You are on page 1of 4

PITANJA 1.KOLOKVIJ 2.11.2016.

1. Zato uspjene tvrtke moraju imati viziju, navesti primjer!


Vizija odreuje smjer u kojem e se tvrtka razvijati i postavlja dugorone ciljeve
koji se ele postii. Takoer daje tvrtki identitet i okvir u kojem e se u budunosti
donositi odluke vezane uz poslovanje.
2. to znai biti ''drugaiji od ostalih'' ? Navesti primjer!
To moe znaiti da tvrtka moe sagledavati stvari iz drugaije perspektive,
pokuati raditi na drugaiji nain, koristiti drugaije (nove) tehnologije, proizvesti
neto novo (ili stvoriti potrebu za neim novim pa to proizvoditi), inovativnost,
kreativnost (npr. kod dizajna proizvoda ili njegovog marketinga), potivati elje
kupaca i reagirati na njihove elje i kritike i openito staviti kupca u prvi plan.
3. Kako i zato je bitna procjena ukupnog vremena izrade?
Procjena ukupnog vremena izrade kod tehnoloke pripreme je vana zbog
procjene trokova, popunjenosti kapaciteta strojeva i mogunosti potivanja roka
isporuke proizvoda. Takoe, moe se i uzeti kao neka referenca kod kasnijeg
odreivanja vremenske norme.
4. Kako ciklus proizvodnje utjee na rokove isporuke?
Ciklus proizvodnje je vremenski interval izmeu poetka prve operacije obrade na
proizvodu do zavretka posljednje, tj. do predaje proizvoda skladitu. Poto
meuoperacijski zastoji predstavljaju najvei dio ciklusa proizvodnje, njihovim je
smanjenjem ili ako je mogue eliminiranjem mogue skratiti taj ciklus te tako
gotovi proizvod ranije predati skladitu zbog ega e on ranije biti spreman za
isporuku.
5. Kako dulji rokovi isporuke i ekanja izmeu radnih mjesta utjeu na
poveanje trokova izrade?
Ako postoje ekanja izmeu radnih mjesta i operacija, moda postoji i dodatni
transport tih polugotovih proizvoda, to poveava trokove. Takoer, dulja
ekanja znae i dulje vrijeme nakon kojeg se kupljeni alati i strojevi isplauju
alat se isplauje nakon nekog odreenog broja proizvedenih komada, a uz dulja
ekanja izmeu operacija vie vremena je potrebno da se ta odreena koliina
proizvede.
6. Zato je primijenjen koncept PICOS u VW?
(Purchased Input Concept Optimization with Suppliers) je primijenjen poetkom
90-ih godina zbog pada konkurentnosti Volkswagena na tritu te sve veih
gubitaka. Razlog je bio elja za drastinim smanjenjem proizvodnih trokova.

7. Na koga, kako i zato je VW prebacio dio trokova u rjeavanju gubitaka u


VW?
Dio trokova je Volkswagen prebacio na svoje dobavljae. Razlog tome je bilo
smanjenje trokova VW-a cijene dijelova za njih vie nisu diktirali trokovi
proizvodnje ve se dogovorila cijena koju je dobavlja morao prihvatiti. Na taj
nain dobavlja preuzima razvoj tih proizvoda te je prisiljen na kreativnost i
konstantna poboljanja u procesu proizvodnje zbog postizanja cijene i svojeg
profita. VW tako preuzima samo kvalitetu i isporuku, dok su dobavljai odgovorni
za razvoj.
8. Zato je je primjenjena uplja poluosovina u VW?
Zbog manjih trokova sirovog materijala i krae obrade, to na kraju dovodi do
smanjenja proizvodne cijene samog vozila.
9. Koje znaajke su se morale kontrolirati kod upljih poluosovina?
Morale su se kontrolirati masa, krutost, vrstoa i otpornost na uvijanje tih upljih
poluosovina.
10.Koji su problemi odabira/procjene u TPP?
To su problemi odabira primarnog procesa, redoslijeda operacija, pomonog i
pripremno zavrnog vremena, duljine ciklusa. Postoje i problemi u upravljanju
proizvodnje prioriteti, uska grla, kvarovi strojeva, kanjenja kooperanata, lo
materijal...
11.Zato se redoslijed operacija mora rjeavati iskustveno?
Zato jer ne postoje fiksna pravila koja bi za svaki mogui proizvod (razliit
materijal, oblik, dimenzije, sloenost geometrije, seriju...) odredila pravilan
redoslijed operacija. Postoji vie moguih redoslijeda operacija koji bi doveli do
izrade eljenog gotovog proizvoda, ali nisu svi optimalni (najbri, najjeftiniji,
najkvalitetniji...) pa je potrebno iskustvo da se takav redoslijed odabere.
12.Razlika sljednog i simultanog inenjerstva? Primjerom opisati!
Slijedno inenjerstvo aktivnosti u razvoju proizvoda se odvijaju jedna nakon
druge. To bi znailo da se npr. najprije ispita trite ili dobi i analizira zahtjev
kupca, onda se krene u razvoj proizvoda, pa tehnoloku pripremu, operativnu
pripremu, onda kree proizvodnja i slanje robe kupcu ili na skladite. Kod
simultanog inenjerstva neke se aktivnosti u razvoju proizvoda odvijaju
istovremeno, uz meusobnu komunikaciju i razmjenu informacija svih ukljuenih
odjela prodaje, nabave, konstrukcije, TPP, proizvodnje, logistike... Takvim
pristupom je mogue skratiti vremena razvoja i proizvodnje (a time i isporuke)
proizvoda te smanjiti trokove.
13.Koje su faze projektiranja tehnolokih procesa?

To su analiza dokumentacije geometrije izratka (odreivanje stupnja geom.


sloenosti, dimenijske tonosti i povrinske hrapavosti i izbor polaznog materijala
i pripremka), analiza koliine proizvodnje (pojedinana, maloserijska,
srednjserijska, velikoserijska, masovna), izbor vrste i oblika pripremka, izbor
metode obrade (ovisi o sloenosti proizvoda, vrsti i obliku pripremka, veliini
serije, trokova obrade, raspoloivosti obradnih sustava, mogunosti
automatizacije...), izbor alatnog stroja (ovisi o veliini serije, znaajkama
pripremka i izratka - materijal, masa, dimenzije, oblik, tonost izrade, vrsti i
trokovima obrade)
14.to znai interpretacija podataka?
To znai prouiti nacrt proizvoda, vidjeti koje su tolerancije, materijali izrade,
povrinske i zavrne obrade, sastavnica materijala...
15.Zato je vaan odabir primarnog procesa?
Zato jer cijena primarnog procea bitno utjee na trokove proizvodnje, na odabir
daljnjih naknadnih operacija i daljnje obrade. Preko toga utjee i na rok isporuke
proizvoda, svojstva i trajnost proizvoda, odabir opreme i kooperanata...
16.Koja je razlika tehnolokog i proizvodnog procesa?
U tehnoloki proces spadaju operacije izrade i kontrole, dok u proizvodni proces
spada sam tehnoloki proces zajedno sa transportom, meuoperacijskim
zastojima i skladitenjem. Za tehn. proces moemo rei da je to odreen proces
preko kojeg ododreenog materijala izraujemo neki proizvod sa odreenim
alatima i strojevima u odreenom vremenu.
17.to je vremenska norma i kako se dobiva?
To je vrijeme za koje prosjeno uvjeban i odreeno kvalificiran radnik pod
normalnim pogonskim okolnostima s propisanim sredstvima na tono odreeni
nain uz normalno zalaganje i zamor odredi tono odreeni posao. Moemo ju
dobiti tako da snimimo vrijeme potrebno za neku operaciju nakon poetnog
uhodavanja proizvodnje, kada se procijeni da je radnik dostigao potrebnu razinu
uvjebanosti.
18.emu slui vremenska norma u proizvodnji?
Ona je osnovni parametar za planiranje i pravljanje proizvodnjom, slui za
proraun kapaciteta
19.to se moe zakljuiti pri odluivanju u novim projektima iz injenice da su
trokovi inenjeringa 15%, a trokovi proizvodnje 85%?
Ako se tokom razvoja proizvoda uvide neki problemi u vezi proizvoda (npr.
neisplativost, previsoki troak/cijena, nemogunost postizanja potrebne tonosti
itd) pa se procijeni da proizvod ne bi mogao opstati na tritu ili bi bio
nekonkurentan na bilo koji drugi nain, isplativije je odustati prije poetka
proizvodnje i izgubiti samo tih 15% sredstava nego riskirati i izgubiti svih 100%.

Mada je novac u razvoj tog proizvoda ve potroen, pametnija je odluka u tom


sluaju povui se uz manje gubitke.
20.to znai fleksibilnost proizvodnje pri projektiranju tehnolokih procesa?
To znai da kod PTP treba uzeti u obzir i mogue promjene na proizvodu u
budunosti (npr. uzeti u obzir potencijalna poboljanja ili estetske promjene,
kao npr. kod facelifta automobila koji se dogaaju svakih par godina) i to na
nain da se procesi projektiraju na nain da bi se i uz sve te promjene proizvod
mogao i dalje proizvoditi na istim strojevima uz iste ili sline alate i postupke, a se
u cilju kako bi se smanjili trokovi tih promjena. Takoer, fleksibilnost moe znaiti
i osmisliti proizvodnju openito na nain da ona u najkraem moguem roku
moe odgovoriti na zahtjeve kupca.
21.Zato je bitan balans izmeu zauzea opreme i vremena ekanja?
Ako npr. imamo stroj na kojem se izvodi prva operacija (npr. tokarilica) koja traje
10 minuta i stroj na kojem se izvodi druga operacija (npr. glodalica) u trajanju od
5 minuta, na tom drugom stroju emo imati ekanje od 5 minuta svaki put nakon
to se izvede druga operacija. Jedan nain kako izbjei takva ekanja je uvesti jo
jednu tokarilicu na kojoj bi se takoer radila prva operacija pa bi te dvije tokarilice
zajedno mogle opsluivati samo jednu glodalicu. Tako bi se gotovo eliminirala
vremena ekanja, popunili bi se kapaciteti na oba stroja to to bi dovelo do
smanjenja ciklusa proizvodnje, a time i smanjenja trokova i roka isporuke.
22.Koje slube u tvrki koriste podatke od tehnoloke pripreme proizvodnje?
Nabava, odravanje, marketing, prodaja, konstrukcija proizvoda, upravljanje
proizvodnjom, menadment
23.Koje podatke tehnoloka priprema proizvodnje dobija od drugih
slubi/odjela u tvrtki?
Od prodaje se dobivaju preko narudbe podaci o naruenom proizvodu nacrti,
materijal, tolerancije, rokovi isporuke, od nabave cijene i vrste materijala, od
proizvodnje kapaciteti radnika i strojeva na raspolaganju, od kvalitete mjerni
ureaji i procesi potrebni za ispitivanje gotovog proizvoda, od odravanja podaci
o terminima odravanja i sl.