'
mama , llkljucUjll i indransko podru jc (gdjc
j vlj, ve
od aprll" , ina e) od juna do novclT\bra . o\i pjo! .]1 tl ,
~ to potvrdll j<, Un jll jt' Jel i lIalazio i 1I Dcliblat k i pc br.
Njeni ostaci sc nut nrnji m . Iojem pcrldij', oj i j
.d P
Sl 0 vanj ski , bli , wju i ,i vo u 'mcdi , , L rilno tkivo ' )'10<1
prst imn 0 '"c" kao 1Illlcn. plI ' V . - Pdp
Ij
k 0 i
drugc puharc.
Sad prcdinto na plllrare 5,1 vim a lcru Ie, d Id b : IN k
vog iIi slaho i l ra ! /, lI og d dk a ( 'cntu In
"kmt In \'.
jellcicemc) I,alik na bijele iopli , >:Slo mu/o splj(l Ie .. , iii
I/a k rom pi,e.
241

173

000

Bovlsta nlgrescens PersoOll1 - babji s ir, poernjela ja.


jaca - u prosjeku krupnija od slij edecc dvij c, 3-7 (9) em promjera, kao pravilno okrugla iii s pljo!; tena lo pla . Egzoperidija
glatka (bez zrnaca), 1-2 mm debe la , IjU ~ li se la!ko II plocice,
cisto bijela. Endo peridija kao papir lanka pok otica, bijela pa
smeaa. Meso (koje se sastoji samo od glebe) bijelo, pa oker, pa
smede i zelenosmede sve tamnij e dok ne pos ta ne s koro cnla
(ime!) . - Izvrsnog okusa i bez miri sa, kad se u puno vrelog
ulja isprte kao mladi krompiriCi, podsecaju /10 mozak. - Po
n~im pretplaninskim pa~ nj acim a najm asovnija Bovista, u juf
nijim krajevim a ce~ca, javlja se u maju i j unu , pa ponovo
u septembru i oktobru, ces to zajedn o sa Ca lv. eaelatom i
poljskim ~ ampinjonima .

174
Bovlsta plumbea Persoon. - Ove sillle kugliee (1-3
em) ipak se isplati skuplj ati, jer ras tu u vccem broju kao
posijane. Kad u komadim a olpadne bij ela i deblja vanjska
peridija, ukazuje se tanka lmutarnja olovlle bo je Omel). Bijelo meso vrlo brzo om ek~ava i prij e nego je pocelo tam
njeti, te vee lad a nije ukusna. Im a je svuda po travnatim
i sun~anirn rnj estim a, od juna do oktobra.

175

Lycoperdon pratense Pers. em . Lloyd (depressum Bon.)


srednja po vclicini u ovoj grupi: 2-5 em. Kao pravilna
loptiea ali i malo utanj ena (do u korjcncic) s donje strane,
odozgo resto i kao prignjecena (imc!) . l llckas tobi jela, oSt/
ta zrrrcima, sa sterilnom subglebom koja je jas no odijeljella
od gornjeg dijela mesa, ko je se raspada i na pokrovu ~ iroko
iii kroz vise rupica otvara put sporam:>.. U Dalmaeiji oaj
rnasovnija puhara, po poljima, u Bosni u ~ umama , u Gor
skorn kotaru i po polj ima i P? umama, od maja do n ove~
bra (decembra). Rado na pj esca nom ter cnu. - Za jelo bolJa
od prethodnc .
Dok su we jestive ptthare /I mladosti i s polja i iVllllra
bijele ili skoro bijele (ill sVaJkom slutaju svij e tle) jedine dvi
je diskretno otrovne (ScIerodermae ) bar spolja to "is,./.
248

176

Scleroderma auran llum PefS. ex L. - krompira 1, kr om


pirjevko , Dispucn.na knlmpi rn a. (Bl aga ie joj dajc imc prolOa njenom oblikul . Za nju Sll karakteri s ti enc tri s tvad: prIjavo zuta do zelcnkas tosmcda (Svij c ILije) , de bela (2
rl1ln)
i k(l o kot a i i/avo elas tit ,la, /vrda i ne probo jlla uv ojl1ica, LJ
pocc tku s koro gla tk a. raspLlcava se LI ira polja i po taic
krljtl~ t(lva; snop kao kOllO p deb'lilt . korjeni!it a' micclija na
dnu; 1uc kas to, zatim od s rcdine sv.: tamnijc, najprije ruziCasto pa lj" bicas /ocm o m eso pro antno bijelim zqjc rna
(mramorira no) . Do 10 e m u Siri nu. Miri. o~ rar - nel/goe/all.
Olrovna, premda jc u ma nj im koli inama kQris l u nc kim
krajevima (Nj ernac ke) kao Za in . - Raste na vLa~.nijim mJ"
s lima u umi iLi i izvnn nje u kolonij am a. To je gljiVB na
kojoj ponekad (ees e u loveniji nego u drugi m republika
rna, recimo Sm artno kraj Ljublj ane) kao nametnik ras lC j s ti vi Xeroeomus parasitku iz porodi e vrganj a. Vrl r ~ i
rcna II zapadnoj Srbiji .

177

Scleroderma verrucoslIm Per oon - ima obli k pre t h cI


nc, a li 56 Il zc/ite lIa jednom d r ku i punj.enom s t dlnom u'b
glcbom. Niz c/ ,.i.ak e pu wjll debele vene, iii e m to sma
trali da je o n sa zlj ebov ima. I spolja i i~mll ra l " t kas tl!, l atosm ede i sm ec1e boje. Peridija la kode kO!.~ ta, ali wnjrl nc'
go kod prcthod ll c.
p e lku bez odboj nog mi d n, I ka ni
je sa odboj nim miri som. . C. od pre th do ', n
llblm
mje tim a uz rubovc Sum" , na pa din am n put a, u glinenom
(unulraSnjost) ii i i pjt! kovitom (Jnd ran) tlu. u ko lonija ma,
od jll"a do ok lobra (LI Here gov ini i no cmb '".I) . - V,k e
0 1'-oVlla kao i prethod nu.
Trc ba pazit i du gusti . ob loci d ima. LO C it prctn:lih
puha ra uzd it Li pOpU I ind ijans kih ~ i nola. De nu trun
i. j "
mogu izazva li te~k u oft. lmij u: kad dospiju u no mogu in,
zva li ics toko kihan jc, po cak i hemora ij u.
dl"llgc 511"11 0 <:,
njihov o bil n i prah od spo r, ko li s li s' (:a Z:H15 tn liani.: krvi.
V,

XVII PRASIeI I PUZEVI

KULINARSKE ZANIMLJIVOSTI IZ RODA SUILLUS


Rod Suillus obuhvata sve one znacajnije rupicavke, Ga
micarke) , odn. Boletaceae koje su jos preostale neobradene.
Rijec suillus je deminutiv od lat. minus, slo znaci svinja.
Zasto se taj naziv primjenjuje na ovu grupu gljiva ruje mi
jasno, ali je interesantno da Italijani mnoge Bolete takode
nazivaju prasiCirna (Porcino). Medutim, nas narodni na
ziv sa KorcuJe, spuZarice, odmah je shvatljiv i dobro pogada slvar, buduCi da skoro cijeli ovaj rod odlikuje sluzom
pokriven sciir, kao da je po njemu prosao spuz . Ako rio
jec spuZariea poti(,e naprotiv od spuZva<c, tako da se W
izgubilo, i tada naziv odgovara stanju stvari, nairne, izgledu
ejevcica koje odozdo gledane daju dojam spuzve .
Analogija moze iCi i dalje. G. Becker, govoreCi 0 jed
nom receptu za priprav/janie ovih vrsta, pi se: Sakupite sa
mo mlade. Odstranite im kozieu i drlak. Sta vite ih u lonae
dok ne izgube veliku kolicinu vode. Uvaljajte ih u brasno i
naglo prlite. Servirajte ih vrele, posipane solju i klasicnim
zacioima. Njihovo ruto meso, njezno i nakiselo, docarace,
tako pripravljeno, puieve najbolje vrste.<C
Tako nam gljive pruiaju i tu mogucnost da uZivamo
ukus puzeva, a da nam istodobno taj uzitak ne pokvari ne
p~.amljiva predstava sarnih zivotinja. Naravno, OVU divou
ilUZlJu ne docaravaju sve, nego sarno najbolje vrste roda
250

Suillus. Osim na ovaj Beekerov naCin, sve vrste se mogu pri


premiti kao i vrganji , jedino rusu prikladne za susenje.
Pored sluzave, odn. kod nekih sarno Ijepljive iii slipave
povrsine, vrste na koje smo se ovdje ogranicili odlikuju se
jos i njeznim, mekim, zulim mesom, u mladosli pre/eino
i'.utim cjevcicama koje pos mede i rawro odn. malo silazeCi
drsku prirastaju, dakle bez jarka, te svojom obaveznom po
vezanoscu s borovima, a samo u jednol11 slueaju s ariSima.
Dvije vrsle imaju prslen, os tale su gole, odn. s tal11nijim lac
kicama po drsku. Ddak im je veCinom vitak i valjkast, ni
kad trbusasl kao kod roda Boletus. Po pravilu nemaju ni
mrei icu.
U nasem izboru Iri vrste susrecemo u unutraSnjosti.

178

000

SuUlus luteus (L. ex Fr.) Gray - osinae, maslenka, rna


slenjak (Butterpilz) - mozda je najbolji, ali sarno za dlaku
iznad granulatusa, meuu sva trio - Sesir 5-15 em, polulop
tast pa ponesto spljos ten ali s tendeneijom ka zaostrenju na
tjemenu, smedeiuckast, kestenjas/ iii skoro crnosmed, cesto
sa zrakastim potkoznim mrljama, pokriven debelim slojem
prozirne slu zi koja u pocet ku kao velum undiversale obuima
cijelu glJivu, a sa seSira se lako da skinuti zajedno sa koii
com (sto treba i ucinili ako se pomislja na jelo); rascenjem
se ovaj yeo prekida uz rubove i spusta na ddak u obliku
bijelog odn. sl11eaeg prstena 'koji je cesto i ljubicaslo na
Ilukan kao i par/ija drska iznad njega, dok donji dio drska,
inace i.uckastog iii b jelicas/og, posmeai. Ddak je (2) 3-7
(11) em visok i 1-2 (3) sirok, pun i cvrst. :- Cjevcice i nji
hove sitne (oko 0,5 mm) pore su 'iJute. - Meso bijelo sm
renjem zuti, u drsku tvrde, u seSiru vodenastomeko, ukusa
lciselkastog, mirisa vocnog. - Raste uz borove na svim yr.
stama tla i svim visinama do kojih dopiru borovi, pa i kri
vulj, od maja do novembra.

179

00

Suillus elegans Fr. ex Schum. - nosi takoae prs/en i


lijepo Blagaicevo ime prstenjak; slov.: maeesnov goban.
Strogo je u mikorizi s arisem, i uz to drvo moze se na istom
mjestu pojaviti dvatri puta godisnje. Sesir (4--15 em)
mu je iivo i.ut s narancastim iii smeilim tonom, osobito pre251

rna disku, ali i bez njega, gladak i gol, blaZe oblo ispupcen
ali ponekad i 5 izboCinom, sluzav ali ne tako debelo kao
prethodni. - CjevCice i pore (ispod 1 nun) rute pa (masHnasto) smeae_ - Drzak (5-11/1-2,S), rut, (riae-) smeae garan; prsten cislo iii malo zuckasto bijel, debeloopnast, smjesten blize vrhu, cvrsto elastican i plm. - Meso jako meko
u seSilU, zuto, na prerezu postaje ru zicasto (-sivo iii -ljubicasto), a u dnu drsh moze katkad zeleno poplavjeti. Ukus
osvjezavajuce kiselkast, miris neprimj etan iii lako vocni. Uspjeva svuda gdje su ariSi (dakle najviSe u Sloveniji), pa i
sadeni u manjem broju, recimo na Trebevicu i kraj Sarnobora. Lako se vidi iz daljine po svojim veselim bojama, od
maja do oktobra. - Isplati se skupljati je za jelo.

180

000
Suillus granulatus (L. ex Fr.) Kunt ze - slinavka , ovcarka, vucji hlebac - proda je se ponekad po trmicama, a
izgleda da ga najviSe ima u planinama jume Srbije i Bosne,
gdje je uz borove cesto u nepregledni m koliCinama, ali ni
dmgdje nije Iijedak. Pogrdno se naziva po njemackom puterpilcom, no to ime pripada luteusu. Ovome je istina nalik, ali /lema prstena, a po cjevCicama i drsku u mladosti
mu se okupljaju kapljice mlijecnobijele boje, koje te zone
kasnije smeae istackaju. - Sesir (4--14 em), poluloptast do
spljosteno ispupcen, sa sluzi koja se na suhom vremenu i
pod suneem osusi, mlacti tamnije zuto- iii crvcnkas to-smea,
stariji vise oker iii citmn zut, s kozicom koja se lako skida
i pri 10m rasteZe. - Ddak (3-9/1-2,5) zuckast, sa istobojnim (viSe pri vrhu) odn. maslinastozutim iii smeaim zrncima (koja su zapravo zgrusane ka pljice) (vise nadole) osut.
- Meso njemo, no mlado dosta tvrdo, bijelo pa sve zuce,
pikantnog ukusa i mirisa na jabuku. Odlicna jestiva gljiva,
nepravedno cesto potejenjivana. Treba joj sarno olupiti kozieu na sesiru, jer ona sadrZi sastojke koji dj eluju purgativno (u individualnim slucajevima). - Raste, kako rekosmo,
uz borove, u vecem mnostvu na kreClljackom tlu, gdje ima
trave prosarane stijenjem, na suncanim mjestima, zato .uz
lUbove sume i puteva obrubljenih borovima, pa i po samun
putevima ako nisu asfaltirani, najviSe pak u mladim .i !'ijetkim borovim sastojinama. Javlja se vrlo rano u godml, ce-

252

sto i prije od crvenog vrganja,od maja. do novembra, u brojnim i zbijenim grupama, pa I kmgovlma..
.
..
S. granulatus ima uz obale naseg mora. tn srodmka kOJI
se smatraju i njegovim podvrsta~a, oso.blto zb~g toga .. s to
kao i on posjeduju zlijezde koje IspustaJ lI kaplJlce I nJlma
..
.
tamnije boj e ddak. Svi su jestivi.
[Podrobnij e 0 ovim i drugim dalmatmskim vrstama Cltalac moze naCi 1I mom radll Gljive dllbrovackog kraJa
(objavljenom u casopisu. DlIbrovnik <~. br. 6 O? 1?7~) , ~ao i u
prilogu Zborniku Korcula, II , kOJI ureauJ~. I lZdaJe Marinko Gjivoj e, pod naslovom KorcuJanske glJlve sabrane u
prosincl1<<.l

XVIII RUZE BEZ TRNJA, PA I BEZ STABLJIKE

stivih gJjiva najvBega reda, skoro sve su I klase, a jedna


jcdina je otrovna, pa i ona sarno u sirovom stanju. UostaJom, uzmirno je najprijc:

181

PEZIZAE I SRODNICE (SKLEDICE, ZDJELICARKE)


Cesto s proljeca iii u jesen vidimo kako se stotine i stctine sicusnih tanjirica natisnulo na nekoliko kvadratnih metara gole zemlje, toliko rnalih da nam uprkos njihovOlll
mnostvu ne bi zapele za oko da nisu tako zivih, upravo dreceeih boja sto odskacu na smedeemoj podlozi. Ipak, kao da
je najzastupljenija skrletna, ervena kao krv, rubin iii mfa.
Te gljivice najvjerovatnije spadaju u porodieu Humariaceae,
u svakom slucaju onoj nepreglednoj klasi Aseomyeeta, krcataj desetinarna porodiea, stotinama rodova i tisucama vrsta, koju smo smrccima i hrccima tek naceli. Ako imamo
lupu i strpljenja, otkriCemo ponekad, i ne micuCi se sa mjesta, na rastresitoj, nabacanoj zemlji po nasipima puteva i
prokopanih kanala, i desetak vrsta najnevjerovatnijih oblika
i boja.
Ali, ovdje se moramo ograniciti sarno na one najkrupnije, najukusnije i najcesce, koje su, k tome, bez ili skoro
bez drska, dakle na najuZi izbor iz reda Pazizales. U njem.u
vladaju oblici nalik na pehar, lanjir, salicu, caSicu iz kOJe
ispadne zir iii na uho koje nadrealisticki raste direktno iz
zemlje. Sarno u jednom slucaju, i to neka bude dodatak, naiCi Cerno i na sedlo odnosno biskupsku kapu, koja je tada i izdignuta nad zemljom pornocu pravog dr~ka . Osim ove,
sve druge prilezu po zemlji iii se vee od dna sire k.ao ~
har, i sve su proljetne. Mec1u njirna se nalazi nekohko Je254

o.

Sarcosphaera corona rIa Juequin. U pocetku tik pod povrsinom zemlje kao kakva suplja kugia, presvucena tankom
hijelom pokoZicom, islovremeno izbija napolje i rastvara se
POplll latica rute, iii, kako to lijepo zapaia i njemaeki naziv
poput mllle (Kronenbeeherling). Kad se ovako zvjezdast;
raspuime, vidi joj se ljubicasla nutrina, koja u starosti manje-viSe posmedi. Spolja je bjelieasta iii lako ruZieasto nahukana! pr! bazi i oker. Miris ostar, ukus sirove ne provjeraval.l Jer Je u 10711 SlanJu olrovna. lako Ijubitelje gIjiva ni
proplsano skuhana nece oduseviti, u Svicarskoj i Njemackoj
je dos.~a jedl;l, ne odolj eva~ uci valjda njenoj masivnosti i pri~amlJlvom Izgledu: kad Je rastvorena, moze biti promjera
I (od 7) do 13 cm, a visoka 4-7, dok joj je meso debelo i
do.5 m,!'" U svakom slueaj u mora se prelhodno otkuhati i
lsclJedlll, pr~mda .i ma pojedinaca koji je, kao i mnogi hreka, mogu 7.aJedno s prvlm sokom bez smelnji konzumirati .
:- .Raste u velikim mnogoCianim kolonijama, ponekad zbiJemm tako gusto da djeluje kao kakvo gigantsko sace; prvenstveno u crnogorici i osobito u borovoj. U maju, reGimo
na Goeu, Tari iii Medvednici, u jllnl, recimo na Igmanu, pa
cak i u julu u svjezijJm viSim predjelima Gorskog .kotara i

182

0
Bosne. [Po boji bi joj mogla nalieili Peziza violacea Pers.
no ova je manja, do 6 cm, tan ja, do 1,5 mm, raste od mart~
do maja, na pogoretinama (najvise Zagreb-Samobor-Cat~z~~zice) i nije ni sirova otrovnaJ No daleko rasprostraIlJemJa od obije ove gljive je:

183

0
. ~ezlza vesiculosa Bull. ex St. Amans. Moze iznimno i preVazlCI promJer eoronariae sa cak 15 em, iako je obicno izme~u .3-9. Ali, meso joj nije tako debelo, do 2 mm. Njene
zdJehee ~u v~c~?m izreckanih rubova, najrazlicitijih oblika, nepravIlno IZVIJugane i ispresavijane, tim vise sto i one
cesto rastu u zbijenim kolonijama. Spolja je skora bijela,

255

malo {uekasca, zmaste iii pahuljaste povrsine , odozdo nabrana i kratko .korjenasto s uzena_ Iznutra je la mnija, aker,
ak_ersmeda, pa . I e rvenkas ~osm eda kad jc gledamo prema
sVJetJu . M.:so Je vos tano 1 \/rlo 101ll ljivo, bez miri5a. Raste
na. sl11 e llJls clll ~a, tntllm l'k alIlll1ama , nj.~vama, gola j l1a(1ubre1I0J til masl10J zemlJI, '1a sa nllm gO", Hl allla dub ri va i 51 Na
istom podrucj4 gdje i Coprinus comMus i atra mentarius: Od
marta do oktobra (decem bra) . Svojim neu lralnim ukusom
daJe masu za mij e~anj e s drugim uk usnijim vrs tam a kao
sto su slij edece:
'

184

000

. peztza ~adia Pers . .ex Fr. U oblik~ sve nepravilnij e valovlte zdJ ehce, prema Itte ratun vehke Izmedu 3 i 8 cm no
1972. ~. n~.azjo sam primjerke siro ke i preko 20 cm, i~nu
tTa (huneruJ) tar'HrlO~m eda, kes cen jasto iii cakolad,10, uvijek
~ maslmastam p rmlJ esom , spolja svjetli je ( e ,-venkasto-) smeda: SI!in07il'Ilasl:'l, pri dnu bijela, bez korijena, prileze sa~Vlm po zemlJI. Meso debelo do 3,5 mm, bez m irisa, ukusa
lzvrsnog a!Iro .~e dinsta u. ylastitom soku sve dok se ne zgusne. !'JeshvatIJI~I? P? tcJ enJlvana! - Voli j ako vlaina mjesta,
n.a pJeScanom lit glmenom tlu, ces to na smetlj iSt ima. Od apnla ~o. novel:nbra, .u bro~nim kolonijama. Rj eda na jugu, u
Bosru Je, recuno rukad rusam na sao.

185

000

~~s,:io~ venosa (Pers. ex Fr.) Boud _ -

zilasta tavica
CIJI Je Vlsok kvalitet pravilno shvacen osobito u Fran:uskoj . Nj ena zdjelica uvij enih rubova (do' 15 cm) uzdignuta
J~. na krac:ffi (1-3/ 1-2,5) 111 sasvim zakriljalom drsku, bjelicastom, ,z brazdanom deblJlm venam a (arne! ) . I unutrM'1jost zdjeliee je nabmna u obliku vena i Ii gus to izbrazdana,
kestenjasta; spolja bjelicasta pa sivkastooker. - Meso tanje
(~o .2 =), vostano kao i kod drugih Peziza, mirise na hlar
liz zavelsku. vodr:: Pvi kuhanju ovaj neugodni miris se potp.uno gub! ij doblJa arornu izmedu vrganj a i snu-cka! Za takv~ delika.tesom treba u proljece, vec oel marta pa do maja,
sIstematski tr~gati; cesto je njen najpollZdaniji znak, miris
n~. hlor, tako Jak da ga osjetimo i prije nego sto smo vidjeli
gIJ1VU_ Rado raste u parkovirna i lIZ rubove puteva koji pro-

256

laze kroz sumovite predjele, ces to u drustvu sa s rru-ccima.


l ed in o j e nema u BiR.
Kad na m 5e vee ucinilo da medu ovim zdjelicama iz kojih sc ne j cde ncgo koje se sa me jedu necemo naci vise nikakvu koj a bi mogla biti jos bolja, nailazimo na vrstu koja
luce ne same sve os tale iz porodice nego i sve gljive uopte .
To je OIla sa 1. mjes ta:

186

000

Caloscypha fulgens (Pe rs.) Boud. U pocetku skoro zatvorena ku glica, Olva ra se kao k llpica veliCine oka 3 em, iznutra
i arko ,ramllcaste iii narancas loe,-vene boje, cinob er, spolja
bli jedosmedas te sa zelenoplavim mrljama u z iskrzane rubave, no ponekad i bez takvi h mdja. Pri dnu j e bez sitnih korj enCica iIi sa njima. Meso 1'rlo lamljivo, tako da covjeku
rij etko uspj eva ubrati cij elu, ta nko (do I mm) , bez mirisa
siri pri lagQllO/1l pirjallju neuporedivo finu aramu kojoj je
l1ajbliZi u kus przenih mCica. So stavitJi pred samo skidanje
s vatre, kad je go tovo sva tecnos t isparila, a os tale zacine
tek pos to j e j elo dignuto s vatre. Ne zaboraviti biber. - Sakupljanj e ovako sitnih gljiva ne bi se isplatilo kad se one
poj edinil1 godina ne bi javljale u velikom mnostvu. Njihova
na zalost dos ta rij etka nalaziS ta uvijek su u planinskoj cr1l0gon cI, haJ s mreka iIi j ela, na tlu s mahovinom iii niskom
travom, no cesto i na krcevinama s go lorn zemljom_ PojavIjuj e se vee posto okopni snij eg pa do polovice maja, u prosjeku u tl'i go dine u veCim koliCinama, u Bosni (Trebevic,
Jahorina , CevljanoviCi), Gorskom kotaru (Ravna gora, Mrkopalj, Risnj ak), Srbiji (Goe), izmedu 600 i 1200 m nad morem.
I jos nij e gurmanski r epertoar ovog poglavlja iscrpljen.
Jer, tu j e i:
.

187

000

Discina ancilis Pel's. ex Fr. (= perlata Fr.), koja kolira


vrlo visoko, a i izdasna je: 3-15/ 3-4 cm, mesa deb/jeg od
sVlh srod11lca, i preko 1,5 cm. Njellii Dehari su iznutra zutos m etli kao duhan, iii smedi sa crvenkastom primjesom, spoIja bjelicasti roza nahukani, takoae s venama i iznutra i
prema dnu. Raste na panjevima, uz njihovo podnozje iIi i
l'Ia polutrulim snopovima ernogoricnog granja ukopanog u
zemlju, i to smrekovim i borovim, u grupama od po pet17

257

~est, takode od marta do maja, istovrcmcno s prcthodnoll1,

a cesto j u istom kraj u . U Srbiji i Bosni vrlo ra~irena, dosta


i u Gorskom kotaru i Siovcniji (za Cmu Goru i Makedoniju nemam podatke). Pl"ipravijena oa vee opisan naCin nc za
ostajc za badiom, a pri kuhanju siri opojnc pare.

188

Otidea onotica (Pers.) Fuck. - magarecc uho. Nje"e


lasice su s jedne streHle rasjeceHe. lI'l.dlli,1O rasp%vlje"e.
tako da podsjecaju oa lIsi i nazivaju se na mnogim jezicima
zecjim. Hi .magarc6m usima. Da kle. vise su (do 10 em)
nego sire (do 5), illte ili malo I/aral/caste, spolja okcr sa lakim ruiicastim dahom, prj dou suzene i bijele. Meso drobljivo. miris osvjezavajuci, ukus sladak. Dosta ukusna gljiva.
Ima je na humusnom tlu u svim vrstama sume, ad augu~ta
do oovembra, u grmovima od po nekoli ko komada. u SVlID
krajevima unutra~njosti, dok je oa morll cesca: Otldea co

189

0
chleata Fuck. malo manja i smeae boje, a ras te u t rav i kraj
hrastova. Takode jestiva, kao i druge usi. kojih ima jos
par vrsta.
.
Moguenost zabune . Kao uzduZ rascjepljeni peh~rj IzgI~
daju i gljive iz roda A.callt/zocYSlis. (=.Ho,11ell.bllehlra), ,koJc
sam takode susrctao bhzu mora, all kOJ e IIl1aJU Iamele, ko:!nato tvrde su i stoga nejestivc, iako lIeatrovue.

190

0
Acetabula vulgaris Fuck. je naiik na Disciolis veIlOSU,
po vel1ama koje se uspinju po manje ili vise izrazenom drlku i preIa,e na donji dio caSiee koja je takode smella sa
sivkastim ili skoro crnim dabom, ali, za razliku od venos~e,
i sa l.ilavije elasticnim mesom koje je be, mirisa. ProIDJe:
3---6 na vrhu, driak do 3/2, bijcl, sa supljinama. U trav~
uz puteve i rubove suma, od aprila do juna. U HrvatskoJ
dosta rasprostraojena. Jesliva.

191

00

Na kraju jedna iz pocodice Helvcllaceae, koju j~ ~re


balo, dakle, upoznati uz hrcke, ali sam u trece~ ~dJelJ~u
htjeo prikazati sarno prave hccke . Ne mogu Je Ipak lZ-

258

bjeci, jec se namece svojim izvrsnim ukusom oa smrHc, a


nije ni rijetka. To jc: Helvella Infula Fr. ex Schaeff. 1ma ei
melno, kestenjasto iii crvenkaslosmedu . kapuc U obliku lrorogog ses;ra ih sedla, visoku j do 10 em, a Siroku do 12, koja
je prirasla oa pravi driak, bijel i voJlan, sivkasto ili roza
nahukao. gladak i skoro pravilno valjkast, u sredini ispu,
njen mekSom srii iIi, stariji, djelimicno s upalj , 3---10/0.5-3,5 em, pri dnu izbrazdao. Meso bijelo, i mirisa i ukusa
na smrckc. Kao sio viclimo, to mo!e bili golema, iz~na
gljiva, te.ska i do 30 dkg; vrlo je ukusna, no sirova je mo!da
(?) otrovna. Ali skl/hana rle mole kao hree; i,a,vali trovanje.
Najbolja jc kad jc pripravimo kao i Pezizac, a mote se i susiti. Teeba pripaziti da primjcrci nisu prestarjell. - Uspjeva u jesen, al i ponekad i u proljece, na panjevima ili usastavima smreke i jeie, po literaturi i bukve (?). Ako je na
zemlji, tlo jc obicno jako vlaino i dosta svjjetlo, golo ill 5
kriljavom travom odn. mahovinom. Ras te i pojedinacDo i u
grupama. U podrucju Pala, u Crvcnom Potoku, oko Nisi~a i
Olova, tc u GOl'skom kotaru us pjeva obilno, inace skoro u
svim nasim planinama.

XIX GLJIVE U ZAGRLJAJU

hom, ispupcen iii ulubljen s ovjesenim rubovima, mesnat,


gladak, ali ubrzo ispllcao lIa polja. - Cjevcice silazne i kratke (najviSe 3 mm), bijele pa 'lute; pore istobojne, vrlo silne
za razliku od maglenovih, ponekad sa zelenkastim refleksom.
- DrLak ekseentrican ali i eentralno postavljen, kratak idebeD: 3-5/ 1-3 em, bijel malo zuti. - Meso kornpaktno ali
lomljivo (Hennig preporucuje zato da se samelj e na masinu,
ali tada sok iseuri), bijelo odn. zuckasto, miris na gljive.,
ukus blag. - Gotovo redovito vise prirnjeraka stopljeno, i
drscima i seSirom; ponekad raslu i u luku iii polukrugu. 1ma je u viSim predjelima, sarno u cmogor;ci, nije rijetka
od jula do novembra.

194

POL YPORI NA ZEMU1


Vec smo upoznali nckoliko jestivih Polypora koji rastu
na drvecu. Sad nam ostaju jos tri s rupicama pod seSl rorn
koji rastu iz zemlje. Meau njima, kao hrana se najvise
djeni:

192

00
Po)yporus pes-caprae Pers. ex. Fr. - maglen, fratriCi,
mozek. - Sesir 7-13 em i debeo, boje iZll1edu c;rnela i przene kate, sa istobojnim krlju5tima, nepravilno ispupcen i
s usjecima koji se stjecu u sredi~'Tlje lldllbljenje, tako da
podsjeca na kozji papak (irne!) . - Cjevcice bijele, sHazne;
pore bijele, vrlo siroke, zule od pritiska. - Dria!k bjelicast,
nadole okersmeile zarnagljen, od sitnili ljuspica hrapav, valjkast odn. prema dnu zadebljan, veCinom ekscent r;can Hi postrance prirastao, jamicast; 3---t./I,5-2,5. - Meso bijelo pa
lako zuckasto; miris osvje:zavajuCi, ukus na orahe. Vrlo dobra gljiva za prlenje i pirjanje. - testa u Gorskorn kotaru i
okolici Tuzle, najbrojnija u planinskoj crnogoriei Srbije, no
nade se i u nizinskoj bjelogorici sredlsnje Hrvatske , pojedinacno iii u grupi sraslih prirnjeraka. August-novernbar.

193

00
Po)yporus ovlnus Fr. ex Schaeff.
ovcJe virne.
Sesir 6-12 cm, krern bijel sa lako sivkastirn iii srneairn da260

0
Polyporus confluens Fr. - zemljasta guba, zemljaca,
zemljevka. Kod ovoga su plodiSta tako karakterist icno spajel1a da mu to daje i ime; veCinom se vise seSira, velikih
od 3 do 14 ern , uzdize jedan nad drugim iz zajednickog
drska, krupniji natkriljuju i kao da od kise stite sitnije. ani
su boje zem;cke, tj. zucka's ti sa blago rumenim kasnije smeaim tonom, ispueali sitno kao nervi, nepravilno ispupceni.
- Silazne ejevciee, krace i do 2 mm, i pore, sitne kao lackiee, bijele su pa istobojne. - Drsei se cijepaju i izdvajaju
iz zajednickog bijelog debla koje duboko ponire u tlo. Meso bijelo, l1e larnni ni starenjern, ali tada gorei kao i
kod prethodnill vrsta. Raste pretezno u ernogorici (recimo
Ielova Gora, Pale), ali ja sam ga nalazio i u hrastovo-bukovoj sumi, recimo u Lukavici kraj Sarajeva. Najmanje vrijedan u grupi, no jos uvijek dobar.
Sva tri su zbog cvrstog i tvrdog mesa podesni za kiseIjenje. Isto vazi i za dvije slijedece vrste koje, uz trecu: PoIyporus froudosus, narod zove zec-gljive. Rastu kao patuljasta stabla sve sitnije granajuCi se i zavrsavajuCi se na vrsci-

195
196

00
rna slOlil1arna seSir;ca: Po)yporus lntybaceus Fr. i Po)yporus
umbellatus Karst. Kod prvoga su sesiriCi upravo kao i Iistovi drveca, znaCi polovicni, ;zduljeni i lateralno prirasli tl Z
drzak-peteljku; kod drugog cijeli, okrugli i sredinom srasli
261

s drIkom. Rastu uz podnoije hrastova i bukava, duz puteva


u liumi, a mogu d05eci teiinu i od nekoliko kilograma, u
sv.im republikama, iako ne bas ceste. Zovu ih i: jelenovo
aho, jelen~k, zeearka, zajceki, sarvasica, kobular, hrastova
~~a. Nema slicnih nejestivih.

XX SUNCOBRANI, KISOBRANI ...

NAJUKUSNIJE I OTROVNE IZ RODA LEPIOTA


Nakon vise poglavlja vratimo 5e ponovo gljivama sa lamelama. Kod Lepiota one SU, kao i kod Amanita, slobodne
i postojano, nepromjenljivo bije/e, a i driak je kod ovih
gJjiva s prstenom. VeCina po seSiru ima smede krljuJti iii
ljuspice. Opet kao kod Amanita, U istom rodu imamo i najukusnije i najotrovnije vrste. Ukusne jestive su krupnije,
8-30 cm, otrovne su sitnije, ispod 6 cm promjera sciira.
Sreca sto nije obratno, sitnije i tako ne dovode u napast.
Puno njih podsjeca nas na suneobrane iIi kisobrane, ponajvise ona najpoznatija i najkrupnija:
VECE, JESTIVE LEPIOTAE

197

000
Lepiota procera Fr. ex Seop. - sunCanica, smdakuSa,
kozara, kozjaca, stitarka, sugarica, deinikarica, marela itd.
Mozda nasa najveca gljiva ako se uzme u obzir i visina ddka: sesir od 10 do 30 em, driak visok od 15 do 38 em, sirok 1,2-2,2, pri dnu zadeb/jan i do 6 em. Ona je i vesela,
sa puno detalja i ornarnenata po sebi. Mladi lieSir je najprije
u obliku izduljene kugle iIi jajeta, zajedno 5 drSkom djeluje kao udaraljka za bubanj jer joj rubovi tada prianjaju
uz driak. Postepeno se siri kao suneobran, odSkriljen, po-

luotvoren i, konacno , sasvim raSJren . U ran ij oj dobi debeJa,


svijetlosm eaa ko zica je glaJtka, sirenj em .:;e raspucava II krupnije krljusti, prerna sredinu sve gusce, dok disk ostaje cijel,
neraspuknut, i izbocen kao bradavica. l zmeau krljuW proviruje bijelo m eso . - Lamele bij ele, slobodne su i, stavise,
odvojene ad drska kao kakvim okovratnikom, guste, trbusaste (na aba ,!crajn krace). - DI-2ak je vlaknast, zil av (ne
da se prekinuti) i tvrd , bielicasl iii svijetlos iv, gusto isaran
u l>cik-cak smeaim ljuspicama, i to sve do zadeb/janja pri
dnu, koj e je s doni e sm-arne od micelij a bijelo pustenasto.
Supalj. Nosi jedan debeo, dvostrtlk prste'1, Ciji su rubovi cipkasti i koJi se moze pomicati gore-dole. Meso u sesiru meko ,
bijelo, u starosti spu zvasto, mirisa slabog no prijatnog, ukusa na ljesnike. Vrlo slasn a gljiva, pod uvj e tom da se odbaee zilavi drsci i da nije pres ta ra, tj. sasvim rasirena (stara gljiva dobija i smeae rnrlje po lamela ma). Narocito je
dobra priena na maslaeu (ulje n am ne valja), i to sarno s
gornje strane, tako da lameJe ne doau u neposredan dodir
s rnasnocom . - Vrlo eesta, broina i posvuda rasprostran iena vrsta, raste istina poj edinacno , ali nedaleko iedna od druge, ponekad i u krugovima , na svij etlim suncan im mjestirna, ali i, u suprotnosti sa svojim imenom. ponekad i u dubokoj sjeni (Ij eti , kad su vece vrucine) , i daleko od drveca,
na krcevinama i njivama, me au vrijesom itd ., od jula do
novembra (do deeembra u Hereegovini, do januara uz more). Sve sa kojima bi se m OI!/a zam ijeniti su takotle jestive,
pa i otpr ilike pribliZnog kvalite ta.

198

000
Leplota rhacodes Vitt. - mali srndak - mnogo nalici
suneanici. Razlikui e se u prosieku maniim stasom: 'sesir r a~ ire n do to cm, drZak visok do 20; krljusti joj ni su kontiJ1uira no kozas te, nego saslavl jene od snopova vlaktll1G i ne
mogu se skinuti; driak joj '1ije i"aran, gladak je i gol, pocrveni ad priliska; u 'kasnu iesen ~karo poemi. Meso polako takotJe postaje ruiicaslocino ber .w presjehl i u udubini
koja ostaje kad se driak iseupa. (Kod svih Lepiota ddak se
lako izdvaja od sesi ra jer ie drugaeije konzistenciie.) - I
raste slieno suncanici , na obraaiva nom (i aubrenom) zemljistu, kao i u bi elogorici i u crnogorici, rado i po parkovima .
lake nije rijetka i ima je u svim krajevima, nij e ni raspro264

slranj ena koli ko sUll cani ea. l zdrl.ava sve do mrazeva. Gaslronomski nipos lo ne zaosl aje za SU "lcw1icom .

199

00
Lepiota gracilenla Fr. - kao kakva manja sun an ica.
5- 8 em, drZak 8-J2/ 1-2. samo s to joj krlju.W nis u meae (osim pon cbd pri vrhu) , nego bijele, j dos ta sH nije, :\
izboci na na disku nij e lo li ko izrazen a; dr7..a k bij el i slab ij e
ism-an, posmcai, s nepos/ojanim prslenonz , C' 10 iskrlanim,
tanj im i rubova lIa gore izvY/lUlih . Ukusna i jestiva . - Raste po rubovim a suma, duz puleva, rado u blizini mrc~a.
Niz nasipe pruge nn hil jade izmeau Sarajeva i Go razda, ponekad van closega kOl-ij cnja najbli zeg drveca . N i krai Zagreba nije rijeLka . Brka se sa sLlncanicom, s kojom ra Ie
istovremeno, pa i kas nije.

t:J.:: 200 --

000 Lepiota excoriata Sing. Vrl o varijab ilna vrS la. Kako joj
i irne kaze, oguljena je, lj. tanja smeaasta kofica na e
~ inl iskrzana jc u sitni je komadice, bar pri rubu. U pocc tku jajoliko usil jena i konicna, kasnije koro ravna, sa izboeinom ali i bez nje, nepra il no lelujava ili ulublj e na, ,:\ diskom, do 3 em u promj e ru, wmno iii crvenkaslo mea im.
ispoel kojega jc t meso smeile provodn,ie no. 'in aec bijclo.
Okolo diska je sesir svijello okersmett, ali sa najrazlicilijim
primjesama (eak i na iSlo m na laz is lu) , 0 obito po rubu preko kojega kozica i krpaslo visi: crvenim, sivoplavicas lim
kao celik , najobilnije %l'l1illl, no i maslinasl im i dos ta csLo ljubicastim 5-13(15) em. - Lamele prljavo bijele ili lako sivkaste, ponek ad sa la kim J'oza dahom na 0 triei , slobodne i od drska odvo}cne tz . kola rolTI, pr lena lim oko,' ralllikom. - Driak vcc;no m haci n go s to je ~e~ ir , irok,
obi cno 4-6/ 1-3, p ri dnu s iri, bijc l, 110 iznad pl'Slcna cs lo
i plavi astosiv, preko ccga je o lovno kao Pl'CSVU e n. Ta parI"ija se presijava bo sv ileni bomboni. Pr ten clcbeo iii nc.
postojan iii ne, 5 donje slraNe izreZIICktll'l MO zupcOflik. Mcso prij atna ukusa , no svj eze malo 0 lrt icg mirisa (neod redena primjesa nalik nn karbol; u lome, kao i p najza tupIjen ijoj formi, podsjeea na Lepiolu nau inu, koja je, m"du
lim, golog se ira). Pl'eko noti e oro i prozimim kapimn.
- Peeena je izvrsna . sli nog ukusa kao proeCl"a, no mozda
265

jos socnija. - Raste najradije po njivama, narocito ako su


zapustene, iii uz njihove rubove. Najzastuplj enija u Bosni i
Hercegovini, a u Hrvatskoj najrjeda .

201
Leplota acutesquamosa W eimll. trnovaca, (6-15)
sitnijih krljusti, ali krljusti su joj viso ke i Siljasle, skora kao
iglice, a miris odvralno hemijski oslar, od1i!kuje je i debeli
bijeli kao od staklene vune satkani yeo koji se od ruba sesira proteze do drska. I ukus joj je gadan, te 11.ije jestiva.
U Hrvatskoj i Sloveniji dosta cesta, u Srbiji i Crnoj Gori ne
toliko, a u BiH nisarn sus reo nijednu. DrZi se kisclog tla.

202

000
Peta, posljednja Lepiota odlicnog ukllsa, to je turkinja
kod Blagaica: Lepiota naucina Fr. Razlikuje se od svih prethodnih po tome sto joj je sesir gol i glaclak, a lamele, iako
II pocetku i dosta dllgO bijele, poslaju nd.icasle. Po tome,
a i po obliku u cjelini, ukljuClljuCi i bulbll na dnu drska,
jako poclsjeea na Agaricus arvel1sis. Talko joj je i ses ir (512-14) pOlu/oplast, povrsil1a svilel10 i olovl'lo bijela l uli,
zuti i po drsku od stajanja i dodira. UkllS prijatan, miris
na vrganje. - Voli poput excoriatae njive, ali i travnjake,
pa i usred grada. Tako je u samom Sarajevu vrlo rasirena
po parkovima, uz Miljacku, a najvise u parkovima Grbavice.
Tu ona nadomjesta gradski sampinjon, a po ukusu ne zaostaje za njim. Ni u zapadnim krajevima nije rijetka. Od septembra do polovice decembra.

SITNIJE, OTROVNE LEPIOTAE


Nekoliko sitnijih vrsta Lepiota su v,-Io otrovl1e, a zajednicko im je da je sesiric lanka mesa i ne p,-e/az i 6 cm promiera, da po sebi ima na sv;etlijoj zuikaslosl11eaoj, rlliicas/oj ili blijede smedoj osnovi tamnije smede iii villski (crvenosmede) krljusti odn. ljuspice, Ie meso odmall iii vremenom ruzicas/o, a drzak vitak. Naravno, i kod njih Sl1 u
skladu s osobinama roda lamele bije/e i siobodne, ponekad
266

sa vinski obojenom ostricom . Treba se, poput sitnih bije11h


Clitocyba kloniti svih silnijih Lepiota ~a sp~~enutim os?,
binama, jer ill je meullsobno tesko razhkovatl 1 kod razoih
autora su dozivj eJe cesto interpretacije 5 veeim odstupanji
rna. Kod nas j os ni sam susreo, s to ne znaci i da je neOla,
vrstu koja je u Fran cuskoj, kraj Liona, prouzroeila vise
smrtnih slucajeva, a ras la jc u dj etelini, naime: Leplota hel-

203

veola U smislll Josseranda. Ona j e za sva ki slucaj obuhvac'ena pomenutim karakterist ikama . Ali, mozda nije manje
opa sna i jedna koja i kad nas Zivi, u toplijim krajevima, u
DaJmaciji, II Herccgovini, Makedoniji, ali je nadena i usred
Zagreba i Bcogracla, 11 parkovima Tus kanac i Ko utnjak. To je:

204

Lepiota bnuUleo-mca rnata Cbodat-Marti.n ( =scobil'lell.:


ssu. Neuhoff?). Daj em opis prema primjel'cima nadenim u
Tuskancu 16. septembra 1968: Se ir 4-5 em, ravan iIi sko1'0 tanjiras to udublj en boje crvenog virza sa IOnmij e medLm
Ijuspica ll'za i iziJocillom u sredini koja se ne raspucava. Kozica pli rubovima odlupljena i nagore uvrnuta . - Larn~e
jako guste, bijcle, sloboclne (podsjecaju na lamele CoUyblae
dryophHae). - D..zak 6/ 0,8 gore, 1,3 dole, tj . nadole se postepeno siri, ali nema bulbu; pun , vl aknast, Jako se more
iscupati iz sesira. Cornja Ireeina, iV1acl prolaznog prsllm a,
skora je gola i bijela, nadole posl epello poslaje kao kod. fe.sira: lanll'losm ede Iju spice sve krupnije, a osnova sve IZTazitije vinski smeda sio se blii itno dnu (Ijuspice se ponekad
tako sloze da daj u l1ti sak paj asa). Meso bijelo; sporo, ,ek
sulradal1, porume,/i . Ukus nepozna t (iz razurnljivih razloga),
miris na jabuke, upravo kao kod sum. granu]atusa. - Ima
je u travi kraj hrastova , pa i po vanjskom rubu ume, po
parkovima i lIZ drugo drvece.

205

Jos jedna, ali mnogo rasirenija i, ns sreeu, vrlo lako a


mozda inimalo otrovna. Blagaic ju je nazvao heringacom.,
no ja ne osjecam ni primj u m irisa na haringu: Leplota cr!stala Schw. ex Fr. Sesir, 2-5 em , na s v'i.lenasto bijeloj os
novi nosi ostatke jedne kol ice svijello smei1e iii oke.r ril1e,

267

koj a u najranij oj mladost i, is tin a, pokriva cijclu povrs inu,


no ubrzo se u obli ku krlj u ~ t i raspucava, osil11 17(1 disku, IIlaIIje-vise izbocenom . U pocel1ku je cllIljast, kasnije manjc-vise splj o~ ten , veCinom leluj av. - Lamele guste, trbusaste, na
ostrici brasnas te, bij ele, postaj u lako hem. - Drza k 5-6/
0,3-0,8 cm , cjevas to supalj, bijel , prcmn dnu, mnto zndcbIj anom, smedi. Meso b ij elo, ostra h elHijski odiJojllo !'Vl lja .
- Raste od jula do ok tobra, u kolon ij ama, po svijellim trnvna tim dij elovima sume, po parkov ima, pod grm ljcm, raclo i
na cm ogoricnim iglicam a, ponekad i u vrzinom kolu. Vrlo
ces ta u rejonima Konjica, Samobora i Zagrebn, no nije r ijetka n i u jednom nasem kraju, uklj ucujuCi Dnlmaciju.

XXI GLJIVE POZ E lESE I

l Z RODOVA : TRICHOLOMA, CLITO CY BE, LYOPHYLLUM


Vee smo se upozna ti s nekim vrstama koj e is trajavaju
do duboke jeseni, pa (lak i poce l ka zime ako je vrijeme blago . U to doba, bd jc sve nekako s ta tkasto w ino. a opato
lisee, promoccno, iri opojni praiskon ki wdah, ii i, suho,
omamlj uj e mil-isorn sijcna i tako zvonko !iu Ii pod 110gama ,
kad smo vee btizu obeshrabrujucoj po misli, eto, go to 0 je.
necemo vise nista naei , spr mni ve i na povratak, tad
ugledamo .. . jedan komadi e ma tcrijc . to, provi rujuci amo
tjemenom ispod svog pokrivaca, odlu i da ostanemo sv do
mraka koji sad , all. tako ra no pada . Jer, dat je znak: t d
eemo svud un noko to rnzgrrati lisee, znaj u i dobro da je i
ona prva glj iva mogla i da ne prov iri .
Ako ova gljiva. s lo nas je t. ko Ia.ko i bez otpora u pj eln
zadria li, nije sa panj a, a nije ni Lepiota rhacodes ni Rhodopax ill us nudu s, s igurno spada u jedan rod d tri nayeclena u na sloyu. To jt! razlog to s mo ih da y Ii u VllZ U , ja oni
se meduso bno Zlla mo razlik uj u. c zna i da . S\' i njihovi
preds tavnici mogu nae i sn mo u kasnu j s n. a li ve ini glavna sezona pacla u to doba .
Sva rri roda imaju bije/e, od" . svij et /e /om e/e k jc c
sa staro eu nc mi jenj aj u j r su irn i pOI'C isto bojnc. K ocl
Tricl/O/oll/a olle prave jarak prije nego ~ro

e priras ri d rJk ll,

tj. suzuju se da bi iii u jednom luku uzla:wo prim' l u somom pazuhu izmedu es ira j dr ka. iii pomo 1I jednog zup-

269

castog okrajka prirasle ravno . kod C!itocyha one su tipicno


silazne, tj. spustaju se manje iii viSe a ces to i puno niz drzak. Kod Lyophylla prirastaju iIi na pn-i iii na drugi nacin;
to je rod koji u ovom i jos ponekom pogledu p redstavlja
sredinu izmetlu Tricholoma i Clit ocyba. Lamele su im k tome relativno tanke i guste, kod Tricholoma i siroke, a pocesto i po ostrid zupcaste iIi izgrizene . Drzak je uvijek
pun i cvrsto srastao sa seSirom, tj. prelazi u njega, jer su
istog tkiva, kod Tricholo ma i Lyophyl/a vise mesnalog, kod
Clitocyba vise vlaknastog (uzduz se cijepa). Kod pn-ih dvaju sesir je lako ispupcen, pljosnat iii malo uclublj en, kod
Clitocyba pak karakteristicno ljevkast (bar kad su odrasle).
Sve rastu na tlu, Tricholomae i Clitoeybe, koje sada uzimamo, iskljucivo u sumi, Lyophylli ivan nje. Medu njima neke
su vrlo dobre za jelo, neke prilicno dobre, a ima i nekoliko lakse otrovnih, u svakom slucaju bez opasnosti za :li
vot. Medu Lyophyllima nema nij eclnog otrovnog.
TRICHOLOMAE -

206

VITEZOVKE , KOLOBARNICE

000
Na pn-o mjesto dolazi, prema suclu veCine, u Sloveniji
dobro poznata i trZiSna sivka od koje se prave konzen-e i
gobj e juhe. Krstena i Iistopaclna vitezovka, zimska kolobarnica: Tricholoma portentoswn Fr. - Sesir 4-12 em,
lamno catIavo siv, zuckast iii zeienkast, cesto sa ljubicastim
odsjajem; u Bosni najuobicajenija form a je boje koja na~taje kad se na kadmijum zutu nanese Ijubicas ta, i to sve
jace prema disku: tako su rubovi pretezno zuti, a srediSnji
clio pretezno smed (otprilike sepia) sa Ijubicas tim clahom;
disk je veCinom sa sirokom izbocinom, a rubovi najprije
nadoIe uvrnuti, zatim opusteni i vaIoviti . U Kordunu i kraj
Metlike su mnogo svjetliji, skoro bijeli sa zuckastim tonom
pri rubu ~ Ijubieastim po tj emenu. Kraj Zagreba, recimo
I~ad Ses ~,?a, .pretezno su sivi, a u zapadnoj Srbiji Ijubicast!. No bIli lllJansa koj e mu drago, uvijek imaju tarnnija,
s koro crna u kozicu urasla vlakna - zbog kojih se vjerovamo kraj Kranja dogoclila O1la fatalna zamjena sa Amarutom phalloides, placena zivotom. Inace je zabuna potpuno
270

neshvatljiva, jer su razlike brojne i ogromne. Sivka nemd


ni prs /ena 11i valve kao otrovna pupavka, da se sjetimo sarno glavnih razlika. No , strada lnik je sigurno imao u vidu
sarno izgled sesira odozgo, te neka ovaj slucaj sluZi kao opomena. 1 sivka, nairn e, moze biti zelenkasta, a povrsina joj
je takode u pocetku ljepl jiva (s.uha se blista jer je uprk ~s
vlaknima gla tka). - Lamele blfele, vremenom poprunalu
Zllckas(ozelel1kas/i (011, trbusaste, nagriZene po ostrici, prirasle sa zupcel1l. - Dr2ak isle boje kao i lamele, svileno se
sjaji, kad ga razlomimo spoljl1ji slojevi se uvrcu popu/ spirale. 5-10/ 1- 2,5. - Meso bij elo, dugo nakon ki~a promoceno, pod kozieom prozeto njenom bojom, bJagog ukusa, bez
mirisa iii malo n a brasno. - Raste od konca septembra do
u zinnI, pa i ispod snijega, na sebi uzdize silu zeml je i igliea u cij em dubokom sloju izbija, jer se ovaj materijaJ lako zalij epi na kozieu . Zato se preporucuje da se kolica skitie, sto ne ide tesko. Uspjcva u velikim kolonijama p rven
stveno na kiselom tlu, u zavjetrini (skrape!) ili pod gus to
zbij enim mladim s tab lima smreke odn . bora, gdje se iglice
nagomiJavaju , i po lI sjeeima puteva. - Najbolj a je na juhll
iIi kao paprikas .

207

Mogucnosti zabune. Osim sa zelenom pupavkom, za to


je potrebna krajnja povr snos t, sa sivkom bi se laBe mogla
pobrkati , za to s to ima zajednicke erIe J"Oda: Trlcboloma viJ'gatwn Fr. Ona takoae ima i urasla tamnija vJakna u e~iru , pa i sivkas tu osoovu po kojoj mogu zasjati i Jjubicastc
nijanse, ali je manja (najvise do 8 em), koniCllOg oblikll sesira sa s iljastom, a ne tupom izbocil'lOm, te ljutim i gorkim
u kusol11. Inace, i ona raste kraj bOl'Ova, (ali i u bjelogorici)
sarno n e tako dugo u godini, do oktobra. - Lako orrovfla.

208

000
Trieboloma equestre Fl'. ex L. (= fla vOI'irens Fr. ex Pe r'.)
- zelenka. Sesir 5-10 em, zelenkas /oi.Ht ('ime!) 5(.1 (orvwasto-) sme{tim partija ma odn. rllzlivenim mrljama, iii u bjelogorid blijedo Zl/, zao bljel1o izbocen i I vjj e ~1ih ru bova, slipav
za vla7..nog vremena, tako da kao i sivka nasi na . eb i pri
IjepJjen razliciti materij al. - Gus-te lamele i d riak (4-7/1-2)
sumpomo i Ll/i. Meso svijetlo fu Ckas 1.0, lIkus neutraJan, mi
271

ris na braSno iIi nezamjetl jiv. - Raste pretc~l1o U cYllo;;orici,


osobi-to kraj borova, rado na kamen it om i p.i cscanum t lu.
odn . u duboko m sloju igliea , od scpt cm b ra du nuvclI.h ra
!zvrsna jesti va glji va , na b los t, rjeua od , iv]..,;. Slove"ij;l,
Gors ki ko tar, Durmitor , Ta ra, S la r" Pla ni"" .D.dm ae ija, Makedonija .

209

MogucnOSl zabune. Po bojam a i oblicj u sli cna joj je:


Trlcholoma sulphureum Fr. ex Bu ll. - s umporaSla kulo bar
niea, ali je u p rosj eku lIlan ja (3-8 ern) , Sesira suhog (ne
Ijepljivog), lamela razdalekih (ne gll s tih) , dr ka vilkijeg (i s
pod I em debljine), ob ras log dlaCicama rille boje, i, SIO jc
naj upadJjivij e, ima jak odvratan vonj mt raslljewi plin (i Ii
karbit ). K tome, raste u bje/ogorici, sirom JugosJavi je ( nj en

210

rjedi varlJctet buIonium, Pe rs. ex Fr., zagasitij ih. na SOle


doj osnovi r uzicastoljubicas tih lo nova, raste, is tina, u cruogoriei (bosanskih i gorsko ko tarskih pJanina) , ali se poznaje
po is ta m smradu . Lako Ol rOvt Ul . Prva jc vrlo ces ta u Hrva t
skoj i Srbiji, od j ul a do ok lob ra .

211

00
Trlcholoma columbett a (Fr.) Quc!. SVl! cis to bijela gliiva, glatka i blis tava, ponekad sa rielim , ervenilll iii zelen im
m rljama, veci nom (kraj Konj iea u vijek) zelelloplal'im lUI drILl
i u dn ll drska. S e~i r 5-- 10, drzak 5-10/ 1-2,5 em. Bbgog
uk usa, midse j edva pr imjetno (na b,.a~ n o). RaSle kraj
bukava, M as tova, breza, borova i j ela, u Herccgov in i (osobite obimo), Hrva lskoj (Gors ki kOlar, ali vee i o ko Zagreba) i Siovenij i; za osta le d ijelove Jugos lav ije n"ma zap isa.
Odlicna jestiva nj ezna glj iva, podesn" za corbu i kao varivo
uz meso. Nalaz i se od scplemb ra do novcmbra .
Mogucnost zabune. DI'i je-l ri bijele T richolollle mogu joj
biti dosla na lik, ali su nejes li vc zbog loseg m irisa.

212

00
Trlcholoma scaJptura tllIll Fr. c ir 3-9 m, prdl'tnO
siv, prcma r ubu svj elll ji (bj elicas t iii t uc kas t), p rcma redi
oj tamnij i (smede odn . r ide), dosla rava n, a U s izbotinotll.
272

_ Lamele bjcli cas te , i Llfe, osob ito prem a robu, gus te i drobIj ive. - Dreak 3--8/ 0,8-- 1,5 , bij el, la ko vlaknas t. - Me
bij elo, miri sc lIa braSllo, vrlo 10mlj i ~'O . Ukus na , jt:s tiva kao
prethodn a. U Bos ni i Srbij i ni je p rimjje ena, u Hrva tskoj
tes ta po t ravnatim, svije tlim um a ma i parkovima (Ka rlovac, l astreba rsko , Zagreb , Bregana i niz dr ugih gradov u
sjcverozapadnoj l ugos lavi ji). 0 i m do u duboku jesen, izbij3
ces to i u proljece: maj , juni, septemba r do decembra. Nali ku je
joj slijcdeea i li Z nju nnvcdene.

213

0
Trlcholoma terrcum Fr. c.
haeC. - mi ka. - ' es ir
3- 8 em, smede iJi skoro erno siv, sa islObojn im, vjctlijim
iIi tam nijim uraslim vlakllima i Ijus pi ama, ,10 ta llkog i
drobl jivog m esa, u poCct ku koruean, ali ni n kIaju poravna t, vecinom sa slabijom izbo inom. Lamdc bJel ibs tc,
ubrLo ve slvlje, CCSIO izgriz nc i ncravne
trice, pri rns l
sa zupeem. - Drink 3-7/ 0,8--1,5, bij el, takodc iVI i vrlo
la ko se lomi, postaje upa lj. - Me 0 bOje dr 1m, bez iz.r azitijeg m id sa (ev.:ntua lno na zem lj u). 0 ea d bra xa jelo.
- R,. ~ iren a po vuda u crnogori i, mas vna II kolonijama i
od p rcko 50 primj era ka, 0 obito krai mladill boro a, od
t.:mbra sve do snijega.
Mogucnosti za bune. [rna niz Trich I I
medcg ili iog Sclira sa vlaknimn, Iju 'picama iti krlj li ma.
ke od
njih su j slive, ia ko slab ijeg kvaUt c ta. ali jedna je i jako ot

214

rovna, p remda nc sm ri.on n . To j Trlcbolorna Ug;rInum


- haeff. ( = pardillum Que!.) - pegava k loba m i . pekota
kolobarnicn, . tigrasta bjelosporka . A 0 i nije u vi iek nai veceg promjera e~ ira (5-20). ODa j e n IjrobustnUa medu Tri
cholomama, 0 obito debelog i masivllog dr ka, k j i e De bi
srnjeo pobrka ti
n'etnim i krhkim kod d vij e preihodne
vrS le: 4--8 m j' i k, ali j 1,5 do 4 m deM. , ir is Il~
(srebmasto ill elitno) sivoj osrl() j gu I poln-i en la mm
j im , smedesivim vlakllima i crje(lOliko porcdlm im krll' I,
ma, ta ko da malo pod !
n, Li rovo m n ime! ; kr juttl
u V
oogo
drugih Tr., povr ' n m u j <ailia: konk,:""
a blim vrh m, pa kasnij v do Inko I;Idub ljcOj a labl)e
pu pOOoa. - Drtnk bjeli t, n dou ' mriiama ka) crt/. rde

,.

273

(ali ne uvijek), l1a vrlm s prozimim kapljical1la. I lamele


mogu Dsuziti; siroke su i relativno debele, sa zelenkas tim
tonom. - Meso bjelicasto, u drsku i okersmede. Jl1l cl1 zivan
miris na byaSno. - Raste i u bjelogorici i u crnogorici, najvise kraj bukava i jela, naj cesca u Gorskom kotaru, ali je
ima i u ostaloj rIrvatskoj, u Srbiji i BiH, od augusta do
novembra. Ova dosta neugodna gljiva izaziva brojna trovan/'a skora svake godine u Francuskoj i Njemackoj, jer privaci svojom mesnatoscu i mitisom. Ali, upravo je ta njena
krupnoca i vrlo jak miris najvise razlikuju od jes livih srodnica. Ako uoeite jos i njene velike krljusti (sto, istina, kod
mladih jos ne mora doCi do izrazaja), pa i zelenkasti odsjaj
lamela (kod jestivih je zuckast odn. siv), ona Vas nece zavesti.

215

Na kraju, mozda sasvim lako otrovna, no mozda i jednostavno neprabavljiva, po nekima cak i jestiva u manjim
kolicinama, vrlo je rasprostranjena, i u bj elogorici i u ernogorioi: Tricholoma saponaceum Fr., koju cemo najlakse raspoznati po mirisu na sapun (irne!). Jer, sesir (6-12 cm)
moze biti, cesto istovremeno, raznobojan, izmedu bijelog i
crnog, siv, smed, zelenkast, crvflIllkast (rid). I drz.ak moze
274

LYOPHYLLUM

Kod nas je mnogo rasirenija, ukljucujuci i Dalmaeiju,


ali na srecu manje otrav/7a: Trieholoma albobrunneum Fr.
ex Pers. Sesir, 6-12(20), sm ea, od ruba ka tjemenu sve tamnije, tj. od crvenkastosmeaeg preko kesten jastog do skora
cmosmeaeg, bez krljusti, ali sa uraslim vlakancima, uvmutih rubova, cesto ureza'l1ih (val'. striatum Schaeff.). - Lamele Wjele, mrljaju se smeae. - Drzalc tipicl10 pri vrllu bijel, nadole smea, pl'i cemu zone mogu bili jasno i l1ag/o
razgranicene, pa i na prsten nalik uzdig/n/lim obrucem, ali
mogu i postepeno prelaziti jedna u drugu; tvrd i pun, 5-12/
/ 1,5-2,5. Meso takode miriSe na brasno ili na krastavce.
Nije opasno, izaziva uglavnom sarno povracanje. U Dalmaciji, gdje, kao i u Hercegovini, ras te kraj borava, zovu je
r.iudarom, jednako kao na kopnu Boletus satanas. Raste i
kraj bJ.lkava, hrastova (oko Zagreba), smreka (planine istocne Bosne) i jela (Tara).

216

bili nahukan ovim tonovima na bijeloj osnovi. Lamele mogu


popri mili zutozeleni ton, siroke su, razdaleke i s velikim jar/com . Meso na prelomu poprima bakamu boju, odn. blijedo
ruzicastu. U svim krajevima.

217

218

000

Lyophyllum aggregatum Fr. ex Schaeff. - kostanj evCica, stoglavka, palceki, zajeki, kafena ledinseica (Koreula) . lz
istog korij ena, busjenasto, dnorn drska sraslo je ohiano
desetak pa i vise primjera!ka. Sesiri su im 5-15 em pramjera, tamnije (sivo) smeai, kozice koja se masno sjaji i propus ta vlagu, u pocetku veCinom ostrije izboeeni, kasnije
spljosteniji i ncpravilno izvijugani. - Lamele bjelicaste, odn.
lako sivkaste, 5 jarkom iIi silazne. - Drlak bijel i gladak,
bez prstena kao i ostali, pun, valjkast i eesce ekscentriCai1,
osobito kod primjeraka koji rastu postrance, na periferiji
busjena. - Meso bij elo, prijatnog ukusa na kestene i mirisa
na vrganje. Jedna od najboljih gljiva, na sve nacine odlicno
prija. - 1ma je svuda, a u H.rvatskoj i triiSna gljiva. Raste
u rijetkoj bje/ogarici, liZ rubove puteva i opeenito na sunear:i)im mj estima , a u gradovima po vrtovima i masnoj zemIJI, od septembra pa sve do c/ecembra. - Brka se sa slijedece dye.

00

Lyophyllum cinerascens Bull. Slicna prethodnoj, s~mo


se razlikuje u ovim crtama: Sesiri sivi, dasta svijetli, sa srebnzastom nav/akom, osobito kod mladih; drlak nije gladak,
?ego v1I!knast;. /am ele ubrzo posi've; meso pod kozicom prozeto bOJom SeSlIa. Raste sarno u sumarna. - Po vrijednosti
ne zao~taje za prethodnom, a ima je ne sarno u cijeloj HrvatskoJ nego i u BiH: Pale, Stambulcic, GoraZde, Banjaluka,
Bradina, Konjic, Boracko jezera, ali se tuda ne poznaje. Pojavljuje se od (augusta) septembra do decembra.

219

0
Lyopbyllum cartilaginewn Fr. - t~kode nazivana kostanjevCicom, no mnogo slabijeg kvaliteta zbog toga sto joj je
10

275

meso elasticno kao guma, k tome ima i debelu Wavu kob-

cu kao oklop na sesiru. Inace je nalik aggregatumu i raste


na slicnim mjestima, na zalost cesca od njega, od oktobra
do decembra. Ima je i u najmanjim zagrebackim parkovima
travnjacima, po alejama, cesto tek poslije mraza.

220

00
Lyophyllum connatum (Schum. ex Fr.) Sing. - narod
je poznaje sarno na Korculi pod imenom bijela leclinseica.
I ona raste busjenasto i uz rubove suma i puteva, sarno je
preteZno bijela, na tjemenu poprima malQ olovnu iii sTebrnastosivu nijansu, a na lamelama katkada zelen kastu. Rubovi su joj tipicno skora okomito opusteni i ispresavijani. Meso uz miris na brasno ima izvjesnu prodornu, meni !ieno
neprijatnu, komponentu, te stoga preporueujem da sc prethodno popari. Osim na Korculi, nalazio sam njene grmovc
u sjevernoj Hrvatskoj, u Kasindolu kraj Sarajeva, u Bradini i Trebinju i u jednom vrtu u Dubrovniku. Poznata i u
Sioveniji. Javlja se od augusta do novembra .

Mogucnosti zabune. Ako se pazi na to da busjeni od po


vise primjeraka rastu 11a zemlji iii LIZ korijellje, a lie I'/Q drvetu, te njihovi sesiri nisu sitni, zabuna je moguca sarno iz- '
medu LyophyUa, a oni su svi jestivi. Inace, ima dosta vrsta
kod kojih vge primjeraka sraste pri dnu drskorn, ali one
ne rastu ovako u busjenu iii grmu (koji se jednim potezom
cijel izvlaci).
VELIKE (SKORO) BIJELE CLiTOCYBE
Treba svakako upoznati cetiri vrste krupnih, bijelih iii
skoro bijelih Clitocyba, jer one su izdasne, dobre za jclo i
kod nas vrlo rasirene. Dvije od njih irnaju izrazilo uvrnute
rubove sesira i ljevkasti oblik, te podsjecaju po tome na
Paxillus (v. slijedeCi odjeljak), a kako su im lamele uglavnom bijele, nazivaju se i Leueopaxillus_ Uzimajuci u obzil
i to da su im lamele silazne (kao i kod drugih Clitocyba),
one podsjecaju i na bijele mlijecnice (osobito Lactarius vellereus), od kojih se razlikuju najvise po odsustvu mlijeka;
Russula delica, pak, cesto istih nijansa i oblika, nikad nema

216

poput njih toliko silazne lamele. - Druge dvije nisu ljevkasle, nego ispupcenc iIi sa sirokom oblom izbocinom.

221

00
Clitocybe (LellcopaxilillS) gigantea Fr. ex Sow. - kod
Dlagaica golema uvijaca (zbog uvijenih rubova). Ovo je
jcdna od na sih zaista najgolemijih gljiva: Sdir od J5~
em promjera, u poee tku bijel, pastaje manje-viSe krem, duboko ljevkast, gladalk. no ponekad zoniran koncentricno poredanim naborima u formi crUea. - Lamele silazne, guste,
bij ele, paslajlt (sivkaslO) hem iii kao s tavljena kaza, tla
vrhll drska astavljaju otiske u ,,;jC\u reljefno uzdignutih nabora (ali ne uvijek). - Drzak istobojan, malo Itrapav, relativno kratak i debeo: 4-6{8} / 2-5 em - Meso bjelieasto
i malo :Wavo ali soeno, s finim i Jakim mirisom na bade!novo ulje, u starosti, is tina, slabije zamjetljivim. - Citava
gljiva odaje utisak gcomelrij ske pravilnosti, s apsolutno
kruznim sesirom, zatvorenim zonama s crticama uvijek isstog razmaka i duzine, kao i centralno postavljeoim dr~kom,
potpuno r avnomjerno cilindricnim. Po tome se takode razRaste u travi svijetiih bjelogoricnih
Likuje od slijdece.
i crnogoricnih 5uma, ali jos vge izvan 5uma, na planiJlskim
livadama i pasnjacima, gdj e Ivari i ogramne krugove, koeeCi rast trave zahvaljujuCi svom antibiotiku clitocybinu, taka
da ona izgleda kao popaljena. Najstarije, pa prema tome i
najvece krugove nalazio sam na Romaniji i Jahorini kraj
Sarajeva. Pored toga: u lrokutu CevljanoviCi-Olovo--VareS,
te na Vranici. Inace. ni je ri jetka ni u jednom na~em k.Faju.
U Hrvatskoj najviSe u 'bjelogorici, u Srbiji i Crnoj Gori u
crnogorici. - _Res pecena izrezana oa kriS ke, iii skuhana
pa ohlaaena kao salat a, prija odJicno.

222

00
Clitocybe (Lellcopaxillus) candida Bres. Kao prethodn8
sarno: nesto man ja , 8-25 em, lanjeg mesa i ciSlo sn jetno
bijela. (ime!), (ne f utl i ne sme(ti), drska nagore malo sireg
i vlaknatog, te bez mirisa l1a bademe. Njclnijeg mesa, neto
bolja za jelo od svoje srodnice. Raste takode u krugovima,
ali i po 3-5 spojenih dnom (u tom slucaju kovrcavi.h robova i nalik na buket Ijiljana), aa slicnim mjestima i terenima kao i prethodna, ces to i u istom krajll. najviSe u trOo

kutu Trcbevic-Jahorina-Romanij a , kao

na Igma nu

Bj e-

J a~nic i.

223

00
CLttocybe geotropa Fr. ex Mii ll. - ma r ti nc ica , rra ta riea
p ozna Ji vb, trubl j as ta grl as ica, zeJcnsCiea (Ko rcula), sil~evka u kotacu (Brod Mora vicc). ScS ir 6--22 em, Ii mlaaosli skoro koni cno ispupcen, ali sa zaob ljc nim vrhom, i
lamniji: o kersm ed ko t asle iIi rWll eli oo k er l1leSllll le bo je, kasnije sve udu blj en iji , a li u vijek sa ob lolll i s iron I i ~ bo c il1ol1l,
Ie svjellije i sko ra bijel. - La mclc is tobojnc, c1 0s la s il azne.
- Dnak istoboja n , cvr st i pun , nacloJe pos tepeno deblji,
6--12(15} / 1-3,5 em, duze od ses ira ostaj c mcs n a tih nijansa. - Meso finog IUlrisa l1a al1is s primj esom kao i gigantea, Ivrdo elas liCl-IO, le se radi Jakse p robave preporucuje da
se sitnij e isjeeka (takvu jc na Korcu Ji prip ravlj aj u na riwt. ). - Rasle od seplembra do decem bra (na mo ru i do
januara), u krugovima (u kOlacu) u travi sume, iii, jos vise, van nj e. U krajevima gdje ima imc , eij enj ena j e i konzumira se, drugdje, i kad je cesta , uz more , u Bos ni i zagrebackoj okoJiei, ne poznaju j e kao jestivu. - fm e silj evka
dolazi od jedne vrs te Umbell ifera koji na rod u Gors kom kotaru nazi va . mjem i zatice n a ledini porcd ove gJjive iako
nisu u vezi. Zelenscica pak dolazi od toga s to uz njene
krugove trava jace pozeleni i p os tan e bujnija, kad je zona
mkelija, puna clitoeybina , n apusti i proae dalj c.

224

00
CLttocybe nebularis Fr. ex Ba tseh. maglen ka, l1Jeglenka . - Sesir 7-20 em, u p ocetku takoae tam niji: oker
iii sm ecte siv, kllsl1ije s vijello pep eljllsl i skora bijel, zamagIjen (ime!) i kao bijelom plijesl1i prevtlcen, osobito u sTednjem, uzviSel1ijem chijelu. - Lamel e bij ele, malo p ozute iii
posive, obicno silaze manje nego kod drugih Clitocyba. Driak istobojan, prema dnu deblji, 5-10/ 1,5-4, p ovlaci za
sobom micelij koji kao pamuk proi ima liSce i igliee, po kojima raste u krugovima iii trupama. - Meso snijezno bijelo
ako nije provodnjeno. OdJikuj e ga jak, speeifican slalkasl
111 iris, koji mozda jed ino i izdale ko podseca na evat neke
vocke (iii zove?). Neki pojedinci ga vole, drugi ne podnose,
te cete i vi na lieu mjesta utvrditi u koju kategoriju spa278

date. - Kad u lop lijem izmaku j eseni, nakon kiSa koj e je


po tjcraju iz zemJj e, nocu zahlad i, naCi cete primjerke koji
sc , kao u secereni , prov ide kroz ledeni okloI'. A to se nerijetko dogaua, j er ova maglovita gijiva moze ras ti (od oktobra) sve do BoZicC!. Tako prirodno zamrznuta, ona je, kao
i Rhodopax ill us nudus, jos s lasn ija, n aravno, ako vas njen
mi ris ne odbija. Tada j e dobro s tavili je jos sleaenu u rernu, te ispeci kao j abuke. Uz nju mozete staviti i druge koje
islovremeno i 11 njcnoj blizini n adete, kao recimo: Rhod. nudus, Clitoeybe inversu i flaccidu, i Lepio tu rhaeodes.
Mogucnosti zabune. Ako sabiremo za jelo same krupnije ( izn ad 7 em) bijele glj ive sa s ilaznim lamelama, t a d j f'dino ri skiramo da cemo jednu iz ove grope pobrkati sa takone jestivim bij elim mlijecnicama, golubica ma iii bras njacama. Je!', otrovna El/loloma lividwn nema silazne lame/e,
a otrovl1 e bijele Clitoeybe imaju, istina, silazne lamele. ali
su l1lallje od 7 e11l 1 ria/eko lal1jeg mesa i drska.

CLITOCYBE DRUGIH BOlA I SREDNJE VELICINE,


JESTIVE

225

00
Clitocybe inve!'sa Fr. ex Scop. - SeS ir (4-10) crvenosmea, ria (\i s icje boj e), ponekad oker izbljeauje i poprima
tamn osmea e kapijaste mrlje, glad ak i gol. Ij evkasl iii 5 rupieol11 II s redill i, llVrlllltih i ces to valovi tih rubova. - Lamele II pocetku svijetle pa istob ojne, s ilaze i do poloviee
kratkog {/ rs ka (2-5/ 1-2 ) , pllnog "Ii cjevasto pposupljenog,
elast icnog, istobojnog, no svjetlijeg, veoma cesto ekseenlricrlOg. - Meso smeaasto , vodenasto islobojl1O, zilavo i lan ko
u sesiru, eijepa se du z eijele gl jive, ukusa malo trpkog i miri sa na svjde rezano dno, treba ga jace isprZiti i tada je
vrlo ukusno. Rasle od septembra do deeembra It ernogoricl1 im !ill/nama, u polukrugovima iJj zbijenim grupama, najradij e i najviSe ispod Ila gomilal'log g ranja na otvorenij em
mjes lu, i na mravinjae ima, pri izvl acenju povlaCi za sobom
11111051 vo igliea spie teni h micelij em bijele boje. Vrlo cesta u
pJaninama iznacl 800 m.
279

226

Clltocybe flaccid a Sow. ex Fr. - Golovo identi cna pret


hodnoj, malo svjellija, eesce se rmlj a i ras te II bjelogorici.
Mozda samo za nijansu manje ukusna. Na pocetkJ.l zime moze se naci cak i ispod snijega. U Ma ksimiru kraj bagrema
na tisuce medu dubljim slojevima liSea. Cesta i u bukovim
~umama.

Mogucnosti zabune. De~ ava se da se mnoge Clit oeybe,


kao i niz drugih kasnih vrsta, pojave i /./ proljeee ako im
prethodne godine u njihovo doba vreme nske priJike nisu udgovarale. Tada bi se ove dvije posljednje, a osobito inversa,
mogle pobrkatis jednom od nekoliko pre tezno smedih Clitoeyba cija je pojava u proljece normalna, a rastu u ernogorici (ukljucujuci i ari!;). Medutim, one Stl sve /./ p ros jekt.,
silnije i lakode St, jeslive. Zarnjena je moguca i sa slijedeoom, takode jestivom:

227

0
Clltocybe Infundlbullformis Fr. e x Sehaeff. - IcvkRsta
pecurka. - Od svih Clitocyba najviSe docarava oblik lijevka (ime!). Se~ir 3-7 em, svijetlo okersm ell, boje koze iii bijele kafe, u dnu udubine ima ponekad malu izboCintl, ponekad ne. Rubovi su mu u pocetku uvmuti, kasnije manje-vi~e ispravljeni, cesto Ielujavi. Lam ele bijele, jako silazne. - Drlak vitak, ~8/0,8--1,7, svijetao s nij ansama sesira, zilav, u sredini meksi iii supaIj. - Meso bijclo, ti/avo,
IDiri~e ugodno na bademe (ponekad vrIo slabo). Posvuda
ra~irena gljiva, u svim tipovima ~uma , na krecnjakom tlu,
voli nagomilano IiSce odn. igliee, rado pod grmlj em, u grupama od po nekoliko, od maj a do oktobra (u Herecgovini i
novembru , na moru i decembru). Manje vrijedn a vrsta, ima
z.iJavu konzistenciju lisicarke, ali ne i njenu uku snost. Na'I-bolje je porni.ie~ati je sa drugim gljivama tvrdeg mesa i i
ukiseliti u staklenkarna. Ce~ce se javlja , ali nc r azlikuje, i

228

0
njena bliznakinja: Clltoeybe
koja se razlikuje uglavnom
ru, u mIadem dobu osutom
duino naboranom ddku. -

280

squamulosa (Pel's. <!x Fr.) Que!..


sarno po lamnije smedem ~e~i
lj/./spicama (ime!) , kao i po uzJednakih konzumnih kvaliteta.

229

00
Clitocybe odora Fr . ex Bull. - janezev ka . Lako pr poznalljiva glj iva po svojoj zeleno pla voj bo ji i jakom ugod/l orn miris ll 11 (1 artis. Sd ir 4-9 em. drZak ~7 /0,5-1.2 . I
la meie i d r7~1k s u iSLO bojni. ali vj e tliji. Sta renjcm glj iv:l
poprim a siv kas ll! oeln . zlIc kaste tonove, pa i izblijedi skoro
u bijclo, ali uvijck ostaje ba rem dasak njene izvome boje.
- Miris pri kuh anju oS lajc j ednako proelora n iako prijatan,
pa se ne mOLe podnijcli sarn a u vc6rn kolicinama. Dovoljno
j e stav iti samo ~e ir-d va 1I druga j ela iii medu druge VI te
kao zacin , iii j e pripravi!i U ornleill. - Takode vrIo rasprostranj ena gl.ii v" . koj a mi cclij em proi ima nagomilano I~ CC
iii igliee. Raste u ko ioni.ia m a. nik ad pojedinacno , od septl'mbra do novemb ra. Cini sc d a .ie u ernogorici ipa k masovnija.
U blizini Zagre ba ce ta u Maks imiru , Do tr cini i podoofju
Medvednice. u blizini Sa ra jeva n aJ ce~ca oko P ala i Stambulcica, u Ci lavoj Srbij i vrlo ra~ irc n a , u SIoven1Ji i seljacima
pozn.a !a,

230

00
Mogucnosti zabuoe nema. I ti mms, ali skoro sasvim
bijela i vitkija, ima i CLitocybe fragrans (Sow. ex Fr.) Qu L
- Je(ilwko jeslil'a ali rj eda. I stu pak boju, koja podsjcea
oa pIke more, nema nijedna eI.-uga.

XXII ZIMSKE GLJIVE S DRVETA

SVE CETIRI JESTIVE


Ni zimi, kad u unutrasnjosti temperatura padl1c i znatno ispod nule, jos nije sve gotovo. Irna vrsta koje dobro podnose velike hladnoce i, sacekavsi sa zahvalnoscu sarno malo
zubatog sunca iii dva-tri toplija dana, odma h iskOliste priliku. Njihove plodove rnoze i ukoeiti zestoki rnraz, no eim ih
jedan juinjak otkravi, oni nastave rasti. Mozerno ih naCi i
pod snijegorn i kraj snijega, ali, kako rastu na drveeu vecinorn ih lakse zapazimo. Tu spadaju i nejes tivc, ces to' kao
kamen tvrde, visegodiSnje gube , pa i sasvim njezne i sitne u stoglavom busjenu na panju (kao !ito je Mycena tinti?nabul~m (Fr.) Que!. sivih do ernosrnedih i Ij eplj ivih glavI.ea), kOJe msu dobre za jelo, ali zimi n e111a nijed lle k oja bi
brla olrovna (naravno, to ne vazi za mediteranske krajeve).
Od ove jedine cetiri jestive vrste sarno ce tvrtu nikada
nisam ni okusio, j er rni je bilo zao. Zas to, vidj ecete. Pripadaju raznim porodicarna. Najukusnija i najizdasnija je:

231
~leurotus

000

ostreatus Fr. ex Jacquin - kod nas sa rno ponegdJe poznata kao ostrigar iii bukovaea, bukova aljiva, bukov~ ostriga. Ime joj se odnosi na oblik koj-i podsjeea na
oslngl. lz zajednickog bijelog korjenaslog i l1a dl1U dlacicama .obr~sl,?~ Iro).l pa izbija l1iz sesira od kojih k/-upl1iji natknllUIIi sLl11lle, a mogu bili veliki od 3 do 25 cm (kad ih

282

puslirno da odras tu, jer bolji su ~to su mladi). Boja su razlicilih, sa pet-sest varijeteta koji za nas nisu interesantni, vecinom u ovisnosLi 0 vrsti drveta na kojoj rastu: sivi, plavicasti, Ijubicas ti, sm eai, pa ponekad i skoro bijeli iii emi.
Mladi su veCinom tamnijih nijansa, a tada im i lamele imajll pla vicast i ods jaj, inace bjelicaste ili malo sivkas1e. Puno
su silazne, tako da im je dri ak veeinom kratak (1-4/1-3)
iii ga i /l ellla. Samo iznimno nije ekscentniean, kod primjerka koji j e srednji a raste na vodoravnoj podlozi (panju);
inace, kako rastu pos tranee, i drsci su im postranee postavIj eni. - Meso bij elo, otvrdnjava od drska, pa vee malo starij e treba s te s trane izrezati; miris vrlo slab (na svjeZe rezano drvo) , no ugodan . Ovo je odJicna, prvoklasna gljiva,
osobito kad se j aee ispr:zi. - Raste vee od septembra, ali
najvise u decembm i januaru, na raznovrsnom bjelogoricnom dl-vecu, lwjradij e l1a topolama, orasima i blkvama. Nalazio sa m j e i na javoru, vrlo ces to i na vrbi, zatim na jabl anu, bagr emu , pa ea k i na zovi i dudu (u Dubrovniku).
Ne treba je traziLi sa rno po sumama, jo~ vise je mozda ima
po drvoredima i vrtovima u naseljima . Na vecim vis inama
je rj eaa. Ne sa rno na panj evima, on paraziLira i na ozlijedenom drvetu, ponekad dosta vi soko. Ima je sirom na~e
zemlje; ipak , desava se da na jednom velikom teritoriju ne
naiaemo ni na j ednog, pa i kad pregledamo upra vo ona
podmeja starih rasklimanih suma koja bi po nasem misljenju bila idealna da se ugnij ezdi , recimo s debeHm bukovim
pa njevima i truljm dcblima. S druge strane, odjednom je
nauemo gdj e ne bisl1lo ni slutili, na vitkom drvetu ~irokom
jedva koliko nasa r uka . koj e k tome izgleda jos i zdravo, pokraj ka kvog put a. IIi, u velikom kompleks u hrastove sume
(a j edino h ras t ne podnosi!) zadesi se jedna jedina bukva,
i upravo se na njoj prihvati. Logika covjeka nije logika
prirode.

232

00

Flammulina (Collybia) velutipes Fr. ex Cur tis - zimska panj evCica (panj evka, plosnatica, storovka). U busenima
iii u nizovim a duz ras puknutog dl'veta,pojedinacno sarno
na zatrpanom drvetu, i tada daleko veca. Sclir 2-8 (\6) em,
t ivo l ilt sa llara.11casti1l1 , riaill1 iii sm edim primjesama, u
mlados ti cesto prema s redini i s bij elo m prevlakom; polu283

loptast do skora sasvim ravan, za vlaz.nog vrcrnena jako


Ijepljiv, tanak. - Lamele u po&tku skora bijele, kasnijc
istoboj ne (kad dobiju smcde mrlje nisu vge za jelo), da.-

st'a razdaleke, pred dr~kom malo sire. - Drlak 3-12 (18)/


;0.3-2 (pri vrhu), nadole se su!ava sve do u dugi korjen.
(He_ (osooito izrat.en kad primjeraka koji sc moraju probid kroz vece naslage zemlje) u vidu misjeg rcpa, cesto uvr
nut kao uie. pun pa supaij, na vrhu bjelicast iii zut, nadole
(oker.) sve tamnije smelt presvtlccn debljilll slojcm "somofal': velura (irne!) koji se da prstima otrtL - Meso bijelo

sc, !i to jc ces t slucaj, na drvetu osusi, viSe je crvenkasto.


Kmlzisl etlcije jf! lt1..elat inozno-hrskavitavec, opel kao uho.
Vc!icjnc 2-12 em . Bez mirisa i ukusa. Pripravlja se sirovo
na salatu, zatim kao kandirano voCe iii kao hlacfetina (su1c);
lako se susi. - Rasle cijelc godlne, ali najeclre upravo zimi.
gotovo iskljucivo ria bazgama (zoyam a) . rijetko i na bagrcm :ma iii bukvama .

234

cili, lako se cijeli gcupaju), siravo miri!e dosta a s tra nc-

Sal'coscypha cocclnea (Jacquin ex Fr.) Cooke. - skrlalnn. easica. Spada medu Pezizae, no izdvojili smo je kao urn
sku u avo inace ma lo drustvo. To je kao jedna taJica za

ugodna (na Zivu sadu ?), no skuhano dobija sasvim drugaciji, aromatibli ukus. - Veoma ra~irena i masavna gljiva,
gotovo do. i n ema vrste drve ta no. kojcm jc nisam lIa lazio:
vrbe, bukYe, orasi, topote, bagrel1li, l'ohe, jablani, lipe, divIji kesteni, javori, jaseni, zove (bazge , najmanje nu cmo~o
rici (Igman, Trebevic) i vrlo rij etko na hrastu (Tu ~kanaC) i
pit_omom kestenu (Sarajevo, Zagreb). Najbolje je izabrati nckakav potok uz koji rastu stare vrbc i topo!e i iei duz njega
(navuci ribarske cizme jer su gljivc obitno DOl suprotnoj strani potoka). - Ova vrsta najvi~e daje od sebt! kad se od nje
pripravi oorba, a nerijetko se dogaita da covjek sabere dovoljnu kolicinu na jednom jedinom drvetu. To vaii vecinom
za toplije zimske dane, no 25. deeembra 1971. na~ao sam ih
dosta po lipama Da Omladinskom ~eta li l u u Sarajevu i na
lemperaturi od -25 stepeni. NajviSe ih je prosjecno navembra do januara, no potraju i do maja, osobito na vccim visinama. Dclava se da u istaj umi na jednom dijelu izbiju
i po dva mjcseca ranije nego na drugom, iako je tip isti,
ista gustoca sastojine i isti sastav. Koliko god razmiSljao, njsam mogao odgonetnuti u cemu je I>tajna .

liker, iarko crvene boje, koja se krece izmedu cinobera i


skrletllokarmin lonova, spolja krem. Kupica lHroka imlet1u
2 i (; em, dosta udubljena; drfak 1~/O,3-0:7 cm, istobojan,
ali kao i vanjska straDa kupice obrastao bijelim dlalicama
ili zrttcima, krupnijim uz sarno dno. - Meso voltano, bez
mirisa. - ledino vedra bice u tmurnim zimskim danima.
svojom ncvjcrova tno fivom bojom odskate podjednako i od
svog tamnosmedeg i pdjavog supstrata, i ad bjeline snijcp.
izmedu kojcga mo'-e probiti. Raste iskljutivo na granticama
raznih biljaka, naro6 to lijeske i johe, ali i kupine i gloga_
U inostranstvu se smatra rijetkom, kod Das u nekim krajevirna (specijalno u Kasindolu kraj Sarajeva, Seonicama u
Hercegovini i srednjoj Hrvatskoj. no inate skora svuda ra
~ irena) uprovo t esta. Jestiva je, ali je Ijep~ donijeti je
na grantici kuCi umj esto cvijcca kojeg u njeno doba - od
deeembra do marta (aprila) obitno nema. Nakon tri dana
pocne na suhorn zraku pucati i tad pod crvenom povtiinom
proviruju pukotine s njewo bijelog mesa. Ovaj rak. se mote
produtiti i do jedne sedm ice ako se s vremena na vrijeme
casice poprskaju vodom.

odn. iutkasto, u drsku vrla iilavo vlaknasto (ddke odba-

233

00

Auricularia auricula - Judae (L. ex Fr.) Schroet. judiDO uho. Plodiste, bcz drska i sesira, najpdjc je II obliku
male plitice iIi tanjiri~a, kasnijc sc sve v i ~ c iskrivljujc i izvitoperuje, uvij a j izvij a, poprimajuCi kao kakvc veue s krivudavim tokom tako da zaista 1zalikllje na Ijll.dsko 1l11O (za
~to upravo Judinoc?). Boje je kale, sa zu6kastim, crvenkaslim iii siykastim primjesama, mlade je vise smeitc, a kad
284

Zabwlo s nekom od ove tetiri vrslc uije mogu6a ako se


ima u vidu i godisnje doba. Sumporata maZe, istina. usr.ijcvati i zimi. ali ana je tako daleko od FlammuJinae ve utipes, 0 drugima da De govorimo_
Obitno sc misli da je sredina zime nnjgore godJJnje
doba za glj ive. Pa ipak, vidimo, imamo bar ove vnte, a na
morn jo~ i podosta drugih. U stvari , nnjgori, jc izmak zime;
tad su zimske gJjive mahom pro~le, pa i na morn je Z3SIOj - a
285

proljetDe (breci, smreci i Pezizae) jos nisu pocele. U tom


mucnom razdoblju, koje obieDo traje od pocetka februara
do polovice marta, preostaje narn jedino da ~?put fr:an~u
skog mikologa Josseranda p~-omatramo .u SVOJlm ~nJan~
domovima kako pod staklemm zvonom l Z raznorazmh pnJe
sakupljenih balega izbijaju neki od predstavnika rodova koje navodimo u slijedecem odjeljku.

XXIII DROGE, PROTUDROGE I DRUGE


SA TAMNIM LAMELAMA

Mikofarmakologij a, nauka koja medu gIjivama otkriva


otrove, lij ekove i droge, tek je u zaeetku. Istina, ona je utvrdiIa da pored n iza o trovnih ima gljiva koje su, recimo, proUv rak a , seccrne bo lest i iIi karnen ca. No to znanje je lek
zrnce pijeska u pustinji. Ko zna koliko gljiva predstavlja
lij ek za ovu ii i onu bolest, nekakav otrov i.Ii protuotrov. Ovdje ni smo lli spominj a\i one brojne vrste uz koje u Literaturi piSe: vl'ijcdnos t nepoznata. iii: sumnjiva . Ipak, mikolozi znaj u u kojim se rodovima iii porodicama moze oeekiva ti tako nesto, nekakav toksin ili droga. Tu prije svega dolazi II obzir ogromna porodica Cortinariaceae, a u njoj pecijal no rodovi I nocybe, Dermocybe i Hebeloma; zalim, porodka Coprinaceae, a II njoj rodovi Coprinus ~ PallaeoitL5,
te porodi ca StropiJariaceae sa l'odovima Slroplwria i Psilacybe i, k0l1aC110, rod Conocybe iz porodice Balbi'lliace:ae. S ve
njih U slarosii odli kuju lal1'lf1e lamele i spo re.
Dok Cortinariaceae imaju prelezno smec1e zrele lamele
i olrus;"llI: okersmede, l'idesmede, zemljanosmede iii cimetne, ostale imaju crne iii skoro cme: vrlo tarono smede, lamno Ijubicas tosmede, lamn o Ijubicas tosive, c.rnosmede iii ~isto
erne. Prve imaju tzv. korlinu, jedan pallc;,wsli WS lorak ko
ji se spus ta od ruba ~es ira do gomjeg dij ela drska, koji manje iuaten iii u starost i oslavlja kao 'V'Oj trag sarno nekoli ko sil11ih "iIi na visini gdj e kod drugih vr ta s toji prsten.
OSlale su bez kortin e, sa prsl e"om iii bez IIjega.
287

U 0\'," d\ ije g,rupc illl;! i jt!Sli\ ih i u ll"o"'lil1 i halucinogc/lih H Sla. I kocl IWS r:. .., lc nd:oliku, JIlctlu dO<;~ld pO/I1:llim.

235

o.

gljiva droga kojc il.azivaju halucinacije. Taku npr. Panaeo


Ius sphlnetrinus (FL) Brcs., koji lIspjc\';J 11:1 kUIl.b>koj ba
Iczi i " isini od oko 800 III nad 1ll0n!IIl, pobudujc " rio ugod
nl! kolorbl ickc vizi je pl-accllc cLlforijolll (nj\,;guv saslojak
ps ilocybin ima djcj slvo sHenu LSJ)'lI, a li hl,;z nj'"govih lo, ih
poslj'cuk" , 1II ~lInud u ka , ~\a"oboljl,; i 1" ivil,U\olljn). Or i5 [1.0
513\' jam, jcr bcz miki-osKopa ga jc td ko r~l/Iikoval i od elru
gih , unih koji ncmaju (sarno) njcgo\'c pozc lj nc osobillc. U
njcgovuj grupi skora svc lIspjcvaju S:lIllO na dubriSiU i baIcgama , pa ih ncki nazivaju " g noji ~ ta .. kam:I{I iii "dubn,: lar.
kamac.
Ovujc ccmo dudati i !rcCtI grupu u kojoj sc nalazc samo
jcstive vrSlc (ako kod jcdnc tilll," IlC mislimo i na s iravo
stanje). I njihove tall/eie oel n. spore su slicnih boja, i::IIICIIIl
smelle i cme.
Najprije cia se rijcli mo svih preas/aliI! o/rollllill vrS/ fI.
Uz brojne [ll ocybe, kojih SOlO sc I;jesili jcdnim ud : u 'ccm jo~
II //llot/llom odjeljkll, <3. najapasn ij u l'azrnot.-ili U o djcljku 0
~ aTllpinjonima (v. s ir. 127), mornmo upoz.nat i jo.~ i s lijcdt:cc:

236

Dennocybc (Cort inari us) orell ana (Fr.) Rieken. I'crvenjataot, ,.phm inska koprcnka. - Sc~ir 3-8 cm, ,/(lra ,,(!ns/osIIIell, IJosfi je rilli sa pfllllle1lim oc/Sj('jCIIl, moze bit i .j svijctioc im c lnc boje, u pocetku kllO ;:'\'0110, kasnijc m~mjc-vI Se
ispruzcn SCI oblolll izboc;" OIll , somOllle odll. Ij/l.spicave povrsi"e, u sredini dosta debelog m(:Sa, istanjen pri rubu. Lamclc sm elleride s re/leksolll boje p/ametUl , na kraju I,;i
",ellle od spora; ..avno pl-ir:lsle, dosta rijc:: tkc, siroke. - Dr;;.ak 5-9/ 0,5-1.5, cilindrican, no I1<l(lole uii, Zlll osm ed sa
iSlObojllilll pa/l(~i l/(lSlim vfllk tlimn po se/Ji (koja poticu od
kortine); tvrd i pun. - Meso zuckaslo.-icle, so. starcnjcm svc
crvcnijc, mirise malo Ita rcpll. - Ras te a d augusta do novembra, ponekad i u maju, It bje/agarid 1la silikat/1om tIll.
Kad nas dosla rijctka (prCICz.l1o HrV:llska i Sloven ij.I, kraj
Bregane u mjdovitoj sumi pitomog kestcna i bora vcjmu288

I. J . Bolelu$ ret iculatUll - l)rolJetnt "r,anJ:


POSI uda ujcdn:\tcnoE; 10n:l, kod oor.aslih fc..'i IO skoro
bijd , bpucuo;
b) u gurnjCIII dljc1u tl r~ka \':di 51! rdjdn;a, u/dignut3 mrcla

.:I)

~dir

j"'~~ Il ..1-1 \ 11: nl:


_II ~," Ir 1'n.'IM nlhu , \ "'II II

J lI oll'ms ,-dull-- I">

,' 1.1\' ,., .. ".1 1-.,,1">11

>ul<" ;"'1,'

.. ".1m

n.1 k\u~

.1' '"',
:\,-1.,

I">

,'e<

flln tI.,
o'ne-nl 1f"]t.u\1
no ... l"< I '
I'

"

,. J U,-,It'eu. ,1('M'\l1I -

';:nll til lJcllIl ' J1'.lnJ . \ "II 1~'l1hl'


,"''11.,1
unlle 1.\~ 'ljll~1I 11'1 lllll,'r .1i"~IIL'- .I' III

. J

1\ , U.,klu S ulbl.I\I~
),,1.Hlj ll b.II,".I. lh.\! \,111111,'1,1)" l~'
,1.\lm,11 Il~\:"\: I'I.lJ,\

\'1.U\k,l _ l'UltJUlllt I lm~ ,It. "',111 .1,1 It'


,lIn'l.lt,., n,1 n,'~\1 11.1\1""'11.1

~""11~""

1."1),1

& ~ . Bt>Io.'IU ~ c:dl;>pu.. _

lelJOnogl goban _ al<l\<'1\3':l.il: 10 j .... pr.:\<.IJ

" 1:lIm"J"'f " .:ime n.b Il.lroci "igu rno n~'m;) 'C:lC'
.1. 1 prlj.lh) bi.i .. :o mC:~<l i .:j ~\d,. pl \e . .. ~djr \""U~c na maslit13.SI~'
bl d:\ rrcpumam<l \~ m ll1dot:

10. J . \l OI""CMUa d('!ldou -

PCJM'I~sll

KJ.k.o "u mu u Ik .. m ru

"mrt.U: Ui Mnrlp..k 1& ..


10

nc: ,bil'

11 . J . \I orehella ~l'ullrn t a - svijetll s m rtak:


:I) nao)..o[o ~u IOpott>, 1llajlc;
bl lri In/~. Iri boje. ali udjek jamkc bel reda_

JJ. J. \Iurchella CO$lata - rebr.t$tl $m.rtak:


0 \ su nllsh nil l"lrulj .. lvm J0Il!.lJlU;
b f!1'\',:d, li)c\o kao primj.:r 'lIoo':-cllih bulr;.o\J

, ... J . " "''I.'lIdl,! elat. -

\bo}"1 ~mrt .. " , '\c ~

~'N"" ~~hl..o

U, J , \l hropbt'l1I I1lu;)sl~~ _ ~ruri''''O\lcii


. \ ",.1 .!- -.. put,!. tJUJ.l l'J -tt ..lh'

_,I..,.

1('0 II I J l.ln'mu,., .. ~.lIkl1l

.....LJ
:. :. J

~_t'

ClIIIroI.-!-

Dbc~
i.IIE;O

~-..::a.

x: -...,.

20. J. AnnillarlelJa mellen - IJUza, mcdcnjafa:


a) crnogoric na - kao kadufjin mcd ;
b) bjdogoricna - kao vrijcsov mcd.

22. J . Psalhy rella hydrop ltll'l:


a) [ako kdlko sivorcnjc, a jspod snijega;
b) voli voduc, a kad jc izgubi, poblijedi.

23. J. Coll~bla ruslpc~ - hr.a~IO\,I~a. Krnjnjn IqC\\l jlvka/u)t: ~\\IJ


I '''I01Itl .l11.lk a una ,10 1I)t.: kJr-.Iktcri~II':Ilt: 1111110.: po ,dU)I.

\r~'lcn."H

Z5. , . X~lllut()IOI\liI rllsciculate - "'u mpora~a. l ch.'nk.l~lc.


11:1 ,<.'It'n,l ~mcJc I.llndo;:

l6. N. III J, .... emalO!oma ,ubhlll'rhium


"I u I.'.lICllma 11\:<11(' nil': urlo.", Jc:dc \('"

hI \l."\:UlIln lOla knnlcnlnln.) PI'lcd:lnt." krJ'll<. ... pn ruou.

27. N. Flammula pene l ranl!. U\" ijck gorka.


30, J. Fblullna hepa ti ca - 'Volo\,skl Je:d k, J el ren J a~ll. U jcvu cijel;1.
dl!s no u 7.rJu1ni presjck.

28. o . PlcllIolus olearius -

"l.ll'Yudnica , b rilgarn :

011 kat.! n~\ lil nC ~lruJ r


bl na hraqu jc S nl L-d C tamniin no.:go nn m3:)hm.

n. J.

Polypoulhu squ-a/1'KlSU$ - lusicaSli luknl~ .. r 10\


mm~ III n.. ku}.unu.no bruno iii na 1r.r:1!> la\3c?

II J . PlulWS cer\lnus -

Ultilrlta. N3 pilo\;ni u\ljck krupniJ:I


n.l panlU

JlCU

l .l. J. \ garlcw bJlorquis - uskotnicil.


a u.odnv IC. a!>filh JI! bli1:u:
b primkr dHJ!>(rulr.U; ):Ii.'iolena.

'\

tf I

\ ..,

"I.

J. Agaricus augus tus - \'lI o \'n J a ~a; Nalik nn silvicolu,


sarno imol ljuspke:
a) ispod prSlena i
b) po

~diru.

41. O. Inocybe Pa toulllar dl -

cn"cnkasla cJepai!a;

:I} JaOlclc s\ijcllo sive, pa sivosmcdc, pa kao zemlja;

b) Iri roLnn SlaslI. iSh! gljive; pocn"cnili do kue~

H . O. ,\ g;.riCII ' :.::on tho tl c nnu!I _ k.lrboln~ukmak (s lo,'.). Nt: mora


u\"jek pc.ot.utkll
., ,';, ~;amQ po mirisu rrl8'I'c mo rlulikovati od Jipikc.
45. N. ,\ garlc lIs radil;:a l", _ ko rJcmls tl ~a m pil1 J{l tl , .Korjenti~.

nn dn u strotka.

-44. O. Aga ri cus m cleagrl s - g rahastl kukmak (~!ov.):


a) sitnije krliu!tI (tip):
h) krupni)c krlju~ti nnlik na :>unlanicu (var. lepiotoides)

<4f1, O

\nur.nll lll phltlluldn

It

"

"Itn", 1111,),1,1". ~lI\lhl~' IllnnlU!

bl ,meC'Lt hlol1ll"

\
'~knl" I'\Jj'\;I\ k-I"

~ 7 . O. Amani ta \'c: rlla - bela mui ni ca (510\'.1. Smrlonos na!


Prslen i ovojnica nepos tojnn i. OII";lli; m ladn n3ginjc obhku konu<;:l
48. U. Al1l:1nit.I d r" ~.t - kO lli l!.ISI.t rnu~nlc n (s lov.). S m r to Il I1S Il !
Prs tc n I Q\ oJnlla n~po~toJal1l, olpal:; ml:l.da naginjc obliku lonusa.

u . 0 , Amanita pa n the ri na - pan le.r)ca. Smr lo n05na !


a) s ll'l.rija je nali k nn kr.tsta\ leu - opru!
b) mlade. bulba tipn 2, s obrubljenom l'3.\no pnl'3.s[om O\'OJnicom

'1. O. Amanita nluscaria - nluliara.


a) butba lipa 3, umjcslO 6zmicc, pojasi od :trnaca;
bl dvijc v~cc u p rvom pt:mu dobro pokazuju vcHk\1 manSetu.

'3. N. Amanlta cltrhm (:mappal - iula pupavka.


Nl:pravedno optuf.lvana.
54. N. Amanita gemmala. OSlaci OVOJnicc U obHku majnih krpica.

51. J . "1I1 ~ nlln cnC ~II ~fl -

k l1" ltlnJfl , bh1 llva:


rI) "I)a rild rljtl. i/laf.c il dUJCtM,
hI o d()ldn wa l ut !!. 7[1 r.l/ lil,u oJ muh.II'c.

sa. J .

\ n uUllt ft rU M-sceml - bl,crl\I.,:II:


alkud n,lll1lllldlh drlill.. 1'-' ~lt-bili.
hi hu1!)" t"jJA 4, kl'\l~k"lil..1 I !t1.I,1 MUIl(o;t.l I" 111..11111

..

;.a.~d~.

19. J . Al11lInlta \-ag:lru u - luplnar slm.):


..r.t':l p ;"l.Inbea; liti na zel<"nu PUp3\;,u ;0.1
;U

rub -5,cl;11"3 1 ~ pmen3;

bl ran-oj iz .jajetlu

!e

ure.utU

61. J . AmanJta .'Jplsuo tip]

Zit

krUtuka. Opr-ez:
Iba bc:z u
r.l2hk.u od pantcrkc .

6L J_ Alnan.Ita excelsa: :\tnogo uku;;nija cd knsuvtc


i bet njcnog miri~ na rcpu.

IUI;~

el. J.
.1 \

bl "

~m.anita

,;l\uI<ka - bcb i:Td1na I W \


i n<I.!;:\cl)lj~ "-man,t;;J
p3l':uli;mu k30 od R'IDe O.I~ H'

.:a

~ n.;l.i\'"C(:"

"-ar.\k:~n;:{.crtim

oli~

6J. J . HY'(TOpborus 1lA.nUOlu.t rna ,,:i){" . am:..!'ate - ;ui r-:


\
b :l.1:;\ .tc,.\J pol .... I::'-t"

marfO\o;
~ ra:zgr.lU!"

64. J . Hygrophoros hypolhelus _ tU fa puievJca:


1401 140ku u blil.ini nema bora. lIi'la rxI \\cga;
bl 'CM. ~u mjl:'ta boJe plamcna Id\'(.J~lruko u\'c:tano/.

6.5. J. lI y,ropoonu; peXl.4lrom. [)-" " je Lbog

uku'~tl

dOOK> unc'

66. J . H yp'ophonu; puoorlmu.. M.bO u prcsjcku tnaIo rubta<llo


za J"iI'%I.i..ku od uku nijeg poetaJ'Ulna.

- -.--_.-,
". J

otbia ___

.x:

R.~.:l!aa'!'

~t!~...:::a

Trx~

11_ 1

JI~,"'ph..

r".

1~

Runul ..

1I~lrophoroJ C:1\lbucenJ..

n-"l':

ru

n. J .

lI~ rrophonu

L\llCk gorh.
amo u Crnogoricl

nh.:us. Jo...w
\;U\ U

$11m

"II

.Q(hnu.

LoJ.

:1l:U'.

pond.ad dot

74. J . H)'g ropho rus nClTIorcus:


n) bil'3 i ovaku Icluja\' i
b) o\'ako prn\'ilall, [Iii ul'ijcl;. ka sredini S\'C viSe ciglmt.

al

76. J. lI ygro llho nlll virg ineus:


~c~ iri e:C~lo sa Sirom !/boCinom;
b) lnmdo.: I'rlo si laznc.

78. J. Hygrophorus russocori ace us. Te~l..o bb.nlu 1'-' mogl! ra/llko \ ..
od mve usa kad ne bi !mao S\'oj \difansl\.:m mln~.
SO. J . H}gmpho rus cuccineus . Radost n3.\olh pvlja.

lC1 J. U)grophorus Inl~rrncdlull. SI.l II lu ira.. , !loa dna Ihl!


IImun Ih nar"!h.a

83. J. II Urophorus conlcw. Cemu k

tohko c:n.enili'

91 J. BoIelw c:h,.,.~UTon ..

I)

If~

,!;ru,

xbtab :

po la.
CTnna 0<4'1-

~ Nt.

93. 0 , Bo lelus salllnfll 5 -

lud;. rn:

a) jcdino praV;l ludarn ima Q\,ilko $\ijclno ~e~ir;


b) jove kr\'a\'c IlOrc doprino~c z!l.slrdh'anju

92. J. 801C:h.1II

m~llull.

7a r.ltliku ud II01I.".:a ffi.ri{e fmo.

9... 0, 8olelu~ luplnUlII -

vlIt)l \It'JunJ:

'11. J . U.,klu~ Olltll-IU

hi

:<ItIH'''~''[

1\".,

11,.

nj. QUo'lt-to, 8.'l'olll\

~.I fI,h".'
;..-..1 II."
.,1 11\'111.1 11"'1'~lh ["",I .,,1 uk,:"'ih.
,hw 1..1111\111. ,hujI.l1\' ~\[.t\V 1"'11"1'1"111

N,dl.

104 J . 1\" ' .. [lIlIn. lIuI,lImnll1l

97, J , lI ull'llI. \'l*lhmd k u hU uB


" m etll. IUIII)(lI'IIi'
_II J'KII ... km l III wljrnlltllt' THo' tx'I,I.,"I,
h)

111I'"k .',U\ Jill ]",11) IL,'I1, du,," , 1111(1

100, J . Unl tlllll I'cc hwC'rl - FcC'hlncrjev ,obUli hlu\' I


aJ ~l'\I1- hudc joi wjt!llljl;
tJ) Il\'crH:l "' ..., nad dnom ~lrutka, ali porc lull,:

a)

101. J. I.eeclnu m scabrum - djed:


erne Ij uspicc po dr~ku koji je m;:rijetko
b ) d ubok _jarak. o ko dr~ka.

\IJUgU\';

102. Lc:e1num eRrplnt - gnbov vrganj :


a) pore sa 2u\om primjesom kakvu nemll pravi djcd,
!c!ir !3mniji od djcdO\'og:
b) kroz Jjubi~asto u crno.

10.\. J . Lccd nunl IIIMI!;'lK'tU.:


;1) "I){II I~ powudll hll. IIllull. )'KI\h'jX-HOI tllll,
b) oll1 mcnl ~ji<' dr~k.1 j pml:

lIu,~ln

I~

J 1I" lnu III "'p.ndUI1I

111 { III ,I

"',' 1 !lr..,

prt)Mnh.1t. "dlr "v.. k .. blt,,11


III In

lOll. J . II crlcl um c!rr hrIlUIIl.

110. J . lI ydnu ltl nlrC 8CCrl i - proscnJnk. VI\kljl, crveniJi I nn slUdcn


jo~ olpomiji od I'cpnndum:1 .

Jelc:nJllk. IInlJI"~. :
n) sarno mla d l. kuu (,V.,j li jcvo, nl'lI gu rk i.
b) u V{IIlC 1"lIce podno ic~l rn

III. J , Sllrc:ooon ImbrkMUln -

112. N. Sarcodol] scabro,um _ lainl Jtll' njak. Za r,llliku od pra\'og


odaje ga zclc nj iii crni di o strucka.
11 3. J. l.actarl w sanguUluus _ vrsovnlca. M lijeko odmah lamno
cne no. kao o~u!l!nll kr\'

JJ.4. J. J..a cla rlus dtl lc lus us - ruJn lcl\. .\I lijcko k,-uJ m,.k\3
po,lljC po.W lcllI,
120. N. LaCla rlw pu buccn$. I njof su brl:l.c l1ajdr-,,).c.

116. J . Lactarlw semisangulflllW _ ruJnla.. Mli ieko kao mrha.


posIJje posmcdi, cn.enkaslo ilia Man ia i7.rasla na \ceoj.
111. X. Lactarlw zonar!us. Kao rujnica ali mliJeko bijelo.

"'. O. i..actarfUio tonrnnosus - Ijut. mletn1c.a :


u\a nam ...: .Ldi proda'. ZOI
.... ali !I) m<:Jtc sarno
b) mladi sa vunemm ....1"'"" ku U -,f,1.:I.

odOl

Ill. J . LnclIlI"lU$ 1)lpcra lu5 _

mliJctnlca. Najpwnatija, n:ljjcdcoijn,

ali I najbjcdnija,

In. N. LaclarJus scroblcul nt u, - i ut a mlctlllc:a, Mlijcko bqelo,


naglu po..:uti.

122. N, Uaclarius \'cllcrclII - runJa\'ka. Ddak krn6i. :l lamclc:


rtirmaknulijc ncgo kod mJijccmcc.

124. N, I..;,clarius chry$()rhl\t'us. Mlijcko bijelo, polako poiuti.

125, J, l...,clll rh,5 vol e m u~ -

slj erak. Qbilno bijclo


gllsi odlifno i led

m~ijeko ~IO

posmedl

126. J. R ussulll C),D IIO)(Olllhll - modrlk:.sto glu hora. Zcleno, p1:'wo,


1i\(I i "[Olcl, silmo ili izmjdano: lamclc sc izni m no ne lome.

128. J . Ru.uulll ollvllIeCII:

bijclc rupice po ~diru i


b) crvcnc o!ltricc no tu\im lomclama.
3)

~eSIO

129. J . RU$5uln RonuJIU. U srcdini uvijek t.uckasto s\'ijclla

pa bila prclcino
;I) lc!cnija iii
b) smcda.

127. J. Russuln grlsen - ra~vnS l n krasnlcn. Na ddku ljul)itaslc


iii k;:Jnnin parlije.
130. J . Russula vcscn - s h.n gluh nrn, slvka. Kod druge se vidi
kako je kofica povutcna ad mba.

Ill. J . Russ ula "lreseeos _ golubafa. Zdeoc krasticc ne Ireba da plaS..


nego, naprotiv, da pn:poruc.
1l2. J . Russula aurala. Krajnja dt:Sno je rcprczcntaUvn3:
er'eno uokolo zl3lnotulog .

133. O. Russula emellea - b lJu v3ra:


al rijclko j~ cijel3 povrSina encna;
b) njcl10 ("n'cnilo ima nlj:m~u _lubne: paste.

134. O. Russ ula rragllls


Jom1llva blJuvarii. Naj~dcc: uo kolo bije!lI .
ka srcdini en'cno iii crno jubitaSla. Naprijed oblik dr~ka .

139. J. ClUopllus prunuJus - brtlJnJ::a ~lt . 1 ck kod s (ariji h (lijc\o)


j:w lja ~c ru iita~ l o po Jamdama.

SlnJ ~",k $ C

JU . O. Clilocybc rlvulolla. Obm!i l i oainju: kru ... bijclu Ol>novu


mJcstimifno prublia ,mellc.

BS. N. ku u ul:'l. Queletll.

ulwji k:l o nos pi;:'l.ncn.

143. J . CRlucybe (Trlcholo m a) GeorgI! -

du rde \'aCk,

:II S3mo jed::an rragmenl vnlnog kol::a. ZuT"ij1 jcr sam u lu(!cm voenjaku,
b) opfel, n3 br~no min!.u mnogc.

. ~2. O. Cillocybe cerussata. Za ra~liku od braSnjace,


lamele gOlovo j ne silaze.
144. O. Rhodophylluli IEmoloma ) U... ldUli - . _olovasla rud~l!.ka_.
Lnmcle fule prije nego _porude_ - SIgnal o pasnoslI.

146. J.

RhodQph~'lIlls

(EnIOiOma). sepluill - $lJho~'a~a ..Ne bi sc niSI:!


1';1L3J:1mlo dll su smmlJcne u dubokoJ Iran.

147. J . Rhodophyllus prunul.oldes -

~ I.l i vo\'3/!a j~seni.

no! pl.'brka sa hlldusom III rhodopollusom.

Pazili da se

'48, O. Rhodophyllus rhooopollus. U umi. a ne kraj vOCaka.


1-49. 0, Rhodophyllus

p'a e~n la.

U o\'uhoj ffitlhOlini r.lSIC.

S~ir

2;\Onasl

151 J. Rhodop.nl1lWl nu.hu -

1.sQ. O. Rhodoph)lIuli nldorosus. Td. k,1d q.lrijih


'al1l~k

ptlClnJU

c1"\~:!il:!:

.1

to

~~ .1

~,~lt:'

C'\"

("

mod~"":

0I'1NI

Rh.

Kho......'I>.A ~ tll\t, ~,'"'tt.'I1~


IIob,.. '\1\)tlrl\.",'.a. f\,,}' 1.\1\\\1\11
\.\ ,-~, .\ "i m ...! \."y I ,i.\'~\" .. 1.,t-11'. ~,},,~
I$..( J

...nlbAt ___ UU.1 "'~,i\'- 'llni'~ _\1

II .:-...

l 'l\\I~"I"

,'I'l,>l.i,llll' \.U.I hrA'i<\\.\

l.1!1t.: 111,...
'

I.!-&

~''''"IMl'\''lhLC allW'Ih.,' J,l('O..' ~lh\ArU..\ 1ls.1~\Arl<


It to' 1"'1\ .\In,\ , I II ...\.tl\l\ ~"""11IU ~,qlt.\

.\ ..... 'n..I"

t53. J . Hygrophoropsb Runllltillca - . Ipinp . lI sl~arka. Lnmc\c (:rvcnc


j proWl:; Ij . imnJu o~ lrlcu.
156. J. Cmllhllrdlul Friesll. Mogli bismo If.!. ntlZvl'IIl

oCn'room Iisicarkom .

\57. J .

Cnnlhll~1I115 \ l1tUC"II~

iu/a truha. Kad we druge produ

It*. J. l'nol(,l"dhll' '....... mu.'OI'k\I't(',:!; _ ern. lruba. \kni Yi.k


\. .!\., ~n\l hlli).n
It-I. J

R"'mul. "'Il~a - uatna \~pk:;t., '\ \~.t.nl ~ I"t'<) 1\11('<1I"l0l'


j,...:o.1I ic nuh~U1 ,' (><1 tn>t-,'In(' I ,""'<I ~n .. ,'.Jr""'"

,:.<"'i)JJ, .t.

~r;),n..'i=

I~

Ram.rb,

n.,. -

11\5, J , Ranu.rb

...U N
hll. ""i,I,-.

i. ....) hn\

'I

,",,\ im.a I
1:('

fr~I'''C

l.il. J. ~ ~ - ~ c:IIpic:a;
oC n'.b. a;:...:..!III. :!.: ~W6 Dl b..-tio!'
:: no.::.
pc. !l)Ctt -r.k
XIO ~

l)erlalUlI1 _ Ilk~II. l a I)u haru.


,I) .. pwim mlndl ~u kao lVj<.'ld ltl';
b) odra~)im !.c Lrncn 11Iogu olr, 1 'wma od whc,

169. J .

LyCOI~rdOIl

170. J. l.),c" IJe nl'\11 j)lrlful"lne po)~10 1111

putnJnk. ()..-JkVI At- IMi,I'((' J"iI

du~"

Jl' jlrU III \rljtcl11\"

17,5, J. 1l<.t",I .. 11II IIlgn'I":C " 1


bRb)1 _Ir. Nljl' .. if IIl"1/tJ 1Il"wd i IlIll'
,,11110. I bahu. N . J1h'\jl'ku w ,HI,' d~" ()1n"ld~.l

In. o .

~kI"l,l(I .. nll,l \~",It".uun\ . ~},;.lriitn.


~~....I )."'ml"lr.l~

17'J. J . :o'ulllu~ INlllthl$l

r.\

It,jlll.n! -

Ul", .. i,nili 1 duli

pDll!:lIJ.oIIk ~\lThl

1Il.l);..\r I ~.l<1t'uC'

n.~,

III ..tri~("

;1\

118. J. Sulllu$ IBoh~lwl Iule-us _ 05ll101c:


1'\I.b <11.0 pr-.h'T1,1 bulk I IJu"ltll..~lott d:dw. ;a

ttl

;'dlri

t.I\J);u

blj ......11

1110. J . SulliUJI 160lelm) lnonuh.lu. -. v~JI lilebac. MUln<> hiJf"I~


kaplJlce j;d\Kuju ~ n elcvtlca
182. J . 1'C7.17'- vlol"cn. p,~ p')!1fJft:lhwma. all I na piJc~ku

III. O. Sa rel,.,phHno (ororuarl.:


al I I" ...t:lk" \I tiL vun I n'~rt.:"<:: k~> tuplJe ku I<h) P" 1'~lIIe ~I(J hll na krunu doblla Ie' ""Ie' me

IU. J. Paha \ot'$kulou.


,J
.:all ra. Ulo5I m i n;lJukusrl1:;l PC'l la
b blinl bi mtJiIl b Ii I )nm.:

I'"', J . Pe:rln badl.. :


ill ..kbl3 i J..ruprn)Ol od ,,,,sicuko".le

b .. polia

~ m~hl

n."l"!lm t)QO\lma.

I"'~ . J. 01,,011, \l'llQU _ .WI'II 1..1,1(11:


a u , I .rmth N Jcd
podbJC"1 I ,
bl j rtr\;t to a t )Q hlmdll tu "na \, n<

137. J. Db-dnA anelll l

"

putmjc

Co'H)1 maluJ

~ltrhe-noj

n.:I..SIbmi ,t;s\1)'

trnJlIoce JO~ p!."lnae-<;lak dana .

11111. J. OlldcI dchleala. Kilo .mag.arete- uhoo ali sme&:.

1<'

190. J . Aceta bula \ulgarls. Venc sc uspinju i liZ pchar.


192. J. Po lypo rnli pes-caprae _ maglen:

al sas\'im mladi, u\'clicani;

h) lifi na . )uckaslog luknifara_, ali miri!c finije:


c) primjcr para.

1'il3. J . Polyporus ovinu$ -

.,t

o\-Je lime. Pore vrlo sitne. U krugo\ima


u kal>nu jesen.

J. Pollporus c:onnuellS -

iemIJe\'lta. O\"e SU

sas"im spojile.

znisln u zagrljaju

198. J . LtpIOC. rhacodu - m;;aU Irndilk. Kud Inmulog pnmjcru


i ko na)\~' \ dl ...... !..J\.o rul"lklll.

197. J . LeplolJl proce ra - sun~aulcn:


a) dok su kao udaralj kc za bubnjeve naj bol je su;
b) komplicirani prsten.

199. J. Leplota gracllent.. alik nn sun~icu . ali je od nje manja


i prsten joj je jednostavan.
ZOI. N. Leptot, aculesquamosa - trnovata. Mia". plodi Ie je zaknljeno
kao mutnim stak lom (desno).

200. J. Lcploto e.corletn:


nl na jcdnoj poI U13r.l.loj njh I,
b) snOlO Jcdan od I1lcnih bWJnih obhk.1 i boj,. de,na
'ulj~lla" u I..!aclu a s\OJim inll'nom.

k UI rub

20!. O. It'plotu en staln _ . h en ngu ~u . Dilo bi jrn. dobro kat! hi


nl! hnrlnjtu nlinsilin.

lOll. J . T rtchQ loma equc51rc - 1." lcnIo':01:


n) bjelogolil!nll. j~ jednoliko tUla;
b)cmogoritnn im:l ri(tih pnrtijn.

219.

s..

i.~

sulptmnum:

TrY-"

a oclmah

.Ie

oda >e

gnus:ti

1:nnc:l

i ;r.der.b budc: OV2ko ,itb...

212. J . Td ] ; +ua KalplunhDD:


t::. ~.kC' ~ moe la.~ ne;-... bo,.ti.: ~ e ~...:.e
:, )'rub::u...-: pnm)e!" u.':',;u<U.to udubfJC'!lO! idil'1..

Z3 :"':1Zl.k ..

0<;

2t!. J. Trlcbololl1.ll 1t:ITf;um - mllkI. P:!Il_ite da se ne 'tdrobi, jer


Idk-o d3 eelt: u 0\0 doba ~IO drugo naci.
215. O. Trlcbolonu albObrunnt:urn _ ludara (Kortula). Manje luda
cd 5\'0& Imenj:du

2U. O. Trlcholoma tlarlnum - .tlarul1lo b~rU.,,


a1 \"eo: ou1<:o mla..La 'rna ~beo .trbk:
bl u ruhku ad nti~kc- I1J,I rolr;" na brUno. if. J.a rv!tli:u od
Tr ,<::tlpturatum lJmtle joi or tule" I. rull u Old OOIi-('
nlit: l.J.ko Ioml h.

1I6. N. Trlcholomn

&!lIJO Il UCeUIll.

Naj~e~a boj3: Ol3slinnSlosiv disk,

fuboyi skoro bijcli.


217. J. L)'QphyllulIl aggreg3tum - Sloglnyko . Krc 5C b.Oletlu
l.ell,.10s1vog i smctlcg, J; l ru~ak dcblji i kraCi ncgo kod slijcdcci h.

ZIS. J. L)'ophyllum clm;orascen, - k O~ (lInJe\lc l ca:


a) dirici k;lo da ~u posu (i ~t ucanim 5(akJom i USIO
sa uraslim dln61cama:
b ) granaju sc i .... istog dcbJa,

119, J . Lyoph)lIum cartUllpnewn - kustllnJe,'t ka. M.ulall sjaj.


rile,;(! kao gum3..
ne. J . Lyoph) lIulII ronnll'IIDt - bf)dll ledln&elca. Po5 \'Uda Irno k~3
bijt'la i u grn lo\iml. U }.;asnu J~lI I U zimu nema d\"Ojni ka.

UI. J . OIIOC)be

gtp.ntu - lol~ u \ IJ.~

}.;:3.0 mlijeenica bez

mlij~b,

lll. J . Clltocybe ,llleotropa - martlnt.iI;., Stanji lmaju UrTzan rub,


a struo.k mo!Snat~ boje.

224. J. CUlocybe nebularls - mllglenkll:


a) cudno jc da ncki ne podno!.c njlln min!.;
b) ~e~iri

su joj .zarnagljenk

226. J . Clhocybe f1acclda. I crnogoritna inversa JC takva. sarno


lamnija, c:rvenkaslosmec:ta iii smeda.
Sa izbol:inom Iii bel. nje.

229. J . Clltocybe

mora.

Z17. 1. CliIOCybe Inrlndlbllllformts - le\kll,11I


al OHII \C brine pr\'O 7.8 slrutak . pa lek po~lije
b} U jesen blJede ncgo 11 prulJete

~~urkll .

U\

tdlr.

230. J. Ciltocybc: frll,nanJ, Primjer lamelulln, Inmeia runih dllfina.


231. J . PleUrt)IUJ 'lllrel tul _ mlnear. M11I.c1e .'IU ... etlnom plll ... iblste
n slnrije .'Ihosm~e.

:"~!.

J. I'1.an:uINUaa '\"d:u.ltpQ ~ .: \~:~


~\

:!!.. J. -\uri.."Ula.rb auri,....d. .......

II ~Joon.::k&.l

cl>' 1.:.1

JudN- n'

~~

Judiao

, .:.:

:..." J. SAn.:

.).~
~

J.pan.: -.;

~...-

o:.vo.~

.....u:aa

"".

~u.

\~ ~ J&

me-

bd.k:.

...

tB_ 0
214 (J

.o.n..c,bI:

"_10'-

"""_rt.,

(ifjln dr,..

- co_t-ta. s-rt......

119. O. Hcbi:loma cnl.5lullnlrormc.

233. O. rhleglnPciulIl trllgllnum, \'llr, rJnlthllulII. Kod


1:1I r.rdi ku aU njcga mirlSc rino.

IHIS

I!dci ncgo lip.

Za mrazcv!I sme(!i

~cir

dost:! i;o;blijcdi.
H4. J. GO IIWhldlu5 glull nosus - Icpljl vlCll. Slw:nv I po
Ii po gornjcm dijclu stnll!ka. n odlie:nn.

~dinl

NI. J . Corpt ml' 1.'011\3111' _ vdlkn gnoJlllarka :


aJ od dna !dirn nl1jp ri/'c crveni (prva 1.dcsIlU), pa z.tlilm emi
drugll 7.desna):
hi icdc $C sarno dok jc ovako tlslo bikh.

242. 1 . Rotlles cnpcrn la - claRnln :


n) lipian oblik mlndlh:
b) \"L-tinom jc po disku .bra!na!U_.

.u.~

J. f'.ornphldlu. \'-'ddul lrulUual a buJOI hlkr;a

bt u/I'an

tom

pro;lUo;I

b!.uo, poilu ..Iu\")

J'lro;\.,) leoo mckih I"meb,

Z"J. J. Pa:dllul In\'olulua -

mn-tenka:

0IrU\;1I1' Lamele ad n"jrnanjel o.!odirn potamne:

bl \.:Ir lepl<""IpUS S

k.rli~lima

na lutuj

o~no\i_

246. J. Bolelu$ regiu$ -

kralJ eYka. Sc!.ir bojc maline. meso ne poplnvi

147. J. Boletus appe ndlculatus. vsr. pseutlore!lus ( co B. SpeclOSII.)


Kao kraljevka. ali meso pop avi,

1048. J. Spllol'$asls erilps _ kladuJI~. Ova je vrlo mlada


i Iwimno ~ IjubitastJm dahom.
249. J. Neuroph)' Jlum elavatum - $~ lnJsko oho. Slarljl. nlsu ovoliko
ljubitasli. poslnju Ive vl~e (koinsla) smed!.

IU,,::l1. .Ii, t ho!! nklh.' i~'''[ol... .... ulru\1\u!!o l i moram upozonu


IU nil! t~!.."h) j.' ... i!!U1l1~' d,L r., ... [e i dru.!!dle; Cortinarii II.
lunw m,)I!U IIhili l~'~hll' I!tIllinl' I.mm }!dje ih niko nije niW
\ ;.!ill). T~!.. u Pll"I.1~Jnle Hdl'l\\l' OI!..nh'no jc dl je 0'\8 \T
:-1;1 'lII /{ln :, l q~.J , 1t/II I' I'I I i d.1 P" tume ne l.ae~lajc L.I \ nl.,lniWill ph.lilllid . . :- . .\kdu n~'n\l')(.,h.l!na. kojc tes to im.lju lanwk .!;\11Ih i,II'!..ih lltljJ. prijl' 1ll'~O '-llnl de sm . . Jega ima
\ kl ll \.lllhliu~ Ol\"ll\"nih H"t:1 1.IIOil' l.\ IxXclnik.a najbolje
d,l ~ ....' !..ll'.lIi l"ll'k' U\,' :-!..upint' SJ, nitima 1.lI1k~m kao paud.
II.' 1 ~,' ,SIII\ \'l'ment) "' 11ll'd im ~por::1Il1., (utrusmO'ml, L Cor
lin:ub~'l'a~' ju~ ni~mo ~p1"l'l1ln i u l,vil; TO' jc ogromna porod i(";L !'t.1 \ r~l.:ml.l !..oj, j .... ml'dll ..;obno Il'.:.ko r.uliko\"'.ui . a ~
du l1.1 i n1.\ i lIt'ma i lU .... '.... :. .IlI tn ih u l..lI:oonih . oon , (kao Co rtina-

rius pr.lesl.ms iii pcn.'umd rjeJi ~ u. Intuno j o~


Sli ull"U\'nc. ali b..:l.upa.sno:

La

In

"\TSte

il. UH)g.l !..rug., J...,:) j....

2 37

- ,i1in kli n~nc:


[dko S~ pt1i mijetc u tf1wl:
b) vilinsko kolo u m~lk\\.

150, J . Mtu.snllus .:.ru du


tt)

Phlegnmcium lCortlllftrlus) trnganum Fr. - St'.sir 5--12.


pl'\'O blj ....J o lil...o liuhicdM {J<l ~atjm .we l 'ij e smeJ (i mije~ano). polulopla :.1 pa j nslul:. "log oblika , sub i malo pu.~te-
nast . na di.$ku i kl'ljll ~ ln" ,
L.un('l~ rldook~r, kasnlje . . rot...
de .s Ijubit 3Stilll dJhom iii ba nicgn. "rirasle sa jarkom ilt
bcz jarh. dosUI dcbclc. - Dr!ak pri
ho i iortuhl,
llubicasl , nadole smt.--d sa Ijllbit:a.s tim po;aslmu odn. p-'lrti
jam:., odo:lgo nadole lOve sin , pri dnu i sa ddW!':iom buibom.
5--811.5-4 em. - Meso cnen~.l~to do snlcot1c okcr. oS" ,fa
,/,," jal'(I od" rJJ(lI jm mirisom i go,.kim "ku5j"lm, - R.lSt, 00
augusta dO' oL lobr.t u b)dO},--.orid i (:m~)l!Orki n.1 Qrh ..'U IT''3j
Saraj., _, I u CtOrslom kOlanl . "..,/0 mrOl11". l mlilJ~"..;[i

""ill,

jc toUko ob,wijcn:l . p.lucinom. dn il~tleda Iwo d.t iu IC ~:pu


pala plijcsan . - Kod n;"ls jc ,I.l!...lo c,,>.. i. \I-.obito u Juiniilm

238?

I,.. mogori~nim

pianinama ponck.ltl maM.l \lvt, nl\.'):O\ , rijl!ld


ftnJUmum , koji nemu ncprij.lhUl mlris, J. n.:l ~,ilu mu 'n:te e bijelo oad

239

Ijubi~tim,

He bcloma crusluUnlromlt Fr. n Bull. - .s~. . . u--.a. III


ooje bljt'/~ bit !loa 1.\Omijim "i,~' snll'Jlm ..h~ktlm h4ro
1"
I
pupceo iU sLom ra,an, il.,d.l!.. i ,I
11. - Lam..I....
1..

"

ko zemljane boje, braSnas te po ostrici, cesto suze , S plitim jarkom prirasle. Drlak 5-8/1-2, istobojan no
svjetliji, na vrhu sa bijelim zrneima iii pahuljarna, cilindritan, gol , cvrst i pun. - Meso bljedoli ko , u kus gorak, milis
11a hren. Raste od septembra do nove mbra, posvuda, vrJo rairena i masovna, rado II lravi ll Z rub su me, ces to u kru
govima. - Lako ol ro vna. - Nes to rj ecta , ;]li u Dalmaciji

240

cesea, vrlo sUena prelhodnoj ali kn.lpn ij a (i do 18 cm), He


beloma sinapizans, Fr., najlakse sc Illaze r az likovali od prethodne ako nacinimo uzduzni presjck: u vr hu drska je jedna
~upljina, a u nju se iz mesa sd ira sp us la lro klllasli prochlielak, u obliku Zllba. I sti miris, ista neZll allla 01 roVI1Osl.
Coprinus, rod bijelih lalll eia koje poeme i prelvore se
u lintu. Lako otrovne kad im lamelc ni sll vise bijele. Meau
njima jedna izvrsna jesliva:

241

000
Coprinus comatus Fr. ex MUll. - veli ka gnoji starka
(Blagaic), copasta tintnica . Sesir u obliku izduljene
elipse, visi, do 18 cm, nego siri, do 6,5 . S njez, 1O bijel sa erje'
poliko poredanim krlju stima, lakode bijelim koje posme{iuju od svojilz vrsaka, na tj em enu vee ad mladosti smedim
(ljesnikove boje) ko z, zatim pokrovom. Od rubova nagore poCinje najprije rumenili pa emili. - Tako i lamele, sve dok
se na kraju ne pretvore u emu linlll. Inace su vrlo siroke
(meso vrlo tanko) i vrlo guste, sasvim zbij ene jedna uz drugu, bijele dok ne pocne ovaj pl"Oces samoprozdiranja (autofagije). Slobodne. - Drzak svilenasto bijel, lomljiv, cjevasto
supalj, s prstenom kao okovratnikom, pri dnu zadebljan, inaee valjkast: 7-20/1-3 - Meso bijelo, njezno , ukusno, osvj:zavajueeg daha. ledna ad najplemenilijih gljiva, za R. Helma cak na vrtoglavo visokom trecem mjestu. Narod je ne
jede i ne zna. Raste od polovice aprila do polovice decembra, na gnojenirn, masnim povrsinama, smetljistima, najmasovnije uz nib blalnjavih eesla i na Iwvim travnjaeima u
graelovima (osobito u drugoj i trecoj godini; mozda se u
urbanistickim zavodima moze doznati koliko je koji travnjak star), manje u sumi. U svim gradovima, u Zagrebu i u
Sarajevu u nevjerovatnim kolicinama, travnjaci od njih na290

prosto pobijele. Rijetko koja gljiva je istovremeno toliko iz


dasna i ces ta, a tako ukusna. Kao corba, na gradelama i rostilju daje maksimum. Sarno treba paziti da lamele nisu vee
pocele rumenj e ti iii eak i crnjeti, sto se desava vee nakon
nekoliko sati posto smo ih, cisto bijele, ubrall. Ako je proccs tek poceo, ne treba baciti cijelu gljivu, mogu se odsjeCi
bojom zahvacene partije.
JESTIVE GLJIVE T AMNIH LAME LA I SPORA

242

00
Rozites caperata Fr. ex Pers. - grbavi prstenak, ciganin, ciganka, pseniCna goba, cigancek - jedini predstavnik svog roda II Evropi , po obliku nalik na al1is-sampinjon
(Ag. arvensis), po drugin1 svojstvima na Pholiotu. U Sloveniji dobro poznata, veoma rasirena u Gorskom kotaru, ponekad se prodaje i na zagrebackoj trlnici. U Bosni i Srbiji
rjeaa. - Sesir boje slame, k tome malo sivkast ill s ljubicas tim dahom, oblo konican pa malo spljosteniji s uzdignutom sredinom, po kojoj kao da je braSnom posul, navorane
po vr!;il1e, 5-12 cm. - Lamele, bljedolike, sazrijevanjem sve
viSe smede (dllgO okersmeae pa riaecimetne), na ostrici
brasnastc i Hagrizene. - Drlak 7-12/ 1,3-2,2, valjkast, svijetao, UZdllZ vlaknima isprugan, 5 bijelim prstenom i pahuljama iznad nj ega. - Meso bjelicasto, provodnjeno, blagog
ukusa i mirisa. - Raste u manjim iii veCim kolonijama obieno u crnogorici, kod nas cesto i II bjelogorici. Gljiva tipicno
na kiselirn tlima, najviSe kraj borovnica. Vrlo eijenjena jestiva vrs /a, ali i crvava i drobljiva.

243

00
Paxillus involutus Fr. ex Batsch. - rnrezenka, navadna
podvihanka. Sesir 6-16 cm, smed sa sumpornoiulim iii mas/inaslim p relivima, ponekad boje rae, tlll1Jno posmeiluje na
mjestima dod ira, pustenas-t iii gol, sIuzav za vlafnog vremena; malo ispllpcen i zatim udubljen skora ljevkasto, s izrazito uvrnulim rubovima (ime!). - Lamele istobojne, takode posmec1e oel dodira, anastonlOzirane, ponesto silame. DrZak istobojan, svje tliji, jednako osjetljiv na pritisak, 4-6/
1,2-5. - Meso okersmeae, tamni, njeino i so en 0, osvje zava291

(,

juceg miris~, pr~~slav!ia odlienu hranu kad je ~a jako!.{IIaIn res lsprzeno zll duze ?d 25 mznuta kllhano, Jer sirCWP' je
olrovno. - Raste od maJa do novernbra, II 1-amtim tip~ma
suma, u gradovima uz drvorede, rado u blizini breza, :u travi iii l1a iglicama, pa ponekad i na panjevima. - Moze se lako pobrkali, i po bojarna i po obHku, s nejes livim i Ijutim:
Lactarius turpis Fr. ex Weinm. (koji jednako rado ras te i u
par.kovima kraj breza, ali koji za razliku, kao i svaka rnlijeenica, sadrzi mlijeko, bijelo koje na zraku posivi), kao i sa:

244

000

Gomphidius glutlnosus Fr. ex SchaeEf. - lepljivica, veIilei slinar, Ijepljiva prljavica, veliki poi;i:ar. - Scsir 5-14 cm
sivosmed iii skoro eokoladan, sa IjubiCastim dahom iii be~
njega, izbljeduje, ali i poprima lamnije, skoro crne mrlje,
pokriven debelim slojem sluzi (koji se lako skida zajedno
s kozicom) koji se prevlaei i preko lam ela i slaklaslo providi, te silazi i niz drZak. Lako ispupcen, zatim ravan i ljevkasto udubljen. - Lamele blijede, sive. i mrljaju se pastepeno, pocme, pod prstima se osjecaju njezno, kao da su ad
ome.kSalog voska (doirnaju se kao kod Hygrophora); raevaste 1 daleko silaine. - Drialk is te boje kao i lamele, ali pri
dnu zivo kadmijumzut, i u mesu, pri vrhu dobija kao jedan
prs~en. ~d pr?zirne zelatine; 4-9/ 1-3, pun. - Meso bijelo
p.oslvIJuJe, OSIm u dnu drska, jako njdno i podatno, bez minsa, ugodnog ukusa (malo pikantno kiselog kad se skuha).
Bez sumnje spada u I klasu. - Raste sarno u planinskoj
crnogorici, na suncu u travi, tvori vece kolonije duz 5umskih rubova. U Sloveniji, Srbiji i Bosni vrlo cesta i nekih godina
m,:~ovna, osobito kraj borova. Pripraviti se rnoze na sve
nac~~, . sarno nije za kiseljenje i susenje. Potrebno je skinutI JOJ sluzave sloJeve. Njen srodnik:

245

00

. Gomphidius viscidus Fr. ex L. (-rutilus (SchaefE. ex Fr.)


J"..w:d.) borov. polzar, bakrenasti prljavac, bakreno-rdeci
PlolZar( - nlJe sluzav, nega sama Ij epljiv (.irne!). I 5eSir
\(5-10) I:?.u je druge boje, smeaecrvell (boje crvenog vina~,
,:>koro ~~Jek s .uzdlgnutom sredinom. - Lamele prvo SVlJetle (zucka~toslve), kasnije istobojne, na kraju od spora
crne; vrIo sllazne. Meso divne ZUloruzieaslobakarne boje

292

(boje rabarbare), nJezno i bez mmsa (takode prijatno pikantno kad se pripravi). Podoban na sve nacine, a moze se
i susiti. Raste sarno kraj borova, narocito rnladih, od jula
do oktobra, u krajevima gdje uspjeva i Suillus granulatus.
Nalazi se svuda gdje irna borova, pa i sadenih. Ne zaostaje
rnnogo za prethodnorn po kvalitetu, a po kvantitetu ga i
nadmasa.
Ove dvije vrste lesko bi se mogle pobrkali s nekom
Irecom. Prva mozda sa Paxillus involutusom, sto prakticno
dol azi na isto, druga jedino s laznom lisicarkom, 5tO nije
opasno.

XXIV NA KRAJU - UPOZNAJMO JOS NEKOLIKO


ZNAMENITIH SAMACA IZ RAZNIH PORODICA

Kao i medu Ijudima, i meau gljivama ima snaznih indiv!dualiteta koji se ne daju uvrstiti ni u kakav tabor. Ovaknm.a se stalno nadjevaju nova imena - etikete, prebaeuju
se IZ .grupe u. g~pu i !z roda u. rod,. sve dok se na kraju
ne UVI~~ d~ n~gdJe s~svlm ne pnpadaJu. Tada se specijalno
zbog nJlh Izmlsh novi rod, a oni i u nj clTlu nastave, kao jedini predstavnici, istrajavati svoju ponosnu samocu.
Drugi se izdvajaju i isticu, i u slucaju kad imaju 1'0dake, nekakvom u njihovom rodu neuobicaj enom iii neuravnotezenom karakternom ertom.
. TreCi nisu svojom krivieom usamljeni: ostali su po stram zato sto smo nasu klasifikaeiju zamislili tako da nama
b.ude lak~e i ugodnije, a ovi prineipi sreaivanja, bez temeIJa u. j)nrodnom redu stvari, ne odgovaraju I1jima. Takav
slucaJ Je npr. sa:

246

000

Boletus regius Krombh. - kraljevkom, kralj evskim


vrganjem. Izdvojili smo ga zato sto on sad mijenja boju
mesa, ?ad ne, pa ga nismo mogli mime duse staviti ni u
prvu m u drugu grupu Boleta zamiSljenill na takvoj podjeli.
A n~ mo~emo. a i~ostaviti, jer zaista ima kraljevski ukus,
.pa 1 rnaJes.tetlc~ Izgled. - Sesir 7-17 em, poluloptast pa
Jastuc~sto lspupcen, deblji nego kod pravog vrganja, ima karaktenstlcnu boju maline koja se rada tako sto se karminervena boja prelijeva preko ruiicastozute podloge. - CjevCice
294

i pore su ziatl1ozut e, postaju sve zagasitije zelene; pod pritiskorn plave ili ne. - Driak debeo i trbusast, 6-12/2,5-6;
po njemu se ponavljaju boje sesira, ali sad ne jedna preko
druge, nego jedna pokraj druge: odozgo nadole od rutog sve
zagasitijc ervenom; u gornjem dijelu ima istobojnu mrezicu. - Meso tvrdo i jedro, ziatnozu/o, na presjeku poplavi
(pa i tada lako) iii ne, radije u nekim zonama porumeni ,
ali i to ne uvijek, naj cesce pa k u dnu drSka vee ima karmin
mrije. Ukus i rniris ugodni, vece je vrijednosti od obicnog
vrganja, rj ede ervav i ne razvlaci se sluzavo kad je skuhano.
_ Naj vise r aste u hra stovo-kestenovim snmarna, nd to manj e u niiim bukovim sas tojinama (do 800 m nadmorske visine), ces to u blizini Bol. re tieulatusa iii edulisa, u toplijim
predj elima i na suncanijim poloiajima, i oko Zagreba i oko
Sarajeva , medutim najvise oko Fojniee i Banj aluke. Nalazi
se od jula do oktobra . (U Gorskom kotaru ga nadomj es ta

247

000

:Boletus appendiculatus, val'. pseudoreglus Huber , kojeg


uostalom mozemo vidj eti ponegdj e i u BiH i u Hrvatskoj,
reeimo u Miljevicima , u okoliei Dubrovnika , u Mikulicima
u Zagorju; takoae za j el0 odlicna gljiva, sa is tom bojom maline, ali i sa jace izraZeI1im i redovnim piavljel~ j em.

248

000

Sparassis crispa Fr. ex Wulf. - ko vrcas ta ko ki co, kbdusiea, borova gljiva . Izd voja se medu svim glj ivama svojirn
oblikom: to je kao kakav i bun bez grana, sa izdulj enim, d ebIjim, zel jastill1 , gllstO sraslim kovreavim liscem, moida najvise nalik kelju. Henni g navodi da sa svojih 5-20 em visine
i 6-30 em sirine moze doseci td inu i do 5 kg. U poce tku
vrlo svijeilo sivkastok rem, sa slarenj em i utl pa smedl. Dok
je svij etla predstav lj a jelo vrlllIllskog dOl ll ela , jer joj meso,
po sastavu sli cno hl'cko vom, ima izvanredno finu aromu, i
to k ad se zapl-:ii u vlastilom soku iii pripravi na nacin na
koji So.! priprema vl'ganj. - Na zalos t relativno rij et ka vr sta .
U S loveniji , Gorskom kola ru i zopad noj Sr biji cesca nego
d rugdj e. Rasle uz clev lo iii pan ; bo ra, po ne-kad i j elc, od augusta do oklobra. Lako se previdi.
295

249

000

L1TERATURA

Neurophyllum clavatum Fr. ex Pel's. - sVinjsko uho,


grimtma lisiCica, plavka - spada takode u r klasu. To je
kao leakva deblja lisilarka sa ijubicaslim 'lervima (ime!)
odn. naborima bel ostrice. koji se splistaju flil. sve uti dytak
skora do dna. Visok je do 10 em, ~irok na spljoStenoj povr.
ini do 6 em; ova je u pocetku takode ljubicasta, kasnije sve
vile tucwto izbljeduje. - Meso bijelo. njetno, osvjdava.
ju6lg mirisa, moze se pripraviti oa sve moguce nacme. _
Raste u planinskoj crnogorici, cesto po vise sraslih koma..
00, i u krugovima iIi nizoVlima, od scptembra do novembra.
u svim republikama.

250

00

Marasmlus oreades Fr. ex Bolt. -

vilin klincec (klincit),

di!ei!a sehnica. Istiee se u inale mnogobrojnom rodu siCuJ..


nih podanika svojom velicinom. stanBtem i ukusnotcu. Fa
i takav. tek je 3-6 (8) em velikog sesirica. Buje hijele kale
ili $Viiette svinjske kale 5 crvenkastim primjesama i bJagom
Ltb08nom u sredini; gol i gladak.. - Lamelc bjclitaste do
Jato hem ill istobojne, anastonJOzirafl e, razdaleke, prirasle
(ewotuaino s jldom ili zupCasto) . _

Drtak vilal<.

4-3/

0.3-0.7, hut i pun, istobo/'an, pn dnu bjclicasto pamucast.


potpuno pray i gladak; izv aci sa sobom grudice pijeska ili
zemlje. - Meso blijedo krem, lilavo elasticrlo, mink: u~
no -zati1l5ki., pa pored ostalog, osu~cno . i slu!i kao ~ID.
A sufi se, Do i sve roda Marasmius, vroma lako, tak I Deobran: kad padne ki!a iii ako ga navlafimo, pOr/ovo. o~iv!.i
rudndirL lato ga je za sllsnog vremcna td ko pnmJetltl,
skvrB se skorn tao cioda, pa je Blagaic cijclom rodu dao
diVDo ime: .pritajnice. Od1i~an je za juhc i umake, te u
omlljenom mu kraju mourno skupiti velike zalihe. Rast~,
natme, U ~tim krugovima po poJjima i tnwnatim rubovtma imDa (eak i u dubokoj travi) i oj iva, od aprHa do DOVern~ &Isto i na pJdtanoj podlozi, tako u Dalmaciji {i do deG!IIDbra>, &dje sam ga nalazio srazmjerno u najveeim koUl:Inurut laate. posvuda rasprostranjen.

Bi..d~r Georges: La Vit: privet: dt:J Champignoru. ...... 911.


Ikrtaux And~: Les Cort i,laires. Paris. J966Blaga.ic Kamilo: Ctiive nalih Icrajeva. Zasreb. 193,1. .
BJaga ic Kamila: Pr i/cJli Ilori vi.fih ,'jiva okoUu ,.iIvit~~ Jil!'rQ (GJasnik Hn '3tskog prirodoslovnog dndtva, 33, Zacnb.
ICetto Bruno: Der grosst: PiizlUhrer, IV Aun.p, Mt........ Ir.a.
Culic dr Dusan S. : Siru:k()/oJ1ca "tlaiiU) /ton aJilva " '.ZIn'IIIN
s Pan ...'t'ccvom omorikom i SUnlit masivo JIt"," 1fW. fWd.. pn.
rode 34 / 1967. Bgll.),
Dndkuvic Blanka : Gubc. Ljubljana. 1973.
Duritic Aca i ElaLIlr Samuel: Ld:()1,'ito i jeJtiw IHJj_ i .,1"".
jcvo. 1964.
Eni~1 frit zMarlin i Timber fred : Pill.e. K~""

au.
.tIDe_

Munchen, 1969.
.
Foch t dr h'3n : Kur('ultmske sliive sabra,.. u pro:u n"N. (Zbon6
. Kurcula~ , II. izd. i urednik. MaTinko Gjivoje.)
Foc ht LIT Ivan: CI;iw dubrovatkOM A:rai. I (_Dubromtk... m)

Grom Jote: N4J~ Rl)h~, I. Celj~. 1973.


Haas Hans: Pi/:.I!' ,Witre/;:uro ptU. Stuttprt. 1964..
Haas Han:! i Schrcmpp Heinz: Pi/ze. die nid.,
Ie_t. SNI..
~art. 1972.
_
Heinl R~r : l oes ChClmpf.,fwf" d'E"ro,., T~ I,
Pill,.
Hcim ROKer: u's Champigtloru IO:GqIll.J ., ~. .....

J_,.

!" ......

1963. Horvill dr lvu: $um.sh t.a;edni. JMfOJ....j. ,. . . . . . ..tll1opcdija JulJ. lehikQKnfskog uYOdli, Lqrcb, 1963).
'
.
.
Horvlll dr tVQ: m. Vegt:IIJIKHt $4Mhu/.1WOfIW U. .,. aulA ,til
utld bodmkundlidtnt Zu.uunmen1tll7l, (YlceU..- _
Ca.: t I
schrn Gael.l.tchaft. Bd. 104, Heft f/ff, 1962).

POPIS OBRADENIH VRSTA

Jacotet J .: C/lQl11pignons dam la Nal" r e. Ncuchatel-Paris . 6. izd.


1957.

Jelic B. Milu tin: COlil r iblllioll Ii III cO lllw isSllI1Ce d e III m ycof lore
des sab l es de DeUblato (Glas nik botanickog zavoda i bas te Univ. u

Broj

Beogradu, Tome I , (3), Bgd. 1961.


Jelic B. Mill1tin : Contribution a III cO ll na issallce d e la f lor e des
c/J ampignoHs m acros copiqlles des for el s lIlixles de l1 cl rc el de sapir1
(Abieto-Fagetum serbicum Jovanovic, 1959) dans la montagne Goc (RS
de Serbie) .
Jelic B. Mill1tin: E cologic differellt iatioll of flora l co m plexes of

I.
2.

Boletus rc ticula tl1s


Boletus edulis

3.

Boletus pinicola

4.

Boletus [uscoruber
Bole tus ae rcus

uZQcromycetes in cond itions of to n nat iOll of plant COl 1l1Jl Il11 ities Oil the
paslures of DeliNa/ski pesak (Serbia). (Bulle tin of the natural his tory

mu seum , Belgrade, 1968, Series E , Vol. 23 .)


Konrad P. i Maublanc A.: L es Agaricales, T om e I , II. Pa ris, 1948.
1952.
KUhner Robert: Le gen r e M ycelia . Paris, 1938.
Killmer Robert i Romagnesi Henri: Flore allil l it ique des Ch ampig''IOns sl<perieurs. Paris, 1953.
Lange Jakob E . i Morten : Pil ze. Mlinchen, Basel, Wien, 1964.
Lis iewska Maria i Milutin B. colic: M ycol og ica l l ll l'est igat iolls
in the Beech Fores ts o f sO ln e R eservatio ll ht Se rbia (Frag menta florislica et geobotar,ica, Pars 1, 1971) .
Maublanc Andre : Les CI1a m piglloll s de F rall ec. TOlli e T, ll. Paris,
1959.
Michael/ Hennig: Halli/blleh /iir Pilz/rellll de, Bd. T- V T, Jena,
1958-1970.
Migula dr W.: Pilze, Bd. I , II, T[[ (ll: Kryptogamen-Flora ,'on
Deutschland , Deutsch-tlsterreich und der Schweiz). Gera , 19 1G-1912.
Moser Meinha"d: Die Rohrl in ge, B l iitt er- lm d Balle/lp il ze, I, i Ascomycete" n , (u: GaOlS: Kleine Kryptogamenflora). S tu ttgart, 1978. ;

5.

6.
7.
8.
9.

Boletus felleus
Boletus a lb idus
Bole tus calopus
Marabell a conica

10.
II.

Mo rche lla cle li c io sa

12.
13.
14.

Morchclb hortensis
Morchella cos ta ta
Morchcl la ela ta

15.

16.
17.
18.

Morchell a esculenta

Mitrophora rimo s ipes


Gyrom itra esculcn ta

Urbani Milu tin: Glj ive -

m eso "a.~ ill SU /l W, Zagreb ) 1964.

nazivi

i'rolje tni vrganj , j ur cek


Jcsenji (sla tki , pravi) vrgan j ,
pecurka , dedec, gobanj, Uesens ki) jurcek
Crveni (borov) vrganj , jelkov
(uZi tni) goban
Rieli v q~anj , psenicnilc .
Crn i (lj etni) vrganj , hajdovec,
crni jurcek
Zllcara, lolcasti goban
Kravlj a baJega, grenki goban
Lepon o~

goban

Cunj as ti smrcak , konicas ll mavroh


Smr lj a k
Svijetli smrcak, kornj aca, pres liea
Vrtni smrc-::u<
l. Rebras ti s mrcak.

Vi soki s mr ca k
Smrckov ica

("Ra ni ) hrca k
(. Vclik i, ) hrcak

19.

Gyrom ilra gigas


Pholiota (Kiihnero myces)
nl utabilis
N cnlCl to io ma cap no idcs

20.

Armillar ic lla mc llea

21.

Clitocybe tabosccns

22.
23.

Psa thyrel b h,'e1 ro phylla


Collvb ia fusipcs

24.
25 .
26.

Pho iiota sq ll arrosa


N e m =tt ulo ma fa scicul arc
N cma lo lo m:l s ub la le ri ti um

27.
28.

Fla lll lllub p~ n e t r a ll ::;


Plcuro lus olcarius

Zavodnicaa: ,

29.

Phuli ut:t acgc ri la

30.

Fis tul ina he pa li ca

Jab lanoyuca
jCl re nka. , .vu~ovo
Jetrc nj aca.

31.

Polypilus s lli phurens

>., Zvepieno f Ulu eni luknj i ar

32 .

Po ly po re llu s s qu3mosus

33.

Plu teus cervinus

1963.

Moser Meinhard: Die Gatllm g Pillegrnaeilllll. Bad Hcilbnmn, 1%0.


Neuhoff Walther: D ie Milc/llin ge. Bad Heilbrunn, 1956.
Pi lat dr Albert i V. Lindtner: Eill Beitrag Zllr Kelll llllis d el' Ba si,i ioll1yceten vo,'! Siidse rb ien, Teil T, [[ (Glasnik Skopskog naucnog oru~ tva XVI II 1938. i XX - 1940).
Rankovic Biserka: Gljive Fm sk e gore ("Zas tit a prirodc< 36, 1955).
Romagnesi Henri: N OllVel Atlas d es CI1alllpigl'/Oll s. Paris, 1956.
Schaeffer J ulius: Rllssllla-Monograpllie. Bad i-ieilbrunn, 1952 .
Simic Milivoje: GrMa za f lom gljivll .. . Beograd, 1895.
Singer Rolf: Die Roil r l inge, Tl. 1, ll. Bad He il brunn, 1965 , 1967
Stanic i Pe tkov~ ek: Cob e.

Na~ i

S trucni naziv

Grmaca, panje vc ica , grmac, rna


]a

s torovka

S ivoli snata zve plenjacac , ceti


nars ku prmj evc ica .
.
Puza, puzica . medc-nJ3ea. pan lc vka , glj ivu~ i, m rnznica, p rava storovka

(Prava)

grmo ~ci ca,

. brezobroc

Da storovka

Hras tov:lcn , h ras tova korenovko.


Ljus kaya grmaea
.
SUll1 poraca, navadna :l.vep le nJ3ca
ll Veli ka (crven kas ta) ~ s um po raca

, vel ika (rdeca). zvep lenjaea


braga ra,

olj kova

goba
meso, (govedi) volovskl jCZlk
Ll1s bsti luk njicar
Krov nj aca, ~ t itarkaJ ~~Hovka

299

Broj

Strutnl nnlv
Grnd~ki

Aprkus bilOrquls

ta lllpiniUlI, nU:stlli kuk..


rnak . uskuellH;a
$tll1l ~ ki IllII;') ~;1I11pill jon , lurn.
sk:! pct'urk:l, _1x'1i vm:rJni kuk.
rnak.
Poljski :mis-Iall1pi njun, polj.
s ki! pt.."turk:l , liplk a. poljski kuk
Illn~, u\'far, luk\<ic, pdurak, pc-

35. Apricus sllvlcola


36.

Aprlcus an"ens;s

' \ln c",

KCllub

Apricus exqub,;tus

37.
3&.

Melanoleuca C\'cnolla

39.

Aaaricus campettcr

40.
41.
42.

Apricus perrarus
Apricua 3Ui\lS!US
lnocybc Patouillardi

Rcd u~a,

,'anen
Pulisk i

Vllu\'ll~m'iI

Vilol'nJa t a

~C n'cnkll "' ta

45.
46.
47.

Amanila vcma

...

Anuudta vlrusa
ARUU1lta pllntherinD

SO.
.51,

Amanita able lum


Amanita p5cudorubcscens

44.

c jcpabh,

sla n l1,ccpljl.'l1k a_
_Kat'holm kuk11lak.
Gra l 1<l~ti kuktuak

_rdetka

Zelt'na pllp:lvka, 1.clcnu ovojnja


t.a, zclcnil mU ~ tl ka

Beli kuklllak , 1)('1 ... mu!nica, pomladins ka

mlt ~ l1i ca

Konifasta Illu~ni ca
Panlcrkn. pal lll'I'V\' ka, panterjcva
mu!nica
_Jclova pant crka_
.. L"\t.na biscrnic;:._, _Ia!na bi
:sc rk a.

52.
53.

58.
59.
60.
61.

300

s ka

Amanila cltrina

54. Amanita gemmata


55. Amanita porphyria
56. Aman.ita porphyria
57.

bje s nja~;I , omarka, zmij


Jj:lji\"a, muho mora, rdoca
mu~nlCa , SI:;l klcl1jaca
1.ula (!ut ka s ta) I'lUpavka

Muhara,

Amanlla musearia

Cavlnae
Amanita tle5area

Amanita rubtscens
AmanJla vasinata
Amanita splssa
AmanJta excelsa

63.

Amanita uvoiden
Hygrophorus marzu!)lus

64.

Hygrophoru~

65.

Hygrophorus poc l a~m


Hygrophonls pudonnu.,
Hygrophurus chrysudon
Hygrophorus ebumcus

66.

67.
68.

var,

Knegi nja, blagva, kartelj , rujni


ca, kUJsijata , rudnjafn, gospa,
knctica, earcyka, kncr.
Biscrnica, biscrka
(SiY;) lupinar, pruyn oyojnjafa
_Cokala mu!nicn _, krnstavka

hypothdus

72.

Hygruphorus cossus
Hygropho rus a~athosmu.~
Hygruphorus dlscoideus
Hygrophorus Russula

73.

Hygropho rus crubcscens

76.
78.

Hygrop horus Yirgincus


Hygr ophorus niveus
russocoriaHygmphurus

79.

Hygro phorus
"'"

69.
70.

Nailnmlvi

naziy

62.

71.

bmpinjon , rudnjata,
f,lji\'anl, ju ui;II1\, ovtaru, kou
ra. kurnik , tralnjai!a

Agaricul xanthodennus
Apricus mc:lcagris i var.
leplotoldes
Agaricus radicalus
Amanita phlll10ldcs

43.
44.

gur!!'ka b'Ostuli!U ka, tra

St ru ~ni

Bela udana, bell kaddj


Martovka, martevka, sndka,
snjetn1ca, .proljetna sobdca'I
Zmrzalka, pozna poHevka, tuu
put.cvica

_Bela
nica

puievicac, .bela polfar

vo~ ,

pjepva pule-

_Velika vlalnica""
socnJca.

-crveooglava

Medena
vica

74. Hygrophorus nemureus


75. Hygrophurus protensis
77.

puniccus

87.
88.
89.

Hygl"Ophorus coccincus
Hygrophorus miniatus
Hygro phorus intermcdius
Hygrophorus conicus
Hyg rophorus nii;rcsccns
Hygrophorus pslltacinus
Hygrophorus persisteDs
HygrophonL'i dichrous
Gyruporus cyancscens
Boletus badius

90.

Boletus subt umcntosus

91.
92.
93.

Boletus ehrysentcron

94.
95.
96.

Boletus lupinus
Bolctus luridus
Boletus crythropus

97.

Boletus Oueletii

98.

Boletus purpureus

W.
81.
82.

...
83.

85.
86.

Boletus rubcllus
Boletus satanas

Sinji goban, vilnjevec


Kasni vrganj, kostanjevka, hOj6nica, .kestenjasti vrpnjc

.Podstavka_ , kozja labrda, malen


a_Zlatata.,
rdeteoogi mavdj

lure,

Ludara,
DOra gljiva, vndji
goban, b jutavlta, sviDjata...
_Vu~jt vrganj_
K ovara, vrgaojlca, norogl~ka
.Glatkono!ka., _iametasti ....
ban_, .zelenjala.
.ZelenJata., _alatkoDOikac, ....
yonski vrganj.

. Rtderuac, .!;krlatni iobanc

301

B roj
99.

100.
101.

Slrucni naziv
Boletus appendicul a tus

Broj

)~S nle(1a kralj evka, rumeni j ur-

cek
Bolelus Fechtneri
Leccinum SCablUIl1

102.

Leccinum carpill i

103.
104.
105.

Leccinum nigrescens
Leccinum aurant iacuIl1
Leccinum IUJescens

106.

Herici U111 erin aceu.m

107.
108.
109.

Hericium coralloides
Her icium ci r rhatum
Hydnu m re pandull1

110.
111.
112.
113.

Hydnum IU fescens
Sarcodon inlbli catull1
Sarcodon scabroswn
Lactarius sanguifluus

114.

Lacta rins deliciosus

115.

Lacla rius sal moneus

116.

Lactari us semisangu irIuus

117.
118.

Lac tali us zonm;us


Lacta rius insulsus

11 9.

Lac tar iu s to rmillOSUS

120.

Laclari us pubesccns

121.

Lactariu s p iperatus

122.
123.
124.
125.

Lac larius
Lactarius
Lacter ius
Lactarius

126.

Russula cya noxantba

127.

128.
129.
130.

Russul a
Russula
Russula
Russula

131.
132.
133.

Russula virescens
Russula aura ta
Russula eme ticn

302

Na~ i naz ivi

vellereus
scrobicul atus
chryso rrheus
volemus

grisea
olivacea
Romellii
vesca

Fehtnerj cv gob<lJ1(

Djed, dedek, kozjak, kravarik


orezov goban, pasji vrganj , hra~
pavac, brezovac
Dj ed, dedck, gabrov ded, grabov
vrganj
T urcin, (urc k

I'l!s nik

Tu rc in , {ure k: t o po l s~ i ca

Bmda la goba

Nai nazivi

S lruc n i naz iv

134.
135.
136,

Russula frag Uis


Russula Queletii
Rlissula foo tens

137.
138.
139.

R ussula Icp ida


Cli to pi lus p rullll ius

J40.
14J.
142.
143.

Cli tocybc r ivu i os~


Clitocvbc ccn Hsal a

.Blj uvara, . krhka k.rasoiea.


Smrdua,
golob.ica

s mr data,

smrdlj ivn

R ussul a Iau roccl'Hs i

Bra nja .a , mliDlI l'ica, sli vari a,


majevka, mokarica

Cli tocybe cka lba la

Coloc"bc (Tri chulo ma)


Georgi i

B urllevata , /lur/lcvka. ran ko.


prusnicQ, j urjcvka, . majs ka ko-

144.

Rhodophyllus (En lulo ma)

145.

Rhodo pJt yli us clypeatlls

. Olovas ta ("Ii ko) rudoliska. ,


. veli ka rde eli tka.
Slj ivovatn , Ij ivo a gljiva, tco-

146.
147.
148.
149.
ISO.
151.

Rhotlophyllus
Rhodoph yll us
Rhodup hyllus
Rhodophyllu s

152.
15.1 .

RhouoP:1Xi l!us son li dus


C:ln llian.: l1 u s ciuarius

154.

C~ll lh :\r d l li S

155 .

H ygrophur Olhis
auran tiaca
Cantha rl! !lu s l:'lies ii
Can l il :)n.: i[ us lll tescens
Canthnrc ll u s tuba~ro r m i s
Ca nliw re lt u,", cin crcl1 s

lob m ica

Prosenj ak , (I u la) jezevica , ru meni j de k, m igac, jezevka


Prosc nj ak
Sm ja ca , jelenj a k, rj avi Jezek
)) Lazna srnj ac3
Vrsovnl c3, juznjacka ruj nica,
zrnovcica
Rujni ca, brinovka, u'-it na si
ro\'ku(
Rujni ca, brin o vka
Ruj n il.:a , lll'ino vka

Mlij ecni co, p aprcnj ob , pelinscica, pec urka, ij ll ta m ie c nica,


m lj ecnj aca , pop rns ta mlcc nica
Runj evkn, krav nj ak, l'unjnca
l1l lc ~ n jc a

S ij e ra k , prcs nac, s i ro vk3 , mli ka

d ca , pccenica, srij ez
Mod ras io zu ta

gluhara,

Cica

sep.ium
prunu loidcs
rhodopolius
piacen la

Rhudophyll us nicloroslis
R huc.iopaxil lus l1u J us

Slj ivovata ,

~ qi vova

gl.jiva

Slj ivovaca, ~ IJivovn glJi a

Modri kai:a , . vijolit as ln kol b r


Idc3 (1

L,iut a mlcc nica , bn::zova s iro ,,


ka, brczovka, kos m ~lla s irovka
Dlaka va brczovka

Zut;:}

Li vidus

piavka,

156.
157.
158 .
159.
160.

Goiubaca , sivka, s iva gluhara,


jestiv:l krasn iG1Cf
Golubaca, zeka, goiobaca

Zia ina goilibica


Bljuvara, blj uvna golob ica

Cratcrd lus
cornuc op io idcs

modrikas ta golobica
)) Ra c v;:} s ta k ras n ic 3<'( , s ivka

anll.: lh y~tc u s

161.
162.

Ramaria aurea
Ra mo ria (orm os;)

. LazllJ modri kaea


Lisica, lisii:arka. i tl l ica, pnprc11 iaCa , lisic ktl, kaj sijab
( is iea, lisi ar b, f ullen, p ap,..,.
nja ~l , iisicka, ~ct inttr ka Ii j.
<'a rb
Lai na Ii icark:t, e1 i" ja 1islt ka

1.oll a I roben la, i ura Irubll


Trubata, ern. truba, mr a lru
b" , mrtvll ka !rub", rna!rob ' nl a, piskri
. Zlnlna t.1 pica (.griva. )
Tro boj na ca p ica. u -iba rvtultl

grivrl

J63 .

Ramaria fJava

lItutu c.apicn., korul k.n.


gr iva

J64.
165.
166.

Ramaria bo tl'y ti s
Ra marLt ci nerea
Ra ma ria cr is ta l u

Si va griva n

run1e.nn

. Cn/t:Ila capi 'a-

30

Broj

Strucni naziv

167.

Ramaria paUida

168.
169.

Ramaria stricta
Lycoperdon perlatum

Nasi nazivi

)Tikvasta ,puhara, pusnjak, prclavae, bab)' pezclec, sumska puva l a,

170.
171.
173.

Lycoperdon piriforme
Calvatia caelata
Calvatia excipuliformi s
Bovista nigresccns

174.

Bovista plumbea

175.
176.

Lycoperdon pratense
Scleroderma aurantium

177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
1M.
185.
186.
187.

Scleroderma verrUCQSU ffi


Suillus luteus
Suillus elegans
Suillus granulatus
Sarcosphaera coronaria
Peziza violacea
Peziza vesiculosa
Peziza badia
Disciotis venosa
Caloscypha [ulgens
Discina ancilis
Otidea onotica
Otidea cochleata
Acetabula vulgaris
Helvella infula
Po1yporus pescaprae
Polyporus ovinus
Polyporus confluens

172.

188.
189.
190.
191.
192.
193.
194.

195.
196.

Polyporus intybaceus
Polyporus umbellatus

197.

Lepiota pro cera

198.
199.

Lepiota
Lepiota
Lepiota
Lepiota

200.
201.

rhacodes
gracilenta
excorinta
acutesquamosa

Strucni naziv

Broj
llBljedolika capicac( blcda grivaCca)
,

betlcasta prasmca, pu~a,

prha
Pusnjak
Velika puhara
Puhara
B~bji sir, pllhara, puvara, pusnJuk, )pocrnjela jajaca(
Puhara, puvara, pu~njak, prdavae
Puhara
Ispucana krumpiraca, krompiraca, kron1pirjevka

Osinac, . maslenka, maslenjak


hPrstenJak, macesnov goban
Vucji hlebac, slinavka, ovcarka

202.
203.
204.
205.
206.

Lepiata naucina
Lepiota h e lveola
Lepiota bruneo-incarnata
Lepiota cristata
Tricholoma porten tosum

2U7.
208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.

Tdcholoma
Tricholoma
Tric ho loma
Tricholom a
Tricholoma
Tricho loma
Tricholoma
Tricholoma

215.
216.
217.

Tricholoma albobruneum
Trioholoma saponaceum
Lyophy llum aggregatum

218.

LyophyUum cinerascens
Lvophyllum carti1agineum
Lyophyllum conna tum
Cl itocybc gigantea
Clitocybe candida
Clitocybe geotropa

219.

220.
221.
222.

Zilasta l3v ica

223.

.Magarcce uha
Magarece uha

224 .
225 .

231.

Clitucvbe
Clitocybe
Cl itocybe
Clitocybe
mis
Clitocybc
Clitocybe
Clitocybe
Pleurolus

232.

Flamn1ulina velutipes

233.

Auricularia auricula - ludae


Sarcoscypha coccinea
Panaeolus s phinct rinus
Dermocybe
(Cortinarius)
oreUana
Phlegmacium
(Cortinarius) traganum

226.

227.
Maglen, mozek, fratriCi
Ovcje vime
Zemljasta
guba,
zemijaca,
ze mlj evka
Zecgljiva, zecarka, zaj eeki
Zec-gljiva,
jelcncek,
zecarka,
zajceki,
hrastova
zrascenka,
,;.hrastov zbunac({ , jelenovo uho,
sarvas ica, kobular
Suncanica, kozjaca, ka zal"a, sugarica, s titara, srndakusa, dcioikarica, mareia
Mali srndak

TrnovJ.ca

virga tum
equestrc
sulphureum
bufonium
columbetta
scalpturatum
terreum
ti grinum

228.
229.
230.

234.
235.
136.
237 .

304
20

nebularis
inversa
flacc ida
inl'undibulifor
squamu!osa
odora
fragrans
ostreatu s

NaSi nazivi
hTurkinja.
He ringaca
Sivka, zimska kolobamica, listapaclna vitezovka

Zelenka
Sumporas ta kolobarnica

Mi s ka
Pegava (pekoea) kolobarnica,
tigrasta bjelosporka.
Ludara
Kostanjevcica, kafena ledin ~c i
ca, palceki, zajcki, stogla vka
Kos tanievcica
Kos lanJcvCLca
Bijela ledinUica
Golema uvijaca
Zelen ~c i ca ,

Siljevka u kota':u.
pozna livka, . trubljasta g rla~i
calf, martincica. fratarica
Meglenk n. maglenka
Lcvkas ta pecurka
Janczcvka

OSlrigar, bukovaca, bukova glji


va, bukova ost ri ga
Zimska panj evcica, z imska ~ta
rovka (plosnatica , panj evka)
Judino uho
Skrla tna

ca~ica

. Cn1cnjaca, plallins ka
koprenka,

305

SADRZAJ
Broj

238.

Strucni naziv

239.
240.
24l.

Phlegmaciuro traganwn
var. finitimuro
Hebeloma crustiliniforme
Hebeloma sinapizans
Coprinus cornatus

242.

Rozites caperata

243.
244.

PaxiUus involutus
Gornphidius glutinosus

245.

Gornphidius viscidus

246.
247.
248.

Boletus regius
Boletus appendiculatus
var. pseudoregius
Sparassis crispa

249.

Neurophyllurn c1avaturn

250.

Marasrnius oreades

Nasi nazivi

Velika gnoj gtarkaa, copasta


tintnica
Ciganin, cigancek, ciganka, pile
niena goba, grbavi prs tenak
Mrcienka, navadna pouvihanka
Lepljivica, veliki slinar, ljeplj i
va prljavica, veliki poliar
Borov pollar, . bakrenordeci pol
2ar, bakrcnasti prljavac
)~ Kraljev sk i vrganj l( , kl'aljevka

Lazna kraljevka
Kovreasta kokica, kladusica, barova gljiva
Grimizna lisicica, plavka, svinjs ko uho
Vi lin klineec (klineic, klincac),
diseca sehnica

rREOGOVOR -

I. Opel, UVOONI 010


eudesni svijet gljiva
Prva orijenlacija
Kada i gdj e trai.iti gljive
Jestivos t i prjprcmanje gljiva Otrovnos l gljiva, trovanjc i lijecenje
Klasi[ikacija i podjela gljivnog carstva
CentraIni kljuc
Upute i objailnjenja
JI. POSEBNI, DESKRIPTIVNI 010

l.
2.
3.
4.
5.
6.

13

27

3S
40
57
68

74
81

85

Pet vrganja i njihovi gorki dvojnakiCi


Bizar nc sklonosti smrcka i hre ' a
Na drvetu - a sitne
Na drve tu - a krupne
Razbijac asfalta And\!o razaranja -

94
104

7. Kralji ce. kneginje i dvorske dame -

160
174
199
204
213

8. Ko nac no , jedna parodic a bcz p roblema


9.
10.
11.
12.
13.

20'

Preds l3VC u koloru --: ~ ~


Naonlzanc bod ljama - n mlr()~Jl~I V~le ta
Crvcno mlijcko - za~ litni l.nn , ,va I
Sare ni vnsa r gO lllbicn
Mlinovi u lravi -

114

121
130
142

307

14.
IS.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.

U lov on lisiee! _ _ _ _
Kopneni koraH _ _ _ _
Pubare - najhranljivije gljive
Prasi6 i puievi _ _ _ _
R~e bez troja, pa i bez stabljikc
GIJlve u zagrljaju _ _ _ _
Suneobrani, kBobrani . . .
Gljive pome j eseni _
Z; mske gljive s drvela _
Droge, protudroge
Nekoliko znamenitih sa maca

LITERATURA _
Popis obradenih
III DIO SLIKE

vrsta

234
239

244
2jO
254
260
263
269

Na prvoj strani koriea:


Slavonskl IIi QU4!letov vrgan] - Boletus slavonJcus Saccardo J1I
Boletus Queletil Schulzer. Tipicno na~ a gljiva,
primjerak iz Slavonije postao je tip vrs te.

282
287
294
297
299

IVAN FOCHT : GUIVE JUGOSLAVIJE


UREDNIK: SRBOU UB MILOSEVIC, dip!.
ini. RECENZENT: Prof. dr UUSICA RADMAN KORICE: 2.ARKO ROSUU

TEHNICKI UREDNIK: BOGDAN CURCIN


KOREKTORI: STEVIC STOJANA.
NIKOLIC NATASA GLAVNI UREDNIK: MILOS STAMBOLIC IZDAVAC: IZDAYACKO PREDUZECE NOUT, BEOGRAD, TERAZIJE n STAMPA: GRAFICKO
PREDUZECE NOVI DAN I, BEOGRAD, RUZVELTOVA 10 TIRA2 : 8.000 pRJMERAKA

1979.