You are on page 1of 2

Bilješka o recepciji Ludwiga Gumplowicza u Hrvatskoj

Ako je točna primjedba Alfreda N. Whiteheada da znanstvena disciplina
napreduje tek kada odbaci svoje prethodnike, onda je sociologija u
posljednjih dvjestotinjak godina postala zrela disciplina. Jer neki se
sociolozi, poput Ludwiga Gumplowicza, tek rijetko čitaju i spominju, a i
tada samo kao kuriozitet, kao dio znanstvene ropotarnice prošlosti.
Whiteheadova primjedba, kao što će možda posvjedočiti i prijevod
Gumplowiczeva djela pred Vama, za humanističke i društvene znanosti po
svemu sudeći posve je promašena. Možda bi bilo točnije reći: društvena
znanost koja zaboravlja svoje prethodnike osuđena je da ponavlja svoju
povijest.
Najvažniji izvor informacija o socijaldarvinizmu u Hrvatskoj sve do danas
predstavljaju brojna izdanja knjige Rudija Supeka Herbert Spencer i
biologizam u sociologiji iz 1965. godine, u kojoj se na četiri stranice
komentara Ludwig Gumplowicz (ili kako Supek stalno piše - GumploviTz)
spominje kao „najekstremniji predstavnik socijalnog darvinizma“. Teza
doajena hrvatske sociologije Rudija Supeka u tom je tekstu da je
socijaldarvinizam, a to pogotovo vrijedi za teorije njegova
najekstremnijeg predstavnika Gumplowicza - dvostruko pogrešan.
Gumplowiczove su teorije pogrešne i zbog pogrešne „biologije“ i zbog
pogrešne „sociologije“. „Znamo da su istraživanja pokazala“, piše Supek,
„da je ova (poligenetska) teorija sasvim pogrešna… no za Gumplowiczev
socijalni darvinizam hipoteza o poligenetičkom podrijetlu ljudi dobro je
došla jer je mogla objasniti iskonski antagonizam među ljudskim
grupama. (str. 78)“ Druga je pogreška socijaldarvinizma i Gumplowicza
njihova „reakcionarnost“: „Biolozi-darvinisti osuđivali su primjenu
darvinizma na društvene procese jer su bili svjesni da je to metodološka
zabluda nastala previđanjem razlika u prirodi životinja i čovjeka… osim
toga biolozi-darvinisti bili su progresivni ljudi, dok se socijalni darvinizam
služio društveno reakcionarnim teorijama koje su opravdavale socijalne
sukobe i imperijalističke ratove (str. 89)“. Posve pogrešnom imunizacijom
„biologa-darvinista“ od „reakcionarnosti“, te pripisivanjem društveno
nazadnih tvrdnji i koncepcija isključivo socijalnim darvinistima (ali ne i
„pravim“ biolozima) čitatelju se sugerira da je riječ o teorijama kojima se
ozbiljna znanost ne bi trebala baviti, a studentima se izbija i ono malo
motivacije za njihovo proučavanje. U ime potpune diskreditacije
socijaldarvinista, u Supekovom se tekstu primjerice ni na jednome mjestu
ne spominje Gumplowiczovo vrlo istaknuto židovsko podrijetlo, činjenica
koja bi ponekom studentu zasigurno podigla obrvu, primjerice ako postavi
logično pitanje „kako je moguće da Židov zastupa takve fašističke

.“ Ili u natuknici „Država“: „Sociolog L. osobito zemljoradničku)..). . Shematičan stav prema Gumplowiczu ponavlja se i u raznim natuknicama Enciklopedije HAZU (1968. Polazeći od nekih Darwinovih rezultata. ponavljaju se slični stereotipi. zagospoduje njome. socijaldarvinisti nekritički prenose biološke kategorije u sociologiju. Glavni je predstavnik toga pravca Ludwig Gumplowicz. Gumplowicz).teorije“? Ideal tip socijaldarvnista (kao „protofašista“) isto bi tako narušila činjenica da je Gumplowicz niz godina uređivao liberalno-demokratske novine. tj.).zbog raznih idejnih naslaga hrvatske prošlosti te zaboravljene teorije pročitali novim parovima očiju. pa je time udarena osnova državi kao organizaciji sile i vladanja. da je sudjelovao u Krakowskom ustanku protiv Habsburga pa se niti te činjenice ne spominju u jedinom osvrtu na Gumplowicza u Hrvatskoj. osobito stočarska) pokorava drugu rasu (stalno naseljenu. Socijaldarvinizam se u tim izdanjima definira kao „pravac u biologistički orijentiranoj sociologiji koji zastupa tezu da svim društvenim zbivanjima vlada borba za opstanak. te u kasnijem izdanju. da je prestao biti urednik kada su se pretvorile u „desno“ glasilo. prema tome.“ Gumplowicz se spominje i u drugim bilješkama. primjerice o etnocentrizmu: „Osobito ekstremni vid etnocentrizma predstavljale su rasističke teorije po kojima su »više« rase tvorci ljudske kulture i civilizacije (Gobineau. Gumplowicz iznio je teoriju sile i shvaćao državu kao rezultat borbe rasa. Hrvatskoj općoj enciklopediji Leksikografskog zavoda (1999. jedna rasa (nomadska. sila je jedini faktor u stvaranju države…“ U svakome slučaju dobro je da se stariji hrvatski prijevod Gumplowiczova djela ponovno našao među nama kako bismo .