You are on page 1of 95

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

INTEGRALNA TEHNIKA OBRADE TLA I SJETVE


Robert Zimmer, Silvio Kouti, Igor Kovaev, Domagoj Zimmer

OSIJEK, 2014.

Nakladnik:
Sveuilite J.J. Strossmayer u Osijeku, Poljoprivredni fakultet
Za izdavaa:
dr. sc. Robert Zimmer, red. prof. u trajnom zvanju

Recenzenti:
Prof. dr. sc. Dubravko Filipovi, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet
Prof. dr. sc. Mladen Jurii, Sveuilite J.J. Strossmayer u Osijeku, Poljoprivredni fakultet
Prof. dr. sc. Luka umanovac, Sveuilite J.J. Strossmayer u Osijeku, Poljoprivredni fakultet

Lektor:
Vjekoslava Belaj, prof.

Fakultetsko vijee Poljoprivrednog fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku


na 4. redovitoj sjednici odranoj 30. sijenja 2014. godine donijelo je odluku o suglasnosti za
izdavanje sveuilinog prirunika pod naslovom Integralna tehnika obrade tla i sjetve iji su
autori prof. dr. sc. Robert Zimmer, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, prof. dr. sc. Silvio Kouti,
Agronomski fakultet u Zagrebu, dr. sc. Igor Kovaev, Agronomski fakultet u Zagrebu i
Domagoj Zimmer, mag. ing. agr., Poljoprivredni fakultet u Osijeku.
Ova odluka Fakultetskog vijea upuena je Senatu Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku, koji je na 5. redovitoj sjednici odranoj 27. oujka 2014. godine potvrdio odluku
Vijea i dao suglasnost za izdavanje prirunika Integralna tehnika obrade tla i sjetve pod
brojem 11/14.

Web izdanje:
http://www.pfos.unios.hr/
http://www.agr.unizg.hr/

ISBN 978-953-7871-27-7

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU


POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Robert Zimmer
Silvio Kouti
Igor Kovaev
Domagoj Zimmer

INTEGRALNA TEHNIKA OBRADE TLA I SJETVE

OSIJEK, 2014.

PREDGOVOR

Prirunik naslova Integralna tehnika obrade tla i sjetve namijenjen je prvenstveno


studentima poljoprivrednog/agronomskog fakulteta diplomskog studija usmjerenja
Poljoprivredna tehnika, no naravno i preddiplomskog studija, a i nastavnicima srednjih
poljoprivrednih kola, strunjacima savjetodavne slube i voditeljima obiteljskih gospodarstava
i poljoprivrednih zadruga.
Materijal je pisan s ciljem detaljnijeg prikaza i objanjenja novijih tehnologija obrade
tla i sjetve, a naravno uz osnovni naglasak na tehniku kojom provodimo tehnoloke postupke.
Inicijalna ideja za ovaj Prirunik potekla je od mog dugogodinjeg i izuzetno dragog prijatelja
i kolege prof. dr. Roberta Zimmera, redovitog profesora u trajnom zvanju Sveuilita J.J.
Strossmayer, Poljoprivrednog fakulteta Osijek. Robertov entuzijazam i ljubav za struku bili su
izuzetno jaki to mu je pomoglo da i nas koautore vee za ideju i njenu provedbu. Iako
Roberta danas naalost nema meu nama, siguran sam da bi uz izvjesnu dozu pozitivne kritike,
ipak bio sretan to e na zajedniki rad biti dostupan gotovo svim zainteresiranima i to bez
naknade u vidu elektronikog rukopisa na mrei Sveuilita J.J. Strossmayer,
Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i Sveuilita u Zagrebu, Agronomskog fakulteta.
Autori se zahvaljuju recenzentima prof. dr. Dubravku Filipoviu, prof. dr. Mladenu
Juriiu i prof. dr. Luki umanovcu na korisnim i korektnim primjedbama i savjetima, a
lektorici, potovanoj kolegici prof. Vjekoslavi Belaj, voditeljici Centralne Agronomske
Knjinice na svim dobrim i korisnim ispravkama i savjetima. Zahvaljujemo se i lanovima
Izdavakog odbora, Fakultetskog vijea Poljoprivrednog fakulteta Osijek i Senata Sveuilita
J.J. Strossmayer koji su pomogli da ovaj Prirunik postane dostupan.
Na posljetku zahvaljujemo prerano otilom ocu, prijatelju i kolegi Robertu Zimmeru.
Domagoj Zimmer
Igor Kovaev
Silvio Kouti

SADRAJ

1. UVOD INTEGRALNA TEHNIKA BILJNE PROIZVODNJE ........................... 6


2. TEMELJNI SUSTAVI OBRADE TLA .................................................................. 9
3. PLUG ..................................................................................................................... 13
3. 1. ODGRNJAE OBLICI PLUNIH TIJELA .......................................... 15
3. 2. PRIKLJUENJE I PODEAVANJE PLUGA .......................................... 18
4. ROVILO ................................................................................................................ 24
5. INTEGRALNA TEHNIKA OBRADE TLA I SJETVE ....................................... 28
6. GUME ZA POLJOPRIVREDNE STROJEVE I ORUA ................................... 51
7. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE TRAKTORA ................................ 57
7. 1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE MODERNIH
DIESELOVIH MOTORA .......................................................................... 57
7. 2. MAPA EFIKASNOSTI MOTORA ........................................................... 59
7. 3. TRAKCIJSKI UREAJ ............................................................................. 61
7. 4. MJENJA I PRIKLJUNO VRATILO .................................................... 67
7. 5. TROZGLOBNA POTEZNICA S EH REGULACIJOM ........................... 71
7. 6. KABINA I ELEKTRONIKI UREAJI TRAKTORA ........................... 76
7. 7. TRAKCIJA I UINKOVITOST TRAKTORA ......................................... 81
8. LITERATURA ...................................................................................................... 88
9. VIEJEZINI POJMOVNIK ............................................................................... 91

1. UVOD - INTEGRALNA TEHNIKA BILJNE PROIZVODNJE


Uzgoj bilja na velikim ratarskim, specijaliziranim gospodarstvima u Hrvatskoj gotovo
je u potpunosti mehaniziran jo sedamdesetih godina prolog stoljea, u razdoblju tzv.
industrijalizacije poljoprivrede. Kasnih osamdesetih godina prolog stoljea u Hrvatskoj je
osmiljen i objavljen pristup poljoprivrednoj proizvodnji znan kao Integralna tehnika biljne
proizvodnje (ITBP) i njene temeljne postavke. Od tog vremena u ratarskoj proizvodnji
zapoinje postindustrijsko razdoblje, koje karakterizira puna informatiziranost i nestanak
klasinog fizikog rada. Projekt ITBP obuhvaao je pored poljoprivrede i industriju koja
proizvodi poljoprivrednu tehniku (orua i strojeve), gnojiva, zatitna sredstva i druge
repromaterijale, te industriju koja dorauje i tretira sjeme.
Projekt Integralne tehnike biljne proizvodnje temeljio se na suglasju najvanijih
proizvodnih faktora - tla, biljke, vode, zraka, svijetlosti, topline i ovjeka organizatora
proizvodnje. U tom kontekstu treba ovladati balansiranjem organske tvari i na taj nain ivotom
u tlu, balansiranjem mineralnim hranivima, reakcijom tla na razini > 5,6 pH, kako bi mogla
uspijevati veina kultiviranog bilja, odnosno > 6,3 pH kako bi mogli ostvarivati visok urod
(prinos). Upitno je da li se i u kojoj mjeri njima ovladalo. Tlo smo nastojali drati pod kontrolom
primjenjujui odgovarajuu obradu, a biljke oplemenjivanjem, selekcijom, sjemenarenjem i
rasadniarstvom. Vodom smo gospodarili u ogranienom opsegu - navodnjavanjem,
odvodnjom i konzerviranjem vode dubokom i kvalitetnom obradom tla. Zrakom, svjetlou
i toplinom upravljali/gospodarili smo djelomino u dobro izgraenim i opremljenim
staklenicima.
Integralna tehnika u obradi tla i sjetvi, sastavnica je integralne tehnike biljne proizvodnje
od koje se oekuje uvoenje novih tehnologija i visokouinkovitih tehnikih agregata s kojima
e proizvesti vie hrane uz nia ulaganja i ouvanje okolia. Integralna tehnika u obradi tla i
sjetvi provediva je ukoliko je osmilja i u djelo provodi obrazovan, zdrav i educiran
agrotehniar. Dakle, uvoenjem integralne tehnike u obradu tla i sjetvu na naim poljima fiziki
rad neupitno ustupa mjesto tehnici i strunim osobama, koji e dobro organizirati i znati
provoditi postavljene zadatke.
Najvea energetska rezerva u poljoprivredi je racionalizacija pojedinih elemenata
proizvodnje. U ratarstvu je to npr. izostavljanje oranja, jer je ispitivanjima dokazano da se bez
oranja (koje troi 25 do 35 kg/ha diesel goriva, to je polovica ukupne potrebe za rad u polju)
moe ne samo odravati visoki prinos, ve i podizati. Pelizzi, Guidobono Cavalchini, Lazzari
[30] navode da u okvirima poljoprivrede drava EU od ukupne energije potrebne za obavljanje
poslova u polju 38% iziskuje obrada tla. U tome od navedenih 38%, ak tri etvrtine troi
primarna (osnovna) obrada, to evidentno ukazuje na injenicu kako je obrada tla jedno od
kljunih mjesta u tehnologiji proizvodnje u kojoj treba nastojati realizirati utedu energije i
time, u ne maloj mjeri, utjecati na smanjenje izravnih trokova proizvodnje i ostvarenje profita
s jedne strane, a s druge strane je ekoloka pogodnost smanjenjem emisije CO2 u atmosferu.
Ilustracija tvornice poljoprivrednih strojeva Kuhn, Slika 1. ukazuje na mogunosti
smanjenja trokova proizvodnje penice u etvi, obradi tla i sjetvi, jer ove faze proizvodnje ine
67% ukupnih trokova, a sama obrada ini 45% proizvodnih trokova. Logino je upravo unutar
ovog segmenta proizvodnje traiti utede.

Slika 1. Udio rada strojeva u trokovima proizvodnje penice 55


Obradu tla treba obavljati znanjem i voljom i pri tome imati na umu da je osnovni smisao
obrade ureeno tlo. Nema vrstih pravila niti krute sheme za projekt Integralne tehnike biljne
proizvodnje, jer bi time iskljuili kreativnost ovjeka (agrotehniara) u poljoprivredi.
Kljuni zadaci za dananjeg agrotehniara su:
- u potpunosti provesti tehnologiju kako bi ostvarili vrhunski urod (prinos);
- koristiti se modernom tehnikom (oruima i strojevima) kako bi iz nje izvukli
njezin ugraeni eksploatacijski potencijal, i
- u dobro opremljenim radionicama savjesno i struno popravljati i odravati
tehniku (strojeve i agregate) za eksploataciju.
Moe li se racionalizirati rad u obradi tla i sjetvi i istovremeno poveati uinkovitost?
Moe, uz ispunjenje slijedeih vanijih postupaka:
- spajanje poslova agregatiranjem strojeva;
- osigurati optimalni agrotehniki slijed poslova kako bismo smanjili negativni
utjecaj klime;
- uvesti podrivanje u intervalu 3-5 godina kao redovnu agrotehniku mjeru;
- orati plugom treba kad je nuno, radi suzbijanja korova, zaoravanja veih koliina
etvenih ostataka i stajnjaka, te ispravljanja prethodnih pogreaka u obradi tla.
Treba koristiti plugove premetnjake uz integriranje orua u dopunskoj obradi;
- smanjiti broj prohoda u pripremi tla za jesensku sjetvu zamjenom tanjuraa i
sjetvospremaa novom generacijom vieslojnih kombiniranih orua s pasivnim
organima ili oruima s pogonjenim radnim organima od P.V.;
- objediniti-integrirati ukupnu obradu tla i sjetvu koristei strojeve najvie
tehnologije i tehnike kvalitete.

HR - rovilo+rotirajua drljaa, WR - rovilo s krilcima+rotirajua drljaa,


VR - zvrk drljaa+sijaica, RN - rovilica (freza)+sijaica, NT - izravna sjetva
Slika 2. Agrotehniki aspekti razliitog intenziteta obrade 36
Slika 2. zorno prikazuje pogodnosti nekonvencionalnih sustava obrade tla u irokom
rasponu usporednih karakteristika, stoga je i razumljiv porast primjene integralnih agregata za
obradu tla i sjetvu na svjetskoj razini.

Slika 3. Trokovi i uinak razliitih sustava obrade 36

Slika 3. pokazuje da je najvia razina trokova zabiljeena primjenom konvencionalnog


sustava obrade plugom uz dopunsku obradu sa zvrk drljaom. Primjenom rovila s krilcima i
rovilice s klinovima trokovi se reduciraju i do 60%. Izravna sjetva omoguuje daljnju redukciju
trokova koja see i do 80% trokova konvencionalnog sustava obrade. Daljnja pogodnost
izravne sjetve ogleda se u vrlo visokom uinku, i do 450 ha unutar 25 radnih dana, a uz 10 satni
radni dan. Nasuprot tome, konvencionalna obrada u istom vremenu zadovoljava do svega 120
ha. Ukoliko treba obraditi veu povrinu ovaj sustav iziskuje dodatni traktor i dodatnog
rukovatelja. Proraun proizvodnih trokova pojedinih sustava obrade (Slika 3.) ukljuuje
trokove rada strojeva-orua i radne snage za sve sustave. Ukupni trokovi izravne sjetve
ukljuuju trokove za dodatnu primjenu glyphosata (totalni herbicid) prije sjetve.

2. TEMELJNI SUSTAVI OBRADE TLA


Uzgoj ratarskih kultura temelji se na meusobnom odnosu tla, biljke, vode i u njoj
otopljenih tvari, zraka, suneve energije, tehnike i ovjeka agrotehniara. Uporabom orua i
strojeva (agregata) podravaju se bioloki, kemijski i fiziki razvojni procesi u tlu i stvaraju
optimalni uvjeti za klijanje, rast i razvoj bilja.

Slika 4. Biljka u okruenju zraka, topline, vode i tla


A sjetvena posteljica, B zrak i toplina,
C krupno zrnati (grublji) sloj titi tlo od zamuljivanja i isparivanja vlage,
D fino mrviasti (rahli) sloj tla, E zona korjenovoga sustava, F - vlaga

Prije odabira strojeva i orua za obradu tla potrebno je penetrometrom provjeriti


zbijenost tla (Slika 5.). Instrument se sastoji od metalnoga iljka koji se rukohvatima utiskuje u
tlo, a na skali oitava otpor prodiranju iljka. Instrument je opremljen sa iljkom promjera baze
ina za tvra i ina za meka tla. Na skali su tri polja: zeleno = ne treba orati ni rahliti, uto
= detaljnije ocijeniti i crveno = treba temeljita osnovna obrada. Instrument se moe koristiti do
dubine 65 cm.

Slika 5. Postupak koritenja


mehanikog penetrometra
(foto R. Zimmer)

Slika 6. Oitavanje zbijenosti tla


mehanikim penetrometrom
(foto R. Zimmer)

Slika 7. Elektroniki penetrometar (lijevo) i grafiki prikaz


zbijenosti tla na displeju, Eijkelkamp 50
Zbijenost tla moe se izmjeriti i elektronikim penetrometrom, a dobivene vrijednosti
trenutno oitati na digitalnom ekranu-displeju. Penetrometar Eijkelkamp moe obaviti 500
mjerenja (radna memorija) do dubine tla od 80 cm. Ovaj penetrometar ima mogunost prijenosa
podataka u Microsoftov tablini kalkulator Excel.
Cilj mehanike obrade tla je stvaranje sitno-mrviaste strukture, kakvu u prirodi najbolje
stvaraju kine gliste, ako u tlu ima dovoljno organske tvari koju one probavljaju i pretvaraju u
humus. U oraninome sloju poeljno je da tlo sadri oko 50% krutih tvari, oko 25% pora za
zrak i oko 25% pora za vodu. Kada je obujam (volumen) pora manji od 45%, tlo je zbijeno i ne
sadri dovoljno kisika, to oteava razvoj korjenovog sustava. Previe rahla tla s vie od 55%
pora slabo ili nedovoljno zadravaju vodu.

10

Slika 8. Odnosi izmeu krute tvari, vode i zraka u zdravom tlu


Kine gliste aktivne su u tlu u kojem ima mrtve organske mase u povrinskom sloju tla,
te u toplom i vlanom tlu. U kiselom tlu njihova je aktivnost vrlo mala, a u tlu s obiljem vapna
naglaena. Ilovasto i glineno tlo im pogoduje, a u pijesku ih se ne moe nai.

Slika 9. Nazonost gujavica u tlu je znak dobro prorahljenog tla 46


Prema postojeoj terminologiji temeljenoj na American Society of Agricultural and
Biological Engineers klasifikaciji (ASAE Ep 291.3 Feb 2005 [4]) Terminology And
Definitions For Soil Tillage And Soil-Tool Relationships), od 18 poznatih sustava obrade tla
postoje 3 temeljna ili najee koritena sustava obrade tla:
-

konvencionalna: orue za osnovnu obradu je plug,


konzervacijska :na povrini polja ostaje do 30 % biljnih rezidua i
izravna (direktna) sjetva ili No-till obrada: svi biljni rezidui ostaju na polju.
11

U konvencionalnoj obradi tla plugom, osnovna obrada podrazumijeva okretanjeinvertiranje, mrvljenje i rahljenje tla do ustaljene dubine obrade. Obrada tla plugom, uz neupitne
pozitivne, nosi i neke negativne efekte, kao to su glatko odrezivanje tla, njegovo podizanje,
okretanje i premjetanje, pri emu se ono izlae moguem riziku odnoenja djelovanjem vjetra
ili vode. Mogunost pojave erozije poveana je i zato to se biljni pokrov, koji titi tlo, zaorava,
a na povrinu se izdie golo i neivo tlo.

Slika 8. Osnovni sustavi obrade tla 28


Veina ratarskih povrina u Hrvatskoj danas se obrauje plugom i viekratnim
prohodima oruima za dopunsku obradu tla, tj. oruima koja poorano tlo pripremaju za sjetvu.
Oranje treba izvoditi u sluaju potrebe zaoravanja vee koliine biljne mase (etveni ostaci,
zelena gnojidba, korov) i stajnjaka, te popravljanja pogreaka prethodnih radova. Oranje treba
obaviti kvalitetno (uniformna dubina i irina tako da je povrina oranice poravnata i ista od
biljnih ostataka) suvremenim okretnim (premetnjacima) plugovima u uvjetima povoljne vlage
tla. Osnovna obrada prekomjerno vlanoga tla plugom ima za posljedicu viegodinje
naruavanje strukture tla i znaajno smanjenje uroda tijekom tih godina. Najpovoljniji moment
za oranje je kada tlo sadri 18 24 masenih (teinskih) postotaka vode. Ako nemamo takav
podatak, tada treba napraviti tapi od tla duljine 5 10 cm i promjera 0,5 cm. Ukoliko pri
savijanju tapi ispuca, vlanost je normalna. Nakon oranja prekomjerno vlanoga tla, uslijed
zaglaivanja dna brazde donjom stranom plaza pluga, stvara se zbijeni, slabo propustan sloj,
tzv. taban pluga, koji se pojaava ukoliko se dopunska obrada obavlja tanjuraom.
Konzervacijska obrada ili obrada tla bez pluga je prorahljivanje tla bez okretanja.
Zapoinje doslovno odmah nakon etve/berbe penice, uljane repice, soje, suncokreta,
kukuruza i dr., kada se kombiniranim oruem biljni ostaci (usitnjena slama i pljeva zajedno s
rasutim zrnom i eventualno sjemenjem korova) izmijeaju s povrinskim slojem tla te zatvara
povrina radi ouvanja vlage. Jo je bolje ako se odmah usije sjeme postrnog usjeva (kukuruz,
12

soja, djetelina......) ili neki od meuusjeva (lupina, facelija, rauola, goruica), a dobro je usijati
i smjesu ovih kultura, kako bi dobili to bujniju masu humusnih tvari.
Ako se tlo obradi nakon nekoliko dana, gotovo neemo imati to konzervirati i
koncepcija nije odriva. Ukoliko se oranica ostavi nezatienom suneva energija ini tetu
unitava mikrofloru, isuuje tlo i oteava obradu, naroito konvencionalnu. Konzervacijsku
obradu mogue je izvesti plugom za praenje, tanjurastim plugom, rovilom (gruberom ili
chiselom ili kultivatorom za duboku obradu), mulcherom, tekim vuenim sjetvospremaem
(npr.multitillerom), rotirajuom drljaom (npr. rototillerom ili rotacijskim sjetvospremaem),
V ripperom, tekom tanjuraom i drugim.
Pod izravnom ili direktnom sjetvom (No-till) podrazumijeva se ulaganje sjemenki u
neobraeno (nedodirnuto) tlo, na ijoj su povrini usitnjeni i razastrti biljni ostaci prethodne
kulture. Na tom tlu ne provodi se niti jedna mjera obrade, a sjetva se obavlja posebno izvedenim
sijaicama. Primjenjiva je na tlima koja nisu sklona zbijanju, a to znai na laganim humusno
bogatim tlima, kojih je u Hrvatskoj vrlo malo. Taj sustav (izostavljanja) obrade tla omoguuje
visok uinak, a nizak utroak ljudskog rada i energije. Posljednjih 15 godina postaje preteiti
nain proizvodnje u poljoprivredi SAD.

3. PLUG
Na naim poljima jo uvijek je dominantna osnovna obrada tla plugom i stoga emo tom
oruu dati dovoljno prostora s najbitnijim objanjenjima za pravilnu uporabu.
Intenzivan razvoj industrije i trgovine tijekom XVIII stoljea u dravama Europe
povezan s rastuom populacijom ljudi u gradovima, znaajno je utjecao i na razvoj intenzivne
poljoprivrede, odnosno proizvodnje hrane. Posljedica toga bila je pojava naprednije obrade tla
koja je inicirala razvoj i modernizaciju plugova u orua za efikasniju obradu tla. Tako su mnoge
dotadanje kovanice tijekom vremena transformirane u tvornice za proizvodnju plugova:

Ransomes, Sims & Head, Engleska (1785),


J. & F. Howard, Engleska (1837),
H.F. Weckert, Berlin, Njemaka (1846)
braa Eberhardt, Njemaka (1854),
Sack, Njemaka (1863).

Prva tvornica poljoprivrednih orua i strojeva u Hrvatskoj, OLT (Osjeka Ljevaonica


Tua) utemeljena je 1912. godine. U nastavku navodimo neke od povijesnih kamenova
temeljaca u razvoju eljeznog pluga:

braa Wawerka, eka (1825), izrauju plug kojem su odgrnjaa i leme


nainjeni od jednog komada cilindrino savinute pravokutne eljezne ploe,

John Deere, USA (1837), izrauje prvi elini jedno i dvobrazdni spreni plug,

Morrison, USA (1862), izrauje dvoslojnu odgrnjau od dvije toplo valjane


metalne ploe razliitih tvrdoa,

13

John Fowler i James Howard, Velika Britanija (1850), konstruiraju plug za vuu
elinim uetom i dva tzv. lokomobila, odnosno traktora pogonjena parnim
strojem,

Robert Stock, Njemaka (1907), konstruira prvi tzv. motorni plug-samokretni


plug,

Harry Ferguson, Velika Britanija (1920), patentira sustav ovjesa pluga o


trozglobnu poteznicu traktora.

Plugovi su razliitih konstrukcija i izvedbi, a mogue ih je razlikovati po slijedeim


kriterijima:
-

prema obliku plunoga tijela: lemeni, tanjurasti, diskosni, dlijetasti, plug s


rotirajuim radnim tijelima
prema nainu prikljuenja: noeni, polunoeni (poluovjesni), vueni
prema dubini oranja: plitko (praenje) do 15 cm, predsjetveno do 30 cm (oranje u
jesen neposredno prije sjetve), duboko ili zimsko 35 40 cm (izvodi se u jesen),
rigolanje 65 85 cm (za zasnivanje vonjaka ili vinograda). prema smjeru okretanja
brazde: ravnjak, okretni (premetni), etverokutni (zakretni);
prema broju plunih tijela: jednobrazdni, viebrazdni.

Slika 9. Shematski prikaz oranja

Slika 10. Shema prolaska plunoga tijela kroz tlo


(1-leme, 2-odgrnjaa, 3-produetak odgrnjae ili pero, 4-plaz, 5-taban)
14

3.1. Odgrnjae oblici plunih tijela


Prema osnovnom tipu tla, razvijeni su i osnovni oblici plunih tijela. Promjene veliina
kutova odreuju oblik i povijenost odgrnjae ili plune daske pa su napravljeni osnovni oblici
odgrnjaa: cilindrine, kulturne, poluvijane, vijane i etverokutne.
Za obradu pjeskovitih, prakastih, glinastih ili zatravljenih povrina razvijeni su osnovni
oblici plunih tijela, koja se danas, uz traktore s dovoljnom vunom silom kod nas koriste kako
prikazuje slijedei prikaz.

Slika 11. Oblici plunih tijela i podruja njihove primjene [34]


Za razliite vrste tla razvijeni su posebni oblici odgrnjaa. Za lagana i pjeskovita tla
preporuuje se cilindrian oblik odgrnjaa s velikim kutom podizanja () i velikim kutom
rezanja i premjetanja tla () u stranu. To je kratka i strma odgrnjaa, koja vrlo dobro mrvi
brazdu, ali je radi maloga kuta slabije okree.
Za srednje teka tla moe se koristiti odgrnjau koja je u prednjem dijelu cilindrina, a
u zadnjem vijana. Kut manje je strm, a kut manje iljast u odnosu na cilindrinu odgrnjau.
Takva odgrnjaa nosi naziv kulturna, podjednako dobro mrvi, mijea i okree brazdu.
Kombinacijom cilindrine i vijane ili spiralne, s naglaenim karakteristikama vijane,
dobivena je poluvijana odgrnjaa. Kut je nakon dodira lemea s odgrnjaom vei nego u
prethodno opisanim oblicima odgrnjaa pa je mrvljenje brazde zadovoljavajue. Kut je mali,
tj. manji nego u prethodnih oblika odgrnjaa pa se brazda ne lomi. Kut je velik, naroito na
krilu, zbog ega se brazda jako dobro okree. Taj se oblik odgrnjae koristi za oranje tekih
tala.
Vijana odgrnjaa najbolje okree brazdu zbog intenzivnog poveanja kuta , od
prednjeg (grudi) do stranjeg dijela (krila) plunog tijela. Zbog malih kutova i ,brazda se
uspinje i premjeta u stranu vrlo blago i postupno pa se stoga vrlo malo lomi, mrvi i mijea,
15

odnosno ne raspada, ostaje kompaktna. Takva odgrnjaa slui za oranje vrlo tekih tala i
preoravanje livada i ledina.
U Hrvatskoj se veina poljoprivrednika odluuje za univerzalno pluno tijelo, iako bi
im bolje odgovarao plug s poluvijanim odgrnjaama, zbog boljeg okretanja brazde i manjeg
otpora tla oranju. Dobro opremljen okretni ili premetni plug, koji sve brazde slae na jednu
stranu i nema naora i razora, ima:
-

reetkastu odgrnjau, jer prua manji otpor za oko 18%, bolje mrvi i sitni tlo,
mogunost mehanikog mijenjanja zahvata u etiri poloaja,
samootrei leme s tvrdom jezgrom i mekanih vanjskih slojeva koji se bre troe;
iako skuplji, ekonominiji je jer ne treba kovanja, manji je otpor i manja potronja
goriva; postoji mogunost produljenja vijeka lemea kvalitetnim navarivanjem tvrdih
materijala,
plaz osigurava stabilnost u odravanju smjera i dubine rada,
crtalo oblika diska, bolje ako je nazubljeno; poloaj crtala u odnosu na vrh lemea:
donji rub crtala 2 5 cm iznad vrha lemea, a njegova ravnina pomaknuta 1,5 do 3
cm u neorano. Poloaj glavine crtala u odnosu na vrh lemea: tono iznad vrha u
srednje tekim tlima, do 5 cm iza vrha pri oranju tekih tala, a do 5 cm ispred kada
oremo lagana tla. Glavina crtala mora biti najmanje 5 cm iznad povrine tla, u
protivnom su mogua zaguenja. Crtalo u vidu noa privrenog odozdo i bono na
plunu glavu podrezuju tlo bez zaguenja,
pretplunjak uski za zaoravanje kukuruzovine, iroki za unoenje stajnjaka,
povienje odgrnjae (plune daske) zbog ubacivanja svih organskih tvari u tlo,
produetak odgrnjae pomae potpuno okretanje brazde.

Pluno tijelo prodirui kroz tlo djeluje poput klina, pri emu tlo podie, okree, rahli i
istovremeno premjeta estice uzdu i u stranu. Svako pluno tijelo karakteriziraju tri kuta. Kut
odgovoran je za podsijecanje i podizanje tla, kut za rezanje i premjetanje u stranu, mrvei
i mijeajui pri tome estice tla, a kut za naginjanje na bok i okretanje tla. Kut ili kut uspona
ini radna povrina lemea s dnom brazde, a veliina mu je od 13 20 25. Kut rezanja ini
otrica lemea i smjer oranja (zid brazde), a veliina varira od 35 45 50. Vrijedi pravilo: to
su kutovi i vei, pluno tijelo bolje mrvi, a slabije okree brazdu i obrnuto. Kut najee
je u rasponu od 90 do 110.

Slika 12. Trostrani klin i kutovi plunoga tijela

16

Slika 13. Shematski prikaz okretanja brazde


Dubina oranja (a) i zahvat (b) plunoga tijela ine s dnom brazde pravokutni trokut, u
kojem kut predstavlja kut nalijeganja brazde. Veliina kuta odreena je izrazom:
sin = a : b

[1]

Poveanjem dubine oranja kut nalijeganja brazde postaje vei. Kod prevelikoga kuta
nalijeganja () brazda postaje labilna i ima tendenciju vraanja na dno brazde. Kako se to ne bi
dogodilo, kut nalijeganja ne smije biti vei od 51 do 57, odnosno vrijednost sin moe
iznositi najvie 0,787. Jednostavnije reeno, odnos izmeu zahvata (b) i dubine oranja (a)
odreuje izraz:
b : a = 1 : sin = 1 : 0,787 = 1,27
[2]
Zakljuno, odnos dubine i zahvata mora biti najmanje 1 : 1,28; dakle, zahvat je 28%
vei od dubine, kako bi se brazda potpuno okretala.

Slika 14. Promjene kuta okretanja brazde u ovisnosti o promjeni irine zahvata
plunog tijela pri stalnoj radnoj dubini oranja od 18 cm

17

Slika 15. Pluno tijelo s odgrnjaom od troslojnog elika, dlijetastim izmjenjivim


vrhom lemea i tzv. peraja (fin coulter) crtalom integriranim u tijelo pluga, Kuhn [55]
Odgrnjae (plune daske) se izrauju iz troslojnoga elika, od kojih su vanjski slojevi
vrlo tvrdi, a srednji od relativno meka elika. Tim ilavim i relativno mekim srednjim dijelom
tite se od loma oba vanjska sloja. Kao opciju neki proizvoai plugova nude ugradnju
odgrnjaa i izmjenjive dijelove (nos) lemea s poveanom vrstoom habajueg sloja. Kod
odgrnjaa, habajui sloj podebljan je za 3,3 mm, a izmjenjivi vrni dio lemea posebno je
toplinski obraen i oplemenjen volfram karbidom.
3.2. Prikljuenje i podeavanje pluga
Potuju li se osnovna naela podeavanja pluga koja su sadraj Uputa to ih
proizvoai daju uz svaki plug, to je preduvjet valjane kvalitete oranja. Slijedei koraci
osiguravaju kvalitetnu obradu tla plugom:
-

prilagoditi (upariti) traktor i plug shodno osnovnim tehnikim znaajkama prema


uputama za podeavanje pluga,
razmak izmeu pete prvog lemea (raonika) i unutranje strane stranje gume
smije biti 2-4 cm,
traktorski hidrauliki podiza prije prikljuivanja pluga treba postaviti na
Reguliranje poloaja,
na prednjim kotaima treba ostati najmanje 20% teine od praznog traktora, kako
bi mogli pouzdano upravljati agregatom,
tlak zraka u stranjim gumama dovesti na poeljnu razinu, ali ne vie od 1,1 bar,

Prije prikljuenja traktora uz plug potrebno je izmjeriti svijetli razmak izmeu prednjih
i stranjih guma. Ako se gumama (naizmjenino lijevom i desnom) vozi po dnu brazde razmak
unutarnjih stjenki pneumatika izmeu prednjih i stranjih guma treba biti jednak, te jednak od
sredine traktora do gume na lijevoj i desnoj strani. Prije rada treba provjeriti podeenost traga
prednjih i stranjih kotaa, tj. da su u istoj liniji. Uz navedeno, treba poznavati tehnike podatke
pluga: masu, zahvat i promjenjivost zahvata po plunom tijelu, broj plunih tijela, visinu do
okvira (klirens) te razmak plunih tijela.

18

Slika 16. Poloaj pluga u odnosu na traktor, Rabe [60]


U nekim tvornicama obavljaju se predpodeavanja plugova za pojedina podruja
svijetlog razmaka izmeu guma traktora. Na primjer: ako su poznate vrijednosti A i B, a sredina
prikljunog trokuta (piramida, trotoje, trozglobna poteznica) pluga se podudara s osi
traktora, odnosno da se nalazi u njegovoj simetrali - lagano je podesiti odstojanje od simetrale
pluga do plaza prvog plunog tijela. Zahvat i poloaj prvog plunog tijela podeava se
mijenjanjem svijetlog razmaka izmeu kotaa traktora (A) i korigira navojnim vretenom (ili
hidraulikim cilindrom) E, a usklaivanje linije vue i linije otpora pluga sa D (Slika16).
Primjer: ako je zahvat plunoga tijela B = 40 cm i koristi se traktor s unutranjim
svijetlim razmakom kotaa A = 140 cm, odstojanje od simetrale pluga do plaza prvoga plunoga
tijela pluga mora biti C = 24 cm. D = usklaivanje linije vue i linije otpora pluga, E =
podeavanje zahvata prvoga plunoga tijela, Z = teite traktora. Vano je ne podeavati pod
optereenjem, ne u podignutom poloaju i ne u radu u vui.
Tzv. kosa vua javlja se kod oranja plugom ravnjakom s jednim i dva pluna tijela, ali
je mogua i kod pluga s tri brazde. Najbolje se moe podesiti plug s tri pluna tijela, jer se
lagano u isti pravac podese linija vue i linija otpora. Kod etiri i vie plunih tijela
poravnavanje - poklapanje linije vue (linija koja spaja vunu toku Z i toku otpora pluga
PZ) nije uvijek jednostavno, te veliki dio optereenja preuzimaju vune poluge traktora i
piramida pluga. Ako je plug valjano podeen, linija vue (spoj toke Z i PZ) mora prolaziti
sredinom razmaka stranjih kotaa (toka M). U pravilu, plug treba podesiti tako da se oranje
obavlja bez dranja upravljaa i da je zahvat prvog plunog tijela jednak ostalima, te da su sve
brazde poloene ravno u smjeru kretanja.

19

Slika 17. Podeavanje zahvata prvoga plunoga tijela i usklaenost


linije vue i linije otpora pluga, Lemken [56]
Primjer: ako spojna linija toaka PZ i Z ne prolazi sredinom razmaka stranjih kotaa
traktora (M), dolazi do kose vue (gornja slika). Otpor tla oranju potiskuje cijeli plug u neorano,
te stranji dio pluga izrazito bjei u neorano. Opisana reakcija sila potiskuje prednje kotae
traktora u orano dio tla. U opisanim uvjetima je upravljanje agregatom izuzetno teko. Na
donjoj slici je podeavanjem pluga nainjeno tako da spojna linija Z-PZ prolazi tokom M.
Sada su dio optereenja preuzele vune poluge traktora i piramida pluga, pa je kosa vua
eliminirana i upravljanje agregatom traktor-plug lake.

Slika 18. Mjesta podeavanja zahvata prvog plunog tijela i usklaivanje


linije vue i linije otpora pluga na okretnom plugu Rabe [60]
Noviji okretni plugovi imaju promjenjiv zahvat plunih tijela. Podeavanje se izvodi
kontinuirano hidrauliki, to je skuplja varijanta, ili mehaniki, u etiri poloaja: 35, 40, 45 i 50
cm zahvata po plunom tijelu.

20

Slika 19. Podesivi radni zahvat po plunome tijelu od


33/35; 37/40; 42/45 i 47/50 cm, Rabe [60]

Slika 20. Karakteristian oblik, okretanje i poloaj brazde


standardne (lijevo) i romboidne odgrnjae (desno)
Plug praa namijenjen je za plitku obradu tla do 15 cm. Radni zahvat
plunoga tijela je 20 cm, a veliki klirens i veliki razmak izmeu tijela omoguuju ist rad bez
zaguenja. Kako mnogi za praenje strnita koriste tanjurau to je ova vrsta plugova gotovo
iezla s naih polja.

Slika 21. Noeni plug za praenje strnita zahvata 1,6 m OLT [57]
Predsjetveno oranje u rasponu dubina 18 25 30 32 cm (oranje u jesen neposredno
prije sjetve) treba obaviti plugovima s poluvijanom odgrnjaom (daskom) i podesivim
zahvatom svakog plunog tijela od 30 do 45 cm ili od 35 do 50 cm. Radna brzina oranja (bez
obzira na odabranu dubinu) od 2,2 m/s 8 km/h potrebna je kod svih plugova s poluvijanom
odgrnjaom.

21

Slika 22. etverobrazdni noeni plug ravnjak verum [58]


Duboko ili zimsko, oranje na dubinu 35 do 40 cm izvodi se okretnim plugovima radi
zaoravanja biljnih ostataka, stajskog gnoja - stajnjaka ili ispravljanja prethodne pogreke u
obradi tla. Dubokom obradom tla u jesen tlo se otvara zbog akumulacije oborinske vode i
djelovanja niskih temperatura tijekom zime.

Slika 23. Oranje noenim etverobrazdnim okretnim plugom (R. Zimmer)


Crtalo treba postaviti ispred svakog plunog tijela ili barem na zadnjem plunom tijelu.
Mora se kretati ravno u smjeru kretanja pluga i biti struno postavljeno.

Slika 24. Podeavanja tanjurastog crtala, Kverneland Group [54]


22

Crtala se koriste u oranju ureenih, tzv. kultiviranih, oranica i to za dubine do 40 cm. U


odnosu na noasto, tanjurasto crtalo prua manji otpor, jer tlo ree rotiranjem tanke otrice.
Poloaj crtala u odnosu na vrh lemea:
-

donji rub krune ploe treba biti iznad vrha lemea 2 5 cm;
ravnina tanjurastoga crtala treba biti pomaknuta u neorano 1 2 - 3 cm;
Poloaj glavine crtala u odnosu na vrh lemea:

tono iznad vrha u srednje tekim tlima;


do 5 cm iza vrha u tekim tlima;
do 5 cm ispred vrha u laganim tlima;
glavina tanjura treba biti najmanje 5 cm iznad tla, u protivnom su mogua
zaguenja.

Slika 25. Noeni etverobrazdni okretni-premetnjak plug Rabe [60]


Okretni plug - premetnjak bitno je skuplji od ravnjaka, jer ga ine dva pluga. Oranjem
okretnim plugom na polju nema razora i naora, jer su sve brazde sloene u istu stranu i zato
povrina ostaje ravna. Kao i kod plugova ravnjaka oranjem brzinom veom od 2,2 m/s ili oko
8 km/h, postie se odlino mrvljenje i rasipanje tla, kao i ravnanje mikro reljefa.
Za primarnu obradu tla plugom treba odgovarajua snaga motora traktora. Za plugove
podesivog zahvata 35 do 50 cm po brazdi treba osigurati do 27 kW (37 KS). Lagano je
izraunati da za plug s tri brazde treba koristiti traktore snage do 81 kW (110 KS), za etiri
doputena je snaga od 108 kW (149 KS), za pet brazdi 135 kW (185 KS) i za est brazdi do 162
kW (220 KS). Plugove s vie brazdi treba agregatirati uz traktore voene izvan brazde i/ili
gusjeniare.
Prikljuenje vie orua uz traktor i njihova istovremena uporaba u osnovnoj i dopunskoj
obradi tla kod nas jo nije uobiajena, unato injenici da u trenutku kada se tlo ore ono je
najpovoljnije i za dopunsku pripremu. Proizvoai poljoprivredne tehnike nastoje konstruirati
raznolika orua kojima e se na odreenom tipu tla postii najbolji efekti. Poznata je
kombinacija u kojoj se za plug prikljuuju dvoredni Packer valjak promjera 70 90 cm
(popunjava praznine nakon oranja), a ozubljeni koluti Crosskill valjka dodatno razmrve i
poravnaju povrinu tla (slika 26).

23

Slika 26. Okretni plug (premetnjak) + dvoredni Packer valjak


+ jednoredni Crosskill valjak, Lemken [56]
Prikljuenjem orua za dopunsku pripremu tla ispred i sijaice iza traktora, te
udvajanjem svih pneumatika bitan je korak ka pojeftinjenju proizvodnje u ratarstvu i brige oko
ouvanja ureenih ratarskih povrina. Primjerice, tvornica Rabe za dopunsku pripremu tla
nudila je packer valjak, a za sjetvu strnih ita mehaniko-pneumatsku sijaicu Turbodrill
zahvata 3m - za traktor snage motora 118 kW (160 KS). Traktor je bio opremljen s osam
pneumatika.

Slika 27. Dopunska obrada oranoga tla Packer valjkom i istovremena sjetva
mehaniko-pneumatskom sijaicom zahvata 3 m, Rabe Agrarsystem [60]

4. ROVILO
Rovilo - ploni kultivator ili gruber (njem.: Grubber) ili izel (eng.: Chisel) orue je koje
obrauje (rahli) tlo bez preokretanja i poremetnje prirodne slojevitosti, stoga rovilo troi manje
energije nego plug, jer i obrauje manji volumen tla. Rovilom se moe razbiti slabo propusni
sloj tla, tzv. taban pluga, koji nastaje uestalim oranjem lemenim plugom na priblino istu
dubinu.
Radni elementi-organi su zupci, kruto ili elastino privreni o okvir. Vrni dio zubca
je motiica: dlijetasta - namijenjena teim uvjetima rada i dubljem rahljenju, kopljasta za
srednje teke uvjete i oblika paje noge (lastin rep) za lake uvjete rada, dobro podrezivanje
24

korova i plie rahljenje zone tla s ciljem smanjenja evaporacije i akumulacije vode. Zupci su
preko draa razmjetena naizmjenino (cik-cak) po irini na okvir. Dubina obrade podeava
se hidraulikom traktora za noena ili prigraenim valjkom za polunoena orua. Rovila tlo
obrauju, u pravilu, do dubine oranja, tj. do 40 cm. Prikladna su za agregatiranje s drugim
oruima ili strojevima za obradu tla, u tzv. sloenim ili kombiniranim agregatima.

Slika 28. Noeno rovilo s dlijetastom motiicom na krutom nosau i cjevastim


valjkom (lijevo), Kuhn [55]; Rovilo s dlijetastom motiicom na oprunom nosau, diskovima
promjera 46 cm i gumenim rednim valjkom (desno), Amazone [46]

Slika 29. Noeno rovilo s motiicama oblika paja noga, osiguranjem od oteenja
opstrukcijama, te etiri tanjura promjera 46 cm i dvostrukim cjevastim valjkom (lijevo) i u
radu (desno), Amazone [46]
iroke motiice paje noge po cijeloj povrini tlo razrahljuju, podrezuju biljne ostatke
i mijeaju ih sa zemljom, tanjuri niveliraju povrinu, a valjci dodatno ravnaju i uvrste tlo.
Maksimalna dubina obrade je do 20 cm. Rovilo se izrauje s zahvatom Br= 3-4-5 i 6 m za
traktore snage motora od 66 - 132 kW (90 - 180 KS). Prema tvornikim podacima rovilom se
moe raditi brzinom do 12 km/h, a uinak je u rasponu od 3 do 6 ha/h. Masa rovila, obzirom na
zahvat u rasponu je od 1260 do 2910 kg.

25

Slika 30. Zupci s motiicama oblika paje noge i osiguranjem protiv oteenja od
opstrukcija (lijevo) i radni dio (desno), Amazone [46]

Slika 31. Shema rada rovila Pegoraro [59]

Slika 32. Prorahljivanje rovilom i povrinsko usitnjavanje


dvostrukim zvjezdastim valjkom u jednom prohodu, Pegoraro [59]

Slika 33. Oblik rala paja noga B = 22,5 - 37 cm (lijevo), kopljasto B = 7,5 cm
(sredina) i dlijeto+paja noga B = 25 ili 35 cm (desno), Pegoraro [59]
26

Rovila opremaju s motiicama-ralima za plie povrinsko rahljenje ili duboko rahljenje


tla, uz istovremeno stvaranje makroupljina ili mal (mulch) ralima koja uz dublju obradu
istovremeno mijeaju biljne ostatke s tlom i stvaraju makroupljine u tlu. Na okvir mogu biti
privreni krutim ili elastinim nosaem.

Slika 34. Usporedba obrade tla plugom i rovilom, Pegoraro [59]


Ilustracija u prospektu tvrtke Pegoraro vrlo slikovito prikazuje pogodnosti obrade tla
rovilom u usporedbi s obradom tla plugom. Shodno prikazu, rovilom se tlo prorahli za etvrtinu
vremena i polovinu utroka goriva spram oranja (A). Nakon rahljenja nema tzv. tabana pluga,
nema stagnacije oborinske vode i povrinskog zabarivanja (B). Uspostavljen je silazni i
uzlazni tok vode to je vidljivo i na uzgajanim usjevima (C). Biljke, primjerice eerna repa, a
i biljke drugih ratarskih usjeva imaju pogodne uvjete za razvoj (D). U konanici se obradom tla
rovilom, dakle bez preokretanja, proizvodi uz manje trokove, vei urod i zaradu (E).
27

5. INTEGRALNA TEHNIKA OBRADE TLA I SJETVE


Krajem 80-tih godina XX stoljea, osmiljeni su i napravljeni integrirani sjetveni
agregati, koji u jednome prohodu pogonjenim rotirajuim ratilima obrauju tlo, a cijevnim
ulagaima se sjeme dovodi u struju tla i jednolino ulau irom u tlo. Takav nain sjetve strnih
ita osmislila je i kao prva na naa polja dovela tvrtka RAU. Stroj je bio poznat po nazivu
Rotosem RAU, a sastojao se od rotirajue drljae (rototillera), mehaniko-pneumatske sijaice
i valjka sa zupcima. Nekoliko godina kasnije ista je tvrtka nakon manjih modifikacija na
Rotosemu izradila novi stroj i nazvala ga Kombisem RAU. Iako je u mnogo emu sliio svom
prethodniku Kombisem je ponudio neka nova tehnoloka rjeenja u pogledu ulaganje sjemena
s obzirom na stanje tla.
Meu mnogobrojnim proizvoaima poljoprivredne tehnike u svijetu, pionir u
proizvodnji integralne tehnike u obradi tla i sjetvi strnih itarica u jednom prohodu bila je u
Europi, tvrtka RAU. Prije gotovo tri (3) desetljea ova je tvrtka proizvela poznati integrirani
stroj za obradu tla i sjetvu u jednom prohodu pod nazivom Rotosem RAU. Osnovna ideja tada
i danas bila je racionalizacija kombiniranjem razliitih ratila uz osnovni stroj. Stroj se sastojao
od tri osnovna elementa: orua za obradu tla, sijaice i valjka. Rotosem je nekoliko godina
kasnije uz manje preinake i nadogradnje dobio je naziv Kombisem RAU. Stroj je izraivan s
radnim zahvatom Br= 2,5 - 3,0 - 3,6 - 4,0 i 4,5 m, namijenjen traktorima snage motora Pe= 110
- 191 kW.

Slika 35. Kombisem RAU [61]


Prvi element integriranog agregata je rotacijska drljaa (rototiller) kojom se obrauje tlo
prekriveno etvenim ostacima prethodne kulture ili ve poorano tlo. Sjetva se obavljala s
mehaniko-pneumatskom sijaicom s pogonom vratila sijaih aparata od tla. Posljednji dioelement agregata je zupasti valjak, ija je zadaa bila uvrenje-konsolidacija tla uz sjeme i
ravnanje posijane povrine.
Osnovna razlika izmeu Rotosema i Kombisema bila je u postavljanju cijevnih i raonih
ulagaa sjemena ispred ili iza pritiskujueg valjka i njegova izvedba (varijante).

28

Slika 36. Kombisem sa sijaim ulagaima ispred ili iza gumenog valjka, RAU [61]

Slika 37. Lepeza dodatnih ratila-orua za predsjetvenu obradu uz sijaicu


Rotosem/Kombisem RAU [61]

Slika 38.Rotirajua drljaa (Rototiller) integrirana s rovilom, RAU [61]


Za obradu teih tala ispred rotirajue drljae (rototillera) postavljaju se po potrebi zupci
rovila s krilnim motiicama irine krilaca 20 ili 40 cm. Klinasti zubi rotirajue drljae izraeni
su od specijalnog elika, spiralno razmjeteni i za oko +10 otklonjeni od vertikale, privreni
na vratilo rotora, a zavravaju posebno izvedenim ubodnim kutom, te stoga tlo reu samo u
malim eliptinim zonama, a ostali dio se lomi. Broj okretaja rotora mogue je podeavati u
29

rasponu n= 250-290-370 i 425 min-1, a s ciljem postizanja razliitog intenziteta obrade uz istu
brzinu kretanja ili postizanja odreenog intenziteta obrade uz razliitu brzinu kretanja. Ukoliko
uz malu brzinu kretanja v, poveavamo vo- obodnu brzinu radnih elemenata-klinova rotacijske
drljae, poveavamo intenzitet obrade tla, odnosno isti volumen tla se due vremena obrauje
i obrnuto. Ako poveanjem brzine kretanja elimo vei uinak agregata, ali uz isti intenzitet
obrade tla, tada je nuno poveanje obodne brzine klinova drljae da zadrimo-postiemo
eljenu kvalitetu obrade.

Slika 39. Klin (30 x 30 mm) duljine i zamjena serijskih klinastih zubi sa specijalnim
mul zupcima, izgled tla obraenog klinovima, RAU [61]

Slika 40. Zvrk (Cyclotiller) drljaa + zupasti valjak, RAU [61]


Zvrk ili kruna drljaa (Cyclotiller) moe biti postavljena ispred sijaice, a koristiti se
uglavnom za predsjetvenu obradu tla nakon oranja.

Slika 41. Letva za ravnanje tla + drljaa + valjak, RAU [61]


30

Za obradu lakih tala ispred sijaice se postavlja drljaa s oprunim zupcima i


kopljastim motiicama, ispred kojih je letva za ravnanje tla, a iza njih valjak po izboru
(Cambridge 45 cm ili 50 cm) ili Farmflex (gumom obloen valjak) 50 cm.

Slika 42. Kombinacije ratila-orua za obradu tla i sjetvu s Kombisem-om RAU [61]
Iza tri razliita, integrirana, orua za obradu tla (zvrk drljae, rotirajue drljae i drljae
s oprunim zupcima) moe se sijati ispred ili iza valjka, a sjeme u tlo unose cijevni ili raoni
ulagai.
Sjetvu u jednome prohodu s integriranim agregatom Rotosem/Kombisem u neobraeno
ili djelomino obraeno tlo mogue je obaviti kombinacijom integriranih orua kako slijedi
(Slika 42.):
-

Dopunska obrada oranog tla zvrk (Cyclotiller) drljaom + ravnanje tla valjkom +
sjetva raonim ulagaima;
Obrada rovilom tla sa postetvenim ostacima predkulture + predsjetvena obrada
rotirajuom (Rototiller) drljaom + sjetva cijevnim ulagaima + valjak;
Dopunska obrada oranog tla kombinacijom ratila: ravnanje tla ravnalicom +
opruna drljaa + valjak + sjetva raonim ulagaima;
(gornji red)
Dopunska obrada tla zvrk drljaom + sjetva raonim ulagaima + valjak;
Ravnanje izoranog tla + rotirajua drljaa + valjak + sjetva raonim ulagaima;
Ravnanje izoranog tla + opruna drljaa + sjetva raonim ulagaima + valjak.
(donji red)

Slika 43. Sjetva u struju tla-zemlje s cijevnim ulagaima


(npr. za sjetvu strnih itarica) RAU [61]

31

Slika 44. Plitka sjetva na struju zemlje s cijevnim


ulagaima (npr. za sjetvu uljane repice) RAU [61]

Slika 45. Sjetva na dno struje tla-zemlje na dubinu obrade klinastim rotorom s
izravnim prikljukom na kapilarnu vodu tla (npr. za sjetvu graka) RAU [61]

Slika 46. Shema sijaice s mehanikim izuzimanjem i pneumatskim


transportom sjemena, Accord [54]
1 spremnik; 2 dozator; 3 provodna cijev; 4 regulator pritiska ulagaa;
5 ulaga sjemena; 6 elastini zupci; 7 vozni i pogonski kota;
8 ventilator; 9 dovodna cijev razdjelnika sjemena
Rotosem je za sjetvu svih uskorednih usjeva razliitih veliina i koliina sjemena (od 1
do 360 kg/ha) opreman pneumatskom sijaicom tvrtke Accord, a Kombisem pneumatskom
sijaicom RAU. Iljebljeni dozirni valjak pogon dobiva od kotaa sijaice, a ventilator (turbina)
od PV traktora. Razmak redova je 12,5 cm.

32

Slika 47. Gumeni valjak (Farmflex), zupasti valjak i cijevni valjak, RAU [61]
Gumeni valjak dobro se prilagoava neravninama na tlu, a promjera je 50 cm. Zupasti
valjak, najtraeniji je valjak. Razmak izmeu zubaca je 12,5 cm pa zubi prolaze izmeu redova,
a prikladan je za srednje do ekstremno teka tla. Cijevni valjak promjera 41,5 cm sa 7 cijevi
prikladan je za rad na lakim i srednjim tlima.

Slika 48. Hydropack i itna sijaica sa zvrk drljaom i zupastim valjkom RAU [61]
Spojnim ureajem (Hydropack) se uz zvrk drljau i zupasti valjak prikljuuje sijaica
za sjetvu strnih itarica ili okopavina. Takvim integriranim agregatima racionaliziraju se
trokovi proizvodnje smanjenjem utroka goriva i rada, a smanjuje se i prekomjerno zbijanje
tla gaenjem.

Slika 49. Zrana sijaica PSK za okopavine uz zvrk drljau (Foto R. Zimmer)
Zamjenom serijskih klinastih zubaca, specijalnim mul zupcima na rotirajuoj drljai
mogue je obaviti sjetvu u smrznuti meuusjev, to se smatra budunou biljne proizvodnje,
33

kako zbog uvanja tla od erozije, isto tako i zbog proizvodnje humusnog materijala i odravanja
razine humusa, (poeljno, iznad 4% humusa u tlu), naroito na gospodarstvima koja nemaju ili
ne koriste stajski gnoj.

Slika 50. Sjetva strnih ita Kombisemom u mul (Foto R. Zimmer)


Na veim gospodarstvima sjetvu strnih itarica u tlo pripremljeno konvencionalnim
nainom, odnosno u nepripremljeno tlo, na ijoj su povrini poslijeetveni ostaci prethodne
kulture, moe se obaviti tzv. no-till sijaicama meu kojima su na hrvatskim poljima
najzastupljenije John Deere 750 A, Horsch i Tye. Prve dvije sijaice pripadaju grupi zranih
(pneumatskih) sijaica sa mehanikim sijaim aparatom centralnog doziranja sjemena i
pneumatskim transportom kroz sijae cijevi i ulagae do tla, dok je sijaica Tye standardna
mehanika sijaica koja izuzetu dozu sjemena ubacuje u provodnu cijev i ono se dalje
gravitacijom sputa kroz cijev do ulagaa.

Slika 51. Mehaniko-zrana sijaica za strna ita JD 750 A (Foto R. Zimmer)


Sijaica John Deere 750 A pogodna je za sjetvu strnih itarica u pripremljeno
(obraeno), ali i neobraeno (no-till) tlo. Izrauje se u varijantama zahvata 3 m (18 redova,
spremnik 1000 l) i 4 m (24 reda, spremnik 1800 l) za manja gospodarstva i od 6 m (36 redova,
spremnik za sjeme od 2300 l) za velika gospodarstva. Razmak izmeu redova je 16,6 cm, a
mogua brzina sjetve je 9-10-11 km/h.
34

Slika 52. Shema ulagakog sklopa sijaice JD 750 A [52]


Kljuni element sijaeg sklopa je jednostruki disk ulaga 45,7 cm, postavljen pod
kutom od 7 prema van od linije sjetve, a sijee tlo i biljne ostatke. Sila penetracije ulagaa u
tlo podesiva je u rasponu F= 1000 2500 N, a nadzire se na skali manometra. Vertikalno
podesivi kota irine 11,4 cm i promjera 40,6 cm, postavljen uz diskosni ulaga, slui regulaciji
dubine sjetve u rasponu od 1,3 do 8,9 cm, dodatno 1,1 cm. Vertikalno podesiv gumeni kotai
25,4 cm i plastini usmjeriva zadueni su za sigurno polaganje sjemena na dno brazdice.
Zatvaranje brazdice obavlja vertikalno podesiv metalni kota 30,5 cm ukoen u odnosu na
smjer kretanja za 20. Kota mrvi stjenku brazdice sa strane i uvruje tlo oko sjemena bez
izravnoga zbijanja tla iznad sjemena.

Slika 53. Ulagaki sklop sijaice JD 750 A [52]

Slika 54. Centralni ureaj za


doziranje sjemena (JD 750 A)
[52]

35

Slika 55. Pogon sjetvene


osovine sijaice JD 750 A
[52]

Slika 56. Sijaica JD 750 s traktorom gumenih gusjenica [52]

Slika 57. Dopunska obrada tla i sjetva u jednome prohodu, Horsch [51]
Proizvoa poljoprivrednih strojeva Horsch proizveo je sijaicu za sjetvu strnih itarica
u pripremljeno i nepripremljeno tlo. Obradu tla obavljaju dva reda nazubljenih tanjura, iza kojih
je postavljen jedan red gumenih kotaa-valjak (promjer 78 cm i 65 cm). Mehaniki izuzeto
sjeme struja zraka transportira do vertikalno podesivih ( 7,5 cm), dvostrukih diskosnih
ulagaa, podesive sile penetracije F= 50 do 1500 N. Sijaica se izrauje u varijantama zahvata
od 3, 4, 6, 8 i 9 m, s razmakom redova od 15 cm. Radna brzina, prema tvornikim podacima,
je v= 10 20 km/h.

Slika 58. Dva reda nazubljenih tanjura ispred gumenog valjka, Horsch [51]

36

Slika 59. Kota gumenog valjka ispunjen umjetnom masom, Horsch [51]

Slika 60. Vozni kota sijaice, jednoredni gumeni valjak 65 cm, dvostruki diskosni
ulagai 32 cm, nagazni kotai i elastini prsti (lijevo) i dimenzije vozne gume (800/4026,5) pneumatske sijaice Horsch (desno), Horsch [51]

Slika 61. Pneumatska distribucija sjemena (lijevo), sijai aparat s razliitim sijaim
valjcima (sredina) i stalna kontrola protoka sjemena do ulagaa, Horsch [51]

Slika 62. Dvostruki diskosni ulaga s plastinim usmjerivaem sjemena, pritiskujuinagazni kota obloen gumom i par elastinih prstiju, Horsch [51]

37

Plastini usmjeriva u donjem dijelu ulagaa osigurava da svako sjeme bude uloeno
na dno brazdice, a gumeni kotai osiguravaju preciznost njegovog polaganja u tlo. Sijaica je
precizna do brzine 12 km/h.

Slika 63. Shematski prikaz ulaganja sjemena i tekueg gnojiva, Horsch [51]
(1-otvaranje brazdice, 2-otvor za mineralno gnojivo, 3-klinasti element stabilizira tlo,
4-sintetiki pokriva, 5-cijev isputa sjeme u dva reda)
itne sijaice s oznakom CO, koje izrauje tvornica Horsch, karakterizira mehaniko
izuzimanje sjemena i pneumatski transport do ulagaa, ali i nain ulaganja sjemena i gnojiva u
tlo. Tehnika sjetve temelji se na motiicama koje rahle tlo, iza kojih posebno konstruirani
ulagai istovremeno polau sjeme i tekue gnojivo u tlo.
Na nekim tipovima sijaica iz proizvodnoga programa Horsch, posebno izvedenim
ulagaima polae se sjeme, a ispod tekue gnojivo (slika 63). Jedna provodna cijev dovodi
sjeme za dva reda i polae (dubina 2-3 cm) na sjetvenu posteljicu. Iznad sjemena je rahli sloj
tla, a ispod neto vri sloj tla, zbog uspostavljanja kapilariteta. Tekue gnojivo ulae se
precizno, okomito ispod sjemena, ime se dobiva optimalni razmak (5 6 cm) izmeu sjemena
i gnojiva. Uporabom razliitih sijaih valjaka, pogonjenih elektromotorom, sijaicom se mogu
sijati strne itarice, kukuruz i sitnozrnate kulture. Visoka preciznost sjetve mogua je do brzine
maksimalno 15 km/h, a lagano poravnanje tla iza ulagaa obavljaju gumeni kotai-valjci,
dimenzija 185/65-15. Sijaica se izrauje sa zahvatima 3, 4, 6, 8, 9 i 12 m.

Slika 64. Centralno podeavanje dubine polaganja sjemena postavljanjem umetaka


(lijevo) i pojedinano ruicom (desno), Horsch [51]
38

Slika 64. Obrada tla i sjetva strnih ita sijaicom Rapid, Vderstad [64]
Sijaicu Tye karakteriziraju dva reda diskova valovitog oboda, postavljena 1,8 do 2,0 m
ispred ulagaa. Izuzimanje sjemena obavlja se mehaniki, sustavom iljebljenih valjaka za
svaki red. Sijaicom se moe sijati u pripremljeno i nepripremljeno tlo na ijoj su povrini
etveni ostaci prethodne kulture. Ovom sijaicom je mogue sijati i soju, naravno uz redni
razmak a= 12,5 cm.

Slika 65. Mehanika sijaica za strna ita Agco-Tye, Foto S. Kouti (gore),
R. Zimmer (dolje)
39

Europske sijaice mogu se opremiti za sjetvu u mul, dok se amerike u pravilu mogu
opremiti i za sjetvu u neobraeno tlo (no-till), na ijoj su povrini razastrti etveni ostaci
prethodnog usjeva.
Prije gotovo dva desetljea, dva svjetski poznata proizvoaa poljoprivrednih strojeva
razvili su sijaicu za sjetvu okopavina u neobraeno tlo i u mnogome izmijenili tehnologiju
proizvodnje bilja. Tako je u Njemakoj proizvedena pneumatska sijaica s podtlakom, Maxem
RAU, a u SAD John Deere Max Emerge 2.

Slika 66. Sekcija sijaice na podtlak (gore) i princip rada elemenata sijaice Maxem RAU
[61]
Sijaice Maxem RAU prvim diskom promjera 35 cm presijeca biljne ostatke i pravi
prorez za sjetveni red, dok dvostruki diskosni ulaga oblikuje sjetvenu brazdicu. Iz zranoga
sjetvenog aparata s podtlakom jednakomjerno se izdvaja po jedna sjemenka i ulae na dno
brazdice. Preciznu i stalnu dubinu sjetve osiguravaju dva samoistea kotaa. elinim
oprugama tlaeni pritiskujui kotai postavljeni u V poloaj daju potreban tlak na tlo, kako
bi sjeme bilo pokriveno i priljubljeno uz sjetvenu posteljicu. Sijaica je vrlo precizna do brzine
oko 8,5 km/h.

Slika 67. Sijaica s podtlakom Max Emerge 2, John Deere [52]


40

Slika 68. Elementi sekcije sijaice s podtlakom Max Emerge 2, John Deere [52]
1 jednostruki disk za ulaganje gnojiva
2 valoviti ozubljeni disk otvara brazde
3 ulaga sjemena 4 pritisni kotai
5 opruge za regulaciju penetracije
Pneumatska sijaica s podtlakom, Max Emerge 2, crtalom (disk) presijeca biljne ostatke
i pravi prorez za sjetveni red. Iza crtala su postavljena dva diska u V poloaj, koja otvaraju
prorez u koji se ulae sjeme. Preciznu i stalnu dubinu ulaganja sjemena osiguravaju dva
samoistea kotaa, obostrano postavljena neposredno uz V diskove. Pritiskujuim kotaima
ostvaruje se neposredan kontakt sjemena sa sjetvenom posteljicom. Sijaica omoguava
preciznu sjetvu pri brzinama i do 15 km/h.

Slika 69. Crtala sijaice Max Emerge 2, John Deere [52]


A 25 valova irine 16 mm, predvieno za tlo s manje rezidua, zona obrade 22 mm;
B 13 valova irine 18 mm, univerzalno za no-till uvjete i brzine ispod 10 km/h, zona
obrade 25,4 mm;
C 8 valova irine 25,4 mm, namijenjeno brzinama iznad 9 km/h, zona obrade 38
mm;
D crtalo s izboinama ostvaruje najbolje prodiranje u tlo i rezanje biljnih ostataka,
minimalna zona obrade.
41

Slika 70. Sijai aparat sijaice s podtlakom, Max Emerge 2, John Deere [52]
Proizvoa poljoprivrednih strojeva Lemken konstruirao je i proizveo mehaniko
pneumatsku sijaicu za strne itarice u jednom prohodu pod nazivom Compact-Solitairplus.
Sijaica se sastoji od sklopa alata za obradu tla, gumenog valjka i ulagaa sjemena. Proizvoa
je izradio nekoliko razliitih sklopova alata za obradu izoranog ili nedirnutog tla, koji se
dograuju ispred sijaice. Sijaica se izrauje u varijantama zahvata od 3, 4, 5 i 6 m, zapremine
spremnika za sjeme od 3500 i 4500 l, te zahtijeva traktor snage motora u rasponu 88 kW (120
KS), 110 kW (150 KS), 132 kW (180 KS) i 155 kW (210 KS). Shodno navedenom radnom
zahvatu, masa sijaice je u rasponu 3590 - 7140 kg.

Slika 71. Mehaniko-pneumatska sijaica Compact-Solitair 9plus, Lemken [56]


42

Slika 72. Hidrauliki podesivi opruni prsti ravnaju i izorano tlo, Lemken [56]

Slika 73. Plitku obradu uinkovito obavljaju dva reda nazubljenih tanjura, preko
lisnate opruge prikljuena o okvir sijaice. Promjer tanjura je 465 mm, irine 5 mm i
vertikalno su podesivi, Lemken [56]

Slika 74. Ravnanje i uvrenje-konsolidaciju obraene povrine obavlja valjak od


gumenih pneumatika, Lemken [56]

43

U osnovnoj izvedbi sijaica je opremljena pneumaticima promjera 1097 mm, a kao


opcija nude se pneumatici dimenzija 420/65 R20 koji zahtijevaju unutranji tlak od samo 0,8
bara.

Slika 75. est dijelni dozirni valjak (lijevo) i dvostruki diskosni ulagai
s pritiskujuim kotaima, Lemken [56]

Slika 76. Hidrauliko podeavanje i pokaziva radne dubine tanjura (lijevo)


i Solitronic PRO za upravljanje i nadziranje rada stroja, Lemken [56]
U vedskoj tvornici poljoprivrednih strojeva Vderstad ve dvadesetak godina
razvijaju stroj Rapid i kombinirane alate za vie operacija, pa stroj obrauje tlo, ravna, sije i
valja sve u jednom prohodu. Njime se moe sijati veliki broj kultura, od djeteline i trava preko
strnih itarica do suncokreta i kukuruza. Integriranim agregatom Rapid usijava se jednako
dobro u orano i klasino prireeno tlo za sjetvu, te meuusjeve poslije etve postupkom
konzervirajue obrade, ak i ako je puno biljnih ostataka na povrini tla.

Slika 77. Sijaica Rapid s traktorom Case Steiger Quadratrac [64] [48]

44

Sijaica Rapid tvrtke Vderstad zahvata 6 m (Slika 78) obrauje tlo, mehaniki izuzima
sjeme i sije (pneumatski transport sjemena u ulaga) u jednom prohodu penicu (slikano u
Maarskoj, 2007.god.). Dva reda alata obrauju tlo, trei sije, a iza se nalazi valjak od niza
guma i niz elastinih prstiju-elastina brana (Slika 79.). Preporuena nazivna snaga motora
traktora za ovu sijaicu je 328 kW (446 KS) pri 2000 okretaja/minuti, a na prikljunom vratilu
nazivna snaga je 335,8 kW (457 KS) pri 1600 okretaja/minuti. Specifina potronja goriva 236
g/kWh, odnosno 211 g/kWh.

Slika 78. Sijaica Vderstad Rapid 300 (Foto R. Zimmer)


Za manja gospodarstva, Rapid (Vderstad) zahvata 3 m vrhunski je integrirani stroj za
istovremenu obradu tla i sjetvu svih kultura. Treba ga prikljuiti uz traktor snage motora od min
103 kW (140 KS) do max 140 kW (190 KS) i raditi s radnom brzinom i do 12 km/h. Ta bi
sijaica mogla biti mjera opremanja manjih gospodarstava.
Rapid zahvata 6 ili 8 m moe raditi radnom brzinom od oko 15 km/h i pri tome postie
uinke i preko 10 ha/h, ali je za taj posao potreban moan traktor, najbolje s gumenim
gusjenicama (Slika 77.).

Slika 79. Radni dijelovi sijaice Rapid i njihovo djelovanje u tlu, Vderstad [64]
U zoni 1, dva reda nazubljenih tanjura prireuju sjetveni sloj. U zoni 2, tri
ulagaa precizno polae sjeme, a u zoni 3, uz pomo gumeni valjak priljubljuje sjeme s dnom
brazdice, te na kraju elastini prsti zagru povrinu iznad sjemena kako bi se smanjila
eveporacija.

45

Slika 80. Nazubljeni disk - ulaga sjemena sijaice Rapid, Vderstad [64]

Slika 81. Integralni agregat Spirit 600 za obradu i sjetvu strnina, Vderstad [64]

Slika 82. Integralni agregat Seed Hawk 600C, Vderstad [64]


1 - Gumeni pritiskujui kotai 2 - Motiice ulagai (F= 150 kg/ulagau)
3 - Razdjelna glava sijaice 4,5 - Spremnik 3750 L, pogon sijaih valjaka hidromotorom
6 - Puhalo 7 - Radar 8 - ovjes sijaih jedinica 9 - Upravljako-nadzorna elektronika jedinica
46

Slika 83. Prilagodba sijaih jedinica agregata Seed Hawk mikroreljefu, Vderstad [64]
Seed Hawk se proizvodi u izvedbi Br= 400-600-800 cm, razmak redova b= 25 cm i 75
cm, broj redova n=16-24-32, preporuena snaga P= 59-88; 88-132; 118-177 kW, deklarirani
uinak Wh= 3,85 ha

Slika 84. Integralni agregat Moduliner 2800 za obradu i sjetvu strnina, Kuhn [55]
Ovaj integralni stroj, kojega ine zvrk drljaa + zupasti valjak i pneumatska sijaica,
ima radni zahvat Br= 600 cm, zapremina spremnika Vs= 2800 (3500) L, razmak redova b=
12.5 cm, broj redova n=40, 48, preporuena snaga traktora P= 257 kW, deklarirani uinak
Wh= 7-9 ha

Slika 85. Sijaa jedinica Seedflex sastavni dio Moduliner-a 2800, Kuhn [55]
47

Specifinost ove sijae jedinice je postrana-off set postava diskosnih ulagaa s


meurazmakom 35 cm.

Slika 86. Integrirani agregat za obradu i sjetvu SL 400 (D-D-T), Simba [62]
Ovaj stroj se proizvodi u dvije izvedbe 1- disk-rovilo-disk (D-T-D) i disk-disk-rovilo
(D-D-T)+valjak + sijaica za uljanu repicu i sitno zrnate usjeve. Nazubljeni diskovi su
promjera = 510 mm, razmaka 125 mm, za Br= 400 i 500 cm, a = 610 mm za Br= 700 cm,
kut diskova je podesiv u rasponu 0-25, broj zubaca rovila je n=10-16, dubina obrade a= 150250 mm u est stupnjeva s korakom 25 mm, preporuena snaga P= 147-184; 184 221; 221
258 i > 331 kW, deklarirani uinak Wh= 3,3 ha.

Slika 87. Integrirani agregat Air Seeder 6550 ST, Bourgault [47]

48

Ovaj agregat sainjavaju: 1- rovilo-ulaga s integriranim razdjelnikom za sjeme i


centralnim spremnikom nosivosti do 15 tona sjemena i centralnim sijaim aparatom, te puhalom
za transport sjemena do razdjelnika. Kapacitet punjenja spremnika je 2,3 t min-1. Rovilo-ulaga
se proizvodi u 5 varijanti radnog zahvata u rasponu Br= 12,12 22,72 m. Razmak motiicaulagaa b= 25,4 30,5 cm, a sila prodiranja F= 31,7 90,7 kg (podesiva iz kabine)

Slika 88. Ulagaka sekcija agregata Air Seeder 6550 ST, Bourgault [47]

Slika 89. Sekcija agregata serija Ultima, Kckerling [53]


Agregat se proizvodi u varijantama Br= 300-400-450-600 mm, , broj redova n= 17-2325-33, irina trake sjemena 60 mm, a razmak traka 175-180 mm, spremnika za sjeme Vs= 2500
L, optereenje po ulagau F= 230 kg, preporuena snaga P= 100-125-140-170 kW.

49

Slika 90. Ulagaka sekcija agregata serija Ultima, Kckerling [53]

50

6. GUME ZA POLJOPRIVREDNE STROJEVE I ORUA


Gume za poljoprivredne strojeve danas u svijetu proizvodi niz tvornica, a najpoznatije
su Goodyear, Dunlop, Michelin, Continental, Pirelli, Fulda, Kelly-Tires, Kleber, Trelleborg,
Vredestein, Sava i dr.
Prvu gumu proizveo je Amerikanac Goodyer 1839. god. grijui smjesu kauuka i
sumpora (3-5 %) jedan sat na temperaturi od 130 140 C. Englez Th. Hancoock doao je do
istog otkria, ali etiri godine kasnije (1843. god.).
Zrakom napunjeno gumeno crijevo ovijeno oko kotaa tricikla patentirao je John Boyd
Dunlop 1888. godine. Vezano uz proizvodnju guma navode se sljedei vaniji dogaaji:
-

1895. proizvedena je prva guma za automobile,


1917. u proizvodnji guma koristi se a i oblikuje profil,
1825. prva plantaa kauuka tvrtke Michelin u Indokini,
1938. tzv. metalik guma s elinom karkasom,
1946. patentirana je radijalna guma,
1952. primjena radijalnih guma na kamionima i
1979. poinje proizvodnja zimskih guma.

Zahtjeve na gume pri radu strojeva u polju i vonji cestom najpoznatiji proizvoa
pneumatika, tvrtka Goodyear, prikazuje na sedam radijalnih pogonskih guma serije
OPTITRAC (Tablica 2), koje mogu biti istog opsega, a razliite izvedbe, kao to su uske,
standardne, iroke, super iroke, velikoga volumena i super velikoga volumena.
Tvrtka Michelin svoje gume za poljoprivredu razvrstava u sljedee grupe:
-

gume za take i kolica na guranje, za okretae sijena i sijaice. Dimenzije su 3,5 ili 4,004, 4,00-6 i 4,00-8, a nosivost je u rasponu od 195 do 300 kg;

gume za male traktore i freze za obradu tla,

radijalne gume za prikolice, od kojih je npr. guma dimenzije 18 R 22,5, irine 453 mm,
vanjskoga promjera 1166 mm, nosivosti od 1620 kg, napumpana na 1,5 bara, do 4500
kg napumpana na 4,0 bara. Novo razvijene gume za prikolice mogu biti znatno ire i
vie te s poveanom nosivosti kod svega 0,8 bara u radu na polju;

gume za rad u umi;

prednje traktorske gume ili gume za upravljanje (nisu pogonske);

MPT nisko profilne gume za poveane brzine, visoke nosivosti;

gume za njegu usjeva dimenzija od 9,5-32 do 11,2-24 (270/95R54), uske;

standardne pogonske gume;

iroke gume s velikim volumenom zraka;

51

super iroke i

terra gume irine do 1080 mm, npr. na kombajnima za ubiranje repe s tlakom od 0,4
bara.

Tablica 2. Podruja koritenja radijalnih pogonskih guma Goodyear Optitrac [65]

Opis
irina
(mm)
Glavno
obiljeje gume
Tlak u gumi od
(bar)
Redne kulture,
okopavine
Voarstvo

DT 800

Tipovi i namjena pogonskih guma Goodyear Optitrac


DT 806 DT 812 DT 818 DT 824 DT 830 DT 822

270

280-420

420-620

420-680

540-620

750-900

620-800

Uske

Standard
ne

iroke

Super
iroke

Volumne

Super
volumne

Super
volumne

1,0

0,6

0,6

0,6

0,6

0,6

0,6

Vinogradarstvo
Traktori pogonski kotai
(0-74 kW)
Transport
Travnjak
Traktori pogonski kotai
(74-147 kW)
Transport
Priprema
tla
Traktori pogonski kotai
(147-221 kW)
Transport
Priprema
tla
Poljske
prskalice
etveni strojevi
(repa, krumpir)
itni i krmni
kombajn
Berai
groa
52

Slika 91. Graa dijagonalne i radijalne gume


Svaki proizvoa svoje gume oznaava kombinacijom velikih i malih brojeva i slova,
odnosno rijeju. Dimenzije gume oznaene su u inima ili milimetrima, a kod nekih su
kombinirane jedne i druge oznake. Ostale oznake oznauju maksimalno doputene brzine s
obzirom na teret i nosivost gume. Potrebni tlak zraka u gumama, s obzirom na osovinsko
optereenje, brzinu rada, vonju po cesti ili u polju, proizvoa daje u Priruniku.

Slika 92. Presjek gume na razliitim naplatcima


U pravilu, kod vonje cestom vii tlak u gumama smanjuje otpor kretanja (kotrljanja) i
potronju goriva, osigurava sigurnije upravljanje i bolju sposobnost za istovar (kipanje) i za
koenje. Ako se agregat kree po polju u gumama treba biti nii unutarnji tlak da bi se smanjila
dubina traga kotaa, smanjilo proklizavanje, ostvario vei komfor za vozaa i postigla via
vuna sila uz prihvatljivu potronju goriva. esta izmjena unutarnjega tlaka zraka u gumama
kod veine korisnika nije prihvaena pa su se na tritu pojavili ureaji kojima se tlak u gumama
moe regulirati iz kabine. Takvi ureaji nisu jeftini (3200-8500 ), ali ispravnim unutarnjim
tlakom u gumama stupanj iskoritenja i uteda na dizelskom gorivu je oko 10%.

53

Slika 93. Oznake na gumi [66]


Dobro odabrane gume mogu sauvati mrviastu strukturu tla, omoguiti ivot kinih
glista i gujavica, za koje kaemo da su najbolji ratari . Ako se zbije tlo visokotlanim
gumama, naroito po mokrom, inimo tetu za nekoliko godina unaprijed, jer emo morati
provesti skupu obradu plugom, podrivanje i viekratnu dopunsku obradu radi stvaranja
mrviaste strukture. Tlo je trofazni sustav u kojem je vodno-zrani reim tla najpovoljniji kod
odnosa kruta faza : zrak : voda = 50 : 25 : 25. injenica je, da rukovatelji strojeva, u pravilu, ne
kontroliraju tlak u gumama, a kada se probuena guma popravi i napuni kompresorom bez
manometra, iskustvena provjera tlaka u gumi obavlja se udarcem izme po gumi.
Najvei tlak gume na tlo nastaje uvijek na dodirnoj povrini, meutim najvea zbijanja
tla oituju se u dubljim slojevima. Srednji tlak dodirne povrine moe se procijeniti na temelju
optereenja kotaa i dodirne povrine. Ako je guma relativno mekana u odnosu na vrstou tla
i ako se koristi u donjem podruju zranog tlaka, vai slijedee pravilo: srednji tlak dodirne
povrine (bar) = zrani tlak (bar) + boni tlak na stjenku brazde ili faktor krutosti stjenke gume
(bar). Pribline vrijednosti za boni tlak na stjenku brazde su za dijagonalne gume visoke
vrstoe 0,5 bara, velike radijalne gume na pogonskim kotaima 0,4 bara i za iroke gume 0,2
0,3 bara. Smatra se kako tetna zbijenost nastaje kod suhih tala kada je srednji tlak vei od 25
N/cm2 (2,5 bara), a kod vlanih 10 N/cm2 (1 bar). To znai, ako se na pogonskim kotaima
koristi velika radijalna guma, unutarnji tlak u njoj smije biti maksimalno 1,79 bara pri radu u
suhom, odnosno 0,71 bara u vlanom tlu. Niske vrijednosti postiu se pomou niskoga zranoga
tlaka i mekane bone stjenke gume. Nii tlakovi u pneumaticima tede gornji sloj tla,
ostavljaju manje dubine tragova, a pri jednakoj irini pneumatika i manji otpor kotrljanja. Osim
srednjega tlaka dodirne povrine na tlo, u obzir treba uzeti i utjecaj tlaka na dublje slojeve tla,
koji se u strunoj literaturi prikazuje u obliku tlane lukovice ili kao koljkasti dijagram.
Veliki svjetski proizvoai traktora s opravdanjem razmiljaju gdje je granica
racionalnog koritenja traktora s kotaima, a gdje poinje racionalna primjena traktora s
gusjenicama. Prema nekim inozemnim strunjacima traktori snage motora oko 257 kW (350
KS) trebaju imati ne samo dvostruke, ve i trostruke kotae - dakle 12 kotaa. U Hrvatskoj,
54

prema naim miljenju, ta granica je daleko ispod 221 kW (300 KS), ak oko 147 kW (200 KS),
tj. na granici na kojoj je zapoela proizvodnja zglobnih traktora s jednakim kotaima i s
njihovim udvajanjem. Jo prije 4 decenije praktini rezultati ukazali su da nema smisla dalje
poveavati snagu motora, ako se ne rijei nain prianjanja na tlo - trakcija. Danas smatramo
da su rjeenje gumene gusjenice, bilo da je u pitanju osnovna obrada tla (Slika 94.), dopunska
obrada tla (Slika 95.) ili pak obrada tla i sjetva u jednom prohodu (Slika 96.).

Slika 94. Traktor s gumenim gusjenicama tipa Case Steiger-Quadtrac. irina gusjenice
je 76 cm, kontaktna duljina 205 cm /gusjenici, klizanje izmeu 4 6%, a specifini pritisak na
tlo 0,4 kg/cm2 [48]

Slika 95. Gusjenica Quadtrac-a automatski se napinje i isti [48]

Slika 96. Gumene gusjenice prilagouju se podlozi neovisno i stalno [48]

55

Slika 97. Traktor Challenger s oruem Rexius-Twin u dopunskoj pripremi tla za sjetvu
[45] [64]
Novo proizvedeni prikljuak za dopunsku pripremu tla Rexius Twin mase od 1450 kg
po metru zahvata najbolje je agregatirati s traktorom s gumenim gusjenicama, jer one najbolje
hvataju tlo. Prednji zupci (motiice) popunjavaju suvine upljine u donjim podrujima
plunog horizonta, a udvojeni valjkasti prsteni uvruju gornji dio tla i istovremeno utiskuju
grube grude. Tako koncipiran prikljuak zamjenjuje jedan, a dijelom i dva prohoda sa zvrk
(krunom) drljaom i optimalno prireuje tlo za sijaicu Rapid.
Stupanj zbijenosti tla ne ovisi samo o tlaku na tlo, nego ga ukupno odreuju sljedei
faktori:
-

vlanost tla (dominantna je),


vrsta tla, tlak na tlo,
stanje obraenoga tla,
stupanj deformacije pomicanja tla,
udio vode i zraka u tlu i
brzina zbijanja.

Zbijanje tla mogue je u znatnoj mjeri smanjiti, ukoliko se u tehnologiji proizvodnje


bilja pridrava slijedeih pravila:
-

izbjegavati rad po mokrom tlu,


izbjegavati stvaranje dubokih tragova,
ograniiti broj prohoda poljoprivredne tehnike,
koristiti gume velikoga volumena,
zrani tlak u gumama odravati to je mogue niim,
koristiti udvojene gume, iroke (420-620 mm), super iroke 420-680 mm), volumne
(540-620 mm) i super volumne (750-800 ili 900 mm),
kontrolirati proklizavanje,
ne eksploatirati tei traktor i prikljuak ako nije neophodno,
uskladiti irinu gume i zahvat lemea (raonika),
teiti preraspodjeli optereenja na gume,
ugraditi ureaj za podeavanje unutranjeg tlaka u gumama i
ako je mogue, voziti bre.

56

7. EKSPLOATACIJSKE KARAKTERISTIKE TRAKTORA


Budui je traktor osnovna energetsko-pogonsko-vuna jedinica u poljoprivredi, za sada
je njegova zadaa u podruju obrade tla i sjetve nezamjenjiva. Traktor mora osigurati slijedee:
1. pogon radnih dijelova tzv. aktivnih orua za obradu tla i sijaica, 2. vunu silu za rad pasivnih
orua za obradu tla, ali i vuu aktivnih orua i sijaica. Nuno je dobro poznavati
eksploatacijske karakteristike traktora kako bi racionalno koristili njegove mogunosti uz
postizanje odgovarajue kvalitete rada prikljunih orua i strojeva. Eksploatacijske
karakteristike traktora diktiraju slijedei elementi: snaga motora, transmisija-mjenja, trakcijski
ureaji i fiziko-mehanike karakteristike tla. U daljnjem tekstu obraene su upravo navedene
karakteristike.

7.1 Osnovne karakteristike modernih dieselovih motora


Snaga - P
Snaga, fizikalna jedinica predstavlja rad (W) u vremenu (t), a izraava se u vatima
(Watt). Rad (W) je definiran kao sila (F) na putu-kraku (s) W= F x s ili l izraen u Nm. Kod
motora se sila (F) realizira u vidu zakretnoga momenta Mz, a put ili krak i vrijeme predstavlja
frekvencija vrtnje 2 x n.
snaga(P) =

rad(DW )
vrijeme(Dt)

[W ]

(1)

Odreivanje snage motora s unutarnjim izgaranjem (UI) obavlja se mjerenjem na


konici. Efektivnu snagu motora Pe definiraju slijedei imbenici:
Pe = M z w =

2p M z n
60000

kNm
kW =

(2)

Pe- efektivna snaga kW


- Ludolfov broj 3,14....
Mz-zakretni moment motora Nm
-kutna brzina s-1
n- broj okretaja motora min-1
60000- korekcijski faktor za jedinice 1000 (Nm>kNm); 60 (min>s).
Praktino se snaga motora odreuje raunski, jer mjerenjem zakretnoga momenta Mz na
konici, a pri razliitim brojevima okretaja, odnosno pri razliitim razinama optereenja
motora, dobivamo osnovne elemente jednadbe (2) kojima moemo izraunati snagu motora.
Puno optereenje motora reim je rada pri kojem motor jo uvijek radi bez smanjivanja ili pada
broja okretaja. Najvea trajna snaga motora je ona koju motor ostvaruje bez pregrijavanja.
Motor je najekonominiji u podruju broja okretaja s najmanjom specifinom potronjom
goriva. To je de facto podruje snage (P) pri najveem zakretnom momentu (Mz max), a niem
broju okretaja (n) od onog pri stalnoj snazi (P).

57

Zakretni moment - MZ
Ekspanzija plinova nastalih izgaranjem goriva u cilindru motora stvara tlak-silu na elo
klipa koji/a ga/se prenosi na klipnjau, a s nje na radilicu ili koljenasto vratilo kao zakretni
moment, Slika 98. Veliina-iznos zakretnoga momenta zavisi o veliini sile (F) koja djeluje na
elo klipa, a shodno poloaju klipnjae i udaljenosti koljena radilice do njene simetrale (l-krak).
Umnoak sile (F) koja djeluje na koljeno izraen u njutnima (N) i duine koljena od simetrale
radilice izraena u metrima (m) daju zakretni moment Mz izraen u njutn metrima (Nm).
Zakretni moment motora nema najveu vrijednost ni pri najveoj snazi i broju okretaja, a ni pri
maloj snazi i niskome broju okretaja i to zbog slijedeeg:
- pri veem broju okretaja motora punjenje cilindara zrakom je slabije pa je i izgaranje
slabije-nepotpuno, a zbog visoke frekvencije vrtnje otpori trenja su veliki, te se i
znaajan dio energije goriva troi na svladavanje trenja i nije na raspolaganju,
- pri niskim okretajima motora koliina ubrizganoga goriva relativno je mala, a tada se
energija goriva troi gotovo iskljuivo na savladavanje otpora trenja u motoru.
Svaki motor s unutranjim izgaranjem ima podruje frekvencije vrtnje-broja okretaja
unutar kojeg je energija izgaranja goriva dostatna za svladavanje otpora trenja i za obavljanje
rada. To znai da je u tome podruju broja okretaja motor najkorisniji i najekonominiji.

Slika 98. Stvaranje zakretnog momenta (Mz) [25]

Broj okretaja motora - frekvencija vrtnje - n


Nazivni ili nominalni broj okretaja je onaj pri kojem motor proizvodi-postie najveumaksimalnu snagu (to vrijedi za starije generacije motora traktora). Iznad nazivnoga broja
okretaja snaga motora poinje opadati, jer regulator koji osigurava pravilan rad motora u tome
momentu poinje smanjivati koliinu goriva, smanjujui time broj okretaja motora. Dananja
generacija Dieselovih motora opremljena je elektronikim regulatorima brzine vrtnje. Raspon
maksimalnog broja okretaja Dieselovih motora u traktorima je n = 2000 2600 min-1.

58

Elastinost motora i porast zakretnog momenta


Elastinost motora karakteristika je motora s UI, a njezin efekt oituje se kada zbog
iznenadnoga porasta optereenja poinje smanjivanje broja okretaja motora, a time i ostvarene
snage. Smanjenjem broja okretaja motor se ne zaustavlja, ve dolazi u podruje porasta
zakretnog momenta, a na taj nain motor svladava iznenadna preoptereenja. Motor s veom
elastinosti, ili elastiniji motor, se pri iznenadnom preoptereenju ne pone odmah
zaustavljati, ve upravo porast zakretnoga momenta svladava to iznenadno preoptereenje.
Stoga, vozilo-traktor s elastinim motorom ne treba u toj situaciji mijenjati stupanj prijenosa iz
vieg u nii da bi svladao optereenje, ve to ini upravo motor svojim konstrukcijskim
znaajkama. Dananja generacija Dieselovih motora ugraenih u traktore ima porast momenta
i u rasponu od 30-50%.

Slika 99. Karakteristine krivulje etverotaktnog Dieselovoga motora [34]


%

Porast momenta

(3)

7.2 Mapa efikasnosti motora


Mapa uinkovitosti motora ili tzv. koljkasti dijagram izuzetno je korisna za odabir
motora i za odabir eljenih radnih toaka. Slika 100. prikazuje mapu uinkovitosti Dieselovoga
motora s izravnim ubrizgavanjem (DI) i regulatorom brzine vrtnje. Brzina vrtnje motora,
zakretni moment i snaga iskazani su kao postotak vrijednosti kod regulatorskoga maksimuma.
Krivulja koja see od toke A, prolazi tokom B i vodi do toke C je krivulja maksimalnoga
zakretnog momenta motora zavisno broju okretaja ili brzini vrtnje. Sve, punom linijom ucrtane
konture-linije prikazuju razliite kombinacije: moment (Mz) : broj okretaja (n), a pri konstantnoj
specifinoj potronji goriva na konici1 (gspec.). Svaka od crtkanih linija na mapi prikazuje
razliite kombinacije moment (Mz) : broj okretaja (n), ali pri konstantnoj snazi na konici (Pb).
1

Odreivanje osnovnih karakteristika-znaajki motora obavlja se tzv. koenjem hidraulikom ili elektrinom
konicom, tako da se motor kontrolirano i postepeno optereuje, a pri tome se mjere: zakretni moment, broj
okretaja, potronja goriva, temperatura i vlanost ambijentalnog zraka.

59

Toka A na mapi je toka tzv. visokog praznog hoda, jer motor radi pri visokom broju
okretaja, ali bez optereenja. Dio krivulje izmeu toaka A i B je podruje u kojem motor radi
pod nadzorom regulatora, odnosno regulatorski dio krivulje. U tome podruju regulator nadzire
i regulira koliinu goriva za svladavanje optereenja, ali uz to manju promjenu brzine vrtnje
motora. Toka B je tzv. vrna-maksimalna toka regulatorskog dijela krivulje. Ukoliko se
motor dodatno optereti iznad te toke, regulator ne moe vie poveati koliinu goriva i brzina
vrtnje motora intenzivno se smanjuje. Visoko postavljen regulator doputa male promjene
brzine vrtnje u podruju izmeu toaka A i B i obratno. Dio krivulje izmeu toaka A i B
odgovara podeavanju jednoga poloaja-pozicije ruice regulatora brzine vrtnje. Promjenom
poloaja te ruice, dio krivulje izmeu A i B u osnovi se pomie ili lijevo ili desno od poetne
pozicije.
U podruju izmeu toaka B i C rad motora kontrolira optereenje; brzina vrtnje
upravljana je samo optereenjem zakretnog momenta motora. Dio krivulje izmeu toaka B i
C naziva se i podrujem vue. Porast zakretnog momenta od toke B do toke najvee
vrijednosti na krivulji zakretnog momenta naziva se rezervom momenta ili porastom momenta.
Rezerva momenta uobiajeno se iskazuje kao postotni dio zakretnog momenta pri
regulatorskom maksimumu, odnosno, omjer maksimalne vrijednosti momenta Mz max. i
momenta pri maksimalnoj snazi Mz Pmax. Velika rezerva zakretnog momenta daje motoru
mogunost prilagodbe, to jest svladavanje trenutnog preoptereenja bez zaustavljanja motora.
Kontinuirani rad u podruju vue u biti je nepovoljan, jer regulator nije u mogunosti nadzirati
i upravljati brzinom vrtnje motora.
Porast momenta u osnovi odgaa smanjenje broja okretaja motora, jer motor ulazi u
podruje kontrole optereenjem, to jest motor je sposoban raditi u podruju konstantnestalne snage, a to je povoljna znaajka. Kako je vidljivo iz Slike 100., motor ima gotovo
konstantnu snagu u podruju izmeu 80-100% nazivnog broja okretaja.
Usporedba mapa uinkovitosti motora razliitih proizvoaa korisna je za odluku izbora
motora, shodno namijenjenom poslu. Mape uinkovitosti prikazuju izlazne snage motora
mjerene na konici, a pri istovjetnoj specifinoj potronji goriva. Najnia specifina potronja
goriva obiljeava najuinkovitiji motor. Uz reeno, mapa uinkovitosti omoguuje izbor
traene radne toke za odreeni motor. Valja uoiti da slabo optereeni motor ima vrlo visoku
specifinu potronju goriva, zbog toga to dio energije goriva slui svladavanju otpora trenja.
Specifina potronja jako optereenoga motora nia je pri nioj brzini vrtnje, jer se trenje
smanjuje s kvadratom brzine vrtnje. Smanjenje poloaja visokog praznog hoda na priblino
95% smanjuje specifinu potronju kod regulatorskog maksimuma s 210 g kWh-1 na 200 g
kWh-1, to je gotovo 5% utede goriva. Usprkos svemu, motor e imati manju rezervu momenta
pri niem poloaju regulatora brzine vrtnje. Traktor uz optereenje motora od 20% i nazivni
broj okretaja ima specifinu potronju goriva gspec.= 320 g kWh-1 ( toka 1)., dok uz optereenje
od 85% i 63% nazivnoga broja okretaja postie minimum gspec.=193 g kWh-1, oznaka X na
krivulji. Mogunosti utede goriva nalazimo i koritenjem tzv. parnoga stupnja prijenosa,
to prikazuje slijedei primjer: U toki 1 motor traktora radi pri samo 20% optereenja
(transport po javnome putu), ali kod 100% brzine vrtnje i brzine kretanja v= 40 km h-1. U tom
radnom reimu ima specifinu potronju gspec.= 320 g kWh-1. Prebacivanjem mjenjaa u
parni stupanj, brzina vrtnje motora smanjuje se na 60% nazivne, a brzina kretanja na v = 25
km h-1. Specifina se potronja smanjuje na gspec.= 220 g kWh-1 (toka 2), odnosno, za 31,2 %,
a uz to se smanjuje i razina buke kod uha rukovatelja za 10-15%, to odgovara upola manjem
zvunom tlaku.

60

Slika 100. Mapa uinkovitosti motora [32]


Visoku rezervu zakretnog momenta trebaju motori poljoprivrednih traktora, budui da
njihovo radno optereenje izuzetno varira ak unutar jedne parcele. Ekonomina potronja
goriva postie se radom u podruju nadzora regulatora brzine vrtnje, ali uz optereenje blizu
vrne toke regulatora.
7.3. Trakcijski ureaji
Trakcijski, a ujedno i vozni, ureaji traktora moraju u osnovi ispunjavati slijedee
uvjete:
- redukcija-smanjenje pritiska mase traktora na tlo, ukljuivo prikljuna orua,
- prijenos sile-zakretnoga momenta motora na tlo, zbog svladavanja otpora kretanja i
vunog otpora orua,
- prilagodba specifinim-posebnim zahtjevima podloge, usjeva i poduzea,
- smanjenje-priguenje vibracija vozila-traktora
- sposobnost samoienja (odstranjenje tla izmeu rebara)
- otpornost troenju-dugotrajnost, otpornost prodiranju otrih predmeta.
Osnova iskoritenja trakcijskih ureaja gotovo je iskljuivo uvjetovana:
- veliinom sile na obodu trakcijskog ureaja,
- raspodjelom sile na tlo,
- izborom pneumatika ili gusjenica.
Vrste trakcijskih ureaja
Osnovni trakcijski ureaji koje koriste dananji traktori su:
- kotai s pneumaticima
- gumene gusjenice
61

Slika 101. iroki pogonski pneumatik


710/70R42 TL 173A8/173B XM28

Slika 102. Gumena gusjenica


irina - 406-762mm, duljina-2438 mm

710-korisna irina 70-oznaka niskog profila R-radijalna TL-bez zranice (tubeless)


173-index nosivosti do 6,5 t A8- index brzine do v= 40 km h-1 B-index brzine do v= 50 km h
Sila na obodu kotaa FO
Na tlo prenesena pogonska-obodna sila slui svladavanju otpora vonji-kretanju i
vunog otpora ukoliko je taj prisutan, odnosno, ukoliko traktor vue neko orue ili stroj. Pri
prijenosu pogonske sile na tlo, dolazi do deformacije tla i pneumatika te pojave klizanja kotaa.
Klizanje kotaa uzrokuje smanjenje stvarno prijeenog puta, jer se kotai traktora za prijeeni
put okrenu vie puta nego to bi to bilo u sluaju slobodnog okretanja kotaa. U stvarnosti je
prava brzina kretanja v uvijek manja od teoretske v0, koju izraunavamo osnovom broja
okretaja kotaa (n) na poznatom putu (s), vremena za prolaz odreenog puta (t) i opsega kotaa
(O). Gubici brzine kretanja iskazani postotkom oznaavaju se kao klizanje (). Prijenos sile na
tlo nije mogu bez klizanja, a pri tome je utroeni dio snage, snaga klizanja (P) uvijek prisutan
i umanjuje korisnost trakcije.

d=

v0 - v
v0

100

gdje je:
- klizanje pogonskih kotaa %
v0-teoretska brzina m s-1
v-stvarna brzina m s-1

62

(4)

Slika 103. Shema sila djelujuih na obodu pogonskoga kotaa traktora [34]
Vuna bilanca traktora
Maksimalna sila na obodu kotaa, koju stvara zakretni moment s poluvratila kotaa
(Mz), djelujui na kraku radijusa-polumjera kotaa (r) poznata je i kao tangencijalna silapogonska sila, a definirana je izrazom:
max Po 3.6
F
=
=F
o
t
v0

gdje je:
max - maksimalna sila na obodu kotaa
Fo
Po - snaga na poluvratilu kotaa
v0
- teoretska brzina kretanja

63

(5)

N
Nm s-1= W
km h-1

Slika 104.*
Zavisnost koeficijenta vue ()
i otpora kotrljanja (f) o klizanju i vrsti podloge

Slika 105.* Zavisnost koeficijenata


f, , o klizanju

* [34]

pneumatici 16.9/14-30AS
FG=15820 N, p=1.1 bar
ilovasta glina, 17.3-20.8% m.v.
tanjurano strnite

Tangencijalna sila Ft = Fomax zavisi iskljuivo o karakteristikama motora traktora i


djeluje smjerom kretanja traktora (Slika 103. Fo=Mz/rd). Maksimalna sila na obodu kotaa
max
je teoretska sila i naelno je nije mogue realizirati. Suprotno tomu, veliina od tla
Fo
preuzete sile na obodu pogonjenog kotaa, a time i pogonske sile kotaa ili tzv. racionalne sile
zavisna je o pripadajuoj teini traktora na pogonskim kotaima Gad, odnosno adhezijskoj
teini i koeficijentu vue , to definira slijedei izraz:
r
F = G m N
o
ad

(6)

gdje je:
For - racionalna obodna sila N
N
Gad - adhezijska teina
m=

Fr
o
G
ad

Adhezijska teina, tzv. sila spoja traktora s podlogom, svojim djelovanjem izaziva
istovremenu reakciju podloge (Slika 99. Normalna reakcija podloge) koja je istog intenziteta,
no suprotnoga smjera djelovanja. Njezina horizontalna komponenta, djelujui smjerom kretanja
traktora, suprotstavlja se moguem otporu orua i time osigurava vuu orua. Koeficijent vue
iskazuje adhezijski koeficijent izmeu kotaa i podloge. Zbog razloga sparivanja materijala
trakcijski ureaj-tlo realizacija vune-pogonske sile kotaa traktora zavisna je o vrsti i stanju
64

podloge (Slika 104.) Porastom deformacije dodirne povrine pneumatik-podloga, poveava se


koeficijent vue. Navedena zakonitost vrijedi i za sluajeve poveanja promjera i poveanja
irine kotaa. Poveanjem pomicanja - smicanja tla, smanjuje se koeficijent vue .
Poveanje vune sile moe se realizirati prvenstveno poveanjem teine na pogonskim
kotaima, odnosno poveanjem optereenja pogonskih kotaa i to slijedeim:
- dodatnom teinom-balastom,
- punjenjem pneumatika tekuinom,
- koritenjem noenih orua,
- hidraulinom regulacijom.
Poveanje koeficijenta vue ostvarivo je :
- pogonom na sve kotae (4x4),
- izborom pneumatika (dimenzije, profil, vrsta: radijalne, dijagonalne),
- blokiranjem diferencijala,
- dodatnim trakcijskim pomagalima (polugusjenice, lanana mrea).
r

Kako bismo u konanici dobili tzv. poteznu racionalnu silu Fpot , valja racionalnu
obodnu silu For umanjiti za otpor kretanju (kotrljanju) kojeg definira sljedei izraz:
Ff=FG f
N
gdje je:
Ff - otpor kretanju (kotrljanju) N
FG - sila teine traktora N
f koeficijent otpora kretanja (kotrljanja)
r

Fpot = For - Ff

(7)

(8)

Zavisnost veliine koeficijenta otpora kotrljanju f o klizanju i tipu podloge prikazana je


na Slici 104. i 105.. Utjecaj klizanja i vrste podloge na koeficijent vue prikazuje Slika 106.,
a tlaka i dimenzija pneumatika Slika 107. [19]

Slika 107. Zavisnost koeficijenta vue ()


o pritisku (p) zraka i tipu pneumatika

Slika106. Zavisnost koeficijenata


() i () o klizanju i vrsti podloge

65

U konanici dolazimo do pojma ukupne korisnosti traktora koja je sastavljena od


lanca pojedinanih korisnosti. Slijedei primjer objanjava korisnost traktora:
Uz klizanje = 20% korisnost trakcije t je u rasponu t= 0,60-0,70. Uz korisnost
trakcije t= 0,70 i upotrebu moderne transmisije mehanike korisnosti meh= 0,85, teoretska
mehanika korisnost traktora u oranju iznosi tr= 0,60. Uzmemo li u raun i toplinsku korisnost
Dieselovoga motora traktora m= 0,30, dobivamo ukupnu energetsku korisnost traktora u
iznosu = 0,18. U iznesenome primjeru raunica pokazuje da traktor u oranju-vui moe iz
utroenoga goriva iskoristiti svega 18% energije za rad, a ostatak od 82% troi se na klizanje,
kretanje, mehanike gubitke transmisije, termike gubitke u motoru to zorno prikazuje Slika
108.

tr=t * meh = 0,7 * 0,85= 0,595 0,60


= tr*m = 0,60 * 0,30 = 0,18
Fpot=FG*(f+0,01i)

(9)

gdje je :
FG- masa traktora t
f - koeficijent otpora kotrljanju
i - uspon %

Ppot =

htr =

Fpot v ( f + 0,01i)
Ppot

360

[ kW ]

(10)
(11)

Pe

Slika 108. Shema energetskih gubitaka traktora u oranju [31]

66

Slika 109. Nomogram za odreivanje snage motora traktora shodno vunoj sili
koeficijent otpora kotrljanju f= 0,10, uspon i= 12%, teina traktora G= 6,0 Mg
vuna sila na poteznici Fpot= 1294,92 daN, teoretska snaga na poteznici
Ppot=71,94 kW, korisnost traktora tr=0,80, Pe= 89,93 kW [34]
7.4 Mjenja i prikljuno vratilo
Mjenja traktora omoguuje kretanje prema naprijed, natrag te neutralni poloaj
Mjenja ne slui samo odreivanju brzine kretanja, ve i koliki e otpor traktor moi svladati.
Zavisno o modelu, danas imamo mjenjae s rasponom brzina kretanja prema naprijed v=0,6
40 (50) km h-1, raspodjeljenih u 6-48 stupnjeva naprijed i 2-48 stupnjeva natrag. Naelno,
mjenja bi trebao iskoristiti date karakteristike motora (zakretni moment, snaga, specifina
potronja goriva) to ekonominije u odreenim radnim uvjetima. Dananji moderni traktori
opremljeni su slijedeim tipovima mjenjaa:

mehaniki stupnjeviti (15-18 stupnjeva naprijed), promjena brzine pod


optereenjem obavlja se mehaniki, hidrauliki ili elektroniki. Ugrauju se u
traktore snage motora Pe>100 kW. Ta grupa poznata je pod nazivom Power-shift
mjenjai. (Slika 110.) Elektroniki nadzor i upravljanje mjenjaem znaajka su
dananje generacije traktora opremljenih s Power shift mjenjaem.

67

Slika 110. Mehaniki stupnjeviti mjenja Power-shift [3]

kontinuirani-nestupnjeviti (broj brzina je gotovo beskonaan - ). Postoje dvije


grupe tih mjenjaa:
mehaniki (varijator s mreastim lancem), namijenjen za traktore snage motora
Pe= 80 kW (Slika 111.)

Slika 111. Mehaniki kontinuirani mjenja [2]

hidrauliko-mehaniki s podijeljenim tokom snage (Power Split CVT). Tok snage


je podijeljen u dvije usporedne staze: jedna je mehanika s fiksnim omjerom
prijenosa, a druga je staza kontinuirani mjenja-hidraulika staza (CVT), koje se na
kraju spajaju. (Slika 112.)

68

Slika 112. Hidrauliko-mehaniki mjenja s podijeljenim tokom snage, Power Split


CVT (Fendt) [3]

Slika 113. Hidrauliko-mehaniki mjenja s podijeljenim tokom snage, AutoPowr (John


Deere) [3]
Prikljuno vratilo je dio standardne opreme svakoga traktora i slui prijenosu zakretnoga
momenta i brzine vrtnje motora traktora do radnih dijelova pogonjenih strojeva i orua, kao
npr. prea skupljaica, kosilica, noeni krmni kombajn, samoutovarna prikolica, rovilica-freza,
zvrk drljaa, sitnilica biljnih ostataka, noena i vuena prskalica itd. Prema meunarodnoj
standardizaciji (ISO 500-1:2004(E)), postoje tri osnovna tipa stranjih prikljunih vratila, ije
su temeljne znaajke prikazane u Tablici 7.1.
69

Tablica 3. Osnovne karakteristike stranjega prikljunoga vratila (ISO 500-1:2004(E))


Tip prikljunoga vratila
(P.V.)
Smjer vrtnje
Nazivni broj okretaja
(min-1)
Promjer vratila (mm)
Broj zubaca - vratila
Profil zubaca
Poloaj
Visina*
min.
(mm)
max.
(mm)

u smjeru kazaljke sata, gledano sa stranje strane


traktora
540/1000a

1000

35
6
ravan

35
21

450
675**

550
775**

45
20
uvijen
650
875**

max. 50 vodoravno

nesimetrino (u stranu)

Preporuena snaga pri


do 60
nazivnom broju
do 115
do 275
do 92a
okretaja motora (kW)
*
iznad podloge
**
najvea preporuena granica
a
to se odnosi na preporuenu snagu PV sa est zubaca i 1000 min-1

Slika 114. Tri osnovna tipa prikljunog vratila


Tipovi prikljunog vratila traktora 2 i 3 uvedeni su s ciljem poveanja praga prijenosa
snage tipa 1, koji je u vrlo povoljnim uvjetima mogao prenijeti najvie 60 kW pod dinamikim
optereenjem. Trajnost prikljunoga vratila nije uvjetovana samo optereenjem zakretnim
70

momentom (koje ima velike amplitude), nego i prekomjernim dinamikim momentima


savijanja (reakcija univerzalnih spojeva-kardana). U sluaju ujednaenih optereenja (npr.
pogon crpke sustava za navodnjavanje) granica umora je i iznad 60 kW. Veina dananjih
traktora opremljena je mjenjaima koji omoguuju koncept pogona P.V.-a tzv. dvije brzine
vrtnje u jednom P.V.. Rukovatelj moe odabrati izmeu dva osnovna koncepta pogona:
nezavisno i zavisno brzini kretanja vozila (Slika 114.). Valja spomenuti da moderni
traktori mogu mijenjati i smjer vrtnje prikljunog vratila pa se i time prilagoditi posebnim
zahtjevima nekih prikljunih strojeva. Uz standardne frekvencije vrtnje (Tablica 3., Slika 114.),
postoje i tzv. ekonomine frekvencije s oznakom E. Tako izvedba 540 E stvarno ima 750 min 1
, a 1000 E 1400 min-1. Novije generacije traktora uz standardno stranje prikljuno vratilo
imaju i dodatnu opciju prednjeg prikljunog vratila. Broj okretaja prednjeg prikljunoga vratila
je n = 1000 min-1.

Slika 115. Prikljuno vratilo [52]


7.5 Trozglobna poteznica s elektro-hidraulikom regulacijom
Prikljuivanje noenih-ovjesnih orua i strojeva o traktor mogue je zahvaljujui
stranjoj trozglobnoj hidraulikoj poteznici, standardnoj opremi traktora. U novije vrijeme
proizvoai traktora nude po izboru i prednju trozglobnu poteznicu. Osnovom meunarodne
standardizacije (ISO 730-1:1994 3rd edition) razlikujemo etiri (4) kategorije trozglobne
poteznice poljoprivrednih traktora (Slika 116., Tablica 4.).

Slika 116. Shema dimenzija stranje trozglobne hidrauline poteznice (ISO 730-1: 1994).
Tablica 4. Dimenzije prikljuenja stranje hidrauline trozglobne poteznice
71

(ISO 730-1: 1994)


Kategorija prikljuenja
kod snage na PV u kW pri
nazivnom broju okretaja

Do 48

3
Do 92

4L
80 do 185

4H
- 150 do 350 -

Gornja toka prikljuenja - hvatite vue


D1 Promjer klina (epa,
zavora), mm
b1 irina kugle (mm)
b2 Razmak od glave klina
do sredine provrta, mm
d
Promjer provrta na
klinu za osigura, mm

19

0
- 0.08
44 max.

25,5 0
-0.13
51 max.

31,75 0
45 0
-0.2
-0.8
51 max.
64 max.

45

0
-0.8
64 max.

76 min.

93 min.

102 min.

140 min.

140 min.

12 min.

12 min.

12 min.

17,5 min.

17,5 min.

Donje toke prikljuenja - hvatita vue


d2
b3
l1

l2
L

Promjer klina (epa,


zavora), mm
irina kugle, mm
Postrani razmak od osi
kugle do centralne linije
traktora, mm
Postrano kretanje donje
toke prikljuenja, mm
Razmak od PV do
donje toke
prikljuenja, mm
Visina dizanja, mm

22,4 +0,25 28,7 +0,3


0
0
35 + 0
45 + 0
- 0,2
- 0,2

37,4 +0,35 51 +0,5 51 +0,5


0
0
0
45 + 0
57,8 + 0
57,8 + 0
- 0,2
- 0,2
- 0,2

359

435

505

610 ili
612

610 ili
612

100 min.

125 min.

125 min.

130 min.

130 min.

500 do
575

550 do
625

575 do
675

575 do
675

610 do
670

460 1,5

685 1,5

685 1,5

685 1,5

1000 1,5

Slika 117. Stranja i prednja hidraulina trozglobna poteznica [52]


Elektroniko-hidraulina kontrola (nadzor i upravljanje) trozglobne poteznice traktora
izum je njemake tvrtke Bosch, a pojavio se kao oprema traktora 1978. godine. Danas, 30
godina kasnije, EHR je praktino dio standardne opreme svakoga traktora. Elektronika, pa i
mehanika kontrola trozglobne hidrauline poteznice traktora omoguuju regulaciju poloaja,
regulaciju osnovom vunog otpora i mjeovitu regulaciju. EHR ima slijedee funkcije:
- kontrola vue i poloaja,
72

kontrola prikljuka (stroj ili orue) sa zasebnim hidraulinim podsustavom,


preklopnik kontrole prednje-stranje poteznice,
kontrola pritiska prikljuenog stroja-orua na tlo,
kontrola klizanja,
priguenje vibracija u transportu noenih orua,
dijagnostika EHR sustava.

1. Hidraulina crpka
2. Podizni regulacijski ventil, stranji
3. Podizni regulacijski ventil, prednji
4. Radarski senzor
5. Senzor brzine

6. Senzor sile vue


7. Senzor tlaka
8. Podizni cilindar
9. Senzor poloaja

10. Kontrolna ploa, stranja


11. Kontrolna ploa, prednja
12. Upravljaka jedinica
13. Stranje (vanjske) kontrole
14. Senzor poloaja

Slika 118. EHR sustav implementiran na traktor, Bosch [67]

Slika 119. Kontrola vue i poloaja, Bosch [67]


EHR-sustav nudi mogunost tzv. vanjske kontrole. Ta se funkcija koristi za nadzor i
upravljanje oruima (strojevima) prikljuenim o trozglobnu poteznicu koja u radu moraju
zadravati tono odreenu udaljenost od tla (Slika 120.). U prikazanom se primjeru mjeri
relativan poloaj okvira stroja u odnosu na povrinu tla pomou induktivnoga senzora poloaja.
73

Slika 120. Kontrola orua-stroja sa zasebnom hidraulikom, Bosch [67]


Kontrola pritiska koristi se kada elimo smanjiti pritisak prikljuenog orua o tlo. U tom
sluaju, sustav kontrole pritiska ostvaruje precizno podeavanje dijela ukupne mase orua ili
stroja kojom se oslanja o tlo (Slika 121.). Podeavanje se odvija neprekidno tokom rada, a
ostvareno je kontrolom tlaka u hidraulinom sustavu trozglobne poteznice.
Suprotan tip kontrole pritiska je dodavanje optereenja na prikljueno orue, npr. pri
radu s Packer valjkom u predsjetvenoj pripremi pooranog tla. U sluaju ako je masa valjka
premala, mogue je dio mase traktora preko trozglobne poteznice prenijeti na orue te na taj
nain ujednaiti zbijanje i mrvljenje tla pneumaticima orua i traktora.

Slika121. Kontrola pritiska prikljuenoga stroja-orua na tlo, Bosch [67]


U sustavu kontrole klizanja (Slika 122.) elektronika upravljaka jedinica koristi
podatke o stvarnoj i teoretskoj brzini kretanja te iz njihove razlike izraunava iznos klizanja.
Poveanje klizanja utjee na regulaciju poteznice jednako kao i poveanje vune sile, to znai
da se u sluaju poveanja klizanja poteznica podie kako bi se smanjila potrebna vuna sila.
Boschov sustav kontrole klizanja je sustav mjeovite kontrole, koji kao ulazne veliine koristi
vunu silu i klizanje. Kada bi se kao kontrolna veliina u obzir uzimalo samo klizanje, tada bi
se u radu javljale znaajne promjene radne dubine, pogotovo pri razliitome stanju tla. Boschov
sustav kontrole usmjeren je smanjenju klizanja na vlanom tlu te omoguava manja odstupanja
od zadane radne dubine nego standardni sustav kontrole vue.
Meusobni omjer utjecaja vune sile i klizanja na kontrolni sustav preddefiniran je i ne
moe se mijenjati, dok se veliina koja odreuje utjecaj klizanja na poteznicu moe podeavati
tako da se pri odreenom iznosu klizanja poteznica u potpunosti podigne.

74

Slika 122. Kontrola klizanja, Bosch [67]


Kada je na trozglobnu poteznicu traktora prikljueno noeno orue velike mase (npr.
noeni plug premetnjak), prilikom prijevoza dolazi do pojave velikih optereenja prednjega
mosta, naroito pri veim brzinama, to tada utjee na sigurnost upravljanja i predstavlja
opasnost za oteenja samog stroja. Elektroniki upravljaki sustav omoguuje aktivno
priguenje takvih oscilacija. Za mjerenje promjena optereenja nisu potrebni dodatni senzori,
ve se mjere sile u hvatitima donjih poluga, pomou senzora sile vue, a sustav radi na nain
prikazan blok dijagramom (Bosch).
Kada traktor s oruem u prijevoznom poloaju miruje, senzori mjere ukupnu teinu
prikljuenog orua. Ukoliko u transportu doe do pojave oscilacija (njihanja orua), senzori
mjere i taj dinamiki dio sile koji je proporcionalan oscilacijama. Statiki dio sile (teina orua
u mirovanju) oduzima se od ukupnog signala i na osnovu te veliine elektronika upravljaka
jedinica kompenzira vrna optereenja na trozglobnoj poteznici (Slika 123.). Sustav
priguivanja vibracija aktivira se automatski kada je prikljueno orue podignuto u transportni
poloaj, a brzina kretanja traktora premai podeenu brzinu (na kontrolnoj ploi). Osim
smanjenja optereenja stroja i orua, te poveanja sigurnosti upravljanja, ovaj sustav pridonosi
udobnosti rukovatelja.

Slika 123. Priguenje vibracija u transportu noenih orua, Bosch [67]


Digitalni elektroniki sustavi omoguuju jednostavnu dijagnostiku rada cjelokupnog
sustava te brzo prepoznavanje moguih neispravnosti ili kvarova. Na taj se nain smanjuju
trokovi popravaka i zastoja u radu. U sklopu EHR-D2 sustava dijagnostika se obavlja pomou
ulaznih i izlaznih elektrinih signala upravljake jedinice. Kvarovi su svrstani u tri kategorije,
ovisno o ozbiljnosti i mogunosti otklanjanja (Slika 124.). Signalizacija kvara ostvarena je
2

Digitalni HER sustav


75

treptanjem LED diode na kontrolnoj ploi kao najjednostavnije rjeenje, a mogua je i


dogradnja LCD ekrana.

Slika 124. Dijagnostika EHR sustava, Bosch [67]


7.6 Kabina i elektroniki ureaji traktora
Kabina
Kabina je dio traktora koji je tokom posljednjih 30 godina izuzetno poboljan u
ergonomskom pogledu. Zdravstvene institucije i institucije za sigurnost na radu inicirale su
uvoenjem ergonomskih propisa '70 godina 20. stoljea intenzivan tehniki razvoj radnoga
mjesta rukovatelja traktora.
Tablica 5. Uobiajena optereenja rukovatelja i tehnika pomagala za obavljanje [13]
Radno optereenje
Tehniko pomagalo prema ISO
-Ekran s indikatorima, raunalo (ISO 11783, 11787, 11788)
Postavljanje zadataka
Usporedba
zadatak- -Vizualna pomagala (ISO 5721)
-Senzori, indikatori (ISO 11786)
provedba
Korekcija procesa

Klima
Buka
Praina
Vibracije

Svjetlo-iluminacija

-Raunalo, GPS ( ISO 11788)


-Ekran, signali, simboli (ISO 3767-1)
-Valjano postavljene ruice, pedale, tipkala (ISO 3789 dio 1-4, 8935,
15077)
-Podesivi upravlja, sjedalo itd. (ISO 3462, 4252, 4253, 5353)
-Adekvatne sile otpora kontrola (ISO/TR 3778, ISO 15077)
-Simboli (ISO 3767-1) i smjer okretanja kontrola (ISO 15077)
-Aktivatori za mehaniki stupnjeviti mjenja Poweshift,
Atuomaticshift i sl.
-Aktivatori kontinuirani mjenja (za CVT brzinu kretanja, daljinske
kontrole proporcionalnim ventilima......)
Radni prostor
Kabina s puhalom, zatamnjena stakla, sjenila, klimatizacija, grijanje
(ISO 7330, 14269-1; ISO/TR 8953)
Kabina sa zvunom izolacijom (ISO 5128, 5131)
-Brtvljena kabina s nad tlakom (ISO 3737, 14269-5)
-Proienje (filtriranje) ulaznoga zraka (ISO 14269-4)
-Pasivna redukcija akceleracije oprugama i prigunicama sjedala,
kabine, vratila, noenih orua-strojeva (ISO 2631, 5007, 5008,
8608)
-Aktivna kontrola poloaja rukovatelja
-Svjetla za rad nou
-Osvjetljenje ekrana i indikatora

76

Zahvaljujui tehnikom razvoju usmjerenom ka komforu, zatiti zdravlja i sigurnosti


rukovatelja, kabina radni prostor rukovatelja, dananje generacije traktora ima vrhunske
ergonomske karakteristike. Primarne zadatke kojima kabina s elektronikom opremom mora
udovoljiti prikazuje Tablica 5.
Dananje traktorske kabine s ugraenom zatitnom konstrukcijom ROPS (Roll Over
Protective Structure) pruaju veliku sigurnost u sluaju prevrtanja traktora, to prikazuje Slika
125b.

Slika 125. Unutranjost moderne kabine traktora [52]

Slika 125 a. Shema klimatizacije kabine


[52]

Slika 125 b. Zatitna konstrukcija kabine

Elektroniki sustav nadzora i upravljanja


Elektroniki sustav nadzora i upravljanja intenzivno se razvija tijekom posljednjih
godina 20. stoljea i predstavlja podruje kojem barem sada nije mogue predvidjeti granice
razvoja. Zahtjevi vee uinkovitosti i ekonominosti traktora, psihofiziko rastereenje
rukovatelja monotonih i uestalih poslova, tenja ka smanjenju negativnog utjecaja strojeva i
postupaka na okoli, zbog sve rigoroznijih ekolokih propisa, te konano, potrebe potpune
automatizacije razliitih poslova u poljoprivredi naveli su proizvoae traktora na ugradnju
visoko sofisticiranih elektronikih sustava nadzora i upravljanja traktorom i prikljunim
strojevima-oruima.

77

Slika 126. Elektroniko nadzorno-upravljaki sustav modernih traktora [3]


Osnovni elementi sustava su:
- sredinja nadzorno-upravljaka jedinica,
- senzori (na svim vitalnim dijelovima sustava)
- elektroniki podsustav upravljanja prikljunim strojevima-oruima,
- sabirnice za prijenos digitalnih podataka ISO BUS,
- dijagnostika traktora,
- GPS, AutoTrack, ParalelTrack, iTEC Pro Steering.

Slika 127. Shema strukture elektronikog nadzorno-upravljakog sustava, Renius [1]


GPS, AutoTrack, ParallelTrack, iTEC Pro Steering sustavi su elektronikog voenja i
nadzora kretanja agregata u polju. Sustav za automatsko voenje traktora i prikljunog oruastroja, zahvaljujui odailjau-prijemniku smjetenom na traktoru (preciznost prijemnika 25,4
cm i 10,2 cm razmak prohoda), uz programsku podrku AutoTrack omoguuju automatsko
voenje traktora i stroja-orua kroz polje bez intervencije rukovatelja. Uz programsku podrku
ParalellTrack (paralelnost prohoda), taj sustav vodi traktor na nain da postavlja prohod do
prohoda s izuzetnom preciznou razmaka. Uz pravocrtno kretanje sustava, AutoTrack je
primjenjiv i za nepravocrtno kretanje, odnosno za razliite oblike parcela (jednostavno
zakrivljene, spiralne, krune, zakrivljene u obliku slova S, pravokutne). Programska podrka
78

iTEC Pro (InteligentTotal Equipment Control) namijenjena je automatskom voenju traktora i


stroja-orua pri okretanju na uvratinama. Sustav automatski upravlja cjelokupnim postupkom
okretanja na uvratinama: smanjuje brzinu kretanja traktora, iskljuuje blokadu diferencijala,
podie stroj-orue iz radnog u prijevozni poloaj te konano, postavlja traktor i stroj-orue na
poziciju iduega paralelnoga prohoda. U sustav je potrebno prethodno detaljno unijeti podatke
o obliku parcele, moguim preprekama (stup, drvo i slino), radnome zahvatu prikljuenoga
stroja-orua, najmanjem radijusu okretanja agregata, planiranoj brzini kretanja, sjetvenoj dozi,
normi prskanja i slino. Opisani sustavi elektronikog voenja traktora i strojeva-orua u polju
oslobaaju rukovatelja rutinskih i monotonih poslova, dajui mu mogunost paljivoga nadzora
pravilnosti rada strojeva-orua; traktoru odabiru optimalni reim rada optimizirajui time
potronju goriva; voenjem strojeva-orua optimalnim nainom kretanja u polju optimiziraju
utroak radnog vremena i tzv. repro materijala (gnojivo, sjeme pesticidi i sl.).

Slika 128. DGPS3 prijemnik i odailja na traktoru [52]

Slika 129. Ekran nadzorno-upravljakoga sustava traktora [52]

Diferencijalni GPS. Korekcija poloaja obavlja se uz pomo tzv. zemaljske stanice.


79

Slika 130. Prikaz ekrana automatskog voenja traktora [3]

Slika 131. Pravocrtno, zakrivljeno i kruno paralelno voenje prohoda traktora i orua [25]

1. Senzor poloaja
2. Senzor nagiba
3. Nadzorni terminal
4. Sredinji procesor
5. Kontrolni senzor
6. Pumpa upravljaa
7. Elektrohidraulini ventil
8. Hidraulini klipovi
9. Senzor kuta zakreta

Slika 132. Pojednostavljena shema glavnih komponenti sustava automatskog upravljanja [3]

80

7.7. Trakcija i uinkovitost traktora


Primarna svrha poljoprivrednog traktora, naroito onog iz kategorije srednje do velike
snage motora, je ostvariti vunu snagu na poteznici. Vrijednost traktora se mjeri koliinom
obavljenog rada-posla u odnosu na trokove predviene za obavljanje tog posla. Vuna snaga
na poteznici je definirana umnokom vune sile i brzine kretanja. Idealan traktor pretvara svu
energiju goriva u koristan rad na poteznici. U praksi se najvei dio potencijalne energije gubi
u pretvorbi kemijske energije goriva u mehaniku, gubicima prijenosa od motora preko
transmisije i konano na trakcijskim elementima. Istraivanja su pokazala da se od 20 do 55%
raspoloive energije gubi u prijenosu s trakcijskih elemenata na tlo. Dakle, ova neiskoritena
energija troi pneumatike i zbija tlo do stupnja kad to moe tetiti usjevu [12]. Uinkovitefikasan rad poljoprivrednog traktora podrazumijeva: 1 - maksimalnu efikasnost iskoritenja
goriva od motora i transmisije, 2 - maksimalne trakcijske pogodnosti trakcijskih elemenata i 3
- mogunost izbora optimalne brzine kretanja za odreeni sustav-agregat traktor-prikljuak.
Razumijevanje i predvianje-prognoziranje uinkovitosti traktora predstavljalo je mnogim
istraivaima cilj, a i izazov. Uinkovitost traktora uvjetovana je trakcijskim elementima,
stanjem tla, vrstom prikljuenog orua-stroja i konfiguracijom-izvedbom traktora [10]. Vrlo je
bitno razumjeti principe i utjecajne faktore trakcijske uinkovitosti da bi mogli prognozirati
uinkovitost traktora u poljskim uvjetima. Stoga, u daljnjem tekstu prikazan je dio grae koja
upravo objanjava osnove trakcijske uinkovitosti traktora.
Osnove mehanike trakcije
Osnovne sile koje djeluju u primjeru pogonjenog kotaa su: zakretni moment (Mz) koji
stvara tzv. brutto trakciju (TRbrutto) koja se realizira na dodirnoj povrini podloge. Dio brutto
trakcije potreban je za svladavanje otpora kretanju (Ff) koji objedinjava otpor kretanju kotaa
ukljuujui unutarnje i vanjske sile. Ostatak predstavlja tzv. netto trakciju, odnosno TRnetto=
TRbrutto Ff .
Deformabilni kota na mekoj podlozi
U realnom svijetu su oba elementa, dakle i kota i tlo deformabilni, a rezultat djelujuih
sila pokazuje Slika 133. Hvatite djelovanja sila, kako vertikalnih tako i horizontalnih, je
pomaknuto od sredita kotaa i toke dodira kotaa i tla, to oznaavaju udaljenosti lv i lh.
Veliina ovog pomaka hvatita uvjetovana je otporom kretanju (Ff), statikim radijusom kotaa
(rs) i protusmjernom reakcijom vertikalne sile (FG).

Slika 133. Deformabilni kota na mekoj podlozi [43]


Gumene gusjenice
81

Mehanika pogona gumenih gusjenica prikazana na Slici 134. u mnogome je slina


mehanici pogonjenog kotaa, osim to je distribucija optereenja zavisna parametrima vozilatraktora. Poloaj rezultante dinamikog optereenja (lh) zavisna je statikoj distribuciji, izvedbidizajnu mehanizma ovjesa potpore kolica-podvozja i karakteristikama prijenosa teine vozila.

Slika 134. Pogon gumenom gusjenicom [43]


Openito uzevi, bolju vunu uinkovitost i najuniformnija raspodjela pritiska gusjenica
na podlogu postie se pri dinamikom ravnotenom omjeru blizu 50%. Corcoran and Gove [14]
su definirali dinamiki ravnoteni omjer kao omjer udaljenosti vertikalne komponente
dinamikog optereenja (vanjsko optereenje i teina traktora) od ela gusjenice podijeljenog s
razmakom izmeu gusjenica. Za razliku od kotaa gdje se u razmatranje pri trakcijskim
testovima uzima samo dinamika teina, dinamika ravnotea mehanizma gusjenica mora se
uzimati u obzir kako pri testovima samog trakcijskog ureaja, tako i cjelokupnog vozilatraktora.
Trakcijski Parametri
Za opis trakcijske uinkovitosti koristit e nam pet (5) slijedeih bezdimenzionalnih
parametara:
-

omjer redukcije brzine kretanja (TRv), inae poznat kao klizanje izraen u
postocima.
omjer netto trakcije (TRnetto), ponekad zvan i omjer vua/teina.
trakcijska uinkovitost (TEef), obino izraena postocima ili u obliku omjera.
brutto trakcijski omjer (TRbrutto).
omjer otpora kretanju (Rf).

Trakcijski parametri koji ukljuuju sile su normalizirani dijeljenjem s (FG), dinamikom


silom-reakcijom potpore kotau ili trakcijskom elementu. (FG) ukljuuje statiku teinu na
osovini i prijenos teine koji se moe realizirati tokom testiranja kao ukupna sila reakcije.
Dijeljenje s (FG) omoguuje usporedbu kotaa i drugih trakcijskih elemenata razliitih veliina
i teina, jer uzima bezdimenzionalne parametre za usporedbu trakcije.

82

Omjer redukcije brzine kretanja (TRv):

TRv = 1 -

st var na brzina

v
= 1- a
teorijska brzina
vt

(12)

Redukcija brzine kretanja je naelno poznata kao klizanje, obino izraeno u %, no


tehniki je to netono. Klizanje se dogaa izmeu trakcijskog elementa i podloge. Sa stanovita
energetske uinkovitosti redukcija brzine kretanja je gubitak snage uzrokovan smanjenjem
brzine kretanja ili smanjenjem prijeenog puta.

Omjer netto trakcije (TRnetto):

TRnetto =

netto

trakcija

dinamicka reakcija

Fpot

(13)

FG

Omjer netto trakcije je parametar koji se esto navodi kao omjer izmeu vune
sile/teine, omjer dinamike trakcije ili koeficijent trakcije. Najvei dio ovih termina odnosi se,
de facto, na cjelokupno vozilo-traktor, a manje na trakcijske elemente. Ekvivalentni termin
netto trakcijski omjer (TRnetto), ali za cjelokupan traktor je tzv. trakcijski omjer traktora-vozila
VTR, odnosno omjer vune sile traktora i ukupne dinamike teine traktora-vozila.
Trakcijska uinkovitost (TEef):
F

pot
F
v
TRnetto va
pot v a
izlazna snaga

TR

G a
TR
v
ef
ulazna snaga
F
v
F
v
o
t
o
t brutto t
F
G
F

Brutto trakcijski omjer (TRbrutto):

M
F
z
TR
= o =
brutto F
r F
G
t G

(14)

(15)

Brutto trakcijski omjer je vrlo esto zvan i sila na kotau, ugraena vuna sila, teoretska
vua. U sutini je to zakretni moment doveden od motora i transformiran u vunu silu, odnosno,
to je vuna sila bez gubitaka kretanja. Brutto trakcijski omjer je najslabije razjanjen od svih
trakcijskih parametara. Brutto trakcija nije praktino mjerljiva i uobiajeno ju je izraunati
osnovom zakretnog momenta i radijusa kotaa, odnosno trakcijskih elemenata. Problem
izrauna je u biti to to radijus za izraun nije poznat niti izravno mjerljiv. Prihvaena je
alternativna metoda izrauna brutto trakcijskog omjera, a na osnovi energije ili snage. Tako,
pomou jednadbi (12) i (14) dobivamo:

TR
TR
netto
brutto TR
ef

Omjer otpora kretanju (Rf):

v TR

a netto 1 R
f
v TR
ef
t
R = TR
- TR
f
brutto
netto

(16)

(17)

Omjer otpora kretanju je inae znan kao otpor kotrljanja, a ukljuuje unutarnje gubitke
trakcijskih elemenata (gubici trenja pogona gusjenica ili kotaa s pneumaticima) i sila otpora

83

tla. Svi gubici koji se pojavljuju poslije mjesta mjerenja zakretnog momenta ukljueni su u
otpor kretanju.
Usporedba gumenih gusjenica i kotaa s pneumatikom
Za odreivanje utjecaja irine gumene gusjenice na njenu trakcijsku uinkovitost u
postupak testiranja uzete su gusjenice irine 400, 630 i 810 mm (16, 25 i 32 cola=incha).
Kontrolna varijanta su bili udvojeni kotai s pneumaticima dimenzija 20.8 R 42. Testiranje je
obavljeno na neobraenom i obraenom tlu.

Slika 135. Usporedba gumenih gusjenica na kompaktnoj-neobraenoj podlozi (masa traktora


gusjeniara m = 12700 kg; traktor s kotaima m = 8303 kg) [43]

Slika 136. Usporedba gumenih gusjenica na obraenom tlu (masa traktora gusjeniara m =
12700 kg; masa traktora s kotaima m = 8303 kg) [43]
Slike 135. - 137. pokazuju trakcijsku uinkovitost triju gumenih gusjenica razliite
irine i udvojenih kotaa i to na tri razliite podloge. U uvjetima kompaktne-neobraene
podloge (Slika 135.) razlike trakcijske uinkovitosti, kako izmeu pojedinih gusjenica tako i
izmeu gusjenica i udvojenih kotaa, a pri normalnim-uobiajenim vunim silama u polju
(TRnetto 0,4-0,5) su vrlo male. U podruju veih vunih sila (TRnetto >0,5), udvojeni kotai s

84

pneumaticima manje su prihvatljivi, dok iroke gumene gusjenice daju maksimalnu netto
trakciju (TRnetto) (ogranienje zbog redukcije brzine kretanja).

Slika 137. Usporedba gumenih gusjenica na tlu obraenom rovilom (masa traktora gusjeniara
m = 12700 kg; masa traktora s kotaima m = 8303 kg) [43]
Kako podloga obradom postaje rahlija - meka razlike izmeu gusjenica i udvojenih
kotaa s pneumaticima postaju uoljivije, dok meusobna relativna pozicija gumenih gusjenica
ostaje ista (Slike 136. i 137.). Valja napomenuti da maksimalna trakcijska uinkovitost kotaa
s pneumaticima i dalje dolazi do vrijednosti TRnetto0,4, dok gumene gusjenice postiu
maksimalne vrijednosti netto trakcije pri neto viim vunim silama (TRnetto0,5). Tako gumene
gusjenice demonstriraju ire podruje vunih sila pri maksimalnoj trakcijskoj uinkovitosti.
Sline opservacije vrijede i za Slike 138. i 139., a koje prikazuju trakcijske znaajke gumenih
gusjenica irine 630 mm (Slika 138.) i udvojenih kotaa s pneumaticima 20.8 R 42 (Slika 139.)
na tri tipa podloge.

Slika 138. Uinkovitost gumenih gusjenica irine 630 mm na tri tipa podloge (masa traktora m
= 12700 kg) [43]
85

Slika 139. Uinkovitost udvojenih kotaa s pneumaticima 20.8 R 42 na tri tipa podloge
(osovinsko optereenje 8030 kg; pritisak u pneumaticima p = 83 kPa) [43]
Uinkovitost traktora
Uinkovitost traktora i trakcijska uinkovitost nisu istoznanice. Uinkovitost traktora
je proporcionalna uinkovitosti trakcijskog ili trakcijskih elemenata, ali nije njoj jednaka.
Primarna razlika je ta, to trakcijska uinkovitost zavisi o poznatoj ulaznoj snazi (snaga na
osovini-vratilu) koja se dovodi do trakcijskih elemenata. Snaga na vratilu za sveukupni traktor
je rijetko poznata veliina i ne mjeri se u slubenim testovima. Postoje i drugi razlozi koji
uvjetuju razliku izmeu trakcijske uinkovitosti i uinkovitosti traktora, a to su:
-

Trakcijska uinkovitost je odreena-poznata za definirane pneumatike ili trakcijske


elemente, npr. 18.4 R 46 pneumatik, no traktor moe raditi s kombinacijom
razliitih trakcijskih elemenata, kao npr. razliita dimenzija pneumatika na
prednjim i stranjim kotaima.
Zahvaljujui prijenosu-transferu, masa traktora u radu, ak i kod traktora s jednakim
promjerom svih kotaa (izodijametralni kotai), za oekivati je da obje teine;
statika i dinamika; na prednjoj i stranjoj osovini, a kojima se kotai koriste;
budu razliite, iziskujui stoga razliite pritiske u pneumaticima predstavljaju, de
facto, razliite trakcijske elemente.

Budui je uinkovitost trakcijskih elemenata definirana kao trakcijska, uinkovitost


cjelokupnog traktora prema [42] je definirana kao uinkovitost predane snage (Power Delivery
Efficiency=PDE). Autori ovaj termin opisuju kao omjer snage na poteznici traktora i realizirane
snage motora traktora. Dakle, uinkovitost prenesene snage je postotak razvijene snage motora
traktora raspoloiv kao vuna snaga putem poteznice [33], [37], [42]. Trakcijska uinkovitost
je definirana kao omjer izlazne snage prema snazi dovedenoj do trakcijskih elemenata (ASAE
Standard, 2001b). PDE ili uinkovitost predane snage ukljuuje trakcijsku uinkovitost (TR),
kao i uinkovitost cjelokupne transmisije traktora od motora do poteznice.

86

Slika 140. Uinkovitost predane snage traktora s gumenim gusjenicama i pneumaticima


(osnovna obrada tla, snaga na P.V.-prikljunom vratilu izraunata iz snage motora) [43]

87

8. LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.

22.
23.
24.

25.
26.

Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede: Zbornici radova (1998-2008),


Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb
Agricultural Engineering Yearbook (1998-2008), LV Druck im Landwirtschaftsverlag,
Mnster
Anonim. (1998-2008). Profi-Magazin fr Agrartechnik, Landwirtschaftsverlag GmbH,
Mnster
ASABE Ep291.3 Feb2005 (R2009)): Terminology And Definitions For Soil Tillage
And Soil-Tool Relationships, ASABE, St. Joseph
Aurenhammer, H. (1991): Elektronik in Traktoren und Maschinen. BLV
Verlagsgeschaft GmbH, Mnchen
Aurenhammer, H., Schueller, K.J. (1990). Precision Farming. In Stout, B.A.:CIGR
HANDBOOK of Agricultural Engineering Volume III, Plant Production Engineering.
CIGR ASAE, St. Joseph
Banaj, ., mrkovi, P. (2003): Upravljanje poljoprivrednom tehnikom,
Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
Bell B. (2005): Farm Machinery. Old Pond Publishing, Ipswich
Bri J. (1987): Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, kolska knjige, Zagreb
Brixius, W.W, (1987): Traction prediction equations for bias-ply tires. ASASE Paper
No. 871622. St Joseph, Michigan
Buchner, W., Kller K. (1990): Integrierte Bodenbearbeitung, Eugen Ulmer GmbH &
Co., Stuttgart
Burt EC., Bailey AC. (1982): Load and inflation pressure effects on tires. Transactions
of the ASAE Vol. 25, issue 4, pp. 881-884
CIGR HANDBOOK (1999) of Agricultural Engineering Volume III, Plant Production
Engineering, CIGR ASAE, St. Joseph
Corcoran, P. T., and D. S. Gove. (1985). Understanding the mechanics of track
traction. In Proc. Int'l Conference on Soil Dynamics, 4: 664-678. 17-19 June. Auburn,
Ala.: Auburn University, Office of Continuing Education
uljat, M. (1988): Proizvodna filozofija i osnovna pravila Integralne tehnike biljne
proizvodnje (ITBP), Agrotehniar br. 10, 13-19, Zagreb
uljat, M.(1990): Integralna poljoprivreda, Agrotehniar br. 9, 17-25, Zagreb
uljat, M. (1997): Promiljeno opremanje poljoprivrede, Agrotehniar, broj 2/1997.
Gospodarski list Zagreb
uljat, M.(2007): PUP, prirunik, br. 1-4, Osijek
Eichorn H. Et al. (1999): Landtechnik. Verlag Eugen Ulmer GmbH & Co., Stuttgart
Estler, M. (1988): Obrada tla i sjetva u ingriranoj biljnoj proizvodnji, Agrotehniar br.
10, 23-27, Zagreb
Estler M., Knittel H. (1996): Praktische Bodenbearbeitung: Grundlagen,
Gertetechnik, Verfahren, Bewertung 2. Auflage. DLG-Verlags-GmbH, Frankfurt am
Main
Goering E. C. (1990): Engine & Tractor Power. ASAE, Michigan
Goering E.C., Stone L. M., Smith W. D., Turnquist K. P. (2003): Off-Road Vehicle
Engineering Principles, ASAE, Michigan
Hernanz, J. L., Ortiz- Canavate J. (1999): Energy Saving in Crop Production. In O.
Kitani: CIGR Handbook of Agricultural Engineering, Volume V Energy and
Biomass Engineering. CIGR ASAE, St. Joseph
Jeji V. (2007): Traktor. Kmeki glas, Ljubljana
Kahnt, G. (1995): Minimal Bodenbearbeitung, Ulmer GmbH & Co., Stuttgart
88

27.
28.

29.
30.

31.
32.
33.

34.
35.
36.

37.

38.
39.
40.
41.
42.
43.

44.

45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.

Kller K., Linke C. (2001): Erfolgreicher Ackerbau ohne Pflug. DLG-Verlags-GmbH,


Frankfurt am Main
KTBL Arbeitsblatt Nr.236 (1993): Definition und Einordnung von Verfahren der
Bodenbearbeitung und Bestellung. Kuratorium fr Technik und Bauwesen in der
Landwirtschaft e. V., Darmstdt-Kranichstein.
Martinov M., evi M., Novkovi N., Savin L., Ogrizovi B., Mickovi G., Vidakovi
V., Popovi M., Keki M. (2007): Moj traktor. Res Trade, Novi Sad
Pellizi G., Cavalchini Guidobono A., Lazzari M. (1988): Energy savings in
agricultural machinery and mechanization. Elsevier Applied Sciences, London and
New York
Renius Karl T. (1985): Traktoren Technik und ihre Anwendung, BLV
Verlagsgesellschaft mbH, Mnchen
Renius K.T. (1999): Tractors Two Axle Tractors. In Stout, B. A.: CIGR
Engineering. CIGR ASAE, St. Joseph
Shell, L. R., F. M. Zoz, and R. L. Turner. (1997). Field performance of rubber belt and
MFWD tractors in Texas soils. In Belt and Tire Traction in Agricultural Vehicles, 6573. SAE SP-1291. Warrendale
Schn H. Et al (1998): Landtechnik Bauwessen, BLV Verlagsgesellschaft Mnchen
Srivastava K.A., Goering E.C., Rohrbach P.R. (1993): Engineering Principles of
Agricultural Machines. ASAE, Michigan
Tebrgge F., Bhrnsen A. (1997): Interrelation of different tillage intensities on soil
structure, biological activity, yield and profit. In Gospodari Z. (ed), Proc. 25th Actual
Tasks on AgEng, Croatia, pp.129-138
Turner, R. J., L. R. Shell, and F. M. Zoz. (1997). Field performance of rubber belt and
MFWD tractors in southern Alberta soils. In Belt and Tire Traction in Agricultural
Vehicles, 75-85. SAE SP-1291.
Upadhyaya, K.S., Chancellor, J.W., Perumpral, V.J., Schafer, L.R., Gill, R.W.,
VandenBerg, E.G. (1994): Advances in Soil Dynamics (Vol.1). ASAE, Michigan
Upadhyaya, K.S., Chancellor, J.W., Perumpral, V.J., Schafer, L.R., Gill, R.W.,
VandenBerg, E.G. (1998): Advances in Soil Dynamics (Vol.1). ASAE, Michigan
Zimmer, R., Banaj, ., Brki, D., Kouti, S. (1997): Mehanizacija u ratarstvu,
Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
Zimmer, R., Kouti, S., Zimmer, D. (2008): Poljoprivredna tehnika u ratarstvu,
udbenik, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
Zoz, F. M., R. L. Turner, and L. R. Shell. (2002). Power delivery efficiency: A valid
measure of belt and tire tractor performance. Trans. ASAE 45(3): 509-518.
Zoz F, Grisso R. (2003): Traction and tractor performance. ASAE Distinguished
Lecture #27, Agricultural Equipment Technology Conference, pp.1-47 Louisville,
USA
Witney B. (1988): Choosing & Using Farm machines. Land Technology Ltd.,
Edinburgh
Promibeni materijali tvrtke AGCOChallenger, Duluth, Georgia, SAD
Promibeni materijali tvrtke Amazone, Hasbergen-Gaste, Njemaka
Promibeni materijali tvrtke Bourgault, Minot, SAD
Promibeni materijali tvrtke Case New Holland, Racine, Wisconsine, SAD
Promibeni materijali tvrtke Claas GmbH, Harsewinkel, Njemaka
Promibeni materijali tvrtke Eijkelkamp
Promibeni materijali tvrtke Horsch, Schwandorf, Njemaka
89

52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.

Promibeni materijali tvrtke John Deere, Moline, Illinois, SAD


Promibeni materijali tvrtke Kckerling, Verl, Germany
Promibeni materijali tvrtke Kverneland Group, Norveka
Promibeni materijali tvrke Kuhn S.A., Saverne-Cedex, Francuska
Promibeni materijali tvrke Lemken, Alpen, Njemaka
Promibeni materijali tvrke OLT, Osijek, Hrvatska
Promibeni materijali tvrke AB Overums Bruk, Overum, Sweden
Promibeni materijali tvrtke Pegoraro, Italy
Promibeni materijali tvrtke Rabe Agrarsysteme, Bad Essen, Germany
Promibeni materijali tvrtke RAU,Weilheim/Teck, Njemaka
Promibeni materijali tvrtke Simba, Lincolnshire, England
Promibeni materijali tvrtke Agco-Tye, Duluth, Georgia, SAD
Promibeni materijali tvrtke Vderstad, Vderstad, Sweden
www.goodyear.eu/za_en/tire-advice
www.michelinag.com/Agricultural-tires
www.boschrexroth.com/business_units/brm/de/dokumentation-unddownloads/broschueren/index.jsp

90

9. VIEJEZINI POJMOVNIK
broj okretaja motora - frekvencija vrtnje
(en. Number of revolutions; nj. Drehzal; fr. Vitesse de rotation; it. Numero di giri)
dijagonalni pneumatik
(en. Diagonal tyre, nj. Diagonalreifen, fr. Pneu diagonal, it. Pneumatico diagonale)
drljae
(en. Harrows, nj. Eggen, fr. Herses, it. Erpici
kombinirana orua za predsjetvenu pripremu tla
(en. Seed bed combination implements, nj. Saatbettkombinationen, fr. Combinasons de
preparation du sol, it. Combinazioni per preparazione alla semina
kotai
(en. Wheels, nj. Rder, fr. Roues, it. Ruote)
mjenja
(en. Gearbox, nj. Getriebe, fr. Boite de vitesses, it. Cambio di velocita)
motor s unutarnjim izgaranjem
(en. Internal combustion engine-IC; nj. Verbrennungs motor; fr. Moteurs d' combustion
interne, it. Motori a combustione interne-MCI)
naplaci - felge
(en. Rims, nj. Felgen, fr. Jantes, it. Cerchi)
orua i strojevi za obradu tla
(en. Soil tillage implements, nj. Bodenbearbeitungs grate, fr. Materiel du travail du sol, it.
Attrezzature per la lavorazione del terreno)
orua za osnovnu obradu tla
(en. Primary tillage implements, nj. Grundbodenbearbeitungs gerte, fr. Travail du sol
primaire, it. Lavorazione principale del terreno)
oscilacijska drljaa
(en. Reciprocating harrow, nj. Rttelegge, fr. Herse oscillante, it. Erpice oscilante)
plug
(en-am. Plough-plow, nj. Pflug, fr. Charrue, it. Aratro)
pneumatici - gume
(en. Tyres, nj. Reifen, fr. Pneus, it. Pneumatici)
pneumatik bez zranice
(en. Tubeless tyre, nj. Schlauchloser Reifen, fr. Pneu sans chamber air, it. Pneumatico senza
camera d aria)

91

podesivi naplatak
(en. Adjustable rim, n. jVerstellfelge, fr. Jante adjustable, it. Cerchio regolabile)
prikljuno vratilo
(en. Power take-off, nj. Zapfwelle, fr. Prise de force, it. Presa di potenza)
prorahljiva podriva
(en. Subsoiler, nj. Tief Grubber, fr. Sus- soleuse, it. Aratro ripuntatore)
provodna cijev
(en. Seed tube, nj. Saatleitung, fr. Tube de descante, it. Tuba di caduta)
radijalni pneumatik
(en. Radial ply tyre, nj. Radial-Ply Reifen, fr. Pneu radial, it. Pneumatico radiale)
rovilica - freza
(en. Rotary cultivator, nj. Frse, fr. Fraise, it. Fresatice)
rovilica sa zupcima-klinovima
(en. Rotary cultivator with spike rotor, nj. Zinkenrotor, fr. Coulter rotative avec rotor dent,
it. Zappatrice rotative con rotore a punte)
rovilo
(en. Chisel plough, nj. Grubber-Maisel pflug, fr. Cultivateur scarificateur, it. Cultivatore
pesante
sijaice za uskoredne usjeve - kulture
(en. Seed drills, nj. Drillmaschinen, fr. Semoirs en lignes, it. Seminatrici a righe)
sijai aparat s iljebljenim valjkom
(en. Force feed roller, nj. Schubrad, fr. Roue connelures, it. Distributore a rullo)
sijaice za irokoredne usjeve-precizne sijaice-jednosjemene sijaice
(en. Spacing drills-planters, nj. Einzelkorndrillgrte, fr. Semoirs monograines, it. Seminatrice
monoseme)
sijai aparat s vertikalnim kolom (nadtlani)
(en. Compressed air system+cell wheel + air nozzle, nj. Druckluftsystem+Zellenrad-Dse, fr.
System air comprim+ rou alvole-buse d air, it. Sistemo d aria compressione+ruoto
alveolata-ugello d aria)
sjetva
(en. Sowing-seeding, nj. Saat-Aussaat, fr. Semence-Semis, it. Semina-Seminagione)
sjetva u stalne tragove
(en. Drilling by tramline system, nj. Drillen mit Fahrgasse, fr. Semis avec routes de passage,
it. Semina con vicollo di passaggio)
sjetva bez obrade - direktna sjetva
(en. Direct drilling, nj. Direktsaat, fr. Semis direct, it. Semina diretta)
92

snaga
(en. Power; nj. Leistung; fr. Puissance; it. Potenza)
strojevi i orua za dopunsku obradu tla
(en. Secondary tillage equipment, nj. Sekundare bodenbearbeitungs grate, fr. Secondaire
materiel de travail du sol, it. Secundario attrezzature per la lavorazione del terreno
tanjurae
(en. Disc harrows, nj. Scheibeneggen, fr. Pulveriseurs-herses a disque, it. Erpici a dichi
traktor
(en. Tractor, nje. Schlepper, fr. Tracteur, it. Trattore)
trakcijski ureaji
(en. Traction devices; nj. Zugwerk; fr.Adhrence; it. Aderenza )
trozglobna hidraulika poteznica s elektro-hidraulikom regulacijom
(en. Three point hydraulic hitch with EHC; nj. Dreipunktkraftheber mit Elektronische
Hubwerks-Regelung, fr. Attelage a trois points avec relevage lectronique it. Accopiamento a
tre punti con controllo electronico)
ulaga sjemena - raoni
(en. Shoe coulter, nj. Schleppshar, fr. Sac avec resort, it. Assalcatore)
ulaga sjemena - dvostruki disk
(en. Double disc coulter, nj. Doppelscheiben-Drillschar, fr. Sac double disque, it.
Assalcatore a doppio disco)
valjci
(en. Rollers, nj. Walzen, fr. Rouleaux, it. Rulli)
zakretni moment
(en. Torque; nj. Drehmoment; fr. Couple; it. Coppia)
zvrk drljaa
(en. P.t.o. driven harrow, nj. Kreiselegge, fr. Herse rotative, it. Erpice rotante)

93

IN MEMORIAM

prof. dr. sc. Robert Zimmer ( 17.05.1942 05.01.2010.)


Robert Zimmer je roen 17. svibnja 1942. godine u Osijeku. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je u
Osijeku, a diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku (tadanja Visoka poljoprivredna kola) na ratarskom
smjeru 1967. godine. Poslijediplomski studij Poljoprivredno strojarstvo zavrio je na Poljoprivrednom fakultetu
u Zagrebu, a disertaciju iz podruja biotehnikih znanosti, polje agronomije, obranio je 1986. godine na Fakultetu
poljoprivrednih znanosti u Zagrebu. Tijekom 1968. godine bio je na specijalizaciji iz podruja Zatite
poljoprivrednih proizvoda i preraevina primjenom strojeva i ureaja u Institutu Degesch (Deutsche Gesellschaft
fr Schdlingsbekmpfung GmbH) u Njemakoj. Od 1967. godine zaposlen je u Zavodu za zatitu bilja i
poljoprivrednih proizvoda na Visokoj poljoprivrednoj koli u Osijeku. Od 1969. godine do danas zaposlen je na
Poljoprivrednom fakultetu. U zvanje asistenta izabran je 1969., a u zvanje znanstvenog asistenta 1976. U zvanje
docenta izabran je 1987., a u zvanje izvanrednog profesora 1993.. U zvanje redovnog profesora izabran je 1999.,
a 2001. drugi izbor za redovitog profesora.
U nastavno obrazovni proces na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku ukljuuje se 1969. godine kao
asistent na predmetu Mehanizacija u ratarstvu, a 1987. godine postaje nositelj navedenog predmeta. Od travnja
1998, godine voditelj je Katedre za mehanizaciju, a od 1981. 1983. upravitelj Zavoda za mehanizaciju. Bio je
nositelj predmeta i koordinator modula : Mehanizacija u ratarstvu (Ratarstvo), Mehanizacija u biljnoj i stoarskoj
proizvodnji (Opi smjer), Mehanizacija u poljoprivredi (smjer Agroekonomika), Tehnika proizvodnje i dorade
sjemena (Poslijediplomski studij Sjemenarstvo), Strojevi u ratarstvu i vrtlarstvu (Smjer Mehanizacije), te Tehniki
sustavi pri spremanju voluminoznog sijena (Poslijediplomski studij mehanizacije). U drutvu inenjera i tehniara
Osijek, bio je tajnik 2 godine, a od 1978. 1981., predsjednik drutva. lan je Hrvatskog drutva za poljoprivrednu
tehniku, a od 1997. - 1999. Godine i predsjednik (HDPT). lan je Europske udruge poljoprivrednih inenjera
(EurAgEng) od 1997.
Objavio je vei broj znanstvenih i strunih radova, sveuilinih udbenika, te sudjelovao na domaim i
meunarodnim kongresima. Takoer je bio voditelj nekoliko projekata financiranih od Ministarstva znanosti i
tehnologije, Ministarstva obnove i razvitka, te Ministarstva poljoprivrede i umarstva. Prof. dr. Robert Zimmer
dao je najvei doprinos u radu na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, u nastavnom procesu i obrazovanju mladih
generacija agronoma, a tom kontinuiranom procesu bio je potpuno predan i maksimalno posveen. Posao
sveuilinog profesora je savjesno radio, i za njega je ivio. Nastojao je povezivati teoriju s praksom, popularizirati
struku. Generacije studenata pamtit e ga kao strogog, ali prije svega pravednog i pravinog profesora, uvijek
spremnog razgovarati, pomagati i objasniti studentima. Bio je osoba koja je dostojno nosila status sveuilinog
profesora i ostati e nam u sjeanju kao miran i tih kolega, i nadasve skroman do zadnjeg dana.

Osijek 08. 10. 2010.

Prof. dr. sc. Vlado Guberac


Dekan Poljoprivrednog fakultet u Osijeku

94