1

PRAVO POMORSKE I UNUTRAŠNJE
PLOVIDBE
PLOVIDBENO PRAVO—je skup pravnih normi kojim se uređuju specifični
odnosi u vezi s plovidbom.
PLOVIDBA JE—kretanje plovidbenog sredstva vodom.
TERMINI UNUTRAŠNJA I POMORSKA PLOVIDBA odnose se na
prostorno razgraničenje.
POMORSKA PLOVIDBA—je ona plovidba koja se obavlja na moru, na
rijekama Jadranskog sliva do granice do koje su one plovne s morske strane, i na
Skadarskom jezeru s Rijekom Crnojević.
UNURTAŠNJA PLOVIDBA—je ona koja se obavlja na rijekama, kanalima i
jezerima, osim na spomenutim rijekama i na Skadarskom jezeru s Rijekom
Crnojević.
PLOVIDBU UREĐUJU?
1. Pomorski zakonik
2. Zakon o plovidbi unutarnjim vodama
3. četiri Ženevske konvencije:
a) Konvencija o otvorenom moru
b) Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom morskom pojasu
c) Konvencija o ribolovu i očuvanju bioloških bogatstava otvorenog mora
d) Konvencija o epikonitnentalnom pojasu
4. Briselska konvencija za izjednačavanje nekih pravila o teretnici iz 1924.
5. Konvencija za izjednačavanje nekih pravila o sudaru 1910.
6. Konvencija za izjednačavanje nekih pravila o spašavanju i pružanju
pomoći na moru iz 1910.
7. Konvencija o zaštiti ljudskih života na moru 1960. itd.
ODNOSI S MEĐUNARODNIM OBILJEŽJEM?
Pojedini odnosi ili dijelovi odnosa s međunarodnim obilježjem uređeni su:
1. tzv. supstancijalnim odredbama ili
2. tzv. kolizijskim pravilima.
BROD PO ČL. 955.
Brodom se smatra svaki plovni objekt koji je brod po hrvatskom pravu i svaki
plovni objekt koji je brod po pravu države čiju državnu pripadnost ima.
Za pitanje što je brod i koji se plovni objekt smatra brodom vrijedi kvalifikacija
prema pravu njegove državne pripadnosti.

ili izdavanjem privremenog plovidbenog lista a takav brod mora kao vanjski znak raspoznavanja viti zastavu naše trgovačke mornarice. ako je brod propao ili se pretpostavlja da je propao 2. Brod koji je upisan u inozemni upisnik brodova. Za pitanja koja se odnose na izvršenje na brodu i dozvolu sredstava za osiguranje na brodu koji se nalazi u obalnom moru neke države mjerodavno je pravo te obalne države—lex fori! Stvarna prava na brodu su: 1. ugovorno založno pravo—hipoteka . Gubitak državne pripadnosti broda treba ocjenjivati po istom pravu po kojem ju je i stekao. luke registracije. Brod koji plovi pod zastavama dviju ili više država. promjenu ili prestanak stvarnih prava na brodu mjerodavno je pravo: 1. Ono može biti obvezno ili fakultativno. Brod koji ima hrvatsku državnu pripadnost nalazi se na otvorenom moru pod okriljem suvereniteta naše države i ima pravo na diplomatsko—konzularnu zaštitu hrvatskih diplomatskih odnosno konzularnih organa. kojima se služi po svom nahođenju neće se moći pozivati ni na jednu pripadnost država čiju zastavu vije i može se smatrati brodom bez državne pripadnosti.2 ŽENEVSKA KONVENCIJA O OTVORENOM MORU—DRŽAVNA PRIPADNOST? Po toj konvenciji između broda i države koja mu priznaje svoju državnu pripadnost mora postojati stvarna veza. STVARNA PRAVA NA BRODU? Za stjecanje. ako se brod trajno povuče iz plovidbe 3. STJECANJE DRŽAVNE PRIPADNOSTI? Državna pripadnost se stječe: 1. ne može se upisati u hrvatski upisnik brodova. ako ne ispunjava uvjete određene zakonom. državne pripadnosti proda ili 2. pravo vlasništva 2. Brod koji ima državnu pripadnost RH može ju izgubiti: 1. upisom u upisnik brodova 2.

UGOVORNO ZALOŽNO PRAVO NA BRODU—HIPOTEKA? To je pravo osiguranja tražbine i stječe se upisom u registar. dok nije upisana u hrvatski registar. U commonlaw-u postoji institut «mortgage» koji se od založnog prava razlikuje u tome što vjerovnik u slučaju ne namirenja tražbine postaje vlasnikom broda. i prestanak hipoteke te za red prvenstva založnih vjerovnika mjerodavno je pravo držane pripadnosti broda. na temelju zakona 2. brisanjem iz stranoga upisnika brodova gubi se hipoteka. nasljeđivanjem na temelju oporuke 4. pravnim poslom inter vivos 3. Derivativno stjecanje prava vlasništva: 1. derivativno Originarno stjecanje prava vlasništva: a) po našem pravu: 1. Ako brod strane državne pripadnosti stekne hrvatsku državnu pripadnost. na temelju sudske odluke 5. stjecanjem broda kao ratnog plijena 2. napuštanjem broda u korist osiguravatelja—abandon. Pravo državne pripadnosti broda vrijedi i za pitanje sadržaja vlasništva kao i suvlasništva na brodu. Ne moraju se upisivati u upisnik brodova. vađenjem potonulog broda kojeg ovlaštena osoba nije izvadila. konfiskacijom 3. opseg. Za osnivanje. dosjelošću b) po stranom pravu: 1. . zakonsko založno pravo—privilegij PRAVO VLASNIŠTVA? Vlasništvo na brodu može se steći: 1. Za stjecanje vlasništva sudskom odlukom primjenjuje se lex fori.3 3. građenjem broda 2. ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO—PRIVILEGIJ? Zakonska založna prava ili privilegiji izdvojene su tražbine koje su privilegirane u tom smislu što se namiruju prije svih ostalih. Ta hipoteka se u naš upisnik upisuje kao predbilježba hipoteke koju vjerovnik mora opravdati u zakonom određenom roku. originarno 2.

4. 8. ugovorne i druge obvezne odnose koji se odnose na brodove. odredbe imovinskog prava. 5. sigurnost plovidbe na unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. režim pomorskog dobra. KOJA PITANJA UREĐUJE PZ? PZ svojim odredbama uređuje: 1.4 Za privilegije mjerodavno je pravo državne pripadnosti broda. vlasnik broda 2. korisnik prava raspolaganja 3. . vlasnika broda ili brodara. 3. 2. on je odgovoran za sigurnost broda. 6. Stvarno-pravni odnos prema brodu imaju: 1. VLASNIK BRODA. ograničenje brodareve odgovornosti. mjerodavno je pravo državne pripadnosti broda. Za dužnosti i prava zapovjednika broda. osnovne materijalnopravne odnose u pogledu plovnih objekata. suvlasnici broda Brodar je osoba u obveznopravnom odnosu koja ima detenciju broda i nosilac je plovidbenog pothvata. postupke u pogledu upisa plovnih objekata. morski i podmorski prostori Republike Hrvatske. izvan sjedišta brodara. Osobe kojima se služi u svom poslovanju su u obveznopravnom odnosu a to su: posada broda i brodarevi pomoćnici na kopnu. ima sugirnosne funkcije. zastupa brodara i ima ovlaštenja u njegovo ime i za njegov račun. osoba i stvari na brodu. Položaj zapovjednika broda je ambivalentan: 1. 7. Zemlje commonlaw. upravne funkcije—javna ovlaštenja. izvršenje i osiguranje na brodovima. ali ima zemalja koje za pitanje privilegija smatraju mjerodavnim lex fori—npr. on je član posade broda i ima sva prava koja pripadaju osobama u radnom odnosu 2. BRODAR I ZAPOVJENDIK BRODA Sudionici u plovidbenim odnosima dijele se na dvije glavne skupine s obzirom na svoj pravni položaj: 1. sklapati ugovore o spašavanju i pravne poslove potrebne za izvršenje putovanja. osobe koje obavljaju određene upravne djelatnosti 8položaj im je uređen upravnopravnim propisima) 2.

Brodar unutrašnje plovidbe ne može ograničiti svoju odgovornost za tražbine osoba koje prevozi na osnovi ugovora o prijevozu putnika. . SISTEM «IZVRŠENJA» NJEMAČKOG PRAVA—vjerovnici se mogu prisilno naplatiti samo izvršenjem na brodu i na vozarini 3. vlasnik broda 2. naručitelj prijevoza u brodskom ugovoru 4. mjerodavnost prava državne pripadnosti broda 2. mjerodavnost lex fori 3. naše pravo ako je ono strože ili povoljnije za vjerovnika. pravo koje je mjerodavno za izvanugovornu obvezu Po našem zakonu određeno je da će se na ograničenje odgovornosti brodara ili druge osobe s njim izjednačene primijeniti pravo državne pripadnosti borda. Osobe koje su izjednačene s brodarom su: 1. poslovođa broda 3. SISTEM NAPUŠTANJA BRODA—ABANDONA—brodar odgovara ograničeno ali se može osloboditi svoje odgovornosti tako da vjerovnicima prepusti brod i vozarinu 2. (uz ova dva slučaja). ako se radi o štetama koje su nastale smrću ili tjelesnom ozljedom osoba koje su u radnom odnosu s brodarom. Ali primijenit će se lex fori tj. SISTEM AMERIČKOG PRAVA—odgovornost je ograničena samo na visinu vrijednosti broda i vozarine 5. uzrokovan brodarevom osobnom krivnjom 2. nositelj prava raspolaganja brodom Brodar ne može isključiti svoju odgovornost u dva slučaja: 1. SISTEM OPCIJE—brodar može ograničiti svoju odgovornost na određenu svotu ili izabrati napuštanje broda Postoje tri osnovna stanovišta o tome koje je pravo mjerodavno za ograničenje brodareve odgovornosti: 1.5 Ako PZ nije drugačije određeno. njegove se odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske. SISTEM ENGLESKOG POMORSKOG PRAVA—brodar može svoju odgovornost ograničiti prema registarskoj tonaži svog broda 4. ako je događaj iz kojeg su nastale tražbine. OGRANIČENJE BRODAREVE ODGOVORNOSTI Sistemi ograničene odgovornosti brodara: 1.

Za obvezna prava iz ugovora o gradnji. obveznopravni odnosi. Brod u gradnji je brod od trenutka polaganja kolibice ili sličnog postupka gradnje. Po našem zakonu mjerodavno pravo za radne odnose članova posade: 1. pravo koje stranke izaberu na osnovi autonomije stranaka 2. UGOVORI O PLOVIDBENIM ODNOSIMA To su slijedeći ugovori: 1. do upisa u upisnik brodova. brodova unutrašnje plovidbe—pravo mjesta gdje je brod upisan u upisnik brodova. preinaci ili popravku brodova primjenjuje se: 1. primijenit će se pravo mjesta gdje se nalazi brodogradilište u kojem se brod gradi. stvarnopravni odnosi 2. U teroriji i u zakonodavstvu većeg broja zemalja za radne odnose posade pomorskih brodova smatra se mjerodavnim pravo državne pripadnosti broda. 2. pomorskih brodova—je pravo državne pripadnosti broda. a to je pravo pretežno i pravo mjesta gdje je obavlja rad—lex loci laboris. on dobiva svojstvo broda. Tek kad je brod upisan u upisnik ili mu je izdan privremeni plovidbeni list. osobe koje su ukrcane na brod radi obavljanja poslova na brodu i koje su upisane u upisnik posade broda.6 RADNI ODNOSI ČLANOVA POSADE POMORSKIH BRODOVA Posadu broda čine: 1. ugovori o iskorištavanju brodova a) ugovori o plovidbenom poslu i) ugovor o prijevozu stvari ii) ugovor o prijevozu putnika i prtljage . zapovjednika broda 2. BROD U GRADNJI Na brodu u gradnji postoje dvije vrste odnosa: 1. ako stranke nisu izabrale pravo ili se ono ne može primijeniti u cijelosti ili djelomično. Naš zakon određuje da će se na stvarna prava broda u gradnji primijeniti naše pravo ako se brod gradi u Hrvatskoj.

izričita i prešutna volja stranaka Volja stranaka o izboru mjerodavnog prava može biti izvršena izričito ili prešutno—može se ustanoviti iz okolnosti slučaja. 1) Ograničenje autonomije: 1. ugovorni odnos stranka ne smije biti u isključivoj sferi legis fori 3. zaobilaženje zakona. 3. kolizijskopravno shvaćanje autonomije stranaka po kojem je autonomija je ovlaštenje stranaka da stvore poveznicu tj. ugovor o plovidbenom agencijskom poslu ugovor o pomorskom osiguranju ugovor o preinaci i popravku borda ugovor o spašavanju Ugovor o preinaci brodova je bliži ugovoru o gradnji broda jer se preinakom broda mijenjaju tehničke karakteristike broda u smislu njegove konstrukcije dok se ugovorom o popravku broda ne dira u njegove karakteristike i namjenu. ugovorni odnos stranaka mora imati vezu s nekim stranim pravnim poretkom 2. ograničenje autonomije Svi pravni poreci predviđaju pravo stranaka da izaberu mjerodavno pravo samo za odnose koji imaju međunarodno obilježje. to se ostavlja sudskoj praksi. A.7 iii) ugovor o tegljenju//potiskivanju iv) ugovor o ostalim plovidbenim poslovima b) ugovor o zakupu broda 2. To ograničenje znači da ugovorne stranke moraju izabrati takvo pravo koje je barem u nekakvoj vezi s njihovim ugovornim odnosom. Ograničenje koneksiteta koje prihvaća određeni broj pravnih poredaka nije spomenuto u našem zakonu. javni poredak 4. Zakon prihvaća tzv. Autonomija stranaka kod ugovora o plovidbenim odnosima Za sve ugovore o plovidbenim odnosima određuje se da je mjerodavno pravo koje izaberu same ugovorne stranke. sporazum o primjeni prava. Izabrano se pravo primjenjuje kao cjelina i bit će u cijelosti mjerodavno za ugovor o plovidbenom odnosu između stranaka koje su ga zaključile. 5. 4. 2) .

lex fori—naišao na brojnu kritiku 2. 5) promjene u sadržaju izabranog prava Postoje različita stajališta o tome koje će se pravo primijeniti u slučaju da je došlo do promjene u sadržaju izabranog prava: 1. Smatra se da bi stranke mogle naknadno izabrati mjerodavno pravo za svoj već sklopljeni ugovor i da bi mogle izmijeniti prvotno izabrano pravo s drugim izabranim pravom ali izbor novog mjerodavnog prava ne bi smio ići na štetu prava koje su u međuvremenu stekle treće osobe. primijenit će se pravo zajedno sa svim izmjenama—jer stranke ne biraju sadržaj supstancijalnih odredaba nego pravni sistem koji će uređivati njihov odnos. Po našem zakonu stranke mogu izabrati samo jedno mjerodavno pravo za svoj ugovor. cijeli ugovor ili 2. na neki odnos koji proistječe iz ugovora primijenit će se najbliže pravo na: 1. . na cijeli ugovor ili 2. Prevladava mišljenje da se izabrano pravo primjenjuje zajedno sa svim svojim izmjenama prema prijelaznim odredbama tog prava. 6) naknadni izbor prava i zamjena izabranog prava drugim pravom Zakon ne govori ništa o tome mogu li stranke naknadno izabrati mjerodavno pravo za svoj ugovor i mogu li svoj prvotni izbor zamijeniti izborom drugog prava. U teoriji postoje različita mišljenja. Naš zakon ne donosi nikakve odredbe o tom pitanju. pravo koje je izabrano za ugovorni odnos Naš zakon ne donosi nikakvu odredbu o tom pitanju.8 3) pravo koje je mjerodavno za valjanost izbora prava Postoje dva stajališta o tome koje je pravo mjerodavno za ocjenu da li je uopće došlo do valjanog izbora mjerodavnog prava: 1. primijenit će se pravo koje je bilo u času zaključenja ugovora—jer je to upravo onaj sadržaj koji su stranke željele 2. ali mišljenje prevladava da bi trebalo izabrati pravo koje su stranke izabrale a ne lex fori!! 4) izbor jednog ili više prava na isti ugovorni odnos Mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale a tek ako se to pravo ne može primijeniti: 1. na njegov dio na koji se nije moglo primijeniti izabrano pravo.

nego što je određeno zakonom. Stranke ugovora o prijevozu stvari i ugovora o prijevozu osoba ne mogu isključiti djelovanje odredaba hrvatskog prava na slijedeće odnose: 1) na odgovornost brodara za oštećenje. ugovor o zakupu broda Pravo koje je mjerodavno za ugovore o iskorištavanju bit će mjerodavno za sve elemente ugovornog odnosa. manjak ili gubitak tereta. 1) autonomija stranaka kao primarno mjerodavno pravo Zakon određuje da se za ugovore o iskorištavanju brodova primarno mjerodavno pravo koje su stranke izabrale. ako se radi o oštećenju manjku ili gubitku tereta koji je: 1. Ugovori o iskorištavanju brodova To su slijedeći ugovori: 1. ako se pristanište ukrcaja ili odredišta nalazi u Hrvatskoj. 2) na prijevoz putnika ako bi putnik primjenom ugovorenog stranog prava bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema odredbama našeg zakona. a za one dijelove ugovora na koje se odnose izuzeci u korist našeg prava vrijedit će naš PZ. osim za sposobnost stranaka da zaključe ugovor i za oblik ugovora. B. Ugovorna sposobnost stranaka ocjenjuje se po pravilima o određivanju mjerodavnog prava za pravnu i poslovnu sposobnost fizičkih i pravnih osoba. . dok za oblik ugovora vrijede odredba PZ koja glasi: Oblik pravnog čina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema pravu mjesta gdje je čin izvršen. Stranačka volje o primjeni mjerodavnog prava na ostale dijelove ugovora i dalje će vrijediti. Naš zakon niti ne spominje renvoi. Na kongentnu primjenu našeg prava u tim slučajevima sud vodi računa po službenoj dužnosti.9 7) uzvrat i upućivanje na treće pravo Renvoi se ne primjenjuje kad je mjerodavno pravo određeno voljom stranaka. odnosno gdje je morao biti završen ili prema pravu koje je mjerodavno za plovidbeni odnos u cijelosti. ugovori o plovidbenom poslu a) ugovor o prijevozu stvari b) ugovor o prijevozu putnika i prtljage c) ugovor o tegljenju//potiskivanju d) ugovor o ostalim plovidbenim poslovima 2. Brodar može sebe staviti u povoljniji položaj ugovornim klauzulama. nastao prije početka ukrcavanja ili nakon iskrcaja.

te ako se izabrano pravo ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na neki od odnosa koji proistječu iz ugovora. Pravo koje je najbliže ugovornom odnosu bit će mjerodavno za sva pitanja u vezi s tim ugovorom—za odnos u cjelini. Stranke mogu unaprijed odrediti mjerodavno pravo svojom voljom. upućuju okolnosti u ugovoru između konkretnih stranaka. Sudac pri određivanju prava koje je u najbližoj vezi s ugovorom ili ugovornim odnosom mora uzeti u obzir sve bitne i karakteristične okolnosti za pojedinu vrstu ugovora o iskorištavanju broda i ocijeniti na koje pravo. Zakon određuje da će se primijeniti pravo koje je u najbližoj vezi s ugovorom ili s pojedinim odnosom iz ugovora ako stranke nisu izričito ugovorile mjerodavno pravo ili se njihova namjera ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja.10 2. tada bi to pravo vilo ono koje je u najbližoj vezi s tim ugovorom. mora postojati pravo koje je određeno objektivnom poveznicom. Tek ako se ne može odrediti najbliže pravo zakon određuje mjerodavno pravo za neke vrste ugovora: —ZA GLAVNA PRAVA I OBVEZE— 1) ugovor o prijevozu putnika ili stvari koji je zaključen na temelju unaprijed određenih općih uvjeta brodara—mjerodavno je pravo države čiji je državljanin ili čiju državnu pripadnost ima brodar 2) ugovor o tegljenju— a) kad se radi o tegljenju u našim lukama ili u našem obalnom moru—odredbe našeg zakona. Stranke ne mogu općenito klauzulom o izboru prava ugovoriti primjenu stranog prava koje je strože za brodara što se tiče njegove odgovornosti. ali mogu samim ugovornim odredbama odrediti strožu odgovornost brodara u mjeri kojoj je ona dopuštena po našem supstancijalnom pravu. ako se radi o prijevozu živih životinja pomorskim brodom 3. 2) supsidijarno mjerodavna prava (objektivne poveznice) Kad stranke nisu iskoristile svoje pravo da sporazumno izaberu mjerodavno pravo za svoj ugovorni odnos. a mogu to učiniti i naknadno kad je ugovor već zaključen. Ako okolnosti ugovornog odnosa među strankama pretežno upućuju na jedno određeno pravo. . ako se radi o prijevozu pomorskim brodom tereta koji je na temelju pismenog pristanka krcatelja smješten na palubi broda. Naš se zakon odlučio za primjenu najbližeg prava kao prvog supsidijarno mjerodavnog prava. kao na najbliže.

Predmeti osiguranja: 1. Ugovor o plovidbenom osiguranju Plovidbeno osiguranje javilo se za potrebe snošenja rizika od strane širokoga kruga osoba. posredovanja. koji se odnose na plovidbu i 3. osiguranje tjelesnih stvari koje su neposredno izložene plovidbenim rizicima 2. 2. Plovidbeno agencijski poslovi su poslovi: 1. osiguranje od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama u vezi s pravom raspolaganja ili iskorištavanja broda i drugih stvari.11 b) ako je tegljenje izvršeno u vodama strane države—njeno će pravo biti najbliže 3) za ostale vrste ugovora o iskorištavanju brodova—lex loci contractus. . zastupanja iskorištavanje brodova. a nalogodavac se obvezuje da plovidbenom agentu naknadi troškove i da plati nagradu. 1) isključiva primjena hrvatskog prava Hrvatsko pravo će se isključivo primijeniti ako su: a) sve zainteresirane osobe državljani RH//hrvatske pravne osobe// s redovnim boravištem u RH//sa sjedištem u RH// b) osigurani predmeti su izloženi pokrivenim rizicima isključivo na području RH. C.. pravo mjesta zaključenja ugovora —ZA SPOREDNA PRAVA I OBVEZE— Mjerodavno će pravo biti lex loci solutionis. D. U prvom je redu mjerodavno pravo koje su stranke izabrale. u ime i za račun nalogodavca. jer sam poduzetnik pomorskog pothvata ili osobe koje sudjeluju u pomorskom pothvatu često ne bi mogli naknaditi nastale štete. za određenje supsidijarno mjerodavnog prava primjenjuju se pravila koja u našem MPP-u vrijede za ugovor između agenta i nalogodavac općenito. Ugovor o plovidbenom agencijskom poslu Tim ugovorom plovidbeni se agent obvezuje da na temelju opće ili posebne punomoći. tj. Zakon ne donosi posebne odredbe o pravu mjerodavnom za taj ugovor. osiguranje raznih prava i materijalnih koristi koje su posredno izložene osiguranim rizicima 3. obavlja plovidbene agencijske poslove. pomaganja.

može birati sredstva i način spašavanja. 3) supsidijarno mjerodavno pravo (objektivne poveznice) Ako stranke ugovora o spašavanju broda nisu izričito izabrale mjerodavno pravo ili se njihova namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi iz okolnosti slučaja. Pravo koje je mjerodavno za ugovor uređuje sva pitanja u vezi s pravima i obvezama ugovornih stranaka. Za oblik ugovora ne određuju se nikakva stroga pravila. 3) supsidijarno mjerodavno pravo Ako stranke nisu odredile mjerodavno pravo ili se ono ne može primijeniti na cijeli ugovor. osim sposobnosti za zaključenje ugovora i oblika ugovora. i taksativno ih navodi. stranke ugovora o spašavanju mogu svojom voljom odrediti mjerodavno pravo. ako nije drugačije dogovoreno. 1) isključiva mjerodavnost hrvatskog prava za ugovor o spašavanju PZ određuje u kojim će se ugovornim odnosima spašavanja isključivo primjenjivati hrvatsko pravo. Naše će se pravo vjerojatno primijeniti ako se radi o ugovornim strankama koje su naši državljani ili naše pravne osobe. Ako se pitanje višestrukog osiguranja pojavi pred našim sudovima mjerodavno će biti naše pravo—lex fori. 2) autonomija stranaka kao primarno mjerodavno pravo Osim u slučajevima u kojim je određena isključiva primjena našeg prava. odnosno imovinu u opasnosti. E.12 2) autonomija stranaka kao primarno pravo Ako se ne radi o slučaju u kojem se isključivo primjenjuje hrvatsko pravo. Ugovor o spašavanju broda Institut spašavanja ulazi u kategoriju plovidbenih nezgoda. pravo koje će biti mjerodavno za njihov ugovor. na neki njegov dio ili na pravni odnos iz tog ugovora mjerodavno je pravo sjedišta osiguravatelja. ili ako se izabrano pravo ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji . Ugovorom o spašavanju spašavatelj preuzima obvezu da spasi brod. Spašavatelj koji se obvezuje spasiti brod. Djelatnost spašavanja može postojati i bez obzira na to je li među strankama zaključen ugovor o spašavanju ili nije. ugovorne stranke mogu svojom voljom odrediti izričito ili prešutno. To je ugovor o djelu posebne vrste.

zajednička havarija 4. PLOVIDBENE NEZGODE To su: 1. primijenit će se na ugovor o preinaci i popravku broda pravo mjesta brodogradilišta gdje se preinaka ili popravak obavlja. b) ako je spašavanje broda završeno na moru—primjenjuje se pravo prve luke ili prvog pristaništa u koje je spašeni brod stigao nakon završenog spašavanja. Ako nema ugovora o spašavanju. izvanugovorna odgovornost brodara Osim tih nezgoda mogu se dogoditi i druge koje nisu posebno uređene zakonom pa će se na njih primjenjivati pravila koja za takve slučajeve vrijede općenito kao da su se dogodile na kopnu. 1) autonomija stranaka Zakon određuje da će se na ugovore o preinaci i popravku broda primjenjivati pravo koje su ugovorne stranke izabrale. naš PZ određuje daljnje supsidijarno pravo: a) ako je spašavanje broda završeno u nekoj luci ili pristaništu u koje je brod bio doveden—primjenjuje se pravo države u kojoj se nalazi ta luka ili pristanište. c) ako je spašavanje završeno na moru. Stranke mogu izabrati mjerodavno pravo samo za dio svog ugovora a za ostale dijelove ostaviti mjerodavnost mjesta brodogradilišta. 2) supsidijarno mjerodavno pravo Ako se pravo koje su stranke ugovorile ne bi moglo primijeniti na ugovor u cijelosti ili na dio ugovora ili ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo za ugovor ili za neki njegov dio. F. primijenit će se pravo koje je u najbližoj vezi s ugovorom. spašavanje na moru i u unutrašnjim vodama 3. Ugovori o preinaci i popravku borda To je vrsta ugovora o djelu. vađenje potonulih stvari 5. ali je brod kasnije zbog nekog drugog uzroka propao—primjenjuje se naše pravo. . Ako se ne bi moglo odrediti koje je pravo u najbližoj vezi s ugovorom o spašavanju. mjerodavno je pravo lex fori.13 odnos koji proistječe iz ugovora. sudar brodova 2. Na taj bi način došlo do primijene dvaju ili više prava na isti ugovor.

2. pravila o naknadi štete prouzrokovane sudarom brodova. I ta se pravila ne primjenjuju na nuklearne štete koje nastaju zbog sudara!! 1) isključiva mjerodavnost hrvatskog prava Zakon izričito određuje u kojim je slučajevima isključivo mjerodavno hrvatsko pravo. Pravila o naknadi štete zbog sudara brodova odnose se na sudar brodova i svih plovnih objekata osim na sudare plovnog objekta i plutajućih objekata. Za spašene osobe se ne duguje naknada osim u slučaju kad je bilo više bordova spasioca od kojih su neki spasili osobe a drugi brod ili stvari s broda. pravila o izbjegavanju sudara 2. Sudar brodova U vezi sa sudarom brodova treba razlikovati dvije vrste pravila: 1. B. 2) mjerodavno pravo za sudar brodova Tu treba razlikovati dva slučaja: 1. kad se sudar brodova dogodio na otvorenom moru a) ako se sudar dogodio na otvorenom moru između brodova iste državne pripadnosti ili je pravo njihovih država isto—primijenit će se zajedničko pravo b) ako se sudar brodova dogodio na otvorenom moru između brodova različite državne pripadnosti ili čije pravo nije jednako—primijenit će se lex fori.14 A. Spašavanje Dužnost spašavanja osoba koje su u opasnosti na moru postoji uvijek kada zapovjednik broda na bilo koji način sazna da se osobe nalaze u životnoj opasnosti na moru ili u unutrašnjim vodama. kad se sudar brodova dogodio u obalnom moru ili unutrašnjim vodama neke države a) ako se sudar dogodio između brodova iste državne pripadnosti— primijenit će se pravo države kojoj pripadaju b) ako se sudar dogodio između brodova različite državne pripadnosti ali je pravo njihovih država što se tog pitanja tiče jednako—primijenit će se zajedničko pravo c) ako se sudar brodova dogodio između država različite državne pripadnosti i različitog prava—primijenit će se pravo države u čijem se obalnom moru ili unutarnjim vodama sudar dogodio. U tom slučaju postoji pravo na pravedan dio nagrade za spašavanje koje je priznato spasiocu broda i stvari s broda. .

C. naše će se pravo uvijek primijeniti kad su sve stranke u slučaju zajedničke havarije hrvatski državljani ili hrvatske pravne osobe. Vađenje potonulih stvari Šteta je nastupila već samim potonućem a vađenjem se stvar spašava od daljnje štete i vraća u upotrebu. ugovaraju tzv. Stranke mogu isključiti ugovorom primjenu instituta zajedničke havarije a mogu za pojedine odnose ugovoriti i drugačije nego što ih uređuje zakon. Stranke mogu ugovorom ili isključiti zajedničku havariju ili pojedine odnose iz nje urediti drukčije nego što je to određeno zakonom. 3) supsidijarno mjerodavno pravo Ako se pravo koje su stranke izabrale ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako se ne može ustanoviti iz okolnosti slučaja kakva je bila namjera stranaka o izboru mjerodavnog prava. Za zajedničku havariju bit će primarno mjerodavno pravo koje su stranke izabrale za svoj ugovor. . U praksi pomorske plovidbe redovito se ako zajednička havarija nije isključena. D. To je luka završetka zajedničkog plovidbenog pothvata. Na pitanje podjele nagrade za spašavanje između vlasnika //brodara// broda spasioca i posade tog broda primjenjuje se pravo državne pripadnosti broda. Štete koje nemaju karakter zajedničke havarije nazivaju se posebne havarije i njih snosi onaj kojega je šteta zadesila. Zajednička havarija To je posebna vrsta štete u plovidbi morem u kojoj se namjerno žrtvuje jedan dio imovine koja sudjeluje u zajedničkom plovidbenom pothvatu da bi se spasila na taj način druga imovina. odnosno pravo koje je mjerodavno za njihov odnos. a izričitog izbora prava nema. 1) isključiva nadležnost hrvatskog prava Ako zajednička havarija nije ugovorom isključena. Tu svoju volju stranke mogu izraziti izričito ili prešutno. York-antwerpenska pravila. bit će mjerodavno pravo države u kojoj se nalazi luka odnosno pristanište u kojem je iskrcan posljednji dio tereta koji se nalazio na brodu u času čina zajedničke havarije.15 Spašavanje broda ili stvari s broda može biti i izvanugovorno. 2) autonomija stranaka kao primarno mjerodavno pravo Institut zajedničke havarije potpuno je dispozitivan.

ako se radi o vađenju bez ugovora—pravo koje je mjerodavno za poslovodstvo bez naloga 4. 3. imovinskopravni propisi Odredbe našeg prava primjenjivat će se i izvan našeg obalnog mora i unutrašnjih voda ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta: 1. ako je potonula stvar u državnom vlasništvu ili vlasništvu hrvatskog državljanina ili hrvatske pravne osobe 2. upravnopravni propisi—nisu predmetom MPP-a 2. od nuklearnog materijala koji se prevozi bordom. oštećenje stvari i zagađivanje okolice 3. Mjerodavno je pravo lex loci delicti comissi. Odgovornost poduzetnika nuklearnog broda Šteta koja je nastala uslijed nuklearne energije može biti šteta koja nastane: 1. ako se radi o vađenju na temelju ugovora između organa koji je naredio vađenje i izvođača radova—pravo države u čijem se obalnom moru ili unutrašnjim vodama obavlja vađenje. Izvanugovorna odgovornost brodara za štetu Lex loci delicti comissi je mjerodavno pravo za odgovornost za: 1. smrt i tjelesne povrede osoba u moru izvan broda 2. ako se radi o izvanugovornom vađenju izvršenom protiv volje ovlaštene osobe—lex fori suda koji odlučuje u sporu E. zagađivanje od pomorskog broda izlijevanjem ili izbacivanjem ulja koje se prevozi kao teret F. PRAVNE POSLJEDICE DOGAĐAJA NA BRODU . Naš zakon uređuje samo odgovornost za štetu koja nastaje od nuklearnog postrojenja za pogon broda. od nuklearnog postrojenja koje služi za pogon broda 2.16 Za vađenje potonulih stvari vrijede dvije vrste propisa: 1. i to: 1. ako stvar vadi hrvatska pravna osoba ili hrvatski državljanin ako se radi o vađenju stvari koje su potonule na otvorenom moru ili u obalnom moru//unutrašnjim vodama// druge države vrijedit će opća pravila MPP-a koja uređuju takve vrste odnosa. ako se radi o vađenju na temelju ugovora između ovlaštene osobe i izvođača radova—pravo koje je mjerodavno za ugovorne odnose 2.

Brod koji se nalazi na otvorenom moru smatra se dijelom područja države čiju pripadnost ima i na njega se proteže suverenost te države. načela pravnog poretka RH 4. pravo mjesta gdje se događaj zbio. IZUZECI OD NAČELNE PRIMJENE STRANOG PRAVA—JAVNI POREDAK I ZAOBILAŽENJE ZAKONA Naš zakon određuje da se strano pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovog zakona neće primijeniti ako bi njegova primjena bila postignuta isključivo radi izbjegavanja primjene prava RH. ZAKONSKE PRAZNINE Zakon donosi odredbu o popunjavanju zakonskih praznina. Izvori: 1. Riječ je o tzv. navodeći izvore iz kojih sudac analogijom će moći ustanoviti pravilo o mjerodavnom pravu. odredbe i načela samog PZ-a 2. odredbe i načela drugih zakona koji uređuju odnose s međunarodnim obilježjem 3. OBLIK PRAVNIH ČINA U PLOVIDBENIM ODNOSIMA Za oblik pravnih čina u plovidbenim odnosima mjerodavna je alternativno ili lex loci actus ili lex causae. materijalnoj uzajamnosti—država čije je državne pripadnosti broda mora primjenjivati hrvatsko pravo na događaje koji su nastali na hrvatskom brodu kad se on nalazi u obalnom moru ili u unutrašnjim vodama te države. .17 Zakon određuje da će se pravo državne pripadnosti broda primjenjivati na pravne posljedice događaja na brodu kad je za te događaje inače mjerodavna lex loci tj. općeprihvaćena načela MPP.