You are on page 1of 14

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

INTERNA SKRIPTA ZA KOLEGIJ „MENADŽMENT“

Prof.dr.sc. Sanja Pfeifer

OSIJEK, 2012.

Ovi su materijali nastajali kroz interakciju predmetnog profesora i studenata Ekonomskog fakulteta u Osijeku
tijekom proteklih 5 godina. Svrha i cilj ove skripte je studentima olakšati snalaženje u osnovnoj literaturi
kolegija odnosno olakšati tumačenje natuknica sa prezentacija na pregledan i sažet način. Zahvaljujem
univ.spec. oec. Marini Jeger, asistentici; bivšim demonstratoricama Petri Mezulić i Katarini Milinković, te
brojnim studentima čija me je znatiželja i konstruktivan doprinos na nastavi potaknuo,te ispunjavao pozitivnom
energijom.

Sva autorska prava pridržava Ekonomski fakultet u Osijeku i predmetni nastavnik kolegija prema Zakonu o
zaštiti autorskih prava. Kopiranje i elektronsko umnožavanje ovog dokumenta dozvoljeno je samo za osobnu
uporabu studenta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Umnožavanje, distribuiranje ili
rasparčavanje ovog dokumenta na forumima, društvenim mrežama, ili komercijalno korištenje (prodaja)
dokumenta ili njegovog sadržaja nije dozvoljeno.

fakulteta. procesa ili organizacija. organizira obiteljski život. Menadžeri su osobe odgovorne za rezultate bilo kojeg oblika organizacije (poslovnog subjekta. preko vrtića. dekomponiraju i međusobno uspoređuju. Veći dio povijesti pojedinci su kao sitni obrtnici. mjesta i sredstava. informacije koje su mu dostupne. mali proizvođači. financijska sredstva. Ljudi stvaraju organizacije da bi postigli ciljeve koje ne mogu postići kao pojedinci. vjerske. raspolagali nekim sposobnostima i vještinama i temeljem toga obnašali određene zadatke. institucije. vodi domaćinstvo. MENADŽMENT KAO SPECIFIČNA AKTIVNOST I POZICIJA Čovjek najveći dio svog života provede u nekom obliku organizacije: od obiteljske zajednice. Organizacije su skupine ljudi koje surađuju da bi ostvarile zajedničku svrhu ili interes koji ne mogu ostvariti radeći zasebno kao pojedinci. Menadžment univerzalna ljudska aktivnost razvija se paralelno sa razvojem ljudskog društva.1. Korijen riječi management dolazi iz latinskih izraza „manus“ (ruka) i „agere“ (voditi). ljudi također svakodnevno upravljaju vlastitim resursima. neprofitne udruge). te se zahvaljujući tome pod pojmom menadžmenta često podrazumijeva rukovođenje. odnosno primjenjivali na rezultatima svoga rada osnovne principe menadžmenta. skrbi o djeci. Planira osnivanje obitelji. ili općenito sposobnost upravljanja i usmjeravanja pojedinaca. Pojedinac odlučuje o tome što i kako će raditi. U suvremenom društvu. trgovci ili sakupljači posjedovali kontrolu nad određenim resursima. Pojedinac planira na koji će način iskoristi raspoloživo vrijeme. Izabire ciljeve kojima se posvećuje. u većini je ljudskih aktivnosti sadržan određeni raspon upravljanja tom radnjom. 1. usmjeravali. sportske organizacije do poslovnog subjekta. U tom smislu svaki je pojedinac „menadžer“ odnosno upravlja svojim životom i razvojem svoje karijere. Upravljačke aktivnosti ugrađene u svakodnevne aktivnosti pojedinaca govore o univerzalnosti pojma menadžment. No vremenom se pojavila potreba da se u većim organiziranim zajednicama odvoje upravljački elementi od izvršenja radnje pa se pojavila potreba definiranja menadžmenta kao specifične pozicije i uloge u organizaciji. MENADŽMENT I MENADŽERI Menadžment je hrvatska prevedenica engleske riječi „ management“. Iako važeći ovakav je pristup definiranju temeljnih pojmova kolegija preuzak pa se u nastavku navedeni pojmovi detaljnije opisuju. starijima. MENADŽMENT KAO UNIVERZALNA AKTIVNOST Menadžment je moguće promatrati kao univerzalnu ljudsku aktivnost.2. 1.1. koordinirali. Organizacije postoje da bi se obavili zadaci koji ne 1 . Organizira se tako da upravo za takve ciljeve nađe dovoljno vremena. Pri tome su planirali. koja se poistovjećuje sa pojmom upravljanja. škole. kontrolira sredstva kojima raspolaže i nastoji se ponašati racionalno i ekonomično. Preživljavali su razmjenjujući ili prodajući rezultate svoga rada.

Netko je u takvim prvobitnim zajednicama uz upravljanje vlastitim izvršavanjem radnje preuzeo i brigu o tome što bi drugi trebali raditi. sustav radnih naloga. koji je do danas sačuvan u Hamurabijevom zakoniku. Upravljanje Rimskim carstvom i prikupljanje poreza na tri kontinenta. svjedoči o razvijenosti rimske državne uprave. Egipatska je civilizacija ostavila u naslijeđe principe centraliziranog upravljanja. Poslovni subjekti kao što su Ryanair ili Taxi Cammeo prepoznale su potrebe tržišta za brzim. koordinacija ili kontrola suradnika. štite određene interese (udruga Potrošač. profesionalne udruge i komore). Organizacije stvaraju vrijednosti: artikuliraju određene ideale (dobrotvorne. inženjera. 2 . Radovi tog razmjera nisu mogli biti obavljeni bez planiranja i usmjeravanja i kontrole. a menadžment je razvijen da bi ta organizacija bila efikasnija. karitativne organizacije). 1. jeftinim i standardiziranim uslugama prijevoza i oko te potrebe izgrađuju svoju poslovnu budućnost. Evolucija menadžerskih znanja prošla je dug put. zajedno su snažniji te mogu loviti veće životinje i sl. stoljeća razvila složen sustav prekomorskog poslovanja i razvila diplomatske odnose sa velikim brojem zemalja. te su stoga preteča i rani tragovi principa menadžmentu.). sindikalne središnjice. Egipatske piramide. ljudima osiguravaju status ili socijalizaciju (volonterske udruge. Prenošenje odgovornosti za ovakve upravljačke radnje sa svih na neke pojedince dovelo je do stvaranja menadžmenta kao specifične profesije. Ljudi su već na razini prvobitne zajednice prepoznali kako udruživanjem ostvaruju dodatne koristi: zajedno su sigurniji i zaštićeniji jer mogu graditi veće nastambe i mogu priskočiti jedni drugima kada zatreba. pozicije ili distinktivne uloge u organizaciji.mogu biti izvedeni bez koordinacije napora pojedinaca. Venecija je tijekom 15. Svrha je organizacije kreirati dodane vrijednosti . Svrha postojanja organizacija ne završava samo kroz stvaranje proizvoda ili usluga. minimalne i maksimalne naknade. Konfucije je definirao standarde moralnog ponašanja vođa. udruge osoba liječenih od kancerogenih bolesti i sl. i 16. MENADŽMENT KAO ZNANSTVENA GRANA Organizacijski i menadžerski principi razvijali su se paralelno sa razvojem prvih velikih civilizacija. Grčka je civilizacija testirala gotovo sve i danas poznate principe i oblike organiziranja i upravljanja.3. Babilonska kultura imala je sofisticirani inventurni sustav. robova. I u suvremenim profitnim ili neprofitnim organizacijama odvajaju se pojedinci ili grupe izvršitelja i preuzimaju brigu oko upravljačkih elemenata kao što su planiranje. bez obzira na to da li se o menadžmentu razmišljalo direktno ili indirektno (kroz pojam organizacije). također su primjer velike organizacije u kojoj je koordiniran rad arhitekata.

te na taj način pridonositi unapređenju poslovne prakse. Zagreb. volonterske udruge (Aiesec. Weihrich i H. efikasnost i efektivnost menadžmenta. honorarac kod malog poduzetnika) te na temelju svojih iskustava. kompenziranje menadžmenta i slično.menadžment i organizacija . Menadžment je proces 1 H. stoljeća. tek tijekom 20. i sl. Cilj znanosti o menadžmentu je otkriti zakonitosti. efikasno ostvaruju odabrane ciljeve” . Breza. male ili velike poslovne subjekte. Hrabri telefon. oblici. pristrane i parcijalne pristupe menadžmentu u jedinstven set znanstveno utemeljenih definicija.3. DEFINICIJA MENADŽMENTA Svaki pojedinac iskustveno doživljava menadžment bilo kroz strukturu odnosa u obitelji. principa i zakonitosti. Prema Weihrichu i Koontzu “menadžment je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojem pojedinci. str.1. neovisno o kontekstu (tipu organizacije. student sveučilišta. Predmet istraživanja znanstvene grane .). 1 radeći zajedno u skupinama. 11. veze i interaktivnost ključnih čimbenika i elemenata menadžmenta. institucije i organizacije (kao honorarac velike telekomunikacijske kompanije. 4. okruženja. 1. izdanje.. metode i stilovi menadžmenta. Mate d. Većina autora u području menadžmenta kao znanstvene grane prihvaća ovakav procesni pristup definiranja menadžmenta. 3 .o. Koontz: “Menedžment”.Slika 1: Upravljački principi kroz povijest Menadžment je status znanstvene discipline i specifične znanstvene grana u polju ekonomije dobio relativno kasno. sa cimerom u iznajmljenoj studentskoj sobi. ili djelatnosti). Cilj je ovog kolegija ujednačiti te pojedinačne.su: funkcije menadžmenta. uzora u obitelji ili medijske slike oblikuje set očekivanja i tumačenja koja veže uz menadžment.o. 1998.

1993.C. Važno je napomenuti da postoji razlika između pojmova menadžment.” 4 Prema mišljenju Petera Druckera menadžment je „odgovornost za stvaranje dodane vrijednosti. poslova. pripisuje se vrlo široka i relativno neznanstvena definicija menadžmenta kao „umjetnosti obavljanja poslova . No u većim i zrelijim poslovnim subjektima menadžersko se osoblje razlikuje od izvršitelja najčešće nazivom radnog mjesta i pozicijom u upravljačkoj hijerarhiji. 2008. str. U ovom 2 Peter. str. Reddy: Principles of Management: 4e. uz..15. kontrola. 1996. ili posredstvom . organizacija i upravljanje iako se oni u praksi vrlo često primjenjuju kao sinonimi.7. Stoga ćemo u nastavku kolegija pod pojmom menadžera podrazumijevati osobu odgovornu za izvršavanje svih funkcija menadžmenta i postizanje rezultata i ciljeva pri čemu je potrebno angažirati resurse preko granica vlastitih resursa. Tijekom razvoja znanosti o menadžmentu mijenjale su se definicije menadžmenta. upravljanje može u užem smislu biti povezano sa proizvodnošću i sl. Menadžment može biti razmatran kao ključni proces organizacije. 1993. McGraw Hill Inc. 1977. U malim je poduzećima ova razlika neznatna. Stoga se u nastavku skripte menadžment definira kao kontinuiran i sistematičan proces usmjeravanja pojedinaca. Mary Parker Follett. vođenje i 3 motiviranje. Tijekom tog procesa menadžeri obnašaju neke specifične funkcije kao što su: planiranje. i 6. Nedoumice proizlaze iz višestrukih razina i aspekata promatranja fenomena menadžmenta. upravljanje ljudskim resursima . New York. tehničkih i financijskih resursa potrebnih za ostvarenje organizacijskih ciljeva . 2008. organizacija može biti ključna funkcija i instrument menadžmenta. Ekonomski fakultet.2 5 Peter Drucker: An Introductory Vew of Management.drugih ljudi. str.. Hess i Julie Siciliano: Management: Responibility for Performance. S druge strane.putem. Budući da je svaka zaposlena osoba odgovorna za određene upravljačke aktivnosti u izvršavanju vlastitih zadataka potrebno je ipak ovu definiciju menadžera dopuniti da bi mogli preciznije razlikovati menadžersko od nemenadžerskog osoblja. McGraw-Hill Publishing Co. obuhvat njegovih temeljnih funkcija i njihovog značaja čije je detaljnije izučavanje predmet nekih drugih kolegija. str. Menadžersko osoblje obavlja dvostruku zadaću: upravljaju vlastitim izvršenjem i izvršenjem svojih suradnika. odgovornost 5 za postizanje organizacijskih ciljeva. 4 . 3 Marin Buble: “Management”.2 koordinacije ljudskih. 5. organiziranje. N.. New Delhi. 5. operacija ili cjelokupne organizacije u pravcu ostvarivanja imenovanih organizacijskih ciljeva sa sredstvima 6 koje organizaciji stoje na raspolaganju na efektivan i efikasan način. Harper's College Press. 6 Marin Buble: “Management”. New York. odnosno ostvarenje postavljenih ciljeva. 4 P. i 6. Split. Menadžer je osoba koja osim odgovornosti za vršenje svojih zadataka preuzima odgovornost i za to kako su suradnici i kolege obavili svoj dio radnih zadataka. Split. Ekonomski fakultet. Tripathi i P. str. “ Menadžeri su osobe koje su odgovorne za rezultat poslovanja neke cjeline. Mala poduzeća imaju relativno nisku upravljačku hijerarhiju i neprecizno razgraničene ili neformalizirane uloge te je stoga teško jasno razlikovati menadžere od izvršitelja. . grupa. jednoj od ranih teoretičarki menadžmenta.

Peter Drucker smatra da su temeljni kriteriji uspješnosti ili kvalitete menadžmenta ili menadžera efektivnost i efikasnost. Uspješnost menadžmenta procjenjuje se kroz sposobnost poslovnog subjekta da transformira ulazne komponente u proizvode i usluge za koje poslovni subjekt dobiva određenu naknadu te ostvaruje dobit. a ne vrijedi ni obrnuto. Pojam efektivnosti (rezultata) odnosi se na . Drucker također naglašava da višak efikasnosti ne može nadoknaditi manjak u efektivnosti. 1. izvorima energije.kolegiju naglasak je stavljen na procesnu definiciju menadžmenta i definira ono što menadžer treba činiti da bi ostvario organizacijske ciljeve. okolišu. Pojedini poslovni subjekti imaju velike uspjehe ali do njih dolaze iscrpljivanjem prirodnih resursa. dok se povećanje otpada. uštedom a ne rasipanjem resursa). Neka od temeljnih područja rezultata (pravih ciljeva) u kojima se pokazuje efektivnost suvremenog menadžmenta su kako slijedi:        Kvaliteta proizvoda i usluga Inovacije i generiranje novih radnih mjesta Društveno odgovorno ponašanje posebice prema djelatnicima. U privlačne i očekivane indirektne rezultate poslovanja ubraja se otvaranje novih radnih mjesta.2. 5 . Pojam efikasnosti .odnosno povezan je sa izborom pravih ciljeva poslovanja. U suvremenom postindustrijskom društvu sve se više naglašava efektivnost odnosno značaj višestrukih područja rezultata u kojima se menadžment mora potvrditi i dokazati. no dugoročno gledano neprihvatljivo.3. Poslovanje i koordinacija u takvim poslovnim subjektima je kratkoročno gledano vrlo profitabilno. Poslovni subjekti osim proizvoda i usluga kreiraju niz drugih ishoda – rezultata.odnosi se na obavljanje poslova na pravi način (racionalno. VREDNOVANJE MENADŽMENTA Temeljna je svrha menadžmenta koordinacijom omogućiti ostvarenje ciljeva na uspješan način. Smisao je organizacije proizvoditi ili nuditi proizvode i usluge koje društvu trebaju i za kojima postoji interes ili potreba.„doing the right things“ . Dugoročna održivost poslovanja Konkurentnost (globalna poželjnost proizvoda i usluga) Tržišni udjel (ostvarenje visokih stopa rasta proizvodnje ili prodaje usluga) Profit (ostvarenje visokih financijskih rezultata poslovanja).„doing thing right“ . Kako vrednovati uspješnost menadžmenta kao funkcije ili kao pozicije? Kako razlikovati kvalitetno upravljanje od onoga koje to nije. No smisao uspjeha se tijekom povijesti pokazao kao nešto veoma subjektivno i relativno. zagađivanje okoliša smatra nepoželjnim rezultatom poslovanja. U industrijskom društvu naglasak u ocjeni kvalitete menadžmenta bio je na efikasnosti. ekonomično.

7. Pvi opis menadžerskog posla dao je Henry Fayol. FUNKCIJE MENADŽMENTA Menadžeri upravljaju organizacijama pomoću aktivnosti koje nazivamo funkcijama managementa. obespravljivanjem djelatnika. Weihrich i H. rasipanjem energije. Menadžeri tijekom radnog vremena obnašaju višestruke zadatke i rijetko kada imaju vremena baviti se isključivo jednom funkcijom. nakon čega bi se. zagađivanjem okoliša. usmjeravanje djelatnika. Mate d. 1. Dovršetak jednog menadžerskog ciklusa trebao bi biti polazište za otvaranje novog na višoj razini očekivanja (plana).o. 6 . Kontroliranje: vrednovanje da li realizirani poslovi odgovaraju očekivanjima u količini i kvaliteti 5.4. Trebalo bi slijediti motiviranje i vođenje tj. Temeljne funkcije menadžmenta su : 1. Planiranje: predodređivanje očekivanih količina i kvalitete poslova koje treba napraviti 2. vrednovali učinci.. Upravljanje ljudskim resursima: pribavljanje. Organiziranje: specificiranje načina i sredstava za obavljanje svakog planiranog posla 3.Svjedoci smo menadžerskih skandala u kojima je utrka za profitom i osobnim interesima rezultirala gašenjem radnih mjesta.o. str. Vođenje i motiviranje: stimuliranje djelatnika na ostvarenje očekivanih rezultata 4. nakon čega bi se alocirali resursi i načini izvršenja plana. Slikom 2 predstavljen je idealni (teorijski) i realni tijek funkcija menadžmenta. na etičan i legitiman način. na temelju kontrole. razvoj i zadržavanje najkvalitetnijih djelatnika i njihove posvećenosti organizacijskim ciljevima. neprimjerenim forsiranjem parcijalnih interesa i moći itd. 1994. Idealno bi bilo kada bi menadžment kretao od plana. Zagreb. Slika 2: Idealan i realan tijek menadžerskih funkcija 7 H. Koontz: “Menedžment”. Stoga smo sve svjesniji činjenice da kvalitetu menadžmenta treba vrednovati kroz balansiran odnos prema svim navedenim područjima rezultata. Temeljne funkcije menadžmenta obuhvaćaju skup međusobno 7 povezanih aktivnosti koje menadžeri kontinuirano obnašaju..

Oni dugoročne ciljeve i strategije pretvaraju u operativne zadatke i posreduju između vizija vrhovnog menadžmenta i operativne realnosti. koordiniranje. predradnike. tim lidere odnosno sve one rukovodne pozicije u kojima jedna osoba ima određene izvršne radnje ali i niz nadglednih funkcija (primjerice glavna sestra raspoređuje ostale sestre ali zadržava i određeni broj pacijenata u vezi s kojima i sama osobno vrši određene dijagnostičke radnje: kontrolira postoperativni postupak. broja tržišta koje organizacija opslužuje. To je ona razina menadžmenta koja ispod sebe kao podređene ima djelatnike a ne menadžere. RAZINE MENADŽMENTA Potreba za definiranjem većeg broja slojeva u menadžmentu najčešće raste sukladno rastu organizacije. Menadžeri su prisiljeni obavljati navedene funkcije paralelno (simultano) a ne sukcesivno. 1. odnosno broja djelatnika. Oni obično moraju osigurati da menadžeri prve linije rade u skladu sa poslovnim ciljevima i politikama poslovnog subjekta. usmjeravanje i praćenje načina rada manjeg ili većeg broja svojih suradnika. Operativni (tehnički) menadžment čine menadžeri tzv.U praksi realni model menadžmenta kao kontinuiranog sistematičnog procesa nije ovako logičan i pravilan. Neki su poslovni zadatci manje a neki više plaćeni: primjerice nisko plaćeni poslovni zadatci su čišćenje prostorija a visoko plaćeni poslovi su recimo poslovno mjesto pilota ili samostalnog kreditnog referenta. korigirati. planiranje opterećenja. Ova razina uključuje nadglednike. U početku prva podjela djelatnika na menadžere i nemenadžere tiče se podjele djelatnika na one koji imaju isključivo izvršne funkcije (obavljaju radnje koje su nužne da stvaranje proizvoda ili usluge poslovnog subjekta.5. broja proizvoda/usluga. Velik dio njihovog posla je upravo komunikacija: prenošenje očekivanja vrhovnog menadžmenta i izvješćivanje vrhovnog menadžmenta o tekućim rezultatima i stanju. Primjer srednjeg menadžera je voditelj podružnice koji ispod sebe ima 7 . Drugu razinu djelatnika čine oni djelatnici koji uz obavljanje svog segmenta izvršnih radnji odgovaraju za alociranje resursa. prve linije. 2. Srednji (middle ili taktički) menadžment čine menadžeri koji upravljaju operativnim menadžerima. vraćati se korak unazad ili preskakati neke faze aktivnosti. Prema razini odgovornosti razlikujemo tri temeljne hijerarhijske razine menadžmenta: 1. U većim je poslovnim subjektima prisutna visoko razrađena hijerarhija menadžerskih pozicija. Faze odnosno funkcije menadžerskog procesa su visoko interaktivne i nelinearno međusobno povezane pa rezultati tog procesa nisu uvijek izvjesni. vrši osnovne dijagnostičke tretmane i sl. te istovremeno rješavati različite probleme u realizaciji. U velikom broju poslovnih subjekata ne postoji samo jedna razina srednjih menadžera već je moguće da se ovdje pojavi i veći broj slojeva srednjeg menadžmenta.

voditelje odsjeka ili odjela a iznad sebe voditelja poslovnog subjekta. 1991. S druge strane operativna ili niža razina menadžmenta najviše vremena mora odvojiti za usmjeravanje i vođenje izvršitelja.: “Organizacijska teorija”. Nemaju nadređene. o ostvarenim rezultatima izvještavaju vlasnike. voditelj poslovnog subjekta također postaje dio srednjeg menadžmenta ukoliko iznad sebe ima voditelja divizije ili grupe u sklopu korporacije. predsjednika ili člana nadzornog ili upravnog odbora i sl. Najčešće razlikujemo generalne i funkcionalne menadžere. misiju. Funkcionalni 8 . Često se kaže da ova razina menadžmenta predstavlja prostor između čekića i nakovnja jer su u poziciji da imaju relativno mali manevarski prostor u kojem moraju balansirati zahtjeve njihovih superordiniranih menadžera i mogućnosti izvršenja njihovih subordiniranih menadžera. Prema Bahtijević Šiber najvažnije funkcije top menadžmenta su planiranje i organiziranje. Menadžere je također moguće kategorizirati i prema obuhvatu odnosno širini posla. javnost ili ukoliko je riječ o društvima kapitala – dioničare. Vrhovni menadžment (top menadžment) je odgovoran za uspjeh cjelokupne organizacije i njene kontakte sa okolinom. Zagreb. Oni definiraju viziju. strategije i prenose ih na razinu srednjeg menadžmenta. str. Slika 3: Menadžerske razine i vrijeme provedeno u izvršavanju menadžerskih funkcija Izvor: F.. No istovremeno ukoliko je poslovni subjekt dio većeg konglomerata ili divizije poslovanja. već samo podređene menadžere. Informator. 233. Pozicije na ovoj razini menadžmenta uključuju pozicije poput generalnog direktora. Obnašanje menadžerskih funkcija razlikuje se po pojedinoj razini odlučivanja (vidi sliku 3). ured. Bahtijarević – Šiber. predsjednika ili člana uprave. 3. Generalni su odgovorni za cjelokupni poslovni subjekt.

Ova je vještina zaslužna za stvaranje radnog okruženja u kojem se ljudi osjećaju sigurno i ugodno te slobodno izražavaju svoje stavove. Valpovu i Đakovu. voditelja poslovnice u Osijeku. tip aktivnosti i sl. ali i konstruktivno pridonose realizaciji organizacijskih ciljeva. komunikacijske i koncepcijske. Takve su menadžerske pozicije voditelja osiguranja kvalitete. 1. prepoznavanja prilika. Takve su menadžerske pozicije pojedinog brenda (Zirodent. sposobnost indukcije ili dedukcije. Tehničke vještine odnose se na poznavanje metoda planiranja ili kontrole.menadžeri su odgovorni za uži i fokusirani sektor. segment. str. Upper Saddle River. ali i određenog područja ekspertize. njihovih stavova. pravne službe. 9 . brzog integriranja velikog broja informacija i oblikovanja kvalitetnih odluka. Ove se vještine ispoljavaju kao kreativnost. logičnost. računovodstva i sl.a menadžeri trebaju tri tipa vještina: tehničke. Ove vještine uključuju i sposobnost jasnog i uvjerljivog iznošenja vlastitih stavova.6. Voditelji organizacijskih dijelova koji imaju eksterne klijente i ostvaruju s njima određene prihode predstavljaju linijske menadžere. 8 Garry Yukl: Leadership in Organizations. Prentice Hall. Komunikacijske vještine odnose se na razumijevanje ljudi i njihovog ponašanja. tržište. uvjeravanja i kritičkog verbalnog sučeljavanja. tržišta ili djelatnosti. linijskih ili projektnih menadžera. Fax-Helizim). zakonitosti. 251-255. analitičnost. bankarstvo fizičkih osoba). bankarstvo pravnih osoba. empatiju ali i odlučnost. taktičnost. voditelj prodaje građevinskog materijala trebao bi poznavati tip djelatnosti i industriju za koju njegov poslovni subjekt proizvodi inpute. 1998. Takve su menadžerske pozicije službovnih. ključne grupe klijenata (investicijsko bankarstvo. Prema mišljenju Garry Yukl. Koncepcijske vještine odnose se na spoznajne mogućnosti. trendova. U najjednostavnijem obliku one predstavljaju sposobnost pronalaženja rješenja na postavljene izazove. Službovni menadžeri su specijalizirani za vođenje službi koje najčešće nemaju eksterne klijente. motiva ili osjećaja. U novije je vrijeme sve češće za privremene i vremenski određene zadaće angažirati voditelje projekta. sposobnost viđenja “cijele slike” i predviđanja budućeg tijeka akcije odnosno prepoznavanje važnih elemenata i njihovih međuzavisnosti u odnosu na krajnje rezultate. Voditelj računovodstva trebao bi poznavati računovodstvene standarde. Tehničke vještine menadžera odnose se na razumijevanje djelatnosti poduzeća. MENADŽERSKE VJEŠTINE 8 Uspješni menadžeri posjeduju specifične vještine. umijeće korištenja tehnika specifičnih za određeni profil proizvodnje ili usluga ili sektora poslovanja.

Harper and Raw. Svojim istraživanjem identificirao je 10 glavnih uloga u tri različite kategorije: informacijskoj. MENADŽERSKE ULOGE Jedno od najpoznatijih istraživanja vezanih uz to što menadžeri rade. Prikuplja i pregledava prijave i ponude 9 Henry Mintzberg: The Nature of Managerial Work.7. Komunikacijske vještine podjednako su važne svim razinama menadžmenta.o. nadgledniku su najvažnije tehničke vještine. Zagreb.o. Weihrich i H. razumije u kojem pravcu treba razvijati poslovni subjekt i prepoznaje prilike i izazove u djelatnosti.. Koontz: “Menedžment”. odnosno koje uloge tijekom radnog 9 vremena obnašaju proveo je Henry Mintzberg 1973. Nije neophodno da rektor sveučilišta bude redoviti profesor u trajnom zvanju. On mora znati i sitne tajne posla koji kontrolira kod suradnika. Mate d. str. Slika 4: Razine menadžmenta i menadžerske vještine Izvor: H. provjeriti točnost ili kvalitetu izvršenog posla. 1973. no važno je da top menadžer ima viziju. 1. New York. 1994. top menadžmentu su najmanje važne tehničke vještine. interpersonalnoj i ulozi odlučivanja. 7. Tablica 1: Mintzbergova tipologija menadžerskih uloga Katogorija uloge Uloga Opis uloge Primjer uloge Voditelj projekta „prirodna školska kuhinja“ Informacijska Monitor – Traži i prima informacije.Različite razine menadžmenta u različitoj mjeri koriste pojedini set vještina (vidi sliku 4). godine . trebao bi biti u stanju samostalno obaviti isti posao. Nije neophodno da ravnatelj bolnice bude liječnik. S druge strane. 10 .. Nasuprot tome.

raspoređuje sredstva Brani interese projekta u odnosu na ostale dionike Dijeli informacije o prijavama sa ostalim članovima projekta Prezentira pristigle prijave na sjednicama.nadzornik Diseminator – prenositelj informacija Glasnogovornik Interpersonalna Ključna osoba predstavnik Vođa Osoba za veze Odlučivanje Poduzetnik Korektor Alokator resursa Pregovarač pregledava izvješća. Oko 36% vremena troše na administrativne zadatke (informacijske uloge: sastavljanje ili čitanje izvješća.). savjetuje. fondovima koji financiraju projekt i zagovara povoljnije izvore ili uvjete financiranja 10 Rosemary Stewart sa Sveučilišta u Oxfordu pratila je dnevnike rada uzorka od 160 viših i srednjih menadžera tijekom 28 radnih dana. savjetuje i podupire Kontinuirano izgrađuje dobre odnose sa sponzorima ili članovima tima Mijenja standarde „školske kuhinje“. prima vanjske dionike Usmjerava suradnike. odluka. službenih sastanaka a manji dio neformalnog karaktera. dijeli informacije s drugima Predstavlja poslovnu cjelinu. 1967. održava kontakte Šalje informacije. odnosno bez informacijske podloge. Iako je nemoguće postaviti jasne granice oko toga koliko vremena treba odvojiti za koji tip uloge postoji jedno iskustveno pravilo da je donošenje odluka najvažniji menadžerski posao te za njega treba odvojiti najviše vremena. obučava. Njihovom analizom utvrdila je da menadžeri rade na fragmentiran način. olakšava ili objašnjava zadatke članovima tima. privlači sponzore. memorandume. Također. 10 Rosemary Stewart: Managers and Their Jobs. uvjerava Održava veze s timom i ostalim dionicima u i izvan organizacije Inicira ili uočava prilike. Dnevno su u prosjeku imali oko 12 kontakata od kojih je većina formalnog karaktera. No. London. Revolt školskih kuharica zbog povećanog obujma posla rješava osobnim suočavanjem kuhara sa pretilom djecom koja se isključivo hrane industrijski pripremljenom hranom Osigurava uspješnu distribuciju resursa unutar projekta Radi sa sponzorima. drži govore i sastavlja izvješća Obavlja ceremonijalne dužnosti. odnosno zamjenjuje industrijske proizvode svježe pripremljenom hranom. pregledavanje dokumentacije i sl. 11 . Rijetko kada imaju više od 30 minuta za smireno sagledavanje situacije i kvalitetno promišljanje odluka. činjenica je da se najvrjednije informacije teško pronalaze i vrlo često proizlaze iz osobnih kontakata (vidi sliku 5). gotovo je nemoguće donijeti kvalitetne odluke u izolaciji. Potpisuje priznanje ili zahvalnice za uspješnu suradnju za pojedine aplikante Koordinira rad članova tima. prilagođava smjer aktivnosti Sastavlja proračun. Najveći dio radnog vremena menadžeri su obnašali interpersonalnu ulogu. Macmillan. postavlja prioritete. pokreće nove razvojne aktivnosti Tijekom krize poduzima korektivne aktivnosti.

Povezanost menadžerskih uloga 11 Fred Luthans istražio je vezu između pojedinih uloga i vještina menadžera i njihove uspješnosti.11. Menadžment je moguće promatrati kao proces koji je primjenjiv je u svim granama gospodarstva i svim tipovima organizacija.2. te profesije. no. Takvi menadžeri ostvaruju visoke financijske rezultate ali i visoku razinu zadovoljstva djelatnika u odjelu. Vol. efektivnom rješavaju kriza.Slika 5. Moguće je zaključiti da je pojam menadžmenta složen i koncepcijski širok. Academy of Management Executive. str. Poduzetnička uloga naročito je važna suvremenim menadžerima jer je sve manje neotkrivenih tržišta i potreban je stalan i aktivan napor na prepoznavanju i stvaranju novih tržišnih niša. Effective real managers. znanstvenog polja. Ukoliko se efektivnost menadžera mjeri rezultatima poslovanja organizacijskog dijela koji menadžer vodi i stupnjem zadovoljstva zaposlenika u tom odjelu tada su najefektivniji bili menadžeri koji su najviše vremena posvetili prepoznavanju prilika. Procesni pristup definiranju 11 Fred Luthans: Successful vs. 1988. 12 . strukturu i razinu. 127-132. Utvrdio je sljedeće: ukoliko se efikasnost menadžera mjeri brzinom napredovanja tada menadžeri koji veći dio vremena posvećuju umrežavanju i njegovanju interpersonalne uloge(druženjem sa suradnicima ili vanjskim dionicima) napreduju brže. pronalasku novih načina privlačenja resursa. U ovom je poglavlju predstavljen pojam menadžmenta kao univerzalne ljudske aktivnosti. bez obzira na njihovu veličinu.

ima razrađene etičke standarde prihvatljivog i poželjnog profesionalnog ponašanja. Tako se npr. Menadžment je i specifična ekspertiza i profesija koja ima utvrđeno strukturirano znanje koje zahtijeva nekoliko godina intelektualne obuke. Sumirajući sve navedeno moguće je naglasiti da je fokus u ovom kolegiju na interpretaciji znanstvenog pristupa menadžmentu. te razrađene metode istraživanja. projektni menadžment a moguće je govoriti i o menadžmentu kao specifičnoj ekspertizi – profesiji ili području izgradnje karijere. Kao i u bilo kojoj drugoj ljudskoj aktivnosti neko ima više a netko manje predispozicija ili talenta. kulturnom menadžmentu. menadžment odnosa sa kupcima. te štedljivog ili racionalnog korištenja sredstava za ostvarenje osobnih ciljeva na efikasan i legitiman način (poštivajući pravila za postizanje ciljeva). odnosno definirane pojmovne okvire. političkom menadžmentu i sl. a pristup takvoj strukovnoj grupi ograničen je na osobe koje posjeduju unaprijed određene kvalifikacije i iskustvo. Menadžment se također koristi za specifične aktivnosti unutar organizacije kao što su npr. 13 . te kontrola.menadžmenta podrazumijeva da menadžeri obnašaju funkcije kao što su planiranje. teorije. modele. Osim navedenog. Znanstvena grana menadžmenta ima:   strukturirano znanje o predmetu istraživanja. u posljednje vrijeme govori o menadžmentu društvenih mreža. organiziranje. vođenje i motiviranje. funkcija ili neophodnih vještina. kriznom. srednja ili viša razina menadžmenta sa specifičnostima u pogledu uloga. koncepcije. upravljanje ljudskim potencijalima. Visok talent za menadžment imaju pojedinci koji posjeduju sposobnost jasnog definiranja ciljeva svojih aktivnosti. sportskom. Osim toga. menadžment ima karakteristike univerzalne ljudske aktivnosti . menadžment je pojam koji se odnosi na sustav – razinu upravljanja pa se tako razlikuje niža.