TEHNIČKA ŠKOLA RUĐERA BOŠKOVIĆA

Memorije računala
Seminarski rad
Josip Ćulav 3.H

............................................................................................5 1 Josip Ćulav Tehnička škola Ruđera Boškovića ...........................................................................................................................................................................4 Tvrdi disk..................2 Cache..4 SSD.4 DRAM........Sadržaj Memorija računala...........................................................................................................................................................3 RAM........................................3 SRAM.......................................................5 DVD disk.....................................................................4 ROM.....................................................................................

svako slovo.Memorija računala Memorija računala služi za pohranu podataka u binarnom obliku ( 0 i 1 ). Vrijeme pristupa podacima – vrijeme od trenutka kada je poznata adresa memorijske lokacije do trenutka kad je sadržaj pronađen. Tablica sa svim kodovima naziva se kodna tablica (ASCII). 2 Josip Ćulav Tehnička škola Ruđera Boškovića . Zajedničke karakteristike : kapacitet. vrijeme pristupa Kapacitet – količina podataka koje memorija može pohraniti: • Bit – 0 i 1 – 1b • Bajt – 8 bitova – 1B • Kilobajt – 1024 bajtova – 1KB • Megabajt – 1024 kilobajta – 1MB • Gigabajt – 1024 megabajta – 1GB • Terabajt – 1024 gigabajta – 1TB Brzina – vrijeme potrebno da se pronađe određeni sadržaj u memoriji i prenese do željenog mjesta. brzina. broj i znak ima svoj jedinstveni kod dužine 8 bitova.

3 Josip Ćulav Tehnička škola Ruđera Boškovića .Vrste memorije: •Cache •RAM •ROM •Diskete •Tvrdi disk •USB •CD / DVD / BlueRay Cache Cache je mala memorija koja služi za pohranu podataka koji se često koriste. te informacije potrebne za trenutačan rad računala. RAM RAM (kratica od Random Access Memory . U prošlosti. za razliku od ostalih memorijskih komponenti koje imaju određeno vrijeme čekanja. kapacitet 8-128kB. U RAM se upisuju aktivni programi. Nalazi se na istom čipu kao i procesor. za razliku od sekvencijskih memorijskih uređaja kao što su magnetne vrpce. RAM omogućuje upisivanje i čitanje podataka. ali su bili dosta nestabilni. za razliku od buffer memorije može pisati na koje mjesto se želi i čitati s kojeg mjesta se želi. za razliku od ROM-a. U nju se. u kojima pristup određenom sadržaju ovisi o položaju čitača. L1 cache je primarna cache memorija. sistemi bazirani na elektronskim cijevima ponašali su se kao današnji RAM.memorija s nasumičnim pristupom) je oblik primarne računalne memorije čijem se sadržaju može izravno pristupiti.sekundarna cache memorija najčešće radi na nazivnoj brzini procesora. L2 cache. radi na taktu procesora. iz kojeg je podatke moguće samo čitati. Računala koriste RAM za čuvanje programskog koda i podataka tijekom rada programa. CD i DVD diskovi te tvrdi diskovi.Jedna od glavnih karakteristika RAM-a je taj da se pristup svim memorijskim lokacijama izvodi u jednakom vremenskom intervalu.

za razliku od ostalih memorijskih uređaja. Pored 4 Josip Ćulav Tehnička škola Ruđera Boškovića . na primjer nanocijevi. Moderni RAM najčešće zapisuje podatke u obliku naboja unutar kondenzatora kod dinamičke memorije. Trenutačno se istražuju oblici RAM-a koji bi zadržali podatke i nakon gašenja računala. Brzine pristupa i čitanja su kod SRAM-a također mnogo veće nego kod DRAM-a.Mnogi oblici RAM-a. gube podatke kada je računalo ugašeno. ili stanja bistabila kod statičke memorije. pa se SRAM obično koristi za priručnu memoriju (cache) ili za računala gdje je brzina osnovni cilj. te memorija koja se bazira na efektu magnetskog tunela. SRAM održava spremljene podatke sve dok integrirani krug dobiva napajanje pa je u prednosti u odnosu na DRAM čiji se sadržaj mora stalno osvježavati. DDR3 RAM Dijeli se na: SRAM (staticki ram) DRAM (dinamicki ram) SRAM SRAM (kratica od engl. static random access memory) ili u prijevodu na hrvatski jezik statički RAM. jedna je od izvedbi poluvodičke memorije.

pa je ugrađeni ROM malog kapaciteta (128 KB). ROM Memorija u koju se podatak može upisati samo jednom. Sektori predstavljaju osnovnu jedinici čitanja. Cijena DRAM je također bitno niža od cijene SRAM-a. dynamic random access memory) ili dinamički RAM vrsta je poluvodičke memorije kod koje se podatci čuvaju kao električni naboj u kondenzatoru unutar integriranog kruga. ali ne i mijenjati. tj. Zbog nesavršenosti kondenzatora električni naboj se izbija. Tvrdi disk Upotrebljuje se za pohranu (stalnu) podataka. Zato je primjena ove memorije ograničena na pohranu podataka koji su uvijek jednaki i nepromijenjeni. Tome služe dodatni sklopovi koji prvo čitaju trenutno stanje. Takvi su primjerice podaci u vezi s prikazom slova na ekranu. Staze su podijeljene na sektore kapaciteta 512B. DRAM DRAM (kratica od engl.. Podaci su smješteni na diskove koji su građeni od krutog materijala. •Kapacitet – današnji tvrdi diskovi imaju kapacitet do nekoliko stotina MB i više •Brzina rotacije – označava brzinu vrtnje ploče diska (danas 5400 i 7200 rpm). a bitno većeg kapaciteta odnosno u znatno manjem obujmu može smjestiti mnogo više memorijskih elemenata.. •Brzina prijenosa podataka – kreće se od 15 MB/s. Prednost DRAM-a u odnosu na SRAM su male dimenzije kondenzatora u odnosu na dimenzije bistabila. te ga potom obnavljaju. brisati ili upisivati novi podatak. kondenzator se pri čitanju prazni te ga je poslije čitanja potrebno ponovo napuniti (ovisno o stanju prije čitanja). nepromjenjivih podataka ima relativno malo. Takvih. Nakon upisa podatak se može čitati onoliko puta koliko se želi. čime je moguće izraditi čipove jednake veličine. Treba imati u vidu da je čitanje podataka iz DRAM-a destruktivno.toga CMOS izvedba SRAM-a u stanju mirovanja troši zanemarivu struju pa se može napajati iz baterije ili kondenzatora u svrhu dužeg čuvanja podataka. 30 MB/s pa do 100MB/s dok je vrijeme pristupa oko 8 ms 5 Josip Ćulav Tehnička škola Ruđera Boškovića . pa ga je potrebno periodično osvježavati. Zapisuju se na površinu tvrdog diska zapisuju u nizu koncentričnih krugova – staza. dijelovima operacijskog sustava.

SSD tehnologija za komunikaciju s ostatkom računala koristi isto elektroničko sučelje kao i tvrdi diskovi. tipična veličina ove memorije je do 8 MB SSD Solid-state drive ili skraćeno SSD je uređaj za pohranu podataka koji za pohranu koristi integrirane krugove. kao i tvrdi disk.•Veličina cache memorije – radi bržeg pristupa podacima mnogi tvrdi diskovi sadže vlastitu cache memoriju. Zbog veće brzine pisanja i čitanja. što olakšava ugradnju i zamjenu sporijih mehaničkih diskova. konstruirano je novo ulazno/izlazno sučelje SATA Express kako bi ostatak računalnog sklopovlja pratio i maksimalno iskoristio novu tehnologiju. on ne sadrži mehaničke dijelove (glavu za čitanje/pisanje i magnetizirani disk). Namijenjen je trajnom spremanju podataka. Iako se ponekad naziva "SSD diskom". 6 Josip Ćulav Tehnička škola Ruđera Boškovića .

razlikuju se po kapaciteti i laserskoj zraci koja zapisuje podatke. a ovisi o dimenzijama.6 ɥm Nasljednik DVD-a je Blue-ray disk koji omogućava pohranu 27 GB (jednoslojni) ili 54 GB (dvoslojni) podataka. što je posljedica toga da su staze spirale bliže jedna drugoj. dok je kod CD-a bio 1. o zapisu s jedne ili obje strane te zapisu u više razina. mjeri se u gigabajtima. Veći kapacitet postignut je gušćim zapisom podatka.DVD disk Zbog jednakih dimenzija DVD i CD disk mogu se na prvi pogled vrlo lako zamijeniti. Blue-ray se kao i DVD temelji na ljubičasto-plavom laseru s 405 nm valne duljine promjera diska.hr PCekspert 7 Josip Ćulav Tehnička škola Ruđera Boškovića . Kod DVD-a razmak iznosi 0.71 ɥm. Kapacitet DVD-a nekoliko je puta veći od CD-a. a promjer diska je također DVD 120 mm Izvori: Wikipedia BUG.