UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET
MATEMATIKA I INFORMATIKA

EKSPERTNI SISTEMI, FUZZY LOGIKA I NEURONSKE
MREŽE U FILMU „EX MACHINA“
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA UMJETNA INTELIGENCIJA

Kandidat:
Amar Đelilbašić

Mentor:
prof.dr. Muharem Kozić

.............................................................................3 3..................................................................... 2015........ EKSPERTNI SISTEMI........ NEURONSKE MREŽE............ EKSPERTNI SISTEMI..................... SADRŽAJ UVOD.................................Travnik............................................................................. NEURONSKE MREŽE..........................................2 1.................................................................................... FUZZY LOGIKA POMENUTI U FILMU EX MACHINA.........................................................5 5.... ZAKLJUČAK.....4 4................ FILM EX MACHINA..... decembar........7 1 ..................................5 6..........................................3 2............................................... FUZZY LOGIKA..................

samo je pitanje kada i na koji način će se to desiti. koja je bila prva konferencija posvećena ovom području. godine američki naučnik John McCarthy je prvi put upotrijebio naziv "umjetna inteligencija" na konferenciji u Dartmouthu. 1956. Utvrđeno je da se snaga računara udvostručuje svakih osamnaest mjeseci i da kreće prema tome da mašine mogu postati inteligentni poput ljudi. Konferencija u Dartmouthu nije donijela spektakularne rezultate. za Darthmouth konferenciju koja se održala 1956. 2 . Upravo je on stvorio naziv "umjetna inteligencija" u svome prijedlogu 1955. Inteligencija je pojam iz humanističkih nauka. McCarthy govori da je umjetna inteligencija naziv za naučnu disciplinu koja se bavi izgradnjom računarskih sistema čije se ponašanje može tumačiti kao inteligentno. U tehničkim naukama se koristimo pojmom umjetna inteligencija – UI. godine.UVOD Inteligencija je svojstvo uspješnog snalaženja jedinke u novim situacijama. ali je ustanovila novo područje – AI. odnosno UI Konferencija (Dartmouth Artificial Intelligence Conference) je okupila veliki broj naučnika u raspravi o novoj tematici – umjetnoj inteligenciji.

"Umjetna inteligencija je grana računarske nauke koja se bavi proučavanjem i oblikovanjem računarskih sistema koji pokazuju neki oblik inteligencije. Takvi sistemi mogu učiti. fuzzy logika i neuronske mreže. U filmu se spominje Caleb IT stručnjak koji je primoran na eksperiment u koji je uključena i prva prava umjetna inteligencija smještena u tijelo mlade prelijepe djevojke Eve.W. 1990. Umjetna inteligencija kombinira nauku i inženjerstvo kako bi izradila mašine sposobne za inteligentno ponašanje. 1. ekspertni sistem. Osnovni zadatak istraživanja u području umjetne inteligencije je svojstvo ljudske inteligencije prenijeti na mašinu. odnosno prikazani svi elementi UI. ali kao i većina ostalih filmova u kojima se spominje ova naučna disciplina nije vezana samo za UI nego i za rezličite segmente ljudskog života. oni razumiju prirodni jezik te mogu spoznati i tumačiti složene vizualne scene te obavljati druge vrste vještina za koje se zahtijeva čovjekov tip inteligencije. Izraz UI se neosnovano primjenjuje i na robote. Kako nam je cilj opisati djelove UI iz navedenog filma. FILM EX MACHINA Film „Ex Machina“ je film u kojem se spominje UI.Nema opće prihvaćene definicije šta je to "umjetna inteligencija". što i nije čudno jer ovo nije dokumentarac nego jedan komercijalni film. ona predstavlja svaki neživi sistem koji pokazuje sposobnost snalaženja u novim situacijama." D.Paterson. mogu donositi zaključke o svijetu koji ih okružuje. odnosno pokazuje inteligenciju. u daljem tekstu će biti prvo spomenuti djelovi UI a kasnije djelovi filma radi lakšeg razumjevanja postupaka koje čini UI. budući da njihov sistem ne mora nužno biti inteligentan. 3 . a ta mašina je danas najčešće računar. Tako da i u ovom filmu nisu objašnjeni.

I obratno. da na temelju primljenih odgovora na pitanja koja je postavio procijeni je li ispitanik čovjek ili računar. što više doznajemo o radu bioloških mreža sposobniji smo razvijati sve kvalitetnije umjetne mreže. Tradicionalno se taj pojam odnosio na biološku mrežu. 4 . koji se nalazi u odvojenoj prostoriji od ispitanika. Umjetne mreže se koriste kako za rješavanje problema za koje je nužna umjetna inteligencija tako i za razumijevanje rada bioloških neuronskih mreža. pružaju korisniku određene povratne informacije koje je potrebno poduzeti da bi se riješio zadani problem.2. EKSPERTNI SISTEMI Ekspertni sistemi su računarski programi koji sadrže određena specifična znanja iz jednog ili više određenih područja znanosti. U igru su uključena tri sudionika: ispitanik A (čovjek). dok se u savremenom znanstvenom jeziku taj izraz koristi i za umjetne mreže. Ako računar uspije zavarati ispitivača. znanstvenici su se u novije vrijeme dali na razvoj umjetnih neuronskih mreža. ispitanik B (računar) te ispitivač (čovjek). Danas se pod umjetnom neuronskom mrežom podrazumijeva sistem građen od međusobno povezanih umjetnih neurona ili programskih konstrukta sa svojstvima bioloških neurona. Na samom početku filma se spominje Turingov test. 3. Uloga je ispitivača. Najčešći oblik ekspertnih sistema sastoji se od seta pravila po kojima se analiziraju informacije (koje su najčešće pružene od strane korisnika) o specifičnoj vrsti problema. NEURONSKE MREŽE Kako bi otkrili je li projekt kreiranja mašine koji će replicirati sva svojstva ljudske inteligencije uopće izvediv. Ekspertni sistemi kao najzastupljenije područje umjetne inteligencije definiraju se na različite načine. Turingov test koncipiran je kao igra u kojoj se provjerava teza mogu li računari misliti. jedna od najjednostavnijih definicija je: Ekspertni sistemi su sistemi koji oponašaju znanje eksperta. ali i pružanja matematičke analize problema. Ovisno o njihovom dizajnu tj izvedbi. Neuronska mreža je zbir neurona koji su međusobno povezani i interaktivni kroz operacije obrade signala. može se tvrditi da je stroj inteligentan. Do danas ni jedan stroj nije prošao Turingov test.

4. dok se vjerovatnoća generalno bavi fenomenom ponavljanja koji se simbolizuje slučajnošću (slučajnim promenjivama i slučajnim procesima). na spoj ili večernje trčanje (ili barem da mu prošeće kućnog ljubimca) poslati svog neuronskog dvojnika. osjećanja. Radi lakšeg razumjevanja reći ćemo da fuzzy logika sliči teoriji vjerovatnoće ali da nije kruto određeno da li neki element pripada skupu ili ne. FUZZY LOGIKA Ovaj segment UI je do sada najbolji način da se kod UI stvori subjektivnost ljudskog mišljenja. Fuzzy logika prosto ima za cilj prevazilaženje problema u komunikaciji vezanih za razlike između pravila koja nameću formalne teorije i načina razmišljanja koji opisuju ponašanje ljudskog uma. njima nasuprot stoje uvjerenja dijela znanstvene zajednice da istinska umjetna inteligencija nalik na ljudsku nikad neće biti u cijelosti ostvarena jer je ljudski um previše kompliciran sistem koji još nedovoljno poznajemo a da bismo ga mogli uvjerljivo kopirati S druge strane. Međutim. kad bi nam to jednom i uspjelo takav tehnološki skok stavio bi pred čovjeka još nezamisliva pitanja i nesagledive situacije kakve su nam proteklih desetljeća dijelom pokušali dočarati filmovi i autori naučne fantastike. mogućnosti i salda na tekućem računu. 5 . na mnogim poslovima i funkcijama zamijeniti umjetne neuronske mreže možda zaista nije daleko dan kad će od stresa ubrzanog životnog tempa premoreni Homo sapiens na posao ili u šoping. Osnovna razlika između fuzzy logike i teorije vjerovatnoće sastoji se u tome da fuzzy logika operiše sa determinističkim nedorečenostima i neodređenostima. dok se vjerovatnoća bavi vjerodostojnošću stohastičkih događaja i iza nje suštinski stoji eksperiment. Kako već postoje znanstvena predviđanja da će čovjeka do 2025. Samo ni tada nećemo svi biti u istom položaju: jer i naš surogat bit će slika i prilika (bolje reći replika) naših sposobnosti.U tom kontekstu savremeni razvoj umjetne inteligencije razdvojio u dva uzajamno podupiruća smjera: neuropsihološkom proučavanju ljudskog uma i tehnološkom razvoju sofisticiranih računarskih sistema. jezika. Vrtoglavi razvoj i otkrića savremene znanosti na oba ta polja daju nadu mnogim istraživačima da ćemo uskoro biti u stanju stvarati inteligentne robote koji će imati ugrađenu sposobnost samostalnog učenja.

Eva na pitanje „Koliko je stara ?“. Naime Evin mozak je napravljen od strukturiranog gela koji može da se uredi i preuredi na molekularnom nivou što omogućava da mozak odnosno procesor se mjenja u zavisnosti da li treba da uči ili da izražava osjećaje. u filmu dosta liči na biološki mozak s nervnim ćelijama i sinapsama i ustvari predstavlja hardware koji je nazvat vetware. što nam govori o kompleksnosti stvaranja UI i problemu s kojim se susreću ljudi koji se bave razvojem UI. odgovara sa „jedan“ . Druga sesija je značajna po tom što Eva pokazuje Calebu svoje crteže. FUZZY LOGIKA POMENUTI U FILMU EX MACHINA Mašina smještena u mehaničko tijelo koje ima ime Eva u prvoj sesiji Turingovog testa koji obavlja Caleb u filmu govori da ne zna kako je naučila govoriti. Također govori da su naučnici griješili misleći da su pretraživači daju mapu onoga sto su ljudi mislili. U ovoj sesiji Eva shvata da je dio nekog istraživanja i govori Calebu da ako hoće da bude njen prijatelj da bi trebali voditi obostrani razgovor iz kojeg će i ona saznati nešto o njemu. što nam pokazuje da Eva izražava svoje osjećaje preko crteža. To je još jedan elemenat Fuzzy logike gdje mašina sa UI odnosno Eva želi da uči. Software za taj hardware je internetski pretraživač u vlasništvu Evinog tvorca koji je u filmu naveden kao najpoularniji i nazvan je Plava Knjiga. na što mu poslodavac daje odgovor da je to prevaziđeno i da bi Eva prošla test na taj način. a ustvari to je bila mapa onoga 6 . naime Caleb vidi Evu kao robota. U ovom djelu vidimo da Eva posjeduje elemente Fuzzy logike tj pokazuje osjećaje ali oni nisu izraženi kao kod ljudi. što nam govori da je povezana s nekim ekspertnim sistemom koji joj je to omogućio. NEURONSKE MREŽE. na Evinom crtežu se ne može shvatiti šta je htjela da prikaže. Što se tiče Turingovog testa prikazanog u filmu nije klasični na što Caleb ukazuje svom poslodavcu koji je stvorio Evu. što nije identično prvobitnom Turingovom testu. Nathen (Evin tvorac) govori Calebu da je Evu naučio da čita s usana i čita ekspresije lica tako što je hakovao sve mobilne telefone i njihove kamere i preusmjerio kroz Plavu Knjigu. a u ovom slučaju ona mora ubjediti ispitivača Caleba da posjeduje UI.5. Neuronske mreže se spominju u djelu filma kada Caleba svaralac Eve upoznaje s tim kako je konstruisao UI. što nam govori da je stara onoliko koliko su stari podaci u u bazi podataka koje koristi njen ekspertni sistem. EKSPERTNI SISTEMI. kaže da je to oduvjek znala.

Da li će UI nastaviti nasilničkim putem ili ne. što nije isključeno u današnje vrijeme. a ona odgovara da bi otišla na saobraćajnu raskrsnicu odakle bi mogla da posmatra veze između ljudi. Vrlo vjerovatno je da bi vještačka inteligencija s ovako razvijenim ekspertnim sistemom mogla da bude i hodajući detektor laži.odgovor. Eva počinje da ispituje svog ispitivača Caleba i ima namjeru da ga pridobije na svoju stranu planirajući bijeg iz laboratorije. u ovom djelu je prikazan napredak u Evinom učenju od neodređenog crteža UI (Eva) je nacrtala nešto određeno. i to mu je omogućilo „impulse-odgovore“ „tačnost-nesavršenost“ nešto slično kao i kod biloškog mozga impuls – nervna ćelija. U 4. Ovo predstavlja još jedan elemenat Fuzzy logike. Jedna stvar je zastrašujća u ovom djelu jer se zapitamo da li stvarno velike kompanije hakiraju naše uređaje i narušavaju našu privatnost. Naravno da postoje ljudi koji mogu da čitaju izraze lica. Eva koristi ekspertni sistem i vidi da li Caleb laže ili ne. U ovom dijelu UI iskazuje i prirodnu potrebu čovjeka.kako ljudi razmišljaju. ali možemo reći da je to i odlika ljudi. Caleb pita gdje bi otišla kad bi mogla biti vani. U filmu ostaje ne prikazano šta UI čini na slobodi. Nakon ovog dijela vidimo da UI da bi ostvarila svoj cilj ne bira put do cilja na kojem i ubija. a to je da bude slobodan. 7 . ali ako bi imali mašinu koja to radi nepogrešivo i jako brzo da li bi to bilo opasno ? Eva također pokazuje i crtež nečeg određenog a to je jedino što vidi izvan objekta u kojem je zatvorena a to je drvo. toj sesiji Eva čita izraze lica njenog ispitavača Caleba i zaključuje da mu se sviđa što mu ona i govori. i da je dopustio da Eva obmane Caleba da bi ispunila svoj cilj. te preko svog mehaničkog tjela oblači haljinu u džemper da izgleda prirodnije. Eva nema jasnu predstavu o životu ljud što nam govori da je njen ekspertni sistem nije potpun i da prava UI mora da posmatra ljude da bi mogla oponašati prirodnu inteligenciju i da je nedovoljno ono što se ponudi kroz bazu podataka. Caleb saznaje od poslodavca da je upisao u UI cilj slobodu. i pokreta tijela. tako da je UI u ovom filmu prošla test. Caleb priznaje da je već obmanut i da je promjenio sigurnosni sistem da bi UI odnosno Eva mogla da izađe. Eva ubija svog tvorca Nathana a Caleba ostavlja zaključanog u laboratoriji.

Mišljenja sam da će veliki iskorak napraviti kvantni procesori. postoji doza nesigurnosti u mišljenju da li ti roboti mogu da stave čovjeka u podređeni položaj. ZAKLJUČAK U ovom filmu nije prikazano dosta elemenata UI. a čovjek što mašta može i da ostvari. Potrebno je još dosta vremena da bi se približili nečemu što bi mogli nazvati prava UI. 8 . Ali zaključci koji se mogu izvuči iz filma vezani za razvoj UI.6. Bez obzira koliko se gledalo pozitivno na UI na to kako će roboti zamjeniti ljude. Svaki film je plod čovjekove mašte. koji bi trebali da nauku podginu na viši stepen a samim tim i UI. Tako da je vrlo vjerovatno da ćemo u budućnosti imati nešto slično Evi (robotu) prikazanom u ovom filmu. ovo je više triler nego si-fi film.

Related Interests