You are on page 1of 3

OKOLADA

By Neven Jaganjac
okolada je u svakodnevnom ivotu postala jedna od namirnica koja se tuje i konzumira
gotovo kao i kava. ivot bez okolade je danas rijetko kome zamisliv. okolada originalno potjee
iz Srednje i June Amerike, glavna sirovina za proizvodnju okolade jest plod drveta kakaovca
(Theobroma cacao) koji nalazi svoje stanite od junog Mesika sve do bazena Amazone. Svoj
naziv je dobila iz nahuatlu jezika gdje se naziva xocatl to u prijevodu glasi gorka voda. Prema
predaji jo su dnevni Olmeci prije 2.600 godina kuhali okoladnu smjesu. Maje su pak organizirali
svetkovine na kojima se konzumirala okolada, pa ak i prinosile ivotinjeske rtve, imali su
svoga boga okolade Ek Chuaha dok su zrnca kakaa bila prihvaena kao nain plaanja. Azteci
su kasnije pili vruu okoladu koju su zainjavali sa vanilijom i ilijem. Zanimljivo je, da iako je
Kristofor Kolumbo donio sjeme kakaovca u panjolsku, ono nije pobudilo neko posebno
zanimanje ni znaaj. Kasnije je panjolski konkvistador Hernan Cortes popularizirao kakaovu
tekuinu koju mu je ponudio car Montezuma. panjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali
okoladu, jo uvijek tekuu, poeli su dodavati eer i cimet, ali tajnu nisu mogli dugo skrivati.
Zahvaljujui industrijskoj revoluciji 1828. godine Nizozemac Conrad van Houten otkrio je
hidraulinu preu koja je mrvila zrnca kakaovca te se time dobivao kakao prah. Englez Joseph Fry
je 1847. otkrio recept za okoladu kakvu danas poznajemo, mijeajui kakaov prah sa topljenim
kakao maslaceim i eerom, dok je vicarac Daniel Peter eksperimentirao sa MLIJEKOM kao
sastojkom u okoladi i uspio je proizvesti prvu mlijenu okoladu 1875. g. Time je temelj
okolade postavljen i ona je mogla krenuti punim mahom naprijed. Dakako da su vicarci
preuzeli vodeu rije u proizvodnji okolade pogotovo na elu s Rudolfom Lindtom koji je
napravio prvu okoladu koja se topila u ustima. Lindt je danas jedna od najpoznatijih tvornica
okolade u vicarskoj i ire. vicarska, Austrija, Irska i Norveka su vodei potroai okolade
prema ljestvici iz 2004. godine.
Prema Pravilniku O TEMELJNIM ZAHTJEVIMA ZA KAKAO-PROIZVODE, PROIZVODE SLINE
OKOLADI, KREM-PROIZVODE I BOMBONSKE PROIZVODE propisani su temeljni zahtjevi kojima u
pogledu kakvoe moraju udovoljavati kakao-proizvodi, proizvodi slini okoladi, krem-proizvodi i
bombonski proizvodi, a temeljni zahtjevi za ouvanje kakvoe tih proizvoda, te nain
deklariranja, elementi deklaracije za te proizvode propisani su u svrhu zatite zdravlja i ivota
ljudi te interesa potroaa. Neki od zanimljivijih lanaka o kakao proizvodima te o njihovoj
podjeli:
lanak 17. Kakao-lom jest oiena, ljuske i klice osloboena jezgra kakao-zrna. Kakao-lom
ne smije sadravati vie od 5% kakao-ljuske i klice zajedno niti vie od 10% ukupnog pepela,
raunano na suhu bezmasnu tvar kakao-loma. lanak 18. Kakao-masa jest proizvod dobiven
mehanikim usitnjavanjem kakao-loma, bez oduzimanja ili dodavanja bilo kakvih sastojaka, osim
ako je rije o alkaliziranom proizvodu. Kakao-masa ne smije sadravati vie od 5% kakao-ljuske i
kakao-klice zajedno niti vie od 10% ukupnog pepela, raunano na bezmasnu suhu tvar kakaomase. lanak 19. Kakao-sitne je mjeavina fino usitnjene kakao-jezgre, kakao-ljuske i kakaoklice, koja nastaje pri ljutenju kakao-zrna. lanak 20. Kakao-pogaa nastaje kad se kakao-lomu
ili kakao-masi mehanikim postupcima oduzme dio masti. lanak 21. Kakao-lom i kakao-masa ne
smiju sadravati vie od 14% ukupnog pepela, raunano na bezmasnu suhu tvar, ako je rije o
alkaliziranom proizvodu. lanak 22. Kakao-maslac jest masnoa dobivena mehanikim
postupcima iz kakao-zrna, kakao-loma, kakao-mase, kakao-pogae ili kakao-sitnei.
Takoer nudi detaljne propise o pojedinim emulgatorima, zaslaivaima, aditivima druge vrste i
alkalizatorima koji smiju biti prisutni u okoladi te u kojim koliinama. Takoer su navedeni
minimalni zahtjevi kakvoe razliitih vrsta okolada. Glavni pozitivni uinci okolade potjeu iz
kakao mase. to je njen udio u okoladi vei, to vie pogoduje zdravlju. Razlog tome su
polifenoli, flavonoidi i antioksidansi koji pomau u prevenciji bolesti srca i krvnih ila, modanog

udara i brojnih degenerativnih bolesti. to je udio kakao masw manji, to je ona manje zdrava za
ovjekovo zdravlje. to je okolada tamnija, to je zdravija, tako primjerice kod mlijene okolade
pozitivan uinak kakaovca suzbijaju velike koliine eera. Osim kakao maslaca i mlijeka, glavni
sastojak bijele okolade je eer, na koji odlazi vie od 50% okolade. Osim toga, bijela okolada
ima vei udio zasienih masnoa i kolesterola od tamne. Jedina prednost bijele nad ostalim
vrstama okolade jest vei udio kalcija.

okolada nije nuno loa namirnica, tome je kriva dananja prehrambena industrija koja
nas hrani nekvalitetnom robom koja je krcata umjetnim eerima i aromama samo kako bismo je
konzumirali to vie te njima donosili profit. Prava tamna okolada sa visokim udjelom kakaovca
dokazano titi srce i brani nas od kardiovaskularnih bolesti. Smanjuje krvni tlak, spreava
stvaranje ugruaka i smanjuje razinu LDL (tetnog) kolesterola. Slui i kao antidepresant jer
sadri serotonin (protiv depresije) i endorfin koji daje osjet zadovoljstva, kao to je i riznica
antioksidansa. Suprotno popularnom miljenju, prava tamna okolada ima niski glikemijski
indeks ime regulira koncentraciju krvnog eera u krvi. Tamna okolada je takoer bogata
bakrom, magnezijem, kalcijem i eljezom.
Zanimljivo je da je povrinom najvea okolada na svijetu bila napravljena upravo u
Hrvatskoj 2015.god. Napravljena je u Splitu, a proizvela ju je tvornica okolade Nadalina.
Povrine je 101 metra kvadratnog. okolada Nadalina upisana je u Guinessovu knjigu rekorda, no
naalost 2016. godine hrvatski rekord nadmaili su Slovenci sa okoladom povrine 142,32 m 2
(okoladnica Cukrek) na festivalu okolade u Radovljici.
Naalost danas je okolada vodei alat za pokvarene industrije kojima je samo u interesu
zarada. Koriste kakaov maslac i kakaova zrnca niske kvalitete, dodaju umjetne arome kako bi joj
poboljali okus te ju krcaju ili umjetnim eerima ili abnormalnim koliinama obinog eera, a
sve to zapakiraju u slatke male omote primamljive djeci. Time se djecu od malih nogu ui da
postanu ovisni o okoladi. Podsjetit u vas samo da danas industrija okolade vrijedi oko 110
milijardi dolara godinje.
Sve u svemu okolada je izrazito zdrava namirnica ako se zna za nju odakle dolazi i kako je
napravljena te ako se konzumira u umjerenim koliinama, okolada ne mora biti samo hrana, ona
moe biti i umjetnost. Za okoladu se nekada ratovalo i ubijalo, a danas se ju plaa i po nekoliko
1000 dolara po kilogramu. Ona nas okruuje svakodnevno bilo da se radi o tabli okolade, oko
bombonima, pralinama ili bombonijerama. Postoje kaladonti s okusom okolade, jestivi papir s
okusom okolade, mnogovrsna maziva na bazi okolade (nutella, eurokrem), pa sve do ekstrema
poput arome okolade za e-cigarete, prezervativa s okusom okolade pa ak i jestivi zavodljivi
donji ve okusa okolade. okoladu moemo jesti, piti, uivati ju namazanu na kruh, mirisati je u
obliku parfema, ali ak se u njoj moemo i kupati ukoliko raspolaemo debljim budetom.
Pojedine vrste Escherichie coli se hrane okoladom i eerom iz nje te pritom proizvode vodik koji
se potom moe koristiti kao isto i obnovljivo gorivo (dodue praktina primjena ovog saznanja je
jo uvijek u fazi razvoja). okolada iako privremeno bezopasna po nas moe ozbiljno otrovati
nae kune ljubimce zbog prisutnog teobromina u okoladi. S okoladom samo hrabro, ali
umjereno !

Neven Jaganjac 3.a