02 Sig Ljuske PDF

SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE
2 PREDAVANJE
2.
Ljuske
LJUSKE SADRAJ PREDAVANJA (1.dio)
Openito
Osnovni pojmovi
Zakrivljenost ljuske
Prstenovi
Teorija ljusaka:
Kirchoff-Love teorija
Flgge-Byrne teorija
Geometrijska analiza ljusaka
Tipovi i vrste ljuski

Kupole
Hiperbolini paraboloid
Cilindrina ljuska
Konoidna ljuska
Ljuske oblika mjehura od sapunice
Ljuske slobodnih oblika
Ploaste i tapne ljuske
Ojaane kupole
Smjernice za oblikovanje i proraun
Generiranje (nastajanje) ljuski
Eliptine plohe
Hiperboline plohe
Paraboline plohe
Pravaste plohe
Rotacijske ljuske
Translacijske ljuske
Primjer natkrivanja kvadratnog

tlocrta
Fizikalno definirane ljuske
OPENITO OSNOVNI POJMOVI
Ljuska je zakrivljena plona konstrukcija koja preuzima vanjska

djelovanja primarno membranskim djelovanjem
tlanim, vlanim i posminim naprezanjima unutar plohe,

to znai da je konstruktivna visina jednaka debljini ljuske
Debljina ljuske h je mala u odnosu na druge dimenzije i u odnosu

na glavni radijus zakrivljenosti (max h/R < 1/20).
Srednja povrina ljuske je povrina koja dijeli ljusku na dvije

ljuske jednake debljine u svakoj toki.
toki
Odreuje oblik i debljinu h u svakoj toki ljuske.
Analiza ljuske se sastoji od sljedeih koraka:
uspostavi ravnotee diferencijalnog elementa ljuske

ispunjenje uvjeta kompatibilnosti deformacija tako da svaki element ostane u
kontinuitetu sa svim susjednim elementima nakon deformacije ljuske
OPENITO ZAKRIVLJENOST
Zakrivljenost ljuske je definirana odnosom ravnine koja tangira

ljusku prema plohi ljuske
Jednostruka zakrivljenost:
ako ravnina dodiruje plohu po ravnoj liniji

ako prereemo plohu ravninom okomitom na liniju dodira dobit emo
zakrivljeni popreni presjek
razvijene plohe - mogu se razviti od ravnih ploha
ravnina
tangentna linija
Zakrivljenost ljuske je definirana odnosom ravnine koja tangira

ljusku prema plohi ljuske
Dvostruka zakrivljenost:
postoje barem dvije meusobno okomite ravnine,
koje prolaze dodirnom tokom,

koje su okomite na tangentnu ravninu,
a presjek s plohom im je krivulja
plohe dvostruke zakrivljenosti ne mogu se razviti

tangentna toka
ravnina
Postoje dva tipa ploha dvostruke zakrivljenosti:
SINKLASTIKE:
lei s jedne strane

tangentne ravnine
moe biti konveksna ili
konkavna
ima pozitivnu Gaussovu
zakrivljenost
ravnina
tangentna toka
ANITKLASTIKE:
Ploha se nalazi djelomino

j
s
jedne strane tangentne
ravnine, a djelomino s druge
strane u blizini dodirne toke
negativna Gaussova
zakrivljenost
tangentna
toka
Dvostruka zakrivljenost:
krivulje presjeka plohe s dvije ortogonalne ravnine, okomite na tangentnu

ravninu na mjestu dodirne toke lee na suprotnim stranama tangentne ravnine
osim za p
posebne orijentacije
j
j kod kojih
j dvije
j krivulje
j degeneriraju
g
j u pravce
p
hiperbolini paraboloid ovakve plohe obino nazivamo sedlaste
ploha jedne ljuske moe biti sloena od kombinacije sinklastikih i antiklastikih

dijelova, ali ako sadri i ravninske dijelove, ti dijelovi obino moraju preuzeti
savijanje
OPENITO PRSTENOVI
Zatvorene konveksne krivulje
esto se koriste kod prostornih struktura ili kao rubni elementi ili kod nekih
poprenih presjeka
prsten je
p
j u konstruktivnom smislu posebni
p
tip
p funikularnog
g oblika za skup
p
uravnoteenih sila u ravnini, tako da je u istom vlaku ili istom tlaku
prsten u vlaku
prsten u tlaku
Funikularni oblik sile na rasponu je oblik koji poprima element bez fleksijske krutosti
(ue ili lanac) pod zadanim optereenjem, objeen preko raspona izmeu fiksnih
oslonaca
Funikularni oblik je iskljuivo funkcija optereenja
TEORIJA LJUSAKA
Teorija ljusaka obuhvaa u najjednostavnijem sluaju
Ove jednadbe omoguavaju dostatan opis ponaanja
direktno rjeavanje navedenih jednadbi.
Jednostavnost rezultira iz injenice da su unutarnje sile u tankoj

ljusci (u odreenom smislu) statiki odreene,
gotovo svih ljusaka koje se pojavljuju kao konstrukcije u

graditeljstvu.
Najee je mogue
rjeavanje parcijalne diferencijalne jednadbe drugog reda.
odnosno mogue ih je odrediti bez uzimanja u obzir elastinih (ili

plastinih) osobina materijala od kojih su nainjene.
Kod velikog broja ljusaka geometrija je bitna
za preuzimanje optereenja.
TEORIJA LJUSAKA
Kirchhoff-Love teorija Prva aproksimacija ljusaka
PRETPOSTAVKE PRORAUNA:
1. debljina ljuske je mala u odnosu na

manji radijus zakrivljenosti srednje
ravnine ljuske
2. deformacije i pomaci su mali u
POSLJEDICE PRETPOSTAVKI:
teorija vrijedi samo za tanke ljuske
normale na srednju povrinu ostaju

ravne i okomite na srednju povrinu
nakon deformacije srednje ravnine
hipoteza iskljuuje pojavu poprenih

posminih deformacija odnosno
nema promjene pravog kuta izmeu
normale i bilo kojeg pravca na
povrini
nije primjenjiva za opis ponaanja u

blizini koncentriranih sila ili uz rubove
ljuske (pretpostavka (4) ne vrijedi u
blizini koncentriranih poprenih sila)
odnosu na debljinu ljuske
3. toke koje su prije deformiranja bile

na pravcu okomitom na srednju
povrinu ljuske nalaze se i poslije
deformiranja
j na p
pravcu okomitom na
deformiranu srednju povrinu
(analogno Navier-ovoj hipotezi za
grede)
4. normalna naprezanja okomito na

srednju povrinu su tako mala da se
mogu zanemariti
TEORIJA LJUSAKA
Flgge-Byrne teorija Druga aproksimacija ljusaka
PRETPOSTAVKE PRORAUNA:
Usvojena je samo pretpostavka 2
2 deformacije
2.
d f
ij i pomacii su malili u odnosu
d
na d
debljinu
blji ljljuske
k
Smatra se aproksimacijom vieg reda Kirchhoff-Love pretpostavki
Klasifikacija ljusaka prema glavnoj jednadbi geometrije:
rotacijski paraboloid
rotacijski hiperboloid
kruni cilindar
eliptini paraboloid
hiperbolini paraboloid
kruni stoac
TEORIJA LJUSAKA
Geometrijska analiza ljusaka
Obuhvaa sljedee parametre:
Ortogonalni krivocrtni koordinatni sustav

Glavni radijusi zakrivljenosti (rx i ry )
Gaussova zakrivljenost:
1 1
rx ry
K > 0 : Sinklastike ljuske:

Eliptine plohe (kuglaste kupole, eliptini paraboloidi)
K < 0 : Antiklastike ljuske

Hiperboline plohe (hiperbolini paraboloidi)
K = 0 : Ljuske jednostruke zakrivljenosti (ili rx = ili ry = ):

Paraboline plohe (cilindri i stoci)
TEORIJA LJUSAKA
ELIPTINE PLOHE
Pozitivna Gaussova zakrivljenost K > 0 (sinklastika zakrivljenost)
jer oba glavna radijusa zakrivljenosti lee s iste strane tangentne plohe
Primjeri: kuglaste kupole, eliptini paraboloidi
Ovako formirane ljuske ne mogu mijenjati oblik bez deformiranja srednje

plohe, te su zbog toga vrlo krute.
Pretpostavka za to je dodue da su na rubovima oslonjene sukladno

membrani, to znai da su na rubovima potrebni posebni rubni elementi za
odranje oblika ljuske.
TEORIJA LJUSAKA
HIPERBOLINE PLOHE
Negativna Gaussova zakrivljenost K < 0 (antiklastika zakrivljenost)
jer glavni radijusi zakrivljenosti lee na razliitim stranama tangentne plohe
Primjer: hiperbolini paraboloid
Kod ovakvih ploha su zbog pravastih generatora mogua savijanja bez

uzdunih deformacija tj. bez izduenja ili skraenja srednje plohe.
Hiperboline ljuske zbog toga nisu tako krute kao eliptine ljuske i
potrebni su rubni ukrutni elementi za stabilizaciju njihovog oblika.
TEORIJA LJUSAKA
PARABOLINE PLOHE
Gaussova zakrivljenost K = 0
jer je jedan od glavnih radijusa zakrivljenosti neizmjerno velik
Primjeri: cilindrine i stoaste (konoidne) ljuske
rubna
ukruta
vlani tap
zabatni zid
Te plohe s pravastim generatorima su jednostavno zakrivljene i za razliku

od ostalih ploha daju se razviti.
Mogua su savijanja srednje plohe bez uzdunih deformacija, obzirom da

se samo savojna krutost suprotstavlja tom uinku.
Tako formirane ljuske moraju imati vezne diskove da bi zadrale svoj oblik.
TEORIJA LJUSAKA
Generiranje (NASTAJANJE) ljuski
geometrija ljusaka odnosno njihovi razliiti oblici mogu se

generirati na razliite naine:
zakrivljena ploha moe se generirati
pomicanjem jedne krivulje uzdu druge krivulje ili uzdu para krivulja
pomicanjem pravca uzdu krivulje
pomicanjem krivulje uzdu pravca
TEORIJA LJUSAKA
Generiranje (NASTAJANJE) ljuski
PRAVASTE PLOHE
ROTACIJSKE LJUSKE
generira se pomicanjem pravca preko dviju

krivulja
cilindrine i konoidne ljuske
j
su posebni
p
sluajevi ovakvih ploha
ove plohe mogu biti jednostruke
(cilindrine) i dvostruke zakrivljenosti (npr.
hiperbolini paraboloid)
dobivaju se rotacijom krivulje oko krunice,

npr. sferne i konine ljuske
TRANSLACIJSKE LJUSKE
dobivaju se translacijom krivulje po drugoj

krivulji
cilindrine ljuske su primjer translacijskih
ljusaka s pravcem kao generatorom
TEORIJA LJUSAKA
ROTACIJSKE LJUSKE
Nastaju pomicanjem (zaokretanjem) pravca ili proizvoljne meridijalne

krivulje (generatora) oko jedne, najee vertikalne, osi (direktrise).
Tako se mogu razviti
cilindrine
i stoaste ljuske,
hipari,
kuglaste,
zailjene
i paraboloidne ljuske,
prstenaste (torus) ljuske
i drugi oblici ljusaka.
Slomljeni skup pravaca
generatori
rotacijske
ljuske
Pravac nagnut prema osi
Kruni luk
TEORIJA LJUSAKA
Nastaju paralelnim ili gotovo paralelnim pomicanjem generatora (krivulje

ili pravca) uzdu dviju direktrisa.
Valovita ljuska
Konoid
Translacijska kupola
Hipar
Translacijske ljuske
Luna ljuska
TEORIJA LJUSAKA
Hiperbolini paraboloid
(koji je svojim graevinama uinio poznatim Felix Candela),
moe se kombinirati sa dodatnim hiparima uzdu generatora pravaca.
Obzirom da su i direktrise i generatori pravci za izvedbu nije potrebna

zakrivljena oplata.
Kombiniranjem isjeaka ljusaka mogu se dobiti zanimljive zvjezdaste ljuske
Ljuske sastavljene od hipara

- plohe sudarene uzdu
pravastih generatora
nad pravokutnim tlocrtom
10
TEORIJA LJUSAKA
Primjer natkrivanja kvadratnog prostora
VARIJANTA 1 PRIMJENA
REDUCIRANE SFERNE KUPOLE:
primjena reducirane sferne kupole
kojoj
j j se vertikalnim ravninama rubovi
prostora odreu tako se nad rubovima
dobivaju kruni lukovi
VARIJANTA 2 GENERACIJA
TRANSLACIJSKE KUPOLE:
translacijom krunog luka po
identinom luku,, okomitom na
translatirani luk, generira se kupola
vrlo slina reduciranoj sfernoj kupoli
RAZLIKE SU U RUBNIM
LUKOVIMA
kod reducirane sfere polumjer tih

lukova manji je od polumjera sfere, a u
vertikalnoj projekciji ti polumjeri su
koncentrini
kod translacijske kupole polumjer

rubnih lukova jednak je polumjeru bilo
koje vertikalne ravnine paralelne s
rubovima
TEORIJA LJUSAKA
Fizikalno definirane ljuske
U novije vrijeme rado se izvode fizikalno definirane ljuske. Njihov oblik izveden je iz:
pod optereenjem od:
membrana (lim, guma, sapunica, tkivo) ili mrea,

vlastite teine,
sloja gipsa,
utezanja ili
pritiska plina
ili tekuine.
Ljuska oblika kapi tekuine

(konstatno
povrinsko
naprezanje)
Oblik ljuske izveden iz gumene

krpe ispunjene vodom
Plastino
deformirana
membrana od lima (svugdje jednaka naprezanja)
Fizikalno definirani i
slobodni oblici ljusaka
Elegantne
kupolaste
ljuske
Heinza Islera na
pojedinanim
osloncima
11
TIPOVI I VRSTE LJUSKI - KUPOLE
struktura dvostruke zakrivljenosti
ljuska obino konveksne zakrivljenosti
koja prekriva prostor priblino regularnog oblika
kruni, poligonalni
rebra
isjeak kupole
sila u rebru
prstenovi
posmine sile
(nesimetrino
optereenje)
sila u prstenu
SFERNA KUPOLA
s plohom koja je dio kugle (sfere)

sferna kupola moe preuzeti sva optereenja membranskim djelovanjem, osim
koncentriranih sila koje
j mogu
g izazvati lokalno savijanje
j j
za razliku od funikularnih oblika, oblik zakrivljene plohe nije funkcija
optereenja
do lokalnog savijanja dolazi u tzv. zoni smetnje u okolini rubova, gdje uvjeti
oslanjanja nisu kompatibilni s membranskim djelovanjem
u sfernoj kupoli za simetrino optereenje sile u prstenima se mijenjaju od
tlanih pri vrhu do vlanih kod dna (osim za plitke kupole)
rebra
isjeak kupole
sila u rebru
prstenovi
posmine sile
(nesimetrino
optereenje)
sila u prstenu
12
konstruktivna visina kupole je cijela visina kupole
odnos konstruktivne visine prema rasponu je u granicama
od baze do tjemena
od za plitke kupole
do za visoke kupole
uobiajeni optimalni odnosi konstruktivne visine prema rasponu

iznose
0,2 - 0,25
vlak je uzrokovao mnoge probleme kod povijesnih kupola od

kamena, koje ga nisu mogle preuzeti
ako je oblik meridijalno poloenih rebara funikularni oblik za

vanjsko djelovanje,
sile u prstenima nestaju,

jer se puna ravnotea ostvaruje samo rebrima
13
kupole se esto oslanjaju na vertikalne zidove ili stupove
ako se smjer pruanja oslonca razlikuje od tangente na meridijalna rebra

potrebni su posebni prsteni na razini oslonaca za preuzimanje
koncentracije vlanih ili tlanih sila prstenasta greda ili rubni prsten
prsten preuzima horizontalnu reakciju, koja nastaje od razlike smjera

tangente na plohu kupole i vertikale
ako je vertikalni oslonac u odnosu na tangentu zaokrenut prema

unutranjosti kupole (standardni sluaj) sila u prstenastoj rubnoj gredi je
vlana
tlani
vlastita teina
prstenovi
vlani
prstenovi
sile u
prstenovima
rubni prsten (u vlaku)
prstenasta rubna greda nije potrebna
ako su stupovi ili zidovi nagnuti u smjeru tangente meridijalnih rebara
kupola bez
prstenaste
rubne grede
14
kupole mogu biti i drugih oblika, npr. konine

konina kupola je
jednostruke zakrivljenosti
no prenosii sile
il direktnim
di kt i (membranskim)
(
b
ki ) djelovanjem,
dj l
j
slino
li
kao
k k
kod
dk
kupola
l
dvostruke zakrivljenosti
sile u prstenima ne mijenjaju predznak
(tlane pri vrhu, vlane pri dnu)
konina kupola
TIPOVI I VRSTE LJUSKI HIPERBOLINI PARABOLOID
ploha koja se dobije pomicanjem parabole u jednoj (vertikalnoj)

ravnini uzdu hiperbole u drugoj (horizontalnoj) ravnini
jednostavnije: ploha generirana

pomicanjem pravca po dva pravca
koji nisu u istoj ravnini
15
vrsta ljuske vrlo pogodna za izradbu u betonu

geometrijska svojstva hipara:
proizvoljna linija paralelna s granicom je pravac
hipar sadri dva ortogonalna skupa

pravaca nad pravokutnim tlocrtom
zato nije potrebna zakrivljena oplata
ploha je antiklastika (sedlasta)
vertikalna ravnina koja po dijagonali povezuje suprotne

donje uglove sijee plohu po konveksnoj paraboli
druga dijagonala ini konkavnu parabolu
uobiajena dispozicija hipara je s konstruktivnom

visinom (strelicom odnosno provjesom) od ukupne
visine, a najmanja konstruktivna visina ne bi smjela biti
manja od 1/10 raspona
horizontalne ravnine sijeku plohu po hiperbolama koje

se asimptotski pribliavaju donjim granicama
hiperbole
asimptote
unutarnje sile hipara za jednoliko rasporeeno optereenje daju se

jednostavno proraunati
jedan skup parabola plohe su konveksne, tj. lukovi (tlak),

a drugi
g skup
p konkavne parabole,
p
, tj.
j kabeli (vlak)
(
)
u smjerovima paralelnim s dijagonalama ne postoje posmine sile; to su tzv.
glavne osi
Element u
vlaku
Sile u rubnim
elementima
hipara
Element u
tlaku
16
na rubovima (granicama) sijeku se
vlane sile od konkavnih dijagonala i

vlane sile od konveksnih dijagonala s rezultantom u smjeru rubnog elementa
ako je hipar prikladno oslonjen u rubnom elementu javljaju se samo
uzdune sile, vlane, tlane ili dijelom vlane a dijelom tlane, ovisno o
usvojenom poloaju rubnog elementa
Sile u rubnim elementima hipara
Primjer toka sila u rubnom elementu
barem jedan kraj rubnog elementa mora se fiksirati i u horizontalnom

smjeru
optimalna dispozicija dobije se tako

da se horizontalne komponente susjednih rubnih elementa meusobno
ponitavaju,
ime se postie da na stupove djeluju samo vertikalne sile
horizontalne
sile se
ponitavaju
horizontalne
sile se
ponitavaju
ali ne i ovdje
potrebazavl.tapom
vlani tap
uinak pridranja na sile u rubnim elementima
17
GEOMETRIJA:
kod hipara se sredita zakrivljenosti nalaze sa razliitih strana plohe (hiperbolina,

antiklastika ili negativna Gauss. zakrivljenost)
Hipar ima ravne izvodnice u dva smjera
Pogodan je za prekrivanje pravokutnih ili romboidnih tlocrta
Kada je koordinatni sustav x, y paralelan sa izvodnicama, jednadba hipara glasi:
z k x y
k = konstanta
2 z
x y
x y
Ta ista ploha sa koordinatnim sustavom u smjeru dijagonala odnosno linija glavne

zakrivljenosti
j
opisana
p
je
j sljedeom
j
jednadbom:
j
2
2 r1
2
2 r2
presjeci vertikalnih ravnina paralelnih sa osima , su parabole sa radijusima

zakrivljenosti r1 odnosno r2
horizontalni presjeci su hiperbole
Hipar pod jednolikim

kontinuiranim plonim
optereenjem (vl. te. + snijeg):
a) Kvadratni tlocrt
b1) i b2) dijagonalni presjeci sa

zategom koja spaja oba donja ugla
c1) i c2) dijagonalni presjeci s

tlanim tapom koji spaja oba gornja
ugla
d) Rastavljanje sila na jednom rubu
e) Oslanjanje na dva upornjaka na

donjem uglu u smjeru rezultante R iz
dvije rubne grede
18
Popreni presjeci ravnih rubnih greda
Oslanjanje hipara
P j j ruba
Pojaanje
b u udolini
d li i jedne
j d
zvjezdaste ljuske
Rubne grede hipara
TIPOVI I VRSTE LJUSKI CILINDRINE LJUSKE
generiramo ih pomicanjem krivulje paralelne samoj sebi uzdu pravca ili

obrnuto pomicanjem pravca uzdu krivulje,
to pokazuje da se radi o plohi jednostruke zakrivljenosti
rubna
ukruta
generiranje cilindrine ljuske
vlani tap
zabatni zid
zahtijevaju za oslanjanje krute zabatne zidove,

da bi zadrale oblik i da se osigura membransko djelovanje
slobodne rubove treba ojaati

da se izbjegne lokalno izboavanje i savijanje
19
TIPOVI I VRSTE LJUSKI CILINDRINE LJUSKE
cilindrina ljuska moe izgledati slino svodu, ali je njeno ponaanje

potpuno drugaije
SVOD
CILINDRINA LJUSKA
ravninska struktura funikularnog oblika
ploha jednostruke zakrivljenosti
nosi po irini s oslanjanjem po uzdunim

rubovima
nosi u smjeru duljine
oslanjanje na krute zabatne zidove
zabati nisu potrebni
raspon
raspon
TIPOVI I VRSTE LJUSKI KONOIDNE LJUSKE
generiramo ih pomicanjem pravca

na jednom kraju po krivulji
a na drugom kraju po pravcu
20
ove ljuske su vrlo uinkovite za konzolne konfiguracije jer

konstruktivna visina raste od
najmanje vrijednosti na slobodnom rubu

do najvee vrijednosti na upetom rubu,
rubu gdje su i momenti savijanja najvei
upeti kraj npr. zabatni zid preuzima momente savijanja ljuske pa mora imati
i krutost u ravnini
i krutost na savijanje (bonu krutost)
Primjeri natkrivanja konoidnim ljuskama
21
TIPOVI I VRSTE LJUSKI

LJUSKE OBLIKA MJEHURA OD SAPUNICE
imaju oblik koji bi se realizirao kad bi se iani model granica prostora

uronio u sapunicu
ove plohe se nazivaju i minimalnim plohama, jer se njima ostvaruje

najmanja povrina ploha za zadanu granicu
vlak u bilo kojem smjeru bilo kojeg elementa ovakve ljuske je konstantan
ove plohe prikladne su za sloene granice prostora, a mogu se modelirati i

na raunalu, s dodatnom prednosti mogunosti modifikacije plohe za
proizvoljna funkcionalna ogranienja
TIPOVI I VRSTE LJUSKI LJUSKE SLOBODNIH OBLIKA
plohe koje se ne mogu prikazati kao matematike funkcije
mogu se oblikovati temeljem fizikalnih modela ili generirati na raunalu

primjenom optimizacijskih postupaka za proizvoljna ogranienja, kao to
su:
granice prostora,
mjesta oslanjanja,
traeni gabariti i sl.
22
TIPOVI I VRSTE LJUSKI PLOASTE I TAPNE LJUSKE
zamjena glatke plohe bilo koje ljuske sa:
ili mreom zglobno spojenih tapnih elemenata (tapna ljuska)
ili mreom zglobno spojenih ploa (ploasta ljuska)
Geometrijsku krutost:
zakrivljene mree zglobno spojenih tapnih elemenata (tapne

ljuske) moe se ostvariti samo ako mreu ine trokuti
zglobno spojenih ploa (ploaste ljuske) ostvaruje se tako da se

u pojedinom voru sijeku barem tri ruba susjednih ploa
23
Elementi tapnih ljusaka preuzimaju samo normalne

sile,
a elementi ploastih ljusaka djeluju kao membrane

to ukljuuje i posmine sile u ravnini ploe.
ploe
tapne ljuske od elinih elemenata su mnogo tanje od betonskih ljusaka.
Osnovni mehanizmi otkazivanja nosivosti su
razne vrste izvijanja odnosno izboavanja (problem stabilnosti vitkih

elemenata),
),
izvijanje tapova,
lokalno snapthrough izboavanje
ili globalno izboavanje.
Kod velikih raspona zakrivljenost je esto vrlo mala.
Zbog netonosti izvedbe moe doi do lokalne nestabilnosti, to se obino

izbjegava primjenom dvoslojnih konfiguracija.
TIPOVI I VRSTE LJUSKI

OJAANE KUPOLE (BRACED DOMES)
danas najea vrsta kupola za velike raspone
ukupna teina im je od 4080 kg/m2, zajedno s pokrovom
postoji vie geometrijskih oblika takovih kupola koje se razlikuju po

diskretizaciji plohe kupole
rebraste ljuske nastaju formiranjem plohe od mree meridijalnih rebara i

prstenova
rebrasta kupola
rebra
prstenovi
dijagonale
24
SMJERNICE ZA OBLIKOVANJE I PRORAUN LJUSAKA

1. Primarni nosivi sustav je membransko djelovanje.
2. Oblik i dimenzije ljuske potrebno je prilagoditi optereenju.
3 Debljinu ljuske je teorijski mogue odrediti prema naprezanjima u ljusci
3.
ljusci.
4. Membranska naprezanja uslijed vlastite teine su neovisna o debljini ljuske
kada je debljina ljuske konstantna.
5. Membrana treba imati membranske oslonce, odnosno sile na osloncima
trebaju biti uzdune sile i posmine sile smjetene u ravnini ljuske.
6. Rubne uvjete je potrebno paljivo odrediti prema obliku ljuske, kako bi se
uope mogao ostvariti membranski prijenos sila.
sila
7. Ljuske se najee dimenzioniraju samo na jednoliko kontinuirano
optereenje vlastitom teinom i snijegom.
8. Membranska ljuska je konstrukcija sa unutarnjim statiki odreenim
sustavom.
9. Tanke ljuske je potrebno konstruirati kao krute konstrukcije.

1. Primarni nosivi sustav je membransko djelovanje.
Ljuska je zakrivljena plona konstrukcija koja preuzima optereenja
primarno membranskim djelovanjem
(na infinitezimalnom dijelu ljuske djeluju normalne i posmine sile)
25

2. Oblik i dimenzije ljuske potrebno je prilagoditi optereenju.
Ako djeluju koncentrirane sile, potrebno je podebljati ljusku ili
predvidjeti rebra za prijenos naprezanja
Pantheon, Rim
16911765

3. Debljinu ljuske je teorijski mogue odrediti prema naprezanjima u ljusci.
jer naprezanja od vanjskog optereenja ne ovise o debljini ljuske.
Ova tvrdnja je ograniena jer je membransko stanje naprezanja
poremeeno dimenzijama ljuske, a ne samo nejednolikim
optereenjima
Membranska
naprezanja u
hiperbolinom
paraboloidu
26

4. Membranska naprezanja uslijed vlastite teine su neovisna o debljini ljuske
kada je debljina ljuske konstantna.
Debljinu je mogue smanjivati sve dok ljuska moe prenijeti vanjska
optereenja sa dostatnom sigurnou protiv izboavanja.
izboavanja
Izboavanje
elementa
Lokalno izboavanje
na spoju
Ope izboavanje
cijele konstrukcije

5. Membrana treba imati membranske oslonce, odnosno sile na osloncima
trebaju biti uzdune sile i posmine sile smjetene u ravnini ljuske.
Sile na osloncima okomite na ravninu ljuske uzrokuju savijanja na
rubovima
rubovima.
Stoga se ljuske esto oslanjanju na tangencijalne pendl-stupove ili
koso na postavljene pomine leajeve (prenose samo silu u smjeru
tangente na ljusku.)
Ako je mogue samo vertikalno preuzimanje sila, potrebno je ojaati
rub ljuske prstenom ili na neki drugi nain kako bi se preuzeo
horizontalni posmik uslijed membranskog prijenosa sile.
Deformacija
j rubova ljuske
j
je
j pritom
p
sprijeena
p j
to uzrokuje
j dodatne
posmine sile u ljuski.
27

6. Rubne uvjete je potrebno paljivo odrediti prema obliku ljuske, kako bi se
uope mogao ostvariti membranski prijenos sila.
Ako to nije ispunjeno tada ljuska prenosi sile kao savijena ploa.
Oslonce je potrebno odabrati tako da se pri svakom moguem sluaju
optereenja ostvari kruto membransko stanje, a ne samo pri pojedinim
kombinacijama i sluajevima optereenja.
Stoga je slobodni rub rotacijske ljuske potrebno ojaati prstenom i
kada se pretpostavlja da na tom rubu teoretski nema sila.
Kada rub ne bi bio ojaan mogue su velike deformacije i momenti
savijanja
ij j pod
d lokalnim
l k l i djelovanjem
dj l
j
optereenja.
t j

7. Ljuske se najee dimenzioniraju samo na jednoliko kontinuirano
optereenje vlastitom teinom i snijegom.
Optereenje vjetrom se zadaje kontinuiranim plonim optereenjem.
Ispitivanja u vjetrovnom tunelu su pokazala znatne razlike u
naprezanjima uslijed lokalnih utjecaja na ljuskama velikih raspona.
Mogua je nejednoliko optereenje snijegom uslijed ienja krova ili
pada dijela snijega sa krova.
Stoga je ljusku potrebno dimenzionirati metodom konanih elemenata
za lokalna i nejednolika optereenja.
28

8. Membranska ljuska je konstrukcija s unutarnjim statiki odreenim
sustavom.
Ne posjeduje rezervu nosivosti kao zidovi kod kojih je mogua
plastifikacija i duktilno ponaanje
ponaanje.
Stoga je iznimno vano provesti detaljnu i tonu analizu silu.

9. Tanke ljuske je potrebno konstruirati kao krute konstrukcije.
Posebnu panju je potrebno posvetiti izboavanju i silama na
deformiranom sustavu.
29
LJUSKE SADRAJ PREDAVANJA (2.dio)
Teorija i primjeri prorauna
Analiza polukugle
Membranska analiza ljusaka
Problematika lokalnog izboavanja
Analiza sferne ljuske
Analiza cilindrine ljuske
Analiza i prednapinjanje cilindrinog rezervoara
Pravila primjene membranska teorija
Granice primjene membranske teorije
TEORIJA PRORAUNA
ANALIZA POLUKUGLE
kugla je konstantne debljine t pod djelovanjem vlastite teine
oslonjena je po itavom slobodnom rubu
reakcija je jednoliki kontinuirani pritisak
iz ravnotee sila
lijeva strana izraza je suma reakcije po opsegu kruga

desna strana izraza je teina ljuske
sreivanjem izraza
t (2 a ) t (2 a 2 )
jedinina teina materijala

tlana naprezanja
tlana naprezanja na osloncima

ne ovise o debljini ljuske
30
TEORIJA PRORAUNA
MEMBRANSKA ANALIZA LJUSAKA
u membranskoj analizi ljusaka primjerenije je promatrati
stoga se vlastita teina w specificira kao
rezultantu naprezanja N,
a ne naprezanja
teina po jedininoj povrini [kN/m2]
rezultanta membranskih naprezanja
N wa
iima dimenziju
di
ij sila
il / duljina
d lji [kN/m]
[kN/ ]
dobivena je sumiranjem naprezanja po debljini ljuske
na infinitezimalnom dijelu ljuske djeluju normalne i posmine sile
TEORIJA PRORAUNA
PROBLEMATIKA LOKALNOG IZBOAVANJA
vrlo tanke ljuske mogu se lokalno izboiti

problem lokalnog izboavanja je znaajan za ljuske velikog raspona,
a kod ljusaka manjeg raspona taj problem nije toliko izraen
lokalno izboavanje vrlo tankih ljusaka nastaje kod naprezanja:
cr k E
k
R
t
E
t
R
konstanta 0,25
radijus zakrivljenosti ljuske
debljina ljuske
modul elastinosti
31
TEORIJA PRORAUNA
ANALIZA SFERNIH LJUSAKA
Sferna ljuska konstantne debljine pod djelovanjem vlastite teine:

sfera ima jednostavnu geometriju to dovodi do jednostavne jednadbe
a sin r
slika lijevo prikazuje meridijan radijusa a

toke na meridijanu definirane su kutom
toka na meridijanu je na udaljenosti r od vertikalne osi sfere
TEORIJA PRORAUNA
element se moe zapisati s dva

kuta:
granice izrezanog infinitezimalnog

elementa ljuske su
dva meridijana i dva paralelna
kruga
po meridijanu
po krunici
na element djeluje samo vlastita

teina W
w dA w r d a d
N N w a cos
32
TEORIJA PRORAUNA
Vlastita teina izraena preko teine po jedininoj

povrini:
2
W 2 w a (1 cos )
Ravnotea rezultante membranskih naprezanja u smjeru meridijana i vlastite teine:
N mijenja predznak
kod kuta 51,82
N 2 r sin W 0
Pojedine rezultante membr. naprezanja:
w a
1 cos
N w a
cos
1 cos
TEORIJA PRORAUNA
ANALIZA CILINDRINE LJUSKE
cilindrina ljuska se
moe definirati kao
zakrivljena ploa koja je
izrezana iz cilindra
ploa je omeena s
dva ravna
longitudinalna ruba
paralelna sa uzdunom
osi cilindra i
dva zakrivljena
poprena ruba u ravnini
okomitojj na uzdunu os
ploa je zakrivljena
samo u jednom smjeru
cilindrina ljuska je
kruna kada je
zakrivljenost konstantna
33
TEORIJA PRORAUNA
rezultante naprezanja u
cilindrinim ljuskama
ovise o 10 nepoznanica:
(Nx , N , Nx , N x)
(Qx , Q )
(Mx , M , Mx , M x)
pa je problem statiki
neodreen
kod veine ab cilindrinih

ljuski Mx i Qx su male
vrijednosti, a
Mx , M x su zanemarivi
pa ostaje 6 nepoznanica
(Nx , N , Nx , N x)
(Q , M )
linijska optereenja: linijske sile

nanose se du slobodnih rubova
TEORIJA PRORAUNA
Razredba (klasifikacija) cilindrinih ljusaka

prema duljini
Dugake ljuske
linijsko optereenje uzrokuje znaajne Q i M , a membranske sile postaju beznaajne

naprezanja se mogu procijeniti primjenom klasine gredne teorije
ljuska se smatra gredom zakrivljenog poprenog presjeka izmeu krajnjih oslonaca
pretpostavka: relativni pomaci u svakom poprenom presjeku su zanemarivi
Srednje ljuske
0 5
0,5
Kratke ljuske
L
0,5
r
L
2,5
25
r
L
2,5
25
r
linijske sile uzrokuju unutarnje sile u blizini uzdunih rubova

najvei dio ljuske se ponaa kao membrana
34
TEORIJA PRORAUNA
ANALIZA CILINDRINOG REZERVOARA
Prstenasta (radijalna) sila (n) je proporcionalna

horizontalnom pomaku toaka stjenke uslijed
savijanja (w).
Rezervoar sa temeljnom ploom pod hidrostatskim pritiskom vode
Optereenje vodom na stjenke

rezervoara:
p = p0 (h x) / h
Kod membranskog stanja

naprezanja sile se preuzimaju
prstenastim silama
n =pr
p0 hidrostatski pritisak vode

na dnu rezervoara
h visina rezervoara i vode

u rezervoaru
x udaljenost promatrane
toke od dna rezervoara
r radijus cilindrinog
rezervoara
Radijalni pomak iznosi:

w=p/C
C = E d / r2
TEORIJA PRORAUNA
deformacijska linija stjenke rezervoara pokazuje upetost
ljuske u temelj
uslijed upetosti pojavljuju se u zidovima momenti savijanja
mx, i poprene sile qx
Rezervoar sa temeljnom ploom pod hidrostatskim pritiskom vode
Optereenje vodom na stjenke

rezervoara:
p = p0 (h x) / h
Optereenje p se rastavlja na
dva dijela
pB + pR = E I wIV + C w =
p
pri emu se posmine deformacije
kao to je uobiajeno kod ljusaka
zanemaruju:
dio optereenja koje se prenosi

savijanjem
ij j
uzduna
d armatura:
t
pB = mxII = E I wIV
dio optereenja koje e se preuzeti

prstenastom horizontalno
poloenom armaturom:
pR = C w
Rjeavanje diferencijalne
jednadbe
35
TEORIJA PRORAUNA
Tijek sila u stjenkama vodospremnika cilindrinog oblika:

a) zglobni spoj stjenke i temeljne ploe
TEORIJA PRORAUNA

b) stjenka upeta u temeljnu plou
36
TEORIJA PRORAUNA

c) utjecaj ojaanja stjenke na dnu cilindra
TEORIJA PRORAUNA
Gore otvorena
(nepridrana)
cilindrina ljuska na
elastinoj podlozi je
vrlo mekana na
horizontalne sile.
Neravnomjerno
seslijee i prema
vrhu sve vie mijenja
oblik u poprenom
smjeru bez uzdunih
deformacija.
a) ljuska bez ukrute

na vrhu
To se mijenja ako se
na gornjem rubu
ugradi kruti, no
okomito na svoju
ravninu na savijanje
mekani disk, ili
alternativno izvede
ojaanje ruba,
odnosno ako je
ljuska povezana s
krutom podlogom.
b) ljuska sa ukrutom
na vrhu
Kod neukruenog valjka javljaju se manje uzdune sile nego ukruenog,
to ponekad moe biti povoljno (diferencijalna slijeganja tla),

no kod periodiki rastuih djelovanja (npr. udari vjetra) postoji opasnost od aerodinamike
nestabilnosti treperenja (flutter) i sloma ljuske od savijanja.
37
TEORIJA PRORAUNA
PREDNAPINJANJE CILINDRINOG REZERVOARA
naprezanja od prednapinjanja su u
ravnotei s unutarnjim pritiskom tekuine
stijenka praznog rezervoara pod

djelovanjem sile prednapinjanja Z
Unutarnji pritisak tekuine p preuzima se prednapinjanjem natega na silu:

Z=pr
Silu prednapinjanja Z je potrebno poveati zbog puzanja i skupljanja betona ime

se osigurava vodonepropusnost i spreava raspucavanje betona:
Z = p r + 0 d
0 rezerva tlanih naprezanja; = 0,50 do 1 MPa
TEORIJA PRORAUNA
PREDNAPINJANJE CILINDRINOG REZERVOARA
Dominantan prijenos sila ostvaruje se prstenastim vlanim silama
38
TEORIJA PRORAUNA
PRAVILA PRIMJENE MEMBRANSKE TEORIJE
Membranska teorija vrijedi za odreene klase ljusaka kod kojih su

rezultirajui momenti savijanja reda veliine manji od rezultanti normalnih i
posminih naprezanja u ravnini, a poprena posmina naprezanja su
jednako tako mala i mogu se zanemariti u ravnotei sila
ravnoteno stanje ljuske moe se ostvariti samo ravninskim silama ljuske
pretpostavka vrijedi samo ako je barem jedan radijus zakrivljenosti

konaan (ravne ploe su iskljuene iz preuzimanja poprenih djelovanja
na opisani nain)
sukladno je stanje naprezanja u ljuski potpuno odreeno jednadbama

ravnotee
t odnosno
d
ljuska
lj k je
j statiki
t tiki odreena
d
rubni uvjeti moraju
osigurati prijenos rubnih sila proraunatih jednadbama ravnotee
dopustiti i pomake rubova ljuske (translacije i rotacije) koji su

proraunati iz sila prema membranskoj teoriji
TEORIJA PRORAUNA
GRANICE PRIMJENE MEMBRANSKE TEORIJE
U pojedinim sluajevima membranska teorija nije prikladna za

opis prijenosa optereenje kod ljusaka:
a. nedovoljno ukruene ljuske kod kojih je mogua

deformacija srednje ravnine ljuske bez izduenja
b. lokalna optereenja ili optereenja iji se intenzitet mijenja

po sinusnoj funkciji malog perioda
c. nekompatibilnost membranskih deformacija s rubnim

uvjetima
d. nejednolikost membranskih deformacija unutar povrine

ljuske uslijed nejednolike raspodjele optereenja ili
nejednolike geometrije ljuske, npr. promjene debljine
ljuske
e. kkoncentrirane
e
ti
sile
il membrana
b
ne moe
preuzeti
ti
f. membrana ne moe preuzeti linijsko optereenje osim
linijsko optereenje zadano po rubovima
g. oslanjanje ljuske koje ne odgovara membranskim uvjetima

h. podruja u kojima ljuska nema zakrivljenost, takozvane
ravne toke
i. diskontinuiteti u membranskim silama unutar konstantnog

(pravilnog) hipara
39
TEORIJA PRORAUNA




uvjetima

ljuske
e. kkoncentrirane
e
ti
sile
il membrana
b
ne moe
preuzeti
ti

ravne toke
mogue je
preuzeti
djelovanja
samo
membranskim
silama
pri emu se
savijanje javlja
samo uslijed
nekompatibilnosti
deformacija
(pravilnog) hipara
TEORIJA PRORAUNA




uvjetima

ljuske
e. kkoncentrirane
e
ti
sile
il membrana
b
ne moe
preuzeti
ti

Nemogua je
ravnotea sila bez
momenata
savijanja
ravne toke

(pravilnog) hipara
40
TEORIJA PRORAUNA
Kada je mogue uspostaviti ravnoteu samo sa membranskim silama,
dimenzioniranje ljuske je osigurano je prema 1. teoremu teorije

plastinosti - statiki teorem (kritino optereenje je konana i jedinstvena
vrijednost
ij d
t)
im nastanu pukotine uslijed momenata savijanja,
opada savojna krutost na promatranom mjestu do pojave plastinog

zgloba
Porast momenata savijanja u odnosu

na membranske sile je mali.
Ljuska se primarno ponaa kao

konstrukcija bez savojne krutosti
sve do pojave sloma,
ukoliko je osigurana dostatna duktilnost
NEKI PRIMJERI LJUSKI
Restoran Los Manantiales u

Xochimilco, (1958)
Kapelica Lomas de Cuernavaca

(1958)
41
Drveni krov Park Paraiso,

San Blas (Madrid)
krov tvornice ruma Bacardi (1960)
Hiperbolina nesimetrina ljuska
42
SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE

SLJEDEE PREDAVANJE
Vlane strukture
43

02 Sig Ljuske PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

02 Sig Ljuske PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE

LJUSKE SADRAJ PREDAVANJA (1.dio)

Tipovi i vrste ljuski

Smjernice za oblikovanje i proraun

Generiranje (nastajanje) ljuski

Primjer natkrivanja kvadratnog

OPENITO OSNOVNI POJMOVI

Ljuska je zakrivljena plona konstrukcija koja preuzima vanjska

tlanim, vlanim i posminim naprezanjima unutar plohe,

Debljina ljuske h je mala u odnosu na druge dimenzije i u odnosu

Srednja povrina ljuske je povrina koja dijeli ljusku na dvije

Odreuje oblik i debljinu h u svakoj toki ljuske.

Analiza ljuske se sastoji od sljedeih koraka:

uspostavi ravnotee diferencijalnog elementa ljuske

Zakrivljenost ljuske je definirana odnosom ravnine koja tangira

ako ravnina dodiruje plohu po ravnoj liniji

Zakrivljenost ljuske je definirana odnosom ravnine koja tangira

postoje barem dvije meusobno okomite ravnine,

koje prolaze dodirnom tokom,

plohe dvostruke zakrivljenosti ne mogu se razviti

Postoje dva tipa ploha dvostruke zakrivljenosti:

lei s jedne strane

Ploha se nalazi djelomino

krivulje presjeka plohe s dvije ortogonalne ravnine, okomite na tangentnu

hiperbolini paraboloid ovakve plohe obino nazivamo sedlaste

ploha jedne ljuske moe biti sloena od kombinacije sinklastikih i antiklastikih

Zatvorene konveksne krivulje

Teorija ljusaka obuhvaa u najjednostavnijem sluaju

Ove jednadbe omoguavaju dostatan opis ponaanja

direktno rjeavanje navedenih jednadbi.

Jednostavnost rezultira iz injenice da su unutarnje sile u tankoj

gotovo svih ljusaka koje se pojavljuju kao konstrukcije u

rjeavanje parcijalne diferencijalne jednadbe drugog reda.

odnosno mogue ih je odrediti bez uzimanja u obzir elastinih (ili

Kod velikog broja ljusaka geometrija je bitna

1. debljina ljuske je mala u odnosu na

2. deformacije i pomaci su mali u

teorija vrijedi samo za tanke ljuske

normale na srednju povrinu ostaju

hipoteza iskljuuje pojavu poprenih

nije primjenjiva za opis ponaanja u

odnosu na debljinu ljuske

3. toke koje su prije deformiranja bile

4. normalna naprezanja okomito na

Usvojena je samo pretpostavka 2

Smatra se aproksimacijom vieg reda Kirchhoff-Love pretpostavki

Klasifikacija ljusaka prema glavnoj jednadbi geometrije:

Obuhvaa sljedee parametre:

Ortogonalni krivocrtni koordinatni sustav

K > 0 : Sinklastike ljuske:

K < 0 : Antiklastike ljuske

K = 0 : Ljuske jednostruke zakrivljenosti (ili rx = ili ry = ):

Pozitivna Gaussova zakrivljenost K > 0 (sinklastika zakrivljenost)

Primjeri: kuglaste kupole, eliptini paraboloidi

Ovako formirane ljuske ne mogu mijenjati oblik bez deformiranja srednje

Pretpostavka za to je dodue da su na rubovima oslonjene sukladno

Negativna Gaussova zakrivljenost K < 0 (antiklastika zakrivljenost)

jer glavni radijusi zakrivljenosti lee na razliitim stranama tangentne plohe

Primjer: hiperbolini paraboloid

Kod ovakvih ploha su zbog pravastih generatora mogua savijanja bez

jer je jedan od glavnih radijusa zakrivljenosti neizmjerno velik

Primjeri: cilindrine i stoaste (konoidne) ljuske

Te plohe s pravastim generatorima su jednostavno zakrivljene i za razliku