You are on page 1of 4

1.

2.

3.
4.
5.

6.
7.
8.

9.

Nabroji kemijske elemente u ljudskom tijelu. O: Najvie ima O(60%), C(20%), H(10%),
N(4%), zatim slijede po pravilu Mg CHOPLINS NaCl CaFe te oligoelementi Ti, Zn, Se, Ru, Au, Al.
Objasni vanost H2O u ljudskom tijelu. O: Voda sainjava preko 60% tjelesne mase, otapalo
je mnogih organskih i anorganskih spojeva, nalazimo je u staninoj i izvanstaninoj tekuini,
sainjava mikrookolinu svake stanice, u njoj se odvijaju kemijski procesi, sudjeluje u kemijskim
reakcijama, u transportu hranidbenih tvari i plinova do svake stanice.
Sastav tjelesne tekuine (INTRACELULARNA)- K+ i PO43- ioni prevladavaju.
Na/K pumpa mehanizam koji odreuje kako e tekuina ulaziti/izlaziti u/iz stanice/u.
Izvanstranina tekuina (EKSTRACELULARNA) zauzima prostor izmeu stanica, nalazi se
izvan stanica. Izvanstanine tekuine sainjavaju krvnu plazmu, likvor (kraljenina modina),
plodovu vodu. Po sastavu prevladavaju Na+ i Cl- ioni. Koncentracije stanine i izvanstanine
tekuine moraju biti iste koncentracije i istog osmotskog tlaka (otopine moraju biti izotonine).
KRVNA PLAZMA tekuina u kojoj plivaju krvne stanice. ista krvna plazma je ukasta
tekuina, u njoj se nalazi vea koncentracija PLAZMATSKIH BJELANEVINA .
PLAZMATSKE BJALANEVINE: ALBUMINIsudjeluju u prijenosu spojeva od stanica do tkiva.
GLOBULINIsudjeluju u obrani tijela od infekcije.
FIBRINOGENIsudjeluju u zgruavanju krvi.
KRVNI SERUM odstranjuje se fibrinogen, krv koja se ne zgruava, slui za pripremu drugih
krvnih pripravaka kao to je npr. imunoserum. IMUNO SERUM je serum bogat specifinim
imunoglobulinima.
LIMFA poseban sustav koji se kree meu stanicama, to je bezbojna tjelesna tekuina koja
je po svojem sastavu slina krvnoj plazmi. Ona ispunjava sve meustanine prostore, posrednik
izmeu krvi i tkiva.

10.

Zreli eritrociti su jedine stanice bez stanine jezgre, slue za prijenos O


i CO2,
nose crveni krvni pigment hemoglobin (bjelanevina) on na sebe vee
kisik i
prenosi ga tijelom. Za sintezu Hb potreban je Fe, eritrociti ive 120
ERITROCITI (crvene krvne stanice)
dana,
nastaju u kotanoj sri, a mrtvi eritrociti se razgrauju u slezeni,
produkti
razgradnje slue za sintezu novih eritrocita. ANEMIJA smanjena koliin
Hb.
Slue za obranu tijela od onfekcija, stranih tijela i bjelanevina, nastaj
LEUKOCITI (bijele krvne stanice)
u
kotanoj sri, prsnoj lijezdi, slezeni i limfnim vorovima.
TROMBOCITI (krvne ploice)

Sadre razne enzime i faktore za zgruavanje krvi, ive od 8-10 dana,


razlau se u slezeni i jetri.

LEUKOCITI
1. SEGMENTIRANI:
DIFERENCIJALNA KRVNA SLIKA pokazuje posotak pojedinih
1.1.Neutrofil
leukocita.
1.2.Eozinofil
LEUKOCITOZA poveani broj leukocita.
1.3.Bazofil
LEUKEMIJA rak bijelih krvnih stanica.
2. NESEGMENTIRANI
TROMBOCITOPENIJA bitno smanjeni broj trombocita u krvi.
2.1.Limfociti
2.1.1. T i B limfociti
2.2.Monociti
11.
ANTIGEN specifine bjelanevine na membrani ljudskih eritrocita. ANTITIJELA ili
AGLUTININI specifina protutijela
u krvnoj plazmi.
12.
Rhesus faktor jo jedna skupina bjelanevina na membrani eritrocita Rh
aglutinogen.
HEMOLITIKA BOLEST NOVOROENADI (fetalna eritroblastoza) ako je majka Rh- a

dijete Rh+ prilikom mijeanja djetetove i majine krvi majina krv prepoznaje krv
djeteta kao strano tijelo te napada njegove eritrocite, to prouzrokuje anemiju kod
djeteta te se hemoglobin oksidira u bilirubin, a kotana sr djeteta otpua u krvotok i
nezrele eritrocite koje nazivamo eritroblasti. Zbog toga takva roena djeca imaju
ukastu boju koe i od tuda proizlazi narodni naziv utica novoroenadi.
13.
IMUNOLOKI SUSTAV brani tijelo od stranih tijela i bjelanevinama. ANTIGEN ili
IMUNOGEN tvari koje dovode do imunoloke reakcije. IMUNOST prirodna ili steena
sposobnost organizma da se brani od raznih skupina antigena. Moe biti priroena ili
steena. Imunoloki sustav se slui organima timus, kotana sr (modina), slezena,
limfni vorovi, stanice (fagociti, limfociti).
14.
Krvne grupe sustava AB0
KRVNE GRUPE
A
B
AB
0
15.

NA ERITROCITIMA
aglutinogen A
aglutinogen B
aglutinogen A
aglutinogen B
nema aglutinogena

UUUURTU KRVNOJ PLAZMI


anti B aglutinin
anti A aglutinin
nema anti aglutinina
anti A aglutinin
anti B aglutinin

Tri su osnovna naina otpora tijela prema infekciji:


Fagocitzaprodiranje mikroorganizama
Priroena ili nespecifina imunostnastaje tijekom
trudnoe
KOLOSTRUMtekuina koja se izluuje nakon dojenja
bogata je protutijelima.
16.
STEENA ili SPECIFINA imunost . organizam stvara specifina protutijela za
specifine bjelanevine. Steena imunost moe biti aktivna i pasivna. Aktivna steena
imunost proizvodnja antitijela izazvano cjepivom, ubrizgavanje gotovih protutijela.
Pasivna steena imunost dobiva se nakon preboljenja neke bolesti, tijelo stvori
protutijela i ima ih od par mjeseci ili doivotno.
1. Prirodni put imunizacije
1.1.Pasivan nain prebolimo bolest.
2. Umjetni put imunizacije
2.1.Aktivan nain organizam sam proizvodi protutijela nakon cjepiva
2.2.Pasivan nain ubrizgavanje gotovih protutijela
17.
Bolesti imunosnog sustava:
I. IMUNOINKOMPETENCIJA - uzrokovane su manjkavim djelovanjem imunosnog
sustava. Organi: timus, slezena, limfni vorovi. Uzronici: otrovi, pesticidi, Pb, benzol i
sl. Virus HIV (AIDS) sindrom steene imunodeficijencije. Sindrom vie simptoma.
II. HIPERSENZITIVNOST preosjetljivost imunosnog sustava, dolazi do alergijskih
reakcija. ALERGEN bjelanevina ili strano tijelo koje izaziva alergijsku reakciju
reakciju imunosnog sustava. ANAFILAKTIKI OK napadaj alergijske reakcije. Ako je
reakcija koe zovemo ih koprivnjae ili URTIKARIJA. Peludna hunjavica, astma.
III. Autoimune bolesti vlastiti imuni sustav ima alergijske reakcije na vlastita tijela tj.
ne prepoznaje svoje bjelanevine od stranih.
IV. NOVOTVORINE zloudne bolesti imunosnog sustava. Tumor je svaka izraslina koja
se nekontrolirano razmnoava i dijeli.
18.
GRAA I RAD SRCA dio krvoilnog sustava (uz arterije, vene, kapilare), zadaa
mu je dopremanje kisika i hranjivih tvari u stanice (arterijska krv), otpremanje tetnih
tvari, produkata metabolizma i CO2 (venska krv). Srce je miini organ (srano miino
tkivo), mase oko 300g, veliina stisnute ake, smjeten unutar opne zvane PERIKARD
ili OSRJE, titi od neposrednog pritiska susjednih organa te od trenja plunih krila kod
disanja. GRAA 2 klijetke i 2 pretklijetke. uplje vene u srcu nemaju zalistke, srani

zalistak (spreava povratak krvi u pretklijetke). Srce ima debele stijenke i zato mu je
potrebna konstantna opskrba kisikom i hranom (ima posebni NUTRITIVNI krvotok).
Srce radi samostalno ili autonomno. SA vor sinus-atrijski vor. AV vor atrioventrikularni vor.
19.
KRVOTOK Veliki krvotok=> srceorganisrce , izmjena hranjivih i otpadnih tvari
i plinova izmeu krvi i stanica
Mali krvotok=> srcepluasrce , izmjena plinova izmeu krvi i plua.
70 otkucaja/min. 1 otkucaj=70mL krvi (udarni volumen srca), 70
otkucaja*70mL=4900mL5L (minutni volumen srca )
20.
SISTOLA kontrakcija srca uz potiskivanje krvi. DIJASTOLA relaksacija srca. EKG
elektro kardio gram, elektro kardio graf ureaj za biljeenje elektro potencijala
srca. SIMPATIKUS + automatske radnje, pojaava funkcije. PARASIMPATIKUS svjesne
radnje, usporava funkcije.
21.
Krvne ile ARTERIJE (bilo ili puls, pulsiraju na mjestima bliim povrini tijela,
stijenke su elastine, podrauje ih autonomni ivani sustav), VENE(manje elastine
od arterija, tanje od arterija, imaju venski zalistak u unutranjosti ile, oni spreavaju
vraanje krvi u neeljenom smjeru), KAPILARE(najtanje krvne ile, venske kapilare,
arterijske kapilare).
22.
Krvni tlak SISTOLIKI i DIJASTOLIKI. Pritisak krvi na stijenku krvnih ila.
Normirani krvni tlak

120/80 mmHg .

23.

MALI KRVOTOK (PLUNI) krv (deoksigenirana) iz D klijetke kroz plunu ARTERIJU


odlazi u PLUA, krv (oksigenirana) vraa se kroz plunu VENU u SRCE u L pretklijetku.
VELIKI KRVOTOK (SISTEMSKI) krv (oksigenirana) iz L pretklijetke ide u L klijetku,
zatim AORTOM putuje kroz arterije, pa u kapilare i onda u svaku stanicu. Krv (predaje
O2 i hranjive tvari, preuzima CO2 i tetne produkte) putuje venskim kapilarama u venu
iz vena ide VENULU gornja i donja uplja vena D pretklijetka D klijetka a zatim se
nastavlja MALI KRVOTOK.
24.
BOLESTI KRVOILNOG SUSTAVA (na njih otpada oko 53% ukupnog broja smrti u
RH)

ARITMIJA: poremeaj sranog ritma, BRADIKARDIJA je usporeni rad srca (ispod

60 otkc ./min ), TAHIKARDIJA je ubrzani rad srca (vie od

100 otkc ./min ).

EKSTRASISTOLA aritmija rada srca, srce ispada iz ritma.


BOLESTI SRANIH ZALISTAKA: STENOZA zadebljanje sranog zalistka, suava se
otvor za protok krvi. INSUFICIJENCIJA promjena u grai zalistka, nema dobrog
zalistka.

ISHEMINE KORONARNE BOLESTI: HIPOKSIJA stanje nedovoljne opskrbe


miokarda (srano tkivo) kisikom. ANOKSIJA potpuni izostanak opskrbe miokarda
kisikom. SRANI INFARKT u tkivu miokarda postupno nastaje podruje mrtvog
tkiva. ANGINA PEKTORIS (STENOKARDIJA) miokard privremeno ostaje bez
kisikajaka bol u prsima, utrnue desne ruke, osjeaj guenja.

POREMEAJI KRVNOG TLAKA: HIPERTENZIJA povieni krvni tlak, HIPOTENZIJA


snieni krvni tlak.

ATEROSKLEROZA opi pojam za zadebljanje i otvrdnue stijenka arterija.


25.
IMBENICI RIZIKA BOLESTI SRCA I KRVNIH ILA:

Povieni krvni tlakdetektirati i sprijeiti

eerna bolestoteuje kapilare

Prekomjerna tjelesna teinamasnoa u krvi

Puenje, alkohol, droga, zraenje, nedovoljna fizika aktivnostkonstruirani smo


fiziki i anatomski da se kreemo.
26.
GRAA DINOG SUSTAVA dini i krvoilni sustav omoguuju izmjenu plinova O 2 i
CO2 u svim stanicama. GORNJI DINI PUTEVI (nosna i usna upljina, grkljan i drijelo

slue za grijanje, vlaenje i dezinfekciju zraka), DONJI DINI PUTEVI (dunik, dunice i
pluaobloeni su trepetljikavim epitelom iznutra, on brani i titi od prodiranja
mikroorganizama. Dunik je dug oko 12 cm, dijeli se na lijevu i desnu dunicu, dunik
je graen od prstenaste hrskavice kako bi stalno bio otvoren. Plua lijevo krilo s 2
renja i desno krilo s 3 renja.). Opna PLEURA graena od dva sloja tj dva lista, vanjski
list je POREBRICA, a vanjski je POPLUNICA. Imeu listova se nalazi INTRAPLEURALNA
TEKUINA. Plua su iznutra sainjena od mnotva plunih mjehuria ili ALVEOLA (njih
ak 300.000.000). ALVEOLA je gusto obavijena mreom krvnih kapilara,
ogranakaplune arterije koja krvlju doprema CO2 iz tijelaradi izmjene sa O2 , na tu
kapilarnu mreu nadovezuju se VENULE i VENE koje zatvaraju krug PLUNOG (MALOG)
KRVOTOKA.
27.
Mehanika disanja i mehanizam izmjene plinovasimpatikus-nije pod utjecajem
nae volje, on je pod utjecajem impulsa iz centra za disanje. Centar za disanje nalazi
se u bazi mozga i u produenoj modini. Ritam disanja iznosi

1217 udisaj /min .

INSPIRACIJSKO-EKSPIRACIJSKI mii oit ili dijafragma(miina opna izmeu prsne i


trbune upljine). Ekspiracijski mii izdisanje, inspiracijski mii udisanje + rebreni
miii. Receptori za koncentraciju kisika u krvi se nalaze u AORTI. Frekvencija disanja
podie se padom konc. kisika u krvi, receptori u aorti to registriraju i alju elektrini
impuls do inspiracijskog sredita te ga dopunski stimuliraju da ubrza disanje. Potom
oni podrauju oit i onda se oit sputa i zrak ulazi u plua. Za vrijeme udisanja V
prsnog koa se poveava, plua se rasteu. U njima pada tlak zraka te atmosferski
zrak prelai s mjesta veeg tlaka u plua. Nakon toga se oit opusti, meurebreni miii
se takoer oputaju, smanjuje se V prsnog koa, plua se steu i istiskuju zrak iz
plua.
28.
BOLESTI DINOG SUSTAVA (dini sustav je osjetljiv jer je u stalnom kontaktu s
okolinom i moe se lako zaraziti s mikroorganizmima):

Prehladanajea bolest koju uzrokuju virusi, simptomi su kihanje, kaljanje,


grlobolja, promuklost i curenje nosa. Bolest traje oko 7 dana, u pravilu sama prolazi.

AKUTNI BRONHITISupala sluznice gornjih dinih puteva, uzronik je najee


virus, bolest traje nekoliko dana.

KRONINI BRONHITIStraje dulje i s vremenom se stanje pogorava, oteano


disanje, hripanje i temperatura. ee obolijevaju puai, astmatiari i osobe koje
puno borave u oneienoj atmosferi.Suavanje dinih puteva.

EMFIZEM PLUA (puai)plua sve vie gube funkciju zbog oteenja i smanjenja
broja alveola ergo tijelo dobiva manje O2, a CO2 zaostaje u tijelu. U daljnjem tijeku
dolazi do problema sa srcem tzv. pluno srce.

UPALA PLUA (pneumonija)uzronik je virus, bakterija ili mikoplazma, alveole se


pune tekuinom i krvlju. Simptomi su vruica, kaalj, oteano disanje. To je teka
bolest, treba je to prije lijeiti.

TUBERKULOZA (TBC) esta bolest plua, izaziva je bacil Mycobacterium


tuberculosis. Taj bacil ne podnosi sunevu svjetlost i svjei zrak. Lijeenje je
olakano pronalaskom antibiotika, ali i preventivnim cijepljenjem (BCG, 6. razred).
Tuberkuloza ili SUICA je ne tako davno bila teka i neizljeiva bolest.,

RAK PLUA99% sluajeva kod puaa. Dim cigareta oteuje stanice dinih
putova i dovodi do razvoja tumora. Tumor raste i iri se, a kasnije krvlju metastazira
u druge organe u tijelu. U dimu cigareta ima vie od 3900 razliitih kemijskih
spojeva, od ega su 42 karcinogeni spojevi. Izgledi za dobivanje raka plua vei su
to je vei broj popuenih cigareta dnevno i perioda puenja. Pasivni puai ne
pue, ali borave u zadimljenim prostorima.