You are on page 1of 49

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STOSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRŠNI RAD

Osijek, 19. Lipanj 2014.

Maja Baličević
Broj indeksa: 0149208082

1

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STOSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRŠNI RAD
TEMA:
STABILIZACIJA JEDNOG KLIZIŠTA

Osijek, 19.lipanj 2014.

Maja Baličević

Broj indeksa: 0149208082

2

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, GEODEZIJU I PROMETNICE

ZADATAK ZA ZAVRŠNI RAD 2103/2014
SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ
ZNANSTVENO PODRUČJE:

TEHNIČKE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE:

GRAĐEVINARSTVO

ZNANSTVENA GRANA:

GEOTEHNIKA

TEMA:

STABILIZACIJA JEDNOG KLIZIŠTA

PRISTUPNIK:

MAJA BALIČEVIĆ

U radu treba obraditi problem nastanka i stabilizacije jednog klizišta u gradskom
području. Predstaviti istražne radove, primijenjeno rješenje, te numerički analizirati
stabilnost kosine i uvjete nastanka klizanja.

Rad treba izraditi prema važećim uputama.

Osijek, 19.06.2014.

Mentor:

Predsjednik odbora za diplomske ispite:

Prof.dr.sc. Mensur Mulabdić, dig

Prof.dr.sc. Lidija Tadić, dipl.inž.građ.

_________________________

___________________________________

3

SADRŽAJ

1. UVOD……………………………………………………………………………….1
2. KLIZANJE…………………………………………………………………………1
2.1. Značajke klizišta i geometrija…………………………………………………...2
2.1.1. Tipovi klizanja……………………………………………………………..3
2.1.2. Dijelovi klizišta……………………………………………………………4
2.1.3. Dimenzije klizišta………………………………………………………….7
2.1.4. Aktivnost klizišta…………………………………………………………..8
2.1.5. Brzina kretanja klizišta……………………………………………………12
2.1.6. Materijal klizanja………………………………………………………….13
2.1.7. Uzroci klizanja…………………………………………………………….14
3. METODE STABILIZACIJE KLIZANJA……………………………………….15
3.1. Sanacija promjenom oblika padine……………………………………………..16
3.2. Sanacija dreniranjem podzemne vode………………………………………….17
3.2.1. Kopani drenovi……………………………………………………………17
3.2.2. Bušeni drenovi ……………………………………………………………17
3.3. Sanacija izvedbom potporne konstrukcije……………………………………...20
3.4. Povećanje čvrstoće materijala…………………………………………………..23
3.4.1. Injektiranje………………………………………………………………...23
3.4.2. Elektroosmoza…………………………………………………………….23
3.4.3. Termičko očvršćivanje …………………………………………………...23
4. PRIMJER KLIZIŠTA U ORAHOVICI…………………………………………24
4.1. Uvod ……………………………………………………………………………24
4.2. Rezultati pregleda terena ……………………………………………………….26
4.3. Terenski istražni radovi…………………………………………………………30
4.4. Laboratorijski istražni radovi…………………………………………………...31
4.5. Analiza stabilnosti klizne plohe………………………………………………...32
4.5.1. Dokaz stabilnosti – početno stanje………………………………………...34
4

5.5.4.37 4. LITERATURA…………………………………………………………………….41 4.2. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………. od -2m od početnog nivoa……………………35 4.... Trajne sanacijske mjere………………………………………………………42 5. Sanacijske mjere…………………………………………………………………. Dokaz stabilnosti gornje zone klizišta za N.6.P.5.36 4..44 5 ..P.V. Hitne sanacijske mjere……………………………………………………….2.6.4.41 4. Dokaz stabilnosti donje zone klizišta za N. -2m od početnog nivoa uz drenažno potpornu konstrukciju u središnjem dijelu……………………….P.43 6.V...V. od -1m od početnog nivoa……………………35 4.6. -2m od početnog nivoa uz drenažno potpornu konstrukciju u središnjem dijelu ……………………….3.5. Dokaz stabilnosti za N. Dokaz stabilnosti za N.1.5.P.V.

Kako bi se na vrijeme uočila potencijalna opasnost takvih pojava. Svrha ovog rada je opisati najčešći geodinamički proces – klizanje. hidrologija…). U tome procesu potrebno je sudjelovanje i međusobna suradnja stručnjaka različitih znanstvenih disciplina (geologija. mehanika.UVOD Nestabilnost velikih masa na nagnutim terenima i njihovo klizanje prirodna su pojava koja ima veliko značenje u oblikovanju današnjeg reljefa. prikazan je model idealnog klizišta nastalog klizanjem tla. KLIZANJE Klizanje je kretanja mase stijena ili tla niz padinu. načinu. Izravne štete nastaju u trenutku aktiviranja klizišta. Ono uključuje sve pokrete na padinama. veličini pokrenute mase.1. neovisno o mehanizmu pokreta. klizišta i uvjeti stabilnosti kosina zahtijevaju opširno proučavanje. mehanika tla. 2. 6 . To su vrlo raznovrsne pojave po obliku. jer uzrokuju ekonomske ili socijalne gubitke. te detaljnije razraditi konkretan primjer aktiviranog klizišta u Orahovici. Klizanja predstavljaju ozbiljan problem gotovo u svim dijelovima svijeta. brzini kretanja i drugim svojstvima. Na slici 1. govoriti o metodama stabilizacije klizišta. kako bi svatko od njih pristupio zadatku sa stajališta svoje struke i kako bi zajedničkim znanjima došli do optimalnog rješenja postojećeg problema. Klizanje je ili prirodan proces oblikovanja reljefa ili se javlja kao posljedica ljudskih aktivnosti koje narušavaju stabilnost padina u brežuljkasto-brdovitim područjima. oštećivanjem objekata i ljudskim gubicima unutar granica prostiranja klizišta.

1. - dimenzije klizišta. - vrstu pokrenutog materijala i - vlažnost Da bi se klizišta mogla uspješno sanirati. - dijelove klizišta. brzini kretanja i drugim svojstvima.Slika 1. 7 . veličini pokrenute mase. prilikom istraživanja klizišta potrebno je uočiti i opisati sljedeće značajke: - tip klizanja. Blok dijagram idealnog klizišta nastalog klizanjem tla [1] 2. - aktivnost klizišta. potrebno je otkloniti uzroke koji su prouzročili klizanje te se tada odlučiti za optimalnu sanacijsku mjeru. ZNAČAJKE KLIZIŠTA I GEOMETRIJA S obzirom da se pod nazivom 'klizanje' podrazumijevaju vrlo raznovrsne pojave po obliku. načinu. - brzinu kretanja.

Slika 2.1. Tipovi klizanja [2] 8 . TIPOVI KLIZANJA Načini kretanja pokrenute mase tla. klizanje (u užem smislu rijeci). Prema mehanizmu kretanja razlikuje se pet tipova klizanja: odronjavanje.2. prevrtanje. jedan je od osnovnih kriterija za klasifikaciju klizišta. širenje (razmicanje) i tečenje.1. Tipovi klizanja predočeni su slikom 2.

- Razmicanje ili širenje . U produžetku plohe sloma je ploha separacije (12). Granična ploha koja odvaja pokrenuti materijal od nepokrenute podloge naziva se ploha sloma (10).1. Glavnim tijelom klizišta (6) smatra se samo onaj dio pokrenute mase koji se nalazi iznad plohe sloma. - Klizanje . - Tečenje . povećanja visine kosine umjetnim zahvatima ili prirodnom erozijom. Ova je ploha otkrivena jedino pri vrhu klizišta gdje je vidljiva kao glavna pukotina (2).rotacija (prema naprijed) odvojene mase oko osi koja se nalazi u njezinoj bazi ili u blizini baze. Prevrtanje može prethoditi ili slijediti nakon odronjavanja ili klizanja. a naziva se vrh (3). prevrtanja ili kotrljanja. 2. Najniža točka pokrenute mase je dno (8).po kojoj ima ili uopće nema smicanja.2. Stopa ili podnožje klizišta (7) je dio mase pokrenut i izvan završetka plohe sloma (11). Prednjom stranom klizišta(4) smatra se pokrenuti materijal uz glavnu pukotinu.- Odronjavanje – nastaje na vrlo strmim ili uspravnim kosinama u stjenovitom ili koherentnom materijalu kao posljedica potkopavanja stope.glavni način kretanja je bočno razmicanje blokova uslijed kojega nastaju smičuće pukotine.odvajanje mase sa strmih padina. 9 . to je ujedno i najudaljenija točka završetka klizišta (9) do koje je materijal transportiran. već dolazi do slobodnog kretanja materijala. Gornji dio glavne pukotine čini krunu ili čelo klizišta (1).kretanje manje po jednoj ili više dobro definiranih kliznih ploha (ploha sloma). Najviša točka pokrenute mase nalazi se na prednjoj strani klizišta. - Prevrtanje . ponekad može biti izraženo kao još međusobno prislonjeni odvojeni blokovi. odnosno originalna površina tla (20) prekrivena akumulacijom (18). DIJELOVI KLIZIŠTA Pokretanje materijala od viših dijelova padine prema nižima rezultira zonom usijedanja (14) i zonom akumulacije (15) pokrenutog materijala.

a one zajedno čine pokrenutu masu/materijal (13). Diferencijalnim kretanjem pokrenutog materijala u gornjim dijelovima klizišta nastaju sekundarne ili donje škarpe (5).Iznad akumulacije je usjednuta masa (17). Slika 3.strma ploha u neporemećenom tlu u gornjem dijelu klizišta otvorena kretanjem materijala niz padinu (pokrenuti materijal – 13). to je vidljivi dio plohe sloma (10) - Vrh (3) . Dijelovi klizišta [3] - Kruna ili čelo (1) – nepokrenuti materijal uz najviši dio glavne pukotine - Glavna pukotina ili škarpa (2) . Svi navedeni dijelovi označeni su na slici 3. Bočni završetci klizišta nazivaju se bokovi (19).najviša točka kontakta pokrenutog materijala i glavne pukotine (2) 10 . te detaljnije opisani u daljnjem tekstu.

obično zakrivljenog oblika.volumen ograničen glavnom pukotinom (2). na slici označen crtkanom linijom - Zona usjednutog materijala (14) -područje klizišta unutar pokrenutog materijala (13) koje je niže od originalne površine tla (20) - Zona akumulacije (15) .strma ploha u pokrenutom materijalu klizišta nastala diferencijalnim kretanjem unutar pokrenute mase - Glavno tijelo (6) . sastoji se od usjednute mase (17) i akumulacije (18). ali ispod originalne površine tla (20) - Akumulacija (18)-volumen pokrenutog materijala (13) koji leži iznad originalne površine tla (20) - Bok (19).površina kosine koja je postojala prije nego je došlo do klizanja 11 . određivanje lijevog i desnog boka izvodi se gledajući od gornjeg dijela klizišta (krune ili čela) - Originalna površina tla (20) .gornji dijelovi klizišta uz kontakt pokrenutog materijala i glavne pukotine (2) - Donja škarpa (5) .područje klizišta unutar pokrenutog materijala (13) koje je više od originalne površine tla (20) - Usijedanje (16).najudaljenija točka na završetku klizišta (9) gledano od vrha klizišta (3) - Završetak klizišta (9) .dio klizišta koji je pokrenut dalje od završetka plohe sloma (11) i naliježe direktno na originalnu površinu tla (20) - Dno (8) .volumen pokrenutog materijala koji leži na plohi sloma (10).ploha koja predstavlja donju granicu pokrenutog materijala (13) a koja se nalazi ispod originalne kosine (20).nepokrenuti materijal uz bocni dio plohe sloma. ploha sloma u mehaničkom smislu se idealizirano promatra kao klizna ploha - Završetak plohe sloma (11) .donji rub pokrenutog materijala klizišta.dio originalne površine tla (20) prekriven stopom klizišta (7) - Pokrenuti materijal (13) .dio pokrenutog materijala klizišta koji prekriva plohu sloma (10) između glavne pukotine (2) i završetka plohe sloma (11) - Stopa ili podnožje (7) . usjednutom masom (17) i originalnom površinom tla (20) - Usjednuta masa (17).materijal pomaknut klizanjem iz svog prvobitnog položaja. koji je najudaljeniji od glavne pukotine (2) - Ploha sloma (10) .- Prednja strana (4) .presječnica između donjeg dijela plohe sloma (10) klizišta i originalne površine tla (20) - Ploha separacije (12) .

i dubina – Dr). širina .3.1.Dd).Wd. i dubina . mjere se: - ukupna duljina klizišta. - dimenzije pokrenute mase (duljina .2.Ld. - dimenzije plohe sloma (duljina – Lr. 12 . širina – Wr. DIMENZIJE KLIZIŠTA Dimenzije klizišta opisuju se pomoću pojmova koji su grafički predočeni na slici 4. prema Cooperu. Slika 4. Dimenzije klizišta [3] Kod određivanja dimenzija klizišta.

Lr/2.4. - Širina pokrenute mase. pri čemu su njegove osi definirane sljedećim veličinama: Dr. što se koristi prilikom projektiranja mjera sanacije. - distribuciju aktivnosti koja opisuje smjer kretanja klizišta. L . (2) -maksimalna udaljenost između bokova klizišta. (6) . okomito na duljinu Lr - Ukupna duljina. moguće je procijeniti volumen klizišta. (1) -maksimalna širina pokrenute mase okomito na duljinu Ld - Širina plohe sloma. ploha sloma kod rotacijskih tipova klizišta najčešće se aproksimira pravilnim geometrijskim tijelom koje odgovara polovici elipsoida. 13 . Dr. Wr. AKTIVNOST KLIZIŠTA Aktivnost klizišta je širok pojam jer obuhvaća: - stanje aktivnosti koje opisuje vrijeme kretanja. Na primjer.Na osnovi poznatog oblika klizišta i njegovih dimenzija. Lr. Wr/2. - stil aktivnosti koji ukazuje na tip ili kombinaciju tipova kretanja prema njihovom mehanizmu. Wd . mjerena okomito na ravninu koju definiraju Wd (1) i Ld (4) - Dubina plohe sloma. (5) -minimalna udaljenost od krune klizišta do završetka plohe sloma - Dubina pokrenute mase.1. (7) -maksimalna dubina plohe sloma mjerena od originalne površine okomito na ravninu koju definiraju Wr (2) i Lr (5) 2.maksimalna dubina pokrenute. Dd. (3) -maksimalna udaljenost od krune do dna klizišta - Duljina pokrenute mase. Ld (4) .maksimalna udaljenost od vrha do dna klizišta - Duljina plohe sloma.

) - Aktivno .aktivno klizište koje je prije bilo neaktivno - Neaktivno .klizište koje se nije pokretalo posljednjih 12 mjeseci.neaktivno klizište zaštićeno mjerama sanacije - Reliktno .klizište koje više nije pod utjecajem uzroka klizanja - Stabilizirano . Stanja aktivnosti klizišta [3] 14 .klizište koje se kretalo u posljednjih 12 mjeseci. stabilizirana i reliktna - Privremeno umireno . trajno umirena .neaktivno klizište koje je bilo aktivno u klimatskim i geomorfološkim uvjetima koji više ne vladaju Slika 5.klizište u pokretu - Trenutačno neaktivno .STANJA AKTIVNOSTI KLIZIŠTA (slika 5. ali se trenutačno ne kreće - Reaktivirano .neaktivno klizište koje se može reaktivirati zbog istih ili nekih drugih uzroka - Trajno umireno . Neaktivna klizišta se dijele na: privremeno umirena .

ploha sloma se proširuje u smjeru obrnutom od kretanja pokrenutog materijala - Povečavajuće .ploha sloma se proširuje u smjeru kretanja - Retrogresivno.DISTRIBUCIJA AKTIVNOSTI (slika 6.) - Progresivno.ploha sloma se proširuje u dva ili više smjerova - Umanjujuće . već samo ožiljak vidljiv u stopi mase - Krečuće.volumen pokrenutog materijala se smanjuje - Ograničeno .nema vidljivu plohu sloma. Distribucija aktivnosti klizišta [3] 15 .ploha sloma se proširuje u zoni jednog ili oba boka klizišta Slika 6.pokrenuti materijal se kontinuirano kreće bez vidljive promjene plohe sloma i volumena pokrenutog materijala - Proširujuće .

opetovani razvoj istog tipa kretanja Slika 7.dva ili više susjednih klizišta.sastoji se od najmanje dva tipa kretanja (odron. tečenje) koja se nastavljaju jedno na drugo - Mješovito .) - Kompleksno.STILOVI AKTIVNOSTI KLIZANJA (slika 7. ali po odvojenim plohama sloma i sa zasebnim pokrenutim masama - Pojedinačno. Stilovi aktivnosti klizišta [3] 16 . istog tipa kretanja.pojedinačno kretanje pokrenutog materijala - Višestruko. širenje.sastoji se od najmanje dva tipa kretanja koja se odvijaju simultano u različitim dijelovima pokrenute mase - Sukcesivno . klizanje. prevrtanje.

vrlo sporo. a obuhvaća sedam kategorija brzina prikazanih na slici.1. vrlo brzo i ekstremno brzo. izražava se u mm/s. sporo.). Brzina klizanja opisuje se terminima: ekstremno sporo. brzo. 1996.2. Slika 8.5. BRZINA KRETANJA KLIZIŠTA Brzina kojom se masa zahvaćena klizanjem kreće niz padinu ovisi o nekoliko čimbenika: - stupanj prekonsolidacije materijala i karakter razvoja čvrstoće s pomakom - odnos između mobiliziranog otpora i vršne i rezidualne čvrstoće - homogenost materijala u padini - varijacije razine podzemne vode - morfološka obilježja padine doline u kojoj se ona nalazi i duljina moguće putanje nestabilne mase Brzina kretanja klizišta ( Cruden and Vernes. Brzina kretanja klizišta [2] 17 . srednje brzo.

koje su prethodno transportirane ili su nastale trošenjem na licu mjesta). Plinovi i tekućine koje ispunjavaju pore tla sastavni su dio tla. ali ne teče. minerala ili stijena. ali ne kao slobodnu vodu. Ovi termini odnose se na pokrenuti materijal prije nego što je aktivirano klizanje. 20-80% cestica koje su veće od 2 mm i ostatak cestica manjih od 2 mm. Tla se dijele na zemlju i debris. MATERIJAL KLIZANJA Materijal klizanja može se opisati kao stijena (tvrda ili čvrsta masa koja je bila intaktna prije inicijacije kretanja) ili tlo (agregat čvrstih cestica.sadrži dovoljno vode da bi se ponašao kao tekućina. 18 . Debris sadrži značajan udio krupnozrnatog materijala.sadrži nešto vode. Zemljom se smatraju materijali u kojima je 80% ili više cestica manje od 2 mm (gornja granica pijeska). iz njega teče voda ili se na njemu zadržava - Vrlo mokar materijal. materijal se može ponašati plastično.vlažnost nije izražena.6.sadrži dovoljno vode da teče kao tekućina. - Mokar materijal. - Vlažan materijal. Na temelju opisa vlažnosti materijala u kretanju razlikuju se sljedeće klase pokrenutog materijala: - Suh materijal.1.2.

destabilizirajući procesi se mogu svrstati u: - one koji sporo djeluju (erozija) i - one koji brzo djeluju (potresi).1. Sve te promijene mijenjaju prirodnu ravnotežu pa nastaju deformacije. pa u kritičnim zonama nastupaju slomovi i pomaci pokrenute mase. ali ljudska aktivnost je u ovom slučaju presudila. promjenom vegetacije te promjenom režima podzemne vode. slomovi tla i klizanja koja mogu zahvatiti nepredvidivo veliki dio terena. sve se više mijenja površina terena. Deformacije pri dugotrajnom puzanju mogu izazvati smanjenje čvrstoće pa ono s vremenom može prijeći u klizanje. Nonveiller navodi razliku između klizanja kao geološkog fenomena i klizanja prouzročenog ljudskom aktivnošću. Proučavajući primjer klizišta kojeg ću kasnije detaljnije opisati. Drugi. Prvi su uzrok tektonski procesi uvjetovani stalnim kretanjem kontinenata po plastičnom sloju Zemljine kore. Kada govorimo o geološkom fenomenu. što je rezultiralo aktiviranjem spomenutog klizišta te velikom materijalom štetom i ugrožavanjem ljudskih života.2. Tako nastaju spori. ali dugotrajni procesi u kojima se mijenja ravnoteža i čvrstoća masa.7. 19 . Iako spori procesi djeluju duže vrijeme na način da umanjuju odnos otpornost/posmična čvrstoća. iskopima. ljudskim djelovanjem izazvana klizišta. tangencijalna pomicanja velikih volumena materijala te lomovi na granicama između blokova. pažnja se često posvećuje procesima koji izazivaju najveće promjene u padini. Tijekom takvih procesa nastaju gnječenja. ali ne plijene pažnju stručnjaka iako je ukupna šteta koju uzrokuju svake godine velika.ali ne manje važan uzrok klizanja. Najčešći je slučaj da je klizanje inicirano samo jednim procesom. su veoma česta. S obzirom na vremensku varijabilnost. klizanje najčešće iniciraju procesi s brzim djelovanjem. i u najgorem slučaju. Nadalje. izdizanja. nasipima. su gravitacijske i hidrodinamičke sile koje izazivaju tangencijalne napone u masi ispod nagnutih površina terena. Takva. boranja. Prilikom istraživanja uzroka klizanja. razlikujemo dva uzroka kretanja masa. ali je ovisno o brojnim preduvjetima i procesima. moći će se zaključiti da je i ono godinama pokazivalo prepoznatljive znakove svoje aktivnosti na okolnom terenu. UZROCI KLIZANJA Kada govorimo o procesima i glavnim uzrocima klizanja.

tj. da se rastereti gornji aktivni dio klizišta i da se optereti donji. porast razine vode uz stopu kosine. Istraživanjem treba utvrditi uzroke klizanja.pasivni dio klizišta. infiltracijom kemikalija u teren koje snižavaju granicu tečenja te izluživanjem iona iz porne vode Za smirenje klizanja kosine primjenjuju se mjere koje djeluju tako da se: - Smanje naponi na smicanje u kosini na način da se kosina drenira. da se snizi razina podzemne vode. povećanjem efektivnih napona ili posebnim postupcima injektiranja i sl. zbog nasipanja materijala na gornji dio kosine ili kopanjem duljih zasjeka ili usjeka na donjem dijelu kosine - Promjene razine podzemne vode. 20 . vrstu materijala i parametre čvrstoće kako bi mogli ispravno i efikasno spriječiti ili smanjiti daljnje nepovoljno djelovanje koje je bilo uzrok klizanja. Izbor najpovoljnijeg tehničkog zahvata za sanaciju klizišta ovisi o morfologiji padine. obliku i dubini plohe klizanja te o uzroku nastajanja klizišta. promjena vegetacije na površini terena. METODE STABILIZACIJE KLIZANJA "Za stabilizaciju kliženja treba uspostaviti poremećenu ravnotežu s viškom otpora dovoljnim da se zaustavi daljnja deformacija. izgradi potporni zid ili da se ugrade šipovi velikog promjera - Poveća čvrstoća na smicanje u zoni sloma opterećujući donji dio klizišta. veće klimatske promjene (obilne oborine) - Smanjenje čvrstoće materijala u kosini izazvano dugotrajnim deformiranjem puzanjem.3. smanjenjem efektivnih napona pri porastu pornoga tlaka stišljivog materijala. Računom stabilnosti pokrenute padine u prirodnom stanju kontrolira se faktor sigurnosti kliznog segmenta s parametrima čvrstoće materijala uzduž plohe sloma koji su utvrđeni ispitivanjem uzoraka materijala u laboratoriju." [4] Najčešći uzroci klizanja su: - Povećanje prosječnog nagiba kosine zbog podlokavanja stope kosine erozijskim djelovanjem vode.

3. jedina mjera koja dolazi u obzir kad klizanje nije posljedica djelovanja uzgona i strujnog tlaka. Promjena oblika padine [5] 21 . Ispod nasute mase treba izraditi drenažni sustav kako bi se strujni tlak. To je.1. SA A EM J N A G A L PRE ijelo t o klizn Slika 9. Promjena oblika padine se najbolje ostvari tako da se iskopani materijal sa gornjeg dijela padine iskoristi za opterećenje stope klizišta. uz podupiranje stope klizišta građevine. SANACIJA PROMJENOM OBLIKA PADINE Ovaj način sanacije klizišta posebno je djelotvoran za rotacijska klizanja po kliznoj plohi približno cilindričnog oblika. usmjerio prema dolje. u slučaju dugotrajnih oborina ili otapanja snijega.

To postižemo odabirom takvog drenažnog materijala koji sprječava eroziju okolnog terena povećanim hidrauličkim gradijentom podzemne vode prema drenu.2. SANACIJA DRENIRANJEM Uzgon.1. porni tlak i hidrodinamičko djelovanje podzemne vode najčešći su uzroci klizanja i nestabilnosti padina. U tom slučaju postoje filtracijska pravila te koeficijenti kojima se množi određeni promjer zaštićenog materijala da bi se ustanovio promjer zrna filtra.3. Dreniranje je moguće ostvariti na 3 načina: - kopanim drenovima - bušenim cijevnim drenovima - primjenom elektroosmoze (ubrzavanje dreniranja) 3. Slika 10. DRENIRANJE KOPANIM DRENOVIMA Kopani drenovi (drenažni usjeci) se moraju opremiti tako da djeluju trajno te tijekom trajanja sanacije moraju ostati znatno propusniji od okolnog terena. Kopani dren [6] 22 .2. pa je stoga dreniranje mjera koja se u praksi najčešće koristi. Da bi se taj uvjet zadovoljio moramo postići zadovoljavajući odnos granulometrijskog sastava tla prema granulometriji ispune drena.

Kada je dren zaštićen geotekstilom.Kada u blizini radova nema prikladnog filtracijskog materijala. Drenažne usjeke valja postaviti u smjeru najvećeg pada.. za zaštitu drenažnih usjeka možemo koristiti geotekstil koji je pogodan za korištenje zbog dobre propusnosti u poprečnom i u uzdužnom smjeru. Prosječni promjer oka geotekstila mora biti u nekim prihvatljivim granicama kako bi se spriječio prolazak čestica materijala iz okoline u dren. 3. Kraći vodoravni drenovi se buše pomoću spiralnih svrdla koja izbacuju materijal pa nije potrebno izvlačenje pribora. širina usjeka može biti znatno manja nego kada je oko drenažne cijevi ugrađen graduirani filter.a paralelnom s tom akcijom se može uvlačiti perforirana cijev ako se radi o materijalu iskopa koji se urušava. dreniranje ostvarujemo kopanjem galerija iz podnožja klizišta koje se oblažu betonom s odgovarajućim otvorima za prikupljanje vode.g.2.kada ne možemo izvesti dovoljno duge drenove. Kod nas se prvi takav dren koristi pri sanaciji klizišta u Valićima na padini Rječine 1967.a postignuta najveća dubina bušenog drena je 100m. Izlaz iz drena valja osigurati od začepljenja betonskom građevinom kroz koju iz drena izlazi betonska cijev. HORIZONTALNE DRENAŽNE BUŠOTINE NAKON SANACIJE PRIJE SANACIJE st ža rujna mre dren (perforirana cijev) Slika 11.2. Bušeni dren [8] 23 .a poželjno je i da prolaze kroz pokrenuti dio terena do ispod klizne plohe. Na površini će se dren zatvoriti slojem zbijene gline i preko kojeg dodajemo vegetacijski sloj. Ta cijev omogućava dreniranje kada se radi o privremenom zahvatu. DRENIRANJE BUŠENIM DRENOVIMA Kod primjera klizanja s dubokom kliznom plohom jednostavnije se postiže povećanje faktora sigurnosti postavljanjem dubokih drenova. Takve drenove izvodimo bušenjem vodoravnih ili blago nagnutih bušotina u podnožju padine gdje ugrađujemo perforirane cijevi koje usmjeravaju tok podzemne vode prema sebi i usmjeravaju je izvan padine. Kod velikih klizišta.

Geodren [7] HIDRODINAMIČKO POLJE OKO DRENOVA Svaki dren (kopani ili bušeni) utječe na promjenu hidrodinamičkog polja u području svog utjecaja te na promjenu uzgona i strujnog tlaka koji djeluje na klizni element. 24 . samo ako su ispravno zaštićeni filtrom i ako je ta zaštita ispravno ostvarena. Za stabilizaciju padine mjerodavna je najviša zapažena razina podzemne vode pa je iz tog razloga dovoljno proučavati hidrodinamičko polje pri stacionarnom toku za tu najvišu razinu podzemne vode.Drenska cijev koja se ugrađuje u bušotinu. Nakon svega možemo zaključiti da drenovi mogu biti vrlo dugotrajni. Slika 12.promjera je oko 50mm. Tako obloženu cijev nazivamo geodrenom. perforirana je po cijelom obodu i izvana je obložena propusnim filtrom radi zaštite od zamuljivanja cijevi. Zaštitu od zamuljivanja ostvarujemo oblaganjem cijevi slojem geotekstila prikladnih svojstava.

) grade se postepeno. usidreni zid [9] 25 . SANACIJA POTPORNIM KONSTRUKCIJAMA Potporne konstrukcije koje su sagrađene na donjem rubu pokrenute mase mogu znatno pridonijeti stabilizaciji klizišta.3.gravitacijski. Slika 13. ubrzati pomake i izazvati teškoće koje mogu rezultirati onemogućavanjem postavljanja zida. Pri tome upotrebljavaju se : - niske konstrukcije za sprječavanje djelovanja erozije stope klizišta uz obalu - visoke konstrukcije za potporu usjeka ili zasjeka. Rasterećenje stope klizišta kopanjem za temelj i tijelo zida može povećati nestabilnost. konzolni. napreskokce.3. u kratkim dionicama. Prvu etapu u izgradnji zida treba započeti na mjestu najmanjih pomaka i zatvarati prema sredini. Vrste potpornih zidova . ili kako bi opteretili stopu klizišta kada je prostor uz stopu ograničen Potporne konstrukcije mogu biti: - zidovi od gabiona ispunjeni kamenom ili šljunkom - zidovi od armiranobetonskih montažnih skeleta ispunjenih propusnom masom - potporne stijene od armiranog tla - masivni betonski zidovi bez ili sa zategama - AB stijene s kontraforima na dovoljno dubokim temeljima - roštiljne armirane konstrukcije usidrene u teren pomoću zatega - šipovi velikog promjera - razuporne konstrukcije na suprotnu stranu doline Konstrukcije u obliku zidova ( slika 13. stupasti.

Slika 14. često je dobro prednost dati montažnim konstrukcijama koje se najbrže grade i aktiviraju (gabioni. prodiru kroz pokrenutu masu sve do stabilne podloge. Gabioni [10] Kada govorimo o izgradnji pilota (slika 16.. Kako nam je brzina izgradnje potpornih konstrukcija jako bitan parametar. montažni skeleti). Ugrađuju se postepeno.slika 15. ugrađuju se u donji dio klizišta. Nisu pogodni za stabiliziranje rotacijskih i složenih klizišta dok su vrlo učinkoviti kod plitkih translacijskih klizišta. 26 . kako se produbljuje iskop. Dimenzije zidova [9] Roštiljne armirane konstrukcije povoljne su za upotrebu kod padina iznad dubokih usjeka ili zasjeka. Slika 15.).

Slika 16.) najčešće služe za stabilizaciju strmih usjeka. Zid sa zategom [9] 27 . Slika 17. Kada su ugrađene u dio aktivnog klizišta . zatege su izložene i poprečnoj deformaciji u zoni klizne plohe što rezultira potrebom za većim dimenzijama čelika. injektiraju se u tlo izvan zone kritične klizne plohe te tako pospješuju stabilizaciju kosine. Piloti [11] Zatege (slika 17.

3. TERMIČKO OČVRŠĆIVANJE Smanjivanjem vlage koherentnog tla povećava se kohezija i čvrstoća.4. Uporabom elektroosmoze.4.1. POVEĆANJE ČVRSTOĆE MATERIJALA Čvrstoća materijala se povećava kako se dreniranjem smanjuje porni tlak i povećavaju efektivna naprezanja u zoni sloma. 3. 28 .2. Postupak se izvodi tako da se buše dvije susjedne bušotine koje prodiru ispod klizne plohe i pri dnu su spojene.3.znatno se povećava stvarna propusnost tla pa se uz povećane gradijente tlaka ubrzava učinak dreniranja. Tlak injektiranja mora biti veći od manjeg glavnog napona. umjesto dreniranja.4. U jednu se bušotinu uvede gorionik u kojem izgara nafta i na taj način ugrijani zrak suši okolni materijal. u relativno kratkom vremenu.4. U kombinaciji s vakuumskim dreniranjem učinak se još više povećava pa se vlažnost materijala može smanjiti i tako povećati čvrstoća. STABILIZACIJA KLIZIŠTA INJEKTIRANJEM Injektiranje pripada mehaničkim metodama stabilizacije klizišta. Kada voda nije uzrok klizanja. STABILIZACIJA POMOĆU ELEKTROOSMOZE Voda se u tlu kreće pod djelovanjem razlike električnog potencijala.kako bi se otvorile pukotine i u njih prodrla injekcijska masa. Ostvaruje se tako da se perforirane čelične cijevi sa šiljkom zabijaju do ispod klizne plohe. primjenjuju se i druge metode očvršćivanja tla : - injektiranje klizne plohe ili njenog dijela - ubrzavanje dreniranja pomoću elektroosmoze i elektrokemijsko očvršćivanje - termičko očvršćivanje tla 3.3. Ta se masa u tlu prostire samo kroz pukotine i injektira se u propusnije materijale. povećavaju se efektivna naprezanja i samim time i čvrstoća tla. Zatim se na cijevi priključi injekcijska pumpa pa se utiskuje cementna masa. od anode (+) do katode (-).

Na relativno blagoj padini ( 9°). na mjestu gdje je cesta zasječena u padinu (do maksimalno 5m). Prevelika horizontalna sila kao rezultat pomicanja klizišta rezultirala je ovim deformacijama… [12] 29 .g. pobliže ću opisati situaciju aktiviranja klizišta u Orahovici. provedena su geotehnička istraživanja i počelo se s izradom glavnog projekta sanacije klizišta. UVOD Nakon općenitog dijela o uzrocima nastajanja klizišta. na obilaznici iznad ''Bille''. snimanja niza točaka optičkim daljinomjerom te fotografiranja niza znakovitih detalja. PRIMJER KLIZIŠTA – ORAHOVICA Sljedeći primjer obrađujem na temelju GEOTEHNIČKOG ELABORATA za predmet „PROJEKT SANACIJE KLIZIŠTA NA OBILAZNICI IZNAD «BILLE» U ORAHOVICI” 4. izvršena je detaljna inženjerskogeološka prospekcija aktiviranoga klizišta. uvida u geološku kartu. aktivirano je klizište na izmaku zimskog perioda 2010. Na temelju rezultata izvršenog pregleda terena i objekata. 23.2010. s puno oborina (snijeg i kiša). Slika 18. njegovoj geometriji te metodama sanacije..4. Na poziv gradonačelnika Grada Orahovice.1.3.

Slika 19. a) i c) pukotine na rubnjacima b) i d) oštećenje potpornog zida u blizini klizišta [12] 30 .

REZULTATI PREGLEDA TERENA Rezultati terenske prospekcije terena prikazani su na skici šireg područja aktiviranog klizišta ( slika 20). Slika 20.4. Skica predmetnog klizišta [12] 31 .2.

a ispod vjerojatne dubine klizanja koja je procijenjena na 6 do 7 m . su teško gnječivog do polučvrstog konzistentnog stanja. i slika 22. Uz dno zasjeka ukopane su instalacijske i kanalizacijske cijevi. Nadalje.Na predmetnoj padini. žitkog su do srednje gnječivog konzistentnog stanja. može se pretpostaviti da je ona i prije najnovijeg klizanja bila zahvaćena većim klizanjima. Pri bokovima klizišta postoji više subparalelnih pukotina i veći broj poprečnih vlačnih pukotina. Na nizbrežnoj strani. na dužem potezu duž čela aktiviranog klizišta došlo je do usjedanja površine terena do cca 1m. a širina klizišta pri samom čelu se smanjuje na oko 20m. po cijeloj širini kolnika. Po gruboj procjeni radilo je o 6-8 puta većoj površini i 10 puta većem volumenu klizanja u odnosu na novo klizište. sedimenata niske posmične čvrstoće i proslojaka veće propusnosti koji sadrže vodu (slika 23. klizanjem kretani i dijelom pregnječeni sedimenti. Proučavajući morfologiju padine. Prije početka sanacije savjetovano je da se ne odvozi materijal iz nožice klizanja i da se u što kraćem periodu omogući odvodnja površinske vode sakupljene u brojnim mikrodepresijama na površini klizišta. 32 . a visinska razlika krajnjih točaka u smjeru klizanja je oko 17m. Naslage s povišenim indeksom plastičnosti su debljine 2. Na cijeloj površini klizišta su zamijećene močvarne površine (slika 21. Ta su dva rova vjerojatno. uz izvedbu zasjeka i nepovoljne vremenske prilike tijekom kojih je tlo saturirano. tj. došlo je do izdizanja klizne mase do 1m.). Stanje je dodatno pogoršano izgradnjom obilaznice koja je zasječena u nožici padine. presudili destabilizaciji padine iznad ceste. Udaljenost između konture čela klizišta i konture stope je oko 105m. Dio klizišta je čak pokazivao tendenciju da prijeđe u blatni tok. Pri čelu klizišta i u dnu zasjeka uz cestu zapažene su svjetloplavosive gline visoke plastičnosti koje su niske posmične čvrstoće. Sve su te pukotine bile natopljene vodom od skoroga otapanja snijega i prethodne kiše.). Dužina poteza ceste zahvaćene klizanjem je 43m.2m. a sastavljene su od pjeskovito glinovitih materijala.

. bilo je potrebno što prije poduzeti sanacijske mjere zaštite od klizanja. na slici 20.Prema uočenim deformacijama.pretpostavljeno je da se radi o višestrukom translacijskom klizanju podnožnog tipa uz prethodno aktiviranje strme vlačne pukotine duž čela klizišta. čime dolazi u pitanje sigurnost građevina 1 i 2 označenih gore. Zbog mogućnosti daljnjeg proširenja klizišta uzbrežno i bočno. [12] 33 .na nekada puno prostranijem klizištu. Sve je ukazivalo na to da je najnovije klizanje zapravo reaktivirana pojava. Slika 21. [12] Slika 22.

Slika 23. Zamočvarenje površine [12] Slika 24. Glinovita stijena [12] 34 .

) Ukupno je izvedeno 5 istražnih bušotina. u okviru terenskih istraživanja.) Slika 25. - uzimanje potrebnih poremećenih i neporemećenih uzoraka za laboratorijsko ispitivanje.4. lako do srednje gnječive konzistencije. Javlja se voda odmah pri početku izvedbe bušotine što potvrđuje činjenicu vrlo plitkog nivoa podzemne vode (slika 26. predviđeni su i izvedeni: - geodetski radovi. Sondažni profili bušotina su prikazali podjednake rezultate u svakoj od tih bušotina. TERENSKI ISTRAŽNI RADOVI Programom istražnih radova. Dvostruki pijezometar u bušotini [12] Slika 26. - bušenje istražnih bušotina. - ''in situ'' ispitivanja prirodne zbijenosti tla standardnim penetracijskim pokusom. Pokazatelj plitkog NPV [12] 35 . slojeve prašaste gline te one s primjesama pijeska.3. Uočeni su slojevi masne gline visoke plastičnosti. - predviđena ugradnja pijezometra s opažanjima dubina podzemnih voda i prohodnosti (slika 25.

s malom primjesom pijeska ovisno o promatranoj bušotini. ovisno o bušotini u kojoj su podaci mjereni. Pokus ispitivanja jednoosne tlačne čvrstoće metodom tlačenja u preši daje nam iznos čvrstoće od 85kPa za uzorak iz bušotine O-2 i 58kPa za uzorak iz bušotine O-5.4. dostavljeni u geomehanički laboratorij.11-36. u otprilike jednakim količinama. uzeti tijekom istražnih bušenja .47%. 44.79% te indeks plastičnosti od 12.07 i 33. 4.79 %(za gline visoke plastičnosti. između ostalih podataka dobivamo i iznos slijeganja tla od prosječnih 2. zbog stalnih oborina i prisutnosti lako gnječivih do žitkih materijala od same površine terena. u prvoj. koji su odmah po završenom istražnom bušenju. brzinom smicanja od 0. drugoj i petoj bušotini je redom 44.46-87. u veoma otežanim uvjetima.dopremljeni su istog dana u geomehnički laboratorij.73% dok ispitivanje granulometrijskog sastava pokazuje da je tlo sastavljeno isključivo od gline i praha.Istražna bušenja izvedena su ručno-motornom bušačom garniturom.0073mm/min. granicu plastičnosti od 17. LABORATORIJSKI ISTRAŽNI RADOVI Neporemećeni i poremećeni uzorci.6mm. kontinuirano su vršena ispitivanja prirodne zbijenosti tla standardnim penetracijskim pokusima (SPP) i vađeni su neporemećeni i poremećeni uzorci. Tu su uzorci pregledani i provedena su sljedeća ispitivanja: - ispitivanje Atterbergovih granica plastičnosti - ispitivanje prirodne vlažnosti tla - ispitivanje gustoće čvrstih čestica tla - ispitivanje granulometrijskog sastava - ispitivanje vršne posmične čvrstoće direktnim posmikom u konsolidiranim-dreniranim uvjetima - ispitivanje jednoosne tlačne čvrstoće tla Ispitivanja po Atterbergu pokazuju granicu tečenja u rasponu od 30. Kod ispitivanja posmične čvrstoće tla metodom izravnog posmika na 4 uzorka istih dimenzija koji su potopljeni u vodi.96% (za pjeskovite sedimente povećane vodopropusnosti i povišene posmične čvrstoće) do 56. Prirodna vlažnost na području klizišta. 36 . veoma niske posmične čvrstoće i beznačajne vodopropusnosti).30. Tijekom napredovanja istražnog bušenja.

1.sanacije = 2.2.p.40.kut unutarnjeg trenja tla c= 25.gustoća tla w = 10.2.potrebno = 2.0 m od početnog nivoa uz drenažno potpornu konstrukciju u središnjem dijelu 37 . .v.0 kN/m2 . .prosječna visina nivoa vode od klizne plohe Iz izvršenog proračuna koeficijenta sigurnosti stabilnosti klizne plohe dobilo se da je Fs.p.gustoća vode Parametri klizne plohe: = 10°tg= 1:6 .v.prosječna dubina od površine terena do nepropusne podloge hpros.0 m od početnog nivoa - dokaz stabilnosti za n.kohezija = 18.50 m .p.v.0 m od početnog nivoa - dokaz stabilnosti donje zone klizišta za n.nagib kosine Dpros.2. Nakon izvršenih geotehničkih istražnih radova na danoj lokaciji uočene su pješčane leće (zone pješčanog materijala) koje dodatno pozitivno utječu na stabilnost klizne plohe te se iz toga razloga može usvojiti Fs. proveden je statički proračun s navedenim ulaznim parametrima : Parametri tla: = 22°' = 15° .5.0 kN/m3 .50 m . ANALIZA STABILNOSTI KLIZNE PLOHE Prije same analize stabilnosti klizne plohe. Analize stabilnosti klizne plohe su provedene (Institut IGH d. = 3. .0 kN/m3 .sanacije = Fs.0 m od početnog nivoa uz drenažno potpornu konstrukciju u središnjem dijelu - dokaz stabilnosti gornje zone klizišta za n. = 3. – PC OSIJEK) za slijedeće slučajeve: - dokaz stabilnosti – početno stanje - dokaz stabilnosti za n.0 kN/m2 c'= 10.40.d. .p.4.v.

specifična težina:  = 18.0 kN/m2 .kohezija: c = 25. trenja: 22 190 16 17 29 18 19 38 30 31 33 190 20 22 23 24 39 34 185 25 40 KLIZNA PLOHA 180 180 175 175 35 170 3 0 36 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 170 160 Duljina (m) Slika 27.2 1 5 Visina (m) 6 41 8 2 7 26 27 200 9 10 210 Tlo: CH Model tla: Mohr-Coulomb Spec. trenja: 13 4 205 11 12 205 200 13 14 21 195 185 195 32 15 28 PIEZOMETARSKA LINIJA Tlo: CH Model tla: Mohr-Coulomb Spec.) odabrani su slijedeći parametri: SLOJ 1: CH .kohezija: c = 0.Za pojedine slojeve tla na prikazanom profilu (slika 27.  trenja: SLOJ 2: CH R= 13 . Ulazni model klizne plohe [12] 38 .kut unut. težina: 18 Kohezija: 0 Kut unut.0 kN/m2 .0 kN/m3 .specifična težina:  = 18. 42 Os klizne plohe 220 220 215 215 210 3 1. trenja: = 22 Računski nivo podzemne vode je ucrtana pijezometarska linija u modelu. težina: 18 Kohezija: 25 Kut unut.rezidualni kut unut.0 kN/m3 .

koef. težina: 18 Kohezija: 25 Kut unut. Minimalni koeficijent sigurnosti : Fs.1. trenja: 13 210 Visina (m) 205 210 205 200 200 195 195 PIEZOMETARSKA LINIJA 190 190 Tlo: CH Model tla: Mohr-Coulomb Spec.00 [12] Rezidualni kut trenja od fR= 13° s obzirom na lateralnu nehomogenost materijala uzduž maksimalno moguće duboke i dokazano aktivirane klizne plohe je realan. težina: 18 Kohezija: 0 Kut unut.min= 1. trenja: 22 185 180 185 KLIZNA PLOHA 180 175 175 170 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 170 160 Duljina (m) Slika 28. 39 .000 Min. DOKAZ STABILNOSTI – POČETNO STANJE 1.4. sigurnosti 220 220 215 215 Tlo: CH Model tla: Mohr-Coulomb Spec.5.

3.0 m OD POČETNOG NIVOA 1.2.4.min= 1. . težina: 18 Kohezija: 0 Kut unut.516 Min.0 m od pocetnog nivoa) 190 185 KLIZNA PLOHA 180 180 175 175 170 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 170 160 Duljina (m) Slika 30.1.0 m OD POČETNOG NIVOA 1.P. sigurnosti 220 220 215 215 210 205 Visina (m) 210 Tlo: CH Model tla: Mohr-Coulomb Spec. koef.52 [12] 40 . Minimalni koeficijent sigurnosti : Fs.5.P. Minimalni koeficijent sigurnosti : Fs. trenja: 22 190 185 PIEZOMETARSKA LINIJA (-1. DOKAZ STABILNOSTI ZA N.0 m od pocetnog nivoa) 190 185 KLIZNA PLOHA 180 180 175 175 170 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 170 160 Duljina (m) Slika 29. trenja: 13 200 205 200 195 195 Tlo: CH Model tla: Mohr-Coulomb Spec.min= 1.2. koef.V. težina: 18 Kohezija: 25 Kut unut.26 [12] 4. težina: 18 Kohezija: 0 Kut unut. trenja: 22 190 185 PIEZOMETARSKA LINIJA (-2. sigurnosti 220 220 215 215 210 205 Visina (m) 210 Tlo: CH Model tla: Mohr-Coulomb Spec.259 Min. DOKAZ STABILNOSTI ZA N. .V. trenja: 13 200 205 200 195 195 Tlo: CH Model tla: Mohr-Coulomb Spec. težina: 18 Kohezija: 25 Kut unut.5.

trenja: 13 190 185 PIEZOMETARSKA LINIJA (-2.4.0 m OD POČETNOG NIVOA UZ DRENAŽNO POTPORNU KONSTRUKCIJU U SREDIŠNJEM DIJELU 1.5. težina: 21 Kohezija: 0 Kut unut.747 Min. koef. DOKAZ STABILNOSTI GORNJE ZONE KLIZIŠTA ZA N.V.4. Minimalni koeficijent sigurnosti : Fs.0 m od pocetnog nivoa) 190 185 KLIZNA PLOHA 180 180 175 175 170 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 170 160 Duljina (m) Slika 31.75 [12] 41 .P. . trenja: 35 200 205 200 195 195 Tlo: CH Model tla: Mohr-Coulomb Spec. trenja: 13 215 210 215 205 Visina (m) 210 Tlo: TUCANIK Model tla: Mohr-Coulomb Spec. sigurnosti 220 220 Tlo: CH Model tla: Mohr-Coulomb Spec.2. težina: 18 Kohezija: 0 Kut unut.min= 1. težina: 18 Kohezija: 0 Kut unut.

trenja: 13 190 185 PIEZOMETARSKA LINIJA (-2.62 [12] 42 .2.4. koef. težina: 21 Kohezija: 0 Kut unut.min= 1. Minimalni koeficijent sigurnosti : Fs.V. težina: 18 Kohezija: 0 Kut unut. .5. trenja: 35 200 205 200 195 195 Tlo: CH Model tla: Mohr-Coulomb Spec.P.0 m od pocetnog nivoa) 190 185 KLIZNA PLOHA 180 180 175 175 170 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 170 160 Duljina (m) Slika 32.5. DOKAZ STABILNOSTI DONJE ZONE KLIZIŠTA ZA N. težina: 18 Kohezija: 0 Kut unut.0 m OD POČETNOG NIVOA UZ DRENAŽNO POTPORNU KONSTRUKCIJU U SREDIŠNJEM DIJELU 1.620 Min. sigurnosti 220 220 Tlo: CH Model tla: Mohr-Coulomb Spec. trenja: 13 215 210 215 205 Visina (m) 210 Tlo: TUCANIK Model tla: Mohr-Coulomb Spec.

26 - N.V. tj.62 Provedene analize stabilnosti pokazale su da je predloženi način sanacije dovoljno korektan i efikasan za predmetno klizište. na -2m od početnog nivoa uz drenažnu konstrukciju (gornja zona) - Fs= 1.75 N.V.P. U središnjem (najplićem) dijelu klizišta preporuča se izvesti drenažno-potpornu konstrukciju.52 - N.P.P. na -1m od početnog nivoa Fs= 1.P.Svi rezultati analiza stabilnosti prikazani su tablično za pojedini slučaj: STANJE NEDRENIRANA ANALIZA DRENIRANA ANALIZA Početno stanje N. na -2m od početnog nivoa uz drenažnu konstrukciju (donja zona) - Fs=1. na -2m od početnog nivoa Fs=1.V. 43 .00 - Fs=1. zamjenu materijala u klizanju lomljenim kamenom. pa se kao osnovna mjera sanacije preporuča izvedba kopanih drenova uz kompletno uređenje površinske odvodnje u zoni klizišta.V.

45 44 . f=0°. g=20 kN/m³ -dobiveni faktor sigurnosti Fs=1. izračunala sam minimalne faktore sigurnosti za tri odabrana slučaja : a) nedrenirana analiza s ulaznim vrijednostima c=cu=25 kPa.75 b) nedrenirana analiza s ulaznim vrijednostima c=cu=35 kPa. g=20 kN/m³ -dobiveni faktro sigurnosti Fs=2. pomoću programskog paketa Geo-Slope .Kako bi se bolje upoznala s načinom izrade modela klizne plohe. f=0°. po metodi Bishop.

45 Cu=25 kPa + Cu=35 kPa. g=20 kN/m³ Fs=1. f=0°.c) nedrenirana analiza – uslojeno tlo -dobiveni faktor sigurnosti Fs=2.35 45 .75 Cu=35 kPa. f=0°. f=0°. g=20 kN/m³ Fs=2. g=20 kN/m³ Fs=2.35 STANJE FAKTORI SIGURNOSTI Cu=25 kPa .

spomenuti drenovi bi bili uklopljeni u završni glavni projekt sanacije.4. SANACIJSKE MJERE Nakon provedenih terenskih i laboratorijskih istražnih radova. Nakon završetka istražnih radova i definiranja svih potrebnih sanacijskih radova.6. HITNE SANACIJSKE MJERE Prije svega. bilo je važno prihvatiti površinske vode i spriječiti njihovo otjecanje uzduž čela klizišta u klizno tijelo. Iz svih neodvodnjenih mikrodepresija. ispunjena kamenim materijalom te obložena filtar plastikom. 4. bilo je poželjno prokopati 2-3 drena. Tek tada se moglo nastavit s provođenjem trajnih mjera sanacije. Kopani dren [12] 46 . izneseni su prijedlozi hitnih i trajnih sanacijskih mjera koje valja što prije provesti kako klizište ne bi prouzrokovalo katastrofalne štete. Kako bi se hitno djelovalo. Slika 33. širine do 1m.1. pregleda terena i analize stabilnosti klizišta.6. potrebno je iskopom uskih kanalića omogućiti odvodnju izvan područja klizanja u odvodni kanal u podnožju klizišta.

Ispuna drenova je granulat ili drobljeni kamen Ø30-60mm obložen geotekstilom. a spojevi su izvedeni pomoću tipskih fazonskih komada. Uz sve navedeno. odustalo se od izvedbe potporne konstrukcije u zoni zasjeka obilaznice jer je to zahtjevalo opsežne i skupe sanacijske radove ( pilotna stijena do dubine cca 15 m – sidrena u zoni ispod klizne plohe. U skladu s navedenim činjenicama izvedeno je 6 kopanih drenova promjera Ø198mm. uz izvedbu nekoliko drenova u tijelu klizišta. S obzirom na veliku dubinu klizanja u samoj nožici klizišta.6. Drenažne cijevi su perforirane rupama po cijelom svom oplošju.2.4. Pretpostavljalo se kako će u konačnici pokazati potreba za izvedbom gabionske potporne konstrukcije. visine između 5 i 6 metara. Slika 34. uz dodatne drenažne sustave). TRAJNE SANACIJSKE MJERE Prema situacionom prikazu te stanju viđenom na terenu. Odvodni sustav [12] 47 . Pri tome su duljine drenova određene maksimalno raspoloživom površinom dreniranja. pokazalo se potrebnim provoditi stalnu kontrolu površinskih i podzemnih voda izgradnjom cjelovitog odvodnog sustava. Drenovi su na vrhu zatvoreni nabojem gline minimalne debljine 50 cm uz zbijanje. zaključilo se da se kao glavna sanacijska mjera nameće izvedba drenažno-potporne konstrukcije (zamjena materijala) u nožici klizanja.

Zbog činjenice da iza čela aktiviranog klizišta postoji zona staroga klizišta. ne postoje prirodne predispozicije za trajno umirivanje klizišta. Pri tome su duljine drenova određene maksimalno raspoloživom površinom dreniranja. Drenovi su na krajevima zatvoreni nabojem gline minimalne debljine 50cm uz zbijanje. planirano je cjelokupno uređenje površinske odvodnje u zoni klizišta što je ostvareno postavljanjem kanalica na potrebnim dijelovima klizišta. Glavni sabirni šaht 48 . Površina koja je klizala (uz samu obilaznicu) dodatno je učvršćena sadnjom mladog drveća. Naglašeno je i da se sve buduće iskope preporučuje izvoditi u kampadama i po mogućnosti u sušnom periodu. od te izvedbe se odustalo zbog opsežnih i skupih sanacijskih radova. pokazalo se da je predloženi način sanacije klizišta dovoljno ispravan i efikasan za predmetno klizište. Ispuna drenova je granulat ili drobljeni kamen Ø3060mm. Slika 35. ZAKLJUČAK Nakon svih provedenih analiza.a drenažne cijevi su perforirane rupama po cijelom svom oplošju. Spojevi cijevi su izvedeni pomoću fazonskih tipskih komada. Izvedeno je ukupno 6 kopanih drenova. obložen geotekstilom tipa 400g/m².5. Iako se zbog velike dubine klizanja u samoj nožici klizišta javljala potreba za izgradnjom potporne konstrukcije. Uz sve to.). Danas se efikasnost sustava drenova provjerava u glavnom sabirnom šahtu gdje se može vidjeti tečenje vode drenirane iz klizišta (slika 35. pa se kao osnovna mjera sanacije preporuča izvedba kopanih drenova na razmaku od 9 m.

Vernes. R.g.com) [6] www. Slope movement types and processes [2] Cruden.Pekota (1986. M. 1996.grad.hr [11] www.com [8] www.. LITERATURA [1] Vernes. Zagreb) [7] www.Kleiner.) – Zaštita padine bušenim pilotima i sidrima [10] www.6.g.g.Sorić. 1978. I.gfmo.blogspot. Mass Movements in Great Britain [4] Ervin Nonveiller: Kliženje i stabilizacija kosina [5] Skripta : Sanacija klizišta (www.mgeosinteticos. Landslide types and processes [3] Cooper.gradjevinart.. scribd...hr [12] GEOTEHNIČKI ELABORAT za predmet „PROJEKT SANACIJE KLIZIŠTA NA OBILAZNICI IZNAD «BILLE» U ORAHOVICI” 49 .G.ba [9] I.geosintetički-studio.hr ( Građevinski fakultet.2007.