You are on page 1of 2

Zemlja grobova; tajne Gornje i Donje Vasti

Mnoge stvari koje nam se čine na prvi pogled tako poznate i bliske često govore o
nepoznatome. Svoje okruženje ne zamjećujemo i ne razumijemo njegove poruke. Ne
zamjećujemo tragove povijesti koji svjedoče o životu na prostorima Rame a posebice
na Uzdolskom kraju. Ponekada nas jednostavno i ne zanima, a nekada nas
zaintrigira neka legenda koja priča o uzburkanom životu našeg kraja. Malo je
ozbiljnih istraživača koji se zanimaju o tim tragovima povijesti.
Dva su napose zanimljiva traga koja se nalaze na Uzdolu, bolje rečeno, u Gornjoj
Vasti i Donjoj Vasti. O tim biljezima povijesti mr. Pavao Crnjac koji je iz Donje Vasti,
pribilježio je slijedeće:
U Gornjoj Vasti i Donjoj Vasti postoje dva kamena na kojima su uklesane godine od
povijesnog značenja.
Donja Vast ili Donje Selo, nastala nasuprot Gornjoj Vasti ili Gornjem selu, ili Starom
selu.
Postoji vjerojatnost da su u njoj živjeli Hrvati, bosanski krstjani ili bogumili. Ploča na
pojati Stipe Vukoje u Donjoj Vasti s godinom 1197. nosi u sebi jednu povijesno
svjedočanstvo.
Naime, godine 1197. Mađarski ili ugarski kralj Andrija otima zemlju Humsku od
Kulina bana, ali iste godine Kulin ban vraća je u svoje vlasništvo. Kulin Ban je tako
proširio svoju banovinu na 10 dana hoda. Kulin ban je te godine 1197. otvorio
rudnike željeza u kojem su radili rudari iz Dubrovnika. (Usp. Jukić, I. F.: Poviestnica
Bosne, 1850, str. 94) Moguće je da je te godine započeo raditi rudnik željeza na
Koritima (Između Gornje i Donje Vasti). I tako je ta godina u narodu zapamćena kao
godina prekretnica u privrednom razvoju, koja je uklesana na ugaoni kamen ili ćošu,
na utvrdi Gradina u Donjoj Vasti. A nakon razaranja Gradine, taj je kamen s ostalim
kamenjem ugrađena u pojatu kao ugaoni kamen ili ćoša. Stipo Vukoja kao graditelj i
vlasnik pojate ili štale zajedno sa svojim potomcima ponosio se ovom ćošom iz 1197.
kao otkrićem i povijesnom dragocjenošću.
Godina 1236, godina koja stoji uklesana na stećku iznad izvora Didovača vjerojatno
je bila vezana za vladanje bana Sebislava (Zbisclausa) (1236-1242). Naime,
početkom te godine ban Sebislav, sin bana Nikole, praunuk Kulin bana, potvrdio je
trgovački ugovor s Dubrovnikom, koji je nekoć bio sklopio njegov pradjed Kulin ban.
Najvjerojatnije je to bio produžetak rada rudnika na Koritima koje su tada vodili
Hrvati, bosanski krstjani ili bogumili iz Starog Sela ili Gornje Vasti. Ali isto tako stoji
da je papa Grgur IX. iste godine 1236. pohvalio bana Sebislava da je među tolikim
bogumilima ostao vjeran pravoj vjeri Crkve „kao ljiljan među trnjem“. (Usp.: Jukić, I.
F.: Poviestnica Bosne, 1850, str. 95.
U vjerodostojnost ovih napisa može se uvjeriti svaki zainteresirani istraživač koji
zaviri u povijesnu literaturu te posjeti Gornju Vast (Didovača) i Donju Vast (Vukoje).

Gradina iznad Volijaka.Povijesnu zanimljivost svjedoče i druga arheološka nalazišta na Uzdolu: Vrdol i bazilika u Ljubuncima. Gradac koji stražari nad cijelim krajem. ostaci rimskih putova koji su se križali na Menjiku. ostaci Rimskog mosta u Banja Lučici. .