You are on page 1of 747

ZLATKO GURSKY

ZLATWA FI JJIGA
LJEKOVITOG BILJA
TREĆE DOPUNJENO IZDANJE

UREDNIK
B R A N IM IR DONAT

NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE
ZAGREB
1985.

STRUČNI RECENZENT
PROF. DR JOSIP KOVAČEVIĆ

PREDGOVOR AUTORA DRUGOM IZDANJU

Ovo, drugo izdanje svoje knjige
posvećujem objema kćerima:
Jelis i I

U pismima koja sam primao, u dnevnoj štampi, na sajmovima
knjiga i prilikom prigodnih susreta, pokazalo se da je javnost
veoma povoljno ocijenila prvo izdanje ove moje knjige. Pohvala
vrijednosti njezina sadržaja i studiozni, a ipak svakome razum­
ljiv način njegove obrade bili su uzrok da je prvo izdanje ubrzo
rasprodano, pa se osjetila potreba ponovnog tiska. Time se oprav­
dava izlazak ovoga drugog, dopunjenog izdanja, kojim se udovo­
ljava želji javnosti, a ja joj se ovom prilikom zahvaljujem na pri­
znanju za moj rad.
Posebno se zahvaljujem izdavaču Nakladnom zavodu Matice
hrvatske i svim njegovim suradnicima, koji nisu žalili ni truda ni
sredstava da knjigu opreme dostojno svrhe kojoj je namijenjena,
i ugleda što ga ta kuća uživa u domovini i izvan nje.
Nastojao sam da knjigu sistematski i studiozno obradim, ka­
ko' bi svojim sadržajem koristila ne samo puku nego i klasično
obrazovanim krugovima.
Pri sređivanju materijala pomagala mi je moja kći Jelis-Liza,
pa joj se za to od srca zahvaljujem.
Poticaj za pisanje ove knjige neizmjerna je energija koja nam
stoji na raspolaganju u prirodi u izvornim oblicima, mnogo pri­
stupačnija od dugotrajnih laboratorijskih istraživanja i skupe
tvorničke proizvodnje umjetno sintetiziranih nadomjestaka. Nije
dakle besmisleno služiti se prirodnim izvornim sirovinama, uglav­
nom biljkama, od kojih se, zbog ljekovitog djelovanja, mnoge 6d
pamtivijeka upotrebljavaju kao lijekovi. Ali želimo li se njima
uspješno služiti, treba ih poznavati, znati njihovo djelovanje i
naučiti kada se i kako njima valja koristiti. A to je nauka ravna
školskoj farmakologiji, farmakognoziji i farmakoterapiji. Njezino
nepoznavanje dovodi do šarlatanstva, koje nema veze ni sa zna­
njem ni sa savješću.

5

Ovom svojom knjigom želio sam potaknuti u čitaocu zani­
manje za ljekovito bilje; da bi naučio sam otkloniti mnoge nela­
gode uzrokovane oboljenjem nekog organa ili cijelog organizma.
U nadi đa će se čitalac uspješno koristiti ovom knjigom, osobito
ako nema liječnika u blizini, predajem je, u drugom, dopunje­
nom izdanju, javnosti s najboljim željama.
Autor

PREDGOVOR

Zahvaljujući svom geografskom položaju naša zemlja obu­
hvaća — od Alpa na sjeveru, preko pitomih ravnica i brežuljaka,
brda i planina sve do Jadranskog mora i otoka na jugu — pod­
ručje veoma bogato različitim vrstama bilja. Mnoge od njih upo­
trebljavala je, a upotrebljava još i danas, pučka, ali i znanstvena
medicina za liječenje. Tako je s vremenom nastao pojam ljekovi­
tog bilja, tj. bilja koje, primijenjeno u slučaju bolesti, liječi, u
slučaju opasnosti od bolesti štiti organizam i sprečava oboljenje,
a kod zapuštenih, kroničnih bolesti olakšava i poboljšava stanje.
Ljekovite biljke pomažu i ljudima i životinjama. Razumije se,
postoje razlike u bolestima i liječenju ljudi i životinja, pa, kao što
se znanstvena medicina dijeli na humanu i veterinarsku, tako se
može podijeliti i ljekovito bilje.
Treba dobro upoznati ljekovito bilje, njegova svojstva i dje­
lovanje (ima ga i otrovnog), kako bismo ga, u slučaju potrebe,
mogli uspješno primijeniti.
Skupljači ljekovitog bilja i poznavaoci njegova djelovanja
crpu znanje iz tradicije i iz vlastitih iskustava. Ođ davnina uži­
vaju veliki ugled u narodu. Upravo su oni dali prve poticaje raz­
voju medicinske znanosti.
Suvremena farmacija još i danas upotrebljava velik broj lje­
kovitih biljaka u obliku čaja, ekstrakta, tinkture, praška i drugih
galenskih pripravaka.
U ovoj knjizi autor opširno opisuje više od 200 ljekovitih bi­
ljaka, koje su prikazane i slikama. Tako čitalac može upoznati te
biljke, njihova ljekovita svojstva i djelovanje, i naučiti da sam
priprema lijekove koji su mu gotovo uvijek pristupačni.
Naša javnost dobiva ovom knjigom vrlo dobar i koristan pri­
ručnik za prirodno liječenje, a ljubitelji prirodnih nauka odličan
priručnik sistematike ljekovitog bilja na latinskom, hrvatskom i
njemačkom jeziku, svrstanog abecednim redom po vrsti (species)
s oznakom porodice (familia) kojoj neka biljka pripada, mjesta
gdje raste, te vremena i načina sabiranja.
Slavonski Brod, 26. listopada 1976.
Ing. Vladimir Špoljarić
šumarski inspektor

UVOD

Misleći da radi dobro, čovjek često postupa pogrešno i kvari
tok prirodnih procesa. Posljedica su poremećaji i nevolje koje, uz
ostalo, oštećuju njegovo zdravlje, ugrožavajući mu život i opsta­
nak. U takvim nevoljama treba potražiti*f)omoć u prirodi. Njezina ,
je pomoć pouzdana. Ona čovjeku omogućuje život, hrani ga i brani.
Sve nas više zabrinjava zagađenost zraka, vode i hrane kemi­
kalijama, otpadnim produktima industrije, plinovima iz tvornica
i motornih vozila, insekticidima, konzervansima, aromaticima i bo­
jama za hranu i piće, žestokim alkoholnim pićima, drogom; tome
se priključuje buka, preopterećenost u radu i prevelika žurba. Da­
nas ima zbog toga bolesti koje naši djedovi nisu poznavali, zbog
toga je većina ljudi bolesna i, usprkos svim nastojanjima moderne
medicine, mnogi umiru od infarkta, kapi i ostalih bolesti civili­
zacije. Da bismo spriječili ta zla, treba da se ponovo približimo
prirodi, da se što više krećemo na svježemu zraku a izbjegavamo
zadimljene, zatvorene prostore, da liježemo i ustajemo rano, a
umjesto što se trujemo različitim sredstvima za umirenje, protiv
bolova i nesanice, da se služimo prirodnim lijekovima, o čemu će
biti govora u ovoj knjizi. Ona želi uvjeriti čitaoca da lijek što ga
pruža priroda djeluje, iako možda nešto polaganije od sintetskih
lijekova, pouzdano i trajno. Prirodni lijekovi liječe uzrok bolesti.
To je tzv. kauzalna terapija. Ona ima velike prednosti pred tzv.
simptomatskom terapijom, ili liječenjem znakova (simptoma) bo­
lesti. Odstranimo li uzrok, nestat će i bolest; liječimo li znak, sim­
ptom, bolest traje i dalje. Snizujemo temperaturu, otklanjamo bo­
love, ali bolest može ponovo buknuti čim prestane djelovanje li­
jeka. Antibiotici, na primjer, katkada stvaraju imunitet, pa kod
ponovljene primjene više ne djeluju. Osim toga, iako često spasavaju život, mogu izazvati anafilaktički šok i čak smrt, kao npr.
penicilin, ili slabljenje sluha, vida, okusa i slično, kao npr. streptomicin. Dakako, liječnik o tome vodi računa, pa takve i slične li­
jekove smijemo uzimati samo pod njegovim nadzorom.
Bol je signal da nešto nije u redu, a temperatura je znak borbe
tijela proti uzročnika bolesti. Tu prirodnu obranu tijela potpo­
mažu prirodni lijekovi, i zato oni bolest zaista izliječe, a ne samo
zaliječe.

9

U ovoj knjizi riječ je dakle o ljekovitim biljkama. Da bismo
se njima mogli služiti, moramo znati kako koja biljka izgleda, pro­
tiv koje se bolesti upotrebljava, kako djeluje i kako se priprema
za lijek. Razumljivo je da treba poznavati i nazive. Budući da u
svakom kraju naše zemlje jednu istu biljku često nazivaju dru­
gačijim imenom, a mnoge različite biljke nose isto ime, postoji
mogućnost zamjene biljaka, U takvom slučaju može se dogoditi
da biljka kao lijek ne pomaže, pa se za vrijeme takvog besko­
risnog liječenja bolest nesmetano razvija. Pogrešno odabrana bilj­
ka može tako stanje bolesnika još pogoršati.
Da bih to spriječio, poslužio sam se hrvatskim nazivljem iz
udžbenika naših istaknutih stručnjaka, osobito akademika prof,
dra Frana Kušana, zatim naučnom latinskom nomenklaturom —
ona ima tu prednost da za svaku biljku daje samo jedan naziv,
po kojemu je poznaje čitav svijet — i, naposljetku, budući da se
u našim krajevima upotrebljavaju i mnogi njemački nazivi za lje­
kovito bilje, dodao sam još i njemačko nazivlje. Mislim da sam
time posve isključio mogućnost zabune.
Navest ću samo jedan primjer na kojemu se vidi kako može
doći do zabune: Biljka Convalaria majalis ima hrvatski naziv, pre­
ma prof. Kušanu, đurđica, ali je ponegdje zovu šumarica — što je
zapravo druga biljka (Anemone nemorosa), negdje đurđevak —
što je treća biljka (Polygonatum officinale), a negdje opet drago­
ljub što je četvrta biljka (Tropaeolum majus)! Takvih primjera
ima, naravno, vrlo mnogo.
Biljni lijekovi djeluju i terapijski i profilaktički, pa se i znan­
stvena medicina i farmacija u posljednje vrijeme njima sve više
služe. Zbog toga se ljekovito bilje počelo već i plantažno uzgajati.
Naša je zemlja veoma bogata ljekovitim biljem. Ima ga po li­
vadama i šumama, u planinama i dolinama, uz potoke, rijeke i
putove. Ima ga u vrtovima i baščama, u kojima osim toga uzga­
jano povrće sadrži dragocjene minerale, vitamine i ostale tijelu
potrebne tvari. Dodamo li tome vođu, sol, jaja, brašno, šećer, ulje,
i mliječne proizvode, čak ugljen i pepeo od drva što također može
poslužiti za pripravu lijeka, zatim rasol kiselog zelja, voćne i
biljne sokove, voće i povrće konzervirano prirodno — bez boja,
mirisa i konzervansa, pa pčelinji med, imamo sve što je potrebno
za bilo koji lijek.
U ovoj će knjizi čitalac naći, uz savjete za liječenje bolesti,
također i uputu za pomoć u nezgodi, kako bi sebi olakšao stanje
do dolaska liječnika ili odlaska u bolnicu, a možda i oboje učinio
nepotrebnim. Mnogi će lijekovi poslužiti preventivno i profilak­
tički kod epidemija zaraznih bolesti, prehlada, upala i si.
Poglede znanstvene medicine nastojao sam uskladiti sa ovdje
objašnjenim prirodnim liječenjem.
Uputa u ovoj knjizi treba se strogo pridržavati. Nerazumno
upotrijebljeni, mogu i ovi lijekovi izazvati smetnje, pa i kompli-

10

kacije ako su kontraindicirani. Na primjer, preparate atropina
ne smije uzimati onaj, tko boluje od glaukoma. Neke lijekove ne
smiju uzimati ljudi koji boluju na bubrezima, jetri, itd. Zbog
toga u slučaju kad čovjek nije posve siguran ili mu je nešto ne­
jasno, prije nego što se posluži nekim lijekom treba da za savjet
upita liječnika ili ljekarnika, osobito kad je u pitanju lijek kod
kojega sam to izričito naglasio.
Za svaki sam lijek objasnio protiv koje se bolesti uzima, u
kojoj količini (npr. 1, 2, ili polovica male ili velike žlice, ili na
vrhu noža, jedanput, dvaput ili triput dnevno), u koje vrijeme
(npr. natašte, prije ili poslije jela, ili prije spavanja), i u kojem
obliku (npr. čaj, tinktura, ekstrakt, kaša, oblog, namaz, posip i
si.), pije li se ili grglja, treba li ga popiti najednom ili u g u f
jima u toku dana itd. U podnaslovu svake biljke: »Priprema lije
primjena i djelovanje« čitalac će naći sve potrebne upute.
Da bih olakšao traženje ljekovitih biljaka i njihovu identinkaciju, dodao sam abecedni popis ljekovitog bilja, a radi pre­
poznavanja pojedine biljke uz svaku se nalazi i njezina slika.
Ako čovjek ne bere ljekovito bilje sam, može ga pod ljekar­
ničkim nazivom, koji navodim pod naslovom svake biljke, ku­
piti u ljekarni, ili kod berača ljekovitog bilja. Razumljivo, berač
ne može biti bilo tko, nego savjestan čovjek i dobar poznavalac.
Na svaku kutiju ili omot u koji je biljka spremljena treba napi­
sati njeno ime da ne dođe do zamjene.
Prepuštam sada knjigu čitaocu s preporukom da se posluži
ljekovitim snagama prirode s punim povjerenjem da će mu one
sačuvati ili povratiti zdravlje.
Bit ću sretan ako ovo moje skromno nastojanje urodi plo­
dom — ako pomogne čovjeku u nevolji.
Zlatko Gursky

11

OPĆI DIO

i

O LIJEČENJU BILJEM
Promatramo li pažljivo kako neka biljka djeluje na organi­
zam čovjeka koji ju je upotrijebio, zapazit ćemo da neke organe
potiče na rad, podražuje i oživljuje, ili opet koči u radu, umiruje ,
i uspavljuje, a sve se to može iskoristiti za održavanje zdravlja
ili liječenje.
Kombiniranjem određenih svojstava pojedinih biljaka i nji­
hovih pripravaka možemo ljekovito djelovanje pojačati, prejako
djelovanje ublažiti, odnosno usmjeriti ga u određenom pravcu. Kao
primjer mogu poslužiti odlične kombinacije različitih »prsnih ča­
jeva«, pa čajeva za živce, za reguliranje probave, za bubrege i
mokraćne organe itd.
Radi upotrebe biljaka i njihovih pripravaka u svrhu liječe­
nja, i radi određivanja načina, vremena i količine uzimanja, treba
bezuvjetno poznavati farmakologiju, nauku o lijekovima, čitaocu
ove knjige to nije potrebno: on se može s povjerenjem poslužiti
njezinim savjetima, ali se mora strogo i točno pridržavati svih
uputa, jer nijedna nije nevažna i bezrazložna.
Ima veoma starih biljnih lijekova, još od vremena starih Egip­
ćana, koji su se zadržali u upotrebi sve do danas, što znači da su
tako uspješno odabrani i sastavljeni da nisu mogli biti zamijenje­
ni boljima. U ono vrijeme, kad se još ništa nije znalo o hormo­
nima, vitaminima, fermentima i si. liječnici su na osnovi zapa­
žanja i razmišljanja ipak pronalazili prave lijekove, takve, koji­
ma su mogli izliječiti neku bolest iako joj nisu poznavali uzroč­
nika.
Uza sve čovjeku poznate čimbenike, koji djeluju ljekovito ima
ih još do danas nauci nepoznatih, iako se njihovo djelovanje
osjeća. Zbog toga lijek proizveden iz neke biljke kemijski, indu­
strijski, nikada nije tako djelotvoran kao sama biljka. Mrtva tab­
leta C-vitamina sigurno nije isto što i sok istisnut iz živog limuna;
industrijski dobivena uljna otopina A-vitamina ne može biti jed­
nako korisna kao sok od svježe mrkve.
Priroda je najbolja ljekarna, čiji lijekovi ne remete tok pri­
rodnih procesa, nego te procese potiču, ispravljaju i održavaju
u ravnoteži.

15

ŠTO JE LIJEK
■Lijek je sve ono što bolesnom čovjeku vraća prijašnju snagu
i sposobnost za život i rad obnavljanjem oštećenih organa i isprav­
ljanjem poremećenih funkcija. Lijek obično prepisuje liječnik, a
nabavlja se u ljekarni. U ovoj knjizi bavit ćemo se prirodnim
liječenjem pomoću biljnih lijekova. Ali se među ljekovitim biljka­
ma nalaze i one, koje su označene kao otrovne. O čemu je riječ?
Otrov je sve što šteti zdravlju, tj. koči, mijenja ili obustavlja
funkcije organizma — otrov oštećuje tijelo, ili ga čak usmrćuje.
Kako je onda moguće da se među ljekovitim biljkama nalaze
i otrovne?
Upotrijebljena u većoj količini ili koncentraciji nego što je
organizam može podnijeti otrovna biljka remeti ravnotežu i izaziva
bolest. Ali isti takav učinak može proizvesti i biljka koja se ne
smatra otrovnom, upotrijebljena u količini ili koncentraciji iznad
određene granice. Digitalis, curare, atropin i još mnogi drugi jaki
otrovi, koji izazivaju trenutačnu smrt, primijenjeni u vrlo malim
količinama mogu kao spasonosni lijekovi smrt spriječiti.
Otrovnost, dakle, počinje onda kad se prekorači određena ko­
ličina ili koncentracija. Drugim riječima: mala je količina lijek,
veća je otrov. Isto tako jednom ili dvaput uzeta određena količina
može izliječiti, a uzimana duže može izazvati trovanje ili smrt.
Tako dolazimo do pojma količine ili doze uzimanog lijeka u odre­
đenom pojedinačnom obroku i vremenskom intervalu. Lijek se
može i razređivati. To razrjeđivanje otrovnih lijekova — koje omo­
gućuje da oni djeluju uistinu kao lijekovi a ne kao otrov — ide do
u stotinke i tisućinke miligrama.
Najmanja — jednokratna — količina lijeka, koja još može
proizvesti promjene na bolesnom ili zdravom čovjeku, zove se
fiziološka doza, a najveća količina lijeka — također jednokratna
— koja još ne izaziva otrovanje a djeluje ljekovito, zove se mak­
simalna . doza. Da u slučaju dužeg uzimanja lijeka ne bi došlo
do tzv. kumulacije ili nagomilavanja lijeka u tijelu, određene su
i maksimalne dnevne doze. One obično sadrže trostruku maksi­
malnu dozu. Npr., ako je maksimalna doza 1 gram, onda je mak­
simalna dnevna doza 3 grama.
ŠTO JE HOMEOPATIJA
Na osnovi Hipokratova učenja o zakonu sličnosti, koje je
izrazio riječima: »Slično se sličnim liječi« (Similia similibus curantur), postavio je Christian Friedrich Samuel Hahnemann svoju teo­
riju o homeopatiji (grčki: hćmoios = jednak, sličan, pathos = bo­
lest). Homeopatija je način liječenja minimalnim dozama onih li­
jekova koji, uzeti u većoj dozi, u tijelu zdrava čovjeka izazivaju po­
jave slične simptomima one bolesti što je želimo izliječiti.

16

ili 15 minuta). Tinktura je najprikladniji oblik lijeka. obično se ne kuha. Ako se čaj priprema od cvijeća ili mekanog lišća. čak i kad mu se neka čini nevažnom. pojedinačna doza slabije tink­ ture iznosi obično pola do cijele kavske žličice. U takvim se dozama i opasni otrovi mijenjaju u spasonosne lijekove. nego samo moče u vodi. služi veoma malim dozama. razrjeđenje D2 dobiva se miješanjem 1 g raz­ rjeđenja Di sa 9 g vehikuluma. opisani su pojedinačno postupci koji se pri­ mjenjuju. a bilježe se slovom »D«. U specijalnom dijelu. jer se dade lako do­ zirati — u kapljicama. 10. zatim se procijedi i pije. a može biti čak i do D30.Kad bismo npr. mnogo manjim nego znanstvena medicina. OBLICI BILJNIH LIJEKOVA Svi prirodni lijekovi. Ako je lišće tvrđe i kožnato. jer bi to zahtijevalo zadiranje u znanstvena područja. samo 10—30 kapi. jer ga je najlakše prirediti i najbrže je gotov. neposredno se prije upotrebe ukapaju u čašu s malo vode ili na kocku šećera. ili još prije kuhanja preko noći namočiti. pa tek onda procijediti. pa ga sutradan kuhati u vodi u kojoj je bio namočen. treba korijen kuhati 10 do 30 minuta. od neke vrlo otrovne biljke uzeli veću dozu. poklopi. U potanja obrazlaganja postupaka neću ulaziti. dakle. nego samo popari kipućom vodom. u poglavljima o upotrebi lijekova. itd. unutarnje upotrebe. smrt bi bila neizbježna. Homeopatija se. Razrjeđenje Di dobivamo miješanjem 1 g lijeka sa 9 g tzv. a ako se razrjeduju vodom. a ako je tinktura jača. Ako tu istu biljku upotrijebimo u dovoljno velikom razrjeđenju. Ovdje samo skrećem pažnju čitaoca na potrebu da se pridržava svih uputa. mogu se pri­ premiti u nekoliko oblika. Razrjedenje može biti tako veliko da se jedva može zamisliti djelovanje lijeka. Homeopatska doza je obično D12 . one se u njoj talože. Priprema li se čaj od korijena. D3 se dobiva miješanjem 1 g razrjeđenja D2 sa 9 g vehikuluma. može se razmrviti i ostaviti duže poklopljeno. što bi knjigu nepotrebno opteretilo. 5. Kod tzv. Najčešći je oblik čaj. pa takve lijekove treba prije upo­ trebe promućkati. Zato se tinkture prave s alkoholom. vehiculuma (vode ili alkohola). spomenuti u ovoj knjizi. 2 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja 17 . ostavi poklopljeno određeno vrijeme (npr. postat će jedan od najboljih i najpouzdanijih lijekova homeopatske medicine. Budući da su ekstrahirane tvari u vodi netopive. ponekad i po pola sata ili više. i ta se voda pije. Neke se biljke uopće ne kuhaju. jer o tome ovisi uspjeh liječenja. Takva homeopatska razrjeđenja zovu se potence. ukloni s va­ tre.

lijek se kumulira (nagomilava) u tijelu i može izaz­ vati teške posljedice. Ako adsorpcija i eliminacija (izlučivanje) lijeka ne funkcionira kako treba. ulaze dakle u tijelo kao svaka druga hrana. to je tzv. Prašci se uzimaju kavskom žličicom ili na vrhu no­ ža. tj. tucanjem i prosijavanjem droge dobit ćemo grube. liječenje simptoma bolesti. a ne ukla­ njanje uzroka koji ih je izazvao. Kao i hrana. Sami možemo pripremiti i praške. simptomatsko liječenje. nastavlja. uriniranjem (mokrenjem) i defekacijom (stolicom). Vršak noža iznosi približno polo­ vicu praška poravnane kavske žličice. tijelu više nije potreban i ono ga izlučuje respiracijom (disanjem). služe isključivo za unutar­ nju primjenu.Za izradu iscrpina (ekstrakta) potrebno je poznavanje kemije. Kod kuće se mogu pripremiti i ljekovita vina (vina medicata). boli. znači da nije uklonjen uzročnik. polusitne i sitne praške. melema i ma­ sti treba prepustiti ljekarniku. treba s lijekom piti dosta tekućine. točnije. KAKO SE LIJEČIMO LJEKOVITIM BILJEM Neki se lijekovi piju ili jedu. pa one tako stižu i tamo gdje se želi da lijek djeluje. Ako liječnik ustanovi da glavo­ 18 . jer tada najmanje podražuju sluznicu želuca. Kao što je rečeno već u uvodu. ili prokuhanog i procijeđenog voćnog soka. nadražaj je manji a resorpcija lijeka brža. Ovi posljednji. ali i kod jednokratnog uzimanja ako je doza lijeka pre­ velika. upotreba tome prilagođenog posuđa i primjena određenih postu­ paka. tableta. Sirupi se pripremaju otapanjem šećera u blago zagrijavanoj vodi. granula. Treba poznavati težinu praška u jednoj kavskoj žličici. likerske čašice ili male čaše. čepića. Ljekovita vina uzimaju se na žlice. lijek se apsorbira u tijelu i rastavlja na svoje komponente koje krv raznosi po tijelu. treba uzimati ili neposredno ili pola sata prije jela. Mljevenjem. koja se dobivaju miješanjem tekućih ili otapanjem krutih lijekova u vinu. pa se bolest vrati. " Ako lijek ne uspije izazvati trajnu promjenu. Lijekovi se obično uzimaju poslije jela. jer sve žličice nisu jednako velike. temperature i si. Ako je tekućina topla. Za to vrijeme lijek se mijenja djelovanjem encima i različitih tjelesnih sokova. Izradbu kapsula. pa je bolje prepustiti to ljekarniku. ili. i to upravo tako da on tijelu može koristiti. a onda se sve zajedno jednom prokuha. transudacijom (znojenjem). Da bi se nadraživanje sluznice još smanjilo. pilula. Kad lijek obavi svoju zadaću. To se obično događa kad se lijek uzima duže vrijeme. u obliku fine prašine. a slu­ znicu ne nadražuje prejako. npr. Lijek koji treba brže resorbirati. Na 16 dijelova šećera dodaje se 10 dijelova vode i 10% iscrpine biljne droge.

intidoti (voda. koji može izazvati i anafilaktički šok. čak i ako je sam za zdravo tijelo otrov. Zato je uzdržavanje od pojedinih jela. obnovi i osposobi za daljnju normalnu funkciju — uvedeno u nekim reli­ gijama kao vjerski propis. Zbog toga su i uvrštene u ovu knjigu. Vjerujem da će čitalac u ovoj knjizi naći lijeka za svaku bo­ lest. ili čak više njih. ako je umjeren u jelu. Sve su to tek općenite napomene.) i različita sredstva za povraćanje. ili po­ vremeno uzdržavanje od jela uopće — što omogućuje da se pro­ bavili organi odmore. ako boravi što je više moguće na svježem zraku i ni u čemu ne pretjeruje. A treba znati da i starost može biti lijepa — ako je nepomućena. Vidimo. U takvom slučaju tijelo jako reagira i na najmanje doze nekog lijeka alergičnim sindromom. Pojedinosti o pripremanju i upotrebi lijekova opisane su uz svaku biljku posebno. Zato se lijekovi često kombiniraju. dakle. ako se ne truje nikotinom. kao i antagonizam ili suprotnost u djelovanju. Ponekad se dva lijeka. U slučaju otrovanja uzimaju se tzv. alkoholom rnezđravim jelima. Ne shvaćajući potrebu takvog uzdržavanja za zdravlje. u čemu uživa.bolja potječe na primjer od bolesne jetre. bjelanjak i si. Takvo je izliječenje trajno. što beziznimno dovodi do bolesti i skraćuje život. da se organizam očisti od suviška. sluzave tvari. Antagonistički lijek može djelovati kao protuotrov. da bi se uklonio otrov. i glavobolja će nestati. O PREHRANI I DIJETI Vjerojatno je uvijek bilo ljudi koji su jeli više nego što je potrebno. i bolest se više ne pojavljuje ni nakon prestanka uzimanja lijeka. Ali njima se smije služiti samo liječnik i iskusan stručnjak. uzimamo li ih u isto vrijeme. pa izliječi jetru ili naočalama ispravi vid. liječenje uzroka bolesti. čuvamo i produžu­ jemo život. preopterećivali organe i tako poremetili njihove funk­ cije. a ako sve to ne koristi ispire se želudac. kauzalno liječenje. ali pri tom treba paziti na njihovu moguću međusobnu nepodnošljivost (inkompatibilnost). pravo ozdravljenje može očekivati od lijeka samo ako živi prirodno. Neke lijekove organizam ne podnosi. Ali. Čovjeka je teško uvjeriti da mu je na štetu nešto što mu prija. mlijeko. ako slijedi prirodni ritam izmjene dana i noći pa rano liježe i rano ustaje. mogu upotpunjivati i pojačati učinak. mnogi ljudi ugrožavaju pa i na­ rušavaju svoje zdravlje. To je tzv. Pridržavajući se tih savjeta pomažemo lijeku u borbi protiv bolesti. da i otrovne biljke mogu poslužiti kao lijek i kao protuotrov. tj. ili očiju. Ako je nepodnošljivost prirođena. A da se i dalje ne bi morali odricati pre­ 19 . a od­ bacivši ga kao religioznu obvezu. zovemo je idiosinkrazijom.

samo ono što oštećeni organ još može podnositi. kao kuhanu salatu. poriluk. i uzrok debljanju. Dat ću samo neke opće savjete da čitaocu budu pri ruci kad mu zatreba — pod pretpostavkom da će se on. krastavce. naime. ali je mora odrediti stručnjak na osnovi iscrpne anamneze. rajčice — bez ulja. ciklu. smetnje u funkcijama organa. Nakon svega što je rečeno možemo zaključiti da i zdravi i bolesni ljudi treba da se hrane razumno. 20 . bijelu rotkvicu. ciklu. zelje. Da bi zdrav čovjek održao svoje zdravlje i kondiciju. naravno. Takve dijete uskraćujući tijelu upravo potrebne tvari. kelj. nego samo olakšavaju tegobe. korabu. Svako pretrpavanje hranom prava je ataka na zdrav­ lje. Zdrav čovjek može jesti sve na što je navikao. raznolikom hranom. a ipak u želji da se riješe svojih tegoba. koji mijenjaju kemijske i fi­ ziološke procese u tijelu. čak vrlo ozbiljne bolesti. naribano prijesno. osobito ako je bolestan. posavjetovati i s liječnikom. Za normalan rad organa potrebno je mnogo različitih tvari koje u tijelo mogu doći samo mješovitom. Zbog toga ne želim ovdje ponuditi niz različitih recepata pa prepustiti čitaocu da sam sebi postavlja dijagnozu i snalazi se kako zna. mahune. može jesti (odnosno piti): od povrća: blitvu. Ti su depoziti. leću. kra­ stavce. ■ O DIJETI NAPOSE Kao što je rečeno u primjeni dijete treba postupiti indivi­ dualno. ali u količinama koje odgovaraju normalnim potrebama tijela i njegovim mogućno­ stima prerade. zelenu papriku. crvenu rotkvicu. zelenu papriku. koji može imati vrlo ozbiljne posljedice za zdravlje pa čak i za život. opravdana. mahune. gomilanje suviška otpadnih produkata tvarne izmjene. Zbog toga zdrav čovjek smije kao dijetu primijeniti samo smanjenje količine hrane i ukidanje nepotrebnih obroka. ne mogu vratiti zdravlje oboljelom organizmu.obilnih ukusnih obroka. na žalost. Za bolesnog čovjeka dijeta je. a ne jednoličnom kakvu propisuju naročito »stroge« dijete. mogu izazvati no­ ve. To je i osnovni uvjet zdravlja i osnovni uvjet liječenja od bolesti. oni nalaze kompromisno rješenje u »liječenju« različitim dijeta­ ma. mrkvu. s limunovim sokom. a u manjim količinama: grah. jede se. zeleni gra­ šak i krumpir — sve kuhano bez zaprške. osim toga. bez ulja. potrebnih pretra­ ga i promatranja pacijenta. To tre­ ba da bude osnova svake dijete za mršavljenje. cvje­ taču — narezano. kao si­ rovu salatu. zelje bijelo i crveno. Ono opterećuje organe probave i krvotoka. preliveno limunovim sokom. Sve druge prepo­ ručivane metode i sredstava samo su trgovački posao. izaziva fizičku i psihičku tromost. Takve dijete.

slanina. kolači. mahune. meso dimljeno (sušeno). borovnicu. rotkvica. koraba. svjež kravlji sir bez začina. maslac. Samo u maloj količini dopušteno: gusto kiselo mlijeko. kuhano ili pirjano u vlastitom soku. sol. teletinu. govedinu. Za one koji boluju na bubrezima: Dopušteno: kruh. osobito krvavice. paprika. kikiriki. ogrozd. celer. luk. perad. kolači. šljive (osobito suhe). ako je meso pohano. zaslađeno s malo meda. vino i mineralna voda. jaja. b~~ šećera. patka. borovničin. cvjetača. piletinu.. neslana slanina (bez začina) i naravni voćni sokovi. višnjin i malinov sok. bijeli kruh i pe­ civo. »plava riba«. bijelu kavu (Kneippovu). lipu. od morskih riba samo »bijele« ribe. pšenična krupica. naranče. naresci. riža. sva slana jela. orasi. ananas. puding. krupica. jogurt. kupine. brašna i mr­ vica. pravi čaj valja isključiti. kamilicu. raj­ čice. pečeni nabujak. te­ letina. krastavci. kiselo mli­ jeko. marelice. puretinu. tjestenina. kefir. od voća: grape. kreme.od mesa: slatkovodne ribe. a u manjoj količini: grožđe. od žitarica: rižu. poriluk. kobasice i naresci. punomasno mlijeko. uglavnom kronične (akutne i rijetke bolesti liječe se ionako bolnički). junetinu. blitva. sve nemasno. ribizi. kelj. npr. svinjetina. rotkva. kao papar. kuhano mlijeko (obrano). od pića: naravnu limunadu bez šećera. metvicu paprenu. janjetinu. salame. neslani maslac. gorku ili zaslađenu s maio meda. blijeda šunka i salata od zele­ ne paprike (ne ljute!). sve ostale vrste mesa. mrkva. limun. slatko i kiselo vrhnje. A evo nekoliko općih smjernica za najčešće bolesti. divljač. U manjoj količini dopušteno je kiselo vrhnje (sa svježim kravljim si­ rom). mast. margarin. guska. od čajeva: šipak. kruške. cikla i zelena salata s limunovim sokom. bo­ siljak. 21 . Potpuno zabranjeno: svi začini. krumpir. kopar i si. suhi sir. treba odstraniti ovojnu koru od jaja. miješani (narodni) čaj — sve s limunovim sokom. marmelada. matičnjak. pudinzi. breskve. dud i banane. osobito sušenog (dimljenog). tvornički proizvedene sokove samo u maloj količini. ulje. leća. peršin. jabuke. sirovo i kuhano voće. hrenovke.. jagode. jogurt. riječne ribe. od kruha: graham. od mliječnih proizvoda: samo svježi kravlji sir. sve vrste kobasica. čokolada i slatki sokovi. Ne preporuča se: tjestenina. keksi. papra. mareličin. oskoruše. i to: breskvin. grašak. med. zelje. crvene paprike i si. špinat. bomboni. pohano i na ma­ sti pečeno.

Kuhano voće treba jesti više kašasto. zeleni grašak. kupine. s ukuhanom tjesteninom ili krupicom. Mogu se uzimati i svježe istisnuti sokovi iz svježeg povrća.gljive. kiselo i slatko vrhnje. pirjana i pečena bez kore. pečena na maslacu (kajgana). maline. grožđe. kao pire. Dnevno treba spavati najmanje 7 sati. konzervirana. naranče. treba izbjegavati hranu koja izaziva žeđ ili koja napuhava. mrkva. Ne smije se pušiti. zatim vino. dvopek i kuhani valjušci. brašna i mrvica). peradi. Dopušten je krumpir kao pire ili kuhan u slanoj vodi i preliven maslacem ili uljem. riža i bijela krupica. u 5—6 malih obroka. šparga i kiselica. Treba ga dugo i dobro žvakati. valja skinuti koru od jaja. riba (kuhana. kao što su juhe. perad. Kuhinjska sol i tekućine dopuštene su samo u količini koju prepiše liječnik. preliveno s malo maslaca ili ulja. s brašnom kao omlet ili kao nabujak. cvjetača. svježe i kiselo. od riže. Jelo ne smije biti ni vruće ni hladno. U toku prijepodneva i poslije objeda treba ležati po V* — 1 sat. ali u malim obrocima: mjesto u tri velika. svježi kravlji sir. 22 . rajčica i šparga.po­ slije jela. Lijekove treba uzimati točno po uputi. a ako je pohana. maslac. sve to pasirano ili kuhano. jogurt. kompoti. Jesti treba u 6 malih obroka. (od mesa) teletina. Me valja piti mnogo tekućine ni jesti hranu koja sadrži mnogo tekućine. likeri i ostala alkoholna pića. salate i voće. leća. zeleni grašak. kaše. breskve. juha od povrća. cmu kavu dopušteno je piti samo dvaput dnevno po šaličicu. teletine. glavatica i rajčica. pomoću sokovnika. Za one koji boluju na srcu i krvnim žilama: Jesti treba češće. lagana i izdašna.. makaroni. (od salata) mlada zelena salata. bijeli kruh (ne svježi!). u dimu sušena. blitva. ribane ili pečene jabuke (bez kore i kućice) i ostalo voće kuhano. rakija. ^■ Hrana ne smije biti začinjena. Soliti što manje! Treba izbjegavati psihički i tjelesni napor. (ođ voća) jagode. špageti. nikada veću količinu odjednom. tarana. (od mliječnih proizvoda) mlijeko. kao što je grah. Dopušteno: (od juha) prežgana. rezanci. Važno je da stolica bude redovita. pivo. češnjak. sočna va­ riva. Za one koji boluju od čira na želucu i dvanaesniku: Hranu treba pripremati na maslacu ili ulju. (od povrća) špinat. (od jaja) meko kuhana. Alkohol nije dopušten. (od tjestenina) mliječno i obično pecivo.

špageti. Dopušteno: (od juha) nemasna juha od mesa ili juha od povrća. peciva. čaj od kamilice. guščetina. Kneippova bijela kava bez cikorije. hren. (od žitarica) krupica. s ukuhanom tjesteninom. tijesto s krumpirom. makaroni. mahunjače (osobito grah). osobito krvavice. drobljenac. slaba crna kava. svinjetina. priprem­ ljeni isto tako. s malo ulja i limunova soka. rižom ili krupicom. pečenje. čokolada i mlijeko. džem. crni krah. (od voća) sve sirovo voće. slanina. 23 . riba. sva marinirana i kisela jela. biskvit. svjež krah. divljač. palačinke. gorušica. N i jesti ni piti ne valja prevruće. blitva. (od mesa) nemasna teletina ili mlada junetina. valjušci. sve vrste kobasica. (od mliječnih proizvoda) svjež kravlji sir. na masti pečeni krumpir. slatko. jela pripremljena na masti. majoneza. koraba. celer. češnjak. mrkva.(od slatkih jela) nabujak od riže ili krupice. kakao. * (od napitaka) čaj. fidelini. (od salata) zelena salata. ovčetina. razne konzerve i oštri sirevi. dim­ ljena i mirodijama začinjena jela. zobene pahuljice. u manjim obrocima. (od slatkih jela) nabujak od riže. krastavci. ledena pića. jesti treba češće. leća i rotkva. palačinke. koja daje oko 2 500 do 4 500 kalorija. bijele krupice. rakija. pačetina. tijesto s kvascem. rezanci. kakao 8 mlijekom. kelj. buča (tikva). crna kava. šparga. cikla. salame i naresci. salata mesna. kelj. (od napitaka) mineralna voda. (od povrća) krumpir kao varivo ili pire. drobljenac. riža. blitva. vino. zelje. med. pereci. Jela se mogu malo posoliti ako liječnik ne zabrani sol zbog edema ili ascitesa. repa. špinat. Zabranjeno: pivo. krpice. rajčice i krastavci kao varivo i pasirani. (od tjestenina) sve vrste kruha. cvjetača. bijela Kneippova kava bez cikorije. rajčica. . zelje. cvjetača. kukuruzno brašno. marmelada. perad i jaja. likeri i ostala alkoholna pića. a ako to pacijent ne podnosi. onda kom­ pot ili istisnuti svježi sok. med u manjoj količini. sladoled. grah. Za one koji boluju na jetri: Nakon preboljelog akutnog stadija preporuča se hrana bogata ugljikohidratima i bjelančevina­ ma a s malo masti. svinjska mast. pohana jela. papar. paprika. Poslije obroka treba na želudac staviti topli oblog i ležati 1 s Prije spavanja popiti čašu mlijeka. Pušenje je najstrože zabra­ njeno. sirovo i nezrelo voće.

a svakako bez kvasca. nikada mnogo odjedanput. češnjak. špinat. sve vrste kobasica. 24 . voćnih sokova i čaja. kikiriki. sva konzervirana jela. med. orasi. divljač. uzima se kašasta i pasirana riža. narezaka. svinjska i gušća mast. feferoni. feferoni. gušća jetra. (od povrća) krumpir kao pire ili kuhan u slanoj vodi. drobljenac. (od mliječnih proizvoda) svjež kravlji sir. lubenice. ' sirovi krastavci. kljukana perad. šparga. repa. krumpir pečeni ili pirjani (restani). bez jaja i kvasca. suho meso. duhan. krum­ pir. Dopušteno: (od juha) nemasna juha od mesa. govedina. (od tjestenina) prepečen bijeli kruh. loj. kljukane guske i pat­ ke. mrkva. bijelo meso peradi. sardine. a na mjesto žučnog mjehura staviti topli oblog. dinje. (od salata) zelena salata. lešnjaci. ili na zapršci od maslaca ili ulja. s ukuhanom tjesteninom. (od napitaka) čaj. cvjetača. kra­ stavci. svi umaci. sve kuhano kao varivo. svinjetina. masno meso. (od voća) sve voće. pereci. rajčica. preli­ veno maslacem ili uljem. cvjetača. tjestenina s krumpirom. riža. palačinke. dvopek. zelje. (od mesa) nemasna teletina. džem. voćni sokovi.Zabranjeno: sve vrste masnoća. češnjak. Jesti treba male količine češće u toku dana. juha od povrća sa zaprškom na maslacu ili ulju. riba. može se uzimati samo nešto ugljikohidrata u obliku zaslađene vode. margarin. kakao. sve kuhane tjestenine zamiješene s malo jaja ili bez jaja. Za one koji boluju na žučnom mjehuru: U akutnom stadiju. sve tjestenine i kruh s kvascem i jajima. preliven s maslacem. biskvit. luk. pasirano. suhi grah. Tek nakon potpunog oporavka može se prijeći na obilniju hranu. kukuruzno brašno. sve s uljem i limunovim sokom. crna kava (ne jaka!) Ne smije se jesti ni piti prevruće. staro pecivo. badem. sva al­ koholna pića i duhan. Poslije jela treba leći 1h do 1 sat. krupica. svi umaci. (od žitarica) pšenica. kuhano bez kore kao kompot. buća (tik­ va). kobasice. alkoholna pića. pečeno i po­ hano meso. blitva i rajčice. cikla. jetra. kavijar. dok traju bolovi. koraba. zobene pa­ huljice. tjestenina. svi sirevi (osim kravljeg svježeg sira). kelj. s malo ma­ slaca. krupica. sirevi. blitva. marmelada. slanina. muskat. paprika. sve to kuhano na mlijeku. rotkva. mlijeko. (od slatkih jela) nabujak od krupice ili riže. luk. slatko. orasi. kopar. kavijar. Zabranjeno: jaja. Poslije kad se bolovi smire. sve mirodije. zatim pasirano povrće ili voće. salama. blijeda šunka. salama. leća.

obolijevaju samo ponekad. Pfeifferov bacil. ili iz njih (nametnici. osobito je važno da alko­ holno piće. raširena u prirodi svuda oko nas kao i ostale biljke i životinje. snaga kojom se može nadvladati protivnik. pa lučenje smra­ da. ako ga ipak pijemo — a gdjekada to čak činimo radi liječenja ili preventive — bude prirodno. Nađen je i uzročnik bolesti. nepatvoreno. Uzrokom bolesti mogu biti i drugi čimbenici. koje zovemo bakterijama.Osim umjerenosti u količini važno je svako jelo dugo i dobro žvakati. Drugi misle da nije riječ ni o kakvoj prehladi. uvijek zdravi. Od toga nastaju oštećenja koja mogu s vremenom dovesti i do zloćudnih promjena. Osim toga. tj. česte su njegove posljedice. oznojenog ili prokislog čo­ vjeka zahvati propuh ili vjetar. pa ona dugo leži u želucu neprobavljena. Znamo da neka živa stvo­ renja žive na račun drugih. jer već u ustima počinje razgradnja hrane pomoću fermenata sline. da propuh ne može prouzročiti tu bolest koju su nazvali »influenca« (lat. U prirodi postoje mehanizmi i procesi kojima se jedni brane od drugih. hraneći se njima (grabežljivci). A uistinu oni neki rjeđe neki češće. ni slina ni želučani sokovi ne mogu uspješno razgraditi hranu. Razmislimo sami o našim iskustvima i sjetimo se onoga što smo naučili u školi. žaoke. pritište i nadražuje sluznicu želuca i izaziva njezinu upalu (katar). Jedni kažu da nastaje kada ugrijanog. prehladu. Jedemo li brzo i gutamo li cijele komade. vid ili njuh da se protivnik izdaleka zamijeti i da se može na vrijeme pobjeći. Kao primjer navodim tzv. kad mu obuća propušta vlagu. a ne samo nedostatak tijelu potrebnih tvari. Djelovanje nikotina na krvne žile. razjasnio sam pojavu bolesti kao poremećaj funkcije organa. Kako to? Svaki živi organizam za svoje postojanje uz ostalo mora imati i mogućnost stvaranja obrambenih mehanizama za zaštitu od bakterija koje ga razaraju i uništavaju. dovoljno je poznato: angina pectoris. a da ne govorimo o kancerogenom djelovanju boja i mirisa 1o jima se duhan »oplemenuje«. Što se tiče alkoholnih pića. ali i povremeno u većoj količini. naviknuti na njih. otrovni zubi i slično. U želucu se probava nastavlja djelovanjem želuča­ nih sokova. živa su stvorenja. štetno ih je piti redovito. kao npr. bakterije). ili cigaretnog papira u koji je du han omotan. trajno imuni. O BOLESTI U VEZI SA PRIRODNIM LIJEČENJEM Govoreći o prehrani i dijeti. infarkt i si. Ljudi bi dakle morali biti ili neprekidno bolesni ili. najčešću poznatu bolest. ili kad zaspi na goloj zemlji. prila­ gođivanje okolici bojom i oblikom (mimikrija). osobito srca. prijeći na nešto) ili »gripa«. Jedan je od obrambenih mehani­ 25 . osobito razvijen sluh. Uzročnici bolesti. influere = utjecati. kojim se zarazi čo­ vjek ako se nađe u blizini oboljelog.

Njome oslabjeli organizam mogu. te tako unište. pa se tijelo rashladi ispod optimalne granice. može oboljeti kad mu oslabimo ili uništimo obrambene snage. bolovima i ostalim znacima zaraze. organizam nije mogao obraniti. Ti otrovi izazivaju. koja bakte­ rije »gutaju« (fagocitiraju) i rastvore. Kod tresavice se puls i krvotok ubrzaju. potpuno neaktivne. jer se je organizam zaista »pre-hladio« ispod temperature najpogodnije za njegovo normalno funkcio­ niranje. lokalnim upalama. što omogućava brži i veći priliv bijelih krvnih tjelešaca ili leukocita koji gutaju bakterije i u sebi ih uništavaju. te tako izgubio sposobnost obrane od bakterija.zama organizma i sposobnost stvaranja. koje onemogući obrambene snage da zaštite tijelo od bakterija i spriječe njihovo razmnoža­ vanje. kao npr. vjetar) znoj i voda na površini tijela brže isparuje. protiv kojega se. Uvjete za postojanje i djelovanje obrambenih tvari u svome tijelu čovjek može poremetiti nerazumnim postupkom. organi funkcioniraju uredno i stvaraju sve što je po­ trebno za obranu od bakterija. To se događa i zbog iscrpljenosti radom. Tako će npr. Prehlada. pa čak i 26 . Tresavica nastaje zbog trovanja tijela produktima bakterija. Tako npr. narav­ no. preživjeti i stvoriti novi soj bakterija koji uzrokuje ponovno oboljenje ili recidiv. nije baš tako nedužna kako se misli. a neke životinje zapadaju čak u tzv. Neaktivan organizam. osim Pfeifferova bacila. imaju pravo i oni koji kažu da tzv. Prema tome. a kako su na dotadašnje liječenje stekli otpornost. pa Kochov bacil tuberkuloze itd. mogu dovesti u pitanje ozdravljenje. Pri pojačanom zračnom strujanju (propuh. iz opisanih razloga. dakle. Organizam. prema vrsti bakterija. Produktima svoje tvarne izmjene truju organizam. napasti i drugi uzročnici još mnogo opa­ snijih bolesti. pa organizam ne oboli. simptome karakteri­ stične za dotičnu bolest. čine kao da su uginule. tzv. noćnog bančenja itd. ako ga oznojena ili prokisla zahvati vjetar ili propuh. Sniženje temperature otežava i akcije tijela. a i oni koji kažu da je to zaraza bacilom. zimi teško mičemo prstima. povišenjem temperature. koji na to reagira tresavicom. »zimski san« te se. Sli­ čnu zadaću imaju i bijela krvna tjelešca (leukociti). Kad obrambene snage nisu oslabljene. oduzimajući mu potrebnu tempe­ raturu. Osim leukocita. gmazovi i vodozemci (žabe i gušteri) jedva se miču. bakterije se mogu oporaviti. koja na sebe vežu bakterije i tako onemoguće njihovo djelovanje. Ako se temperatura lijekovima snizuje. antitijela u krvi. uzročnici upale pluća (pneumokoki). ne može odoljeti bakterijama ako se u nj nasele i počnu se razmnožavati. jer takve okolnosti poremete nor­ malno stanje i stvore izvanredno. influenca ili gripa nastaje »prehladom«. dakle. zbog slabe prehrane. oboljeti ako vruć pije hladno piće. bakterije uništava i visoka temperatura u ti­ jelu.

kako bi se bakterijski otrovi iz tijela što prije odstranili. Ona je prirodna obrana tijela. zbog čega treba pro­ naći lijek — a dok se on pronađe. obnavljati i ispravljati oštećenja. Kod eventualne slabosti srca uzima se šalica prave crne kave (bez cikorije!). Stari način liječenja osnovan je. tijelo je vla­ stitom prirodnom obranom stvorilo u sebi tzv. otpornih na dotadašnje liječenje. Zbog svega toga prirodna sredstva i metode liječenja ne mo­ žemo omalovažavati ili smatrati nadrilij ečništvom. s limunovim sokom i medom. žrtve su neizbježne. i pustiti da zaspi. da se pospješi mokrenje i znojenje. Daljnjom njegom vratit će mu se snaga i zdravlje. dakle i liječiti. zapešća i na prsa iznad srca. Prednost je takvog liječenja u tome što. na prirodnim zakoni­ ma. Možemo. srce. onemogućujemo razvoj i razmnožavanje bakterija i sprečavamo bolest. ' Čim nastupi znoj enje. te prouzročiti i nove epidemije izazvane tim novim sojem bakterija. dakle. Ona to umije svakako bolje od nas. nema preživjelih bakterija koje bi. Po život opasna oštećenja zbog visoke temperature. kojoj pripada i čovjek. ostati zdravi ako uspijemo održati svoje tijelo u optimalnim uvjetima i okolnostima na koje je prilagođeno. soka od ribizla ili slično. dakle. Pije se samo dosta toplog čaja od lipe i bazge. 27 . u kojoj ih uništi visoka temperatura. mogle oboljelog ponovno ugroziti. školska se medicina razvila iz pučke medicine. Zatim. i iza liječenja prirodnim sredstvima stoje mnoga značajna imena u povijesti čovječanstva. zatajivanje srca itd. Razumnim načinom života. U takvom se slučaju svaka hrana potpuno obustavi. koja nakon preboljele bolesti ostanu u krvi čineći tijelo za kraće ili duže vrijeme. brzo u suho presvući. Priroda. ili umatanjem cijelog tijela u vlažne. onda kažemo da je »kriza sretno prošla«. Liječnika treba svakako pozvati. kojemu treba dopustiti da u sebi »spali« sve bakterije. promatrajući i skupljajući iskustva.život. kadra je sama sebe održa­ vati. naučili smo od nje. npr. kod šarlaha i još nekih bolesti — čak i doživotno imunim protiv te bolesti. Sve što mi znamo. korisna. Kulminacija borbe tijela protiv bakterija jest tzv. antitijela. kriza je prebrođena. ili Priessnitzovim oblozima oko prsiju. Tada ga treba obrisati. predusreću se stav­ ljanjem ledeno hladnih obloga na glavu. pomu­ ćenje ili gubitak svijesti.. Bo­ lest se javlja najčešće ako nerazumnošću i nepažnjom to opti­ malno stanje poremetimo. a ponekad — npr. Dobrom vanjskom njegom treba samo spriječiti nepoželjan tok bolesti. a malaksali bolesnik osjeti potrebu za spavanjem. hladne plahte prema Kneippu. dakle. mozak ili pluća. Temperatura poč­ ne opadati. dati mu malo limu­ nade. »kriza«. uz preven­ tivne i higijenske mjere. Ako od te temperature ne bude oštećen nijedan za život važan organ. ako se postupi kako treba. i čovjek ozdravi. gležnjeve. jer će ga san okrijepiti. kao npr. stekavši otpornost pre­ ma lijeku. Ta. Temperatura je.

ne bez razloga. npr. stoljeća. Autor 28 . potkraj 20. Nekima od tih knjiga. D. Karl Gotthielf v. K. Bircher. svjedoči i to što i danas. Hanbury. Pančić. August Bier. Benner i mnogi drugi. E. Da prirodno liječenje nije plod šarlatana. Lehmann. Wohler. a mnoge još nije uspjelo nadomjestiti nekim laboratorijskim pripravcima. suvremeni sveučilišni kliničari i učenjaci svjetskog glasa. Sebastijan Kneipp. Tucakov. Fran Kušan. King. J. Perrot. služe se. Christian Friedrich Samuel Hahnemann. A. Spomenuti su liječnici svoja iskustva i znanje o prirodnom liječenju zapisali u knjigama. R. Vincenc Priessnitz. Hartwich. Fischer. Vogel i mnogi drugi pišu o pri­ rodnom liječenju i primjenjuju prirodne preparate svježeg bilja. kao H. Ostavljam čitaocu da sam stvori zaključak o vrijednosti i opravdanosti prirodnog liječenja. Thoms. Većini prirodnih lijekova nije se do danas mogla odreći njihova ljekovita vrijednost. Schussler. još i danas mnoge obitelji.kao što su: Hipokrat. F. Njihova se iskustva primjenjuju u mnogim klimatskim i kupa­ lišnim institucijama. Leclerc. E. Theophrastus Bombastus Paracelsus. te da odluči hoće li mu poklo­ niti svoje povjerenje. Ružička. Kneippovom. Gostuški. bolnicama i klinikama.

SPECIJALNI DIO .

I I I .

Caprifoliaceae L jeka rn ičk i naziv: F o liu m . na rubu šuma i šumskih čistina. Radix ebuli — Nalazište: Kao smrdljivi korov raste na vlažnim mjestima. crna boba. uz putove. Imaju po 5 latica i 5 prašnika iznad niske plodnice. velikih nasuprotnih listova sličnih bazgi.ABDOVINA Sambucus ebulus L. Biljka je gorkog okusa. sitno nazubljenih. perastih. Fructus. 1— 2 m visoka biljka. zeljasta. vrtove. Opis: To je jednogodišnja. Plod je mala. B ijeli ili ružičasti cvjetovi razmješteni su na vrho­ vima grana kao štitovi. Neugodno mirišu. okrugla. ' 31 .

a korijen u listopadu i u proljeće. Pripremanje lijeka. Lišće i bobe ubiru se u rujnu i listopadu. U tom toplom odvaru namaču udove oboljeli od reume. nakon stajanja 3— 4 dana. a u plodu jabučne. protiv kašlja i promuklosti. primjena I djelovanje: Cvijet (čim procvate) kuha se kao čaj za pospješivanje mokrenja. a zatim procijedi i pije 1 šalica na dan. tanina i antocijana koji mu daje plavu boju. usitnjen u prah. Neki istodobno i piju od toga čaja 2— 3 šalice na dan. Pomiješana sa vodom služi za obloge protiv vodene bolesti. pektina. Svi dijelovi biljke. Pola kilograma usitnjenog korijena kuha se 2 sata u 5 1 vode. uzavru. pa tako izlaze iz tijela loši sokovi. upotrebljava se tako. vinske i valerijanove kiseline. ■ 32 . Tako upotrijebljen čisti bubrege.Sadrži. u jednakim dijelo­ vima. smiri­ vanje živaca. Djelovanje je jače kuha li se taj čaj uz dodatak peršina (Petroselinum sativum) i 8— 10 zgnječenih smrekovih boba (Juniperus communis) ili korijena zečjeg trna (Ononis spinosa) i kore krkavine (Rhamnus Frangula). za proljetno i jesenje čišćenje krvi. Zgnječene zrele bobe. Obično se upotrebljavaju lišće. odvar ili alkoholatura. Suhi korijen. da se količina toga praha sa vrha noža prelije s 2. i to po gutljaj svakih 1— 2 sata. U korijenu ima gorkih tvari i cijanogenetskih heterozida.5 dl kipuće vode. filtrira se. a kad se otopina razbistri. ostavi da kipi 5 minuta. izazivaju čišćenje. plod i korijen. kad se piju kao čaj. liječi vodenu bolest i bolest mokraćnog mjehura. Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. izaziva glavo­ bolju i ne preporuča se za piće. Rakija od abdovine neprijatnog je mirisa. kroz 3— 4 tjedna. gorkih tvari i nekih šećera.. mokrenje i znojenje. U cijeloj biljci ima eteričnih ulja. Plod je kiselo-sladak i sluzav. zasladi medom i pije triput na dan po 1 žlicu prije jela. u proljeće i jesen.

iz ružice listova izraslu stabljiku. a kad procvate i donese plod. koje pri zem lji tvori tzv. Opis: Ima oko 7 m visoku. a po obodu ima oštre i vrlo šiljate bodlje. ružicu. raste kod nas u Dalmaciji.AGAVA AMERIČKA Agava Am ericana L. golu. Cvate tek nakon 100 godina. na čijem se vrhu rascvjetava golema metlica s mno­ go cvjetova. 3 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 33 . Liliaceae L jek a rn ičk i naziv: Folia. sočno mesnato lišće. Oko 1 m dugačko. radix Agavae — Nalazište: Donesena je iz Južne Amerike. odmah ugiba. na vrhu je šiljato.

Najbolje je lišće upotrijebiti malo prije nego što biljka procvate. i to svježe.Sadrži: U korijenu ima saponina. Suhi prašak agave uzima se 3 dana. ili lišće osušeno i samljeveno u prah. a u lišću kalcij um oksalata. istučen da omekša. primjena i djelovanje: Sok od agavina lišća s malo meda liječi hripavac. Dalje ne! Pomaže protiv kaheksije i tuberkuloze. položen na ranu ili opeklinu. pospješuje zaostalu menstruaciju. jer je tada u njoj nakupljeno najviše aktivnih tvari. ili sok iscijeđen iz lišća. ili dok je u punom cvatu. List. jer tada i ugiba. 34 . Ako se prašak od prepariranog lista rastopi u vodi i pomiješa s medom. Pripremanje lijeka. a one m ijenjaju svoja svojstva čim biljka ocvate. bolesti želuca i jetre. a četvrti dan 1/5 čaj­ ne žličice. žuticu. liječi reumu. Bere se: Upotrebljava se lišće. umanjuje bol i ubrzava zacjeIjenje. jedanput dnevno na vrhu noža.

Na jugu Evrope cvate u lipnju. 4— 7 cm debele okrugle stabljike. Crven cjevasti cvijet ima 6 latica i čini duge. 35 . s dugim bodljama. blijedozeleni. Opis: To je jednogodišnja biljka. kopljasti. Listovi su mesnati. na rubu pilasti. extraction. viseće cvjetne grozdove. zeljaste. Liliaceae L jek a rn ičk i naziv: A loe pulvis.a l g i o b :ci ii Aloe vulgaris Lam. oko 60 em vi­ soke. emulsio — Nalazište: Uspijeva u krajevima Sredozemlja i u klijalištima uzgajača.

i pod nepovoljnim uvjetima. tvrda. Pripremanje lijeka. zatali i sterilizira u autoklavu 1 sat kod 120® C. prosenice (Trigonella Phoenum Graecum) koliko stane na 2 vrha noža i bazginog cvijeta (Sambucus nigra) koliko stane na vrh noža. zatim zakipe. za potkožne injekcije po 1 ml dnevno. jaku gorku tvar. 36 . gorka. zatim im se odstrane bodlje. ili 2 g praška sa po 1 čajnom žličicom samljevenog komorača (Foeniculum officina­ le). uvarak od % — % lista. Za lijek se upotrebljavaju listovi. pa filtriraju. čira na želucu i dvanaesniku. U većoj dozi je škodljiv — 8 g može već usmrtiti! Za djecu ne dolazi u obzir nikako! Pomiješan s malo šećera. ponovo prokipe 2 minute. ostave stajati 2 sata. Protiv kronično otekle jetre i poremećene stolice kuha se 5— 10 min. Do­ biveni vodeni ekstrakt stavlja se u ampule. Čim se odsijeku. Primjenjuje se kod očnih bolesti. na opeklinama prelivenim tim sokom ili pokrivenim ploštimice presječenim listom.6 g.Sadrži. Kod unutarnje primjene aloj polako ali sigurno čisti crijeva već u dozi od 0. Kuhanjem soka aloj a dobiva se staklasta. Izvana primijenjen. i biogene stimulatore koji pojačavaju obrambene snage organizma. smoljasta masa neugodna okusa za unutarnju (peroralnu) i vanjsku (parenteralnu) upotrebu. zgnječenih boba borovice (Fructus juniperi). te opekline 11 i I I I stupnja poslije rendgenskog zračenja.. daje emulziju koja liječi suhi i mokri epidermitis.2— 0. Pije se 1 šalica kroz cijeli dan. Svježe odsječeni listovi mogu. tako da se iz njih iscijedi sok. sok pomaže kod hripavca. Tako sterilno čuvaju se za ušivanje pod kožu — ali to već ulazi u kompetenciju liječnika praktičara. i razređuje u alkoholu. izrežu se na komade i u zatvorenim staklenkama steriliziraju u autoklavu na 120° C. Samljeveni dijelovi lišća pomiješaju se s destiliranom vo­ dom ili fiziološkom otopinom 1:5. dugo sintetizirati biogene faktore. u 1/-2 1 vode. kroz mjesec dana.! to: 80 g soka na 20 g alkohola. kroničnog ar­ tritisa. Sok lišća. pomiješan s ricinusovim i eukaliptusovim uljem. emodin. procijede. u gutljajima. Bere se: cijelu godinu. ubla­ žuje bol i zacjeljuje. primjena i djelovanje: Aloj djeluje baktericidno. stave se 12 dana u tamnu sobu kod 4— 8 °C.

pa se to uzima 2 dana. ko­ liko stane na 2 vrha noža. a kasnije. 4— 5 puta. rastopi u vodi i pomiješa s medom. pa se tom ohlađenom vodom ispiru upaljen i mutne oči. Stare gnojne rane i čirevi čiste se i brzo zacjeljuju ako se jedanput na dan pospu debelim slojem alojeva praška.Protiv hemoroida. svaki treći dan samo koliko stane na vrh noža. nipošto stal­ no. Aloj se smije uzimati samo u malim dozama. jer uzrokuje krvarenja i druge poremećaje. a za vrijeme trudnoće i u slučaju plućnih bolesti nikako (!). ili ispi­ ru uvarkom od 1 čajne žličice praška kuhanog 5 min. u ^ 1 vode. navale krvi u glavu. pluća i srce te za­ kašnjele menstruacije pomiješa se prašak aloj a. sa po 1 čajnom žličicom kantariona (Hypericum perforatum) i stolisnika (Achillea millefolium). one ozdrave. ili prašak. Ako nakon ispiranja oči peku i svrb« to je znak uspješnog djelovanja. 37 . koliko stane na vrh noža. Ako se prašak aloj a sa vrha noža popari s 2 dl vruće vode i kuha dok zakipi.

Korijen jo j je mesnat i krupan podanak. uspravna i zeljasta dvogodišnja biljka. na vrhu razgranata. Stabljika. šuplja i crvenkasta.ANGELIKA Angelica archangelica L. na rubu nazubljeni. triput razdijeljeni. šumskim čisti­ nama. Umbelliferae Ljek a rn ičk i naziv: Radix Angelicae — Nalazište: Raste na močvarnim mjestima. Li­ stovi su veliki. jajoliki. s mnogo dugih korijenčića. 38 . a ponekad se nađe i u vrtovima. pri zem lji oko 6 cm ši­ roka. do 2 m visoka. Opis: To je krupna. okrugla je. livadnim guštarama dolina i brda.

Tri velike žlice mješavine od 30 g korijena angelike sa po 15 g lincure (Gentiana lutea). kumarina i felandrena. mješavina se zatim ostavi da poklop­ ljena stoji 2 sata. pektina. U plodu ima 0. jajoliko. angelicina. rizom se može vaditi već prve godine. Liječi rak želuca. jabučne i angelične kiseline i još nekih tvari. aniša (Fructus anisi). Bere se: prve godine od svibnja do rujna. krilasto zrno. 39 . Biljka cvate u srpnju i kolovozu. ili 5 g ploda i kori­ jena. a od kolovoza do rujna štitovi sa zrelim plodovima. Za lijek se upo­ trebljava korijen. poslije jela. lišće i sjeme. kumarina. oko 16% masnog ulja. sličan vaniliji ili mošusu. tjera žuč.30%— 1% eteričnog ulja. Čaj od svježih peteljki i korijena još je ukusniji zbog oso­ bite arome. primjena i djelovanje: Olakšava pro­ bavu. Ima ugodan miris. a onda se pije po šalica. prije nego što otpadne lišće. i nakon toga procijedi.a pri dnu obuhvaćaju stabljiku. U tu se svrhu 5— 10 g praška suhog korijena. Iz svježe narezanog korijena curi mlječast sok. Pije se po čaša 3— 4 puta dnevno prije jela. Imaju šuplje peteljke. tanina. stabljika. Pripremanje lijeka. koje treba odmah rasprostrti i osušiti. Za bolju probavu služi mješavina od po 25 g plodova an­ gelike. žućkaste boje. 2 velike žlice popare se sa 100 g kipuće vode. mješavina se zatim ostavi da stoji poklopljena 2— 3 sata. smiruje nervozni tr­ buh. odstranjuje vjetrove i teškoće koje oni uzrokuju. Blijedi žućkasto-zelenkasti cvjetići čine krupne štitaste cvatove na vr­ hovima grana. plosnato. a zatim se procijedi i pije triput dnevno po šalica prije jela. popari sa 100 g kipuće vode. potiče tek i probavu. i to mladice bez cvatova. citosterola. triput dnevno. mokraću i plinove i ubla­ žuje grčeve od astme. kičice (Erythrea centaurium). oko 6 % smole.5— 1% eteričnog ulja. komorača (Fructus foeniculi) i kumina (Carum carvi). Plod je oko 7 mm dugačko. i slatkasto-ljuti okus. ali se obično vadi u jesen druge ili u proljeće treće godine. pelina (Artemisia absinthium) i šikaline (Cnicus benedictus) po­ pare se s V 2 1 kipuće vode. ostavi poklopljeno da stoji 2 sata. Sadrži: U korijenu ima 0.

a zatim se sve zajedno kuha oko 10 min. Prašak suhog korijena angelike. U slučaju upale uha uštrca se u uho iscije­ đeni sok svježeg korijena — i upala nestaje. odstranjuje loše sokove iz krvi. Tako dobivamo izvanredan lijek za različite bolesti. želuca i crijeva. mješavina se popari sa 100 g kipuće vode i. Od mladih svježih stabljika pravi se »slatko«. dizenteriju. koliko stane na vrh noža. Dvije čajne žličice •praha ili stučenog korijena angelike. kuhan s pola vode i pola vina. a izbacuje i sluz iz bronha. pije -se po šalica triput dnevno poslije jela. poparene s ik 1 kipuće vode. 40 . metvice paprene (Menthae piperitae). Pomiješana s kaduljom (Salvia officinalis) i hrastovim liš­ ćem (Folia quercus) u jednakim dijelovima. liječi rak želuca. lišaje i drage kožne bolesti.. kuhani u slanoj vodi. pomaže kod svih bolesti navedenih u ovom poglavlju. komorača (Fructus foeniculi) i kumina (Carum carvi). piju se za liječenje žutice. pa je zbog toga prozvan »svetim korijenom«. oja­ čava. služe kao varivo. uzima li se jedanput dnevno u toploj vodi ili juhi. Sitno izrezano korijenje angelike. liječi venerične bolesti. uklanja nadimanje od vjetrova. pa se i zimi može iskorištavati ljekovitost angelike za jačanje želuca i čišćenje krvi. Rekonvalescentima vraća snagu. Svježa zelen. mladice i lišće. žga­ ravicu i bolesti jetre. grčeve. grčeva i srčanih smetnji uzmu se 2 velike žlice mješavine 30 g korijena angelike sa po 15 kg kamilice (Flores chamomillae). Nekada su korijenom liječili i kugu. Prah stučenog suhog korijena. pošto odstoji poklopljena 3 sata. kom­ pot ili se kandiraju. vrućice i protiv naglog slabljenja nakon teških bolesti. Korijen. naročito upale pluća ili porebrice. Doda li se angelikinom vinu lišća od pelina (Artemisia absinthium). hemoroide.Protiv nadimanja od vjetrova. pomiješan s rakijom. hemoroida. a rane posipane tim praškom brže zacjeljuju. pa se tome doda mješavina jednakih dijelova korijena odoljena (Valeriana officinalis). 50— 70 g moči se 3 dana u vinu ili rakiji. pelin (Artemisia absinthium) i tinkture iđirota (Acorus calamus). angelika liječi osip.

AN1Š Pimpinella anisum L. Donji su listovi okruglasti. uspravna. zeljasta. Um helliferae L jek a rn ičk i naziv: Fructus anisi — Nalazište: Uzgaja se na vapnenom tlu. srednji dvostruko perasti. Opis: To je jednogodišnja. oko 1 m visoka. na du­ gim peteljkama i krupno nazubljeni. Sitni bijeli 41 . tanka. kopljasti i triput razdijeljeni. prilično razgranjena i pahuljasto dlakava. na zaštićenim sun­ čanim mjestima vrtova. valjkasta i šuplja stabljika. a gornji uski.

zatim estragola. radi čišćenja krvi. oko 10% masnih ulja. pa je stoga i plod uzdužno podijeljen na dvoje. Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. Sivo-zelene su boje. ili 1h žličice u prašak samljevenog korijena progutamo s malo vode. radi jačanja probavnih organa. spljo­ šteni. Sadrži: željeza. mjehura i bubrega. Plodove. dobro zatvoreno.5— 4% eteričnog ulja. u sredini uzdužno pregrađenu. izlučivanja loših sokova iz tijela. 1.cvjetovi čine štitaste cvatove. Oprez! Sjeme je vrlo slično otrovnom sjemenu kukute ili trubeljike. Uzmemo li 1 čajnu žličicu čaja od anišova sjemena. dobiju neugodan mi­ ris i moraju se baciti. čišćenja želuca. primjena i djelovanje: Od suha kori­ jena stuče se 6 g praha. Pripremanje lijeka. podraživanja živaca na rad. Na zraku i svjetlu anišovo se ulje kvari i postaje otrovno. stajati 4— 6 tjedana na toplom: 50 g samljevenih sjemenki aniša. 50 g komorača (Fructus foeniculi).25 dl vina i 2 velike žlice meda. grčeve želuca i trbuha. štucanje i histeriju. 42 . ili ispravljanja neurednog menzesa. uklanja besanicu. anizaldehida i anišove kiseline. puni masnog eteričnog ulja. moči se 12 sati u mješavini 1. to liječi od astme. uz često prevrtanje. 5 prašnika i nisku plodnicu. Plodovi su kalavci s gustim prilegnutim dlakama. slič­ nog komoraču ili kuminu. 25 g osušene. odstranjivanja sluzi iz pluća. jača tek. ili 3— 4 puta na dan uzmemo na vrhu noža stučenog sjemena i zalijemo s malo vode ili vina. 1. Zato ga treba držati na hladnom i tamnom mjestu. pije se natašte 1 kavska žličica na dan. u boci od žutog stakla s brušenim staklenim čepom. Prašak korijena pomi­ ješan s medom liječi kašalj. jer inače pocrne. a suhi i zreli plodovi beru se u rujnu i suše na zračnom mjestu. Pojedini cvijet ima 5 latica. ugodna mirisa i okusa. treba očistiti od pe­ teljki i odmah osušiti. Anišovo ulje ima 80— 90% anetola. zatim se sve prokuha 5 mi­ nuta i pije po 2 šalice u toku dana. svakih 1k sata po žlica.5 dl vode. 20% bjelančevina i šećera. U litrenu staklenku s vodom stavimo. u prah stučene limunove kore i % kandisa. koji se obiru po dvaput u sezoni.

poparenih u vodi rastopljenim kandisom. kao alkoholatura: 2 g anišove tinkture i 89 g 90-postotnog alkohola. ako se svako jutro uzme još 6— 8 kapi anišova ulja s malo starog vina ili voćnog soka. kod djece čiste od glista. kuhanog 5— 10 min. Aniš se uzima kao čaj •pripremljen od 1 kavske žličice sje­ menki na šalicu kipuće vode. s glavoboljom ili bez nje. a pomi­ ješane s konjakom liječe i skorbut. u običnom čaju.Kavska žličica samljevenog sjemena aniša. Prsni čaj od 10 g aniša i 10 g divizme (Verbascum thapsiforme). Manja količina potiče organe na rad. 6— 8 kapi alkoholature od 4 g aniša i 1 g sumpornog praška (Flor sulphuris). dojiljama sti­ muliraju stvaranje mlijeka.2— 2 g na dan. 43 . a veća uzro­ kuje težak san. i to 5— 15 g na dan. žvaču se sjemenke aniša. jača. u šalici mlijeka s 1 velikom žlicom meda. uklanja vjetrove i ublažuje kašalj. Protiv bronhitisa uzima se dnevno. koje ujedno djeluju i kao blagi laksans. Protiv nesanice. kao tinktura 1— 3 g na dan. kao prašak od 0. održa­ va zdravlje i sprečava mnoge bolesti.

Ženski čine crvene rese. U jesen otpadaju. 44 . čije zelene ljuske odrvene u češere ili šišar­ ke. Smeđecrvena kora stabla je ispu­ cana. od kojih 20— 60 čine kitice. Pinaceae L jek a rn ičk i naziv: Laricis cortex. ili kao ukras u parkovima. dugačke do 3 cm.ARIŠ Larix europaea D. gemma et fo liu m Oleum Therebinthinae — Nalazište: Ceste u gorskim i planinskim šumama. Cvjetovi su muški (prašnički) i ženski (plodni). Opis: To je uspravno. C. 20— 30 m visoko stablo. tankih pog­ nutih grana. Listovi su mekane iglice.

za flastere. U tu se svrhu 5— 6 kapi ulja stavi u posudu s kipućom vodom. primjena i djelovanje: Terpentinsko ulje ariša služi za vanjsku upotrebu. Taj napitak drobi kamence i pijesak i omogućuje njihovo izlučivanje iz bubrega. u kojemu je 20— 22% eteričnog ulja. Iz kore izbušenog ariša curi mirisava smola. 45 . a ostalo je smola. i zatim pijemo svaka 2 sata po 1 žlicu. iz žučnog i mokraćnog m je­ hura.2 % šećera meletoze i eterskog ulja ugodna mirisa. osta­ vimo da poklopljeno stoji 1/z sata. u kori tanina i koniferozida. liječenja od vo­ dene bolesti (u početku).Sadrži: željeza. borneola i pinena. žutice i reume. a ni drugi ne smiju pušiti u toj prostoriji. pa se udiše para. Čaj od 20 g kore i mladica. Pušenje je apsolutno zabranjeno. natrija. Uzmemo 4 g te smole i s 3 velike žlice meda kuhamo u 2. fosfora i terpentinova ulja. kalcija. Praškom od suhe kore posipaju se rane i čirevi. a u sjemenkama 9— 12 % masnog ulja i 7 % dušičnih spojeva. svježih če­ šera. što se kuha 2 sata u 10 1 vode. Isti napitak koristi i protiv upale grla. a izdiše na usta. jantarne i m ravlje kiseline u tragovima. zatim kao aerosol za osvježenje zraka u dvoranama s mnogo ljudi. radi čišćenja krvi. Udiše se kroz nos. i za inhalaciju — samo ili pomiješano s uljem eukaliptusa. je r se poslije inhalacije najmanje 1 sat ne smije izlaziti. kalija. Pripremanje lijeka. nos i usta.5 dl vina s 1 velikom žlicom meda. Kupelji za rekonvalescente i živčano slabe dodaje se ođvar od 1 kg ariševih iglica i nasjeckanih zelenih. Osim toga ima gorkih tvari. u lišću oko 130 mg % vitamina »C «. a oči moraju biti slobodne. kuhan 1k sata u 2. Poslije inhalacije ne valja oko % sata govo­ riti niti piti hladnog pića.5 dl vina. bo~a ili jele. Upaljene rane i čirevi oblažu se zgnječenim mladim igli­ cama. 0. prije nego što se legne u krevet. stimuliranja na mokrenje. Pri tom se ručnikom pokrije posuda. pije se svaki dan. po 1 šalica nataste. Kfajbolje je inhalirati navečer. (»Venecijanski terpentin« ili Therebinthina veneta).

Terpentinsko ulje iz arišove smole dodaju ljekarnici ma­
stima i melemima, je r omekšava, ublažuje upale i jača otpor­
nost tkiva.
Radi liječenja od upale grla ili bronhija i od hripavca
dobro je 15— 20 min. duboko udisati pare kipuće vode u koju
smo stavili 10 kapljica arišova ulja (Oleum therebinthinae).
U slučaju upale živaca tim se uljem mažu bolna mjesta, a pro­
tiv reume, gihta i trganja dobro je takva mjesta masirati m je­
šavinom jednakih dijelova arišova ulja, ulja smrekovih iglica,
ulja jelovih češera, kamforova ulja, hlapljivog linimenta i opodeldoka.

46

ARTIČOKA
Cynara scolymus L.
Compositae
L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a k op eji

Nalazište: Raste u vrtovima i plantažama primorskih kra­
jeva cijele Europe, naročito Italije i Francuske, i oko Paci­
fika,
Opis: Ima velike cvjetne glavice s mesnatim, sočnim cvjetištem, mesnatim ovojnim listovima i sočnom bazom. Ti su
sočni dijelovi omiljeno povrće. Sirova se ne jede, jer je teško
probavljiva.

47

' Sadrži: različite mineralne sastojke, gorke tvari, eucin i
razmjerno mnogo vitamina »A «. Ljekovitost, koja nije mala,
potječe od gorkih specifičnih tvari u lišću i korijenu. One
imaju posebnu aromu i sadrže djelotvorne tvari koje potiču
jetra na protjecanje žuči. Tako djeluje još i korijenje nekih
azijskih biljaka, npr. Curcume i si.
Bere se: kao i ostalo plantažno povrće, u lipnju i srpnju,
kad dozriju cvjetne glavice.
Pripremanje lijeka, primjena i-djelovanje: Čaj lišća arti­
čoke vraća tek, pomaže probavu masti, stimulira mokrenje,
liječi jetru i žučni mjehur, odstranjuje iz krvi ureu, otrovni
produkt poremećene izmjene tvari u tijelu, liječi od žutice,
kongestije i ciroze jetre. Pomaže i u slučaju oboljele slezene,
pijeska u bubrezima, gihta, reume, podagre i otoka od vo­
dene bolesti.
Namočena u vrućem, slabom bijelom 'vinu kao čaj, uzima
se također u slučajevima svih navedenih bolesti nastalih zbog
poremećene izmjene tvari u tijelu. Starijim ljudima pomaže
naročito u slučaju azotemije, tj. trovanja otrovima vlastitog
tijela, koje uzrokuju oboljeli bubrezi, zastoj mokrenja i slično.
Za lijek se priprema tinktura iz svježe biljke. Može se
upotrijebiti i ekstrakt, ali je tinktura prikladnija jer dobro
podnosi miješanje s drugim tinkturama svježih biljaka, koje
potiču jetrene funkcije, npr. s Chelidoniumom ili Boldom, od
kojega je poznat odličan lijek dra Vogela iz Švicarske »Boldocynara«.
.
Pri današnjoj premasnoj hrani dobro je povremeno uzeti
neko sredstvo koje olakšava da žuč otječe u crijevo, a jetru
potiče na intenzivniju funkciju. Time se izbjegava opasnost od
navedenih poteškoća sa žučnim kamencima. Ako znamo da
je jetra regulator zdravlja, kojemu treba primjerena njega,
sigurno ćemo tom savjetu pokloniti veliku pažnju.

48

Prunus amygdalus com m unis L.

Rosaceae
L jek a rn ičk i naziv: Aqua amigdatarum

Nalazište: Uspijeva u zemljama oko Sredozemnog mora,
a kod nas u Dalmaciji i Primorju.

Opis: To je drvo visoko oko 4 m, dugoljastih, šiljatih, na
rubu nazubljenih listova. Kod nas cvate već u siječnju, prije
svih drugih voćaka. Cvjetovi su ružičaste boje. Plod je dugo­
ljasta koštica s jednom, rjeđe dvije sjemenke, prevučene sme4

Zlatna knjiga ljek ovitog bilja

49

đom kožom koja u toploj vodi omekša i lako se skida s jezgre
sastavljene od dviju uljastih, plosnatih i mesnatih kotileđona.
Postoji gorki badem, čije je sjeme gorko, a pri žvakanju se
osjeća miris po cijanovodičnoj kiselini i benzaldehidu. Ta je
vrsta otrovna. Slatki, jestivi badem ima potpuno bijele kotiledone, a gorki žućkaste.
Sadrži: Gorki badem (Amygdalus amarus) razlikuje se od
slatkoga (Amygdalus dulcis) samo po tome što u njegovu sje­
menu ima heterozida amigdalozida, a u sjemenu ga slatkog
badema nema. U slatkom bademu, osim toga, ima više šećera
i ulja. Otrovno sjeme gorkog badema smije se upotreblja­
vati samo u svrhe liječenja, ali i to vrlo oprezno; za jelo ni­
kako.
Sjeme gorkog badema sadrži 40— 55% masnog ulja, oko
5% šećera, oko 25% bjelančevine, 2,2— 4% amygdalina, za­
tim sluzi, gume i cijanogenetskog heterozida koji daje gor­
kost (a baš je on ljekovit). S vodom i encimom emulzinom
hidrolizira se u cijanovodičnu kiselinu, benzaldehid i eterično
ulje (Oleum amygdalae amarae aethereum). Cijanovodična je
kiselina jak otrov, pa nešto više sjemenki može izazvati smrt.
Voda gorkih badema (Aqua amygdalarum amarum) narkotik
je i sedativ. Najveća doza je 6 g badema za odraslog. Bademovo ulje sadrži oko 80 % trioleina.
Od slatkog badema dobiva se emulsio amygdalarum dulcium, a od bademova ulja emulsio oleosa.
Bere se: potkraj ljeta, kad sjeme potpuno dozre. Tada se
rasprostrto suši na propuhu. Sprema se u ljusci, kao orasi, a
kad se želi upotrijebiti, razbijaju se koštunjave ljuske.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Gorki badem
mora se zbog otrovnosti upotrebljavati vrlo oprezno, i to po­
miješan sa slatkim. Oba umiruju bolove. Tzv. mlijeko gorkog
badema uzima se protiv groznice, bolesti želuca i crijeva, a
umiruje i srčane bolove. Priprema se ovako: Sjeme badema
(50 g) moči se u toploj vodi da s njega padne kožica, zatim se
u porculanskoj posudi (tarionici) zgnječi s malo hladne vode
(100 g) i šećera (50 g), a kad se šećer rastopi, sve se procijedi

50

kroz čistu lanenu krpu i pije kao limunada. To m lijeko osvje­
žuje u .slučaju zamorenosti živaca.
M lijeko gorkog badema priprema se od 6 g slatkog ba­
dema, 4 g gorkog badema, 60 g šećernog sirupa i ih 1 hladne
vode. To se m lijeko ne pije kao limunada, zbog otrovnosti,
nego tek po 1 veliku žlicu triput dnevno, poslije jela.
Mnogi grizu po 1 slatki badem (sjeme) dnevno protiv žga­
ravice i boli od želučanog čira. Često se mjesto masnih oraha
za kolače upotrebljava mljeveni badem, pa uz užitak ima i
koristi od njegova ljekovitog djelovanja. Zbog opasnosti da se
u industrijskim proizvodima među slatkim nađu i gorki ba­
demi, bolje je kloniti se likera i sličnih proizvoda od badema.
Ulje slatkog badema blagi je laksans za djecu. Sirupus amygdalinus i emulsio amygdalina oleosa uzimaju se protiv kašlja.

51

BAZGA
Sambucus nigra L.
Caprifoliaceae
L jek a rn ičk i naziv: Flores sambuci

Nalazište: Raste samonikla na rubovima šuma, uz plotove,
ograde i živice u naseljima, na zapuštenim i neobrađenim mje­
stima i uz jarke gdje ima vlage.
Opis: To je oko 4 m visok, stablu sličan grm, čije šuplje
grane, drvenaste, ispunjene bijelom, mekanom, spužvastom
srčikom, imaju nasuprotne izrasle neparno peraste listove, sa­
stavljene od po 3, 5 ili 7 jajolikih, šiljastih lisaka nazubljenih
rubova.

52

Vrlo sitni, žućkasto bijeli cvjetići jakog mirisa čine razgra­
nate, štitu slične plosnate cvatove. Imaju po 5 latica, 5 prašnika i podraslu plodnicu.
Vanjska kora drva i grana siva je i bradavičasta, a unu­
tarnja kora, ispod nje, svježa je i zelena.
Plodovi su ljubičasto crne bobice s crveno modrim sokom.
Sadrži: cijanogenetski heterozid sambunigrozid, koji uzro­
kuje znojenje, zatim flavonski heterozid rutozid, oko 0,25%
eterskog ulja, zatim tanin, smolu, 6— 8% invertnog šećera,
1— 1,5% organskih kiselina, antocijana, holina i vitamina »€ «.
Kora i list sadrže, osim toga, alkaloid sambunigrin i pu
tivne smole. Kora sadrži još saponina, tanina i holina. U <
loj biljci ima željeza, kalija i natrija, a u bobama jabu _„„
kiseline.
Bere se: lišće, kora i korijen u proljeće, cvijet u lipnju,
dok se nije posve rascvao, a bobe potkraj ljeta, kad đozru.
Sivi vanjski bradavičasti sloj kore ostruže se prije upo­
trebe i baci, a upotrebljava se samo onaj unutarnji, ze­
leni. Cvijet se bere za toplih i suhih dana. Cijele kite objese
se na konop ili razastru na papir na toplom mjestu ili na pro­
puhu, da bi se što brže osušile i ostale žutobijele. Ako cvijet
posmeđi, ili uopće potamni, valja ga baciti.
. Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od 10 g
bazgova cvijeta, poparenog s l i kipuće vode, treba da odstoji
poklopljen pola sata. Pije se svaka^2 sata po šalica protiv
prehlade, nazeba, gripe, boli u nogama, glavobolje, upale sred­
njeg uha i krajnika. Pojačava znojenje i mokrenje. Dobro je
zasladiti ga medom, što je mnogo zdravije nego ako je zasla­
đen šećerom. Djelovanje je jače u mješavini od 4 dijela bazge
i po 3 dijela lipe (Flores tiliae) i kamilice (Flores Chamomillae).
Za jače mokrenje uzima se mješavina od po 30 g bazgo­
va cvijeta, peršunova ploda (Petroselinum sativum) i borovice
— smreke (Fructus juniperi communis), zatim 10 g komorača
(Fructus foeniculi), pa se 3 velike žlice te mješavine popari
s V 2 1 kipuće vode. To se poklopi i ostavi preko noći, a drugi
se dan pije — triput dnevno po 1 šalica prije jela.

53

Za sve vrste prehlade, kašlja i upale sluznice dobar je čaj
od jednakih dijelova bazgova i lipova cvijeta (Flores tiliae),
te smrekovih boba (Fructus juniper!). Zasladi se medom i do­
da limunova soka.
Mješavina od po 30 g bazgova cvijeta, podbjela (Tussilago
farfara), te po 20 g cvijeta bijelog sljeza (Althaea officinalis)
i komorača (Fructus foeniculi) služi za lakše iskašljavanje. Tri
velike žlice te mješavine popare se sa 400 g kipuće vode, zatim
se to poklopi, ostavi da stoji 2 sata i procijedi. Pije se toplo,
svaka 2 sata po 1 žlica.
Protiv velikog kašlja (hripavca) uzme se po 20 g bazgova
cvijeta, rosulje (Drosera rotundifolia), lista pitomog kestena
(Castania vesca), trpuca (Plantago lanceolata) i timijana (Thy­
mus serpyllum). Tri velike žlice te mješavine popari se sa 400 g
kipuće vode. Zatim to poklopljeno treba da stoji 2 sata, pa se
procijedi i pije toplo svaka 2 sata po 1 žlica.
Od 3— 4 cvjetna štitca, 5 1 vode, 1/z kg šećera, 1 čaše octa,
soka i razrezane kore jednog limuna, pošto se odstoji 24 sata
na toplome, uz češće mućkanje, dobiva se vrlo ukusno i osvje­
žujuće bazgovo vino, koje pijemo poslije jela po jednu malu
čašicu.
Kad se zrele, svježe bazgove bobe, posute šećerom i vi­
nom ili limunovim sokom, jedu svakog dana po tanjurić, i to
3— 4 tjedna, preporodi se cijeli organizam, jer one čiste i re­
generiraju krv.
Sirup od zrelih boba, ukuhan s medom ili šećerom, čisti
želudac i mokraćni mjehur, a osobito je koristan onima koji
dugo sjede. Kad se 10— 15 osušenih boba dobro prožvače i
zalije čašicom cm a vina u kojemu je kuhano 6 g mladog hra­
stova lišća, liječi se griža i zaustavljaju teški proljevi. Cma
juha od bazgovih boba zdrava je i ukusna. Kaša od njih, raz­
mućena u vodi, pije se radi osvježenja i čišćenja krvi.
Četiri velike žlice bazgova lišća popare se s pola litre
kipuće vode i zaslade s 2 velike žlice meda. Piju se 3 šalice
dnevno u slučaju bolesti bubrega, nedovoljnog mokrenja i
šećerne bolesti.
Po 25 g lišća bazge i oraha (Juglans regia) kuha se u V* 1
cm og vina 5 minuta i procijedi. Pije se po čašica poslije jela
protiv škrofuloze.

54

Protiv unutarnje vrućine, kao npr. kod hemoroida, uzme
se po 10 g lišća bazge i kadulje (Salvia officinalis), popari
s 2,5 dl kipuće vode, doda se velika žlica meda i pije se na­
tašte 4— 5 tjedana po pola šalice na dan. Tri žlice mješavine
jednakih dijelova lišća bazge, stolisnika (Achilea millefolium)
i kadulje s 1 velikom žlicom meda, poparena sa 400 g kipuće
vode, pije se protiv mnogih unutrašnjih bolesti s vrućicom.
Protiv dobraca (M orbili) i ospica (Rubeola) daju se djeci
dnevno 2— 3 velike žlice iscijeđenog soka svježeg bazgina lišća
s mlijekom: na 1 šalicu mlijeka dolazi 1 žlica soka i 1 velika
žlica meda.
Mlaki čaj od svježeg ili suhog lišća uštrca se dvaput dnev­
no u uho radi jačanja oslabjelog sluha. Čaj od 7— 8 listova
bazge, poparenih s 2 dl kipuće vode, u kojoj vrije 8 minuta,
s 1 velikom žlicom meda, preporuča se kod astme, bolesti srca,
želuca, bubrega, pluća, jetre, i za čišćenje crijeva (blagi laksans). Upotrebljava se i u slučaju vanjskih čireva jer ih ra­
stvara i ublažuje boli.
Čaj od unutarnje, zelene kore bazge liječi kronični želu­
čani katar i stimulira stolicu i mokraću ako se pije 2— 3 m je­
seca po 1 šalica dnevno na tašte. Pije li se u većoj količini
služi kao sredstvo za povraćanje. Pomaže i kod nekih bolesti
srca, jetre i bubrega.
Radi liječenja od vodene bolesti uzmemo 15 g sitno isjec­
kanog bazgina korijena, močimo ga u 2,5 dl vina 16— 20 sati,
dodamo veliku žlicu meda, kuhamo 15 minuta i ostavimo da
poklopljeno stoji još 15 minuta. Pije se jedan dio natašte,
drugi pol sata prije ručka, a treći pol sata prije večere. Isti
čaj koristi i protiv debljanja i bolesti mokraćnih organa.
Osim za čaj, cvjetni se štitci upotrebljavaju kao ukusna i
zdrava hrana: umoče se u tijesto za palačinke, ispeku na vre­
lom ulju ili masti i pospu se šećerom i cimtom ili garniraju
voćnim đemom.

55

BEDRENIKA
Pim pin ella magna ( et saxifraga) L.
Um belliferae
L jek a rn ičk i naziv: Radix pimpinellae

Nalazište: Raste na livadama, pašnjacima, uz putove i u
šikarama. ■
Opis: Biljka ima trajnu, zeljastu, oko 50 cm visoku, raz­
granate stabljiku. Listovi su perasti, sa 3— 5 lisaka, nasuprotni
su, na rubu tupo nazubljeni. Na gornjem dijelu stabljike na­
lazi se po k oji listić. Korijen je rizom, neugodna mirisa kao

56

papar. Cvjetovi su ružičasto-bijeli ili žuti, te čine cvjetni štitac.
Cvate od lipnja do listopada.
Sadrži: željezo, kalcij i gorke tvari, pimpinelin, izobergapten, saponozid, gumu, umbelliferon, eterično ulje, tanin i kumarin.
Bere se: u proljeće i jesen i to korijen.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Eterično ulje
djeluje ljekovito na kronične upale grla i ostalih organa, olak­
šava mokrenje, popravlja menzes i probavu, koristi protiv
astme, čisti i jača krv i živce, liječi bolesti pluća i reumu, čisti
bubrege od kamenaca, potiče izlučivanje loših sokova, kame­
naca mokraćnog mjehura, a pomaže i kod gihta i uloga.
Radi popravljanja stolice i jačanja probavnih organa uzi­
ma se dvaput do triput dnevno prah istucanog suhog kori­
jena, koliko stane na vršak noža, s malo vina ili mlijeka. Čaj
skuhan od korijena potiče rad jetre, otjecanje žuči i probavu,
a budući da djeluje na sluznice, koristi i u slučaju slabog i
spuštenog želuca, slabosti crijeva, kašlja i promuklosti.
Radi rastvaranja i otklanjanja nezdravih tvari iz tijela
kuha se korijen s 1 velikom žlicom meda u jednakim dijelo­
vima vode i vina. Taj čaj jača nakon preboljelih teških bo­
lesti. Kuha li se korijen s kaduljom (Salvia officinalis) i kičicom (Erythraea centaurium) s malo meda, čisti pluća, prsa
i mokraćni mjehur.
Tinktura korijena uzima se u vrućoj šećernoj vodi, svaki
sat po 1 velika žlica, radi uklanjanja otrovnih tvari iz tijela.
Radi liječenja od bronhijalne astme uzmemo po 35 g bedrenike i steže (Potentilla tormentilla) i po 15 g lista breze (Be­
tula alba) i rate (Ruta graveolens); 3 velike žlice te mješa­
vine prokuhamo 10 min. u 1h 1 vode i ostavimo da stoji 2 sata.
Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica.
Radi liječenja od katara u nosu i ždrijelu 2 velike žlice
mješavine od po 25 g bedrenike, kadulje, kamilice (Flores chamomillae) i stolisnika (Achillea millefolium) prokuhamo 5 min.
u 400 g vode; kad se to ohladi, procijedi se i tim se mlakim
čajem ispiru nos i grlo. Dobro je također tri velike žlice m je­
šavine od po 20 g bedrenike, kamilice, stolisnika, kadulje i

51

steže (Potentilla tormentilla) prokuhati u V 2 1 vode na tihoj
vatri 10 min., pa pošto 2 sata odstoji procijediti i grgljati.
Jedna velika žlica mješavine od po 20 g bedrenike i omana (Inula helenium), po 10 g kamilice, tetrljana (Marubium
vulgare) i cvijeta od tm ine (Prunus spinosa), te 30 g stolisnika
popari se s 200 g kipuće vode, zatim se poklopljeno ostavi da
stoji 2 sata pa se procijedi. To se pije navečer, prije spavanja,
u slučaju kad izostane menzes.

58

BLJUŠT
Tamus com m unis L.
Dioscoreaceae
L jek a rn ičk i naziv: Tam i rhizoma et gemma

Nalazište: Raste uz živice i na okrajcima šuma.
Opis: To je trajna biljka povijuša s debelim mesnatim i
teškim korijenom (rizom); iz njega raste tanka, 3— 4 m duga
stabljika koja se penje po drveću. Korijen je izvana sivocm,
na presjeku bijel, ljepljiv, neugodna mirisa i ljutoga, gor­
kog okusa.
Listovi su srcoliki i šiljati, na dugim peteljkama. Iz pazušaca listova izlaze cvatovi sitnih, zelenkasto-žućkastih cvje­
tova. Plod je jajolika, živocrvena, sjajna boba.
Sadrži: škrob, sluz u kojoj se nalaze oštri i veliki kristali
kalcijeva oksalata, te steroidne saponozide.
Bere se: cvijet ljeti, u doba cvatnje, a korijen u jesen.

59

namaže se to mjesto mašću ili la­ nenim uljem. prestane. lijek ulazi dublje u kožu pa jače peče i svrbi. Nastrugan korijen odstranjuje tam­ ne podočnjake i modrice od podlivene krvi ako se na ta mje­ sta privije dvaput ili triput po 3— 5 minuta.. . dakle pore proširene. 60 . iii se pospe naribanim korijenom i pri­ vije na 3— 5 min. išijasa i krstobolje. da se ne pojave plikovi i rane. a možda i bolje sred­ stvo protiv reume. ali to nakon 10 min. primjena i djelovanje: Svjež korijen lijek je protiv reume. a u nuždi i mlijekom. ili se masira naribanim korijenom koji se močio 12 sati u alkoholu (konjaku). Bljušt je otrovan! N jegov sok izaziva jako povraćanje i proljev. U slučaju nezgode treba liječniku reći da je upotrijebljen bljušt. Ako je koža prije masaže bila znojna. išijasa i krstobolje. Bolno se mjesto može njime natrljati. Mnogi su i život izgubili zbog neznanja. Zbog toga je bolje uzeti neko drugo neopasno.Pripremanje lijeka. Odmah nakon skidanja povoja ili nakon masaže. kako bi znao dati protuotrov. Nakon prve primjene lijeka koža na tom mjestu jako peče i svrbi.

Sadrži. kao grah i grašak. tirozina. oxitiramina i proteolitskih encima. zeljasta. leucina. a u cvijetu još i boje antofena. 60— 140 visoka biljka s bijelim ili modrikastim crnopjegastim cvjetovima. Opis: To je jednogodišnja. Papilionatae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima. U zelenim mahunama ima dioxifenilalanina. Plod je mahuna sa sjemenkama sličnim grahu. "61 . ali mnogo većim.BOB V itia fab a L. asparagina.

naročito pri izbacivanju bubrežnog kamenca. Cvate od lip­ nja do rujna. primjena i djelovanje: Ako se 25 g cvijeta popari s Va 1 kipuće vode i nakon 2 sata stajanja oci­ jedi i pije triput dnevno po šalica. Pripremanje lijeka. liječi akutni pijelonefritis i bubrežne kolike.Bere se: potkraj ljeta. a ublažuje i boli. Čaj od 250 g zelenih mahuna boba kuha se 15 minuta u 1 1 vode i popije u toku dana protiv upale mokraćnog mjehura. 62 . kada i grah i grašak.

U sta­ diju pupanja ovijene su opnenom ljuskom da se ne smrznu. smeđe crvene ispucane kore koja se Ijušti u ljuskama. 63 . du­ boka korijena. Ima duge. Opis: To je oko 10 m visoko stablo raširene krošnje. uvijek zelene četine u čupercima.BOR BIJELI Pinus silvestris Pinaceae Ljek a rn ičk i naziv: Gemmae p in i — Nalazište: pješčana tla s dosta vapna u ravnicama i ni­ skim brdima.

Sadrži: gorke tvari. U te svrhe dobar je sirup od borova katrana: 10 g katrana od bora pomiješa se s 30 g strugotina od jele. a katranovi. imaju antimikrobno i antiseptično svojstvo. pinitol. koji valja pustiti da se rastopi. a upo­ trijebiti se moraju čim se uberu. Uzimaju se 4 velike žlice dnevno poslije jela. prave se ljekoviti melemi. sazriju tek nakon 2 godine. Pripremanje lijeka. dodatak kupeljima i osvježen je pokvarena zraka u za­ tvorenim prostorima s mnogo ljudi. postaju bezvrijedne za lije­ čenje. Mali. osobito mjehur. Sušenje pupoljaka traje 1— 2 mjeseca. a beru se pupoljci i iglice. kadinen. u kori oko 25— 50% tanina. ljepljivi. pa je sabiru i prave od nje terpentin. karoten. i flavonske spojeve koji djeluju kao tonik. dezinficira mokraćne organe. Češeri. oko 4 mm debeli. šećer. Krilate sjemenke stoje po dvije na svakoj ljusci češera. Katran bora liječi dišne organe. kolofonij. tjera na mokrenje. potiče znojenje i liječi od plućnih bolesti. žutosmeđe boje. Tko ima jači želudac. 64 . Bere se: Cvate od travnja do svibnja. vitamin C. crna tekućina. jer se sušenjem C-vitamin gubi. Čuvane duže od 1 godine. kojega ima oko 15— 30%. jakog mirisa i opora okusa. Katran. koji se primjenjuju kod kož­ nih bolesti. Iglice vrlo sitno izrezane sadrže oko 80% više vitamina C nego cijele. pomiješa­ ne s raznim biljem. 01. crnu smolu i katran koji se topi u alkoholu. balzamična mirisa i gorka. Vodu oboji žuto. silvestren. terpentinovo ulje. na to se nalije 1 litra prokuhane (destili­ rane) i ohlađene vode. dobiva se sagorij evanj em borova drva bez pristupa zraka. Pupoljci su 3— 5 cm dugi. pri dnu debeli. djeluje kao antiseptik. doda 1800 g bijelog šećera. eteru i uljima. skrletnocrveni cvjetovi izlaze na kraju mladih grančica.Prašnički cvjetovi vise u resama na kraju grana i puni su žutog peludnog praha. etarska ulja. pa služe za inhala­ ciju. i dobro se izmiješa. zatim se ocijedi. dipenten. Drvo stabla bogato je smolom. Iz smole bora. Sjeme dozrijeva u listopadu iduće godine. primjena i djelovanje: Smola bora. koja curi kad se drvo duboko za­ reže. aromatičnog okusa. therebinthinae. može to piti prije jela. pupoljci i iglice sadrže terpentinskog ulja. ostavi stajati 24 sata. gelandren. alfa-pinen. koji vjetar nosi kao »sumpornu kišu«.

BAZGA SAMBUCUS NIGRA .

w w % VACC'NIUM MYRTILLUS .

BOŽUR PAEONIA OFFICINALIS .

BRĐANKA ARNICA MONT/ .

BUNIKA HYOSCYAMUS NIGER .

.xiuyfc&j. iaku. ČIČAK ARCTIUM LAPPA TiPs .

CORNUS MAS .

DUD CRNI MORUS NIGRA .

Smjesa od 10 g borovog katrana. do­ bije se tzv. kašlja i upale bronha. a mogu se uzeti i šišarke (1 dio) koje se kuhaju u 10 djelova vode. šuge (svraba) i psoriaze (srebrnasto Ijuskavih krasta na laktovima). 90 g sala ili svinjske masti. Može se pripremiti i u obliku čaja: 20 g pupoljaka popari se sa 100 g kipuće vode. ili se. zatim procijedi kroz lanenu krpu. protiv reume u obli­ ku obloga na bolnom mjestu. sedativ. poslije obroka. 5 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 65 . ostavi posušiti. Ako se vodi za kupanje doda procijeđen uvarak od 150 g pupoljaka kuhanih 10 min. te uzima 5— 10 kapi na kocki šećera. Ekstrakt borovih iglica liječi lišajeve ako se koža njime natrlja. zaslade medom. doda 1 kg šećera. Za čaj se može upotrijebiti i vršna grančica sa čuperkom igala. pošto se ocijede. ubranih po sunč nom vremenu. doda 1 kg meda. diuretik i ekspektorans. dobro izmiješa. 1/2 kg meda. gihta i skorbuta. Taj se čaj pije za čišćenje krvi. reu­ me. zatim u slučaju slabih živaca. benzinom i alkoholom. pa tek drugi dan ispere. i napokon. u istu svrhu. Svježe borove vrške. dobro zatvori i spremi na hladnom mjestu. pa se ocijedi i pije u gut­ ljajim a u toku dana. te 1— 10 g sitnog sumpornog praha dobro se izmiješa i time maže koža oboljela od lišaja. liječi se reumatizam i osvježuje tijelo. zatim se to ostavi stajati 1/4 sata. pusti stajati pokriveno 2 dana. promuklosti. pa se. protiv katara dišnih puteva. Bor djeluje. procijedi i pije 4— 6 velikih žlica dnevno. preliju se šalicom vrućeg mlijeka. karminativ. ekcema (majasil).U slučaju napada žučnih kamenaca rastopi se 5 g svježe. To se ponav­ lja do ozdravljenja. pa pro­ cijedi i pije. u l i vode. »sirup šumskog bora«. još jednom lagano prokuha i toplo ulije u sta­ klene posude. pusti stajati 2 sata. prokuha u 91 vode. Ako se 2 kg svježih vršaka s iglicama. ostavi stajati 1/4 sata. Mrlje od katrana peru se poslije sapunicom ili terpentinom. dakle. kao stomahik. koje se u proljeće ubiru svaki dan po 30 g. od kojega se uzima 3— 5 velikih žlica dnevno. protiv bronhitisa. 100 g borovih pupo­ ljaka popari s 1/21 kipuće vode. antispazmolitik. upravo istekle smole bora u 20 g etera.

66 . 15 g strugotina od jele i l i vode: to ostavi kisnuti 1 dan. Za jedno pranje glave uzme se 1 velika žlica na 1 litra vode. Može se uzeti i 50 g katra­ na. ’ Protiv prhuta. za­ tim se procijedi i time pere glava.u obliku kupki za jačanje mekanih kostiju i napokon protiv tuberkuloze. Nakon pranja kosa se još jednom isplahne i osuši. sve se to smiješa u l i vruće vode. 40 g sode bikarbone. lišajeva na tjemenu i slično može se mje­ sto katran-sapuna načiniti i »katranova voda« od 5 g katrana. zatim proci­ jedi. ostavi stajati 15 dana. odnosno 3— 4 žlice na lavor vode. 10 g vapnenog magnezija.

BORAC B o r rago officin alis L. jajoliki i valovito naborani. oštro dlakava. Donji listovi. na 67 . a ima ga i u poljim a i na napuštenim zemljištima. — Borraginaceae L jek a rn ičk i naziv: B erb a borraginis Nalazište: Uzgaja se po vrtovima. Opis: To je slabo razgranata. osobito u primorju. a gornji su dugoljasti. šuplje stabljike. jed­ nogodišnja biljka. zeljasta. izrasli u obliku rozete. ravnog su ruba. na dugim peteljkama. visoka oko 45 cm.

s jako razvijenim prašnicima u sredini. i vise na vrhovima grančica kao zavinuti cvatovi. Taj čaj ujedno čisti krv. divizme (Verbascum thapsiforme). kožnih osipa. Radi mirisa može se dodati ruže ili lipe. potiče lučenje žuči i mokraće. Svježe iscijeđen sok iz cijele biljke djeluje na izbacivanje klorida iz tijela. Cvjetovi su modri. na dugim peteljkama. poklopi i. Radi lakšeg mokrenja i znoj enja uzme se 20 g cvijeta. prelije s 300 g kipuće vode. od koje se Uzme 1 velika žlica. 68 . ruže (Rosa centifolia).5% tanina. po 1 velika žlica. saponin. Djelovanje mu je takvo zbog kalijum nitrata koji sadrži. malo eteričnog ulja. Bere se: cvijeće za vrijem e cvatnje. Protiv škrofula. protiv reume i za jačanje srca uzima se čaj od 2 ve­ like žlice cvijeta borača. popari s 2 dl kipuće vode.tako kratkim peteljkama da gotovo obuhvaćaju stabljiku. pošto V2 sata odstoji. a uzima se uvijek kad treba bubrege potaknuti na mokrenje i kožu na znojenje. masne kiseline. od lipnja do kraja srpnja. pije se svakih 15 min. Cvijet se dodaje i plućnim cvjetnim čajevima za lakše iskašljavanje. bijelog sljeza (Altheae officinalis) i podbjela (Tussilago farfara). Suši se u hladu. groznice s malom tempe­ raturom. Biljka ima okus krastavca i dodaje se salatama. 2. prelitog s 3 dl kipuće vode. Pripremanje lijeka. Sadrži: oko 25% sluzi. mnogo kalcijeva malata i kalijeva nitrata. primjena i djelovanje: Kao čaj za iskašljavanje upotrebljava se mješavina jednakih dijelova cvi­ jeta boraca. ostavi da stoji % sata pa se pije toplo u nekoliko obroka u toku dana. na zraku. te alantoin.

raz­ granate. ili manje drvo. vječno zelenih listova (iglica). Žuti. koji su po 3 u pršljenu.BOROVICA Juniperus com m unis L. muški. prašnički cvjetovi nalaze se u pazušcima listova. kamenitom tlu gorskih strmina. Cupressaceae L jek a rn ičk i naziv: Fructus Juniperi — Nalazište: Borovica ili smreka raste po svijetlim šumskim brežuljcima. ženski su kratki. klisurama i neplodnom. krčevinama. vrlo uskih. Opis: To je zimzeleni dvodomni grm. zeleni češerići iz kojih se razviju 69 .

Pripremanje lijeka. tanin. celera (Apium graveolens) i abdovine (Sambucus ebulus) poparimo s 2. jabučnu. gonoreje. oboje se cmo-ljubičasto i prevuku voštanom maglicom kao šljive. radi ubrzanja izmjene tvari. prve godine zelene i nezrele. neke soli organ­ skih kiselina i flavonske heterozide. Veliku žlicu mješavine jednakih dijelova borovice. za jačanje želuca i lakše znojenje. Sadrži: oko 2. primjena i djelovanje: Dvije velike žlice zdrobljenih boba preliju se s V 2 1 kipuće vode. Suše se rasprostrte u tankom sloju na suhom zraku. Veće količine mogu i u zdravih izazvati upale. astme. ili. Žvakanjem boba liječi se pokvaren želudac i probava.5 dl kipuće vode. Kneipp propisuje da se 2— 3 puta na dan žvače 10— 15 boba. pa ne treba pretjerati s upotrebom. oko 10% smole. Osim što je diuretik. pa se to ostavi da odstoji i/a sata i zatim procijedi. Borovica cvate u travnju i svibnju. a beru se u toku drage jeseni. a njezina rakija služi za obloge i trljanje protiv reume. ali je u većim dozama škodljivo. borovica pomaže i protiv nazeba. a posebno radi odstranjivanja pijeska i kamenaca iz je­ tre i bubrega. Premda liječi od reume i bolova mokraćnog mjehu­ ra. gorki tanoglikozid: juniperozid. pa svaki idući 70 . mravlju i octenu kiselinu. još bolje. prvi dan 4 bobe. a u slučaju bolesti bubrega uopće se ne smije uzimati. Zrele su bobe mesnate i mekane. Za lijek se upotrebljavaju bobe. liječenja od vodene bolesti i oteklih zglobova. do 33% invertnog šećera. nazeba i infek­ cije.5% eteričnog ulja. Čaj se pije po 7 da­ na u mjesecu. radi odstranjivanja otrovnih taloga iz krvi. . Za odstranjivanje mokraćne kiseline i njezinih soli' (urata) iz tijela. a tek na početku drage jeseni sazore. uz često prevrtanje. vosak.plodovi. procijedimo pa pijemo triput dnevno po manju šalicu poslije jela. treba biti oprezan i voditi računa o dijagnozi koju mora po­ staviti liječnik. svaka 3 sata mala čašica. ili bobe veličine graška. U malim dozama eterično ulje smreke ili borovice olak­ šava iskašljavanje. gumu. čisti nezdrava krv i sprečavaju zarazne bolesti. Bere se.

pije se dnevno 4— 5 šalica čaja od 1 šake zgnječenih boba. Ako se mladice 24 sata moče u hladnoj vodi. pa ga omotati vunenim rupcem. Radi jačanja živaca i želuca. osim spomenutih bolesti li­ ječi neuralgiju. To ublažuje tegobe želuca i pomaže ci­ jelom organizmu. Nekada su za pročišćavanje zraka u bolesničkim sobama. pa zatim kuhaju 1. Dobro je i vatu namočenu t o o tinkturom staviti na bolesno mjesto. Protiv tuberkuloze. do 15 boba. ukrućeni vrat. ili inhalirati pare njezina eterskog ulja. škorbut.5— 2. i to 4— 5 čaša na dan.5 dl konjaka ili rakije. otečena mošnja i škrofuli. pročisti se i najnezđravija krv. iznemoglosti. curenje iz ušiju i živčanu rastrojenost. Oblozi od kuhanih boba rastjeruju otekline i liječe od kožnog osipa. Još vrućim kuhanim zgnječenim bobama iz tog čaja oblažu se ote­ čene žlijezde. astme i prsobolje uzima se 6— 8 žli­ čica zdrobljenih svježih boba pomiješanih s medom. kuhanih 5 min. osobito u slučaju priljepčivih bolesti. nestaje pritiska u glavi i očima. giht. Tim se čajem liječi i bijeli cvijet u žena (Fluor albus) i zastoj mokraće. u l i vode. škrofule. liječe kostobolju. Korisno je ujutro i navečer uzeti po 1 kavsku žličicu svje­ žeg borovičina soka. a također i uzete udove kad sa njome namažu. Ako se to ponovi 4— 5 puta uzastopce. reumu i sakralgiju. ako se kuhaju u mlijeku koje se onda pije. a njegovatelji tih bolesnika žvakali su dvaput na dan po 8— 10 boba. uklanjanja otrovnih plinova i izlučivanja loših sokova znojenjem i mokraćom. a koristi i prsobolnima. a kamenaca i pijeska iz žučnog.5 sata. naročito kod ljudi koji mnogo sjede.po 1 više. Tinktura od 2— 3 šake zdrobljenih boba. Treba ih dobro sažvakati. uzeta jedanput do dvaput tjedno 15— 20 kapi dnevno na šećeru ili u vodi. dok su još u razvoju. a onda svaki dan po bobu manje sve do 4 bobe. palili na žeravici iglice i bobe. močenih u 7. Mladi vršci i pupoljci cvjetova. mokraćnog mjehura i bubrega. dobiva se uvarak za kupke protiv reume i išijasa. guke. migrene i bolova u zatiljku. Dobro je udisati pare odvara ili dim smrekovih boba na žeravici. 71 .

bazge (Sambucus nigra). Ako se 1 velika žlica mješavine od po 25 g borovice. peršunova ploda (Petroselinum sativum) i po 10 g peteljki od vi­ šanja (Prunus cerassus). šipka (Rosa canina) i ki­ lavice (Hem iaria glabra) popari s 200 g kipuće vode.Za čišćenje krvi uzima se 3— 4 tjedna godišnje 2— 3 puta na dan po 30 kapi tinkture dobivene od šake zgnječenih boba smreke. Ta rakija. i oni će ozdraviti. pa pošto odstoji 2 sata pije triput na dan prije jela. pojačava mokre­ nje. utrlja se 5— 6 puta na dan po uzetim udovima. 72 . Isto se postiže i mješavinom od po 25 g borovice. Isto­ dobno treba jesti kuhanu pšenicu i držati propisanu dijetu. koje su se 6— 8 tjedana močile u l i konjaka ili ra­ kije. ploda aniša (Pimpinella anisum). ko­ rijena zečjeg trna (Ononis sipnosa). pomiješana s uljem od rate (Ruta graveolens) i matičnjaka (Melissa officinalis) u jednakim dijelovima. komorača (Foeniculum vulgare) i kumina (Carum carvi): velika žlica te mješavine popari se s 200 g ki­ puće vode i pije triput na dan prije jela.

uspravni.BOROVNICA CRNA V accinium Myrtillus L. Plod je sočna mo- 73 . gdjekad slabo ružičasti. Fructus myrtilli — Nalazište: Raste po vlažnim guštarama crnogoričnih i bje­ logoričnih šuma na planinskim terenima. Iz lisnih pazušaca rastu bijeli. 20— 40 cm visoki grm. naizmjenično na kratkim petelj­ kama postavljenim listovima. zvonoliki cvje­ tovi s 8 prašnika i podraslom plodnicom. pilasto nazubljenim. s jajolikim. Ericaceae L jek a rn ičk i naziv: Folia. Opis: To je mali. glatkima s obje strane.

a plod u srpnju i kolovozu. vino i korijen bo­ rovnice. Pripremanje lijeka. zatim se pusti da to odstoji 2 sata. zatim se to ostavi da poklopljeno stoji 2 sata. pa se procijedi i pije u toku dana umjesto vode. sjemena dunje (Cidonia oblonga) i nane (Mentha piperita): 3 velike žlice te mješavine popare se s V 2 1 kipuće vode. zatim oko 27% invertnog šećera. nekoli­ ko flavonskih heterozida i oko 220 mg% vitamina »C «. Osu­ šeni je plod smežuran. Od osušenih zrelih borovnica kuha se kompot kao od sva­ koga drugog voća. Sadrži: kalcij i natrij. Za lijek se upotrebljava lišće. Bere se: Borovnica cvate u svibnju i lipnju. troskota (Po­ lygonum aviculare) i preslice (Equisetum arvense): 4 velike žlice te mješavine kuhaju se 15 min. sok iz ploda. primjena i djelovanje: Zbog sadržaja pektina i tanina zaustavlja proljeve i liječi od upale sluznice kod enterokolitisa. Arbutozid iz lišća djeluje diuretično. duda (Morus nigra — seu alba) i dobričice (Glecho- 74 . suhi ili svježi plod. ponajviše limunove. u l i vode. pa je koristan noćnim vozačima i radnicima jer utječe na vidni purpur. Iz zrelih plo­ dova pravi se ekstrakt koji jača vid.drocma boba s više sjemenska. ekstrakt. pa se procijedi i pije umje­ sto vode. breze (Betula alba). do 1. može se trošiti bez ograničenja. pektina. Na vrhu bobe vidi se ostatak prstena kruništa nekadašnjeg cvijeta. U soku ne smije početi alkoholno ni kiselo vrenje. veličine zrna papra. Radi liječenja od šećerne bolesti uzme se po 20 g lista borovnice. Listovi se be­ ru za cijelo vrijeme cvatnje. oko 1 mg% karotena. oko 6 mg°/o vitamina »C «.5% arbutozida. Protiv proljeva služi mješavina od po 25 g lišća i ploda borovnice. a u osušenim bobama ima 7— 11% flobatanina. nekoliko antocijanskih heterozida od kojih bobe imaju boju. a kako je neškodljiv. a u listu još oko 18% pirokatehinskih tanina. pa se upotrebljava kao lijek protiv šećerne bolesti. oko 6% organ­ skih kiselina. Radi lakšeg mokrenja uzme se po 20 g lista od borovnice. kilavice (Herniaria glabra). jabučne i jantarne.

ukusno je i vino od borovnice. a sokom iz svježih boba maže se vlažni osip koji svrbi. pošto 15 min. Sok iscijeđen iz mladog lišća borovnice liječi djecu od gnojnih afti koje zaudaraju. koja se popari s V2 1 kipuće vođe i. Radi zaustavljanja proljeva dobro je temeljito sažvakau i pojesti 20— 30 boba dnevno. a zatim procijedi i filtrira. srednja 25— 30. a još je bolje kad se u vino stavi nekoliko klinčića i nešto cimeta. pije se umjesto vode. Često vrlo dobro djeluje protiv šećerne bolesti i mješa­ vina od po 20 g mladica borovnice i lišća jagode (Fragaria vesca). pekmez i sok. Isto­ dobno treba na trbuh staviti topli oblog od octene vode. pa daju osvježujuće jelo i piće. zatim še to ostavi da poklopljeno stoji tri sata. u 1k 1 vode. i da se to ponovi nakon 8 sati. od­ stoji. slabosti mokraćnog mjehura ili upala sluznice u grlu. Bobe se mogu kuhati sa šećerom i limunovim sokom kao slatko. Ona se dobiva tako da se 250 g osušenih boba moči u 750 g prepečene rakije 6— 8 mjeseci.ma hederacea). ili još bolje. žele. te 40 g bijelih mahuna graha (Phaseolus vul­ garis): 3 velike žlice te mješavine kuhaju se 15 min. Da bismo pripremili lijek protiv šećerne ili vodene bo­ lesti. razrijeđeno s vodom. 75 . Neki preporučuju i da se 1 velika žlica tinkture u 125 g vode popije najednom. Najmanja je doza tinkture 10— 15 kapi. a najveća 1 kavska žličica na 5— 7 veli­ kih žlica tople prokuhane vode. a zatim procijedimo i pijemo 3— 4 šalice dnevno. kuhamo 60 g osušenog lišća borovnice u l i vode tako dugo dok se ne pokuha na polovinu. a od griže (dizenterije) liječi tinktura od borovičinih boba. pa se procijedi i pije triput dnevno po 1 šalica. i ako se pije još dosta vruće. crna vina.

U pazušcima listova na vrhovima stabljike izrastu poput klasova cvatovi malih. oleum basilici — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima i u loncima za cvijeće. 30— 40 cm visoke. na kraju zašiljenih listova na dugim peteljkama. razgranate stabljike. dvousnatih. mirisava biljka. jajoliko kopljastih. Opis: To je jednogodišnja. 76 . zeljasta. bijelih cvjetića. Labiatae L jek a rn ičk i naziv: Herba.BOSILJAK PITOMI Ocymum b m ilicu m L.

bubrežnih bolesti. sapo­ nin i gorke tvari. potiče krvo­ tok i pojačava spolni nagon. linalol. a također i sje­ me. kamfor i još neke antiseptične tvari koje služe kao konzervans. i odmah sprema u staklenke ili limene kutije da ne izgubi miris. 77 . kada i cvate. thymol. upalu bubrega. glavobolje i neraspoloženja. Esencija bosiljka uzima se poslije jela. Osim za lijek. po 5 kapi na kocki še­ ćera. na zračnom mjestu. Radi liječenja od hripavca. popravlja raspoloženje. Pripremanje lijeka. Kad se ovo vino pomiješa s jednakim dije­ lom stolnog ulja. cianol. do­ da 1 velika žlica meda i popari s 2. a zatim se pije triput dnevno po mala čašica. smiruje živce. moči se tako 8— 10 sati. grglja se i ispiru usta 6— 8 puta dnevno čajem od 20 g bosiljka koji se.5 dl kipuće vode. zbog kojih je gorko aromatičnog. ostavi da stoji poklopljen 5 minuta i procijedi. U slučaju visoke temperature uzima se svaki sat po 1 velika žlica hladnog čaja: on osvježava. i suzbija temperaturu. li­ ječi astmu. s velikom žlicom meda popari s 2. zatim tanin. Pije se češće u toku dana.4— 0.8% eteričnog ulja. primjena i djelovanje: Za čaj se pre­ lije 1 kavska žličica biljke s 2 dl kipuće vode. radi ukla­ njanja vjetrova. Ublažuje grčeve u želucu. jer uništavaju bakterije i drage mikroorganizme. pineol. Za lijek se upo­ trebljava cijeli nadzemni dio biljke u cvatu.Sadrži: oko 0. Sjemenke liječe mokraćne organe. Bere se: u srpnju i kolovozu. zajedno sa sjemenom. Kod dojilja stimulira to stvaranje mlijeka. ljutkastog okusa. pojačava tek i probavu. Uzme li se 15 g čitave biljke.5 dl kipuće vode. piju se 3— 4 žlice dnevno kao lijek protiv najtvrdokornijih zatvora stolice. sprečava nesvjesticu. Bosiljak pomaže protiv muč­ nine i nadutosti. služi i kao začin u kuhinjama. Eterično ulje sadrži estragol ili methylcavicol. bolesti grla i usta. U l i bijelog vina stavi se za 1 šaku čitave biljke. olakšava mokrenje. pije se više puta dnevno po šalicu radi liječenja od kašlja. poslije jela. Suši se u hladu. radi lakšeg mokrenja a da pri tom ne peče. radi reguliranja stolice.

Sok iscijeđen iz svježeg lišća bosiljka. nakapan u uho. a svježe lišće.Protiv tuberkuloze uzima se triput dnevno na vršku noža mješavina praška od jednakih dijelova bosiljka. stavljeno u nos.5 dl kipuće vode. pelina (Arte­ misia absinthium) i boba borovice (Juniperus communis) u 1 velikoj žlici maslinova ulja. li­ ječi upalu uha. u kojoj su 18 sati močene sjemenke bosiljka zacjeljuje brzo rane na grudnim bradavicama. 7 8 . Protiv hripavca i skupljanja sluzi u dušniku pomaže i čaj od jednakih dijelova bosiljka i majčine dušice (Thymus vul­ garis) s velikom žlicom meda. Ružina voda. odstranjuje hunjavicu. što'se zajedno popari s 2. Pije se svaki sat po 1 žlica.

b o s il j a i : Calamintha officin alis Moench. Opis: To je niska. Cvate jarko crvenim. Flores Calaminthae — • Nalazište: Raste na napuštenim zemljištima. Labiatae L jek a rn ičk i naziv. koja ima tupo jajaste listove. uspravna biljka. visoka oko 60 cm. Listovi su na stabljici poredani od mjesta na 79 . me­ đama i šumama.. Berba. na obodu malo nazupčane. katkada ljubičastocrvenim cvjeto­ vima u grozdu. tratini. razgranata.

vraća dobro raspoloženje i samopouz­ danje. P ije se 3— 4 puta dnevno. štucavice. depresije i nesanice. 80 . Sadrži: vrlo malo eteričnog ulja. nadutosti od vjetrova. Pije se kao čaj od 10 g vršnih grančica s cvjetovima. Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. Zatim se brzo osuše da sa­ čuvaju prirodnu boju i miris. i ovaj liječi živce i jača. te pušta Izdanke. Korijen je trajan i puzav. gdje stvaraju klasove. Taj čaj oživIjuje. Sabiru se lišće i vrho­ vi grančica dok je biljka u cvatu. neraspoloženja. sličan matičnjaku. Pripremanje lijeka. prelitih s 200 g kipuće vode. primjena I djelovanje: Kao i pitomi bosiljak. potiče na rad. Pomaže protiv podrigivanja.kojem se grana poput viljuške pa prema kraju grančica.

žuti cvjetovi tvore glavičaste cvatove. Compositae Ljek a rn ičk i naziv: B erb a Abrotani — Nalazište: Raste uz potoke i rijeke. a sitni. a gornjeg dijela jedan6 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja 81 . Drvena stablji­ ka visoka je oko 1 m. mirisava i gorka biljka. Lišće do­ njeg dijela stabljike dvaput je perasto. u vrtovima i po na­ puštenim zemljištima. Listovi su tanki. Opis: To je trajna.BOŽJE DRVCE A rtem isia abrotanum L. usko perasto razdije­ ljeni.

jer jača oslabjele živce i liječi od neurastenije. Sadrži: eterično ulje. filtrira se i pije po 1 čašica tri­ put dnevno tk sata prije jela. tanin. na­ ročito one s ascitesom. glista i slabog želuca. Abrotin snizuje temperaturu. gorke tvari.pul perasto. pa se to ostavi da poklopljeno stoji 1 sat. Bere se: Cvate od lipnja do listopada. bolesti jetre i bubrega. a ugodno miriše. Tinktura se priprema od 200 g grančica u cvatu. Ma­ zanjem i utiranjem u kožu liječi od mnogih kožnih bolesti. Čaj i tinktura služe protiv akutne upale crijeva. Protrljano prstima miriše na limun i malo na pelin. U to vrijem e beru se grančice s cvatovima i cvjetovi. Upotrebljava se mjesto pe­ lina. primjena I djelovanje: Dvije velike žlice (30 g) vrhova grančica u cvatu popari se s 1 1 kipuće vode. žutice. Ubraja se među biljke pelinjače. Svježe b ilj­ ke uzme se 15 g (1 velika žlica). jer je manje gorak. zatim se pro­ cijedi i pije po 1 šalica ujutro i navečer prije jela. grozni­ ce. Pripremanje lijeka. 82 . zatvora stolice.dana (uz češće mućkanje). Biljka je nekada služila kao specifični lijek protiv tuberkuloze potrbušnice. alkaloid abrotin i flavonske spojeve. koje se namoče u 1 1 96 postotnog alkohola (ili rakije): pošto odstoji 10. guše. Cijela se biljka kao odvar upotrebljava za kupke.

Flores Paeoniae — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima. 83 . Opis: Ima uspravnu. nejednako nazubljenim lišćem. Radix. Ranunculaceae Ljek a rn ičk i naziv: Herba. pod imenom evropska planinčica (Trollius Europaeus). 40— 70 cm visoku stabljiku s perastim. žutim cvje­ tovima. okruglim. Korijen je podanak. ru­ žičastim ili purpurno-crvenim cvjetovima na vrhu stabljike. s velikim. a raste i kao divlji po močvarnim planinskim uvalama.BOŽUR Paeonia officin alis L. Cvate velikim bijelim.

Slučajevi trovanja nisu rijetki. Protiv slabosti. smole i boje. saharoze. bronhijalnih napada. Kratak podanak obrastao je debljim žilama. vrtoglavice. Upotrebljava se cvijet i korijen. 3 velike žlice korijena. primjena i djelovanje: Nekada su se sjeme i cvijet upotrebljavali protiv epilepsije. Liječi i od velike slabosti. a ponekad i sjeme. sluzi. grčeviti kašalj. Sadrži: U cvijetu ima tanina. Božur se uzimao i za umirenje uzbuđenog živčanog sistema i za liječenje hemoroida. promuklo­ sti i gnojnih rana. triput dnevno. jer žene upotreblja­ vaju sjeme radi reguliranja menstruacije. Stoga ga treba uzimati pod kontrolom liječnika. škroba. Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Čajem od korijena ispiru se gnojne rane i čirevi. tanina glikoze. 84 . koje se sabire u rujnu. uspavljujuće sredstvo božur djeluje pro­ tiv epileptičnih grčeva. grčeva mokraćnog mjehura i bubrega. Pripremanje lijeka. s vodom ili vinom. Kao narkotično. Zbog svoje otrovnosti biljka se ne preporuča za liječenje. . ali ga treba uzi­ mati oprezno. ne znaju ni potrebnu dozu ni način upotrebe. Tinktura se dobiva močenjem suhe biljke u alkoholu. groznice. a kako su nestruč­ njaci. navale krvi u glavu. tanina. epilepsiju i grč mokraćnih organa liječi čaj od božura. Biljka je otrovna. neuralgije. stezanje oko srca i astme. a danas još sa­ mo cvijet protiv hripavca i kao sastavni dio čaja za inhala­ ciju astmatičara. U sjemenu ima masnog ulja. U l i vo­ de kuhaju se 2 min. pricvjetne listiće i mnogolatični vjenčić. grčevitog kašlja. antocijanske boje peonidina.Zelena čaška cvijeta ima 5 lapova. Sve to i uz to još neuralgiju. Protiv svih vrsta grčeva uzima se tinktura božura u dozi od 5— 15 kapi u čaši vode. rastrojenosti. eteričnog ulja i masti. kalcijeva oksalata. nesvjestice. glavu upotrebljava se mješavina suhog korijena božura i divljeg i to triput dnevno na vršku noža vrtoglavice i navale krvi u od po 25 g praška istucanog pelina (Arthemisia vulgaris). nesvjestice. jer u većoj količini izaziva trovanje. a u cijeloj biljci alkaloida. Biljka izaziva po­ vraćanje. šećera.

Prah božurova ploda. rastrojenosti živaca. bolesti srca. Povraćanje je pr­ va opomena da treba prestati s lijekom i savjetovati se s li­ ječnikom. Protiv stezanja oko srca priprema se lijek tako da se 5 g u prah stučenog korijena kuha u V i l vina sa žlicom međa. Četiri do pet velikih žlica božurova korijena kuha se 3— 4 min. radi uklanjanja bolova od kamenaca i želučanih grčeva. Ponovo upozoravam da je potreban oprez pri uzimanju božurovih lijekova zbog njihove otrovnosti. 85 . groznice i osjećaja straha. uzima se na vr­ šku noža 2— 3 puta dnevno s vodom — protiv vrtoglavice. zatim se to ostavi da stoji 10 dana pa se pro­ cijedi. Pije se svaki sat po 1 velika žlica. stučenog u avanu. Uzima se po 6— 12 kapi u čaši vode više puta dnevno. u l i vina.

obrastao mnogim korijen­ skim žilicama. kremenjacima. obroncima. pješčanim i humusnim zemljišti­ ma planina. Radix arnicae — Nalazište: Raste po šumskim i planinskim livadama. Compositae 'Ljeka rn ičk i naziv: Flores. valjkasti. koji traje više godina. 3— 5 mm debeo. posuta sitnim dlačicama. Folia. oko 50 cm visoka. Im a oko 9 cm dug.BRĐANKA Arnica montana L. Stabljika ima na vrhu 86 . slabo razgranata biljka. mrkocrveni rizom. Opis: To je trajna.

staklenka se zatvori i ostavi na suncu ili na toplom mjestu 6— 8 tjedana. kristalni amicin. Ako se 1 kavska žličica tinkture stavi u 2. primjena i djelovanje: Najčešće se pravi tinktura. bez čaške* i ovojnih listova. smo­ lu. boju i amisterol. crnih. .5 dl vode. kad srce nakon teških bolesti zatajuje u radu. jačaju se glasnice. sličnih margaretama. Od korijena načinjena tinktura služi kao izvorna za pripremanje homeopatskih razrjeđenja. cvjetova. Bere se: Cvjetovi se ubiru. U slučaju velike slabosti. Nariban korijen ili cvjetovi preliju se u staklenki široka grla 96 po­ stotnim čistim alkoholom. Cvate od lipnja do kolovoza. i to za unutarnju upotrebu od korijena. zatim se tinktura pro­ cijedi. procijedi i na svaku šalicu 87 .10% eteričnog ulja. i brzo ga osušiti da ne pocrni od vlage. Ima ugodan. flavonoid. Tako se npr. Sadrži: kamfor. i tek od te doze uzimati po 1 žlicu svaka 2 sata. Izvornu tinktura treba svakako jako razblažiti: najviše 10— 20 kapi na čašu vode. tanin. smolast miris i pomalo gorak i ljut okus.jedan ili više glavičastih. nešto većih od zrna prosa i otrovnih. nazubljeni i nasuprotne postavljeni. a u korijenu. prije nego što se potpuno rascvjetaju u cvjetne glavice. Pri unutarnjoj upotrebi brđanke treba biti vrlo oprezan jer je otrovna. Za lijek se obično upotrebljavaju cvijet i korijen. zlatnožutih. kuha po­ klopljeno pol sata u Vs 1 vode. Rizom s korijenjem vadi se u proljeće i jesen. Nisu nazubljeni. upo­ trebljava za liječenje čira na želucu. za razliku od listova na stabljici. koji su manji. što koristi ljudima koji moraju mno­ go govoriti. osim toga još i oko 10% inulina. Cvi­ jet treba potpuno očistiti od larvi amikine muhe. Više dugoljastih jajolikih li­ stova izlazi u obliku rozete pri dnu stabljike iz podanka. To se radi u srpnju i kolovozu. filtrira i spremi do upotrebe. a ponekad i lišće. gorke tvari i jabučnu kiselinu. U cvijetu ima oko 0. pa se preporuča uzimanje samo u dogovoru s liječnikom i pod njegovim nadzorom. te pije triput dnevno po 1 velika žlica. Pripremanje lijeka. a za vanjsku od cvjetova. uzima se po 3 g korijena odoljena (Valeriana officinalis) i mladih smrekovih vršika.

Alkoholatura se napravi od 1 velike žlice suhih cvjetova. doda se 60 g limunova sirupa i to se pije u 4 obroka. Čaj od cvijeta amike potiče rad živaca i krvnih žila. sa što ma­ nje tekućine. Radi sprečavanja povraćanja treba popiti 5— 6 velikih žlica vode sa 7— 8 kapi tinkture amike. pa se p ije po 1 velika žlica dnevno radi jačanja slabih živaca že­ luca i leđne moždine. pije se po 1 velika žlica dnevno. te stimu­ lira izlučivanje mokraće i znoja. Vogela. Ljudi osjetljivi na amiku dobivaju urtikariji slične mr­ lje. Čaj od 1k kavske žličice biljke prelivene s Vs 1 kipuće vode ostavi 'se da stoji V* sata. arterija i vena. Zbog takvih alergičnih pojava treba se ograničiti samo na homeopatske srednje i više potence. Am ika uklanja grčeve krvnih žila. Pije se 2— 3 sata prije spavanja. Pije se ujutro natašte. Zbog toga je arnika sastavni dio odličnog švicarskog lijeka Hyperisana od dr A. U istu svrhu može se piti dvaput dnevno po 5 kapi alkoholature arnike u 1/s čaše vode. močenih 10 dana u 100 g 96-postotnog alkohola. pa i kad je posrijedi akutni napad. pošto odstoji 8— 10 dana. U slučaju mučnine uzima se 4— 6 kapi tinkture na 5 velikih žlica vode. dodaju se 4 velike žlice limunova soka. po 1 šalica. Unutarnja upotreba am ike ■— samo nekoliko kapi — čak i kod angine pektoris pomaže bolje od mnogih dragih lijekova. koje proširuje. zatim se procijedi kroz gustu lanenu tkaninu. po­ tresa mozga i bolesti leđne moždine. Hranu treba uzimati suhu. a u toku dana svaka 2 sata po 1 velika žlica. 88 . Protiv čira na želucu može se staviti 6— 8 kapi tinkture u % 1 vode i piti 4— 6 puta dnevno po mali gutljaj. Radi osvježenja u slučaju bolesti srca i paralize živaca poslije moždane kapi. Čaj od amike uzima se radi liječenja od padavice. 4 g cvijeta i 4 g lišća od am ike popari se sa 750 g kipuće vode. Protiv uloga i ovapnjenja žila uzme se 3— 5 g suhog cvijeta i potopi u l i bijelog vina.čaja doda 10 kapi za djecu a 15— 20 kapi za odrasle tinkture amike. Protiv dječjeg noćnog mokrenja u krevet treba 1 veliku žlicu mješavine od 30 g cvijeta amike i 70 g lista hajdučice (Achillea m illefolia) popariti s 200 g kipuće vode i ostaviti da odstoji poklopljeno 2 sata.

Ako je rana gnojna. ozdravljuje prignječena i krvlju podlivena mjesta. Radi liječenja od gnojne upale krajnika grglja se infuzom amike. Čim se osuši. a za­ tim se suho poveže. istisne se zaostala nečistoća. Poslije % sata to se ponovi i. a kasnije svaka 2 sata. liječi dišne organe. odnosno bre­ zove vode (Betula alba). Za bolji rast kose i odstranjivanja peruti razrijeđena se tinktura ar­ nike pomiješa s jednakim dijelom brezova soka. Za ispiranje rana treba 2 velike žlice tinkture staviti u l i prokipjele vode i dodati nekoliko kapi glicerina. Kad boli uho. U slučajevima bolesti grla vrat se izvana natare nerazrijeđenom tinkturom. sprečava gnjilenje rana i usirenje krvi. a razrijeđena s pola vode i pola vinskog octa djeluje bolje od burova. pokrije lanenom tkaninom i preko nje četverostruko slože­ nom. ispere se ponovo. kapnu se 3— 4 kapi tinkture amike u uho koje se zatim začepi vatom da ne ulazi zrak. Kod neuralgija ili reumatizma bolno se mjesto maže i natrlja tinkturom amike. ozljede tetiva i mišića. U slučaju bolova u trbuhu i maternici stavljaju se oblozi od amike kuhane u pola vode i pola vinskog octa: u početku se mijenjaju svaki sat. nakon 2 mi­ nute vata se izvadi. Zato se mora razblažiti vodom i dodati nekoliko kapi glicerina. Preko obloga treba staviti suh i topao povoj. a oblozi oko vrata se stave od razri­ jeđene tinkture. 89 . a. pomaže u slučaju ujeda životinja i kukaca. Am ika snizuje krvni tlak. reume i krstobolje bolna se mjesta natrljaju nerazrijedenom tiijkturom. ispire se 5— 6 puta dnevno. Ono ublažuje b i hladi. oblog treba opet nakvasiti. Ulje od arnike dobije se tako da 1 šalicu maslinova u pomiješamo s 1 kavskom žličicom tinkture. čije eterično ulje djeluje kao antiseptik. a tanin učvršćuje sluznicu. u razrijeđenoj tinkturi dobro namočenom krpom.— bolovi nestanu. U slučaju gihta. Rana se is­ pere jedanput. Uz to treba dvaput tjedno kosu namazati čičkovim uljem. pa liječi osobito rane od ležanja (decubitus).Pri vanjskoj upotrebi arnike treba paziti da ne izgori m je­ sto na koje se stavlja. pa se time maže koža na glavi.

Zimi su slo­ ženi u lisne pupoljke. Listovi su kopljasti. a kora je stabla sivocrvenkasta s bijelim bradavicama. 90 . Velika. žutozelene ili narančaste boje. poput jabuke. vrlo tvrda. Opis: To je tanko. Grane su tankeri nježne. Plodovi su okrugli. procvjetaju pojedinačno iz grana. oštro nazubljeni. na kratkoj peteljci. mesnati. oko 18 stopa visoko drvo. i to prije od listova. vrlo ugodna mirisa. a vanjska. soč­ ni. baršunasta kora ponekad je mjestimično crveno obojena. duboko izbrazdana koštica sadrži manje-više gorku sjemen­ ku sličnu bademu.BRESKVA Prunus persica Rosaceae Ljek a rn ičk i naziv: nije u farm akopeji — Nalazište: uzgaja se kao voćka u vrtovima i plantažama. Ružičasti cvjetovi.

primjenjuje se kod crijevnih bolesti. Za čaj prelijemo 30 g cvijeta s 1/21 ki­ puće vode Ili mlijeka. voćnih kiselina. Pijemo 3 puta dnevno po šalicu. a u plodu grožđanog šećera. Bere se: u ožujku i travnju. krijepi jetra. Zatim ima masnog ulja bademastog. Uzme se puna kavska žličica soka i pomiješa s 94 g običnog sirupa od šećera. u lišću i kori. koji se nalazi također. nešto željeza i mineralnih soli. Upotrebljavaju se pupoljci. pospješuje izlučivanje žuči. ostavimo stajati 5 min. kad dozru. Pripremanje lijeka. 91 . podražuje i osvježava stijenku želuca. Uzimaju se 1— 2 velike žlice dne­ vno prije spavanja u slučaju hripavca. za vrijeme cvatnje cvijeta. a plodovi potkraj ljeta. Umiruje živce kod djece. Sirup se pravi od soka istisnutog iz 6 g svježih cvjetova u doba cvatnje. rak-rana. i zatim procije­ dimo. karotena. * groznice i malarije. cvje­ tovi i lišće. a jača i pluća. primjena i djelovanje: Breskva oslo­ bađa crijeva od truleži i čini nepotrebnima sve druge lijekove za tu svrhu. Mjesto soka može se uzeti i ekstrakt od namoče­ nog i isparenog cvijeća u omjeru: 6 g tekućeg ekstrakta breskvina cvijeta i 94 g sirupa. malo nagorka okusa.Sadrži: U jezgri koštice ima amygdalina i fermenta emulzina. u manjoj količini.

pošto poklopljen odstoji 1Iz sata.sok jača i liječi od škorbuta i kroničnog osipa kože. Radi liječenja od povratne groznice moči se 12 sati 30 g brezove kore u 2.5 dl vina i 2. nego uništava i drage bakterije. Čaj od brezova lišća nije samo diuretik i antiseptik mokraćnih pu­ tova. nastaje pjenušavo vino kojemu također pripisuju ljekovitost.5 dl vode. te protiv kožnih osipa i škorbuta. a piju se dnevno 2— 3 šalice. poparenog s 2. U slučaju otečene slezene pije se natašte čaj od 20 g bre­ zove kore i 10 g korijandra (Coriandrum sativum) kuhanih u 2. zatim se kuha 15 min. ili se s medom ukuha u sirup. ili se opet pomiješa s prepečenom rakijom. bubrega od pijeska. pluća od sluzavosti. Ako prevre.5 dl bijelog vina. kad se s njim uzima mrkva i cm i kruh.5 dl kipuće vode. Protiv bubrežnih bolesti pije se triput dnevno po šalica čaja od 1 velike žlice usitnjena brezovog lišća. 94 . Da ne uzavre. pa i gliste. doda mu se 1 kavska žli­ čica cimeta i 6— 8 klinčića. svaki sat po 1 velika žlica. a pije se 4— 6 žlica dnevno.. Iz stabla iscijeđeno 5— 6 velikih žlica svježeg soka pomi­ ješa se s kozjim mlijekom i medom. ili s malo vina pa se pije u proljeće radi čišćenja krvi od loših sokova.

Cvi­ jeće gotovo sjedi na grani. ili »glabra«. jajolikog. Cvijet ima na petoro rascijepljen vjenčić latica. za razliku od gorskog brijesta koji raste u planinskim šumama.BRIJEST Ulmus campesfris L. dugoljastog i nejednakog lišća. do 35 m visoko šumsko drvo. glatkih grana. a lišća nema. Ulmaceae L jek a rn ičk i naziv: C o rt°v « Imi in te rio r — Nalazište. 95 . 5 prašnika i tučak. Opis: To je srednje veliko. Kora je starijeg stabla ispucana uzdužnim linijama. u gustim kitama. Raste u nizinskim šumama. Plod je vi­ seće sjeme s 2 krilca. pa se ta vrsta i zove »campestris«.

oko 3% katehinskog tanina i fitosterola. na 1 1.5 dl kipuće vode. procijedi se i pije dvaput na dan po 1 šalica. primjena I djelovanje: Primjenjuje se za liječenje od opeklina. Cvate u ožujku i travnju. smrzotina i različitih kožnih bolesti. i to ujutro i navečer. pusti da stoji 5 sati i procijedi se. Obično se upotrebljava i cvijet. pa pošto od­ stoji 5 min. Upotrebljava se unu­ tarnja i srednja kora od mladih grana (1— 2 godine).Sadrži: U kori ima sluzi. Može se uzeti i 128 g kore od dvogodišnjeg brijesta i ku­ hati u 2 1 vode dok se ne pokuha na polovicu. a 250 g navečer. Pripremanje lijeka. Jedna ve­ lika žlica cvijeta prelije se s 2. koje se ogule u rano proljeće. U tu se svrhu uzme 150 g usitnjene brijestove kore i kuha 1 sat u 2 1 vode (ili mlijeka). 96 . Pošto odstoji 1 sat. Bolna mjesta oblažu se lanenim krpama namočenima u tome odvaru. Vs sata prije jela. pije se 250 g ujutro. Cvijet se upotrebljava protiv šećerne bolesti. Bere se. tj.

puzava. s tučkom i 5 prašnika. i zidovima. Plod je cm a boba koja dozrijeva u proljeće. Glatko. s pomoću kojih se pe­ nje po drveću i zidovima.BRŠLJAN Hedera helix L. zimzelena. U zelenoj je čaški cvijeta vjenčić od 5 latica. drvenasta biljka nametnica po zemlji. drveću. trajno zeleno lišće srcolika je 7 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 97 . Araliaceae Ljek a rn ičk i naziv: Folia Hederae — Nalazište: Raste kao trajna. Opis: To je penjačica s vriježama.

Bere se: lišće od proljeća do jeseni. pije se triput dnevno po mala šalica poslije jela. želuca. Rahitičnoj i škrofuloznoj djeci pomažu kupke u odvaru bršljanova lišća. Prema jakosti doze on više ili manje širi i sužava krvne žile. Dvije velike žlice bršljanova lišća kuhaju se u Va 1 bijelog vina. Ako otiču noge. vodene bolesti. crijeva i bolesti mokrać­ nih organa. i. tanin. 98 . pošto poklopljeno odstoji 15 min. primjena i djelovanje: List bršljana već u malim količinama djeluje na krvne žile i srce. za obloge. liječi od nosnih polipa. plod i tanke stabljike. Oblog od odvara bršlja­ nova lišća liječi upaljene oči. Bršljanov sok. pektin i holesterin. cvijet i bobe pomiješaju se s jednakim di­ jelom preslice. Za tu vanjsku upo­ trebu. uzmu se po 2— 3 velike žlice bršljana i preslice na 1 1 vode. Zbog otrovnosti ga ne valja uzimati često ni mnogo. Pije se triput dnevno po mala čašica poslije jela. i to se pije triput dnevno po 1 mala čašica protiv žutice. cvijet. kamenaca i pijeska u bu­ brezima. Lišće. u 1h 1 vode. katara pluća. Na V 2 1 vode smije se uzeti najviše 3/4 velike žlice usitnjenog lišća.oblika. Rane koje teško zarašćuju i već zaudaraju valja oblagati bršljanovim lišćem namočenim u vinski ocat. kao lijek protiv mekih kostiju. Cvate u listopadu zelenkastožutim cvjetovima. a plod kasnije. stavi se bršljanovo lišće da provrije u masti ili ulju pa se od toga stavljaju oblozi oko nogu. zbog saponozida koji su ujedno i ljekoviti. kada dozre. cvijet u listopadu. Pripremanje lijeka. Tada stabljika već ođrveni. Takve rane do­ bro je i ispirati odvarom bršljanova lista. kupke ili parenje. dodaju se 2 velike žlice preslice (Equisetum arvense) i metvice paprene (Mentha piperita). kad procvjeta. pa se to kuha 3— 4 min.. ušmrknut. tj. Za liječenje se upo­ trebljavaju svjež i suh list. Sadrži: Biljka Je gorka i otrovna. a liječi i od upale mokraćnog mjehura i bijelog cvijeta kod žena. mokraćnom i žučnom mjehuru. Stabljika je duga i do 50 m. a rijeđe kora i gumena smola koja iz nje curi pa očvrsne na ozlijeđenom mjestu. Sadrži još jabučnu i mravlju kiselinu. pa se 2 velike žlice te mješavine kuhaju 3— 5 min. N ajdjelotvorniji je glikozid hederin iz lišća.

s malo vode po 1 velika žlica ove mješa­ vine: 1 kavska žlica u prah stucanog bršljanova ploda. 10 g lišća kadulje (Salvia officinalis) i 1 velika žlica meda. 2 g praha od suhog lišća rate (Ruta graveoleus). 99 .U slučaju izostanka mensesa kod žena koje nisu trudne uzima se 4— 5 dana.

BRUSNICA V accinium V itis idaea L. na rubu narovašenim i malo prema dolje zavrnutim. po­ 100 . šuma. kožnatim. sa čvorastim. Cvijet je bijel ili ružičast. na naličju točkastim. Opis: To je niski. okru­ glim stabljikama. Ericaceae Ljek a rn ičk i naziv: Baccae vitis idaeae — Nalazište: Raste na pješčanim. jajolikim . većinom cmogoričnih. suhim i tresetnim tere­ nima gorskih. tamnozelenim i sjaj­ nim listovima. trajno zeleni grm.

Prim jenjuje se kao diuretik. od kraja kolovoza do listopada. Kao i od borovnice. Bobe se moraju očistiti od grančica i posve osušiti. U slučaju malaksalosti. pije se ovaj čaj: 30 g lišća brusnice kuha se u 1/s 1 vo­ de dok se ne pokuha na pola. Lišće se bere u proljeće. kad biljka cvate. kiselkaste bobe. a plod u jesen. a i protiv upale bubrega i mokraćnog mjehura. a kako pospješuje zno­ jenje. Plod čine koralj no crvene. Cvate od svibnja do srpnja. Bere se: Za lijek se upotrebljavaju lišće i plod (bobe). gripe i reume. pa se doda 1 velika žlica meda ili kandisa. primjena i djelovanje: Protiv pijesl. pa se može i mjesto nje upotreblja­ vati. Pije se toplo triput dnevno po 1 šalica poslije jela. osvježuje voda u kojoj su močene zdrobljene bobe. i od brusnice se može praviti vino. naročito nakon velike temperature. Kod kroničnih stanja spomenutih bolesti čaj treba piti duže vrijeme. Taj čaj djeluje i na dišne organe.stavljen na vršcima stabljike u punašnim. Od svježe izgnječenih boba prave se oblozi za dojke oboljele od raka. a ponekad i korijen. pomaže protiv groznice. 101 . ili čaj kuhan od cvijeta brusnice. Pripremanje lijeka. Sadrži: Uz eterično ulje ima sve ostale tvari kao i borov­ nica (Vaccinium myrtillus)._ i kamenca bubrega i mokraćnog mjehura. visećim grozdićima. te protiv mokrenja u krevet.

izvana crvenkasti. sumitates ulmariae — Nalazište: Ta višegodišnja. Biljka cvate u lipnju i srpnju. bogato je razgra­ nala crvenkastim grančicama. zeljasta biljka raste po vlaž­ nim livadama i jarcima. izvore i jezera. visoka i do 2 m. u obliku cvatova. na vrhovima grančica. uz potoke. rijeke. Uspravna.BUĐITELJICA Spiraea Ulmaria L. Opis: B ijeli ili blijedožućkasti. uglata stabljika. a gdjekada i u listopadu. Rosaceae L jek a rn ičk i naziv: Folium . mirisni cvjetovi nalaze se. Li- 102 .

tanin. kumarin. a lišće i cvijet za vri­ jeme cvatnje. poslije šarlaha i kod otečenih nogu zbog vodene bolesti. pa se drugi dan pije 3— 4 puta po šalica prije jela. što pomaže u slučaju bubrežnih kame­ naca. heliotropin. uvarak 113 smije zakipiti. Za lijek se upotrebljavaju listovi i cvjetovi. spirein i flavonoid. upale bubrega. tuberkuloze. primjena i djelovanje: Budući da s vodenom parom nestaje i ljekoviti učinak biljke. metilsalicilat. kad se pije 1— 2 šalice dnevno. Suši se u hladu. adstringens i diaforetik. salicilni heterozid. stimulira mokrenje. Opora je okusa. odstra­ njuje se kiselina iz krvi. reumatizma i vodene bolesti. Liječi od reume. Cvatovi se beru dok je još samo polovica cvjetova otvorena. Bere se: korijen u proljeće i jesen. nego se V 2 1 vode ugrije samo do 90 °C pa se njome prelije 1 velika žlica biljke. pa li­ ječi od griže i zacjeljuje otvorene rane.stovi su perasti i dvostruko pilasti. Zbog salicilata koje sadrži liječi od akutnog i kroničnog reumatizma. Čaj pripremljen od 25 g biljke. salicilni aldehid.2% eteričnog ulja. plućnog kroničnog katara. uloga i debljine. gaulterozid. a čisti i od glista. Pripremanje lijeka. tonik. 103 . Taj čaj ublažuje boli i grčeve. treba ostaviti da stoji preko noći. U groznici pomaže znojenje. oko 0. fenolni heterozid. bolesti dišnih organa. anilin. Uzmu li se 2— 3 kav­ ske žličice svježeg istruganog korijena u toku dana. To je diuretik. i kad odstoji 10— 12 sati. rjeđe i korijen. Korijen djeluje adstringentno. Sadrži: limunovu kiselinu. poparene s V2 1 kipuće vode. procijedi se i pije svaki dan po 100— 200 g nezašećereno.

Raste po suhim i srednje vlažnim brdskim li­ vadama Evrope. svijetlim šumama i njihovim rubovima. s jajolikim. Opis. nešto dlakava. u obliku malih žbunova. na rubu nazubljenim. zeljasta. od kojih su gornji prilegnuti uz stabljiku 104 . grimiznim listovima poredanim na stab­ ljici u 2— 3 para.BUKVICA Betonica officinalis-Stachys L. Labiatae L jek a rn ičk i naziv: Herba betonicae — Nalazište. oko 15— 60 cm visoka biljka četvorouglate stabljike. To je višegodišnja. po šikarama.

vodene bolesti. padavice. Glechomae. čisti crijeva. betonicin. Jednako se liječe gnojne zanoktice s divljim mesom koje raste preko nokta. Teucrii scordi. Bere se: list. holin. Popularni švicarski čaj »Species vulnerariae« sastoji se od jednakih dijelova Folium et sumitates Betonicae. glikozid i saponin. Hysopi. sličan klasu.a donji na dugoj peteljci. Doda li se tom vinu meda i kozjeg mlijeka. kad se cvjetovi tek po činju otvarati. Cvate u srpnju i kolovozu. Vincae. tj. astme i kroničnog reumatizma. procijedi se i stavlja kao oblog na rane ođ proširenih vena na nogama ili takve rane koje se gnoje i teško zacjeljuju. pije se triput dnev­ no po 1 kavska žličica nakon jela. pa se dodaju 2 velike žlice meda. a mirisa gotovo i nema. zaustavlja bacanje krvi iz pluća. gorke tvari. Kod astme i kašlja pospješuje ispljuvak. Korijen je rizom. žgaravice. Pije se svaki sat po 1 žlica. Ima opor. betain. Korijenje se bere u studenom. Popari li se vinom umjesto vodom. gornji dio biljke s cvjetovima i korijen u vri­ jeme cvatnje. prevelikom količinom lijekova ili na­ mjernim trovanjem. u srpnju i kolovozu. mlijeku ili vinu. Pripremanje lijeka. Calaminthae. To liječi od žutice. Prije obloga treba ranu namazati ribljim uljem. ljut i neugodan okus. Origani. Salviae. Cvjetna čaška je zvonolika. ostavi da poklopljeno odstoji 10 min. kuhan u vodi. Crvenkastomodri cvjetovi skupljeni su na vrhu stabljike u oko 10 cm dugi cvat. Donji su listovi veći od gornjih. Sadržiš tanin. stahidrin. primjena I djelovanje: Jednom litrom kipućeg bijelog vina prelije se 10 velikih žlica bukvice i. a suhi korijen izaziva povraćanje. Svjež korijen. Neura­ stenici i tuberkulozni treba da uzimaju 3— 4 puta dnevno na vrhu noža praška od suhog lišća i cvjetova. Veronicae.. Rosmarini. pa se uzima u slučaju otro­ vanja želuca hranom. Pčele posjećuju cvijet i on daje dosta meda. pošto odstoji 2— 3 sata. turicin. 105 . ■ _ Čaj se priprema od 1 velike žlice lišća i cvijeta koja se popari sa 400 g kipuće vode. Teucrii chamaedris. Absynti. ispod kojega su 2 mala sjedeća lista. Thymi. iz kojega biljka raste u obliku rozete.

ekstrakt i lje­ kovito vino (ako se moči u alkoholu). tegobe žučnog mjehura. od kojega se uzima 1 velika žlica prije jela. To je ukusan i neškod­ ljiv čaj i tonik. 106 . Ova suha mješavina može se upotrijebiti kao prašak (ako se smrvi). Ta mješavina jača. kašlja i upale usne šupljine. liječi od astme. suzbija proljev. preve­ liku kiselost u želucu. ona se neće ponoviti.i flores Arnicae. pospješuje probavu. bronhitisa. Tussilaginis i Antenariae. kao čaj (ako se popari kao infuzum). dišnih organa. Ako se 4-—5 g u prah samljevene ove mješavine izmiješa s 1 žumancem i popije 4 sata poslije napada groznice. kao alkoholna tinktura.

Opis: To je jednogodišnja zeljasta biljka s puzavom. Plod je velika ponekad i više od 10 kg teška tikva. 107 . Listovi su veliki. Cucurbitaceae L jek a rn ičk i naziv: Semen cucurbitae — \ Nalazište: Raste po kukuruzištima i vrtovima. plosnatih. puna sjemen­ ki.BUNEEVA Cucurbita pepo L. na. srcoliki. izvana bijelosiva. U sjemenki se nalazi bijela. veći su muški. zelenom korom prevučena jezgra. mesnata i sočna. jajolikih. Cvjetovi su žute boje. na rubu malo zadebljanih i na jednom vrhu malo zašiljenih. na presjeku narančasta. omotanih vrlo tankom vanj­ skom i debljom unutarnjom korom. do 10 m dugom stabljikom. re­ brastom i bodljikavom. a manji ženski. bijelih.rubu nazubljeni. petorostruko urezani.

5% ekstraktivnih tvari bez dušika. i to tako da se 150— 200 g svježe očišćenih sjemenki pomiješa s medom i dade da se odjednom pojede. patlidžana. karotenoida. Odrasli uzimaju 400 g oko 6— 7 sati ujutro. krvavog proljeva (dizenterije) i smetnji mokraćnih organa. pripravljenu svaki put na drugi način. tamne zeleno-smeđe boje s crve­ nom florescencijom. Za tu svrhu treba bundevu jesti svaki dan dok je ima. 25% oleinske. pa se može davati i djeci. 2uta boja potječe od karotena. kako nebi do­ dijala. oko 5% smole. Pečena i kuhana bundeva zdrava je i ljekovita hrana. encima. U to se vrijem e ne smije jesti ništa drugo! Da se uvjerimo je li izišla glava traKavice (skolex) ili neke druge gliste (Ascaris lumbricoides). a nakon pola sata treba da popiju 1 veliku žlicu ricinova ulja za čišćenje. po mogućno­ sti s 1 haringom. 25— 38% masnog ulja. 1% bjelanče­ vina. U sjemenu ima oko 30% bje­ lančevina. primjena i djelovanje: Bundeva je neotrovan antihelmintik. sredstvo protiv crijevnih parazita (glista). 108 . Iscijeđen sok ili pečeno ili kuhano meso bundeve liječi od psoriaze. a paraziti uzbune. s crnom kavom. Ona je i lijek protiv upale tankog crijeva (enteritisa). treba stolicu isprati vo­ dom kroz rešeto. vitamina »C «.Sadrži: Meso bundeve ima oko 93% vode. te mnogo manganovih soli. rajčice. a u plodu mnogo fosforne kiseline. vrlo malo ulja. ili nakon 2 sata 1 veliku žlicu gorke soli u čaši vode. tj. Ulje bundeve. kupusa i sL. a zrije u rujnu i listopadu. fitosterina i salicilne kiseline. nešto šećera i pektina. Pripremanje lijeka. osobito povećane prostate. Bere se: Cvate od srpnja do kolovoza. Navečer prethodnog dana treba jesti salatu od luka. 30% palmitinske i stearinske kiseline. Ulje je lako probavljivo. da se želudac pripremi. ima 45% linoleinske.

na zapuštenim i neobrađenim mjestima i buništima.BUNIKA Hyoscyamus niger L. Biljka je 109 . Opis: To je čvrsta. ruše­ vina. puna sjemenja. Plod je žućkastosmeđa. neugodna mirisa. na vrhu jako razgranala. 1 prljavožuti cvjetovi. na vr­ hu nazubljena čahura s poklopcem. jajoliko lišće veliko je i sjedi na stabljici bez peteljke. jednogodišnja ili dvogodišnja biljka. oko xk m visoka. u dnu ljubi­ časti. Nepravilno. imaju također kratke peteljke i stoje pojedinačno u lis­ nim pazušcima. Solanaceae L jek a rn ičk i naziv: Hyoscyami folia — - Nalazište: Raste kao smrdljivi korov kraj naselja. perasto. a gore u klasu. teškoga.

ili triput dnevno po 6— 24 kapi poslije jela. nešto skopolamina i atropina. manje nadražuje mozak. ali ne dovodi do luđačkog po­ našanja i ne djeluje na sfinktere guznog crijeva i mokraćnog mjehura. kao npr. Zbog otrovnosti treba pripravke bunike uzimati samo pod kontrolom liječnika. i to isključivo na liječnički recept. pa­ davice. Regulira i puls. a u sjemenu ima još i 20— 30% masnog ulja i oko 30% škroba. Rjeđe se izrađuju drugi galenski pri­ pravci.dlakava. Kuhanjem bunikina lišća u ulju dobiva se oleum Hyoscyami coctum. Bunika čini dio mješavine u cigaretama protiv astme i nekih pilula za čišćenja crijeva. ljepljiva gorkog i ljutog okusa. Najbolje je upotrebljavati tinkturu bunike. išijasa. od koje se razlikuje po tome što je nešto manje otrovna. K od Parkinsonove bolesti pomaže protiv drhtanja i krivljenja lica. primjena i djelovanje: Širi zjenice. kočenja mišića. ali ako je oko inače zdravo. a upa­ ljene su samo vjeđe. Pripremanje lijeka. reumatizma živaca. delirija alkoholičara i kašlja svake vrste. Za oči se upotrebljava samo u slučaju bolesti rožnice i upale zjenice. hvata ga san i on pada u komu. 10 puta razri­ jeđenu destiliranom vodom u dozi od po 1— 4 g. suši grlo i usta — kao i beladona. crijevima i mokraćnom mjehuru. glikoziđne gorke tvari hyoscipikrina i nešto eteričnog ulja. a ponekad i bacanja krvi. Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. 110 . Kao sedativ daje se zajedno s morfijem. a lijekove od nje smije pripremati samo ljekarnik. izaziva čvršći san. pa se tada sabire lišće. Služi kao lijek protiv grčeva u želucu. usporuje puls. Prim jenjuje se kao lijek protiv neuralgija. histerije. hipohondrije i eklampsije. Svi su dijelovi biljke otrovni. Čovjek osjeća kao da lebdi i da nogama ne dodiruje zemlju. osobito centra za disanje. ekstrakt i prašak. je r nastaje paraliza centralnog nervnog sistema. Znaci trovanja bunikom slični su kao kod trovanja velebiljem. posrtanja u hodu. Sadrži: alkaloid hiosciamin. onda bunika nikako ne dolazi u obzir. a prave se i različiti melemi za masažu i ma­ zanje protiv reume.

sjajnih. 111 . herba.CELER A pium graveolens L. tamnozelenih. Zelenkastobijeli cvjetovi čine štitaste cvatove. povrće i salata. 20— 60 cm visoka zeljasta biljka. Im a svoj­ stven miris i okus. Opis: To je dvogodišnja. čvrstih. Um belliferae L jek a rn ičk i naziv: A p ii rhizoma. Ravna stabljika šuplja je i jako razgranata. petorostruko podijeljenih li­ stova. fru ctus — Nalazište: Pitom i celer uzgaja se po vrtovima kao začin. Mije opor.

peršina (Petroselinum sativum). Za otvaranje apetita. a u plodovima čak 2. Tri velike žlice te mješavine po­ pari se litrom kipuće vode. U plodovima ima oko 16% mas­ nog ulja. Celerovo lišće. To liječi od groznice. Pije se triput na dan po šalica. komorača i kumi­ na (Carum carvi).5— 3%. Jednako djeluje i mješavina od po 25 g kori­ jena celera. Bere se: kao i većina povrća u nas.. mesnatom rizomu ima oko 0. potkraj ljeta i na po­ četku jeseni. pije se toplo kao lijek u slu­ čaju slabog mokrenja. reume i gihta. prije jela.Sadrži. ako se u obliku čaja pije prije jela u ovoj mje­ šavini: po 20 g korijena celera. ' Pripremanje lijeka. Postupa se kao i kod opisanog čaja. pusti da kipi 10 min. komorača.10% eteričnog ulja. aniša (Fructus anisi). Sparge (Asparagus officinalis) "i kostrike (Ruscus aculeatus). lincure (Gentiana lutea) i kičice (Erithraea centaurium). 112 . Glavni dio ulja jest limonen. u lišću nešto više. zatim ostavi stajati 15 min. uzme se po 25 g ploda celera. ili bar alkoholaturu od 30 kapi triput dnevno. U vretenastom. primjena I djelovanje: Iako se celer uglavnom upotrebljava kao začin. i naposljetku procijedi. i to kao diuretik. on služi i kao lijek. kuhano u mlijeku. Protiv bubrežnih bolesti treba piti svježe istisnut sok celerova lišća. a ujedno i za bolju probavu. Po 50 g celera i peršuna kuha se i pije triput dnevno po šalica. komorača (Fructus foeniculi).

nariban. Sadrži: željezo. Potječe s obala Sredozemlja. zatim antocijan. vitamine Bi. kalij. Podzemni je dio crveni gomolj. C i P. kalcij. te ugljikohidrate. g Zlatna knjiga ljekovitog bilja 113 . s limunovim sokom i kuminom. biljne ma­ sti. kao pri­ jesna salata. B2. fosfor. biljne bjelančevine. sumpor. Opis: Nadzemni je dio tamnozeleno lišće s crveno oboje­ nim žilama. koji je antikancerozum. koji se jede kuhan i narezan kao salata. ili sirov. te u tragovima rubidij i cezij. ili anisom.CIKLA Beta vulgaris Chenopođiaceae L ije čn ičk i naziv: nije u fa rm akopeji — Nalazište: kultivirana u vrtovima i farmama. jod. bakar. koje se jede kao povrće.

kao i sirova salata. i na tome se ostane još 1— 2 mjeseca nakon ozdravljenja. pa se dobije slatko-kiseli sok pun vitamina i ostalih djelotvor­ nih tvari. stvara i čisti krv. bilo izribanu kao salatu. 1/4-1/2 1 dnevno. glutamin i asparagin (aminokiseline) utječu na rad živaca i mozga. jetra i želudac. Naribana sirova cikla može se preliti i s malo vrh­ nja i dodati joj malo zelene salate. gripu u početku. pa se tumorske stanice smanjuju.Bere se: Cvate od srpnja do rujna. prelije vinskim octom i zaveže u staklenka­ ma iz kojih se vadi po potrebi. tako da njihov hemoglobin prima više kisika i bolje opskrbljuje tkiva kisikom. 114 . a gom olji kad sazru. obnavlja i aktivira crvena krvna tjelešca. izlučuje mokraćnu kiselinu. Pripremanje lijeka. nešto samljevenog kumina ili anisa. nastrugana cikla. jer sok sirove cikle. Sok za­ slađen medom liječi slabokrvnost. u gutljajima. s malo soka od limuna. anisa. potkraj ljeta. Kuhana cikla ne­ ma za liječenje nikakve vrijednosti. oštećenja tijela od rendgenskog zračenja i radioaktivnosti. Lišće se bere dok na­ raste. želučani sokovi ne oslabe. narezana u tanke ploške. pomaže aktivnost jetre. Liječenje ne prouzrokuje nikakvih posljedica. preliju vodom i nakon 8 dana procijede. dizenterije i sličnih bolesti treba preventivno piti sok od sirove cikle. malo peršinova lišća. Propisa za uzimanje cikle nema. Ipak. jer je ionako prilično česta u našoj prehrani. Cikla liječi i leukemiju. Sirova. potiče na rad žučni mjehur. a okolno tkivo dobiva opet normalnu građu. a može se i pirjati i peći. pa posuti s malo kumina. a betain. treba naglasiti da je valja sva­ kako uzimati u sirovom stanju. normalizira prenizak krvni tlak. pospje­ šuje mokrenje. zbog visokog po­ stotka željeza. primjena I djelovanje: Antocijanin djeluje protiv tumora. peršina i limunova'soka. koristi kod prehlade i trajne promuklosti. zatim se smanjuje na XU 1 kad nastupi poboljšanje. bilo njezin sok koji se pije preventivno. Od 1 kg svježe naribane cikle dobije se oko 750 g soka. Cikla se može konzervirati za zimu tako da se. ili se narezane ploške stave u glinenu posudu. akutna fibrozna oboljenja. Za vrijem e epidemije gripe.

Cinnamomi cortex — Nalazište: Uspijeva u tropskoj Aziji. Tvori čitave šume. Lauraceae L jek a rn ičk i naziv.CIMET Cinnamomum Zeylandicum Div. Na početku jeseni razviju se iz njih naj­ 115 . Kod nas samo u trgovini. osobito Indiji. sjajnog lišća. iz čijih pazušaca u si­ ječnju izrastu od smeđih pupoljaka bijeli. bezmirisni cvjetovi na dugim peteljkama. dugo­ ljasto ovalnog glatkoga. jako razgranate. Opis: To je 5— 7 m visoko drvo. kao kora i prašak.

kao i lovor. U korijenu se nalazi kamforu sli­ čna zrnata materija. Punokrvni i lako uzbudljivi ljudi zato ga ne podnose. koje se sabire go­ tovo isključivo u industrijske svrhe. namočene 6 dana u Va 1 slatkog cm og dalmatinskog vina. cimetov konfekt. kod grčevitog povraćanja. Mi plodovi se ne jedu. a tek ponekad lišće. Cimetova se kora guli s drveta tek nakon 5— 6 i više godina. Jača srce i želudac. stvaranja previše kiseline i sluzi u želucu. a onda tamnomodri plodovi. ili Malage. ili sanelet. Kora za lijek guli se se­ zonski. prije jela. stomahik. korigens. triput dnevno. Pije se po mala čašica. Upo­ trebljava se samo njezin unutarnji. krvarenja iz maternice od prejake i preduge men­ struacije ili poslije poroda. ostavi da kišne 15 dana. Tinktura od cimeta priprema se tako da se 100 g usitnje­ ne kore cimeta namoči u Vs 1 80 postotnog alkohola.prije zeleni. To ulje jako žari. koji se upotrebljava za jačanje želuca. adstringens i dezinficijens probavnih organa. Jedino iz listova. Za lijek se upotreb­ ljava samo kora. prije jela. Ako je kora na jeziku gorka. primjena i djelovanje: Cimet je aromatik. Kad se suši na suncu. Bere se: samo kora. ugodna mirisa. oživljuje živce i osvježava krv. hemostatik. Iz njih se istiskuje vosak za mirisave svjetiljke. pa se zato prim jenjuje i kao lijek protiv krvavih proljeva. Pripremanje lijeka. Vino od cimeta dobiva se od 30 g cimetove usitnjene kore. nervinum. istiskuje se ulje od kojega se pravi cimetova voda i tinktura. pa i jedna kap izazove upalu ako padne na kožu. nego neka dru­ ga kora. Vanjska kora drveta nema nikakva ljekovita svojstva. ako su ta krvarenja posljedica opće slabosti i slabokrvnosti. jača tjelesnu snagu poslije preboljelih teških bolesti. savije se. svjetloružičasto-smeđi dio. i da se do iduće godine oporavi. dobiva se tzv. a pri tom se mora paziti da se drvo ne ošteti. krvavih proljeva. a ostali dijelovi kao začini. 116 . a onda se procijedi i uzima po 20— 30 kapi. onda to nije cimet. Sadrži: Cimet ima tanina. stimulira mokrenje i djeluje pro­ tiv gihta. koji se inače stavljaju u jelo za začin. tri­ put dnevno. Ako se kapi ulja prevuku šećerom. Pomaže kod slabe probave.

6 g tinkture matičnjaka (Melissa officinalis) i 30 g šećernog sirupa. Svakih 1— 2 sata uzima se po 1 velika žlica. pije se protiv nesvje­ stice i za osvježen je čitavog tijela. to uspješno djeluje protiv spomenutih bolesti.Još je bolje cimetno vino kakvo se upotrebljava u pa­ riškim bolnicama: sastoji se od 100 g cm og vina. pa pije triput dnevno. s vodom. Cimetova tinktura od 1 di­ jela kore i 5 dijelova konjaka uzima se po 15— 20 kapi triput dnevno nakon jela radi liječenja slabokrvnosti i slabih živaca. poslije jela. 8 g cime­ tove tinkture. 117 . dobro izmiješana s 3 kapi cimetova ulja. Velika žlica cimetove vode i sirupa ili soka od karamfila. Ako se pomiješa 1 dio cimeta s 2 dijela konjaka i 2 dijela vode.

To su trusnice. puzave biljke duga je i do 1 m. na šumskim livadama. zaši­ ljenim listićima.CRVOTOČINA Lycopod ium clavatum L. mekanim. gustim. s 2 kraka poput vilice. obrasla sitnim zelenim. Lycopodiaceae L jek a rn ičk i naziv: Lycopodii sporae — Nalazište: Raste u svijetlim šumama brdskih područja. pjeskovitim obroncima. račvasto je razgranala. sličnim mahovini. među četina­ rima i pod grmovima. Opis: Stabljika ove trajne. iz 118 . Ogranci nose na vrhu po 2 klasa.

bez okusa je i bez mirisa. Sadrži: 50% masnog ulja. 119 . Neki kuhaju čitavu biljku protiv bolesti mjehura. ljutog i gorkog okusa. Pripremanje lijeka. zatim oko 20% polimeriziranog terpena sporonina. Tinktura likopodija homeopatski je lijek za bubrege i mokraćni mjehur. intertriga. hripavca. ugodna mirisa. fitosterol. a sastoji se od glicerida likopodium-oleinske i miristinske kiseline. tri­ put dnevno. koje se triput prosiju da se dobije čisti prah. Kod bolesti jetre uzima se 2— 4 g praha s mlijekom. Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. dušične spojeve i nešto alkaloida. pa se jakim tresenjem ođs ne spore. a bere se nešto prije dozrijevanja. uretre. vosak. Prah se primjenjuje i kod padavice. Zbog opasnosti nekih poremećaja ne valja uzimati veće koli­ čine. primjena I djelovanje: Prašak sluzi za posipavanje rana.kojih izlazi kao sumpor svjetložuti prah što prianja uz pred­ mete i pliva na vodi. Suši se na tavanu. zelenožute boje. a voda prelazi preko njega. pa i protiv proljeva. vlažnih lišaja i još nekih kožnih bolesti. psorijaze. jer se ne zgruda i ne zalijepi na rane. Prikladan je za zaštitu kože male djece od nagrizanja mokraće. Lako se zapali i naglo izgori. pa se njime ornataju pilule da se međusobno ne slijepe. 3% šećera.

— Nalazište: Raste u suhim. Sitni. sjede na stabljici. Listovi su dugoljasto ovalni. na šumskim čistinama i visokim stijenama planina. Compositae L jek a rn ičk i naziv: Herba solidaginis virga-aureae . Oais: To je trajna. donji s peteljkom i na rubu pilasti. dlakavi.ČELE31* -G2ANA Solidago virga-aurea L. 10— 60 cm visoka biljka. svijetlim šumama. tanke stabljike. a gornji bez peteljke. zeljasta. uspravne. 120 . na gornjem dijelu jako razgranate.

Zaslađuje se medom.. primjena i djelovanje: Liječi o d ‘pro­ ljeva. a u ko­ rijenu najmanje. Sadrži: Cijela biljka sadrži eteričnog ulja. u kori­ jenu 8— 10%. Kad djeci izbiju zubi. kao npr. Stariji mogu piti odvar od 30 g biljke na 100 g vode. a u sjemenu 6%. Katehinskog tanina ima u cvijetu 16%.50% i u stabljici 0. u lišću 11— 15%. ostavi zatim poklopljena da stoji 12 sati. u cvijetu 0. ocijedi se i pije umjesto vode u toku dana. procijedi se pritiskanjem na cjedilo i malo zasladi medom. i to: u korijenu 1. a vrući iza­ ziva znojenje. Saponozida ima najviše u stabljici. u slučaju gušenja. slične metlici. Hladan čaj čelebi-grane istjeruje plinove. dobivaju često proljev. Pije se 100— 200 g na dan. zbog lošeg mokrenja uzrokovanog bolešću bubrega i si. poparene litrom kipuće vode. Za liječenje bolesnih bubrega najbolja je mješavina od 70 g lišća breze (Betula alba) i po 20 g čelebi-grane i bosiljka 121 .zlatnožuti cvjetovi čine na vrhu stabljike glavičaste cvatove. a budući da steže. Pošto odstoji poklopljen ci­ jelu noć.(Ente­ ritis mucomembranacea) i katara debelog crijeva (Colitis) sa sluzi.2%. Lijepo miriše. Osim toga biljka sadrži i flavonoid i organ­ ske kiseline. u lišću 0. kao npr. Debeo korijen žbunasto je razgranat. u stabljici 4— 9%. Bere se: cvijet s grančicom potkraj ljeta. Cvate od srpnja do listopada. Služi i kao korigens drugim 1jekovima lošeg okusa. Pripremanje lijeka. liječi i od proljeva sa sluzi . osobito kod astme na bazi uremije. Drugi je način pripremanja lijeka da se biljka kuha u vo­ di 10 min. talogom u mokraći i čestim mokre­ njem. ili po 2 kavske žličice alkoholature na dan. u lišću i cvijetu nešto manje. s bolovima i čestim tjeranjem na ispražnjivanje (tenezmima).30%. teškog mokrenja i bolesti bubrega. osobito upale bubre­ ga (Nephritis) i upale izlaza iz mokraćnog mjehura s jakim bolovima kod mokrenja. i to po 2— 3 šalice na dan.70%. ili kad obole od hripavca. U tom slučaju koristi čaj od 100 g cvjetne grane. kod tuberkuloznih bolesnika. kad je krv puna otrova vlastitog organizma.

korijena selena (Levisticum officinale). izopa (Hysoppus off. Pri teškom mokrenju i uremiji pomaže mješavina od po 20 g čelebi-grane.). izopa (Hysoppus off. Radi liječenja od reume i upale zglobova uzme se po 20 g čelebi-grane. sapunjače (Saponaria off. kadu­ lje (Salvia off. Iva-trave (Teucrium montanum) i paprenog lisca (Polygonum hydropiper). u l i vode pi­ je se pošto odstoji 8 sati. 122 . rusomače (Capsella bursa pastoris) i zmijske trave (Sanguisorba minor) a prokuhano 15 min. kuhati. a drugi se dan pije umjesto vode. pa se to ostavi poklopljeno da stoji 3 sata. zatim se procijedi i pije triput dnevno po šalica prije jela. Iva-trave (Teucrium montanum) i drugi dan pije mjesto vode. Rane se ispiru i oblažu odvarom od po 25 g čelebi-grane.. zatim se ostavi poklopljeno preko noći. petrovca (Agrimonia eupatoria).). na kraju tridesete minute dodati 50 g čelebi-grane i još 5 min.(Ocymum basilicum). Smije se zasladiti samo 1 kavskom žličicom sirupa od ribizla ili kiselih višanja. ostaviti da poklopljeno stoji 15 min. brezova lišća. T ri velike žlice te mješavine popare se s V* ! kipuće vode. u l i vode. pa 5 velikih žlica te lišća. Dobro je i 50 g korijena steže (Potentilla tormentilla) kuhati 1/% sata.). pro­ cijediti i piti triput dnevno po i šalicu.) i brezova lišća: 5 velikih žlica mješavine treba da kipi 10 min.

često u društvu s mrazovcem. visoka oko 1. Ta biljka oštrog i gorkog okusa osobito je otrovna za srce. Liliaceae Ljek a rn ičk i naziv: Rhizoma V era tri (H eleb ori} albi — Nalazište: Raste po vlažnim planinskim livadama kao ko­ rov. uzdužno 123 . de­ beli. iz 5— 8 cm dugog podanka izbijaju do 10 cm dugi korjenčići. To je trajna. živo zeleni listovi. Ma 1. snažna i bujna biljka.ČEMERIKA BIJELA Veratrum album L.5 m. u donjem dijelu široko ovalni. Opis.5 m visokoj okrugloj stabljici sjede kožasti.

nemirnih kretnji i neprestanog neho­ tičnog mlataranja udovima. s napuknutim poklopcem na gornjoj strani. primjena i djelovanje: Izvana se upo­ trebljava protiv gamadi. Otrovanje mogu izazvati i boje za kosu koje sadrže veratrina. Gomolji se nožem odrežu i vrate u zemlju. zbog čega tu biljku dodaju burmutu. kao kod BatsedowIjeve bolesti koja se očituje ubrzanim radom srca. nos i usta. povećanjem žlijezde štitnjače. izbuljenim. smirivanja bolnih živčanih zona na koži. guste'rgrozdaste cvatove. osobito ušiju u kosi. i kao oblog u oblasti srca u slučaju ubrzanja pulsa i lupanja srca. pseudojervina. čim procvjeta. Bere se: od srpnja do rujna. subjervina. Daje se i kod hore je.istaknuto izbrazdani i bez peteljke. premda se čemerika obično nije 124 . zbog neprestanog podraživanja simpatikusa. gorke glikozidne tvari veratramarina i amino-alkohola alkamina. Nakon toga dopuštena je vanjska primjena radi ublaživanja boli u zglobovima. Kopa se cijeli podanak (rizom). U usti­ ma izaziva jako lučenje sline. Cijela je biljka jako otrovna. Danas je unutarnja "potreba potpuno napuštena zbog otrovnosti. s 3 pregrade. Poslije baratanja s tom biljkom ruke treba dobro triput oprati toplom vodom i sapu­ nom i ne dirati rukama oči. te jervina. čime se sprečava njezino istrebljenje. Nekada se čemerika primjenjivala kao sredstvo protiv drhtanja od živčane poremećenosti. sjajnim očima i drhtanjem ruku. Kod kolere zaustavlja povraća­ nje. Plod je dugoljasta čahura. puna prljavosmeđeg sjemena. smole naj otrovnij eg alkaloida protoveratrina i još dosta drugih. Bljeđozeleni cvjetovi brojni su i čine uske. proljev i grčeve. bolje je protiv ušiju primijeniti neko drugo. nesvjesnih. liječenja od gihta i reumatiz­ ma. proto jervina. Ali budući da kroz kraste nastale češanjem dospije u krv i izaziva trovanje. zatim masti. k op ljar peteljci. Pripremanje lijeka. da dalje iz njih raste biljka. a na gornjem dijelu manji. Veratrin se u mastima upotrebljava protiv neuralgije trigeminusa. zajedno s korijenjem i žilama. ali je onda ipak njezina upotreba u tu svrhu bila zabranjena. Doze su bile sa­ svim male. a prašina od suhog lišća neza­ drživo kihanje. Sadrži: na helidonsku kiselinu vezanih 1— 1. neopasno sred­ stvo.5 % alkalo­ ida nepoznate konstitucije.

u slučaju Basedowljeve bolesti uzima 20— 60 kapi dnevno. 10 g J nolina i 20 g svinjskog sala. rutinom. može te lijekove izraditi samo ljekarnik. suglasnosti i kontrole liječ­ nika. imelom i dr. češnjakom. 125 . Prikladniji je oblik lijeka tinktura. protiv bolova na koži.primjenjivala sama nego u mješavini s reserpinom. triput po 6— 20 kapi poslije jela. što se sve dobro izmiješa i u ta kom sloju maže po bolnim mjestima. zglobovima i mišičju. dakako. Za vanjsku upotrebu. radi proširenja krvnih žila i sniženja tlaka. Upozoravam. Djeluje depresivno i sedativno na srce. Od korijena se pravi prašak i ekstrakt. od koje se npr. priprema se mast od 5 g tinkture čemerike. ali kako su doze toliko male da ih je u kući teško odmjeriti. tj. u homeopatskim dozama. da se ti i slični lijekovi nikako ne smiju upotrebljavati bez savjetovanja.

s gu­ stom krošnjom u obliku piramide. Ijuskavo i zimzeleno. Plod je češer.Če m p r e s Cupressus sem pervirens L. Cupressaceae L jek a rn ičk i naziv: Oleum cupressi — Nalazište: Raste u Primorju. Ulje. sličan šišarki. Lišće je tamnozeleno. Dalmaciji i na jadranskim otocima. dobiveno od mladih grančica đestila- 126 . Opis: To je crnogorično. Sadrži: U svim dijelovima ima eteričnog ulja ugodna mi­ risa i dosta tanina. oko 25 m visoko drvo.

služi za klistiranje u slučaju hemoroida. Uporni kašalj poslije gripe prestat će budemo li inhalirali tekućinu koja se priprema tako da se velika žlica čempresova ulja po­ miješa s 3 žlice alkohola. bilo sklerotično bilo zbog promjena u njenom mišić­ nom ili vezivnom tkivu. močenih 2— 3 sata u 1 litri vode (bez kuhanja!). terpineol. koje ima i u kori stabla. kora i plod (češer). Vodeni ekstrakt od 50 g šišarki.cijom (Oleum Cupressi). Čempres liječi od hemoroida i vena na nogama. protiv krvarenja iz crijeva. sadrži furfurol. pimen. koje ne potječe od hemoroida. camphen. radi reguliranja neuredne menstruacije. po 10 kapi: ujutro. plućnih bolesti i nekih krvarenja. uzima se dvaput dnevno po 30— 60 kapi uz malo vode. u podne i navečer. te nešto smole. Krvarenje iz ma­ ternice. pa se 1 kavska žličica te mješavine ulije u lonac kipuće vode. Hemoroidi od njega splašnjavaju i podvlače se ako su ispali iz crijeva. Čempres nadmašuje po ljekovitosti i biljku Hamamelis virginiana. Tinktura se uzima triput dnevno. čempres također zaustavlja. ■ Pripremanje lijeka. prije objeda i večere. primjena I djelovanje: Upotrebljava se u iste svrhe kao i bor i ostalo crnogorično drveće. Bere se: lišće. Listovi pripremljeni kao čaj liječe od plućnih bolesti i čestog mokrenja. bolovi i krvarenje prestaju. 127 . za­ ustavljanja krvarenja iz maternice i liječenja od hemoroida koji su visoko u crijevu.

a pri vrhu malo narovašeni.Če s t o s l a v i c a Veronica officinalis L. po­ stavljeni nasuprotne. Opis: To je trajna. dlakava biljka. Cvjetovi su jasnomodri. Korijen je rizom. zeljasta. Scrophulariaceae Ljek a rn ičk i naziv: Veronicae herba -— Nalazište: Raste na sunčanim okrajcima šuma. imaju kratke peteljke. 128 . čija se stabljika vuče po zem lji i pušta u nju vlaknate korjenčiće. livadama i mjestima uz živice. na rubu su nazubljesi. Mutnozeleni jajasti listovi. 10—35 cm visoka.

vosak. manitol. bolova želuca. nja Bere se.ponekad bijeli. pospješuje protjecanje žuči i potiče bubrege na rad. Uzima li se duže vrijem e izliječit će od nervozne glavobolje. 3 velike žlice te mješavine preliju s V 2 1 kipuće vode. Pije se toplo svaka 2 sata po 1 velika žlica. Pije se vruć ujutro i navečer po 1 manja ša­ lica. Lijek protiv draženja na kašalj i gušenja od grča zbog kašljanja priprema se tako da se uzme po 20 g čestoslavice. Izlaze iz pazušaca gornjih i srednjih listova u obliku grozdastog cvata. metvice paprene (Mentha piperita) i miloduha (Hysoppus officinalis). ostaviti po­ klopljeno 2 sata. sljezova cvijeta (Flos althaeae). 9 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 129 . reume. Primjenjuju se lišće i cvjetni vrhovi. komorača (Foeniculum officinale) i 10 g korijena ljubičice (Viola odorata). Koristi u svim slučajevima kad treba omekšati sluz. Pripremanje lijeka. gihta. nepoznati alkaloid. Cvate od svib­ do kraja srpnja. Pije se toplo. heterozide: aukubozid. kožnih bolesti. Zovu ga »evropski čaj«. zatim ocijediti i pomiješati s 2 velike žlice meda. svaka 2 sata po 1 velika žlica. slabe probave. Sadrži: kalcij. što se prelije litrom kipuće vode. ostavi se da to poklopljeno odstoji 2 sata i zatim se pije — pola ujutro. salikozid i saponozid. limunovu kiselinu. cijela stabljika za vrijem e cvatnje. tanin. a pola navečer. ostavi da to po­ klopljeno odstoji 2 sata. podbjela (Tussilago farfara). Odvar čestosla­ vice zaustavlja bacanje krvi iz pluća i liječi od škrofuloze. protkani ružičastim žilicama. amigdalozid. krvavog mokrenja. u 400 g vode. primjena i djelovanje: Čaj se pripre­ ma od 50— 60 g lišća i cvjetnih vrhova čestoslavice. eterično ulje i šećer. 3 velike žlice te mješavine preliti s V 2 1 kipuće vode. suhih šljiva (Prunus domestica) i po 20 g čestoslavice i sladića (Glycirrhiza glabra). Protiv zatvora stolice koristi ovako pripremljen lijek: uzme se po 30 g lišća bijelog jasena (Fraxinus excelsior). jabučnu kiselinu. 2 velike žlice te mješavine kuhaju se 15 min. procijedi i pomiješa s 2 velike žlice meda. gorke tvari. Radi lakšeg iskašljavanja kod bronhitisa treba uzeti po 30 g čestoslavice. čireva. podbjela. pusti da poklopljeno stoji pola sata i zatim procijedi.

Piju se 2— 3 šalice dnevno. Kuha se i primjenjuje kao i prethodni lijek.Kao preventiva protiv tuberkuloze služi mješavina od jed­ nakih dijelova kantariona (Hypericum perforatum). kičice (Erythraea centaurium) i bo­ rovice (Juniperus communis). ali samo po gut­ ljaj svakih pola sata. Kao lijek protiv tuberkuloze čestoslavica djeluje još bolje ako se pomiješa s jednakim dijelovima podbjela. metvice paprene. preslice (Equisetum arvense). 130 . pospješenje toka žuči i poticanje bubrega na rad korisna je mješavina od jednakih dijelova čestoslavice. Za želudac i probavu. ljekovitog plućnjaka (Pulmonaria officinalis) i sabljastog trpuca (Plantago lanceolata). pa se to ostavi da poklopljeno stoji 15 min. preslice (Equisetum arvense) i vodopije (Cychorium intybus): 3 velike žlice mješavine preliju se s 1/s 1 kipuće vođe. Zatim se pomiješa s 2 velike žlice meda i procijedi. lišća jagode (Fragaria vesca).

vitamine. jod i kremičnu kise­ linu. šećer.ČEŠNJAK A lliu m sativum L. mineralne soli. Cvijet je crvenkasto-bijel. celulozu. Cvate od lipnja do kolovoza. omo­ tanih bijelom kožom. Opis: To je lukovica sastavljena od lučica (češnja). Ljutog je okusa. Liliaceae Ljek a rn ičk i naziv: n ije u farm akopeji — — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima kao začin. fermente. organske kiseline. Upotrebljava se luko­ vica. 131 . Sadili: bjelančevine. na dugim pe­ teljkama.

nezasićene sumporne spo­ jeve. Češnjak brzo ispari kroz pluća. namočenih u malo vode. rute i soli. tj. pa isparijivo eterično ulje allicin koje ima jaku baktericidnu moć prema stafilokokima. kro­ nične tuberkuloze. a jetru i bubrege potiče na bolji rad i tako pospješuje mokrenje. U slučaju ujeda bijesnog psa češnjak treba stucati i pomi ješati s jednakim dijelom rute (Ruta graveolens) i meda. šećerne bolesti. reume. dizenterije i coli-bacilima. 30 ili 50 kapi (prema starosti) s malo vode. Bere se: potkraj ljeta i u prvim danima jeseni. razdražljivosti. pa napraviti melem (kao flaster) koji se stavi na ranu. da se očuva ljekoviti faktor češnjaka: disulfid-dialil. ubla­ živanja bolova u trbuhu i suzbijanja vodene bolesti. piogenim streptokokima te bacilima tifusa. koristi protiv glavobolje. a liječi i cm e kozice. po 20. pa stoji u l i vo­ de 12 sati. zaustavljanja proljeva. Dnevna je doza 48 kapi u tri obroka po 16 kapi. Može se doživjeti i 100 godina. preko toga i oko rane stavi se oblog od stucanog češnjaka. umora i nesanice ako su to posljedice tih bolesti. Liječi od astme. bolesti srca.alliin koji sadrži različite alifatske. uloga. kolere. Čisti crijeva od otrova. može se uzimati i u slučaju plućnog krvarenja (Haemoptoe). onda se opet 2 dana uzima itd. ili se češnjak prije jela usitni i stavi u ulje. pije se dvaput dnevno po 1 šalica prije jela radi čišćenja bronha i pluća od sluzi. Za tinktura je potreban samo svježi češnjak i 60 postotni alkohol. griže. i to tako da se uzima 2 dana. Istjeruje crijevne parazite i pojačava stvaranje pljuvačke. Svako jutro treba u to vrijeme pojesti 132 . prije objeda i večere. Umje­ reno uziman s lukom sprečava ovapnjenje žila i snizuje pre­ visoki tlak. Kod bronhitisa ubija bakterije i olak­ šava iskašljavanje sluzi. Pripremanje lijeka. pije li se dnevno Vs 1 mlijeka s 2— 3 češ­ nja. Miris po češnjaku uklanja se žvakanjem peršina. tifusa. On sigurno liječi ođ gangrenozne tuberkuloze pluća. pa se 2 dana ne uzima. pa brzo mijenja stanje u njima i po­ maže izbacivanju sluzi. primjena i djelovanje: Češnjak spre­ čava svako truljenje u tijelu. Takvo liječenje može trajati mjesecima a da ne škodi. a kako snizuje krvni tlak. dvaput dnevno. Oni koji boluju na žuči neka taj lijek ne upotreb­ ljavaju! Ako se glavica češnjaka sitno isjecka. kolere. Upotrebljava se kao alkoholatura ili tinktura.

Pripremaju se ovako: 133. pa time 5— 6 puta dnevno grgljati i ispirati usta. sosove ili prijesne uz drugo jelo. Radi liječenja od tuber­ kuloze treba dnevno pojesti 2— 3 češnja s crnim seljačkim kruhom i slaninom. uzima se svaki sat po jedna velika žlica. neuredne stolice i slabe probave liječi zdrobljeni češnjak s medom. To koristi i živčano rastrojenima. liječi od zubobolje i upale zubnog mesa. ublažuje se bol u prsima i leđima.skuhaju 2— 3 veće glavice češnjaka. sa 6 velikih žlica me­ da. kao začine. Češnjaka ne treba jesti najedanput mnogo. pa se to pije svaki sat po 1 velika žlica. Češnjak zdrobljen i pomiješan s nekuhanim mlijekom ili slatkim vrhnjem liječi od prsobolje. pa se oguli. koji imaju više šećera pa su možda ukusniji. stavljen na zub i zubno meso. živčana glavobolja i rastrojenost. U močvar­ nim krajevima valja svako jutro. Takav vrući češnjak. Od kašlja. pojesti po 1 češnjak. pomiješan s malo vinskog octa. bolova . privija se na crni prišt. Veliki kašalj liječi se tako da se glavica češnjaka ispeče na žeravici s pepelom. jer daju tijelu obrambenu snagu protiv gotovo svih zaraza. sve dok se ne dođe do Pasteurova zavoda ili do ambulante u kojoj će se prim iti serum protiv bjesnoće. ali ne i ljekovitiji. pojačava mokrenje. . kao prvu proljetnu salatu. Sočne zelene listove mladog češnjaka. jer se tako sprečava oboljenje od malarije i slič­ nih zaraza. prije odlaska iz kuće. Taj sok truje i uši na koži. Sok češnjaka pomiješan s jednakim dijelom maslinova ulja liječi od šuge i od krasta ako se njime mažu 3— 4 puta dnevno. Protiv truleži u ustima treba češnjak kuhati u vinskom ocu. Stucan sirov češnjak. dobro stuca i pomiješa s vrcanim medom. pa liječi od vodene bolesti. Zbog svih tih ljekovitih svojstava treba češće jesti i luk i češnjak. nego češće po 2— 3 češnja. Lijekovi od češnjaka uzimaju se prije jela. Kad se češnjak jede samo s kruhom. treba jesti dokle god ih ima. Protiv kamenca mokraćnog mjehura pije se triput dnev­ no po čaša bijelog vina u kojemu je kuhan češnjak.natašte i po nekoliko češanj a. Kad se u 1 1 jabukova octa. salate. jer je njihova biološka vrijednost veća nego bezbrojnih dijelova.u trbuhu i proljeva.

sirup i češnjak pomiješan sa šećerom u prahu — po 30 g dnevno. Propisane doze za češnjak jesu: tinktura. Odmah ga treba hermetički zatvoriti u staklenke. Eterično ulje češnjaka dobiva se iz zdrobljenih svježih glavica češnjaka. Za prašak ćemo samljeti sitno izrezan. na temperaturi od 50° C osušeni češnjak. kuhan u vodi za klistir — 7— 30 g. jer se alicin bolje održava u kiselom mediju. a vlaga mu oduzima ljekovitost. Za češnjakov ocat macerira se 50 g češnjaka 10 dana u 100 g vinskog octa. Češnjakovi preparati mogu se uzimati s malo sirupa od višanja. a zatim se procijedi kroz lanenu krpu. pomiješati sa 100 g šećera u prahu. Za maeerat se 250 g osušenog i zdrobljenog češnjaka pre­ lije litrom 90 postotnog alkohola i nakon 20 dana. odlije se i filtrira. za koje se vrijem e češće -miješa. filtrira i spremi u dobro zatvorene staklenke. sitno isjeckanog češnjaka moči 10 dana u 1000 g 60 postotnog alkohola. alkoholatura. filtriramo i 5 g otopine pomiješamo s 95 g običnog šećernog sirupa. destilacijom pomoću vodene pare. Može se također uzeti 50 g zdrobljenog češnjaka. pa se ta masa osuši na temperaturi od 40° C i čuva. Alkoholaturu pripremamo tako da 200 g zdrobljenog. infuzum. a zatim procijedi i filtrira. u kojemu se moči oko 10 dana.Za tinkturu se 200 g svježeg. zatim se ocijedi. Češnjakov sirup dobit ćemo ako 100 g zdrobljenog češ­ njaka močimo u 100 g alkohola. Još je bolje umjesto alkohola uzeti ocat (vinski ili jabučni). 134 . ribizla ili s mlijekom. po­ sve svježeg češnjaka pomiješamo s 1 1 90 postotnog alkohola. jer je higroskopan. maeerat i ocat — 2— 3 puta dnevno po 20— 30 kapi. dobro zatvorena. češnjak svjež ili u prahu — 4— 6 g dnevno. zatim to odlijemo. sok dvaput dnevno po 20 g. na hladnom mjestu. ili 6 g octene kiseline u 100 g vode. ekstrakt — triput dnevno po 30 kapi.

zeljasta. sivosmeđe boje. plotove i grabe kraj cesta i putova. koji se kukicama hvataju za kosu i sukno. 1— 1. Compositae L jek a rn ičk i naziv: Radix Bardanae — Nalazište: Raste na neobrađenom zemljištu. Opis: To je razgranata. uz živice. najvećim među našim trava­ ma. Korijen je dug i vretenast. . s runastim.CICAK Arctium lappa L. ima grimiznocrvene cvjetne glavice gusto zbijenih cvjetića. srcolikim listovima.5 m visoka stabljika. buništima.

sumpornih spo­ jeva. neke uljno-smolaste tvari i dragih spojeva. izlučivanje znoja i mokra­ će. oguliti. Prah od suhog korijena. jer ga napadaju crvi. odr­ venjeli korijen. uzdužno razrezati. Kod gnojnih procesa usne šupljine grglja se. pomiješan sa zečjim lojem. eterskog ulja. koriste za zno­ jenje i probavu. kožnog ek­ cema. kalijeva fosfata. Suh j^ jije n . stučen u prah i pomiješan s jestivim uljem. može se uzimati po šalica ujutro i navečer. Na 1 1 vode uzme se 1 dkg sušenog lišća i pije ujutro i navečer po 1 šalica. gnojnih rana i skorbuta. koji je oko 40 cm duboko u zemlji pa ga treba lopatom iskopati. željeza. primjena i djelovanje: Korijen i list upotrebljavaju se protiv upale i čireva želuca.. a osip i mjesta na bolesnoj koži oblažu se čajem (odvarom) od čičkova lišća. i na kraju procijedi. magnezija. Ako se pije 1 šalica natašte i 1— 2 šalice u toku 136 . kad je biljka dosegla svoj potpuni razvitak. Cvate u srpnju i kolovozu. liječi o c ^ j u h rana ako se njime namažu. zatim to ostavi da stoji poklopljeno 10— 15 min. natrija. zdrobi se svjež korijen i lišće s donjim dijelom stabljike čička i privije na zdravu stranu.Sadrži: U korijenu ima polisaharida mulina. Upotrebljavaju se listovi. lišaja. Piju se po 2 velike žlice dvaput dnev­ no. osipa. N e valja brati pretanke korjenčiće ni debeo. pomažu protiv reume. ali najčešće u listopadu i stu­ denom. Svjež je korijen ljekovitiji. oprati. u l i vode. Radi liječenja od trakavica zdrobi se svjež korijen i pomi­ ješa s 1— 2 velike žlice vinskog octa. Protiv reume koristi' čičkovih sjemenki. korijen i sjemenke kada dozru. kad se usta iskrive. te čisti krv. Bere se: mlado lišće u proljeće. Čaj od korijena pospješuje stolicu. dobro osušiti i zatvoriti u limen­ ke. Pripremanje lijeka. Ako se 60 g korijena kuha 5 min. a dvogodišnji korijen u jesen ili proljeće iduće godine. gorkih tvari. kalcija. pustiti kroz paru 96 postotnog alkohola. čirevi se i gnojne rane ispiru. tanina. zatim se istisne sok i pije 8— 9 dana natašte po 1 velika žlica. koje hladi. nerastvorljive gume. škrofulože. ujutro i navečer. U slučaju kljenuti ličnog živca (Nervus facialis). Lijek protiv svih navedenih bolesti p r ija m a se tako da se 1 velika žlica sitno narezanog korijena i lišća kuha u V 2 1 vode 5 min. izvla­ či strana tijela iz rane.

ostavi se da stoji 10— 14 dana. Istim odvarom treba čireve ispirati. Da bi alkohol ishlapio. Čaj od sjemenki za tu je svrhu još ljekovitiji. polivena s ma1~ 80— 90 postotnog alkohola. gihta. Rane od otvorenih vena na nogama liječe se oblozima od čičkova lista. na toplom. pa služe i kao varivo. ili prah od suhog korijena. stimulira se rast kose. stavljati od njega obloge na oboljelo mjesto i ujedno piti čaj. Svaku oteklinu dobro je obložiti svježim lišćem. pa se time natrlja koža glave dvaput dnevno. Šaka suhog. Lišće i mladice čička mogu se začiniti uljem i limunovim sokom. maslinova ili stolnog. Treba znati da je korijen ljekovit samo godinu dana nakon što je ubran. čičkovo. Pije se mlak triput dnevno. U vinu kuhano čičkovo lišće liječi od mokraćnih kamenaca. s nešto me­ da. sifilisa. Pomiješaju li se jednaki dijelovi tog čaja i octa. pomaže u slučaju uloga. Za čaj se na 1 1 vode uzme 1 velika žlica isječenog kori­ jena i skuha.dana. upornog reumatizma. Zgnječeno je lišće uz hipermangan 137 . pa se opL_ ostavi 3— 4 tjedna. ako jo j korijenje nije uginulo. Neki kuhaju čičak i u juhi. da bi se krv prije oslobodila otrova. uz povremeno mućkanje. Kad se koža glave dobro pere čajem od čičkova korijena. Oni nestaju i kad se uzima sitno izrezan čičkov korijen. čireva i otrovanja živom. podagre. lišće kuhano sa smrekovim mladicama čisti krv pa liječi od svih kožnih bolesti. Čaj od čičkova korijena protuotrov je kod otrovanja živom. posuti po trbuhu na mjestu kile i previti povojem namočenim u rakiju. a svaki drugi dan namaže čičkovim uljem. z tim se dolije V 2 do % 1 ulja. sitno izrezanog korijena. bocu s uljem ne zatvaramo čepom nego s malo gaze ili papirom u kome su probušene male rupice. Tako se dobi čičkovo ulje. U slučaju ujeda bijesne životinje treba triput dnevno uzeti koliko stane na vrh noža zdrobljenog čičkova sjemena. koji se s donje strane namaže svinjskom mašću. zaustavlja se ispadanje kose. vodene bolesti. u dugim gutljajima. Protiv kile (hernije) treba suhi korijen zdrobiti u prah. škrofuloze. pomiješan s medom. po 1 čaša. a uz to valja triput dnevno s malo vina ili vode popiti praška od korijena koliko stane na vrh noža.

Gnojni čepovi iz čireva brže izlaze. do koje se teško dođe. a novi se čirevi ne po­ javljuju. 138 . Kao »čistač krvi« u liječenju od sifilisa čičak zamjenjuje skupocjenu Sarsaparilu. Extractum fluidum radicis Bardanae (ljekarnički) uzima se 4— 6 kavsldfa žličica dnevno.najbolje sredstvo protiv trovanja od ujeda zmije.

na vapnenom tlu koje se nekada obrađivalo. vrlo razgranata i mi­ risna. bijeli do ružičasti. u pazušcima listova. Opis: To je jednogodišnja. kao začin i ljekovita biljka. Labiatae Ljek a rn ičk i naziv: Satureiae folia — Nalazište: Kao divlji raste u Primorju. izbrazdana tankim brazdama. sitnih. Cvjetovi su sitni. na kratkim peteljkama. oko 30— 40 cm visoka biljka. uskih.ČUBAR VRTNI ■ Satureja hortensis L. zeljasta. kopljastih. Inače se uzgaja u vrtovima. 139 . Plo'd čine zrnca boje oraha. do 3 cm dugih nasuprotnih listova.

Čubar ulazi u sastav najboljih likera. Pošto to 10 min. za vrijem e punog cvjetanja. probavnih i mokraćnih organa. te od različitih upala kože i sluznice. pa se 3 velike žlice te mješavine popare s Va 1 kipuće vode. 40 g rizoma od steže (Potentilla tormentilla) i 20 g lišća pitome metvice (Mentha piperita). pa se zato i upotrebljava za lije­ čenje dišnih. oko 2 % eteričnog ulja. Protiv grčeva u želucu i crijevima uzme se po 40 g čubra i timijana (Thymus serpyllum) i 20 g kamilice (Flos Chamomillae). thymola. procijedi se i pije toplo triput dnevno po šalica nakon jela. zatim se to poklopljeno ostavi da stoji 3 sata i pro­ cijedi se. Bere se: stabljika i vrhovi mladica s cvjetovima u lipnju. Pripremanje lijeka. 4— 7 % tanina i nekih fenola zbog kojih biljka djeluje. Odmah se suši ili moči u alkohol.Sadrži: mnogo karvakrola. Mjesto uboda od osa i pčela treba namazati njegovim sokom. Kao kupka (odvar) čubar krijepi i jača slabu djecu u razvo­ ju. primjena i djelovanje: Za čaj protiv proljeva i crijevnih tegoba uzme se 40 g čubra. pa se 3 velike žlice te mješavine popare s 1/s 1 kipuće vode.antiseptično. cimena. odstoji. ■ ' 140 . Taj čaj jača oslabljeli spolni nagon i sprečava trovanje. terpena. Pije se toplo u toku dana mjesto vode.

visoka 5— 50 cm.ČUVARKUĆA ■ Sem pervivum tectorum L. jajolike listove. a drže je i u loncima po krovovima. Opis: To je trajna. sočne. s ružičastom grudom cvjetova. 141 . iz čije se sredine razvije i uzdiže cvjetna stabljika. zeljasta biljka. Sadrži: jabučne i m ravlje'kiseline i njihove soli. ' Nalazište: Raste po krovovima. stijenama i zidovima. Crassulaceae L jeka rn ičk i naziv: Sempervivi tectoru m succus et folia — . složene poput ruže. Ima mesnate.

Samim svježe istisnu­ tim sokom mažu se bradavice i kurje oči radi odstranjivanja. i procijedi. primjena I djelovanje: Šaka iscijeđe­ nog lišća. Dvije do tri kavske žličice svježe iscijeđenog soka lišća dnevno liječe od živčane rastrojenosti. dok se mast ne počne odjeljivati. iz kojega se iscjeđuje svježi sok. Tako se do­ bije još tekuća mast. za vrijem e cvatnje. Svježe istisnut sok lišća kuhan sa svinj­ skom mašću odstranjuje sunčane pjege. Ubire se lišće. osipa i čireva. a druga svaki sat po 1 veliku žlicu. rane od udarca i otekline. ili se suši i spremi. padavice. 142 . 9 velikih. Istim čajem dobro je ispirati usnu šupljinu ako su se u njoj pojavile gnoj­ ne ranice i grlo u slučaju angine. Tom se mašću mažu i oblažu prignječene rane. Pripremanje lijeka. Pije se 1 šalica natašte. koju treba brzo procijediti kroz sito u porculanske ili staklene posudice za mast. U toku 2— 3 tjedna pije se čaj koji se priprema tako da se 12 g osušenog ili 1 dkg svježeg lišća kuha u % 1 vode 15 min. liječi od čira na želucu i smanjuje prejaku menstruaciju. a taj je sok koristan i za liječenje »crvenog vjetra«. osjećaja stra­ ha u snu kod djece. Taj čaj osvježuje cijeli organizam.Bere se: ljeti. i ostaviti da se stis­ ne. žlica vode i 20 dkg svinjskog sala kuha se na slaboj vatri.

samonikla. lancetastim. razgra­ nala. Labtatae L jek a rn ičk i naziv: Oleum. C. ružmarinu sličnim listovima koji su na rubu zavrnuti prema dolje.DESPIK Lavandula vera D. Modri cvjetovi poredani su oko 143 . a uzgaja se i po vrtovima. Zbog dlaka­ vosti se cijela biljka čini siva. gusto obrasla sjedećim. četvorouglata stabljika. tamniji na naličju a svjetliji odozgo. Flores lavandulae — - AJtL CufGftSs sSSIgI Nalazište: Raste svuda po kršu i suhim predjelima Pri­ m orja i Dalmacije. Opis: To je trajna. 40— 60 cm visoka.

porast će kosa.5 dl maslinova ulja. pa se boca. propionate i valerianate. razne ketone. cinen. Despik služi često i kao korigens drugim lijekovima. Ako 15 g despikova cvijeta potopimo u 100 g alkohola. slobodni lineol. ocimen. dobije se despikovo ulje koje je sastavni dio ljekarničkih preparata: Spiritus la­ vandulae. Doda li se despikovu ulju borovičinog i terpentinova ulja. depresiju. pa pošto to odstoji 10— 14 dana procijedimo. Za kupanje se cijela ta količina procijedi u kupaonsku kadu. bomeol. to daje laganu lokalnu anesteziju pa stišava bol. smiruje uzbuđenost. Bere se: cijela stabljika ti rujnu. Upotrebljavaju se cvje­ tovi i listovi. Pripremanje lijeka. zatim oko 10 % tanina. želučane smetnje. lošu probavu. ku­ marin. koji se suše u hladu. Cvijet iifta 4 prašnika. čelo. geraniol. pa tom mješavinom. zatim se to ohladi i procijedi. sitno izrezane. a perut nestati. Cvi­ je t despika sastavni je dio ljekarničkih čajeva: Species aromaticae i Species pro balneo.vrha stabljike u klasu sitnog cvata.5 %— 3 % gorkih tvari i eteričnog ulja. Ako se 5— 10 kapi despikova ulja uzme na šećeru. cineol. Spiritus aromaticus. vrtoglavicu i uklanja nesvjesticu. masira oboljeli dio. Maže li se njome koža na glavi.5 kg cijele biljke. Sadrži: u osušenom cvijetu 0. neuredne 144 . ostavi na suncu ili na toplom mjestu 6— 8 tjedana. koja podražuje kožu. Mixtura oleobalsamica. Sapo glycerinatus liquidus. kuha u 12 1 vode sat i pol do dva sata. u vodu za kupanje. na zračnom mjestu. Takve kupke jačaju oslabjele. Formaldehydum saponatum itd. Kad se 1 šaka despikova cvijeta potopi u bocu s 2. a vršci stabljike s cvje­ tovima u srpnju i kolovozu. 35— 62 °/o linalil acetata. dobijemo tinktura despika. grčeve maternice i crijeva. vjetrove. otklanjaju boli donjeg trbuha. šija i mjesto iza uha. slabo začepljena vatom. navalu krvi u glavu. Odvar za obloge priprema se tako da se 1— 1. kad cvate. bolove oko srca. Aromatična je mirisa i okusa. primjena i djelovanje: Despikovo ulje ublažuje migrenu i nervoznu glavobolju ako se njime nataru sljepoočnice.

Dobro je odvaru dodati i smrekova lišća. kad je sve »začepljeno«. »b ijeli cvijet«. Još je djelotvornije ako se despiku doda jednaki dio kamilice. smiruje nadražljivost i regulira rad srca. uzrokuje glavobolju i opću nelagodnost. pa se dvije velike žlice te mješavine preliju s % 1 kipuće vode. Čaj despikova cvijeta oživljuje. Isti čaj služi i za inhalaciju. kao lijek protiv astme. Inhalacija je u tim slučajevima vrlo korisna. čisti. Ovako jnhaliran despik ubija klice u dišnim putovima i m ijenja i sastav sluzi. guše i šup­ ljina uz krajnike. pomaže. Dokazano je da u slučaju običnih bolesti i upala grkljana. zatim to ostavi poklopljeno da stoji 10 minuta i procijedi.menstruacije. Piju se 3 šalice dnevno u gutljajima svakih pola sata. omekšava sluz i oslo­ bađa tijelo nepotrebnih sokova ako se dnevno piju 2 šalice čaja pripremljenog od 1 velike žlice cvijeta prelivenog s 2 dl kipuće vode. ždrijela i dušnika. nosa. Za inhala­ ciju se tome čaju doda 5— 10 g alkohola. što otežava disanje. ili se 1— 2 kavske žličice alkoholature despika stavi u lonac kipuće vode. Čaj od 10 g despika na 21X1 g kipuće vode pije se — 4 ša­ lice dnevno — radi ublaživanja nadražaja na kašalj i protiv gušenja od bronhijalnih grčeva kod jakog kašlja. grg­ ljanje čajem od kadulje (Salviae officinalis) i kamilice (Flores chamomillae). koju bronhi tada izlučuju. promuklošću i bolovima u guši. 10 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja 145 . reumu i giht. lagano snizuje temperaturu. uz inhalaciju despikom. Despik uspavljuje. praćenih čestim kihavicama. To naročito vrijedi za upalu nosa.

u režnjeve. Iz pazušaca listova izrastaju sitni. 146 . uspravna. bijeli ili ružičasto-ljubičasti cvjetovi. Papaveraceae L jek a rn ičk i naziv: Herba fumariae — Nalazište: Raste na napuštenim i neobrađenim tlima. a na obrađenima među žitaricama i usjevima. sivozelene boje.DIMNJAČA Fum aria officin alis L. visoka oko 60 cm. Opis: To je jednogodišnja. vrlo razgranata biljka. koji čine grozdaste cvatove na vrhovima grana. dvostruko perastih listova razdijeljenih. nježna. Biljka je gorka okusa. zeljasta.

tanin. koristi u slučajevima jetrenih i žučnih smetnji. Kod životinja dimnjača izaziva trovanje s grčevima srca i central­ nog živčanog sistema. Alkoholatura uzima se u dozi od po 20 kapi prije ručka i večere. prije zajutarka. Dobro je. radi bolje izmjene tvari. i želučanog čira. od skorbuta. 1 veliku žlicu te mješavine popariti s 200 g ki­ puće vode. pa procijediti. Za sirup se 150 g svježe iscijeđenog soka kuha lagano sa 150 g šećera do gustoće sirupa. pa pro­ cijediti i piti prije zajutarka. da bi se oslabio u njima tlak krvi. aurotensin. jetre. kalcij. kalijev nitrat. kalij. katara želuca i crijeva. a ako se uzima dulje. prije jela. U slučaju skleroze krvnih žila. također. Uzima se 2— 5 kavskih žličica dnevno. 50 g biljke preliti litrom kipuće vo­ de. Naprotiv. metvice (Menthae piperitae). fumarijsku kiseli­ nu. ostaviti da to stoji poklopljeno pol sata. a samo u većoj količini izaziva bolove i proljev. u dozi od 10— 20 g u 200 g tople vode. kao da se bolesniku pušta krv ili stavljaju pijavice. kao čaj. klorid. pa se ostavi da stoji preko noći i taj čaj popije sutradan ujutro na­ tašte. Uzima li se 8 dana. natrij. hemoro­ ida. arterioskleroze. škrofula. nečistoće kože i lišaja. umnožava crvena krvna tjelešca (eritrocite). ostaviti zatim da stoji 5 min. ljudima u manjim količina­ ma pomaže — krijepi ih i jača. šećer. Radi bolje probave i čišćenja krvi dobro je uzeti po 20 g dimnjače. pije se ujutro sok te biljke. sluz i gorke tvari. aniša (Fructus anisi).Sadrži: alkaloid fumarin. smolu. stimulira lučenje znoja i mo­ kraće. Bere se: Cvate od lipnja do srpnja. Dimnjača liječi od šećerne i vodene bolesti. katara želuca ili crijeva sa zatvorom ili proljevom. bolesti dišnih organa. primjena I djelovanje: Dimnjača čisti organizam i krv. Pripremanje lijeka. korijena sapunjače (Saponaria officinalis) i sladića (Polypo­ dium vulgare). Pije se 2— 3 puta dnevno po 1 šalica. 147 . ili protopin. Ako se 1 velika žlica biljke prelije s 2 dl tople vode. Bere se cijela biljka kad cvate. naglo ih smanjuje.

oko 4. Priprema lijeka. a izvana. ne­ što bakrenih. cijelu njezinu sezonu. karotena.5% ekstraktivnih tvari u kojima nema dušika. U korijenu ima pektina. Sadrži: Plod sadrži oko 95% vode. Bere se: cvate na početku ljeta. zbog čega je okus sjemena uljast. prilično velikog lišća i žutih. puzajućih i poleglih vriježa. mesnatih. ukusno i osvježavajuće voće ugodna mirisa i okusa. ugodna mirisa. Jednako djeluje i emulzija dobivena od sa­ mljevenog sjemenja pomiješanog s vodom. pa procijeđenog kroz čistu lanenu krpu.5% dušič­ nih spojeva.5% fitina i još nekih tvari. oko 1.5% kalcijeva malata. jer razgrađuje gustu žuč i time pospješuje izliječenje. a bere se u jesen. Sjeme sadrži oko 10% vode. Treba je jesti dokle god je ima. ublažava bol u slučaju uboja i opeklina. te smole i voska. Na stolicu i mokrenje djeluje slično kao i grožđe.50% bjelančevina. primjena i djelovanje: Plod se rado upo­ trebljava kao hranjivo. a često i kao pekmez. kao oblog. Osim što osvježava i psihički umiruje. Opis: To je jednogodišnja zeljasta biljka dugih. oko 0. dinja dobro djeluje na upaljenu sluznicu probavnih organa. te limunove kiseline. 148 . kao voćna poslastica u obliku voćne salate. ili kao kompot. oko 3% šećera. melonemetina koji prouzrokuje proljeve i povraćanje. željeznih i cinkovih soli i malo eteričnog ulja. sličnih bundevi.DINJA Cucumis m elo Cucurbitaceae Ljek a rn ičk i naziv: n ije u farm akopeji — ru m Nalazište: uzgaja se u vrtovima i plantažama. vitamina C. oko 3. 1. Uživanje dinje kao hranjivog voća pomaže u slučaju žuč­ nih oboljenja. te 27% masnog ulja. vrlo sočnih i slatkih plodova.

jajolikim. gustim dlačicama pokrivena stabljika. Opis: To je dvogodišnja. šumskim čistinama i p ješko viti tlu kao korov. srebrnaste boje zbog 149 . Prve godine razviju se samo debeli. H erba Verbasci — ■ Nalazište: Raste uz putove. sa sjedećim. 0. a može se naći i u vrtovima. mekani prizemni listovi. na sunčanim. zapuštenom zemljištu.5— 1.5 m visoka. a suha ima miris meda.DIVIZMA Verbascum thapsiforme L. bijelim dlačicama obraslim lišćem. Scrophulariaceae L jek a rn ičk i naziv: Flores. Folia. kame­ nitim brežuljcima. potoke. Svje­ ža ne miriše ugodno. uspravna.

Tri velike žlice te mje­ šavine preliju se s V 2 1 kipuće vode. pa se tri velike žlice te mješavine preliju s 1h 1 kipuće vode. procijedi še i zasladi medom. moraju se prije upotrebe procijediti kroz la­ neno platno. primjena ! djelovanje: Od divizme se upotrebljavaju list i cvijet. oko 10 % šećera.P ije se dvaput dnevno po 1 šalica.. a dva donja gola 1 dulja. Plućni čaj za iskašljavanje priprema se od po 25 g cvijeta divizme. Radi liječenja od bronhitisa ne pije se na šalice. a liječi od prehlade. gorke tvari. bijelog i crnog sljeza i kadulje (Salvia officinalis). Taj čaj djeluje još bolje od prethodnog. pa pošto to odstoji poklop­ ljeno 1 sat. od srpnja do kolovoza. tinktura. a u slučaju nosnih upala ispirati nos triput dnevno. 150 . Pije se toplo svaka 2 sata po 1 velika žlica. Liječi dišne or­ gane. Gornji listovi svojom bazom obuhva­ ćaju stabljiku gotovo do idućeg. U slučaju bolesti grla treba tim čajem grgl jati svakih pola sata. bijelog sljeza (Althaea officinalis). je r ga napadaju crvi. cm og sljeza (Malva silvestris) i podbjela (Tussilago farfara). a zatim se procijedi. tri gornja dlakava su i kraća. a druge godine visoka stabljika sa čupercima veli­ kih. saponin. donjeg lista. im a jak korijen. te spremiti u hermetički zatvorene limenke ili staklenke. promuklosti. suhog kašlja. malo gume. žute boje krocetina i flavonoida. sprečava bacanje krvi iz. Svi pripravci divizme: čaj. je r već drugi dan cvijet otpadne. vrlo malo eteričnog ulja. nego svaki sat po 1 velika žlica. oko 2. žutili cvjetova. Čaj se priprema od 10 g cvijeta koji se prelije s V 2 1 ki­ puće vode. čim ispari rosa. masti.maljavosti. svaki dan oko podne. sličnih grozdu. zbog dlačica koje nadražuju grlo. do­ daju se 3 velike žlice meda i to ostavi da poklopljeno stoji 1 sat. Prašnici su pri­ rasli na latice. ulje i mlijeko. Cvijet divizme pomiješa se s jednakim dijelovima pod­ bjela.pluća i groznicu. Za vrijem e cvatnje na zemlji oko biljke uvijek nala­ zimo mnogo otpalog cvijeta.5 % sluzi. Piju se 1— 2 šalice dnevno. Pripremanje lijeka. Bere se: u doba cvatnje. Sadrži: kalcij. Treba ga brzo sušiti da ne poemi. klasu ili kiti na vrhu stab­ ljike. nekih opojnih tvari.

Gluhoća ili slab sluh može se popraviti ako 3— 5 kapi tog ulja kapnemo u bolesno uho. Divizma ulazi u sastav prsnog čaja (Species pectorales). ili za klistir u slučaju hemo­ roida. a list i cvijet kao ekspektoransi. ili se 10 g suhog lišća prelije litrom mlijeka. Kao djelotvoran lijek protiv kapanja mokraće i mokre­ nja u krevet uzima se u toku dana 15— 20 kapi tog ulja na šećeru. 151 . Radi liječenja od astme divizma se pomiješa s jedna­ kim dijelovima bazge (Sambucus nigra). kao sredstvo za razmekšavanje. pa se 1 velika žlica te m je­ šavine prelije s 200— 300 g kipuće vode. Divizme ima nekoliko vrsta. To liječi od žutice. i sve su jednako ljekovite. Svježi cvijet divizme prelije se slatkim bademovim ili maslinovim uljem i ostavi da odstoji na toplom 4— 6 tjedana. koje teško zacjeljuju. Zbog sluzavosti djelu­ je kao emoliens. upotrebljava se lišće. pa se to pije nekoliko puta dnevno po mala šalica. posipaju se debelom nasla­ gom praška od suhih cvjetova divizme. To koristi i protiv upornog kašlja. smanjuje mo­ krenje. korijena bijelog sljeza (Radix althaeae) i lišća podbjela.Rane. to služi kao oblog za rane i protiv lišaja. a kod tuberkuloznih bolesnika pospješuje iskašljava­ nje i izbacivanje sluzi. ali su najpoznatije ovdje opisana Verbascum thapsiforme i uz nju Verbascum phlomoides. Kuha li se 60 g cvijeta 2 minute u l i mlijeka. Svježim zdrobljenim lišćem oblaže se »divlje meso«. a za obloge izvana. Cvijet divizme može se preliti kipućim mlijekom. Time se 2— 3 puta dnevno mažu oči radi jačanja vida.

ravnog ili tek malo narovašenog ruba. Peteljka lista uzdužno je navorana. vo­ dena biljka. s troperastim listovima sličnim djetelini. Pod zemljom ima jak. a široka 2— 5 cm. Gentianaceae Ljek a rn ičk i naziv: Folia ir ifo lii fib rin i — Nalazište: Raste na tresetištima i hladnim. V r lo .lista tamnozeleno. ali mno­ go većim. je gorkog okusa. višegodišnja. Opis: To je oko 30 cm visoka. Lice je. Pojedina pera duga su 3— 10 cm. dugoljasto kopljastog oblika.DJETELINA GORKA Menyanthes trifolia ta L. na obalama rijeka i jezera. do 1 m dugi rizom iz kojega izlazi mnogo 152 . plitkim močva­ rama planinskih krajeva. zeljasta. a naličje svjetlije.

kako bi saču­ vala prirodnu boju i ljekovitost. Protiv prehlade i bolesti jetre te tinkture treba uzeti do 20 kapi nakon jela. kad cvate. Biljku treba brzo sušiti. kao prašak 2— 3 g dnevno. T o je i najbolji lijek za nervozne osobe s lo­ šom probavom.slučaju živčanih želučanih smetnji. prije jela. primjena i djelovanje: Kao gorki to­ nik ulazi u sastav »Extractum amarum«. s površine vode izlazi uspravno. Otklanja glavobolju koja se javlja poslije jela zbog neprobavljivosti hrane i loše probave (autointoksikacija živaca u glavi). kadulje (Salviae officinalis) i kičice (Erythraea centaurium). ali se on češće priprema od 50 g suhog lišća na 1 1 vode. a zatim protiv gušavosti. pelina (Artemisia vulgaris). Tinktura gorke djeteline. jednako kao lincura (Gentiana lutea) i druge biljke iste porodice. borovice (Junipems communis). ružičasti cvat sličan zumbulu.izdanaka. Zna se tek da ona sadrži nestalne. To je lijek protiv skorbuta i drugih stanja iscrplje­ nosti zbog nedostatka svježe hrane. koju zovu »želučana tinktura«. Cvjetovi su sabrani u gust. zbog čega ga smatraju antistrumicumom. koje se pri­ prema tako da se 10 g lišća prelije sa 100 g kipućeg vina i zatim ostavi poklopljeno pola sata. Bere se: obično u svibnju. a piju se 2— 3 šalice prije jela. Sadrži: Kemijski sastav te biljke nije još do kraja upoznat. i to uglavnom lišće. na propuhu i u hladu. Čaj od lišća djeteline potiče lučenje želučanih sokova. Stabljika koja puže ili pliva. Djeluje još bolje u mješavini s jednakim dijelovima lišća jagode (Fragaria vesca). Misli se da bi mogla djelovati kao emenagogum (sredstvo za povraćanje) i kao lijek protiv groznice. a kao vino. Ta mješavina efikasno liječi od trbušnih upala. koristi protiv žučnih bolesti jer pospješuje protjecanje žuči i tako čisti krv. Prim jenjuje se u. žutice. Čvorast je i oko 15 cm debeo. vodene bolesti i povratne groznice. pa kalij i mravlju kiselinu. pa time popravlja tek i probavu. slabe probave. 153 . 1— 3 velike žlice dnevno. škrofuloze. pospješuje probavu nakon obilnih obroka ako se uzme oko 10 kapi na šećeru. gorke i ljekovite heterozide. Kao tinktura uzima se 40 kapi prije svakog jela. Pripremanje lijeka. Neki upotrebljavaju čaj od korijena.

. uz putove.DJETELINA LUCERNA Medicago sativa Papilionatae L jek a rn ičk i naziv: Herba.. često bijelo-mrljastim listovima i crvenim cvjetnim glavicama. oko 40 cm visoke stabljike s trodjelnim. uspravna biljka. Peteljke lišća i cvjetova imaju 154 . travnjaci.„V'-s: livade. Opis: To je trajna. zeljasta. Flores trifolii pratensis — Na" r. na masnoj i hra­ njivoj zemlji.

rak-rane u početnom stanju. npr. Primjenjuju ga i poslije teških operacija. svježeg lišća. dok još stabljika nije odrvenjela. E i K. zatim vitamine B. te se suši u hladu. limunovu. kad je bolesnik slab. pa se procijedi i pomiješa s 2 kg livadnog meda. razne aminokiseline. preliju se s 2. poslije jela. Pri začepljenju jetre­ nog izvoda žuči pobuđuje i jetru i žuč na rad. ostavi zatim da se smlači. jer nije škodljiva. vitamini se u toj biljci ne unište. oko 450 mg% vita­ mina C. grušanja itd. osobito želuca. željeza. zatim se to poklopljeno ostavi stajati 10 min. D. primjena i djelovanje: Kao varivo i salata djeluje protiv skorbuta 4 puta jače od soka naranče. mladog lišća lucerne kuha 1 sat u l i desti­ lirane. od koje se za jačanje i kao preventiva uzi­ maju 2— 3 velike žlice 3 puta na dan. ksantofil. Plod je mahuna. mnogo kalija. zavijena triput kao puževa kućica. U pubertetu jača organizam. i u njoj su 1— 2 sjemenke.5 dl kipuće vode. mršav i bez apetita.pri dnu zaštitne palistiće. holin. a liječi od reume i gihta kad se dnevno pije 40— 70 g soka iscijeđenog iz mladog. fosforne kiseline. prokuhane vode ili kišnice. Pripremanje lijeka. Za salatu ili varivo bere se mlada biljka prije cvatnje. mnogo bjelančevina. ili se od njega stavljaju vlažni oblozi da bi omekšale otvrdnule žlijezde. Sadrži: klorofil. od svibnja do rujna. a okusa je slatko-kiselog. dobije se medovina lucerne. encime hiđroliziranja. ma­ gnezija. 0. 155 . 3—4% dušičnih spojeva. tanin. pa se procijedi. jedan santonin. Kao oblog pomaže i kod otvrdnuća dojki. saponozide. Kuhanjem i do 20 min.. Svaki pojedini cvjetić čini lijevak.3% masti. i to ili cijela \ biljka (herba) ili samo cvjetovi (flores). 67% ugljikohidrata. potaše i eteričnog ulja. Može se upotrebljavati i duže vrijeme. Za čaj se uzimaju 2 žličice cvjetnih glavica. jabučnu i malonsku kiselinu. Čajem se mogu ispirati čirevi. oko 80 mg% provitamina A. Piju se 2— 3 šalice dnevno. razne encime. Bere se: u doba cvatnje. Ako se 250 g osušenog. kalcija. U čaj se može staviti malo meda. Miriše po medu. ali može i bez njega.

odozdo crvenkasti. Labiatae L jek a rn ičk i naziv: Herba Glechomae -— Nalazište: Raste uz plotove. na travnjacima i vlažnim li­ vadama. svijetlim šumama i parkovima. a gornji stoji uspravno. gore tamniji. ti grmlju i živicama. trajna biljka s puzavom. dlakavom stabljikom čiji donji dio puzi po zemlji. na dugim petelj- 156 . ' ' ' Opis: To je 20— 40 cm visoka. Listovi su nasuprotni bubrežasti.D O BR IČICA Glechoma hederacea L. Iz nje izlaze mnoge vriježe kojima se dalje širi. četvorouglatom. navorašena ruba. po gajevima.

Cvate od travnja do lipnja. od bronhitisa. može se 20 g lišća preliti litrom kipuće vode. Protiv žutice treba tome čaju dodati još 3 g pelina. smo­ lu. dodati 2 velike žlice meda. Još je bolje ako se lišće u vodi moči 12 sati. kroničnog katara nosa i proširenja pluća (Emphysema). Za istu svrhu služi i alkoholatura dobričice. Mlade listove dodaju često salatama i varivima za slabokrvne. koje se sabire ljeti za vrijeme najjače vegetacije. octenu i vinsku kiselinu. soli. okrepljuje i potiče organe na rad.05% eteričnog ulja. holin i oko 3% šećera. Pila se 1 velika žlica iz nje iscijeđena soka u ša­ lici mlijeka. primjena i djelovanje: Prije je do­ bričica bila specifikum protiv tuberkuloze. liječi od upala nosa.pa procijediti. Bere se: Za lijek se upotrebljava lišće. Sok te biljke. Čaj se priprema tako da se 5— 6 g svježeg lišća prelije s 2 dl kipuće vode.kama. Dobro je uzimati 30— 50 g svježeg soka. do­ dati 2 velike žlice meda i kuhati 5— 10 minuta. ili pomiješati jednaku količinu šećernog sirupa i soka pa uzimati 40— 80 g te mješavine dnevno. kalcij. gorke tvari.i krvarenja iz ranjavih pluća. od koje se uzimaju 2 kavske žličice -dnevno u nekom čaju ili mlijeku. vosak. grkljana i dušnika. Dugoljast. marubin. Gnojni prištevi i čirevi ispiru se čajem dobričice pomi­ ješane s jednakim dijelom stolisnika (Achilea millefolium). Pripremanje lijeka. i liječi od bronhitisa. dvousni cvijet svijetle modro!jubičaste boje s purpurnim točkicama ima 4 prašnika. Protiv grčeva crijeva zbog trovanja olovom (profesionalna bolest) pomaže puna čajna žličica lišća poparena s 200 g ki­ puće vode: pije se hladno jedanput ili dvaput dnevno. Ako je potreban svjež sok biljke. začepljenosti nosa i glavobolje koju ona izaziva. a u toku dana svaki sat pola velike žlice.. Sadrži: oko 6% tanina. Može se uzeti 12 g osušenog lišća i preliti ga sa 1A 1 kipuće vode. Sve to zaustavlja krvarenje iz pluća. Isto tako. ona se cijela odreže blizu zemlje. kalij. 157 . pa onda kuha samo 5 minuta i pije natašte 1 mala šalica. oko 0. piju se ! — 2 šalice dnevno. ostaviti da to stoji 1h sata. Čaj dobričice potiče iskašljavanje i čišće­ nje bronha. svježe iscijeđen i ušmrkan.

suhog kašlja. pomaže kod akutnih i kroničnih katara dišnih putova i probavnog trakta. 158 . uloga i reume. 1 ve­ liku žlicu meda. a lišće kuhano u jabukovu octu stavlja se kao vrući oblog protiv krstobolje. Dobričica. a liječi i od kamenaca mokraćnog mje­ hura. tvrdokornih i jakih glavobolja kojima su uzrok upale u nosu ili loša probava. škrofula. Tim se čajem mogu ispirati uha kad iz njih curi gnoj. proširenja plu­ ća. od histerije i neurastenije. dakle.Za grgljanje upaljenog grla treba uzeti 30 g dobričice. glista. bolesti slezene i je­ tre. čireva u bubrezima. 125 g jabukova octa i 125 g vode pa kuhati 10— 15 minuta.

obasjanim bukovim šumama i gajevima. oko 15 cm visoka b ilj­ ka. Jarki.DRAGOLJUB Tropaeolum majus L. 159 . gusto protkanih žilama. Tropaeolaceae L jek a rn ičk i naziv. zeljasta. Herba nasturtii indicis — Nalazište: Uzgaja se kao ukrasna biljka u cvjetajacima i loncima. Opis: To je jednogodišnja. imaju svoj­ stven miris. a raste i u svijetlim. narančastožuti cvjetovi. išarani crvenim prugama. gotovo okruglih listova.

a plod u ranu jesen. kad sazri. smolu. Sumporno ulje u dragoljubu djeluje ljekovito u slučaju emfizema. pospje­ šuje izbacivanje sluzi. primjena i djelovanje: Zbog sadržaja vitamina služi kao proljetna salata (mlado lišće treba sitno isjeckati. Nakon 1 sat treba glavu oprati mlakom vodom. Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. pa pošto tako odstoji 2 sata popijemo s nekim voćnim sokom. Uzima se triput dnevno po 1 kav­ ska žličica alkoholature. osigurava nam cijelu godinu ljekovitu sa­ latu. 160 . ili se iz svježe biljke iscijedi 10— 15 g soka za istu svrhu: proljetnu kuru protiv skorbuta. pa i tuberkuloznog bronhitisa. pektin. olakšava poteškoće što ih stvara bolesna žuč. Zatim se procijedi tiskanjem. koprive (Urtica dioica) i šimšira (Burns sempervirens). tanin. razrijeđene s malo vode. i za to se vri­ jeme svaki dan jedanput dobro promućka. jača spolnu moć. u smislu preventive. sitno ga stučemo i dodamo vode. Lišće i cvijet sabiru se za vrijem e cvatnje. Jednako će koristiti uzmemo li 5— 10 g dragoljubova sje­ mena. gumu. Ostavi se da stoji 21 dan.Sadrži: sumporni heterozid glikotropaeolozid. a ponekad i zrelo sjeme. osobito zagnojene. Porast kose pospješuje tinktura koja se priprema tako da se sitno isjecka po 100 g svježeg lišća dragoljuba. jer isparljivo eterično ulje dragolju­ ba uništava mnoge zarazne klice. pomaže u astmi. Kako se ta biljka može uzgajati i u loncima. To se ponavlja svaki dan tri tjedna. Tom se tinkturom trlja koža na glavi pomoću me­ kane četkice. Upotrebljavaju se svježi list i cvijet. — Ista tinktura služi i za vanjsku upotrebu kod nekih kožnih bolesti. zbog koje­ ga djeluje antibiotski. šećer i vitamin C. ljeti na balkonu a zimi u sobi kraj prozora. po­ jačava izlučivanje mokraće. encim mirozid. pa se sve pre­ lije s 500 g alkohola. Pripremanje lijeka. malo posoliti i dodati limunov sok) koju valja uzi­ mati bar jednom dnevno. kroničnog.

li ĐURĐICA CONVALLARIA MAJALIS I ..

GAVEZ \ SYMPHYTUM OFFICIONALE ✓ fll .

I G L O G B IJE L I CRATAEGUS OXYACANTHA H % a\ 9 I 0 .

\ f * GOROCVIJET ADONIS VERNALIS .

IĐIROT ACORUS CALAMUS \ .

► tm m b %€ S 6 ! ACONITUM NAPELLUS .mm.

JAGODA ŠUMSKA FRAGARIA VESCA m .

k KADU LJA SALV IA OFFICINALIS .

sliU Zlatna knjiga ljekovitog bilja 161 . zeljasta. Mjestimično izraslim adventivnim korijenjem crpi iz vode hranu. rijekama i jezerima. izvorima. razgranata biljka. Opis: To je trajna. uglatom. potocima. a vršci jo j strše iz vode. pri dnu stabljike okruglasti a dalje na stabljici kopljasti.5 m dugom stabljikom koja puzi površinom vode. B ijeli ili plavkasti sitni cvjetovi. Listovi su sočni. tamnozelene boje. sa šupljom. neparno perasti. do 2. Cruciferae Ljekarničk i naziv: N as tur tii fo liu m (H erb a recens} — Nalazište: Nalazi se u bistrim. tekućim vodama.DRAGUŠAC N asturtium officinale L. Izvan vode ne raste.

a ljekovito djeluje i kod tuberkuloze pluća. sumporni heterozid glikonasturtiozid i sumporodušične spojeve. jer su­ šenjem gubi ljekovitost. pa se tek onda jede. uništava gliste u djece i čisti od njih. malokrvnosti. mogli izazvati neka teža oboljenja. plućnog katara. polije limunovim sokom i s 3— 4 velike žlice ulja. Bere se: Cvate od svibnja do rujna. Zatim se malo posoli. Sadrži: željezo. Zbog toga se najčešće upotrebljava kao zdrava salata' bogata vitaminima. kalijev oksalat. fosfor. škrofuloze i padavice. možemo lišće prije pripreme i upotrebe namočiti u kipuću slanu vodu. koristi protiv ovapnjenja žila i glavobolje. kojega nedostatak uzrokuje sterilnost. čisti od glista. Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica dragušca po­ lije s 2 dl kipuće vode. Pomiješa li se s octom i s mnogo ulja. čak i u slučaju gnojnog ispljuvka. i zatim procijedi. primjena i djelovanje: Pomaže u slu­ čaju šećerne bolesti. jer su manje ljute. Liječi i od vodene bolesti. skorbuta. Svježe iscijeđen sok lišća liječi od skorbuta. čisti krv. kao npr. od proljeća do ljeta. Poboljšava pro­ bavu. poklopi. Jede se lišće. bubrega. a nedavno je izoliran i vita­ min »E «. olakšava 162 . a tada još jednom dobro isplahnuti. biljka daje poseban miris. stoje na dugim peteljkama i na vrhovima grana tvore grozdaste cvatove. potiče izlu­ čivanje pijeska i kamenaca iz bubrega. a gorkog je i ljutog okusa. Trudne ga žene ne smiju uzimati. ostavi stajati 10 min. Lišće odabrano za salatu treba pod jakim mlazom vode dobro isprati od pužića i različitih sitnoživih. jer previše tjera na mokrenje. amebe. Ta salata treba da odstoji 3 sata. da bismo bili sigum ji. Ljudi koji boluju od šećerne bolesti treba da to lišće jedu što više za sve vrijem e dok ga ima. Prstima rastrljana. jača želudac. bolesti jetre.čni cvijetu repice ili kupusa. jod. U soku ima mnogo vitamina »A « i »D «. radi čišćenja krvi u slučaju kožnih bolesti. Pije se triput dnevno po šalica. Pripremanje lijeka. IJ tragovima ima još arsena i nešto eteričnog ulja. Bere se svjež. Stabljike koje još nemaju cvjetove bolje su od procvjetanih. koji bi. pomiješa sa tanko narezanim lukom i usitnjenim češnja­ kom i pospe s malo papra.

uzrokovali sitnoživi što pri pranju i pripremanju nisu bili sa­ vjesno odstranjeni. hrena (Cochlearia armoracia). Od te se količine popije po ! šaličica ujutro i navečer. zatim procijedi i dodaju 2 velike žlice iscijeđenog svje­ žeg soka dragušca. če­ sta primjena dragušca i u znanstvenoj medicini u Francuskoj. treba odmah s njim prestati. Pije se 1 šalica natašte. to koristi protiv kroničnog bronhitisa s gnojavom sluzi. Jednako djeluje i čaj ođ 2 kavske žličice lišća. Tuberkuloznima se preporuča da u proljeće uzmu svaki dan natašte po šaku svježeg lišća dragušca. Ako se čaju od maslačka doda 1 velika žlica meda i 1 ve­ lika žlica svježeg soka od dragušca. limuna (Citrus limonum). Ako i prije isteka tog vremena počne peći mokraćna cijev. dobiva se čaj koji potiče na izbacivanje sluzi iz bronhija. i to uzima svaki dan. a druga. a ostatak služi za obloge koje stavljamo na oboljela mjesta. pluća ili crijeva. Kao lijek protiv skorbuta vrlo je dobra mješavina jedna­ kih dijelova svježe iscijeđenog soka dragušca. naranče (Citms aurantium) i ribizla (Ribes rubnim). rotkve (Raphanus sativus). pa liječi od žutice i vodene bolesti. Razumljiva je zbog toga npr. bez octa i ulja. pa se to poklopljeno ostavi još Va sata. 163 . Ako se u hladnu juhu stavi 50— 60 g soka od dragušca. Kronični kožni osip liječi čaj od 4 žlice lišća poparenog s V* 1 kipuće vode. Sok se dobiva iz svježe biljke. a zahva­ ljujući čišćenju krvi. pospješuje mokrenje. kelja (Brassica oleracea). pa liječi od žutice. ili se jede sama sirova biljka. pa liječiti upalu koju su. vodene bolesti i nekih osipa po tijelu. dobiva se lijek Ikoji po­ maže izbacivanje sluzi iz pluća i crijeva.stolicu i mokrenje. Kad se 1 dkg svježeg lišća trpuca (Plantago lanceolata) prelije sa 4 dl kipuće vode. vjerojatno. Dijabetičarima ta biljka smanjuje šećer u krvi. kuhala 1 velika žlica meda. može poboljšati poremećenu izmjenu tvari (metabolizam) u tijelu. ako se piju 3 kavske žličice dnevno s nešto vode.5 dl kipuće vode. u toku dana po ■žlicu. u kojoj se 5 min. Dragušac se ne smije uzimati duže od 3— 4 tjedna. poparenog s 2.

Grane su ponešto dlakave. dugoljasta koštunica. oko 6 m visoko drvo. Plod je crvena. Cornaceae Ljek a rn ičk i naziv: Fructus cornus mascula — Nalazište: Nalazimo ga u suhim listopadnim šumama i na sunčanim kamenitim obroncima s drugim različitim grmljem.DRIJEN Cornus mas L. Opis: To je grmoliko. jako zašiljeni i nazubljeni. jajoliki. 164 . Listovi su na­ suprotni. kiselkastog. Žuti cvjetići izra­ staju na dugim peteljkama prije razvoja listova i čine jedno­ stavne štitce. ugodna okusa.

upotrebljava se nezreo protiv proljeva. Od zrelih plodova pripremaju se pekmez. Pripremanje lijeka. katara crijeva i grozničavih sta­ nja uslijed bolesti probavnog trakta. a u kori i smola. pektin. šećer. kao čaj. 165 . primjena i djelovanje: Plod i kora. Bere se: Cvate već u ožujku. sluz. liječe od bolesti crijeva. Sabire se zreli plod i kora drveta. ostavi da stoji 20 minuta i zatim procijedi.Sadrži: tanin. koji skuplja usta. Kiselkast plod. glikosalnu kiselinu. U tu svrhu priprema se odvar od 5— 10 g kore koja se ku­ ha 5 min. pa se suši na toplom. od proljeva i groznice. u 2 dl vode. odljeva krvi. organske kiseline. poklopi. voćni sok i vino. Pije se triput dnevno po šalica poslije jela.

Od ženskih cvjetova razvijaju se sočne nakupine ploda iz cvijeća. Moraceae Ljek a rn ičk i naziv: Fructus m o ri nigrae. nenazubljene listove. 166 . drvoredima i uz rubove cesta.DUD CRNI M orus nigra L. albae — Nalazište: Raste po parkovima. a stablo više nego cmi. Cvjetovi formiraju guste. visoko kao lipa ili divlji kesten. vrtovima. Opis': To je visoko stablo. kratke mace. Bijedi dud ima bijeli plod. glatke.

Sadrži: oko 10% invertnog šećera. mangana. ostavi se da preko noći provrije. Stolicu regulira i čaj od kore drveta. koja sadrži poseban encim. adenin. 167 . vita­ mina C i sluzi. upale krajnika i po­ kvarena želuca. Inače plod i kora dieluju kao sredstvo za čiš­ ćenje. proljeva. a kora i plod ljeti. Pripremanje lijeka. kalcijev karbonat. glikozu i pepton. sirup se pije kao lijek protiv groznice. a zatim se uz dodatak šećera. Pomiješan s vodom. primjena i djelovanje: Sirup od ploda pomaže protiv visoke temperature i neuredne stolice. Lišće pripremljeno kao čaj sma­ njuje šećer u krvi i liječi od grlobolje. pomiješan s trešnjom (Prunus avium) u jed­ nakoj količini. asparaginsku kiselinu. Bere se: Mlado lišće sabire se u proljeće. oko 2% jabučne i li­ munove kiseline. Plod duda. ukuha u sirup. a u korijenu ima encima. Isti čaj pomaže protiv trakavice.

dugi oko 2 cm. Labiatae L jek a rn ičk i naziv: T e u crii herba. 10— 30 cm visoka biljka. dlakave stabljike izlaze iz kosog rizoma. zeljasta. Čini male grmiće. Opis: To je trajna. na jednu stranu okrenute cvjetove.DUPČAC T eu crium chamaedrys L. primorskom kamenjaru i livadama. ružičasto-modre. foliu m — Nalazište: Raste po suhim i vapnenim obroncima. Ovalni po rubu nazubljeni listovi. rubovi­ ma hrastovih šuma. pu­ štaju iz svojih pazušaca ljubičaste. čije razgranate. ponekad i bijele. Biljka snažno mi­ 168 .

pa ubija bakterije u želucu i crijevima. sličnog djelovanja. zatim se prokuha. tanin. a lišće jače narovašeno. Za tinktura se uzme 20 g biljke i moči u 100 g alkohola 8 dana. Za liječenje gušterače (pancreas) i protiv šećerne bolesti kuha se 1 velika žlica biljke 5 min. pa se procijedi. Upotrebljava se 30— 50 kapi u malo vode prije svakog obroka. 169 .06% eteričnog ulja. Stab­ ljika jo j je zeljasta. a upotrebljavaju se vrhovi grančica sa cvjetovima. Biljka djeluje antiseptički. i navečer prije spavanja..riše. prije jela. Pije se u ujutro. Vino od dupčaca priprema se tako da se 200 g biljke moči 8 dana u litri cm og vina. Kao tonik može se upotrijebiti i u obliku praška od suhe biljke: uzima se 5— 10 g dnevno. hemoroida i kašlja. Ima nekoliko vrsta •dupčaca. zatim se to ostavi poklopljeno 5 min. »gavranov kuk«. rana. heterozid i saponozid marubin. primjena i djelovanje: Liječi. oporog je i gorkog okusa. koji miriše na češnjak (Teucrium scordium). Koristi i u slučaju grozničavih stanja. natašte. 2— 3 min. Mije otrovna. i procijedi. Čaj se priprema od 1 velike žlice biljke. a može poslužiti i za ispiranje rana. prije jela. koja se moči 1 sat u 2 dl vode. Ono liječi od opće slabosti i malokrvnosti. osobito crijevnih. u 250 g vode. holin. bijelog pranja. pa i gripe. a pomaže protiv žučnih tegoba. Ta vrsta raste na vlažnom i močvarnom zemljištu. jača J potiče na rad probavne organe.. Pripremanje lijeka. Bere se: Cvate od svibnja do rujna. protiv gihta i vodene bolesti. Pije se 4 put dnevno po šalica. Sadrži: 0. Nekada se dupčac upotrebljavao i za liječenje slezene. a zatim se otfiltrira. ali se najviše upotrebljava tzv.

sive su boje. Kod nas se uzgaja kao začin u vrtovima. glatki su. Jednogodišnji ogranci 3— 6 cm dugih i 1— 2 cm debelih niti leže svi u istoj ravnini. nešto spljoštenim. a ima ga i u zapadnoj i Južnoj Americi. Izvana. na prije­ lomu zrnati. Cvjetovi su bljedožutozelenkasti s tri lista crno-purpurnocrvenog kruništa. rijetkim vlaknima. oljušteni. cjevastu cvjetnu krunu s trodjelnom mesnatom čahurom. ?sličan šaki s nepravilnim. a iznutra. Trozuba časka obuhvaća kratku. Korijen je čvorast rizom.ĐUMBIR Zingiber officinale Zingiberaceae L jek a rn ičk i naziv: Rhizoma zingiberis — Nalazište: Potječe iz tropske Azije. kvrgastim prstima. Kopljasti listovi sjede na njoj bez peteljke. od Indije do Japana. Ha donjoj su strani meka­ no dlakavi. neoljušteni. 170 . tvrdi. bijele. s nježnim. Opis: Cjevasta stabljika visoka je 3— 4 stope.

te u manjoj količini pospješuje probavu i jača želudac. te. a djeluje i kao karminativum. upotrebljava se i kao korigens mirisa i okusa kod nekih lijekova neugodna mirisa i okusa. d-kamfena. Aroma potječe od terpena. zatim procijedi i spremi u boce. kažu. dobije se tinktura koja jača oči i popravlja vid.25— 3% etarskog ulja.Sadrži: Škrob. ili 24 dana uz toplu peć. Zbog ljutine malo grije. zingiberena. bez mirisa. Okus je začinski i ponešto ljut. pa se to ostavi 14 dana na sun­ cu. Jagodica prsta namoči se u tinktura i njome namaže gornja vjeđa izvana. sluz. te protiv nadimanja pomaže kad se 2— 3 puta dnevno poslije jela uzme po 1 kavska žličica vina u kome se 14 dana močio đumbir s nešto malo kumina. 171 . Suši se u sjeni. Protiv bolova u želucu i donjem trbuhu. 0. pri čemu korijen postane siv. cineola. Pripremanje lijeka. ^borneola. 5— 8% smo­ le. citrola. po 5 g kamfora. Ako se u 250 g konjaka namoči 10 g đumbira. odno­ sno Delphinium consolida) i koliko među tri prsta stane: ru­ tice (Rutae graveolens). Bere se: Cvate u rujnu. a ljutina od oleorezina gingerola. Najčešće se upotreblja­ va kao tinktura. gaveza (Symphytum officinale) i vidaca (Euphrasia officinalis). i naočale postaju suvišne. guste tekućine ljuta okusa. gingerola. uju­ tro i navečer. primjena 1 djelovanje: Osim kao za­ čin. beta-felandrena i sesquiterpena. kod zatvorena oka. uljaste. otvara apetit. vrlo otrovne biljke žavornjaka (Staphisagria.

ĐURĐICA Convallaria majalis L. koja izlazi iz samog podanka. flores. oko 20 cm visoka stabljika. obično s dva duga ovalna lista. rhizoma — Nalazište: Raste u sjenovitim bjelogoričnim šumama. Liliaceae L jek a rn ičk i naziv: Convallariae herba cum radice. brdskim livada­ ma. u šikarama. zvonoliki. viseći cvje- 172 . a uzgaja se i u vrtovima. na krčevinama. oso­ bito hrastovim. Opis: To je vrlo vitka. a na njenom gornjem dijelu stvaraju se bijeli.

kalcijev oksalat. 173 . Biljku treba brzo sušiti i spremiti u dobro zatvorene limenke. cvijet. a može i posebno cvijet (Flores convallariae) i podanak (Rhizoma convallariae). Pripravci đurđice ne smiju se uzimati u većoj količini ni predugo. s najviše ljekovitih tvari. Sadrži: cijela convallamorozid i eterično ulje. a u obliku kapljica s odoljenom (Valeriana officinalis). proširenja srca i aorte. Znaci su trovanja jak proljev. glavobolje. a manje je otrovna nego digitalis. N ajbolje je da lijek priredi ljekarnik. jer je zrak. convallarozid. Djeluje i kod hydropsa (nakupljanja vode). Najdjelotvorniji je sok iz cvijeta: cvijet djeluje 4 puta. Korijenje se vadi u jesen. vlaga i encimi brzo pokvare. postojanija i jača. Djeca i trudnice neka je ne beru! Listove treba brati prije nego što se pojave cvjetni pupoljci. a korijen biljka glikozid convallarin. žutu kiselinu.tici vrlo ugodna mirisa. pa ne povisuje tlak i zbog toga se može prim ijeniti i u slučaju povećanog krvnog tlaka s nepravilnim pulsom. limunovu i jabučnu još i asparagin. povraćanje. Bere se: Cvate u svibnju. a list dvaput jače od rizoma. Svježa je biljka ljekovitija. Poslije branja valja dobro oprati ruke toplom vodom i sapunom. kad su najkrupniji. lišće i korijen. U obliku čaja dobro ju je kombinirati s gorocvijetom (Adonis vernalis). primjena i djelovanje: Đurđica se upo­ trebljava protiv ubrzanog pulsa. glavni ljekoviti dio convallatoxozid. a svakako pod kontrolom kardiologa. krijepi srce. Cvijet se bere kad su cvjetići samo u donjem dijelu rascvjetani. grčeva u srcu. zbog otrovnosti. opća slabost i iznemoglost. Pripremanje lijeka. a u gornjem još u pupoljcima. tj. Biljka je otrovna. je r je tada puno lje­ kovitih tvari. koje ne steže. protiv padavice. pa je valja upo­ trebljavati vrlo oprezno i razborito. zatim boju. Sabire se cijela biljka. Cijela biljka bere se u početku cvatnje. za jačanje srca. mozak i krvne žile. nakon savjetovanja s li­ ječnikom. za reguli­ ranje rada srca: ona djeluje na živce srca slično kao glog.

pospješuje mokrenje. prije jela.5 dl kipuće vode. Vogela iz Teufena u Švicarskoj. U slučaju ubrzanog pulsa. pomaže starijim osobama slaba srca kad im otiču noge. nervoze i razdražljivosti koristi tinktura od cvijeća. Uzima se triput dnevno po 10 kapi u vodi. Čaj se priprema tako da se 3 g svježe biljke preliju s 2. Pije se dvaput dnevno poslije jela. 174 . procijedi. Veoma dobar preparat je »Convascilan« dra A. kad pate od nesanice. pošto to odstoji 5 min. nervoze i gušenja.Kod plućnih bolesti djeluje kao blagi diuretik. poklopi i.

jer naraste i do 80 m. sa sitnim bradavicama. Središ­ nje' šupljine biljke imaju etarskog ulja. 175 . Opis: To je najviše stablo. Mlađe lišće je kraće. jajasto. tanje i mekše. Okus je gorkast i opor. a široko oko 5 cm. oko 8 cm. debelo. dugo oko 20. oko 15 cm. koje jo j daje aroma­ tičan miris. bez peteljke. folia Eucalypti — Nalazište: u toplijim zemljama.EUKALIPTUS Eucalyptus globulus Myrtaceae L jek a rn ičk i naziv: oleum. Lišće starijih grana jajasto je kopljasto i srpasto. a kod nas uz more u vrtovima i uz kuće. a pri dnu koso. osobito u Australiji. kožnato. i šire. pri dnu srcoliko.

astme.5— 3%. Lišće se dodaje i mješavini čajeva protiv šećerne bolesti. pinena. nosa i grla. smole. pa čak i urogenitalnog trakta. Takvo se lišće nalazi na sta­ rijim granama. koji se u prodaji nalaze pod imenom »Gom enol«. zbog sadržaja . ponekad kao tonik. Sadrži još tanina. . Radi jačanja slabih živaca rekonvalescenata i neurastenika dodaje se odvar lišća i vodi za kupanje.tanina djeluje kao adstringens. To je svjetlozelenkastožuto ulje. kojega ima i. voska. raznih aldehida i terpineola. vadi se iz svježeg lišća i cvjetnih pupoljaka destilacijom s vodenom parom. 176 . a mirisa sličnog kamforu. Bere se: odraslo. sadi se radi isušivanja vlažnih i močvarnih terena. okusa koji hladi. Ulje i list euka­ liptusa služi za liječenje dišnih organa. fenhena. natopljene eukaliptusovim uljem. a zbog ulja cineola i kao antiseptik. i to najčešće u obliku sredstava za inhalaciju. ne premlado lišće.Sadrži: Etarsko ulje. protiv živčanih bolesti. a zelene su boje. suši u hladu i čuva u dobro zatvorenim posudama. primjena i djelovanje: Budući da ja­ ko upija vodu iz zemlje. gorke materije. ili kao eukaliptus-bonboni od želatine. . za čišćenje u slučaju zatvora. kamfena. Pripremanje lijeka. Miris potje­ če od cineola i eukalyptola. a jer od njezina mirisa bježe komarči. a u svježem lišću i 3— 5%. upo­ trebljava se za indirektno suzbijanje malarije. nekih kataralnih oboljenja usta. protiv bronhitisa.

Iz jakog. na kratkoj peteljci. na vlažnim liva­ dama i vlažnom tlu nizinskih šuma. šiljatim vrhom. s dugim. zbog mnoštva grubih 12 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 177 . visoka do 80 cm. Opis: To je trajna. Ma dodir su hrapavi. koji je izvana crn a iznu­ tra bijel. sočna. zeljasta biljka.GAVEZ Sym phytum officinale L. debelog i mesnatog korijena. Listovi su veliki. a srednji i gornji dugoljasto kopljasti. raste uspravna. dlakava i granata stab­ ljika. šuplja. donji eliptični. rijeke i jarke. Boraginaceae L jek a rn ičk i naziv: Radix Consolidae maioris — Nalazište: Raste uz potoke. sjede na stabljici.

a u slučaju groznice hladnog.7% purinskog derivata alantoina. želučanih i crijevnih čireva. čireva. poslije jela.dlaka. i to toplog. Pripremanje lijeka. Pije se triput dnevno po 10— 15 kapi u malo vode. Pije se 1 šalica natašte. a list i cvijet u vrijem e cvatnje. 1— 3% asparagina. koji potiče stvaranje novog'tkiva. 5— 6% tanina. i to toplog. primjena i djelovanje: Zahvaljujući alantoinu koji sadrži gavez potiče rast i razmnožavanje stanica. pomiješana u jed­ nakim dijelovima s tinkturom od moravke (Arnica montana) i tinkturom od nevena (Calendula officinalis). Protiv na­ kupljanja sluzi u plućima i bubrezima. dakle obnavljanje tkiva. rastrganih rana. a zvonolika su oblika. šećer. Ako se pojave krvavi ispljuvci. Isto tako koristi i tinktura od gaveza. zatim mnogo sluzi. zatim se sitno izreže i nastavi sušiti do kraja na toplom. i to tako da se namaže oko 1 cm debelo na platnene krpe. i holin. ' Kao lijek protiv bronhijalne astme i plućne tuberkuloze. Pije se po 1 šalica te vode dnevno. Sadrži: u malim količinama otrovni alkaloid simfitocinoglosin i glikoalkaloid konsolidin. služi čaj koji se priprema tako da se 5 g suhog korijena kuha pola sata u Vz 1 vode. te protiv jakog kašlja. Bere se: Cvate od svibnja do rujna. piju se u toku dana 1— 2 šalice toga čaja. hormon auksin. Zbog toga se uspješno primjenjuje kod preloma. zatim svakih pola sata 2— 3 velike žlice i prije spavanja opet 1 šalica. izbacivanja krvi iz pluća. Cvjetovi su ružičasto-crveni ili ljubičasti i čine kitice i cvatove u pazušcima gornjih listova. treba korijen močiti 14 dana u vodi (ne kuhati!). Pije se svakih pola sata po 1 velika žlica tog čaja. pa se od toga prave oblozi. . u 1k 1 mješavine od pola vode i pola vina. eterično ulje. K o­ rijen se opere i brzo suši da ne izgubi sluzavi sok. ostavi da odstoji 15— 20 min. dobiva se lijek koji pospješuje izbacivanje sluzi i snizuje visoku temperaturu pri teškoj upali pluća. nešto gu­ me i smole. Korijen se bere u rano proljeće ili u kasnu jesen. i procijedi. tvrdih oteklina na mliječ­ nim žlijezdama i kvržica gihta. 0. u 178 . Kuha li se 20— 25 g suhog korijena gaveza 25— 30 min. Za te se svrhe kuha isjeckan korijen dok ne postane mekan kao kaša.

Taj isti čaj. Za lakše iskašljavanje i liječenje od upala nosne šupljine i dišnih putova služi čaj koji se priprema tako da se po 50 g gaveza i bamije (Hibiscus esculentus) popari sa 4 dl kipuće vode. zarastu. Caj se ne smije ni kuhati ni držati u željeznom ili limenom posudu. poklopi. . dobiva se sredstvo kojim se oblaže mjesto preloma ruke ili noge. u slučaju čira na želucu. Pošto odstoji 8 sati. a isto­ dobno valja s m lijekom popiti 1 kavsku žličicu praha.Nakon 8 dana povoj se obnovi. ku­ hanog u l i vode: tim se čajem treba umivati triput dnevno. Rane se tada brzo očiste i zarastu. Sredstvo za ispiranje i oblaganje rana priprema se tako da se 100 g gavezova korijena popari litrom kipuće vode.gutljajima.. Protiv proljeva koristi čaj od 50 g gaveza i sjemena dunje (Cydonia oblonga) i 20 g metvice (Mentha piperita) što se popari s V* 1 kipuće vode. može stvoriti grudve koje zatvore crijevo. kuha 20 min. Može ga se pojesti i s medom. pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. Tim je mazivom 179 . po 1 čašica. ostavi 8 sati da stoji i zatim pro­ cijedi. ujutro natašte i navečer prije spavanja. Tre­ ba paziti na stolicu: ako se prah dugo zadrži u crijevima. Pije se dvaput dnevno. odstoji 6 sati i zatim procije­ di. Prašak korijena sipa se na gnojne i svježe rane. I to je lijek protiv bronhijalne astme i velikog kašlja. Mlado lišće gaveza jede se i kao salata u vrijem e proljetnog čišćenja krvi. Ako se korijen kuha u mlijeku ili pivu dok se ne zgusne u kašu. pripremit ćemo čaj od 1 velike žlice lišća i cvijeta gaveza. To koristi i protiv grčeva u trbuhu. preko toga stave se prikladne daščice (udlage) i čvr­ sto se poveže. Nečistoću lica uklanja čaj od gavezova lišća i cvijeta. Pije se mjesto vode. lišće i cvijet kuhaju se u mlijeku. U to se namoče lanene krpe kojima se onda oblažu rane da b rž. Sok svježeg korije­ na zaustavlja krvarenje iz svježih rana. Za oblog se može pripremiti i čaj od 100— 200 g ko­ rijena koji se prelije s l i kipuće vode i ostavi u njoj da sir JI 2— 3 sata. Ako treba pospješiti znojenje ili mokrenje. prelitog s V 2 1 kipu­ će vode. Može se zasladiti sirupom od dunje. treba piti i sat prije jela po 1 šalicu. Sitno isjeckan korijen.

a kasnije posuti prahom od zdrobljenog lišća kupine (Rubus fructicosus). P ije se u toku dana mjesto vode. Nakon 3— 4 obloga osjeća se poboljšanje. Kao lijek protiv čira na želucu i dvanaesniku služi čaj koji se priprema tako da se mješavina od 50 g gaveza. a isto tako oteklina od udarca na mošnji. 180 .dobro obložiti opekotine ili rane na bradavicama dojki. Pobijeli li koža. sjeme­ na dunje i lanenog sjemena (Semen lini) i po 20 g slatkog' korijena (Glycirrhiza glabra) i lista stolisnika (Achillea mille­ folium) popari litrom kipuće vode i nakon 6 sati procijedi. valja na to mjesto staviti zgnje­ čeno lišće trpuca (Plantago officinalis).

Plod su svjetlocrvene bobe. pa ga zovu »bijeli ginseng«. Kad se isko­ panom korijenu oguli vanjski sloj. iz čijih stabljika rastu listovi u pršljenovima. on je bijele boje. kada pod utje- 181 . U hladu uspi­ jeva bolje. sa po dvije sjemenke. Opis: To je višegodišnji. Kina i Daleki istok. za razliku od »crvenog«. oko 70 cm visok grm. po širini spljoštene.GINSENG Panax ginseng Araliaceae L jek a rn ičk i naziv: Zen Sen — — Nalazište: Mandžurija.

umora i nemogućnosti koncentracije. u vodi i alkoholu topiv. hormonalne disfunkcije koje su uglavnom endogeni uzroci oboljenja i razvitka većine bolesti. već potpuno spremljen za upo­ trebu. slatkogorki D-glikozid u obliku žute. čisti krv. što se očituje i u naučnom nazivu grčkog izvora. slabe cirkulacije krvi. kal­ cija. i’ i c^andragori evropske medicine. panakon. U prodaju dolaze većinom jednogodišnji ili trogodišnji korijeni. fitosterol. panaxozid A i B. glukozu. arsena. U našoj se zemlji još ne uzgaja. kobalta. pa saponin. poput crvenosmeđeg stakla. Zbog toga što je korijen biljke nalik na čovjeka. krijepi. panax-saponozid. pa se uvozi sa Dalekog istoka kao i ostale droge. Ginseng. nakon završetka fiziološke funkcije nad­ zemnog dijela biljke. što su sve znakovi starenja. neke amino i masne kiseline. galaktozu. ili kasnije. vanadija i željeza. Naj eešć? se upotrebljava kao čaj. amilazu. protiv bolesti živaca. mangana. koje vežu na sebe aglikon i prenđse ga s pomoću krvotoka do bolesnog mjesta. fenolazu. od riječi: panacea = lijek protiv svih bolesti. panakvilon. ramnozu i arabinozu. Pripremanje lijeka. primjena i djelovanje: Ginseng sma­ traju na Istoku lijekom »za sve«. vita­ min C. jetrene i bubrežne bolesti. holin. kažu domoroci. zatim panocen. prođe i 5— 7 godina dok rodi plod.čajem kipuće vode ili jako vruće pare postaje crven. pomaže protiv lošeg ili poremećenog metabolizma i skleroze. sterin. bakra. a pomaže i protiv anemije. sluzi. pa time osvježava i produžuje život. depresiv­ nog raspoloženja. Bere se: biljka u punoj zrelosti. a od mi­ nerala ima: aluminija. a korijen rano. 182 . panakilon. panoksinsku kiselinu. kao: saharozu. peptid. Budući da se razmnožava samo sjeme­ njem. koji se odnedavna pro­ daje i u našim ljekarnama. grozničavih stanja zbog nazeba. kalija. pomlađujući organizam time što poboljšava njegove funkcije. Sadrži: nekoliko vrsta šećera. amorfne mase. germanija. prije cvatnje. Sprečava infarkt. fosfora. ne­ ispravno je preveden naziv s kineskog jezika: žen = korijen. slično airr-uni. Bi i Bz. neki još nepoznati alkaloid i mirisno eterično ulje. smolu.

i istočnjaci tvrde da ne ostavlja nikakvih štetnih posljedica u organizmu čovjeka. tj. Međutim. gin­ seng se ne smije upotrijebiti. poboljšava puls. uz pre­ poruku da se nakon tri mjeseca uzimanja lijeka načini pau­ za. te izoštrava vid. minutni volumen srca i disanje. pa ga diabetičari mogu upotrebljavati kao dobrog po­ magača — kao i sirovu kavu. hypoglikemije. Najnovija su iskustva pokazala da ginseng snizuje šećer u krvi. 183 . Naravno. ali blagotvorno utječe na organizam ako se već pri prvim znaci­ ma gubitka vitalnosti i spomenutih stanja uzima tri mjeseca po jedna kapsula ili nekoliko kubičnih milimetara tonika dnevno. pa bi bilo dobro kad bi liječnici praktičari oba ova sredstva preporučivali dijabetičarima. čije će trajanje ovisiti o tome kako se čovjek nakon takovec »kure« bude osjećao. a u testisu povećava DNS.povećavajući intelektualnu sposobnost i pamćenje. ginseng ne može od starca načiniti mladića. Zbog toga je njegovu primjenu prihvatila i evropska medicina. odnosno premale količine šećera u krvi. u slučaju suprotne bolesti trbušne žlijezde. Pomaže stvaranje bjelančevina. N ije smatran drogom.

kraj planinskih potoka i rijeka. a tzv. zupčasta ruba. B ijeli ili crvenkasti cvjetovi. Plod je lijepe crvene boje. bijeli glog ima ružičaste cvjetove. Listovi su troperasti i petoroperasti. 184 . s mnoštvom crvenih prašnika. Jako mirišu po medu. okrugao ili jajolik.GLOG BIJELI Nalazište: Raste po živicama. skupljeni su u bogate kitice na kraćim i duljim peteljkama. Tzv. u šumama. crveni glog bijele. Opis: To je oko 3 m visok trnovit grm.

sitosterols. a u košticama cijanovodičnu kiselinu u tragovima. Ako se uzima više od 50 kapi dnevno. utječe i na popuštanje grčeva krvnih žila. Pije se ujutro natašte i navečer prije spavanja po šalica. Lijek protiv visokog tlaka i arterioskleroze pripre­ 185 . budući da smanju­ je živčanu napetost. Kad latice s cvjetova počnu padati. osaljenja srca. Budući da cvate u svibnju. ponekad već i u travnju. Pripremanje lijeka. jača srce. glog je bez jedan. regulira rad srca i ravnotežu između krvnog tlaka i pulsa. saponozida. Bere se: Plodovi se beru u kasno ljeto. U cvijetu i listu ima još flavonskili i antocijanskih heterozida. koji kao tonik jača srce i štedi ga usporavajući puls. nesanice. trimetilamina. snizuje se krvni tlak i smanjuje opasnost od udara kapi. pa nestaju otekli­ ne udova (edemi). bolesti aorte. masnog ulja. guanina. holina. adenina. Suši se u tankom sloju u hladu. tragove mangana. u cvijetu mangan. triterpenoida. zujanja u ušima. Zasladi se medom i doda limunova soka. quercitrina. poklopi i ostavi da stoji 20 min. što je prvi znak ne­ poželjnog djelovanja. pa se procijedi. tanina. kad sazru. Zato treba biti oprezan. primjena i djelovanje: Glog liječi od srčanih bolesti. vrtoglavice.. u kori dvije gorke tvari. cvjetovi se beru čim se razviju. lupanja srca. Protiv upale porebrice koristi čaj koji se priprema tako da se mješavina od po 1 velike žlice glogova cvijeta i kadulje (Salvia officinalis) i pola velike žlice narančine kore prelije s 3 dl kipuće vode. u ploda vitamin C. Za te svrhe služi ekstrakt od glogova cvijeta. berberina i glikozida florizina. od koje se uzima triput po 10 kapi u vodi. limunske. znojenja i razdražljivosti kod žena u klimakteriju. smanjuje preosjetljivost živčanog sustava (plexus solaris i vagus) pa po­ maže u slučajevima neuroze. pa se one šire. otklanja tinktura od cvijeta ili ploda. Istodobno se usporuje puls. Neurozu srca sa ubrzanim ili nepravilnim pulsom. straha.Sadrži: eterično ulje. šećera. nekih alkilamina. aromatskih aminokiselina. acetilholina. izoamilamina. vinske i dru­ gih organskih kiselina i alkaloida. uzbuđenja i ateroskleroze. uspo­ rava puls odviše pa uzrokuje pospanost.

5 dl kipuće vode. Sredstvo za umirenje. dakle ne više od 15 kapi na dan.ma se tako da se 1 velika žlica mješavine od po 25 g cvijeta gloga. prije jela. živčane razdražljivosti. može se uzimati po 20 kapi prije objeda i prije večere. ili u vodi 15 kapi. Piju se 2— 3 šalice dnevno. kamilice (Flores chamomillae). u toku 3 tjedna svaki mjesec. pošto odstoji 5 min. kao lijek protiv visokog krvnog tlaka. ostavi da stoji 2 sata i zatim procijedi.. pa se procijedi. Tinktura od zdrobljenih boba ploda uzima se triput dnev­ no po 5 kapi. gihta i bijelog pranja u žena. Dvije ve­ like žlice te mješavine preliju se s 3 dl kipuće vode. Uzima se 3— 5 puta dnevno na kocki šećera. prije jela. procijedi. odoljena (Valeriana officinalis) i matičnjaka (Me­ lissa officinalis) popari s 2 dl kipuće vode. Esencija od svježih i zrelih plodova lijek je protiv sla­ bosti srca poslije akutnih bolesti. Može se pripremiti i čaj od samog gloga: 1 kavska žličica cvijeta popari se s 2. dakle po 40 kapi na dan. kao kod povišenoga krvnog tlaka. Ako se uzima.5 dl vode. angi­ ne pektoris. češnjaka (Alium sativum). protiv proširenja srca. preslice (Equisetum arvense) i peteljke imele (Stipites visci albi) kuha % sata u 2. ko­ liko stane na vršak noža. tri tjedna uzastopce. nesa­ nice i uznemirenosti. Zbog stanovite otrovnosti. 186 . nepravilnosti srčanih otkucaja (aritmičnog pulsa). poklopi i. uz kontrolu liječnika. Tinktura se priprema od 20 g biljke na 100 g alkohola. priprema se tako da se 1 velika žlica mješavine od po 25 g glogova cvijeta. prekid mora biti 7 dana. Pije se tri­ put dnevno po 1 šalica. imele (Viscum album) i češnjaka. Ako se tinktura razrijedi s pet dijelova vode. Pije se triput dnevno po I šalica prije jela. glog ne valja uzimati duže vri­ jeme. s vodom. Svi se čajevi od gloga piju prije jela. P ije se ujutro i navečer po 1 šalica. Prašak od glogova cvijeta uzima se 2— 3 puta na dan. zatim se to poklopi i ostavi da stoji 2 sata. pa nakon od 5— 7 dana treba napraviti prekid od 2— 3 dana. iscrplje­ nosti. Nekima bolje pomaže kombinacija od po 20 g cvijeta gloga. kao lijek protiv bubrežnih kamenca. neraspoloženja. hmelja (Humulus lupulus). Cvijet i list gloga moče se u alkoholu 21 dan i zatim filtriraju. maslinova lista (Olea europaea).

Gorocvijet je jedan od 187 . vapne­ nastom tlu. Na vrhu je svake stabljike po jedan lijep glavičasti cvijet promje­ ra oko 3— 7 cm. Ranunculaceae L jek a rn ičk i naziv: B erb a adoniđis — Nalazište: Raste kao korov na suhom.GOROCVIJET Adonis vernalis L. gotovo okrugao. kamenjarima i drvečem obraslim sunčanim obron­ cima. Plod je jajolik. svijetle zlatnožute boje. oko 25 cm visoka biljka. pješčanom. koja tvori rijetke male žbunove sa fino perastim. Korijen je snažno razvijen. igličastim listovima. Opis: To je trajna.

pa se uzima svaka 2 sata po 1 velika žlica. pa je najbolje poslužiti homeopatskim oblikom lijeka. uremijom. umiruje lupanje srca. koje jača i onda kad to više ne može digitalis. saponozid. gorocvijet pojačava rad srčanog mišića ne povisujući krvni tlak. Upo­ trebljava se u iste svrhe i jednako kao Adonis vernalis. kvercitinu sličnu tvar. i pomaže da splašnjavaju vodene otekline u nogama i trbuhu. usporava puls. a cvjetovi vatrenocrveni i nešto manji. glikozid pikroadonidin. Za vrijem e cvatnje sabire se cijela biljka s cvijetom. holin. T inkture se uzima po 10 kapi 5— 6 puta u toku 24 sata.. Ponekad se upotrebljava i korijen (rizom). U slučajevima slabosti srca. ili na 6 dijelova. Biljka je otrovna. akonitnu kiselinu. je r umiruje živce. Pripremanje lijeka. Pobolj­ šava krvotok. nepravilnog pulsa (aritmije). U homeopatiji se upotrebljava samo svježa biljka u cvijetu. angine pektoris. Djeluje kao morski luk (Scilla maritima) i slično digitalisu. pa se može upotreb­ ljavati nešto duže. Gorocvijet djeluje i na samo tkivo bubrega. zatim protiv Basedowljeve bolesti i osaljenja srca. a zbog toga ga primjenjuju i kao lijek protiv epilepsije.prvih vjesnika proljeća. i to pod kontro­ lom liječnika. lišće jo j je 3— 4 puta perasto. pa se procijedi. tzv. Sadrži: adonidin. pa tako liječi i od vodene bolesti. u podne i navečer. cimarozid. adonidinsku ki­ selinu. Jedna je od najboljih droga za srce. pa se popije uju­ tro. jednako kod čistih srčanih oboljenja i kod onih koja su komplicirana bolešću bubrega ili vlastitim trovanjem. ljutog i neu­ godna okusa. poslije jela. Vrsta Adonis aestivalis nešto je viša. Čaj se priprema tako da se 1 kavska žličica biljke kuha u 3 dl vode 2 min. smolu i mast.. adonitoxozid. jača srce. adonitol. zatim se to poklopi i ostavi da stoji 5 min. primjena i djelovanje: Gorocvijet lije­ či od bolesti srca. potiče bubrege na bolji rad i pospješuje mokrenje. ali ipak najviše dva tjedna. fitosterol. Bere se: Cvate od travnja do lipnja. gorkog. ubrzanog rada srca kod arterioskleroze. B iljka je otrovna. samo što ne kumulira i ne stvara naviku. Čaj se podijeli u tri obroka. 188 .

Pri dužem žvakanju. Opis: To je uspravna. Cruciferae L jek a rn ičk i naziv: Semen sinapis albae — Nalazište: Raste kao korov na poljima i livadama. do 60 cm visoka stab­ ljika. s lišćem perasto urezanim poput lire. napu­ štenim mjestima.GORUŠICA BIJELA Sinapis alba L. biljka u ustima pali. 189 . Svi su dijelovi biljke bodljikavo dlakavi. Cvate žutim cvjetovima koji se raz­ vijaju u produženi cvat. U komuški su svijetle i smeđaste sje­ menke. jednogodišnja. među žitom i po vrtovima.

oko 25% bjelančevina.Sadrži: U sjemenkama ima oko 30% masnog ulja. pa je ne treba upotrijebiti u takvoj količini koja bi štetila ljudskom organizmu. grčeva želuca i žučnog mjehura. Gorušica se uglavnom upotrebljava protiv navale krvi u glavu. gorušica je dobar. oko 25% sluzi. a iz mahuna se u jesen sa­ bire sjeme. Na tom mjestu na koži obično izaziva crvenilo (hiperemiju). uzrokovane mlitavošću crijeva. nabubri. Količinu gorušice i traja­ nje uzimanja obloga treba da odredi liječnik. ukusan i ne­ škodljiv konzervans. Pripremanje lijeka. upale porebrice.5% glikozida sinalbina. reume. 190 . oko 2. protiv udara kapi u mozgu. bolova uslijed nahlade. pa sinapin i sinapinsku kiselinu. uzetosti. pa se primjenjuje i protiv slabe stolice (mehaničko djelovanje). jer i najmanje količine djeluju antibakterijski. Kad se sjeme natopi u vodu. i to u obliku obloga koji se stavljaju na ono mjesto gdje se u unutrašnjosti nalazi oboljeli organ. Bere se: od svibnja do srpnja. primjena i djelovanje: Osim što služi kao začin i dodatak jelima. od kojega potječe ljutina. encim mirozin.

jako granata biljka.GORUŠICA CRNA Sinapis nigra Koch. stisnuta u komuškama.” Raste na livadama i poljima. 191 . ■ Opis: To je jednogodišnja/ oko 90 cm visoka. Lišće je 'na peteljkama. u divljini. cilindrične. pri dnu malo zarezano. Plod su crnkastosmeđa zrnca. a pri vrhu zaobljeno. — Cruciferae L jek a rn ičk i naziv: Semen sinapis nigrae Nalazište. prizemno nešto dlakave stabljike. Cvjetovi su sitni. žuti. skupljeni u grozdove. Ima ljut miris koji draži grlo i izaziva suze.

pomiješanu s medom. Voda ne smije biti toplija. Kad pare iz kaše počnu štipati za nos i oči. oko 1% eteričnog ulja. Oblog se stavlja samo jednom dnevno. suše se dalje. 10. Pomiješano s vodom daje kašu za obloge: koža se na mjestu predviđenom za oblog namaže uljem. jer se samo pri spome­ nutoj temperaturi odvaja ona ljuta esencija koja uzrokuje cr­ venilo. Brašno je žućkasto-zelenkaste boje. zatim se la­ nena krpa namočena u gorušičinu kašu privije na to mjesto i sve se omota suhom plahtom. 30— 40 g svježeg brašna gorušice.Sadrži: oko 4% glikozida sinigrina. pa se zatim dobro zatvore. a u narodu je. 25— 35% masnog ulja.. koji se primjenjuju slično i u istu svrhu. ili najviše 15 min. Charta sinapis (gorušičin papir) i Spiritus sinapis (gorušičin alkohol). U ljekarnama se dobiva Farina sinapis (gorušičino braš­ no). a koristi protiv letargije (sanjivosti). žlicom se po kaši na krpici ravnomjerno 192 . neuralgije. oko 19% sluzi. dok se komuške ne otvore i sjemenke ne prosipaju. epilep­ sije (padavice). Pripremanje lijeka. primjena i djelovanje: Služi kao podražajno sredstvo da izazove priliv krvi (crvenilo). upale porebrice i upale trbušne opne (peritonitis). Da se ublaži podražaj gorušice. dok je stabljika još zelena. Kaša se priprema tako da se 2 šake gorušičina brašna smiješa u 1 litri vode tjelesne ili sobne temperature. primjenjuju protiv tupavosti. U slučaju kome. da se izbjegnu opekline. koža se opere mlakom vodom da na njoj ne zaostane komadić gorušice koji bi izazvao opeklinu i ranu. namoči se u njoj lanena krpa. što pomaže kod reume. bronhitisa i uzetosti. holin. i to u dogovoru s liječnikom. hidropsa. ako je upotrebljavaju dje­ ca ili osjetljivi ljudi. Kažu da po­ maže i astmatičarima. i to noću. a kad se skine. 25% bjelančevina. udara kapi (apopleksije). sinapinsku kiselinu. u tragovima stearinske i arachinske kiseline. reume i grčeva dobro je močiti noge ili ruke u vodi kojoj je dodano. na 1 litru. On će dati upute i za primjenu gorušičina papira i alkohola. išijasa. Grane se suše 8 dana. Bere se: ljeti. Oblog se drži 5. a sjemenke pošto se izljušte iz mahuna. Nakon pranja koža se još namaže uljem da se na njoj ne stvore plikovi.

Pošto odstoji 20 sati. radi lakšeg mokrenja i liječenja bubrega. osim alkohola gorušice. primjenjuju se za masažu i mazanje različite emulzije. 13 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 193 . pa se ono bolje hrani. Uz hren.000 zaustavlja razvoj većine bakterija. uzima se po 1 šalica. Za­ sladi se medom. jer ono svo­ jom sluzi i masnim uljem ublažuje bol i sprečava opekotine. pa je otrovno i. jer ulje gorušice sadrži alil-izo-tiocianid. ulazi i gorušica u sastav vina protiv skorbuta i u sastav poznate »Samoborske muštarde«. Pri unutarnjoj upotrebi potreban je velik oprez. masti i linimenti koji sadrže gorušicu. Time se iza­ ziva priliv krvi u oboljelo mjesto. Čaj se priprema tako da se 60 g stučenog sjemena goru­ šice. triput dnevno.pospe brašnom od samljevena lanenog sjemena. 60 g naribanog hrena i 30 g limunove kore popari s 2 dl kipuće vode i zatim hermetički zatvori. Kažu da koristi i protiv šećerne bolesti. lakše obnavlja i oslobađa štetnih sokova. Zato se bezuvjetno valja savjetovati s liječnikom! Protiv reume. ako se nerazumno upotrebljava može biti ubitačno: u razrjede­ nju od 1:300.

putova i šuma bjelogorice. stijena i litica do 2500 m visine. Krupni. po vlažnim livadama i obalama potoka. visoka oko 40 cm.GOSPIN PLAŠT Alchem illa vulgaris Rosaceae Ljek arničk i naziv: Alchemillae foliu m — Nalazište: Raste po rubovima šikara. uz rubove cesta. sa 7— 11 režnjeva. kao na tre­ 194 . dlakavi. okruglasti listovi. čiji izdanci plavozelene boje kasnije postanu crvenosmeđi i kudravo su dlakavi. na čijim se dlačicama. na­ izmjenično postavljeni na peteljkama. zeljasta biljka slična grmu. zupčastih po rubu. Opis: To je trajna.

neki saponin. Bere se: Cvate od svibnja do kolovoza. kamilice i majčine dušice (Thymus vulgaris) popariti s Vz 1 kipuće vode. reumatičnih oboljenja. Protiv proljeva. protiv bijelog cvijeta (fluor albus). šećerne bolesti i uda­ ra kapi. ostaviti poklopljeno ci­ jelu noć. Sadrži: uz ostale mineralne i organske tvari i 6— 9% ta­ nina. Uglavnom se priprema kao čaj za unutarnju i vanjsku upotrebu. i procijedi. upotrebljava se čaj koji se priprema tako da se 10 g biljke popari s 2 dl kipuće vode. Bere se list u do­ ba cvatnje. 10 g lanolina i 20 g vazelina. biljno ulje i smolu. pa drugi dan procijediti i piti umjesto vode u toku dana. ostavi stajati 5 min. U obliku kupke jača mišićje male djece. Pripremanje lijeka. 195 . prelijevajući se divnim bo­ jama poput dragog kamenja. Korijen i biljka bez mirisa su. doda se toj masti 10 g cinkova oksida. kao i u slučaju bijelog cvi­ jeta. primjena i djelovanje: Kao izrazita taninska droga. olak­ šanje poroda. za reguliranje menstruacije. U istu svrhu mogu se 3 velike žlice mješavine od po 25 g gospina plašta. gorki i stežu usta. lecithina. zadrže kapi rose i kiše. steže rane poslije vađenja zuba i zaustavlja krvarenja pri vanjskim i unutarnjim ozlijedama. Pije se 3 puta dnevno nakon jela. trave ive (Teucrium montanum). slabokr­ vnosti. ali i cijela biljka. sjemena dunje (Cydonia oblonga). Javi li se još i ekcem. 10 g ražinog ekstrakta. svrbeža stidnice (pruritus vulvae) i proljeva. Kao jaki čaj od 200 g na 1 1 vode služi za ispiranje u slučaju krvarenja izvan menzesa. ta je biljka adstringens i tonik.pavicama. odatle ima: alchemilla. pomaže kod vodene bolesti. skleroze. osobito krvavog. jednu gorku tvar. Protiv svrbeža stidnice upotrebljava se mast pripremlje­ na od 2 g vodenog ekstrakta ove biljke. jedva prim jetljivi žućkastozeleni cvjetići tvore na kraju stab­ ljike neku vrstu štitaca. Mali.

Cvate lepirastim. sastavlje­ ni od po 3 ovalna pera. povinuta kao kozji rog. malo spljošteno. četvorostrano. žutim i bijelim cvjetićima. koji su ponekad i po dva zajedno. Naizmjence postavljeni listovi. zeljasta. podrasli su pališćem. Plod je ?— 10 cm duga mahuna. koje u 196 . vrlo tvrdo sjemenje.GRČKA DJETELINA Trigonella foenum graecum L. oko 5 mm dugo i oko 3 mm široko. Opis: To je jednogodišnja. 30— 40 cm visoka b ilj­ ka iz roda djetelina. U njoj je sivo-crvenkasto. Papilionatae L jek a rn ičk i naziv: Foeni graeci semen — Nalazište: Raste po livadama.

Jednako djeluje i čaj od jednakih dijelova grčke djeteline i pelina.vodi jako nabubri. Jako miriše. 12% mas­ nog ulja.22% alkaloida trigonelina. lišća metvice (Mentha piperita).. da se izluče loše tvari iz krvi. Pije se triput dnevno po mala šalica prije jela. glicerin. sluzava je okusa. nešto kumarina. zatim ostavi da stoji 10 min. Uz te obloge treba uzeti svaki sat po 1 veliku žlicu čaja od 5 g pelina (Arte­ misia absinthium) kuhanog 5 min. čira u želucu i crijevima. helbina i mnogo fosfora. 0. saponin. Vs velike žlice samljetog sjemena od komorača (Fruc­ tus foeniculi) i 1 velika žlica meda. sluzi u plućima. pa se procijedi. osteomyelitisa i slabe mliječnosti dojilja. Pije se svaki sat po 1 velika žlica. sve prelije sa % 1 kipuće vode u kojoj se kuha još 1— 2 min. rane s divljim mesom i rane kojima prijeti otrovanje. 26% proteinskih tvari. Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. smolu. kalcijem. fitosterol. 3— 4 puta dnevno. fitin. proširenja pluća i teške astme. Sjeme sadrži do 55% nukleoproteida. a upotrebljava se samo samijeto ili stučeno. masne kiseline i saponozid. zamjenjuje i riblje ulje u liječenju od rahitisa. Za lijek se skuplja sje­ me u kolovozu. služi čaj koji se priprema tako da se 1 kavska žličica grčke djeteline. Svježe samljeto sjeme uzima se. koliko stane na vrh noža. koje je bogato fosforom. lecitinima i nukleoalbuminima. Protiv boli u vratu i prsima. Pripremanje lijeka. viso­ ke temperature. desna strana trbuha u slučaju upale slijepog crijeva. s pekmezom ili voćnim sokom da se izgubi miris koji neki ne podnose. 1 velika žlica te mješavine popari se s 2 dl kipuće vode i procijedi. čirevi. tanin. škrofuloze. Sadrži: oko 30% sluzi. a kožica mu pukne. a u prah se vrlo teško stuca. 0. To sje­ me. cvijeta podbjela (Tus- 197 . u ik 1 vode.05% eteričnog ulja mrke boje i jaka mirisa. prije jela. Protiv proljeva priprema se čaj od po 20 g sjemena grčke djeteline. primjena i djelovanje: Samljeto sjeme prelije se s toliko mješavine kipuće vode i octa koliko je po­ trebno da se dobije mazivo slično pekmezu. željeza i kalija. Ono se namaže prst debelo na lanenu krpicu pa se time oblažu otekline. iznemoglosti. 5— 15 mg % nikotinske kiseline.

zatim to poklopljeno odstoji 10 min. Priprema se tako da se 1 kavska žličica biljke kuha 5 min. kojoj se doda 1 kavska žličica meda. jer temeljito čisti crijevo bez napinjanja i draženja. lista borov­ nice (Vaccinium myrtillus) i mahuna graha (Fructus phaseoli sine semine) kuhaju pola sata u V 2 1 vode. kuha li se dugo da bude jako sluzav. Mliječnost u dojilja jača čaj za koji se uzme po 20 g grčke djeteline. Pije se po 1 čaša prije jela. raka crijeva ili tvrdokornog proljeva taj čaj. ' 198 . U slučaju ispadanja stražnjeg crijeva (prolapsus recti). ali u gutljajima. Od uzetosti jezika. Pije se po 1 šalica prije jela triput dnevno. 4 ve­ like žlice te mješavine kuhaju se pola sata u V 2 1 vode. ili hladan. 4 velike žlice te mješavine popare se s V 2 1 kipuće vode. dobričice. izvrsno djeluje kao klistir. bijelog sljeza (Althaea officinalis) i crnog sljeza (Malva silvestris). dobričice (Glechoma hederacea). pa se procijedi.silago farfara). Pije se mjesto vode. Pije se dosta topao. 2— 3 male šalice dnevno. gujine trave (Silybum marianum). Taj čaj služi i kao ekspektorans. kao posljedice udara moždane kapi. i procijedi se. brzo će izliječiti čaj od grčke djeteline. Čaj protiv šećerne bolesti priprema se tako đa se 4 velike žlice mješavine od po 20 g grčke djeteline. u 2 dl vode. zatim se to poklopi i ostavi da stoji 2 sata. ploda aniša (Fructus anisi) i kopra (Anethum graveolens) te lišće matičnjaka (Melissa officinalis).

' ' 199 . duge. Njezina uspravna stabljika ima streličaste listove. pa i na siromašnijem pješčanom tlu. uske i šiljate. a na dnu zelenkastim cvjetićima. Zrno je vrlo osjetljivo na mraz. nalik na ostale žitarice. ako ima do­ sta vlage i kiše. Opis: Ta jednogodišnja biljka vrlo je hranjiva namirnica. s ružičastim ili bijelim.HELJDA Polygonaceae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm akopeji Fagopyrum aesculentum — Nalazište: Potječe iz Azije. U Evropi raste u gorovitim krajevima.

raznih vrsta' proljeva. jer se sušenjem rutin brzo gubi. Pripremanje lijeka. a kuha se tako dugo dok u njoj žlica ne stoji. cvijetu i nešto malo u stabljici. Rutinska komponenta koju sadrži pojačava djelovanje vitamina C.5% flavonskog heterozida rutina u svježem lišću. Za vanjsku upotrebu služi heljdino brašno skuhano u kašu ko­ jom se oblažu bolesna mjesta. čista i samljevena. U plo­ du i sjemenu ga nema. Za industrijsku proizvodnju rutina služi samo ako se pokosi u vrijeme cvatnje. s malo peršina. Heljdina kaša može se jesti kad god se osjeti želja ili glad. promjena i djelovanje: Heljda poja­ čava otpornost kapilara i smanjuje njihovu propusnost. kožnih bolesti i kra­ sta. kao i drugi flavonski derivati. U te svrhe jede se kaša od heljde. kopra i luka. Bere se: uglavnom sjeme za hranu. jer je ljekovita i hranjiva. koja mora biti svježa. zaudaranja iz usta. svježom mašću.Sadrži: Cijela biljka ima oko 2. te ima svojstvo P — vita­ mina. 200 . Može se začiniti maslom ili čistom. pa time snizuje krvni tlak. glista. Pomaže protiv. a njezino brašno služi i za lijek.

Moraceae Ljek a rn ičk i naziv : Strobilli Lupuli. u kojima su žlijezde s lupulinom. ili petoroprsti. šišarke se lijepe za prste. Listovi su troprsti. zvane strobilli. jajolike šišarice. ili se uzgaja na veliko u svrhu proizvodnje piva. On se iz njih može lako istresti. Od muških resica razviju se na ženskim stabljikama suhe.HMELJ Humulus Lupulus L. Svjež . Biljka ima blago gorki okus i svojstvenu aromu. Lupulinum — Nalazište: Raste divlji uz grm lje i po vlažnim mjestima. koja se penje po kolcima. Opis: To je dugogodišnja. i do 6 m visoko. divlja povijuša. la­ gane.

kalijevu sol. zatim bole­ snima od jetre ili žuči. pektinske materije. smolu. pa se na 5 dijelova čaja doda 8 dijelova šećera i ukuha u sirup.prašak. Uzima se triput po 25 g dnev­ no. U proljeće se mladi izdanci jedu kao šparga. ester mircenol. lupulin. ete­ rično ulje. malokrvnima i rahitičnima. primjena i djelovanje: Hmelj koristi protiv upale bubrega i mokraćnog mjehura. glavobolju i usporenu cirkulaciju. Pomaže starcima koji teško mokre. a upalu očiju kod onih koji s njim rade. vosak i neke bazične spojeve. povraćanje. humulen. s valerijanskom. Od tog čaja može se pripremiti i sirup. žučni mjehur i slezenu. plašljivima. gorke tvari. Pripremanje lijeka. 202 . Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica biljke popari s V 2 1 kipuće vode. Kad posmeđi. a korijen. Pomaže osobito živčano slabima. narkotični alka­ loid hopein. U tom se slučaju šišarke ne kuhaju. strah i nadimanje. a pomaže i protiv bolesti limfatičnog sistema u djece. žuto je zelen. lišće i sjeme. pomaže protiv uzetosti. dobiven lupanjem po šišarkama. koliko stane na vrh noža. uzima se jedanput dnevno.. Prašak od hmelja. liječi od katara i škrofuloze. Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela. Sadri!: tanin. Ulje sadrži mircen. octenom i maslačnom kiselinom. U većoj količini hmelj uzrokuje muč­ ninu. Za čaj od hmelja može se uzeti i 15 g šišarki i kuhati ih lagano 5 min. poklopi i. trimetilamin. nego samo popare vodom. liječi jetru.. umiruje živce. koje je jače od korijena i lišća. Bere se: šišarke se beru prije nego što dozriju.. u vrijeme kad biljka dozre. zaudara na valerijanu i valja ga baciti. Uzima se 2— 4 g dnevno. smanjuje spolnu prenadraženost. Tinktura od hmelja upotrebljava se za pročišćavanje krvi u slučaju bolesne jetre i slezene. procijedi se i pije triput dnevno po 1 šalica prije jela. poklope i ostave stajati 10 min. u l i vode. pošto odstoji 5 min. pošto odstoji 5 min. grčeva u donjem trbuhu. zatim procijede. procijedi. pospješuje mokrenje i znojenje. holin.

Fagaceae L jek a rn ičk i naziv: C ortex quercus — Nalazište: Raste većinom po ravnicama. Ima veliku krošnju i duboko ispucanu. jajasto okrugao oraščić s drvenom 203 . perasto i na kratkim peteljkama. Žutozeleni cvijetovi razvijaju se s lišćem. dosta mekanu kom koja je na vršnim granama glatka i crvenkastosmeđa. Plod mu je žir. Lišće je tamnozeleno. Opis: Hrast dosegne starost i do nekoliko stoljeća. visinu do 40 m. tamnosivu. tvoreći čitave šu­ me.5 m. a debljinu do 2.HRAST LUŽNJAK Quercus robur L.

šećera. Može se. Sadrži: U mladoj. 204 . Piju se 3— 4 šalice u toku dana u gutljajima. proljeva. procijeđeno. također. kvercitina i gorkog kvercina. odstoji. šećer. 5— 6% gume. To mlijeko. kuhale 3 velike žlice sitno isjeckane hrastove kore. pluća. prije listanja stabla. to je siguran protuotrov. a srednja kora mladog hrasta. antiseptik i antidot (protuotrov) teškim kovinama i alkaloidima. liječi od prehlade mokraćnog mjehura i od povratne groznice. smole. Hrastova je kora izraziti adstringens. hemoroida. kvercit. kamenaca žučnog mjehura i bubrega.5 dl). ali za lijek se upotrebljava lužnjak. kojega u staroj kori ima 5— 10%. Hrastova ima više vrsta. 6— 8% tanina. u pola vina i pola vode (2. pa pošto 10 min. treba u V 2 1 jake rakije močiti 4 žlice hrastove kore 10 dana. skida se u rano proljeće. pektinskih tvari. i protiv grčeva koje oni izazivaju. Ako se uzme prije nego što je otrov ušao u krv. i uzimati 10— 20 kapi u malo vode triput dnevno prije jela. Time se ispire spolovilo pomoću irigatora. maternice. pa masti. ili u je­ sen. floroglucinola. Žir sadrži oko 30% škroba. kad otpadne lišće. procijedi se. zaustavlja krvarenje iz želuca i crijeva. Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica kore kuha 2— 4 min. Svakih 1U— V 2 sata popije se po gutljaj toga čaja koji djeluje tako da jača srce. bez pluta.kapicom na kojoj je peteljka. limunovu kiselinu i fosfor. Upo­ trebljavaju se list. elagne. Protiv nekih kožnih bolesti služe oblozi od tog odvara: u nj se namaču lanene krpe i njima oblažu bolesna mjesta na koži. 40 g hrastove kore s 1 velikom žlicom meda kuhati 20 min. Protiv groznice. zatim galne kiseline. fistula. bolesti jetre. u 2 dl vode. pije se tako dugo dok se ne počne povraćati. primjena I djelovanje: U slučaju tro­ vanja gljivama ili nekom drugom hranom treba piti 1 1 mli­ jeka u kojoj su se 5 min. svježoj kori ima više od 20% hrastova tanina (Acidum quercitanicum). i procijedi. kuha u l i vode 10 min. ' Bere se: Mlado lišće. žir i kora. mast. Kao lijek protiv bijelog cvijeta u žena uzme se 10 velikih žlica kore. Pripremanje lijeka. taninskog crvenila flobafena.

205 . mo­ žemo posušiti i sutradan se opet njima poslužiti. u l i vode. raspuklina (fissura recti) i si. U iste svrhe može se upotrijebiti i mješavina od jednakih dijelova hrastove kore i orahova lišća.• da. Bu­ dući da od tanina iz hrastove kore ostaju smeđe mrlje. a treći i dalje po 20 minuta. iz­ nutra pocakljen dvolitreni lonac stavi se za dvije dobre šake hrastove kore i zalije hladnom vodom do vrha. Ku. pomaže odvar od 100 g kore kuhane 10 min. Taj odvar može. da se može odmah leći u krevet i izbjeći prehlada. nego samo lakim pritiskom ručnika osušiti. Pije se triput dnevno po 1 mala šalica. kad zakipi. leći u krevet i pokriti se. Ujutro se stavi kuhati i. ostavi na laganoj vatri da polako kuha još pola sata. kad se sjedne u sjedeću kadu. Istodobno su potrebne svakodnevne sjedeće kup­ ke u odvaru od hrastove kore. Zatim se skloni s vatre i ostavi poklopljeno do večeri. adneksa. Nakon kupke ne valja se trljati. drugi 15. izazvanog upalom. Tada se u posebnom loncu jako ugrije toliko vode . zbog čega treba pričekati s kupkama dok se proces ne smiri. koje.Protiv krvarenja iz maternice. kadu. pošto ih upotrijebimo. ispadanja izlaznog crijeva (prolapsus recti). koje se ne daju oprati. za sušenje i omatanje tijela poslije kupke treba uzeti stare ručnike i plahte. poklopi por­ culanskim ili zemljanim poklopcem i ostavi preko noći. tj. Isti takvi oblozi liječe i raspucane bradavice na dojkama (Rhagađes). Prvi dan sjedi se u kupki 10. pa hemoroida. ko­ liko se najviše može izdržati. da u kadu ne uđu komadi kore. Sjedeća kupelj priređuje se ovako: U zemljani. jajnika i drugih okolnih organa. jer se tada kožne pore jako otvore i kupka je djelotvornija. dosegne preko pupka. najmanje mjesec dana. uvijek je potrebno posavjetovati se s liječnikom. pokrije se tijelo iznad vode plahtom da se spriječi prehlada i da ne izlazi para.poslu­ žiti i za obloge koji se stavljaju na' izlazno crijevo u slučaju raspuklina. koji će ocijeniti dopušta li srce vruću kupku. zatim se treba omotati starom plahtom. upaljenih i oteklih hemoroida i si. nije li posrijedi kakvo gnojenje s visokom temperaturom ili slično. i to najbolje navečer.' hani »ekstrakt« iz zemljanog lonca ulije se u tu vodu kroz čaj­ no cijedilo. tumo­ rom ili kod starijih žena klimakterijem. Naravno. Kad se sjedne u nju. Tim postup­ kom liječe se bolesnici i od različitih upala maternice. Voda treba da bude vraća.

kuhanih u vodi. i curenja iz uha. Dobri. kao kakao. Pije se svakih pola sata ili sat po gutljaj. pa se oljušteni dalje kuhaju dok ne omekšaju. koje bacimo. izvade se iz vode. otečenih vratnih žlijezda i promuklosti. Radi liječenja djece od mokrenja u krevet doda se tom čaju kod kuhanja nekoliko zrna tamjana. Za 24 sata isplivaju na površinu nevaljali.25 dl vode. rahitisa. Lišće kuhano s pola vode i pola octa liječi od zubobolje: to treba držati u ustima. Napitak od žira liječi od malaksavosti. koji djeluje katalitički i mijenja kemijski sastav čaja. Još je bolje kad se popari mješavina od 20 g hrastova lišća. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije je ­ la. jačanja želuca i protiv čireva svake vrste. još jednom stavi da zakipi i poklopljeno ostavi stajati 25 min. 3 g kantariona (Hypericum perforatum) i 2 g pelina (Arte­ misia absinthium). još kipuće. škrofula. Ozebine na udovima (pemiones) i rane od ležanja (decubitus) ispiru se tim odvarom. Čaj od osušenih i zdroblje­ nih plodova. kuhane pola sata u 2. re­ konvalescente. malo svenulog lišća. Mlado hrastovo lišće pripremljeno kao čaj jača slabe. Prah se može kuhati u vodi i procijediti kao kava. koji ostaju na dnu. nego i on služi kao protuotrov kod trovanja teškim kovinama 206 . služi za grgljanje u slučaju. Priprema se ovako: Žir se prelije vrućom vodom. a žirevi izgnječe u kašu ili se izrežu na sitne kockice. pa se prže dok ne posmeđe (Quercus semen tostum). umne tromosti. radi čišćenja krvi.upale grla.5 dl vode. tuberkulozne i ljude bolesna srca. nesanice. guše ako nije odviše tvrda. slabokrvnosti. koji je ne samo adstringens. ner­ voze. Uz to treba oko vrata stavljati obloge od istog odvara i mijenjati ih svakih pola sata. Hrastove šišarke (Galla quercina) daju također dekokt za vanjsku i unutarnju upotrebu. kostobolje.Odvar od 50 g mlade hrastove kore. to se. Piju se 1— 2 manje šalice dnevno. Voda se tada od­ lije. tako da on tek tada dobiva svojstva potrebna za tu svrhu. Ži­ rova je kava hranjiva i ljekovita. prelije preko 25 g svježeg. djeluje još bolje nego čaj od lišća i kore. Jedna kav­ ska žličica praha od prženog žira kuha se u 2 dl mlijeka.25 dl vina (cm og) i 1. Velika žlica meda prokuha se sa 1. osuše u peći da im se ljuska lako skine. na bolesnom zubu.

ispiranje. liječi od šećerne bolesti. a dobiva se i oficijelni tanin za grgljanje. pomiješanog s 30 g svinjske masti. vanjskih i unutarnjih hemoroida i škrofula. dobiva se mast za rane na koži. Žir čisti krv. Žir samo oljušten. Ta gorkost nestaje ako žirevu kavu pripremamo kako je opisano.i alkaloidima. ispržen i samljeven kao kava jako je gorak. Od tinkture gallarum uzima se po 20— 40 kapi dvaput dnevno. 207 . Od šišarki se pravi tinktura gallarum. ali djeluje jače. s vodom. Od 5 g praha samlje­ vene šišarke. prije jela. posipavanje rana i pravljenje masti.

s više glava. nije žilav. višegodišnja biljka. zeljasta. ali ako se nariba ili nastruže. Bez mirisa je. izvana žućkasto-siv. Dok je mlad. vrlo velikih. dug i do 1 metra. Korijen. Ljuta je okusa i peče.HREN Cochlectria armoracia L. Opis: To je jaka. razvija se . oko 1 m visoka. vrlo je debeo. a uzgaja se i po vrtovima jer mu-korijen. služi kao začin jelima. iznutra bijel. Cruciferae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji — Nalazište: Raste na vlažnim mjestima. na rubu nazubljenih listova i dugačkih cvatova bijelih cvjetova. na gornjem kraju zadebljao.

hren se uzima u obliku sirupa ili kuhan u bijelom vinu ili vodi. koristan je u slučaju škrofuloze. probavnih organa i zuba. a može ostati dugo svjež ako ga se zakopa u vlažni pije­ sak u podrumu. Za tu svrhu naj­ bolje ga je uzimati u obliku sirupa. asparagin. a ako se 15 g jodne tinkture pomiješa sa 150 g sirupa od hrena. Hren potiče izlučivanje kamenaca i pi­ jeska iz bubrega. 14 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja 209 . Kao lijek. vitamin C. 15— 20 g sjemena hrena. Obično se uz meso kao prilog poslužuje nastrugan sirov kori­ jen ili umak od hrena. to pomaže protiv reume. Za tu se svrhu preporučuju kisela jela. katar. primjena i djelovanje: Djeluje antiskorbutično i zbog toga koristi protiv bolesti jetre. Pripremanje lijeka. Čisti se hrenov sok malokad upotrebljava. Ako se na 1 1 sirupa od hrena doda 15 g jodne tinkture. glutamin. Upotrebljava se samo svjež ko­ rijen. Sadrži: sinigrin. kolovozu i rujnu. obično 2 dl na 1 1 sirupa. pa se ta doza nikako ne smije priječi. astmatične napade i slično. Hren je naročito prikladan kao lijek za one koji uz bolesne bubrege imaju i kronički bronhitis. Isto tako. ili sirup od tog čaja sa šeće­ rom: sirupu se doda mala količina bijelog vina. Važ­ no je znati dozu! Sok od 30— 80 g hrenova korijena izaziva pov­ raćanje. limuni i hren. a uzima se po 1 velika žlica triput dnevno po­ slije jela. a kako nadražuje sluznicu i po­ voljno utječe na probavne organe. neaktivnih plućnih bolesti. dobiva se vrlo dobar lijek protiv skorbuta. mirozin i nešto eteričnog ulja. kuhanog u vodi. ili tako da ga skuhamo u sirutki ili u vodi. poboljšavajući opću ishra­ nu organizma.jak miris koji izaziva suze. pa čak i ne­ aktivne tuberkuloze. U slučaju plućnih bolesti koristan je čaj od 10 g korijena na 2 dl kipuće vode. osobito ako je ona poslje­ dica bolesti bubrega i bjelančevine u mokraći. bez obzira na način upotrebe. kiselo zelje i drugo povrće. proširenje pluća. i uzima dvaput dnevno poslije jela po 1 velika žlica. iskašljavanja sluzi. naranče. bolesnih desni. Budući da hren stimulira mokrenje i znojenje upotreblja­ va se kao lijek protiv vodene bolesti. uzrokuje povraćanje i proljev. šećer. Bere se: u srpnju.

210 . pa se procijedi.Simp od hrena. koji je vrlo djelotvoran. P ije se 2— 3 puta dnevno po 1 šalica. akutnog bronhitisa. U posudu ispod mreže kaplje tada sirup. Protiv oticanja u slučaju vodene bolesti djelotvorna je mješavina jednakih dijelova hrena. a u tom slučaju mo­ že se prim ijeniti i mješavina od po 25 g šipka (Rosa canina). priprema se tako da se korijen hrena nareže u tanke kolutove koji se poslažu na kakvu mrežu ili gazu napetu preko neke posude. korijena zečjeg trna (Ononis spinosa). po jedna mala šalica mlijeka u kome se močio ribani hren. a to koristi protiv probadanja. morskog luka (Scilla maritima) i kleke ili smreke (Fructus juniperi). prije jela. P ije li se 3— 4 tjedna. Ista mješavina može se pretvoriti u prah i uzimati 2— 5 puta po 1 kavska žličica poslije svakog obroka u toku dana. upale porebrice. Velika žlica te mješavine popari se šalicom kipuće vode. Primijenjen kao oblog hren djeluje čak jače nego slačica: izaziva crvenilo koje je znak boljeg protoka krvi (hiperemije) na oboljelom mjestu. organizam se svestra­ no čisti. koji se bolesniku daje u količini od po 1— 2 velike žlice dnevno. reume itd. Ma te ko­ lutiće pospe se debeo sloj šećera u prahu. preslice (Equisetum arven­ se) i ruže (Rosa centifolia). koje izlučuju mokraću. 3 puta dnevno. zatim se to ostavi da stoji poklopljeno pola sata. Misli se da hren i preslica djeluju na stanice bubrega. Kod glavobolje i kihavice pomaže duboko udisanje para hrena pomiješanog s vinskim octom.

a gore prelazi u list. Korijen je kratak. Plod je dugo­ 211 . debeo i puzav rizom. Stabljika je pri dnu crvenkasta i deblja. na donjem dijelu stabljike. koji izlaze sa strane. a 2— 3 cm širokih listova. trokutastih. Opis: To je trajna zeljasta biljka. usprav­ nih. Mali zelenkasto-žućkasti cvjetovi čine prst duge klasove. sabljastih.IĐIROT A corus calamus L. oko 1 m visoka. do 1 m dugih. zelenih. Araceae L jek a rn ičk i naziv: Rhizoma calami — Nalazište: Raste u kolonijama kraj rijeka i vodama stajačicama. s mno­ go žila.

m nogo sequiterpena. primjena I djelovanje: Iđ iro t je ne­ škodljiv i ako se duže upotrebljava. olakšavaju iskašljavanje. istječe na manje dijelove i suši što brže p ri 40 C.ljasta crvena bobica. Tri v e lik e z ice e 212 . 1. U p o tr e b lja v a se korijen. kad treba pojačati mokrenje i znojenje kao npr. smolu. Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. kalij i sumpor.K. paralize jezika i usta. °cisti od žila. Zato se m elanko icari ma i hipohondrima preporuča da uljem od iđirota nataru s jepoočnice. gripe. nešto etanola. Iđ irot pomaže i u slučajevima grčenja zbog napada žučnog kamenca. gorke tvari akorina. azarona. i vraća raspoloženje. o s ra njuju plinove. zaustavljaju proljev. gihta. tanin. se vanjska. vratne žile i mjesto iza uha.^ g ikozida. Guli se samo kad se od njega pravi slatko. pospješuju m o renje.o P lada takav čaj grije tijelo. raznih terpena. metvice (Mentha piperita). mrka kora oguli. pa se upotrebljavaju protiv groznice.5% e te r ič n o g ulja kamforasta mirisa. kod upale pluća.5— 3. Čaj. Aromatična je mirisa. i zatim procijedi. Iđirot je s lič a n barskoj perunici. ali samo medom. Za pospješivanje mokrenja uzme se po 25 g iđirota. Gorkog je okusa. istjeruje plinove i sprečava na uto^ • Zbog gorkosti može se zasladiti. pomalo ljutog okusa. bronhitisa i si. nešto organskih baza holina i metilamina. ekstrakt i tin tura ublažuju grčeve želuca i crijeva. mnogo škroba. n a r o č ito ri­ zom kad je suh. a pije li se poslije jela. Pripremanje lijeka. te azarilni aldehid. zdrobljenih boba borovice (Fructus juni peri) i lista peršina (Petroselium sativum). kam enaca i o u bubrezima. Pije se triput dnevno po šalica. Sadrži: kalcij. i svih a k u tn ih stanja s velikom vrućicom. Rizom se dobro opere. Cijela biljka ugodno m iriše. a gor a. Protiv svih dosad spo menutih bolesti priprema se lijek od iđirota tako da se g usitnjenog korijena popari s 1/s 1 kipuće vode. sluzi. astme. rizom. ostavi pole op J no da stoji 20 min. Ako se taj čaj pije prije jela. korijen brzo hlapi. gu ^ ljenja pamćenja. podstiče želudac na ra . koji se vadi iz mulja potkraj proljeća ili na P oc®_ “ jeseni kad lišće počinje venuti.

poklopi se i ostavi da stoji 10 min. upale žlijezda i kostobolje. Tek pojačava mješavina od po 20 g iđirota. pMje jela. Nakon toga pije se triput dnevno po 1 žlica. ostavi da stoji 15 min. zatim se 213 . kičice (Erythraea centauri). pije se poslije jela. Mješa­ vina se moči 8 dana u l i jake rakije i povremeno promućka. pa se 1 velika žlica te mješavine po­ pari s 2 dl kipuće vode i poklopi.. matičnjaka (Melissae officinalis). Taj čaj liječi i od vodene bolesti. Iđirot je u močvarnim krajevima neprocjenjiv lijek protiv groznice. Pije se triput dnevno. procijedi se.. poklopi se i ostavi da stoji 10 min. Za bolju probavu uzme se po 20 g iđirota. U slučajevima nesvjestice. kamilice (Flores chamomillae) i ko­ morača (Fructus foeniculi). zatim se to poklopi i. lincure (Gentiana lutea). te liječi od žutice. Pije se triput dnev­ no po 1 šalica prije jela. Pije se triput dnev­ no poslije jela. pa se procijedi. doda se 1 velika žlica meda. gorke djeteline (Menyanthes trifoliata) i narančine kore (Cortex aurantii). zatim se to ostavi da odstoji 15 min.. Uzme se 6— 8 g usitnjenog korijena iđirota i kuha u Va 1 vode ili vina 5 min. pa se procijedi.. odstranjuje loše sokove iz tijela pa čisti krv. Iđirot umiruje lupanje srca i dezinficira pluća. pa se procijedi. preslice (Equisetum arvense) i pelina (Artemisium absinthium) popari s 2 dl kipuće vode. podrigivanja i neraspoloženja pomaže i ovako pripremljen lijek: u V 2 1 jake rakije moče se 14 dana 2 velike žlice usitnjenog korijena iđirota. To ujedno jača želudac. stavi se 1 velika žlica meda. promiješa se. i zatim se procijedi. Protiv čira na želucu samelju se jednaki dijelovi iđirotova i slatkog korijena (Radix glycyrrhizae). pošto odstoji 2 sata. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. Lijek protiv bolesti želuca priprema se tako da se 1 velika žlica mješavine od jednakih dijelova korijena iđirota. Kad se ohladi. i time uklanja podrigi­ vanje. tome se doda 1 velika žlica kamilice. U tu se svrhu 1 velika žlica usitnjenog korijena prelije s 3 dl kipuće vode. Pije se triput dnevno prije jela. pola sata prije jela.mješavine popare se s Va 1 kipuće vode. metvice. jača živce pa tako sprečava omaglicu i neraspoloženje. kuhaju se 5 min. čisti krv.

ili u čaju od matičnjaka. ujutro i navečer poslije jela.0 „ (iđirot) (lincura) (zečja stopa) (karamfil) Tct. Pije se 15— 20 kapi u malo vode.0 „ 6. 15. rad.0 „ (iđirot) (kardamom) (angelika) (koriander) ili: calami cardamomae angelicae coriandri Od obiju tih lijekova uzima se po 50— 60 kapi u malo vode. Tct. Tct. npr.0 „ 5. rad.0 g 5. Protiv svili spomenutih bolesti može se primijeniti i mje­ šavina s dragim tinkturama.procijedi i otfiltrira. dvaput dnevno. 30. ili na kocki šećera. rad. caryophyll.0 „ 5.0 „ 5.0 g 4. rad. Tct. gei urbani rad. 214 . Tct. Tct. Mješavinu tinktura treba da napravi lje­ karnik. Tct. Tct. rhizomae calami gentianae luteae rad.

obično pri vrhu grana. na stablima bjelogorice. herba visci albi — Nalazište: Raste kao parazit u obliku gnua. Stabljika je žutozelena.IMELA V iscum album L. drvenasta. većinom na jabuci. promjera i do 1 m. Opis: To je zimzeleni grm. dvodomni cvje­ 215 . žućkasti. fo lia . Mali. kožnatim. s nasuprotno postavljenim žutozelenim. rašljastim li­ stovima koji sjede na stabljici. okrugla. Loranthaceae L jek a rn ičk i naziv: Stipites. kruš­ ki i hrastu. dihotomično razgranata.

.5 dl kipuće vode. viscin.tovi izlaze iz pazušaca koljena stabljike. inozitolin i flavonske heterozide. gotovo bijela boba. Mo­ čimo li 3 sata u 2 dl tople vode V2 kavske žličice praha od imele. alka­ loid viscotoxin. pa se procijedi. regulira stolicu. mekane grančice do trećeg koljena i lišće. Pije se dvaput dnevno po 1 šalica. Plod je poluprozirna. To se pije u gutljajima u toku dana. osobito kod raka. liječi od žutice. s jednom tvr­ dom sjemenkom u sredim. potiče rad žlijezde gušterače (pankreasa). zatim procijediti. eterično ulje. Ako 2 velike žlice praška dobro izmiješamo s 1 kg meda. gumu. puna ljepljiva soka. Pije se ujutro natašte i 1 sat poslije ve­ čere.. pa se procijedi. primjena i djelovanje: Im ela liječi od padavice. umiruje živce. neku tvar koja steže. 1 kavsku žličicu praška močiti u 2 dl vode 8 sati.5 dl kipuće vode. Protiv svih navedenih bolesti služe ovako pripremljeni lije­ kovi: Prašak od osušene i stucane biljke ili lišća uzima se dva­ put dnevno koliko stane na vrh noža. to valja uzimati dvaput dnevno: po 1 kavsku žličicu ujutro natašte i navečer pred spavanje: Dobro je. zatim se to ostavi poklopljeno da stoji 10 min. čisti nezdravu krv. dobivamo ekstrakt koji se popije u dva obroka: pola ujutro. Sadrži: zelenu smolu. zaustavlja krvarenja. sluz. pomaže protiv ne­ sanice i šumova u ušima. poslije jela. a pola navečer prije spavanja. vosak. sočna. Pripremanje lijeka. povišenoga krvnog tlaka. Za lijek se skupljaju mlade. Bere se: Cvate u ožujku i travnju. Caj se priprema tako da se 2 kavske žličice praha preliju s 2. također. po 1 šalica. poljske steže (Potentilla tormentilla) i pres­ lice (Equisetum arvense) popari s 2. 216 . holin. osobito od navale krvi u glavu i vrtoglavice. s vodom ili u jelu. arterioskleroze. Plod se za lijek ne upotrebljava. klimakteričnih tegoba. zatim se to ostavi da poklopljeno stoji 5 min. grčeva. Lijek protiv krvarenja iz pluća priprema se tako da se 1 velika žlica mješavine od jednakih dijelova rusomače (Capsella bursa pastoris). kiselinu. masno ulje. smetnji srca.

kelj itd. Protiv dječjih glista treba 10 g imele kuhati u 2. Uz to treba navečer pojesti 2— 3 batvice češnjaka. a najmanje s oskoruše. padavice i uzetosti. oso­ bito. kao grah.5 dl mli­ jeka. Zbog otrovnosti. ni povrće koje nadima. Razdražljivi ljudi treba da. i to protiv rastrojenih živaca. 217 . s malo vode ili kozjeg mlijeka. ali osim toga godinu dana neka ne jedu sušenu ni svježu svinjetinu. te 50 g brezova lišća (Betula alba). prije jela. 1 za tu je svrhu najbolja imela sa hrasta. radi smiri­ vanja živaca. u 4 dl vode. za pospješivanje pravilnog kolanja krvi. manje ona s ja­ buke. i navečer prije spava­ nja. grašak. ako je posrijedi i neko krvarenje. Postoje razlike u otrovnosti sastojaka pojedinih vrsta imele. Pije se jedna šalica ujutro. Čaj od imele. trbuh ili prsa stavljati oblog od ilovače. u Vi 1 vina. Čaj protiv kronične upale bubrega (nephritis) s povišenim krvnim tlakom priprema se od mješavine od po 25 g imele i preslice. u 4 dl vode. zaustavljanje krvarenja iz želuca. a draga navečer. Čaj se može pripremiti tako da se 2 velike žlice mješavine od po 25 g imele. Za vrijem e dok se pije taj čaj običava se na želudac. natašte. dobiva se čaj. To pomaže protiv skle­ roze i visokoga krvnog tlaka. pije se protiv krvarenja hemoroida. zatim se to ostavi da poklopljeno stoji 2 sata. pluća i maternice (u ovom posljednjem slučaju popije se 1 šalica čaja odmah. Pije se jedna šalica ujutro. prije jela. Najveća dnevna doza toga praška smije biti 1 gram. druga navečer. pa se to poklop­ ljeno ostavi da stoji 2 sata i zatim se procijedi. imelu treba prim jenjivati samo pod nadzorom liječnika.Ako se 15 g imele sa hrasta kuha 10 min. Dobro je također 40 g sitno zdrobljene imele močiti 12 dana u 1 bijelog vina i piti 3 puta dnevno po 1 čašicu prije jela. to se m lijeko pije ujutro. pomiješan s bjelancetom. Dvije velike žlice te mješavine kuhaju se 10 min. uzimaju 6 tjedana natašte prašak imele. jaretinu meso od guske i purana. imela s jabuke otrovnija je od one s topole itd. cvijeta i zdrobljenog ploda gloga (Crataegus oxyacanta) i preslice (Equisetum arvense) kuhaju 10 min. npr.. a zatim svaki sat po 1 velika žlica). N ajdjelotvornije snizuje tlak imela s kruške. od kojega valja uzimati svaki sat po 1 veliku žlicu. koliko stane na vrh noža.

30 g preslice i 30 g troskota (Polygonum aviculare) prelije s 2 dl kipuće vode.Za tinktura treba uzeti 200 g svježe imele i 100 g češnjaka. jer putem moždanih živaca smanjuje napetost krvnih žila i tako onemogućuje njihovo pucanje i krvarenja. ostavi da stoji 10 min. snizujući u njima tlak. poklopi. Pije se u gutljajima u toku dana. Dobar je i čaj koji se priprema tako da se 1 velika žlica mješavine od 40 g peteljki imelinih listova. zatim ocijediti i profiltrirati. sitno isjeckati i močiti u l i jake komovice 10 dana uz povre­ meno mućkanje. i zatim procijedi. Pije se triput dnevno po 1 žlica prije jela. 218 . Imela je djelotvorna u ozbiljnim slučajevima visokog tla­ ka i skleroze.

Opis: To je drvenasta. a 6— 12 listića složeno je u svakom kolje­ nu stabljike poput vijenca ili pršljena. često puzava. do 80 cm duga stab­ ljika. Lišće je sitno. oštrih vrhova. koji tvore metlaste cvatove na vrhovima grančica. dugolja­ sto. Rubiaceae .IVANJSKO CVIJEĆE Galium verum L. L jek a rn ičk i naziv: Herba Galii veri — Nalazište: Raste na suhim livadama. pri dnu granata i slabo maljava. uz putove i u šu­ mama. 219 . Cijela biljka puna je mirisavih zlatnožutih cvjetova.

osobito kroničnih. poklopi i ostavi da stoji 10 min. kao tonik. Liječi i od nekih kožnih bolesti i rana. kad se oblažu odvarom od te biljke. crvene boje i vitamin C. Sabire se gornja po­ lovica biljke.Sadrži: heterozid asperulozid i primaverozid. Pri sušenju promijeni boju i pocrni. tanin. vrlo malo eteričnog ulja. Bere se: Cvate od srpnja do rujna. bubrežnih bolesti.. epilepsije i uzbuđenja živaca. 220 . saponozid. diuretik i antiskorbutik. voska. stomahik. zatim se procijedi. Pije se dvaput dnevno po 1 šalica. histerije. Jedna velika žlica popari se s 2 Va dl kipuće vode. Po­ spješuje lučenje mokraće. dakle. Pripremanje lijeka. bo­ lesti dišnih organa. primjena I djelovanje: Liječi od upale jetre. Suši se u hladu. vodene bolesti. Ivanjsko cvijeće dje­ luje. za vrijem e cvatnje.

te vitamine A. Rosaceae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji — Nalazište: Raste po vrtovima i voćnjacima. kapronske i mravlje kiseline. Opis: To je stablo bogate krošnje. željezo. 221 . acetaldehid. galotanin. amilne estere octene. šećer. Sadrži: natrij.JABUKA Malus com m unis D. malo eteričkog ulja. B i C. iz čijih osnova izrastaju zajedno s lišćem. kožnati listovi na kratkoj su peteljci. B ijeli cvjetovi izvana su ružičaste boje. slabo za­ šiljeni. geraniol. Ovalni. C. jabučnu kiselinu. ponekad i do 10 m vi­ soko. tupo pilasti. imaju 5 latica i čine kitice. fosfor. pektin. neke alkaloide.

To upravo pomlađuje. ispu­ njena medom pa ispečena. što je osobito važno u starosti. liječe od svih bolesti koji­ ma je uzrok prevelika količina kiseline u krvi.5 dl kipuće vode. ali zajedno s crnim kruhom od prekrupe (graham). pa se u tu svrhu jedu 2— 3 jabuke dnevno. s malo vode. Najbolje djeluje cvijet od divlje jabuke. normalizira se stolica. ublaženje žeđi. ©maglice. sve se poklopi. mokraćnog mjehura. osvježuje i umiruje. Svježe jabuke ujutro. koji djeluje i kod kroničnog zatvora ili opstipacije. veoma su zdravi. dobro sažvakane.Bere se: Cvate u travnju i svibnju. Umjesto cvijeta može se uzeti i 30 g osušenih. pluća i srca. Osim toga smanjuje rezidualni dušik (RN). Pije se za hlađenje. uklanja žgaravicu. dok još ne vrije. a to djeluje i kod nekih bolesti kože. jede se topla protiv promuklosti. a u jesen plod. Ako se prije spavanja pojedu 2— 3 pečene jabuke. Pripremanje lijeka. ovapnjenja žila. bubrege i živce. meda i podosta limu­ nova soka u kašu skuhana jabuka izaziva znojenje ako se po­ jede vruća. jabukovo vino ili jabukovača. pomaže izmjenu tvari. Taj čaj krijepi mozak. bubrega. a povećava alkalne rezerve i koncentraciju vodikovih atoma u serumu. hemoroida.. za lijek se bere u pro­ ljeće cvijet. 222 . a jedu li se. Jabukovače. liječi od reume. jetru. uza sve ostalo. jačanje živaca. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. Od toga debeli omršave bez posljedica. Izdubena jabuka. pa koristi protiv nazeba i visoke temperature. pomaže protiv slabe probave. koja hrani. reguliranje probave i liječenje od kašlja s hunjavicom. pospješuje probavu. navečer. doda se dosta li­ munova soka. osiguravaju dobar i miran san. jer. zbog pektina u njima. kuhala 1 velika žlica meda. daje miran i zdrav san. primjena i djelovanje: Čaj se pripre­ ma tako da se 10 g cvijeta jabuke prelije s 2. Re­ konvalescenti treba da pojedu dnevno po 3— 4 tanjurića ove kaše. šira. Jabukov sok. pa se procijedi. lupa­ nja srca i neurastenije. a nenadoknadiva je u stvaranju krvi. Jabuka dezinficira usnu šupljinu. prije spavanja. slezenu. U komadiće razrezana. treba piti 3— 4 čaše dnevno. u kojoj se 5 min. N e dopušta stvaranje bubrežnih ni žučnih kamenaca. ostavi da stoji 10 min. Jabuka liječi i od opasnih krvavih dječjih proljeva ljeti. tanko rezanih kriški jabuke. natašte. bolesti očiju. izvanredno umi­ ruje.

kad se pije toplo u toku dana umjesto vođe. u 2 dl mlijeka ili vode. proći jede. Uzetost popušta kad se uzeti udovi dnev­ no masiraju jabukovim octom i oblažu u kašu istučenom zo­ bi. plo­ da šumske jagode (Fragaria vesca). Ako se u jabukovu octu 1 haju zdrobljene smrekove bobe (Juniperus communis). pa se poviju. oni će ozdraviti. osobito divlje. Pečena jabuka. posuta šećerom i privijena na čir. Boli u kukovima. kraste od žila na nogama oblažu se ka­ šom raskuhanih kiselih jabuka. raži ili pšenice. koje imaju više pektina od samog ploda. kuhanom u jabukovu octu. Još jedno zdravo i osvježujuće piće dobiva se ako se jed­ naki dijelovi cvijeta lazarice (Narcissus pseudonarcissus). očisti ga za nekoliko dana. a ljeti breskve i lazarkinja (Asperula odorata). išijas i slično liječe svakodnevni oblozi od trulih jabuka kad se na bolesno mjesto privijaju 10— 14 dana.Jagode. Ako se pečena jabuka jede 3— 4 tjedna 1— 2 puta dnevno zajedno s kruhom od ječma. Ljuske jabuke. zdrobljenih bresaka (Amyg­ dalus persica) ili naranče (Citrus aurantium) preliju jabukova­ čom. Ušmrkavanjem octa od jabuke. pa se 1 velika žlica t o f praha kuha 15 min. Jabukov ocat liječi i od razli­ čitih oteklina. Radi liječenja od melanko­ lije i hipohondrije dodaje se vodi za kupanje 5— 6 1 jabukova octa. pa se tom tekućinom razmuti ilovača kojom se oblaz~ udovi bolesni od reume. što hladi i utažuje žeđ. to se pije u toku dana mjesto vode. To liječi od loše stolice. samelju. otklanja zatvor i tešku stolicu. namazanih na lanenu krpu. a protiv živčane glavobolje stavlja se na zatiljak i vratne žile topli oblog od jabukova octa. jednako kao kad se jabukovača pomiješa s malinovim sokom. koje se njime oblažu. suše se. prelive­ ni jabukovačom. 223 . liječi od navale krvi u glavu. daju osvježujuće i zdravo piće.

vrlo lijepa biljka. šljemu sličnih cvjetova. na vlažnom humusu polusvijetlih planinskih šuma i planina.5 m. Opis: To je trajna. močvar­ nim mjestima. visoka oko 1. Biljka ima 2 gomolja. travama obraslim. Listovi su široki poput dlana i duboko urezani. 224 . Ranunculaceae L jek a rn ičk i naziv: Tuber aconiti — Nalazište: Raste na vlažnim. zeljasta.JAĐIO Aconitum napellus L. plavih. a vrlo lijepi cvjetovi gusto M aze na gornjem dijelu stabljike.

i IT % K ANTARIO N ■ HYPERICUM PERFORATUM .I.

K E S T E N D IV L JI AESCU LU S HYPPOCASTANUM .

r KIČICA ERYTHRACA CENTAURIUM .

KUPINA RUBUS FRUTICOSUS .

r LIPA TILIA .

LJUBICA VIOLA ODORATA .

f j M A Ć U H IC A VIOLA TRICOLOR .

M A K D IV L JI PAPAVER RHOEAS .

Kod grozničavih stanja snizuje temperaturu i puls. taj lijek smije pripremati samo ljekarnik. pa izaziva paralizu centara u produženom mozgu. Za čišćenje se uzima 1 velika žlica isparenog taloga biljke s medom. primjena i djelovanje: Jadić jako nadražuje. a vanj­ skom u obliku masti. Bere se: Vade se mladi gom olji (tubera). najviše 10 kapi dnevno: po 5 kapi na šećeru u 2 obro­ ka. Jadić djeluje protiv podagre (gihta). smjesu alkaloida. i to 1 g kalijeva jodida na 1 1 vode. zatim jabučnu. indakonitin. puni i sočni. neuralgije. Škor­ pion u blizini gomolja jadića pretrpi kljenut. tj.01— 0. akonitnu i limu­ novu kiselinu. Istodobno se ne smije upotrijebiti oboje. lučenje i osjećanje. neke baze. Pripremanje lijeka.S adili. U slučaju trovanja treba uzeti sredstvo za povraćanje. iz­ rasli iz starih gomolja koji se potpuno osuše. a ako mu s druge strane stavimo rizom Hellebori. mi­ grene. od kojih vrlo poznati akonitin. nešto mineralnih soli i smole. napellin i druge. ili kao tinkturu u dozi od 0. Zbog jake' otrovnosti i najmanjih doza. a pomaže i protiv mišićnog i zglobnog reumatizma. 15 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja 225 . kljenut prestaje. Najbolje ga je uzimati kao ekstrakt u dozi od 0.25 g. i to onih za kretanje. ujutro i navečer.05 g. i to unutrašnjom upotrebom u obliku tinkture.

a uzgaja se i u vrtovima kao ukras. Opis: To je trajna. uz potoke i jezera. Cijela je biljka dlakava.JAGLAC Prim u la officin alis Jacq. rubovima šuma. Radix. među živicama i grmljem. zeljasta biljka razgranatih listova. po­ redanih u obliku ružice. Listovi su dugoljasto jajasti. herba primulae — Nalazište: Raste na sunčanim i suhim livadama. Flores. smežurani i na rubu narovašeni. Primulaceae L jek a rn ičk i naziv. Bljedožuti cvjetovi stoje na dugim 226 . obroncima i proplancima.

čak i u zapu­ štenom stanju.. otklanja nesvjestice. regulira neurednu menstruaciju u mladih dje­ vojaka. Protiv reume u zglobovima. hripavca. kuhanog 10 min.5 dl vina. M i­ ris je slab. primjena i djelovanje: Jaglac pomaže cirkulaciju krvi. saponozide primaverina i primulaverina. a sam cvijet — mjesto cvijeta divizme ili s njom — sastavni je dio »plućnih« čajeva. a u cvijeta flavonoid.peteljkama. kristalizirane jaglačne kiseline i kamfora. indirektno i od proširenja srca i aorte. Osušen miriše kao aniš. Mlado lišće s uljem 227 . a tada se i sabire. procijedi se. List ima do 2% saponozida. a u listu još oko 3 mg °/o karotena. upale pluća. kao kod bronhi­ tisa. Upotrebljava se čitava biljka. prije i poslije krize. a uzima se i protiv udara mozgovne kapi. u 2 dl vode. kalcij. treba 3— 4 mjeseca piti čaj od cvijeta jaglaca svaki dan ujutro natašte i pola sata prije večere po malu šalicu. Bere se: Cvate među prvim cvijećem u proljeće. Ista doza vrijedi i za čaj od cvijeta koji se samo popari kipućom vodom. navale krvi u glavu. olakšava iskašljavanje. Dobro je 20 g cvijeta jaglaca i 15 g cvijeta bazge (Sambu­ cus nigra) preliti s 2. Korijen se bere u pro­ ljeće i jesen. i u svim sluča­ jevima kad je srce u opasnosti da smalakše. Taj čaj stimulira znojenje i zbog toga liječi sve vrste nahlada. i pošto poklopljeno odstoji 10 min. čuva srce izmoreno od čestog kašlj anja zbog zastoja u plućima. Čaj od cvjetova povećava broj crvenih krvnih tjelešaca. a ne kuha se. natrij. liječi od histerije. Sjetimo se da 1 kavska žlica sadrži 5— 6 g usitnjene biljke u suhom stanju. i to triput dnevno po 1 šalica. Cijela biljka ima mnogo vitamina C. Sadrži: kalij. bolove koji se javljaju u jednoj polovici glave i lica. a okus neugodno ljut. dodati 1 veliku žlicu meda i kuhati 5 min. te čine štitac. zatvora sto­ lice. Ljekovitija je ona biljka čiji su cvjetovi na dugoj peteljci i nagnuti u stranu. Jaglac se daje kao ekspektorans umjesto ame­ ričke Senege. To je najbolja i najdjelo­ tvornija doza. saponin. koje izrastu Iz samog podanka. Pije se triput na dan po 1 šalica. Za te svrhe pije se odvar od 6 g usitnjenog korijena. Pripremanje lijeka. ali karakterističan.

neuralgiju i kronični zatvor stolice.i limunovim sokom izvrsna je i zdrava salata. vrlo je korisno protiv bronhitisa poslije preboljele gripe. a jede se i kao varivo i kao pita zeljanica. za odstranjivanje loših tvari iz tijela i zbog ublaživanja bolova kod kronične reume zglo­ bova i kod uloga. može se uzimati u početku upale pluća. Ako se 1 ve­ lika žlica usitnjenog korijena jaglaca kuha 5 min. pa se on kuha na tihoj vatri još 5 min. Za samo mokrenje upotrebljava se čaj od lišća i cvijeta zajedno. Čaj od 20 g suhog lišća jaglaca. nesvjesticu. za jačanje živaca. pa se to procijedi i p ije 3— 4 puta dnevno po 1 šalica. lupanje srca. on liječi od čestih nesvjestica. mi­ grenu. Ako se u I 1 vode 8— 10 sati moče 2— 3 velike žlice cvijeta i usitnjenog korijena jaglaca. Čaj od 1 velike žlice lišća poparene s 2. pije se dvaput dnevno po šalica radi liječenja od uzetosti. lakše iskašljavanje i znojenje. pa se to popije u tri obroka dnevno po 1 šalica. jer snizuje tem­ peraturu. U dozi većoj od navedenih jaglac je otrovan. 228 . u 3 dl kipu­ će vode.. Uzimaju se 1— 2 male šalice dnevno. je r ta sredstva slabe srce. uklanja omaglicu. pije se protiv nesanice.. Doda Ii se tom čaju 1 velika žlica meda. i onda procijedi. a jaglac ga jača. zatim poklopljen od­ stoji 10 min. Piju se po 2 šalice dnevno. Stariji ljudi treba da uzimaju radije jaglac nego ipekakuanu ili senegu. Prah osušena i samljevena korijena služio je nekada za ušmrkavanje i kihanje kao »burmut«. prelivenog s 2. duže vrijeme. pošto odstoji 5 min. liječe se također sve ovdje spomenute bolesti. koji blago čisti i stimulira mokrenje. gripe i nazeba. pa se treba točno držati propisa. A li ako se ušmrkava 5— 6 puta dnevno.5 dl kipuće vode i kuhanog još 5 min.5 dl kipuće vode. Korijen.

na dugim peteljkama. nazubljeno. nježan bijeli cvijet na dugoj je stapki. sladak crven plod — jagoda. zgarištima. Opis: To je mala zeljasta biljka. kolosijecima i planinskim šumama. fructus. — Rosaceae L jek a rn ičk i naziv: Fragariae fo liu m . jajoliko. Mali.JAGODA ŠUM SKA Fragaria vesca L. Lišće je troperasto. rhizoma Nalazište: Raste u grmlju. ima pravilan vjenčić od 5 latica i mnogo žutih tučkova s prašnicima. Iz njega nastaje 'sočan. trajna i dlakava. krče­ vinama.* visoka oko 20 cm. Iz 229 . na sunčanim livadama.

oko 10% katehinskih tanina.5 dkg jagodina lišća i kuha u 1. 10% šećera. bubrežnih i mokraćnih kamenaca i drugih tegoba. flavonoid. te za čišćenje krvi. U lakšim slučajevima proljeva uzet ćemo 15 g korijena na 2. zatim procijediti i piti toplo. malo eteričnog ulja.5 dl vode. 5 g lazarkinje (Asperula odorata) i 2. galotanin. listovi i vriježe ko­ jim a se jagoda dalje razmnožava. poboljšanje tjelesnih sokova i za bolju stolicu treba 8 g jagodina lišća i 2 g pelina (Artemisia absin­ thium) preliti s 2. primjena i djelovanje: Za umirenje živaca dobra je mješavina od 20 g mladog.. kad se bere i korijen.15 1 rakije ili konjaka tako dugo dok se ne pokuha na 1/® 1. Za čišćenje krvi. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. pa pošto to odstoji 10 min. pa procijediti. od toga se pije po 1 kavska žličica svaka 2 ili 3 sata. Bere se: Cvate u travnju i na početku svibnja. Sve se prelije s Va 1 kipuće vode. ostaviti to da poklopljeno stoji još 10 min. li­ munovu i vinsku kiselinu.5 dl kipuće vode. fragarin. elagni tanin. oblog rizoma. pije se ujutro i navečer po 1 šalica. Sadrži: natrij. zatim se to procijedi i pije triput dnevno po 1 šalica. a lišće i plod ubiru se od travnja do srpnja. kalcij.5 dl mlijeka 5 min. salicilnu. Pije se triput dnevno po 1 šalica.5 g timijana (Thy­ mus serpyllum). triterpen. 4— 5 puta dnevno. željezo i fosfor. poslije jela. kuhati 5 min. U težim slučajevima uzme se 37. pektinske spojeve i više od 220 mg vitamina C.korijena. kadulje (Salvia officinalis). Protiv reume i uloga dobro je 8 g lišća jagode i 4 g žutilovke (Genista tinctoria) preliti s 2. timijana (Thymus 230 . Pripremanje lijeka. kupine (Rubus fruticosus). Protiv groznice i tuberkuloze kuhaju se 2 g lišća jagode u 2. Protiv rastrojenih živaca. uzima se čaj koji se priprema tako da se 1 velika žlica mješavine od jednakih dijelova lišća jagode.. izbijaju stabljike. osušenog lišća ja­ gode. ostavi pok­ lopljeno da stoji 10 min. žučnih. pentozan. lazarkinje (As­ perula odorata). ostaviti da stoji 10 min. procijediti. pa se procijedi..5 dl kipuće vode.

Zrele šumske jagode mogu se i sušiti. zdrobljenih boba borovice. kompota i slatkog. ovisi i pri­ mjena jagode kao lijeka. Napomenimo još da jagodin 'plod poboljšava krvnu sliku. Kad jedemo jagode. pa tako liječe od uloga.i serpyllum). Nemoćni i re­ konvalescenti. Čaj se od te mješavine priprema jed­ nako kao i prethodili. a nikako od žice. Od onoga što se želi postići u smislu liječenja. Šumske su jagode djelotvornije od onih uzgajanih u vrto­ vima. jačanja srca. lazarkinje. prosa i ku­ kuruza — i to dokle god ima jagoda. uzmu u 5 obroka u toku dana. zimi i u rano pro­ ljeće pijemo kao tzv. Sirove jagode (bobe) s vinom ili mlijekom treba jesti što više. mokraća postaje ružičasta. Smatra se da se on može i izbjeći. nego od jagodnog crvenila fragarina. Još je djelotvornija ova kombinacija: jednaki dijelovi ja­ godina lišća. prelivenih sa % 1 sirova mlijeka ili čašom bijela vina. treba da V 2 kg zrelih jagoda. i čiste tijelo od ugljične kiseline. a stolica crvenka­ sta. dugog trpuca (Plantago lanceolata) i kičice (Erythraea centaurium). vinom ili limunovim sokom. procijedi. kadulje. pa tako spremiti za doba kad nema svježih. jer uklanjaju iz tijela mokraćnu kiselinu. ali od strane. majčine du­ šice. 231 . reume. Za kuru izvan sezone mogu poslužiti i ukuhane jagode u obliku pekmeza. a uz po komadić crna seljačkog kruha u kojemu ima raži. »večernje« čajeve. Radi čišćenja od pijeska i kamenaca iz bubrega i žučno_ mjehura. kao sve drugo voće. ako se jagode propasiraju kroz sito. Suhe jagode mogu se dodavati drugim čajevima koje u jesen. Osip koji jagode izazivaju kod nekih ljudi posve je bezopasan i prolazan. liječenja od žutice i bolova u bokovima treba svaki dan u toku 4— 6 tjedana pojesti 1 1 zrelih šumskih jagoda s mlijekom. zdrobljenih smrekovih boba (Fructus juniperi) i ploda divlje ruže (Rosa canina) prelije s 2. još slabi nakon preboljene neke teške bolesti. pa zbog toga vrtnih valja uzeti dvostruku količinu. zatim se to poklopi i nakon 15 min. Pije se triput dnevno po 1 šalica.5 dl kipuće vode. koristi protiv skleroze krvnih žila i povišenoga krvnog tlaka. ali to nije patološki. sprečava grušanje i lijepljenje krvi.

Opis: To je drvo čije stablo dosegne i do 40 m visine i oko 150 godina starosti. perivojima i gajevima. Siva kora u mladosti je glatka. semen — Nalazište: Raste po šumama. ali debele. cortex. Nasuprotni listovi neparno su perasti.JASEN BIJELI Fraxinus excelsior Oleaceae Ljek a rn ičk i naziv: Fraxini folia. a ima ih 7— 13 na pe­ teljci. uz obale rijeka i potoka. Neugledni su cvje­ 232 . Grane su mu sjajne i kratke. ve­ ćinom pojedinačno. a lisni pupoljci na njima crni kao ugljen. Odozgo su glatki. a kas­ nije se navora. osobito na vlažnijim mjestima. duguljasto kopljasti i pilasti. a odozdo dlakavi.

a kasnije vise. u proljeće. tvoreći guste metlice koje su u početku uspravne. s pomoću kojega ga vjetar lakše raznosi. masno ulje. pomaže protiv gihta i reume. koja se stavi da kipi u 2. Crvenkaste su boje. na zraku. Uvarak od jasenove kore može pomoći i kod starih i za­ puštenih rana od proširenih vena na nogama: one zacjeljuju ako se tim uvarkom ispiru ili se u njemu kupaju. dekstrozu. a miris je neznatan. Kora jasena. djeluje protiv groznice. koja se guli s tankih. fraksozid. vodene bolesti i žutice. Rane zacje­ ljuju i ako na njih povojem privežemo sočnu stranu svježe oguljene mlade kore. Dobar je čaj pripremljen od 1 kavske žličice jaseno­ ve kore. eterično ulje. Pripremanje lijeka. Bere se: Cvate u travnju i svibnju. U isto se vrijeme sabire i kora. pa se procijedi. inozit. . Jednako se priprema i čaj od smrvljenih jasenovih sje­ menki. primjena i djelovanje: Čaj od jase­ nova lišća pospješuje stolicu. Popareno sjeme pomaže u slučaju bolesti jetre. koje se sabire u rujnu i listopadu. sprečava stvaranje kamenaca u bubrež­ nim kanalima. Plod je oraščić omotan opnom produženom u kril­ ce. tjera na mokrenje. nekih glista i za osvježenje. fitosterol. slično kori kininovca. Kad se destilatom od mladih pupo­ ljaka trlja koža. propupaju prije listova. gu­ mu. manit.tovi bez čaške i bez vjenčića latica.5 dl vode oko 2 min. Imaju dva prašnika i plodnicu. kvercitrozid. Pije se nezaslađen 1— 2 šalice u gutljajima u toku dana. Cvjetovi su i muški i ženski. Suši se u hladu. Sadržaj: Jasen bijeli sadrži flavonski heterozid. zatim to poklopljeno ostavi stajati 5 min. nešto oleinske i dinodne kiseline u obliku svojih glicerida. jabučnu kiselinu. tanin. pa se i ona suši u hladu. u tankom sloju. Kad se 2 velike žlice smrvljenog jasenova lišća popari sa 4 dl kipuće vode i to ostavi stajati 2 sata pa zatim procijedi. Ti leptirasti plo­ dovi vise mlohavo prema dolje u obliku grozdova. koja istodobno zaustavlja i krvarenje. mladih grana. Lišće ima gorak okus koji steže. nestaje drhtanje ruku. Lišće se bere od svib­ nja do srpnja. Peteljka je nekorisna. a isto tako i sjeme. te nešto bjelančevina. pije se nezaslađeno u gutljajima u toku dana kao čaj.

otapa se pijesak u bubrežnim kanalima. pa je odlična zamjena za senu. sve se procijedi kroz lanenu krpu i procjedjevinu isparuje do gu­ stoće sirupa. Kad se guma otopi. dodaje 15 g čiste arapske gume u prahu. kakve često osjećaju bolesnici kad uzimaju senino lišće. a njegova se svojstva pojačaju u mješavini od po 40 g lišća jasena i ribizla s 20 g cvijeta od suručice (Filipendula ulmaria). doda se svemu još 400 g šećera.Čajevi od jasena potiču na obilato znojenje. uz miješanje. 234 . koje se polagano zalijeva sa 4 dl kipuće vode. uz miješanje. Da bi se poboljšao okus tih čajeva. artičoke (Cynara scolimus). breze (Betula alba) i zubače (Cynodon dactylon). Ako se od sjemena ili kore jasena napravi odvar s vinom. a tome se. Jasenovo lišće u većoj količini čisti crijeva bez bolova. a kad se i on. koja se može nabaviti u ljekarni. Uzima se 4— 6 puta dnevno po 1 velika žlica. može se na spomenutu količinu mješavine dodati još 1 žličica paprene metvice (Mentha piperita) ili vrtnog mažurana (Origanum majorana). a ne s vodom. Može se na­ činiti i mješavina od po 25 g lišća jasena. Kostobolnima pomaže sirup od 50 g jasenova sjemena. otopi. i to pije 3— 4 puta dnevno po 1 likerska čašica.

Raste na suhim sunčanim mjestima. B ijeli ili ružičasto-ljubičasti cvjetovi tvore grozdaste cvatove u gornjem dijelu stabljike. kožnati su i slabo nazubljeni. slični jasenu.JASENAK Dictamnus albus L. ili neparno perasti. okruglaste krošnje. kamenja­ rima i vapnenom tlu. Opis: To je trajna. N a jednoj peteljci ima po 5 listova. tvo­ reći . Listovi su cijeli i jajoliki. oko 1 m visoka biljka. 235 . odakle vjerojatno i naziv biljke. Iz razvijenog podanka izlaze stabljike. Rutaceae L jek a rn ičk i naziv: Radix Dictamni albi — Nalazište.

trigonellin. koje se oko biljke skuplja naro­ čito pod večer. Bere se: U proljeće se sabire lišće. šećer. miriše na limun. znojenje i izlučivanje sluzi. ubla­ žuje grčeve i čisti od glista. alkaloid. Protiv glista je još djelotvorniji čaj od lišća. pa se to ostavi da stoji 1 sat i procijedi. Za umirenje u slučaju histerije. Čaj od plodova liječi bubrege. saponin i vosku sličnu tvar. obično pred spavanje. U biljci ima mnogo hlapljivog ulja. phenolcarbonsku kiselinu. a zaslađeno poslije jela. Pripremanje lijeka. bol i plikove. poklopiti. procijediti i piti nezaslađeno prije jela. ostaviti da stoji 1 sat. 236 . pospješuje mokrenje. te se može i upaliti. Pri branju izaziva na koži crvenilo. primjena i djelovanje: Ako se 3 velike žlice suhe kore korijena popare s V 2 1 kipuće vode. 10 g matičnjaka (Melissae officinalis) i 70 g odoljena (Valeriana officinalis) popariti s 2 dl kipuće vode. a u jesen plod. pa valja biti oprezan. cholin. dobiva se čaj (pije se triput dnevno po 1 šalica) koji pomaže protiv bolesti krvi. u proljeće ili jesen kora i korijen.Sadrži: eterično ulje. kada dozre. Kad se lišće protrlja prstima. neurastenije i nervo­ ze treba 1 veliku žlicu mješavine od 10 g korijena jasenka. liječi od groznice. dictamnin. koji liječi i probavne organe.

vitamina A. Graminae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a k op eji — Nalazište: Raste na poljima. zeljasta. 10% bjelančevina. s uspravnim ili malo podignutim klasom na kojemu su zrna složena poput crijepa na krovu. Opis: To je jednogodišnja. encima i alkaloid hordenin.J E C A M Hordeum vulgare L. D i E. 237 . oko 50% sahariziranih ugljikohidrata. na kojima se sije za prehranu. B. mineralnih soli. oko 60% škroba. Sadrži: sluz. do 1 m visoka biljka.

poklopi se i. Oljuštena zrna daju kuhanjem sluzastu kašu koja spreča­ va proljev i promuklost. Bere se za vrijem e žetve. Kuha se na laganoj vatri četvrt sata. a zatim procijedi kroz lanenu krpu. primjena I djelovanje: Ječam je vrlo koristan za starce. različitih upala. doda se do 1 1 vode. Obje se cjeđevine spoje. a škrob pretvara u šećer. Gasi žeđu. Pije se mjesto vode u toku dana.. pa se sve zajedno kuha 1 sat na tihoj vatri. a u hlad­ nijima u lipnju. Talog na cjedilu razrijedi se s 2 dl tople vode i opet procijedi. procijedi se kroz platno. Za sirup se u 1 1 vode stavi 250 g ječmenog brašna. zatim se primiješa 1. Protiv loše probave uzimaju se 2— 4 g posušenog i u prah stučenog ječma. promuklosti i hemoroida. Liječi od plućnih bolesti. Voda treba da bude zagrijana na oko 50° C. Obično se kuha 20 g ječma 3— 4 sata u 2 dl vode.90 kg šećera i grije kako bi se šećer rastopio na temperaturi od 50° C. Pripremanje lijeka. Ujutro se doda nekoliko sitno nasjeckanih smokava. U 2 1 vode moči se Vs 1 ječma 12 sati (preko noći). pošto odstoji 10— 15 min. 238 .Bere se: Cvate u toplijim krajevima u svibnju. Uzimaju se 1— 2 velike žlice poslije jela. rastvara sluz.

Pod svakom su dva okrugla gomolja: jedan svjež i krepak. a drugi smežuran i istrošen. crvenkastih ili ljubičastih cvjetova u klasu. — Orchiđaceae Ljek a rn ičk i naziv: Tubera salep Nalazište: Raste na planinskim livadama i pašnjacima. nepravil­ nih. a na vrhu nosi kitu od 6— 9 lijepih. zeljasta biljka. Cvjetna je pe­ teljka uspravna. Opis: To je mala. Listovi su uski. ravna oboda. sočni.KAĆUN OBIČNI O rchis m o rio L. 239 . trajna.

Tako postanu prozirni. Prije upotrebe zdrobe se u prah. Opera se kipućom vodom da se unište encimi. kašlja. Stvarajući slu­ zavi »film « preko sluznice ublažuje upalu i smiruje bolove. tvari protiv bolnih na­ dražaja. masne tvari i vinsku kiselinu. To je tzv. pro­ muklosti. U obliku čaja liječi od katara. pa je prikladan za djecu i starce. ne potamne i ne upljesnjive se. oko 25% škroba. To je izvrstan i probavljiv napitak. izgube neugodan miris.Sadrži: U gomolju ima i do 40% sluzi. oko 1% šećera. griže. pa se pije triput dnevno po 1 šalica prije jela. Pripremanje lijeka. ali se mogu dugo sa­ čuvati. kojemu se može dodati šećera ili meda. nanižu se na vrpce i osuše na suncu. Krepki i svježi gom olji beru se u svibnju. Trebalo bi da djeci umjesto kave dajemo ujutro po šalicu sa­ lepa. kalcij. Prosijano brašno salepa navlaži se vodom do gustoće ma­ slaca. Bere se: Biljka cvate od proljeća do polovice ljeta. salep. 240 . celulozu. primjena I djelovanje: Kao tubera sa­ lep služi i za hranu. Lagan je i probavljiv. proljeva. a zatim se prelije s toliko kipuće vode koliko teži kaša. u vrijem e cvatnje. oko 5% proteina. Smatraju ga i afrodizijakom.

Listovi su zbog 25 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 241 . Dal­ macije.KADULJA Salvia officinalis Labiatae Ljek a rn ičk i naziv: Folia salviae — Nalazište. razgranat. Samo je ova kadulja ljekovita. Ima je posvuda po kamenjaru Primorja. etiopska i ame­ rička — služe samo kao ukras našim vrtovima. četvorouglate stabljike. pratensis). otoka. 30— 40 cm visok grm više­ godišnje. glutinosa). Cme Gore i Hercegovine. drvenaste. silvestris). austrijska. livadska (S. a ostale — kadulja ljepljiva (S. Opis: To je zbijen. šumska (S.

medvjeđeg grožđa (Uva ursi). jer sa­ drži tanina koji zaustavlja krvarenje. u kojemu ima cineola. to liječi od promuklosti koju je izazvala prehlada. Lišće djeluje adstringentno i antiseptički. Svi dijelovi biljke imaju jak. Ljuta je i gorka okusa zbog tanina i gorkih tvari. Lijek protiv upale mokraćnih putova priprema se tako da se 1 velika žlica mješavine od jednakih dijelova kadulje. zbog čega kadulja izdrži i najveće suše. Zbog toga ona služi češće za »vanj­ sku« upotrebu. pa se to poklopi i ostavi da stoji preko noći. u V 2 1 mlijeka s 1 velikom žlicom meda. Da jaka eterična ulja ne bi izazvala nepoželjne učinke. Doda li se šalici čaja od kadulje 30— 50 kapi tinkture od moravke (Am ica montana) dobiva se odlično sredstvo za grg­ ljanje i ispiranje u slučaju difterije. cvijeta bijelog slje­ za (Flos althaeae officinalis) i preslice (Equisetum arvense) popari s V 2 1 kipuće vode. aromatičan miris. Čim je oblog suh. treba ga ponovo smočiti.dlakavosti srebmasto bijeli. koji se suše­ njem ne gubi. a ujutro se procijedi. pa uz mnogobrojne dlačice spre­ čava isparivanje vode. tamnomodro-ljubičasti cvjetovi tvore na vrhovima stabljike klasaste pršljenove. breze (Betula alba). Pripremanje lijeka. Ako se 45 g kadulje kuha 20 min.5% eteričnog mirisnog ulja. Vjeruje se da po­ maže čak saniranju kaverni kod plućne tuberkuloze. Stare gnojne rane brzo zarastu ako se ispiru i oblažu odvarom od kadulje. kočeći putem možda­ nih centara periferne živce površinskih žlijezda. Pije se u malim čašicama u toku dana umjesto vode. natrij. a ujutro se procijedi. 242 . ne valja ni mnogo ni dugo ni često piti kaduljin čaj. srcoliki. Čaj od jednakih dijelova kadulje i steže (Po­ tentilla tormentilla) smanjuje noćno znojenje u prsobolnih i rekonvalescenata poslije teških bolesti. parotitisa (zaušnjaka). na rubu dvostruko narovašeni. Dvousnati. pa se to pokriveno ostavi preko noći. I stabljika je dlakava. primjena i djelovanje: Sredstvo za is­ piranje desni i usne šupljine priprema se tako da se s V 2 1 ki­ puće vode popare 3 velike žlice lišća. Pije se u toku dana u 3 obroka. an­ gine (upale krajnika) i afti (gnojnih ranica u usnoj šupljim). koje su također ljekovite. Sadrži: kalij. kalcij. oko 2.

pa se -to kuha u pola vode i pola vina. 243 . poslije jela. a traje i nekoliko dana nakon prestanka uzimanja. Prašak cvijeta kadulje i pelina sastavili je dio poznatoga torinskog vermuta. Pro­ tiv noćnog znojenja treba nešto prije spavanja uzeti 50 kapi tinkture od kadulje. Djelovanje se osjeti već nakon 2 sata. uz povremeno mućkanje. Ponekad kadulja nadomješta i antibioti­ ke. jača živce i zaustavlja drhtanje ruku. Protiv gripe i jake prehlade piju se 2 šalice toplog kaduljina čaja na dan.Protiv bolova i grčeva u želucu treba uzeti 10 g cvjetne grane kadulje. popariti s l i kipuće vode i piti po 1 šalicu prije jela. Dodaju li se kadulji jednaki dijelovi smrekovih boba (Fructus juniperi) i pelina (Artemi­ sia absinthium). a njezin se med cijeni više od ostalih vrsta. 1— 3 velike žlice na dan. 80 g kaduljina lišća. kao lijek protiv trbušnog tifusa. Kadulja kuhana u pola vode i pola vina čisti krv. Ljudi živčano ra­ strojeni i rekonvalescenti treba da to uzimaju kao lijek. U l i slatkog dalmatinskog vina moči se 8— 10 dana. pije se triput dnevno po šalica prije jela.

a cvjetište žuto. na presjeka šuplje. Cvjetne glavice rastu pojedinačno. Mirišu vrlo ugodno.KAM ILIC A M atricaria chamomilla L. s uskim. Latice su cvijeta bijele. Okus im je malo go­ rak. među žitom i uz putove. Najviše je ima u Vojvodini. 244 . dvostruko perastim listovima. Opis: To je oko 15— 30 cm visoka stabljika. Compositae L jek a rn ičk i naziv: Flores chamomillae -— Nalazište: Raste u blizini naselja. na napuštenim zemlji­ štima. dosta razgra­ nala.

pošto odstoji 1 sat. dvaput na dan po 1 šalicu. i bez kojega kamilica nema vrijednosti. Ako se 15 g kamilice prelije s 2. Sabiru. Novorođenčadi pomaže kamiličin čaj protiv grčeva u tr­ buhu. Pije se po 1 šalica triput dnevno. fosfor. dobiva se čaj koji pijemo topao. ma gdje se u tijelu pojavili. Kamilica se ne smije kuhati. primjena i djelovanje: Čaj od kamili­ ce za odrasle priprema se od 2 velike žlice cvijeta koji se pre­ lije s 2— 3 dl kipuće vode. Taj čaj umiruje bolove. Topli oblozi od toga čaja na otečenom dijelu trbuha pomažu da oteklina splas­ ne i smekša otvrdnulo mjesto. Uz te obloge dobro je piti dnevno' po 1— 2 šalice čaja pripremljenog od ove mješavine: 4 g gorke djeteline (Menyanthes trifoliata). kao aspirin. sumpor. uklanja naduvenost trbuha i navalu krvi u glavu. u lipnju i srpnju. Protiv hemoroida. smiraje živčana rastrojenost i uklanjaju bolovi otvrdnule jetre ili slezene. Pije li se triput dnevno po 1 šalica toga čaja. zbog azulena. je r bi kuhanjem isparilo eterično ulje koje je glavni ljekoviti sastav.Sadrži: kalcij. 4 g pelina (Artemi­ sia absinthium) i 6 g kadulje (Salvia officinalis). Ta se mješa­ 245 . Još uspješnije djeluje prašak od suhe kamilice: uzima se Vs kavske žličice sa šećerom. smolu. Pomiješan s metvicom (Mentha piperita) pospješuje znojenje. a upotrebljava se i pro­ tiv nekih kožnih bolesti i za ginekološka ispiranja. Pripremanje lijeka. Oblozi moraju biti topli ili mlaki. tanin. i zatim procijedi. bolova bubrega i mokraćnog mjehura piju se po 2 šalice vrućeg čaja dnevno. kao lijek protiv prehlade i nekih ženskih bo­ lesti. Bere se: Cvate od svibnja do kolovoza. pod pritiskom procijedi i zasladi medom. a također i za klistir. poklopi pa. pospješuje se znojenje. se samo cvjetne glavice bez peteljki. Pomaže i protiv nervo­ ze. većoj djeci protiv prehlade i dječjih bolesti. Pije li se čaj od kamilice u velikoj količini ili koncentra­ ciji. po jedna u podne i navečer. u nedostatku majčina mlijeka. ostavi poklopljeno da stoji 10 min. i protiv prehlade. gumu i eterično ulje tamnomodre boje. Jaki čaj od kamilice služi za ispiranje i oblaganje očiju u slučaju katara i upale vjeđa. javlja se mučnina i povraćanje. gorke tvari. Suši se u hladu i na propuhu.5 dl kipuće vode. Pije se topao. pa ih valja m ijenjati svakih lk — */« sata: inače ne ubla­ žuju nego čak pojačavaju bolove.

kupke protiv gnojenja kosti i čireva.5 dl kipuće vode. osobito plave. uzima se u 24 sata 6 puta po 1 kavska žličica kamiličina praška. za umirenje i uklanjanje klimakteričnih tegoba u žena. pije se taj čaj nezaslađen. smanjuje sekreciju pri upali crijeva i normalizira stolicu. pomiješane s jednakim dijelovima gorke djeteline (Manyanthes trifoliata) i valerijane (Radix valerianae). zatim se procijedi tiskanjem i pije poslije obroka. što je uz znojenje vrlo važno. 246 . grgljanje protiv bolesti usne' šupljine. kolike bubre­ ga.vina popari s 2. križima i nogama. U slučajevima razdora šupka. Taj čaj otklanja loše sokove iz tijela putem stolice i mokraće. prije jela. bolova mokraćnog mjehura i žuči. Zbog svih tih dobrih svojstava uzima se jaki čaj od kami­ lice. zubnih fistula i angine. Dobre su i kupke od-kamilice. Za obloge je još bolje smiješati s vodom u kašu jednake dijelove brašna od kamilice i od lanenih sjemenki (stečenih ili samljevenih). olakšava izlučivanje mokraće. ostavi da stoji 10 minuta i procijedi. . Da bi se izazvao bolji tek. Kamilica utrostručuje broj leulćocita. Dvi­ je velike žlice kamilice popari se s 2. a da pri tom ne zadržava mokrenje kao neki kemijski lijekovi. od­ stranjuje nadimanje. jača tek prsobolnima. Djelotvorniji je jak nego slab napitak od kamilice. a može služiti i za pranje kose. uzima li se protiv gripe i nazeba. Uz to ona otklanja menstruaeione smetnje. s vodom. nego naprotiv. prije jela. hemoroida. Pije se toplo. Prednost je kamilice u tome što. Od tzv. rimske kamilice (Chamomilla romana) također se upotrebljava samo cvijet. pa se to ostavi da stoji 1 sat. Za svaku kupku treba 1 kg kamilice. olakša probavu. Parenje kamilicom koristi protiv bolova uha. uklanja bolove u glavi. i to u iste svrhe kao i obična kami­ lica. svrbeža i ekce­ ma. ispiranje protiv kroničnog nosnog katara. te protiv čira na želucu i stvaranja plinova.5 dl kipuće vode.

Opis: To je 30— 70 cm visoka. a na obodu crno istočkanim. uspravna stabljika. trajna. jajasto tupim. Guttiferae L jek a rn ičk i naziv: B erb a hyperici — Nalazište: Raste na suhim brežuljcima. pašnjacima.KANTARION H ypericum p erfora tu m L. glatkim listovima bez peteljki. rubovima šuma i kamenitim mjestima. poljim a i livada­ ma. punim prozirnih točaka. Jako razvijeni zlatnožuti cvjetovi s 5 latica. s nasuprotne izraslim. koji odozdo tako­ 247 .

odnosno vršne gra­ ne u cvatu. čistog terpentinova ulja. Kantarion. opeklina. spre­ čava skupljanje sluzi u plućima i šupljinama glave. grčeva i kolika. oko 30 mg % vitamina C. u gutljajima. tvore cvatove. daje duže vrijem e čaj od kan­ tariona. Protiv bolesti jetre dodaje se čaju prva tri dana svakoj šalici praha od aloj a koliko stane na vrh noža. pomiješan u jednakim dijelovima sa stolisnikom (Achilea millefolium). holin. Uzima se triput dnevno po 6— 8 kapi na šećeru. oko 9— 11% raznih tanina. Stavi li se šaka cvijeća u % 1 stolnog ulja. Za tu svrhu treba piti 1—-2 šalice 248 . pa ostavi na suncu ili kraj peći 6— 8 tjedana. itd. antocijan. karotin. pomiješan s jednakom količinom divljeg pelina (Arte­ misia vulgaris). Sabire se za vrijem e cvatnje.1— 0. uloga.đer imaju crne točke. Kantarion jača spolne organe. smolu. Upotrebljava se još i protiv padavice. uspjeh je još bolji. odstra­ njuje pritisak u želucu. bolesti živaca i moždine. Pripremanje lijeka. ili 2 sata u vodenoj pari. ublažuje išijas i neuralgiju živaca trigeminusa. liječi od kamenaca i upale bubrega i mokraćnog mjehura. Biljka ima svojstven miris. Imaju mnogo prašnika. kukca (panaritium). Pomiješa li se to s isto toliko finoga. p rije prve menstruacije. Upotrebljavaju se cvjetovi i lišće. sraslih u 3 snopića.2% eteričnog ulja. flavonske heterozide i neke alkaloide u tragovima. Suši se u hladu. iščašenja i čireva na prstima. opor. Zbog toga se slabunjavim djevojčica­ ma. od vodene bolesti. potiče rast i razvoj ženskih spolnih organa. crvenu boju hypericin. dobiva se lijek protiv trbušnih bolova. reume. primjena I djelovanje: Šaka svježe zdrobljenog cvijeća u Va 1 maslinova ulja treba da stoji 6— 8 tjedana na suncu. a najviše katehinskog. jača mokraćni mjehur i sprečava noćno mokrenje u krevet. Za te svrhe piju se 2 šalice toga čaja u toku dana. 0. kraj peći. Čaj od lišća i cvjetova liječi protiv oticanja jetre. Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. Sadrži: željezo. pa tada služi za mazanje i obloge u slučaju oteklina. npr. gorak i aromatičan okus.

noge utopljavati.toga čaja u toku dana. Lijek protiv oteklina. čim ponovo zakipi. kičice (Erythraea centarium). Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela. jetre. iščašenja. zatim se to procijedi. bolesti bubrega. lišća podbjela (Tussilago farfara) i omana (Inula Helenium) kuha 5 min. poslije jela. Kantarionovo ulje priprema se tako da se 4 velike žlice nerazvijenih pupova biljke uspu u staklenku i ostave jedan dan da malo povenu. protiv potištenosti. grčeva u želucu i trbuhu. timijana (Thymus serpyl- 249 . Čaj koji se priprema tako da se 15 g kantariona. Kao lijek protiv kroničnog bronhitisa i astme služi čaj koji se priprema tako da se po 6 g kantarionova cvijeta. bez tekućine. pije se svakih pola sata u toku dana po gutljaj radi lakšeg iskašljavanja. ukloni s vatre i procijedi. Taj čaj čisti i od glista. duže vrijeme. doda se 1 velika žlica meda i promiješa. pomoći će čaj koji se priprema tako da se 3 velike žlice kantariona preliju s l i kipuće vode. pa se to kuha na vodenoj pari dok vino ne ishlapi. u 14 1 vina s 1 velikom žlicom meda. slezene i mjehura koji ne može zadržavati mokraću. a navečer jesti suhu hranu. a služi i za ispiranje rana. Pije se po 1 šalica triput dnevno. 1 velika žlica meda.25 dl vina i 1. tetrljana (Marubium vul­ gare). grušanja krvi. glavobolje. reume u zglobovima.. Pije se triput dnevno.25 dl vode kuhaju 5 min. Drugi je način dobivanja kantarionova ulja da se 500 g cvijeta i sitno isjeckanog lišća kantariona potopi u staklenki s l i najboljeg stolnog ulja i V 2 1 bijelog vina. 1. Protiv prije spomenutih bolesti vrlo je dobar i čaj od mje­ šavine jednakih dijelova kantariona. boli u križima i mnogih unutarnjih bolesti priprema se tako da se 2 velike žlice kantariona moče 12— 16 sati u 3 dl vode. Ako se ne može zadržavati mokraća. Tim se uljem također mažu kraste i osipi. Protiv grčeva za vrijem e menstruacije treba uzimati triput dnevno po 8— 10 kapi kantarionova ulja. staklenka se dobro za­ čepi i pusti da stoji 6— 8 tjedana. a zatim se na njih nalije V 2 1 maslinova ulja. zatim se to stavi na vatra i.

lum) i miloduha (Hyssopus officinalis). Pije se toplo. ostavi da stoji 1 sat i zatim procijedi. a fenolski spojevi u kantarionu djeluju antibakterijski. . ujutro i navečer po 1 šalica. dvaput dnevno. Eterično ulje kantariona čisti od crijevnih parazita.5 dl kipuće vode. Velika žlica te mješa­ vine prelije se s 2.

nasuprotno 251 . odozgo tamnozelenog a odozdo blijedog. laganu i vlažnu zemlju. pa je zato nazvahu »arap­ ska kava«. Voli duboku. N ajbolja vrsta uzgaja se plantažno u Brazilu. odnosno sivozeleno drvo. jajastog. raširenim i punim uvijek zelenog. Opis: To je grm.KAVA PRAVA Coffea arabica — Rub iaceae L jek a rn ičk i naziv: Coffeae semen Nalazište: Potječe iz južne Etiopije. a iz nje po cijelom svijetu. oko 5 m viso­ ko. s nasuprotnim granama. kasnije prenesena u Arabiju. Bolja je ona iz planinskih krajeva od one u nizinama.

koristi protiv proljeva. kod opadanja tjelesne snage. ali je tada nikako ne valja šećeriti. 252 . jer zelena kava (nepržena) nema taj tipični miris i gorka je. malo jaču. ako se mjesto opečeno vre­ lom vodom pospe prahom samljevene pržene kave. »crna kava« daje se u slučaju slabosti srca. 5— 7% šećera. kako kažemo. straga zaobljenom sjemenkom — zrnom kave. usječeno na ravnoj strani brazdom po­ put žemlje. mirisavih cvjetova stoji u pazušcima listova. srčani analeptik. osobito umnog rada. furfurilnog alkohola. Crna kava. Pripremanje lijeka. grozniča­ vih stanja. Ta. a daju kavi specifičan miris. Crna kava potiče i krijepi živce oslabjele za vrijem e dugih bolesti.8% kofeina. Ona liječi i prevenira migrenu. pa i onih težih. npr. Ona je. ili dugog. dizenterije. dakle osvježujuće piće. isparljivo. kod iscrpljenosti u toku i poslije teških bolesti. Po tri do sedam bijelih. U desetoj godini može jedno drvo dati već 1— 2 kg kave go­ dišnje. Iz njih se razvije okrugla boba. te 40% celuloze. Bere se: Prvi put se kava s drva bere nakon 3— 5 godina. nego je treba piti gorku. 10—-11% masti. sa po jednom rožnatom. 3 puta dnevno po manju šalicu. za koju svrhu treba brzo pojesti po nekoliko žličica samljevene pržene kave. furana. zvano kofein. ali djeluje i kao protuotrov kod trovanja bunikom (Hyoscyamus niger). Nakon dvije godine zrno gubi na težini. odnosno odvar. sivozelene boje. Pomaže i u slučaju opeklina. octene kiseline i još nekih tvari što nastaju rastvaranjem jednog manjeg dijela slobodnog kofeina i karameliziranjem šećera. koje sadrži piridina.7— 1. Prženjem nastaje u zrnju mrko. crvena kao trešnja pregrađena u 2 pretinca. a vrlo je tvrdo. kao piće. zatim se. sprijeda ravnom. sivozelenkaste ili zelenkastosmeđe boje. kukutom (Conium maculatum) i opijumom. primjena i djelovanje: Samljevena pržena kava upotrebljava se obično kao čaj.postavljenog lišća. kod upale pluća. npr. osobito kad se u nju nacijedi svježeg limunova soka. acetona. Sadržaj: Nepržena kava ima 0. oljušti i rešetima odvajaju krupna od malih zrna. Aroma postaje bolja poslije prženja. 8— 12% vode. vrlo aromatično ulje. i to 2 puta dnevno. furfurala. Obrana se kora suši na suncu ili na umjetnoj toplini. Ono je oko 7— 10 mm dugo.

Nervozni ljudi neka je zato ne piju poslije 15 sati. pa čak i kod malarije. Pržena se kava osim za liječenje rado upotrebljava i za užitak kao kuhani napitak. uzima se u 5 jednakih razmaka u toku dana. a gdjekada čak zabranjuje. ili oboljelima od želučanog čira. Ne preporuča se. nervoznim osobama. sladoled i dodatak raznim kremama i kolačima.25 dl ili Vs 1) hladne vode.1 zeleno zrnje kave pomaže i liječi razna oboljenja. bez šećera. umiruje veliki kašalj: 1 g samljevene zelene (nepržene) kave. Sa­ mljeveno u prah snizuje temperaturu kod grozničavih stanja. Kad se 25 g samljevene nepržene kave prelije sa 125 g (1. pa ostavi da kišne 12 sati i nakon toga procijedi. 253 . liker. razdijeljene u 5 praškova. zatim kao sirup. jer podražuje sluznicu želuca i »razgoni san«. protiv reumatizma i dugotrajnih groznica. pije se natašte.

visoko 20— 30 m. guste krošnje. Ima 254 . koji zavinuto strše izvan cvijeta.KESTEN DIVLJI Aesculus hyppocastanum L. omotani su sjajnom ljuskom što izlučuje smolasto ljepljivu tvar. gajevima i lugovima. radi zaštite od hladnoće. Imaju po 4— 5 latica i 7 prašnika. sa žutim i ružičastim mrljama. Stoje na uspravnim grozdastim kitama. flos — Nalazište: Raste kao ukrasno stablo. Opis: Pupoljci. široke 4— 6 m. Hyppocastanaceae L jek a rn ičk i naziv: Hyppocastani semen. cortex . a ima ga ponekad i uz ceste i putove. Cvjetovi su bijeli. po parkovima i drvoredima. koji pupaju od ožujka do svibnja.

s bodljama. C i K. zatvorenoj staklenim čepom. čime se uništavaju fermenti i sprečava kvarenje otopine. dobiva se mješavina za vanjsku upotrebu. Plodovi su zeleni. a kora potkraj zime i u proljeće. kao i u plo­ du. Pripremanje lijeka. i čini je manje ljepljivom. razređuju k r v . a zatim ocijedimo i profiltriramo. ste­ rol. za liječenje vena i krvo­ toka. primjena i djelovanje: Ako 12— 15 svje­ že ubranih i sitno naribanih kestenova (sjemenki). pluća i crijeva. U svim dijelovima stabljike. zatim procijedi. kvercitin. dobivamo ek­ strakt. kemferol. U njemu ima vitamina P. Ako se boca do polovice napuni hraštevima. 255 . flavon. Ekstrakti služe za unutarnju upotrebu: piju se. za masažu reumatičnih mjesta. okugli. eskuletina i tanina. plodovi u rujnu i listopadu. Nikako se ne smije piti! Ekstraktom od divljeg kestena liječi se venozni sistem uopće. te nešto kumarinskih derivata i mineralnih soli. ponekad i 3— 4 sjajne smeđe sje­ menke. a sadrže 1— 2. Kora je tamnosmeđe-siva. vitamin Bi. koje nazivamo kestenom. smeđi plod sadrži škrob. throm­ bophlebitis i varikozna ulcera (otvorene rane puknutih vena na nogama). grabo ispucana.vrsta sa žutim i crvenim cvjetovima. sastavljeni od 5 sa­ mostalnih dijelova na dugoj peteljci. pa kad se to ohladi procijedimo i profiltriramo. ima saponina koji liječi od kožnih bolesti. koji pove­ ćava otpornost kapilara i smanjuje im propusnost. imaju dvostruko nazubIjene rubove. ulje. I to je ekstrakt. cvjetovi tanin i kvercitin. sipamo polako u 2. zajedno sa njihovom smeđom korom. K o ra . Bere se: pupovi i cvjetovi u travnju i svibnju. eskulin. Listovi. proširene vene na nogama.5 dl kipućeg ko­ njaka. tj. 6— 8 tjedana. ostavimo da stoji u žutoj boci široka grla. Pomaže i u slučajevima katara nosne sluznice. filtrira i pomiješa s jednakom količinom terpentinskog ulja. bjelančevinu. pa sve prelije konja­ kom i ostavi de stoji 10— 12 tjedana. zelena bodljikava ljuska katehinske tanine i flavonske heterozide. a ostatak dopuni pupoljcima i cvjetovima kestena. naročito hemoroidi. ima eskulina. u obliku kapljica. Možemo ga napraviti i tako da naribani kesten prelijemo hladnim konjakom. Sadrži: Pupoljci sadrži eskulin. bronhija.

pa to lagano kuha 10 min. osobito od varikokela i varikoziteta nogu. 256 . spremaju u boce od žutog stakla s brušenim staklenim čepom. pro­ tiv gihta. koje sadrži velike količine provitamina A. mjesto kininove kore. reume i neuralgije. te doda preslice (Equisetum arvense). Uzme li se polovica kestena sa šalicom crna vina ili kave (bez cikorije!). Od ekstrakta poznat je preparat »Aesculaforce« dra A. Žutim uljem. kao npr. povećane prostate. Ekstrakt je najprikladniji kao lijek. Čaj od mlade kore drveta i smeđe kore ploda (bez žute iznutrice) liječi od hemoro­ ida. Odvar od kestenove kore kao oblog liječi od nekih kožnih bolesti i lupusa. pa treba svake godine pripremati svježe. pa procijedi i pije ujutro i uve­ čer po 1 šalica. pa se mogu naći u ljekarnama. zatim ostavi da stoji 10 min. i stišava bolove što od njih nastaju. ili tinktura od cvjetova. upale i proširenja vena. Masti i supozitoriji od divljeg kestena proizvode se već i tvornički. pa se pripremaju u emaj­ liranim. liječi se giht.. podagre.Zbog tanina koji sadrže. U dužem liječenju od kroničnih bo­ lesti pije se svaki mjesec 15— 20 dana po 10 kapi prije objeda i večere. liječi od proljeva. a čaj od 30 g kore u 1 1 vode čak i od dizenterije. uzima se 2— 3 dana četvrtina naribanog kestena natašte s malo vode. Pomiješa li se s korom kestenova drveta i ploda još i kora od orahova ploda (Juglans regia) i vrbe (Salix alba). preparati divljeg kestena ne smi­ ju doći u dodir sa željezom i limom. Dugim stajanjem ti preparati gube ljeko­ vitost. liječimo se od opekotina od sunca i sunčanih pjega na koži. pomiješanog sa 60 g lanolina. Mjesta otečenih i proširenih vena namažu se mašću od 20 g ekstrakta divljeg kestena. Vogela iz Švicarske. po 15— 20 kapi u vodi ili na kocki šećera. pa se pokriju zavojem. a u slučaju akutnih bolova od hemoroida čak i 6 puta na dan po 40 kapi. Ekstrakt se pije triput na dan. te mašću od kestenovih cvjetova uz dodatak kamilice. ali se često pije i čaj od pupoljaka i cvjetova. Protiv groznice i nazeba. porculanskim i staklenim posudama. da ih zrak i svjetlo ne pokvare.

pješčanim brdskim livadama i pašnjacima. grozdastim 17 Zlatna knjiga ljekovitog bilja is i . gore razgranatom stabljikom. Gentianaceae L jek a rn ičk i naziv: B erba centraurii minoris — Nalazište: Raste po vlažnim. oko 30 cm visokom. nasuprotnim. sa četvorouglatom. zeljastom. šumskim čistinama i obroncima. s jajoliko dugoljastim. oranicama. Opis: To je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka. gotovo sjedećim listovima i plameno ružičastim.KIČ ICA Erythraea centaurium Pers. šupljom. če­ sto u tolikoj količini da se polja od nje zarumene.

reume mišića i zglo­ bova. natrij. Mije otrovna.5 dl kipuće vode. Sadrži: željezo. Djeca uzimaju svaki sat po 1 kavsku žličicu. čisti krv. te eterično ulje. Da bude ukusniji. Liječenje traje 2— 4 tjedna. taj čaj liječi od otvrdnulosti pluća poslije upale. radi poticanja na normalno luče­ nje sokova. primjena i djelovanje: Za proljetno čišćenje krvi uzimaju se jednaki dijelovi kičice i maslačka (Ta­ raxacum officinale) kao dodatak mesnoj juhi. Upotrebljavaju se listovi i cvjetovi.cvjetovima koji tvore metlaste cvatove na vrhu stabljike. tre­ ba 2 velike žlice mješavine od jednakih dijelova kičice i ka­ dulje (Salvia' officinalis) popariti s 2. Biljka je gorka okusa. eritaurozid. Uz spomenuto. Protiv nečistoće kože. protiv loše stolice. obično oko podneva. Čaj protiv groznice. gripe. Ako 1 velikoj žlici kičice dodamo 1 kavsku žličicu pelina. običnog i krvavog proljeva. ili Vs šalice pol sata prije jela. dobivamo lijek protiv hripavca. odstranjuje žučne kamence i regulira neredovitu menstruaciju. 258 . radi uklanjanja žgaravice i bolova u želucu.5 dl kipuće vode i umiješamo 1 veliku žlicu meda. glista. glikozid eritaurin. šećer. vosak. 1 taj čaj koristi protiv otvrdnuća pluća i žučnog kamenca. Pije se u gutljajima po 1 šalica u toku dana. a cvate u srpnju i rujnu. glavo­ bolje. žgaravice. histerije. zatim smolu. priprema se od 20 g biljke koja se prelije s 2. bolesti želuca i loše probave. gihta i krvarenja. pa to prelijemo s 2.5 dl kipuće vode: pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. do 1% alkaloida. protiv groznice i temperature i za umirenje nervoznih bolesnika. tj. Otvaraju se samo na sun­ cu. Bere se: Kad je u punom cvatu. od kojih najviše gencijanina. gorke heterozide: genciopikrozid. mladenačkih akni i nekih osipa. dodaju mu se jednaki dijelovi kamilice (Flores chamomillae) i metvice (Mentha piperita). koja se suši u hladu i na propuhu da se sačuva prirodna boja. Pripremanje lijeka. potištenosti. a odrasli svakih pola sata. sjete. šećerne bolesti i slabokrvnosti. Stari i na suncu osušeni cvjetovi izblijede. eritrocentaurozid. cijeli gornji dio biljke.

u l i rakije komovice. to jača živce i mišiće. kamilice. pojavljuju i grčevi u trbuhu. pa pomaže i protiv slabokrvnosti. a priprema se kao i prethodni čaj. lincure i šikaline (Cnicus benedictus). 1 velika žlica prelije se s 2. a pomaže i protiv groznice. poma­ že mješavina od po 20 g kičice. Pije se po 1 šalica prije jela. metvice. Isto je tako korisna i mješavina od po 25 g kičice. kamilice i timijana (Thymus serpyllum). Kao gorki tonik (amarum) kičica djeluje slično lincuri (Gentiana lutea). lincure. a uzima se tri­ put dnevno po 10— 15 kapi. trave ive (Teucrium montanum). ostavimo je na suncu ili kraj peći 6— 8 tjedana. Piju se po 2 šalice u gutljajima u toku dana. gorke djeteline. a zatim procijedimo i otfiltriramo. 259 . umiruje bolove nervoznih bolesnika i smanjuje kiselinu u želucu. Kad se 25 g kičice kuha u % l bijelog vina. a pije triput dnevno po 1 kavska žličica poslije jela. do 2 g dnevno. poklopi. iđirota (Acorus calamus). gorke djeteline (Menyanthes trifoliata) i ko­ re gorke naranče (Aurantii amari pericarpium) moči se 8— 10 dana.: Mješavina od po 20 g kičice. Mjesto čaja može se uzeti i prašak od suhe biljke. Protiv nadimanja i vjetrova koristi mješavina od 20 g ki­ čice. u Vs 1 vode. Ako se.Čaj pripremljen od 10 g (1 velike žlice) biljke koja se kuha 2— 3 min. Još je djelotvornija tinktura. Npr.5 dl kipuće vode. uz češće mućkanje. Infusum. Pije se 1 rakij­ ska čašica pol sata prije jela. pravi se od 10— 20 g biljke na 1 1 vode. tetrljana (Marubium vulgare). Uzima se 2— 3 puta dnevno po 20 kapi.. ostavi da stoji 15 min. metvice i matičnjaka (Melissae officinalis). jetru i žuč. podstiče probavne organe. Lijek protiv svih nabrojenih bolesti možemo pripremiti i tako da bocu od % 1 napunimo svenutim listovima i cvijetom kičice. liječi želudac. pa zatim procijedi. uz nadiman je. što uz ostalo djeluje i protiv groznice. a djeluje kao i drugi pripravci od kičice. zalijemo do vrha jakom rakijom. ili vodeni ekstrakt. triput dnevno.

galaktozu. koji hidrolizom daje kvilaja kiselinu. Ponekad po­ krije kamen kao mahovina.K ILA V IC A Herniaria glabra L. Caryophylaceae L jek a rn ičk i naziv: Herba Herniariae — Nalazište: Raste na kamenitim i pješčanim mjestima. Gorko je slana i ljuta. ramnozu. zeleno-žućkasti cvjetići izlaze. jer nema uspravne stabljike. paš­ njacima i oranicama Primorja. po 10 zajedno. dugoljasto ovalnih listića bez peteljke. vrlo razgranata biljka. Opis: To je oko 15 cm visoka. zatim sadrži kuma­ rin i njegove derivate umbelliferon i hemiarin. iz pazušaca listo­ va. a suha ima miris po kumarinu. Sadrži: oko 3% triterpenskog saponozida. ras­ poređenih nasuprotno po čitavoj stabljici. 260 . Sitni. pa kvercitozid. Svježa biljka ne miriše. Like i Dalmacije. puzava. vrlo sitnih. jedva vidljivi.

Pije se umjesto vode. na propuhu. liječi bubrege i mokraćni mjehur. Protiv upale mokraćnog mjehura uzet ćemo po 40 g lišća breze i medvjeđeg grožđa. Protiv upale mokraćnih putova koristi čaj od mješavine od po 20 g kilavice. te 20 g kilavice. oko 0. Pri­ prema se i pije kao prethodni. paronychin. Pije se toplo. pa se to poklopljeno ostavi da stoji 2 sata. koje onda s mokraćom tjeraju iz tijela. Za čišćenje mokraćnog mjehura dobra je i mješavina od po 10 g kilavice..rutozid i flavonoiđne heterozide. Bere se: Cvate od lipnja do listopada. Veliku žlicu te m je­ šavine treba prokuhati u 2 dl vode. a njegove mišiće umiruje pomoću umbelliferona koji sadrži u sebi. lišća medvjeđeg grožđa. Pomaže i protiv vodene bolesti. pomiješana s jednakim dijelom medvjeđeg grožđa (Folia Uva Ursi). breze (Betula alba). 261 . nego je treba rezati škarama. Suši se u hladu. te po 1 g ploda od peršina (Petroselinum sativum) i metvice (Menthae piperitae): 2 velike žlice te mješavine popare se sa 4 dl kipuće vode. tanin i glikozid saponin. pa se u to vrijem e bere čitava biljka. pa procijediti. breze. Saponinske tvari skupljaju pijesak u kamenčiće. korijena zečjeg trna (Ononis spinoza) i 30 g lišća medvjeđeg grožđa. je r je to trajna biljka.6% eteričnog ulja i ne­ što nepoznatih alkaloida. Dobra je i mješavina od po 25 g kilavice. primjena I djelovanje: Cijela biljka. triput dnevno po 1 šalica. katara dišnih organa i žutice te za čišćenje krvi. ostaviti da poklopljeno stoji 5 min. medvjeđeg grožđa. Pripremanje lijeka. lanenog sjemena i korijena selena. Dalje se postupa kao kod čaja za mokrenje. otklanja pijesak i ka­ mence iz njega. smiješati i tri velike žlice te mješavine preliti s l i kipuće vode. Kilavica pomaže i protiv slabosti vida uzrokovane kro­ nično bolesnim bubrezima ili njihovom sklerozom. korijena selena (Levisticum officinale) i lanenog sjemena (Semen lini). Me smije se čupati iz zemlje.

od kojih gornji sjede na. Polygonaceae L jek a rn ičk i naziv: n ije u farm akopeji — Nalazište: Raste na srednje vlažnim i suhim. a sadi se i u vrtovima. 262 .KISE LICA R um ex acetosa L. Mali. plodnim li­ vadama i pašnjacima. kopljastim ili streličastim listovima. dvodomni. crvenkasto-zeleni cvjetovi tvore metlice na vrhu stabljike. uz putove i polja. stabljici. a donji na dugim peteljkama. Opis: To je trajna biljka sa 35— 100 cm visokom stablji­ kom i dugoljastim.

sos. jer se s mo­ kraćom izlučuju tada loši sokovi iz tijela. Kod skorbuta se desni mažu svježim sokom. Pije se dvaput dnevno po 1 šalica. Bere se: Cvate od svibnja do kolovoza. mlijeka. Svježe. neuredne menstruacije. u Vs 1 vina i % 1 vode. dobiva se lijek protiv bolova u trbuhu. bolje je da ne uzimaju kiselicu. a osobito oni koji boluju od gihta. mlado lišće služi kao salata. je r bi mineralne soli koje ona obilno sadrži samo povećale ionako poveliku količinu tih soli u bolesnika i bolest pogoršale. a čitava biljka za sve vrije­ me svoje vegetacije. podagre ili nedijagnosticiranih bolesti zglobova. prije kuhanja mora se močiti u V 2 1 vode 12— 16 sati. pa se preporučuje kod svih bolesti s groznicom. hemoroida i nekih lišajeva kože. a kad ostari. vitamin C. ' Pripremanje lijeka. Od lišća neki prave i pitu sa sirom. poslije jela. ostavi da stoji 10 min. one ojačaju. to liječi jetru. Kuha li se 10 dkg svježeg lišća kiselice 20— 25 min. ali ga je onda dosta 1 dkg.Sadrži: željezo. Uz to treba uzimati dnevno 2— 3' žlice svježe iscijeđenog soka s malo meda ili vina. varivo ili dodatak juhi. 263 . Sve su ljekovite i čiste krv. Ako se 1— 2 žlice svježe istisnutog soka lišća po­ piju s malo vode. dobiva se lijek protiv jakog proljeva i glista. ljeti poluzrelo sjeme. Radi liječenja od rana u grlu i ustima grglja se i ispire iscijeđe­ nim sokom. a zatim se kuha 15 min. a ranjava mjesta oblažu zdrobljenim lišćem. pa se tada i ne upotrebljava za jelo. primjena i djelovanje: Im a više vrsta kiselica. Ako se 1 kavska žličica kiselice prelije s 2 dl kipuće vode. meda ili vina. mnogo klorofila i karotenoiđa.. Plućni i želučani bolesnici. Od osušenog lišća kiselice priprema se također čaj. koji čisti krv i oboga­ ćuje je željezom. koje obično nazivaju reumom. pa se procijedi. Piju se dnevno po 3— 4 šalice. Može se uzeti i osu­ šeno lišće. te mnogo kalcijeva oksalata. tanin i antrakinon. nego samo kao lijek. Na upaljena mjesta tijela stav­ ljaju se oblozi od octa u kojemu se 8— 10 sati močilo lišće ki­ selice: time se ublažuje bol. a kad se po 1 kap svježeg soka ukapa u oči jedanput do dvaput dnevno. Taj čaj ujedno pospješuje mokrenje. U proljeće se sabire mlado lišće. posebne od žutice. kuhanim s medom.

zbog sadržaja i stvaranja netopivih oksalata mogu se oštetiti bubrezi. triput dnevno. Pretjerujemo li s tim.Svježe zdrobljeno lišće. Na to odmah upozorava hematurija i albuminurija (krv i bjelančevina u mokraći). Rodilje. pa čak i onemogućuje mokrenje. Uzima se dnevno 2— 3 puta po 1 kav­ ska žličica s malo crnog vina. u koju ulazi i špinat. od toga opada temperatura. ne smiju se upotrebljavati u preve­ likim količinama. stišava se upala i prestaju bolovi. treba da stavljaju obloge od svježe izgnječenog lišća kiselice. dobiva se lijek protiv griže (dysenteria). npr. Crni prišt (pustula maligna) sazrije i prokine se kad se na nj stavi izgnječeno svježe lišće dobro izmiješano sa svinjskom mašću. iako vrlo rijetko. stavljeno kao oblog na tabane. neka zelja itd. služi kao oblog za upaljena mjesta na tijelu. 264 .. geranium. a ponekad. koje imaju previše mlijeka pa im otvrdnu dojke. izvlači visoku temperaturu. rabarbara. Ako to zdrobljeno lišće močimo u octu 1 sat. Kad se sjeme kiselice stuče u prah i pomiješa s jednakom količinom sjemena trpuca (Plantago lanceolata). Sve biljke iz te porodice. smanjuje.

Papilionatae L jek a rn ičk i naziv: Meliloti herha.) Pall. Leptirasti su cvjetovi žuti. ljut i opor. s dužom peteljkom. i tvore duge zbijene grozdaste cvatove ugodna mirisa. To je aromatična biljka. Okus je sluzavo gorak. 265 . na rubu su nazubljeni. slični djetelini. zeljasta. na bunjistima i poljim a i svuda gdje ima vapnenca. flores — ■ Nalazište: Raste kao korov na pustim mjestima. vinograda i putova. ravna i razgranata. bez eteričnog ulja. dvogodišnja biljka.KOKOTAC M elilotu s officin a lis (L . Opis: To je oko 1 m visoka. Troperasti listovi. kraj nji­ va.

bolesnih bubrega. dobiva se napitak koji olakšava mo­ krenje i čisti pluća od sluzi pri nahladi dišnih organa. upale i gnojenja oč­ nih kapaka. slobodnu melitolsku kiselinu. smolu.Sadrži: oko 4% kumarina. uz dodatak 1 kavske žličice meda. Kao odvar upotrebljava se za ob­ loge u slučaju gnojnih rana. u kojemu se na suncu močio kokotac 14 dana. krvarenja iz nosa. jer uzrokuje hemoragiju zbog dikumarola koji nastaje truljenjem biljke. kumarinsku kiselinu. pomaže protiv glavobolje. tvrdih oteklina i reumatično otečenih zglobova. Pripremanje lijeka. gihta i reumatične glavobolje treba cvijet kuhati u mješavini od pola vinskog octa i pola vode. Truli se kokotac ne smije trošiti. a lišće još i u kolovozu. jer kumarin u njemu djeluje štetno. Kokotac ne valja preče­ sto trošiti. U slučaju reume. vjetrova. tanin. Ublažuje bolove i olakšava rastva­ ran je kod otečenih žlijezda. u 2 dl vina. ostavi se da stoji 10 min. teškoća pri mokrenju. u 1 1 vode. Od 4 kg sirove biljke dobije se 1 kg suhe.. Kad se 6 g osušenog lišća i cvijeta kuha s 1 velikom žlicom meda 5 min. Jedna velika žlica kokotca. Za tu svrhu gazu treba namočiti u odvar od 70 g osušena cvijeta kokotca kuhanog 20 min. te protiv ispadanja guznog crijeva (prolapsus recti). 266 . reume i gihta. Bere se: Cvate od srpnja do rujna. pa od toga stavljati obloge na bolna mjesta. lakton. bijelog cvijeta u žena. i zatim se procijedi. Pije se po 1 mala šalica u toku dana. pro­ tiv svih spomenutih bolesti. Homeopatski se uzima protiv migrene. omekšava tvrde otekline i steže. dječjih grčeva u želucu i crijevima. Pije se po 1 šalica u gutljajima u toku dana. pa se izvana primjenjuje kao mast i melem. primjena i djelovanje: Ublažuje bo­ love. orto-hydroksi-cimetnu kiselinu i melilotal. Potiče izlučivanje znoja i mokraće. upaljenih žlijezda. Osušena biljka miriše na med.5 dl kipuće vode. Maslinovo ulje. Parenjem uha čajem kokotca ublažuje bolove uha. poparena s 2. U srpnju se sabiru vršike s cvjetovima.

zlatnožuti cvjetovi tvore štitce. uz rubove polja i putova. Um belliferae L jek a rn ičk i naziv: Fructus foen icu li — Nalazište: Raste po kamenjarima Hrvatskog primorja. a uzgaja se i u vrtovima. Ima jak mirodijski mi­ ris i sladak okus. samo je viši. Dal­ macije i Makedonije.KOMORAČ Foeniculum vulgare M ili. Plod je rebrasti kalavac s 2 sjemenke. Sličan je anišu. duboko urezanim listovima. 267 . tamnocrvenim. Opis: To je 80— 120 cm visoka. Mali. šuplja i granata stabljika s perastim.

koliko sta­ ne na vrh noža. Pripremanje lijeka. eteričko ulje. svaki sat po 1 žlica. umjesto vode. kod kojih pojačava stvaranje mlijeka. kalij. Upotrebljavaju se sjemenke i korijen. primjena i djelovanje: Komorač je jedno od najboljih sredstava za oslabjele i malokrvne žene. bolova u prsima. nešto fenhona i dosta anetola. Pije se toplo. protiv vjetrova i nadutosti.5 dl mlijeka. Na otekle i upaljene doj­ ke stavljaju se oblozi od mlačnog. Pije se po 1 šalica poslije jela. Kad se 1 velika žlica samljevenog sjemena kuha 10 min. kad su plodovi potpuno zreli i ugodno mirišu. a sabire se kad dozrije. daje svaki sat po 1 kavska žličica samljevenog sjemena pomije­ šanog s jednakom količinom meda. šećer. ali u gutljajima. pa procijedi u porculanski tanjur. dvaput dnevno. Uzima se kao prašak od samljevenog sjemena. Djeci se u slučaju tih bolesti. osobito dojilje. s malo vina i vode. bjelančevi­ ne. nahlade i gripe. Doda li se tome vinu ili 268 . Još je bolje ako se komoraču doda jednaka količina lipova cvijeta. Bolesne bubrege. dobiva se lijek protiv kašlja. u toku dana. ' Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. u 2. To je lijek za želudac i bubrege. sasvim mekano kuhanog ko­ rijena komorača. masti. B olje je kad se pomi­ ješa s jednakom količinom kamilice (Flores chamomillae). vjetrova. Ako se uzima po žlica. a najbolje ih je brati u jesen. dobiva se sred­ stvo za ispiranje upaljenih očiju. kalcij. i to 40— 80 g na 1 1 vode. fosfor i sumpor. Korijen se kuha kao odvar.Sadrži: željezo. svakih pol sata. Za želudac i probavu dobro je 3— 4 tjedna uzimati po jedanput ili dvaput dnevno samljevenog komorača. a osobito tvrde stolice. Isti čaj može se i piti. slabost želuca i crijeva liječi sjeme ko­ morača: 1 velika žlica sjemena kuha se u 2 dl octa od žutike trpke (Berberis vulgaris) i 4 dl vode. loše probave i grčeva probavnog trakta. poslije jela. i to protiv želučanih grčeva. Kad se 1 kavska žličica sjemena kuha nekoliko minuta u 2— 3 dl vode. uspješan je protuotrov kod trovanja jodom. triput dnevno koliko stane na vrh noža.

pariti oči pokrivši prethodno glavu maramom. Učinak je još b olji ako se samlje­ venom sjemenu komorača doda i samljeveno sjeme aniša (Fru­ ctus anisi). U tom slučaju piju se 2 šalice dnev­ no u gutljajima u toku dana. 269 . kao zači­ nom. a također i oni koji olak­ šavaju iskašljavanje guste i ljepljive sluzi u dišnim organima. djeluje još i protiv astme. Gotovo svi čajevi i lijekovi protiv nadimanja od plinova i sličnih smetnji probavnih organa. kumina (Carum carvi) i korijandra (Koriandrum sa­ tivum).vodi jednaka količina soka od ribizla. To čisti oči i jača vid. Dobro je u 1 1 kipuće vode usuti 4 velike žlice samljeve­ nog sjemena komorača. bez izuzetka sadrže komorač. Zbog anetola što ga sadrži komorač djeluje i antiseptički. neka jela. grudnih bolesti i hripavca. Praškom od samljevenog sjemena posipaju se. pa nad tim 20 min.

Sadrži: U plodu ima malo smole. dugog. Opis: To je oko 2 m visoka jednogodišnja biljka. oko 14% bjelančevina. Plodovi su sitni nepucavci. sluzi i vitamina K. Moraceae L jek a rn ičk i naziv: Fructus Cannabis — Nalazište: Raste na hladnijim poljim a i vrtovima po viso­ ravnima.KONOPLJA Cannabis sativa L. stanjenog lišća. glikozida kanabina. masnog ulja. Neugledni cvjetovi tvore klasove. 270 .

ekcema. astme. koje je neugodna ' risa. liječe od upala probavnih organa. Dobro je i 3— 5 g popariti s 1 dl ki­ puće vode i nakon 5 min. primjena i djelovanje: Služi kao hipnotik. dobivamo siguran lijek protiv žuti­ ce i teškog zatvora stolice. Stučeni plodovi (Fructus cannabis). migrene. po 2 šalice dnevno. išijasa. piti toplo. pa se procijede. kolike. upale mokrać­ nog mjehura i prostate. Pripremanje lijeka. bubuljica. protiv kronične reume.Bere se: Upotrebljava se list i sjeme. tuberkuloze kože. Alkoholni ekstrakt iz p l umanjuje postotak šećera u krvi. Slično djeluje i lišće. u 1k 1 mlijeka i zatim procijede. To se djelovanje još ispiti Kad se 1— 2 velike žlice sjemena kuhaju 10 min. Čaj se priprema tako da se 1 — 2 velike žlice lišća kuhaju u V -2 1 vode 4— 6 min. Pije se triput dnevno po 1 mala šalica. 271 . mokraćnog mjehura i mokraćnih putova. pomiješani s vo­ dom. sedativ. bolova maternice. a skuhano djeluje kao opij. Liječi od hripavca. raznih kožnih osipa i neči­ stoće. lišajeva. Izvana se upotrebljava kao oblog za otečena i udarena mjesta. plijesni kože itd. narkotik i diuretik. a beru se kad sjeme dozre. Pije se hladan.

3— 4% ete­ ričnog ulja. koja ima 80— 100 cm visoku. oko 18% dušičnih spojeva. plosnati štitac. Plod je kalavac. s dvo­ struko perastim. Sadrži: kalij. Um belliferae L jek a rn ičk i naziv: A nethi fru ctus et sumiiates — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima. Žućkasto-zelenkasti cvjetići tvore veliki. 15— 20% masnog ulja. uskim listićima. Opis: To je jednogodišnja mirodijska biljka.KOPAR M IR IS A V I Aneihuni graveolens L. granatu i -vitku stabljiku. šuplju. natrij. kalcij. 272" . fosfor i sumpor. s dvije sjemenke.

neuredne menstruacije i bijelog cvijeta. sve smiješati i 1 žlicu te mješavine popariti s 2. uklanja naduvenost trbuha i grčeve. pa se od toga piju dnevno 1— 2 manje šalice. Bere se: Cvate od lipnja do rujna.5 dl kipuće vode. s veli­ kom žlicom meda u 2. pol sata prije spavanja. Sabire se ljeti. čisti krv i jača srce. izlaze iz tijela svi loši sokovi. a sjeme kad dozre. ostaviti da stoji na toplom 1k sata i zatim procijediti. Odvar od cijele biljke služi za kupke i parenje u slučaju grčeva i bolova u trbuhu i maternici.5 dl kipućeg vina. Pripremanje lijeka. • Za dobar i miran san uzet ćemo po 25 g kopra. .te oko 6 % pektina. Za bolju probavu i protiv nadimanja treba 1 veliku žlicu mješavine od po 20 g ploda-kopra. Pije se poslije jela. u kojemu se 5 min. kao čaj koji se pije dvaput dnevno. Ako se 10 g usitnjenog cvijeta prelije s 2. Za dobar san još je bolje 6 g lišća kopra kuhati 5 min. te karvan. koje lijek izaziva. Kopar preliven kipućom vodom (5 g na 2 dl vode). a upo­ trebljavaju se sjemenke i listovi. hmelja (Humulus lupulus) i odoljena (Va­ lerijana officinalis). Dodaje se parnim i sjedećim kupkama. ili ako se sjeme i med moče 12— 16 sati u vinu.5 dl kipuće vode. Glavni dio eteričnog ulja čini limonen. komo­ rača (Foeniculum officinale). pa popiti pol sata prije spa­ vanja. to je također lijek protiv svih spomenutih bo­ lesti. Pije se navečer. kuhala 1 velika žlica meda. pa pošto to odstoji pol sata. primjena I djelovanje: Sjeme kopra. angelike (Angelica archangelica) i kumina (Carum carvi) preliti s 2. Lišće se bere na početku lje­ ta.5 dl vode. Piju se 1— 2 male šalice dnevno. zaustavlja štucanje i povraćanje. procijediti. Sjeme je ljekovitije od lišća. a znojenjem i mokrenjem. poklopiti. 18 Zlatna knjiga ljekovitog bilja . oko 70%. matičnjaka (Melissa officinalis). oko 30%. potiče funkcije žlijezda i daje dobar san. a navečer pol sata prije spavanja. kuhano u vinu ili u pola vode i pola vina. aniša (Fructus anisi). olakšava mokrenje i pospješuje stvaranje mli­ jeka kod dojilja.

5 dl kipuće vode. Tim se čajem svaku večer zapljuskuje čmar. a oblog m ije­ njati svakih 5 minuta kroz pola sata. što je priklad­ nije. gazu treba iscijediti. ostavi također 2 sata i zatim procijedi. Popije se u dva maha prije spavanja. Čaj mora biti vrlo topao. ili se. Kopar je dobar.Lijek protiv hemoroida priprema se tako da se 10 g kopra prelije s 2 dl kipuće vode i ostavi da stoji 2 sata. 274 / . Istodobno se 25 g kopra popari s 2. neškodljiv i svakom pristupačan lijek. u čaj namoči čista gaza i stavlja kao oblog na crijevo. Oboje se ponavlja 6 dana uzastopce.

Aristolochiaceae L jek a rn ičk i naziv: F oliu m Asari. osobito bukovim. 275 . sjajna lista. zeljasta. puzavog ko­ rijena (rizoma). između kojih izbije samo je ­ dan. Opis: Visoka je oko 15 cm. Biljka miriše na kamfor i biber. mali. na kržljavoj peteljci. Rhizoma. tvrdi cvjetić ljubičaste boje. srcolika.KO PITNJAK Asarum europaeum L. N a dugoj peteljci obično izrastu samo dva bubrežasta. trajnog. Radix — Nalazište: To je biljka vrlo raširena u tamnim listopadnim šumama.

Bere se: Cvate u svibnju. Pije se toplo. koje se jav­ lja. zajedno s proljevom kad se uzimaju veće količine. 276 . povratne groznice. šećer. Liječi od astme. tanin. organske kiseline i ne­ poznate glikozide. škrob. npr. smolu. gorke tvari. Od alkoholature (1:10) uzima se triput dnevno po 2 0 kapi. Trovanje uzrokuje azaron iz biljke. kamfor. kod djece koja su pojela nešto otrovno. Zato oprez! Kopitnjak potiče mokrenje i znojenje. a često već i u travnju. Suši se na umjetnoj toplini. primjena i djelovanje: Za čaj se 7— 8 listića suhe biljke prelije s 2 dl kipuće vode. kašlja i bolesti bubrega. velika žlica jedna za drugom sve dok ne nastupi djelovanje. u čaju. U kolo­ vozu se bere cijela biljka s lišćem i zelenim plodovima. razrije­ đeno s malo vode. išijasa i gihta. Eterično je ulje paprenog okusa i terpentinskog mirisa. a nuspojave i poslje­ dice vrlo su neugodne. Tinktura ne izaziva povraćanje. a u jesen podanak s korijenom.Sadrži: oko 1% eteričnog ulja s azaronom. Čaj je vrlo dobar za iskašljavanje. K orijenja se uzi­ ma jedna kavska žličica. npr. Pripremanje lijeka. sluz. tada se 2 dl 'ki­ puće vode prelije preko 4 g korijena. Želi li se namjerno postići povraćanje.

60— 80 cm visoka. uspravna. gajevi­ ma. obalama rijeka i potoka i uz ograde. na vrhu kukaste. srcoliko šiljatim. Lišće i peteljke imaju krhke dlake. kao korov.KO PRIVA V E L IK A U rtica dioica L. 277 . četvorouglate stabljike. rubovima šuma. a na dnu debele. Urticaceae L jek a rn ičk i naziv: F oliu m urticae — Nalazište: Raste svuda. grubo nazubljenim listovima kratkih peteljki. Opis: To je trajna biljka. s nasuprotnim. na zapuštenim mjestima. pa iz njih izlazi sok koji peče ili žari (žaoke). Vrh im se na dodir odlomi.

priređeno kao špinat. Rahitična djeca. pije se pomiješan s medom. Za lijek se bere kori­ jenje u proljeće i u jesen. Pije se u toku dana. brže ozdrave ako piju svježe iscijeđen zeleni sok koprive. Korijen je puzavi podanak. ostavi da stoji preko noći. mravlju. Sitno narezano lišće koprive 50 g kuha se u 1 1 vode oko 5 min. cm i nepucavci. primjena i djelovanje: Čaj od koprive liječi od slabokrvnosti. kroz čisti flanel procijeđenog soka kuha s 2 kg meda ili 1. a sjeme u kolovozu i rujnu. octenu. a u žaokama acetilholina i histamina. pa se pro­ cijedi. zatim ostavi da poklopljeno stoji 4 sata. i to 3— 4 velike žlice na dan. klorofila. vrhovi mladih grančica s mladim lišćem u proljeće. pa proci- 278 . lecitina. zračena ultravioletnim zrakama ili hranjena zračenim ergosterolom (vitamin D). kalcij. maslačnu i kremičnu kiselinu. u l i vode. nad vodenom parom. ili jedu njezino lišće kuhano u slanoj vodi. Isto je tako dobro 3 velike žlice biljke močiti 10— 12 sati u 2 1 vode.Zelenosivi dvodomni cvjetići vise iz lisnih pazušaca kao metli­ ce. Isparavanjem soka u plitkoj porculanskoj posudi. pa se sutradan pije mjesto vode. U lišću ima tanina. sumpor. dobiva se ekstrakt od kojega uzimamo 5— 10 g s medom. fitosterola. čitava stabljika s cvjetovima cijelu godinu. Bere se: Cvate od lipnja do rujna. karotena. Lijek protiv kamenaca mokraćnih organa priprema se tako da se mješavina od po 10 g koprive. umjesto vode. u l i vode. nešto sluzi i voska. zatim ku­ hati Va sata. a plodovi vrlo mali. jedanput na dan. neke soli. pije se u toku dana umjesto vode protiv slabokrvnosti. do gustoće meda. Za sirup se 1 kg bistrog. naročito one koju izaziva radijsko i rendgensko zračenje. na stroju za meso samlje­ vene koprive. Sok. Čaj od svježih mladih pupoljaka. ostaviti poklopljeno da stoji još 1 sat. Piju se 3— 4 velike žlice na dan. natrij. Pripremanje lijeka. neke alkaloide i glikokinin. vitamine A.. kuhanih 15 min. preslice (Equisetum arvense) i lišća stolisnika (Achillea millefolium) kuha 10 min. dobiven iz 1 kg oprane i svježe. C i K.5 kg kandisa 15 min. Sadrži: željezo.

Pije svaki sat po 1 velika žlica. po 1 žlica triput dnevno. lipe (Flos tiliae) i pupoljaka crne topole ili jablana (Populus nigra). zatim ostavi da stoji 8 sati pa se procijedi. kuha se po 20 g lišća od koprive i breze (Betula alba) u V 2 1 vode. na­ kon toga se doda po 20 g cvijeta buditeljice (Spirea ulmaria). Protiv gihta. zatim sve prokuhati 1h sata sa 8 veli­ kih žlica meda pa ostaviti poklopljeno da stoji 1 sat. pa se procijedi. Protiv čira želuca i crijeva kuha se 10 velikih žlica usitnje­ nog lišća i korijena koprive sa po 1 žlicom trpuca i borovice. dengue. pije se u toku dana umjesto vode protiv proljeva i slabosti. Pije se u 279 . hemoroidi i otvorene rane na koži). kiselice (Rumex acetosa).jediti. bazge (Sambucus nigra). papatačija. kalaazara. Uzima se toplo. U istu svrhu može se 20 dkg svježeg ili 3 dkg suhog usitnjenog korijena koprive močiti 14 sati u 2 dl cm og vina. Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela. ostavi da po­ klopljeno stoji 20 min. liječi od bijelog cvijeta. 2 ve­ like žlice trpuca (Plantago lanceolata) i 1 veliku žlicu smrvlje­ nih smrekovih boba (Fructus juniperi) treba močiti u l i slat­ kog crnog vina 10— 14 sati. pluća. malarije i još nekih zaraznih i grozniča­ vih stanja. mažurana divljeg (Origanum vulgare) i timijana (Thymus serpyllum) prelije s ih 1 kipuće vode. Pije se svaki sat po gutljaj (toplo). To popravlja poremećenu izmjenu tvari u tijelu i pomaže da se sve nezdravo iz njega izluči mokraćom. Isti čaj zaustavlja unutar­ nja i vanjska krvarenja (želudac. ostavi zatim poklopljeno da stoji 3 sata pa procijedi. Protiv reume djelotvoran je ovaj lijek: 15 min. pusti da opet prokipi 1— 2 min. reguliranje probave.. žute groznice. trpuca i kičice (Erythraea centaurium) kuha 10 min. Sredstvo za čišćenje krvi. zatim kuhati 1h sata sa 4 velike žlice meda pa ostaviti poklopljeno da stoji 2 sata. reume i neuralgije koristi ovaj lijek: 10 velikih žlica lišća i sitno narezanog korijena koprive. Čaj koji se priprema tako da se po 15 g osušenog lišća koprive. otklanjanje besanice i živčane napetosti priprema se tako da se 1 2 sati u V2 1 vode moči mješavina od po 1 dkg svježeg lišća koprive. Pije se ujutro i na­ večer po 1 šalica poslije jela. išijasa. s 2 velike žlice meda.

Time se onda svaku večer tare koža i korijen kose. a kao konzervans doda se 100 g alkohola na 1 1 te tekućine. u slučaju menorrhagije i di­ zenterije. simp i ekstrakt od koprive liječe uz to i od bole­ sti jetre. zatim maknuti sa štednjaka. pa nakon toga legnu na 1 — 2 sata. Osušeno lišće. žutice. od astme. potiče porast kose i sprečava njezino ispadanje i perut. vitaminima i još nekim korisnim tvarima jača organizam. i ohladi. ukusan i zdrav začin jelima. Djelovanje je još bolje doda li se koprivi pri ku­ hanju 1 šaka sitno rezanog korijena koprive i isto toliko sitno rezanog korijena od čička (Arctium Lappa). U tu se svrhu može 100 g lišća koprive kuhati 20 min. grčeva mokraćnih or­ gana. Čajem se grglja. Neki šibaju koprivom 2— 3 puta na dan mjesta oboljela od reume. uz gutljaj čaja ili cm og vina.toku dana umjesto vode. u ii 2 1 kišnice ili destilirane vode. pro­ cijediti i dodati 2 dl vinskog octa. vodene bolesti. Da zbog svakodnevne upotrebe toga sredstva kosa ne bi postala lomljiva. zatim iz hemoroida. uzeto 5— 6 puta na dan koliko stane na vrh noža. Mjesec dana pojede se svaku večer nakon jela po jedan takav kolačić koji koristi protiv noćnog mokrenja u krevet. Čaj ili ekstrakt od cijele biljke. a još bolje od korijena koprive. dodati 25 g kamilice i ostaviti poklopljeno da stoji 8 sati. niskoga krvnog tlaka i olakšavaju iskašljavanje. sok. 280 . pa kuha 30 min. Od 20 g zdrobljenog sjemena koprive i 60 g ražena brašna s malo vode i meda napravi se i ispeče 5 kolačića. a 5— 6 kapi svje­ žeg soka stavljeno 5 puta na dan pod jezik liječi od straha i mucanja. sprečava krvarenje iz pluća kod početne tu­ berkuloze. ispiru se desni i upaljeni krajnici. Sitno narezano lišće koprive i peršina hranjiv je. maže se nakon toga čičko­ vim uljem. Čaj. a kao varivo bogato željezom.

klorofil. samo je mala i jako žari. že­ ljeza i magnezija.KO PRIVA MALA — ŽARA U rtica urens L. . slična velikoj koprivi. mravlju i taninsku kiselinu. Urticaceae L jek a rn ičk i naziv: Lamii purpurei herba — Nalazište: Raste po napuštenim zemljištima. razne minerale. encin za fermentaciju. oko kuća i plotova. a najviše mangana. Opis: To je jednogodišnja biljka. Sadrži: ljutu tvar.

U slučaju angine tim se čajem može grgljati i ispirati usna šupljina. Neki drže da čaj od korijena ove koprive djeluje još bolje. Ova vrsta koprive li-. primjena I djelovanje: U ovoj koprivi ima nekih tvari sličnih onima u špinatu.Bere se: Cvate od srpnja do rujna. krvarenja iz trulih bubrega i mokraćnog mjehura. ječi od starih. a pije se dvaput po 1 šalica poslije jela. Za te se svrhe 20— 30 g lišća koprive žare kuha 5 minuta u V 2 1 vode. koje povoljno dje­ luju na želudac i gušteraču (pankreas). kožnih bolesti. U slučaju astme kuhaju se 4 velike žlice lišća u l i vina sa 4 velike žlice meda. i to ujutro i navečer. i to list. Bere se u početku cvatnje. i pije se dvaput dnevno po 1 šalica uju­ tro i navečer nakon jela. 282 . zapuštenih rana. Pripremanje lijeka.

• Sadrži: sluz. flos — Nalazište: Raste na sjeno vi tim mjestima ljudskih naselja. po obodu pilastih listova. Labiatae L jek a rn ičk i naziv: La m ii albi herba. kraj putova. nepoznate heterozide i ete­ rično ulje. Opis: To je trajna.KOPRIVA BIJELA Lam ium album L. 283 . na prljavim i zapuštenim površinama. Prljavobijeli cvjetovi tvore pršljenove. ja ­ jastih. oko 50 cm visoka zeljasta biljka. saponozid. tanin.

upale dišnih organa i staračkog kašlja. Za vrijem e cvat­ nje sabire se cvijet i suši u hladu. Pije se svakih pol sata po 1 velika žlica. dodaju se 2 ve­ like žlice meda i sve ostavi da stoji pol sata. bijelog cvijeta. U svim tim slučajevima uzima se svaki sat po 30 kapi. Pije se toplo. Jednako se priprema i uzima čaj od ove mješavine: 10 g bijele koprive. Pije se ujutro i navečer po 1 šalica. lincure (Gentiana lutea) i preslice (Equisetum arvense). Protiv gluhoće pomaže ovako pripremljen lijek: 3 velike žlice mješavine od jednakih dijelova bijele koprive. sve dok krvarenje ne stane. Pomaže i m je­ šavina od 100 g tinkture bijele koprive. prije jela. primjena i djelovanjem Kao alkoholatura upotrebljava se u slučaju lokalnog krvarenja mater­ nice zbog skleroze. Pripremanje lijeka. dobričice (Glechoma hederacea) i lazarkinje (Asperula odorata) popare s 1/s 1 vode. Sredstvo za reguliranje menstruacije priprema se tako da se 2 velike žlice mješavine od 15 g cvijeta bijele koprive. po 20 g troskota (Polygonum aviculare). te 30 g virka (Alchemilla vulgaris). jaglaca (Primula officinalis). polovica ujutro i polovica navečer.Bere se: Cvate od travnja do listopada. tegoba mokraćnog m je­ hura i bubrega. poklopi i nakon 3 sata procijedi. razrijeđenih s malo vode. To koristi i protiv bijelog cvijeta. po 20 g kamilice (Flores chamomillae) i virka (Alchemilla vul­ garis) i 45 g paprenog lisca (Polygonum hydropiper) popari s 3 dl kipuće vode. kožnih bolesti. slabokrvnosti. 50 g običnog sirupa i 25 g vode. 284 .

Im a jajasto kopljasto lišće. gorskim obron­ cima.KO PRIVA SMRDLJIVA Galeopsis ochroleuca Link. udruženi u pršljenove. šuplja stabljika. kamenjarima. 30— 50 cm visoka. Iz pazušaca po­ jedinih koljenaca stabljike izrastaju žućkastobijeli cvjetovi. posuta mekim dlakama. u grmlju i blizini usjeva. Labiatae L jek a rn ičk i naziv: Galeopsidis herba — Nalazište: Raste na pješčanim poljima. Opis: To je jednogodišnja. na rubu nazubljeno. 285 . granata. veoma dlakavo.

tanin. Jednu veliku žlicu te mješavine treba kuhati 5 min.5 dl vode. Pije se topao. smolastu tvar. malo eteričnog ulja. masne kiseline. sumpor.5 dl kipuće vode. natrij. fitosterol.Sadrži: željezo. nakon 10 min. primjena i djelovanje: Protiv suhog kašlja. pomi­ ješati s medom pa kuhati ponovo 5 min. Upo­ trebljava se gornji dio biljke s cvjetovima. 286 . i procijedi se pošto odstoji 10 min. staračkog bronhitisa i kroničnog pluć­ nog katara koristi čaj koji se priprema ovako: 1 velika žlica biljke prelije se s 2. i zatim pomiješati s jednakom količinom mlijeka. triput dnevno po 1 šalica nakon jela. ljepljivim sekretom. island­ skog lišaj a (Lichen islandicus) i divizme (Verbascum thapsus) liječi od tuberkuloze. a tada se i sabire. Ima gorak okus. saponin. Pomaže protiv astme i plućnog katara s gu­ stim. toplo. silikat. Piju se u gutljajima 2— 3 ša­ lice dnevno. Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. Pripremanje lijeka. bolova u prsima. holin i stahidrin. u 2. Kopriva smrdljiva sastavni je dio mješavina plućnih i diuretičnih čajeva. Mješavina od jednakih dijelova smrdljive koprive.. jabučnu kiselinu. kalij. procijediti.

a gornji sitni. Čitava biljka. Plod je dugoljasto okrugljast. zaudara po stjenicama. Donji su listovi okrugli i ve­ liki. ali se za lijek upotrebljava samo uzgojeni korijandar.KORIJANDAR Coriandrum sativum L. 287 . bijeli cvjetovi tvore cvatove. 50— 80 cm visoka zeljasta b ilj­ ka. stabljike na vrhu razgranate. perasto razdijeljeni i dugoljasti. Um belliferae L jek a rn ičk i naziv: Fructus coriandri — Nalazište: Ima ga divljeg po žitnim poljim a gdje raste kao korov. Opis: To je jednogodišnja. kad se protrlja među prstima. Sitni.

Iz korijanđrova ulja vadi se linalol. Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. oko 15% masnog ulja i oko 14% bjelančevine. poslije jela. koji se štuku u prašak i uzi­ maju. Uzima se i kao tinktura. koliko stane na vršak noža. limonen. Uzima se protiv tromosti crijeva i za istjerivanje vjetrova. Upotrebljava se samo osušen. kao čaj od 3 g sjemenja na 1 dl vode. 288 . i to triput po 10—20 kapi poslije jela. pa se tada i bere. a sadrži još pineol. primjena i djelovanje: Korijandar čini sastavni dio Aquae carminativae i Spiritus aromatici. ili kao prašak. Izaziva neko pijanstvo i dubok san. sladunjavog okusa. To ulje služi kao zamjena za bergamotovo ulje. geraniol i dr. Dobra je mješavina od jedna­ kih dijelova kumina i korijandra. bom eol. Pripremanje lijeka. po i/a— 2 g nekoliko puta dnevno. U lje se do­ bije destilacijom nezrelih plodova.Osušeni zreli plodovi ugodna su aromatičnog mirisa i nešto ljutog. Sadrži: oko 1% eteričnog ulja. Osušen izgubi neugodan i dobiva ugodan miris. Eterično je ulje u većoj količini otrovno.

Cvjetovi su tamnožuti. Žućkastobijele sjemenke ploda na jednom su kraju zašiljene.KRASTAVAC Cucumis sativus L. nezreo ima bradavice i zelen je. Hrapavi listovi na dugim peteljkama šiljasto su prstasti i nejednako nazubljeni. čekinjaste stablji­ ke. Cucurbitaceae L jek a rn ičk i naziv: Fructus cucum is — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima. Opis: To je jednogodišnja biljka ležeće. a zreo je gladak i požuti. 19 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 289 . Plod je dugo­ ljasta oblika.

a ne kad požute. lišajeve. Tanko narezani za salatu. pektin. ne smiju se začiniti octom. a pomaže i protiv upale probavnih organa. pospješuju mokrenje i potiču rad bubrega. Protiv ekcema dobro je svježi sok krastavaca piti triput dnevno po 2 velike žlice. dok su zeleni. služi za mazanje kožnih osipa.se zrelih krastavaca izvade. mineralne soli. a mali. upale sluznice i kože. Mogu se politi s malo ulja. operu i dobro osuše.Sadrži: bjelančevine. i ne valja ih pripremati ujutro za navečer ili čak za drugi dan. jačaju se oči. u 2 dl vode. a ako nema limuna. jer tada "štete zdravlju. arginin. prekrije suhom krpom i ostavi dok se ne osuši. tj.25 dl. osobito mjehura. smanjuje u njoj šećer kod šećeraša. Ne preporučuju se nezreli. vitamine: A (karoten). ujeda insekata i svraba. čireva i vanjskih hemoroida. Sjemenke . liječi kožne nečistoće. posve zeleni. nepovoljno utječu na srce i bubrege. liječi se tuberkuloza. jer rastvara mokraćnu kiselinu i pri­ ječi stvaranje njenih kamenaca u mokraćnim organima. stavi na oči. Sok se pije protiv upale mokraćnih organa. paprikom ni paprom. Pripremanje lijeka. limunova soka. Bere se: cijelo ljeto i u početku jeseni. šećer. ne­ ke encime i jednu tvar sličnu inzulinu. Koriste i protiv bolesti že­ luca i crijeva. tj. opekotine i dekubituse kad se njime mažu. gnojenja. pa se 1 kav­ ska žličica sjemenki kuha 6— 8 min. namočeni u soli. Protiv glista daje se djeci 300— 400 g istučenog sjemena krastavaca. sprečava navalu krvi u glavu pri klimakteričnim tegobama. Bi i C. Izlučivanjem otrovnih tvari iz tijela čisti krv. trigonelin. 290 . sunčane pjege. kao ni požutjeli krastavci zbog teške probavljivosti i nadimanja. soka od krastavca. One liječe mokraćne organe. jer osvježuje kožu. Plodovi se jedu nezreli. sitno narezanom rajči­ com i nasjeckanim češnjakom. Tako istucano sjeme. Ako se u sviježi sok namoči gaza. slično kao i plod dinja i lubenica. zatim adenin. primjena i djelovanje: Sok se upo­ trebljava za uljepšavanje lica. Popije li se dnevno 1. pom ije­ šano s vodom kao emulzija.

Žutobijeli cvijet. te suhim gorskim livadama. pomalo ljut.KRAVLJAK Carlina acaulis L. mesnat. kiselkast i steže usta. ponekad tamno ru- 291 . Okus je sličan okusu kupusa. svojstvene arome. Compositae L jek a rn ičk i naziv: Carlinae radix •— • Nalazište: Raste po obroncima I slabim. Korijen je debeo. bez stabljike. Opis? To je trajna zeljasta biljka. vretenast i ulazi okomito duboko u zemlju. vapnenim pašnja­ cima.

bodljikavih. natašte. sjedi na ružici sjajnih. ili da se 20 g korijena moči 10 dana u 2 dl vode i 2 dl vina. spuštenog želuca. antibiotskog svojstva. Uzima se dvaput dnevno po 12— 15 kapljica u žlici vode. služi za oblaganje čireva. Sredstvo za obloge može se pripremiti i tako da se 20 g korijena kuha 5 min. koji poput zvijezde obavijaju cvijet. zatim čisti od glista i potiče izlu­ čivanje loših sokova iz tijela mokraćom. oko 30 cm dugih listova. Pripremanje lijeka. smolu. ostavi da poklopljeno stoji 10 min. bo­ lesti crijeva. Treba ga brzo osušiti. to je lijek protiv katara želuca s bolovima. kao diaforetik (za znojenje). poslije jela.. pa se procijedi. a pola navečer). primjena i djelovanje: Kuha li se 8 g korijena s 1 velikom žlicom meda 15— 20 min. s 2. bubrega. Tinktura se priprema tako da se 30 g korijena moči u rakiji ili konjaku 5 dana i zatim otfiltrira. također. pa tako liječi i od žutice. koliko stane na vrh noža s malo vina. uskih. Pije se dvaput dnevno po 1 rakijska ča­ šica. tanin i oko 2 0 % inulina. bez peteljke.5 dl octa od žutike trpke (Berberis vulgaris). jakog i narkotična mirisa. Bere se: Cvate od srpnja do rujna.5 dl vode i 2. zbog toga što sadrži inulin koji je levuloza.žičastocrven. 30 g korijena močiti u l i vina 10 dana pa onda procijediti. rana i osipa. kao tonik (za jačanje) i kao holagogum (za čišćenje jetre i protok žuči). • Dobro je. ' Sadrži: 1— 2% smeđeg eteričnog ulja. Odvar od 40 g korijena. Pije se triput dnevno po 1 šalica nakon jela. slezene. Čaj se priprema tako da se 20 g korijena kuha 5 min. suhih. kuhanog 20— 25 min. vosak. 292 . u 2 dl vode 1 1 dl octa. u 1 1 vode. živaca i prsa: u svim tim slu­ čajevima ublažuje i bolove. Budući da je korijen hranjiv. može se davati i kao hrana dijabetičarima. kravljak se uzima kao diuretik (za mokrenje). Jednako djeluje prah od korijena koji se uzima dvaput dnevno. u 1 dl vode i 1 dl vina (pije se pola ujutro. Za lijek se skuplja ko­ rijen u vrijem e cvatnje. Ukratko.

dug oko 1 m. po obodu nazubljenih. Podanak je puzav. 293 . Opis: To je bogati grm dvogodišnje biljke. U m belliferae Ljek a rn ičk i naziv: Radix. glatka. velikih troperastih listova. Cvjetovi čine zeienkastožuto-bijele štitce.KRAVOJAC Angelica sylvestris L. herba angelicas silvestris -— Nalazište Raste po livadama. visine čovjeka. Stabljika je deblja. obalama rijeka. crvenkasto osjenčana. s mnogo žila. vlažnim m je­ stima i vrtovima. Miris i okus slični su mošusu ili vaniliji.

hemoroida. pošto odstoji 5 min. Jednako djeluje i mješavina od jednakih dijelova kravojca.. dobivamo dje­ lotvorno sredstvo protiv žutice. pelina (Artemisia 294 . kičice (Erythraea centaurium) i pelina (Artemisia absinthium) prelije s 2. primjena I djelovanje: Čaj se pripre­ ma tako da se 1 velika žlica mješavine od jednakih dijelova kravojca. smatra se. osvježuje živce. u slučaju raka želuca: piju se 2 male šalice u toku dana u gutljajima. Pije se u toku dana po 1 šalica u gutljajima. lijek je protiv sva­ ke bolesti. Uvarak od korijena kravojca i pelinova lišća (Artemisia absinthium) pomaže. Dobro je 50— 70 g korijena kravojca močiti u l i vina ili rakije 3 tjedna. angeličnu i valerijansku kiselinu i gorke tvari.Sadrži: jabučnu kiselinu. mladice s listovima i sjemenke. Taj čaj jača i potiče na rad probavne organe i jetru. Pri branju treba biti vrlo oprezan. vrućice i naglog slabljenja kod upale pluća i porebrice. namočen u rakiji. zatim filtrirati i pomiješati s jednakim dije­ lom tinkture odoljena (Valeriana officinalis). Ako 2 kavske žličice korijena kravojca kuhamo 5 min. kadulje (Salvia officinalis) i hrastova lišća. olakšava mokrenje. a sabire se zimi ili na početku proljeća. uklanja astmatične grčeve i naduvenost trbuha. griže i grčeva donjeg trbuha. žgaravice. Upotrebljava se korijen. Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. a nekada su njime liječili i od kuge. procijedi. pa to ostavimo da stoji 10 min. eterično ulje. poklopi i. ublažuje grčeve i upale hemoroida. smolu angelicin. Jedna velika žlica ko­ rijena kuhana u 2 dl vode i 2 dl vina liječi od otrovanja hra­ nom. Isti uvarak koristi i pro­ tiv plućnih bolesti. jer je biljka vrlo slična otrovnoj truheljki. Uvarak od samog lišća kravojca dodaje se kupelji radi osvježenja i jačanja.5 dl kipuće vode. Prah od suhog korijena kravojca. tanin. Pripremanje lijeka. Kravojac pomiješan sa sljezom (Althaea officinalis) i hra­ stovim lišćem (Guercus pedunculata) čisti krv i liječi od kož­ nih bolesti. u 1/a 1 vode. i zatim procijedimo (pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela).

pa se režu na nešto dulje komadiće.absinthium) i iđirota (Aoorus calamus). kuhaju u slanoj vodi i jedu kao varivo. . Svježe mladice i lišće beru se u svibnju i lipnju. koje jača želudac i poboljšava probavu. ako se uzima u juhi ili u toploj vodi jedanput dnev­ no koliko stane na vršak noža. To liječi od svih spome­ nutih bolesti. a mladice i peteljke kuhaju se u šećeru kao slatko. pa i unutarnje. a služi također kao protuotrov kod trovanja hranom. Rekonvalescentima jača glas. Prašak od osušenog korijena suzuje otvorene rane.

Opis: To je trajna. po su­ him livadama i svijetlim šumama. Polygalaceae L jek a rn ičk i naziv: Polygalae amarae herb a. Svjetlomodri ili bijeli cvje­ tići tvore grozdast.K R E S T U Š A C Polygala amara L. kožasto. klasu sličan cvat. radix — Nalazište: Raste po brežuljcima obraslim travom. Biljka je vrlo gorka. nenazubljeno lišće slično lopati. koje pri zem lji tvori ružicu. glatko. 296 . 10— 15 cm visoke stab­ ljike. zeljasta biljka. Ima kopljasto. a mirisa nema.

ublažuje astmatične grčeve. a zatim otfiltrira. a ostatak u toku dana u gutljajima. Korijen se sabire u po­ četku cvatnje. jer iz­ vrsno čisti sluznicu. Po sastavu i djelovanju može zamijeniti senegu i ipecacuanhu. Kad se pije topao. Da bismo dobili jaki čaj. Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. poklopljeno ostaviti da stoji 10 min. Kod plućnih bo­ lesti treba taj lijek primjeniti kad prestane akutna faza. Tinktura se priprema tako da se 200 g korijena moči 21 dan u 1 1 vina. jača živce i želudac. tj.Sadržiš gorku tvar polygamarin. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. 1— 2 male šalice dnevno. liječi od sluzavog pro­ ljeva i bolesti bubrega. regulira probavu. Uzima se po 15— 20 kapi triput dnevno. primjena i djelovanje: Korijen krestušca najbolji je lijek protiv katara bronhija i pluća. zatim se doda 1 velika žlica meda i sve zajedno kuha V 2 sata. zatim kod svih kroničnih oblika bolesti i u vrijem e rekonvalescencije nakon njih. tanin i polygalovu kiselinu. Pripremanje lijeka. prije jela. pa procije­ diti. liječi od pro­ ljeva i regulira probavu. nepoznati saponozid. poparit ćemo 90 g biljke s V 2 1 kipuće vode. zatim jača živce i želudac. a sluz je zrela za iskašljavanje. 2% senegina. u svibnju. Od toga se popije natašte 1 mala šalica. 297 . U tu svrhu moči se u 2.5 dl vode 12 g osušenog korijena 1 2 sati. Osim korijena upotrebljava se i cijela biljka.

na na­ ličju crno točkaste. uz putove. Plod je . Im a sitne. u vino­ gradima i vrtovima kao korov. Svjetlocrveni cvijet. k oji se otvara samo na suncu. nasuprotne. Opis: To je 10— 30 cm visoka jednogodišnja biljka sa četvorouglatom stabljikom. poljima. koja najprije puže po zemlji. a za­ tim se uspravi. izbija dugom peteljkom iz pazušca lista. Prim ulaceae L jek a rn ičk i naziv: Anagallidis herba — Nalazište: Raste na strništima.KRIKA Anagallis arvensis L. jajolike listove.

proteolitskih encima i nekih još neistraženih tvari. Istim se odvarom rane i oblažu. a 1— 2 srednje šalice odvara piju se u gutljajima u toku dana. rane. saponin. a otrovna je. Upotrebljava se cijela biljka. či­ reve i ozljede. Potreban je oprez zbog otrovnosti za ribe. Pripremanje lijeka. konje. primjena i djelovanje: Uzme se 10 g cijele biljke i kuha 5 min. Zatrovane i svježe rane pera se 5— 6 puta dnev­ no odvarom od 60 g osušene biljke. osobito ako se istodobno piju 1— 2 šalice njenog uvarka dnevno. jačaju očni živci i bistri rožnica. popravlja se vid. 299 . Drobi i omogućuje izlučivanje pijeska i kamenaca iz bubrega i mokraćnog mje­ hura. kalcij. malo tanina. Vrlo su djelotvorni oblozi od svježe izgnječene krike za bolesne zglobove. Služi za čišćenje krvi je r potiče izlučivanje znoja i mokraće kojima se iz tijela odstranjuju loši sokovi. pa tako liječi od žutice. Peru li se tim odvarom oči. s 1 velikom žlicom meda u % 1 vina. željezo. u doba cvatnje. kuhane 15 min. Sadrži. Protiv gihta pomažu oblozi od te biljke kuhane u octu. u gutljajima u toku dana. Gorka je okusa i bez mirisa. vodene bolesti i bolesti bubrega. u Va 1 vode. Za obloge valja upotrijebiti lanene krpe. vruće otekline. a sabire se ljeti. ovce i ptice. Zato kriku i zovu vidac ili »vidova trava«. Bere se: Cvate od lipnja do listopada. i liječi od podagre.okrugla čahura s poklopcem koji otpada kada plod dozrije.

glatkim. uz rijeke i potoke. iz kojih naiz­ mjence izlaze listovi na dugim peteljkama. zatim crveni i napo­ sljetku crni. na riječnim otocima. po grmlju. Kora je glatka.K R K A V I N Rhamnus frangula L. Plodovi su okrugli. 300 . sjajna. A Rhamnaceae L jek a rn ičk i naziv: Frangulae cortex — Nalazište: Raste po vlažnim šumama. lugovi­ ma. bjelkastozeleni. smeđim i bijelim granama. s ispruženim. crnkasta ili mrko siva. jajoliki i nenazubljeni. Cvjetovi su mali. u početku zeleni. promjera oko 7 mm. 3— 6 m dugim. Opis: To je srednje veliki grm šiblja.

Pripremanje lijeka. gorke tvari i hrizofansku kiselinu. Bol oko srca. pritiska u glavi. glogova cvijeta 301 . ili se 10 g kore stavi u 2. pro­ cijedi i pije prije spavanja. povraćanje i krvavi proljev. pa se. matičnjaka (Me­ lissa officinalis). pa zatim procijedi: piju se 2— 3 šalice dnevno. ostavi da stoji poklopljeno 10 min. odstranjuje čaj koji se priprema od 15 g metvice (Mentha piperita). vrlo purgativan glikofrangulin koji sušenjem prelazi u frangulin. Upotrebljava se kora. antrakinonske derivate. bo­ lesne slezene i vodene bolesti. masti. zbog nepoznavanja biljke.5 dl vode. upalu bubrega. bolova u očima zbog slabljenja vida. može doći do ozbiljnijih komplikacija. Zato se kao lijek za »unutarnju« upo­ trebu uzima kora samo od dvogodišnje biljke. ili je moramo grijati 1 sat na temperaturi od 100° C. timijana (Thymus serpyllum). Uzme li se veća količina čaja nego što je propisano. Uvarak od mlade kore služi samo za vanjsku primjenu. tanin. izoemodin. slabog pamćenja. grintom ili gnojnim lišajem. glista i loše stolice priprema se tako da se uzme 1 kavska žličica kore i kuha 25 min. izazvana pritiskom ošita podignutog zbog nadutosti crijeva od nakupljenih plinova. pomaže u slučaju otečene jetre. a i takva treba. omaglice. Mlada kora i bobe uzrokuju mučninu.5 dl hlad­ ne vode i kuha dok ne zakipi. a čim zakipi. primjena i djelovanje: Kora liječi od kroničnog zatvora stolice. za ispiranje tijela zahvaćenog svrabom. pritiska i boli u crije­ vima. Lijek protiv hemoroida. skloni se s vatre. jer sadrže rhammis — toxin. koji tek nakon dužeg stajanja prijeđe u druge spojeve pa prestaje djelovati. kao što je rečeno. Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. ko­ ja se s mladih stabala i debljih grana skida potkraj zime i na početku proljeća.Sadrži. Skinuta kora treba da odleži godinu dana. javljaju se grčevi i bolovi u trbuhu. u 2. zatim šećer. a kod trudnica i pobačaj. naduvenosti. pošto poklopljeno odstoji na hladnom 6 sati. potiče protjecanje žuči i sprečava stvaranje žučnih kamenaca. emodin. da prije upotrebe odleži na suhom oko go­ dinu dana. Ljudi s bolesnim bubrezima i trudnice ne smiju uzi­ mati taj lijek jer.

ploda pasdrijena (Rhamnus cathartica). ostavi da stoji preko noći i zatim procijedi. poklopi. u Va 1 vode. nakon toga se procijedi i umiješaju se 4 ve­ like žlice pekmeza od šljiva. Velika žlica te mješa­ vine popari se s 200 g kipuće vode i pokloni. a pola prije večere. kamilice (Flores chamomillae). Pije se pola natašte. Pije se pola ujutro. stolis­ nika (Achilea m illefolia) i 10 g krkavine. korijena pirevine (Agropyrum re­ pens) i ploda sene (Senna). Lijek protiv grčeva žučnog mjehura priprema se od po 15 g krkavine. dobro se izmiješa. rutvice (Ruta graveolens). ploda pasdrijena. poklopiti i ostaviti da stoji preko noći.(Crataegus oxyacantha). petrovca (Agrimonia eupatoria). prije zajutarka. Lijek protiv kroničnog zatvora priprema se od po 20 g krkavine. trave ive (Teucrium montanum). rusomače (Capsella bursae pastoris). Dvije velike žlice te mješavine popari se sa 4 dl kipuće vode. pola navečer. pola natašte. a pola prije večere. Pije se toplo. U slučaju izostanka mensesa valja uzeti po 15 g krkavine. stolisnika i kamilice i 10 g korijena omana (Inula helenium). i to poslije jela. 302 . zatim se to ostavi cijelu noć da poklopljeno stoji. matičnja­ ka i metvice i 10 g rosopasa (Chelidonium majus). procijedi i pije poslije zajutarka i poslije večere po 1 šalica. dvije velike žlice te mješavine popariti sa 4 dl kipuće vode. a ujutro procijediti. slatkog ko­ rijena (Radix glycyrrhizae). Dvije velike žlice te mješavine ku­ haju se 15 min. dupčaca (Teuc­ rium chamaedris). nakon 4 sata stavi se 1 velika žlica meda.

člankovitu i šuplju stabljiku. Na dnu pe­ teljka ima širok rukavac kojim obuhvaća stabljiku.KROSULJICA Anthriscus cerefoliu m (L . Svjetlozeleno lišće dlakavo je.) Hofm . Um belliferae L jek a rn ičk i naziv: Folia anthrisci cere folii — Nalazište: uzgaja se po vrtovima. 303 . 30— 40 cm visoka biljka slična per­ šinu. trostruko perasto i nazubljeno. Im a žljebastu. Cvjetići prljavobijele boje čine kite. Opis: To je zeljasta.

Za čišćenje krvi i liječenje od vodene bolesti iscijedi se sok iz krosuljice i pomiješa s jednakim dijelovima soka od maslačka (Taraxacum officinale). pa se dnevno uzimaju 2— 3 žličice sa isto toliko vode. slično kao kod trovanja ljuljem. mokraćni mjehur. koji uzrokuje teturanje. lazarice (Narcissus pseudonarcissus) i gorke djeteline (Menyanthes trifoliata). bol. pomaže protiv povratne groznice. liječi bubrege. dugog trpuca (Plantago lan­ ceolata) i stolisnika (Achilea millefolia). proljev i progresivnu uzetost. temperaturu i tvrdoću uklonit će oblozi iz zgnječenog svježeg lišća. pa se u toku 3— 4 tjedna uzimaju 2— 3 žli­ čice dnevno. Tog alkaloida nema u tzv. Bere se: Cvate u lipnju.Sadrži: mnogo ulja i jedan još neistražen alkaloid chaerophyllin. pa je treba nabavljati samo u ljekarni. u toku ci­ jelog ljeta. Zbog toga je gotovo napuštena kao lijek i ne nalazi se u farmakopeji. Za lijek se sabire lišće. primjena 1 djelovanje: Ako se pomije­ šaju jednaki dijelovi soka iscijeđenog iz svježeg lišća krosuljice. zatvora stolice i hemoroida. jestivoj vrsti (sativum) koju upotreblja­ vaju kao začin jelima. Ako d ojilji otvrdnu dojke. začepljenosti jetre i konsekutivne žutice. 304 . slezenu. to koristi protiv skorbuta. proširenje zjenica. Upozoravam da ju je teško razlikovati od ostalih vrsta. Pripremanje lijeka.

Uzgaja se u vrtovi­ ma i na njivama. 25% pektina. vinske i mliječne kiseline. jabučne. Više takvih gomolja visi na podzemnom korijenju. Solanaceae L jek a rn ičk i naziv: nije u fa rm akopeji — Nalazište: Porijeklom je iz Amerike. ponešto jajolike listove. Opis: Nadzemna.KRUMPIR Solanum tuberosum L. oko 0.4% šećera i 20 Zlatna knjiga ljekovitog biija 1 305 . a veličina varira ođ veličine kokošjeg jajeta do veličine šake. Cvjetovi bijele do bljedoljubičaste boje tvore paštitac na dugim peteljkama. s malim palistićima na dnu peteljke. oko 1. Bjeložućkasti gomolj omotan je sivosmeđom korom. jantarne. Sadrži: oko 22% škroba.5 cm debela i V2 m visoka stablji­ ka ima nepravilno peraste. limuno­ ve.

nešto acetilholina. onemogućuje upalne procese njegove sluznice. kad se pije ujutro. arginina. Velika količina kalija u krumpiru pospješuje izlučivanje 306 . za zajutrak. Kuhanjem i i pečenjem količina se C-vitamina u krumpiru smanjuje samo na polovicu. dok se u drugom povrću kuhanjem potpuno uništi. osobito kalija. Za vrijeme te »kure« treba izbjegavati hranu koja sadrži celulozu. vrhnjem. pa 1% celuloze. Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. Pripremanje lijeka. histidina. razri­ jeđen s malo tople vode. Neslana kaša od kuhanog krumpira smanjuje šećer u mokraći i povećava izlučivanja. uzeti pečeni krumpir s kavom. odstranjuje suvišak kiseline u želu­ cu. a zbog sa­ držaja alkaloida. F i osobito mnogo C-vitamina. glutamina. otrovni alkaloid solanin. 0. Može se uzimati s mlijekom. natašte. ili na svjetlu pozelenio. Kod kroničnog zatvora treba ujutro. a jako je opasan u sirovom krumpiru koji je proklijao. a za objed i večeru kuhani krumpir kao varivo ili kao kašu. lizina. tirozina. On ne odstranjuje uzrok bolesti. samo što je u krumpiru taj spoj znatno razrijeđen. mladenački izgled. zatim A. Gomolji. beru se od kraja lipnja do listopada. koje zapravo zovemo krumpir. što je posljedica prestanka grčeva i bolova kod kroničnih boles­ nika.15% masnog ulja i raznih encima. U tu svrhu treba krumpirovu kašu uživati dulje vrijeme. leucina. Trećeg dana uslijedit će obilna sto­ lica. ublažuje bolove od grčeva kod katara želuca (gastritis). Tome još pridonosi djelovanje kalijevih soli i C-vitami­ na koji se nalaze u soku. B. odstranjuje suvišak kiseline u želucu i tako štiti od upale i čireva (gastritis — ulcus). bez boli i grčeva. sličnog onome u velebilju (Atropa belladon­ na). a zalogaje do­ bro i dugo žvakati. primjena i djelovanje: Uživanje krum­ pira sprečava škorbut. Sok sirovog krumpira. asparagina. koji se kuhanjem uništava. oko 2% dušičnih spojeva u obliku aminokiselina.đekstrina. Osim toga sadrži oko 1% mineralnih soli. da bi se što bolje izmiješali sa slinom. a neke vrste već u svibnju. Kažu da sok krumpira daje licu lijep. ali u općem nastojanju na izlije­ čen ju pruža vremensku mogućnost da se želučana sluznica funkcionalno oporavi i zatim ozdravi. jogurtom i sličnim.

Škrob. pada na dno. u koju se. Uživanje krumpira bez soli. a voda nad talo­ gom izbistri. u slu-. postiže se izmjeničnim stavljanjem triju vr­ sta obloga kroz duže vrijeme. mjesta na koži zahvaćena svrbežom i pečenjem. Ta se mjesta mogu i oblagati kašom od naribanog sirovog krumpira. nestaju otoci tijela. može služiti kao kupka za otečena mjesta oboljela od reume i gihta. a hladnog onima koji dobro reagiraju na hladnoću. pomaže kao oblog protiv reume i akutnog artritisa (upale zglobova) nastalog od vlage i prehlade. a na opečen om se mjestu ne stvaraju mjehuri ni rane. da namaz bude bolji. Kad se nariban sirov krumpir prelije vrućom vodom. vrućeg za topli oblog onima koji bolje podnose toplo. kome se doda malo maslinova ulja. To pomaže i protiv bolova u donjem trbuhu. a talog ostavi isušiti na hladnom.vidljivo pomaže preoptereće­ nom srcu. ubrzo se nevolje uklone. perniones) treba obložiti toplom kašom od kuhana krumpira. Gojaznost nastaje tek ako se krumpiru dodaju masno­ će. zbog bazičnog sadržaja. pa kad se istaloži. i to: prvi dan oblog od sirove krumpirove kaše. Na ploške rezani krumpir. pojave divljeg mesa. a opekli­ ne (combustio) hladnom kašom od sirovog. odstranjuje visoku temperaturu i glavobo­ lju. Začudno djelovanje. vrhnja. ili izribanom kašom oblože.vode iz tijela. zapravo krumpirov škrob (amylum solani). maslaca ili masti ne deblja. Kaša od sirovog naribanog krumpira. teži od vode. Ako se ploškom sirova krumpira naribaju. naribanog krum­ pira: bol tada prestaje. čaju upale pluća ili akutnog bronhitisa ta se kaša stavlja kao oblog oko prsiju. nagnječenja i svih bolesti u koji­ ma se odbacuje trulo tkivo. razmućene u odvaru od preslice (Equisetum arvense). kojoj se doda 40 g maslaca i 60 g vrhnja. drugi dan oblog od zgnječenog svježeg lišća kelja. 307 . pa neslana kaša . osobito donjih udova. voda se baci. stavljen kao hladan oblog na čelo i sljepoočice. Za debljanje se preporuča kaša (pire) od 150 grama kuha­ nog krumpira. Promrzla mjesta ozeblih udova (congelatio. izribanog krumpira du­ lje prelijeva hladnom vodom na nekom gušćem situ. dobije se kad se kaša sirovog. uboja. a treći dan oblog od ilovače. Krumpirovo brašno. stavi vrlo malo mlijeka. kome se ne mogu dugo opirati ni najteže otekline.

Ako se jede kad je već počeo klijati. on se kao hrana preporuča teškim fizičkim radnicima. Istina je da se krumpir kao hrana troši tako mnogo da bi slučajevi otrovanja morali biti svakodnevni. pa onda oljušti. kako ne bi bio izložen svjetlu. Domaćice to. jako se. Zbog toga ga i za zimu treba spremati u hladnim i tamnim podrumima.Pošto se skrutne. ima i vita­ mina B. ljoskavca (Physalis alkekengi). pa se zato sprema na hladnom mjestu. a oni koji rade umno neka ga je­ du umjereno i obzirno. a oka. dolazi do te­ ških otrovanja. koru oguliti. pa tek onda kuhati. jede zreo. poveća količina solanina. koji se kuhanjem rastvara i gubi otrovnost. a gdjekad čak poslije 8— 9 dana. pokazuje i to što stoka ne jede zelenu stabljiku i lišće. postaje apatičan i bez­ voljan. rajčice (Solanum lycopersicum) itd. naime. Na toplom klijanje počne ra­ nije. treba ga saditi što dublje u zemlju. povraća žuč. ali zahvalju­ jući labilnosti solanina. na žalost. uz ostalo. dakle. može se jesti samo dok ne proklija. Kako se hranjivost krumpira temelji na škrobu. mast za ispu cale ruke ako se taj prah kuha s glicerinom. sa­ držaj želuca se oboji. 308 . jede se od njegova branja do siječnja. odakle su klice izlazile. Krumpir pečen s korom. Isto tako treba odrezati i baciti sve zelene dijelove. Da je potreban oprez. pa tek tada spremiti za jelo. Najviše vitamina očuva se u krumpiru ako se kuha u kori. npr. kao sa­ stavnim dijelom. Za hranu mora biti zreo. samelje se u sitan prah s kojim se. Oboljeli 'dobije jake grčeve. Da ne pozeleni. ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. duboko izrezati i baciti. svedeni su na minimum. ili u trapu. U doba klijanja i kad je kora zeleno obojena. pa na­ kon 1— 2 sata. koji se u takvu stanju kuhanjem ne uništi. samo uz spomenute mjere opreza. Krumpir se. Spremi li se za zimu. a kad počne klicanje. jer je tada veoma otrovan. izrađuju lijekovi u tabletama. klice treba odstraniti. paskvice (Solanum dulcamare). kao ni klice krumpira i ostalih biljaka iz porodice solanacea. pomoćnice (Solanum nigrum). stolica zatvori. ne smije imati klice i biti zelen. prestaje osjećati bol i umire iscrpljen pri punoj svi­ jesti. u kojoj. stavljajući u njega nekoliko zrnaca kumina ili anisa. Tada nema bojaz­ ni da će škoditi ni kad je sirov.

zelenocrveno proša­ rani cvjetovi tvore glavičaste cvatove na vrhovima stabljike. perasti i nazubljeni listovi na dugoj su peteljci. Jajoliki. Brojni crvenosmeđi. rhizoma Nalazište: Raste u grmićima na vlažnim livadama i u šu­ mama. oko 80 cm visoke. Korijen je rizom. Opis: To je višegodišnja biljka. Često se nađe zelena biljka i pod 309 . — Rosaceae L jek a rn ičk i naziv: Sanguisorbae herba.K R V A R A Sanguisorba officin alis L. pun tanina. usprav­ ne i razgranate stabljike.

Ujedno i raskužuje i jača. treba uzeti 4 puta dnev­ no prije jela po 1 veliku žlicu lijeka pripremljenog od 290 g sirupa gaveza (Symphytum officinale) pomiješanog s 10 g alkoholature krvare. i nakon 5 min. a u listu oko 200 mg % C vitamina. Sadrži i nešto ulja. biljka liječi od proljeva i krvarenja. N ajbolje djeluje alkoholatura od 1 dijela biljke močene 8 dana u 10 dijelova alkohola. Ako iz crijeva izlazi mnogo sluzi.snijegom. ženski na vrhu. zbog čega se upotrebljava i kao povrće. a hermafrođitski u sredini stabljike. Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica biljke kuha u 300 g vode 1— 2 min. Pripremanje lijeka. Uzima se 30— 50 kapi poslije jela u nekom čaju. najbolje u čaju od divlje verbene (sporiš). Sabire se cijela biljka bez korijena. primjena i djelovanje: Budući da steže tkiva. . Suši se u hladu. Bere se: Cvate od lipnja do kolovoza. uništava tru­ lež u probavnim organima i sprečava nadimanje. Sadrži: U rizomu ima oko 13% tanina. Pije se 2— 5 puta dnevno po šalica nakon jela. Pomaže u slu­ čaju krvarenja iz pluća i maternice.' procijedi. ili u prokuhanoj vodi. Muški su cvjetovi na dnu. te kod spuštenog i proši­ renog želuca. katara želuca i crijeva. pa čak i od amebne dizenterije s jakim bolovima zbog napinjanja (tenezmi).

Opis.KUKURUZNA SVILA Zea mays L. i mnogi ih skidaju sa ženskih cvjetova ili klasova. Kukuruznu svilu ili brkove nije potrebno opisivati: svatko ih poznaje. Sadrži. na vrhu razvijenog kukuruznog Masa ili klipa. Kukuruzna svila sadrži klorofil. koagulacioni ili antihemoragični 311 . fosfornu kiselinu. masti i drage ljekovite tvari. Graminae Ljek a rn ičk i naziv: Stigm ata Maydis -— Nalazište: Nalazimo je na poljim a kukuruzišta.

pa se to ostavi da poklopljeno stoji 2 sata i zatim se cijedi. Upotrebljava se kao oba prethodna čaja. Od H ica zrelog kukuruza priprema se vrlo hranjivo i lje­ kovito ulje (Maydis oleum).vitamin K. Za liječenje od upale mokraćnih putova smiješa se po 30 g kukuruzne svile i lista breze (Betula alba) sa po 20 g preslice (Equisetum arvense). Lijek protiv upale bubrega i bolesti srčanog mišića pri­ prema se tako da se po 1 velika žlica kukuruzne stile. Za te se svrhe 1 velika žlica sitno narezane kukuruzne svile kuha 2 minute u 3 dl vode i pije triput dnevno po 1 šalica. encime.3% salieilne kiseline. liječi od bolesti krvnih žila. tj. Pije se po 1 šalica triput dnevno. prije jela. popare s 1/z 1 kipuće vode. poslije jela. oko 3% saponozida. Bere se: Kukuruzna svila mora se brati dok klasovi nisu potpuno sazreli. P ije se po 1 čaša triput dnevno prije jela. bogato gliceridima nezasićenih masnih kiselinama. 3 velike žlice te mješavine popare s Va 1 kipuće vode. Takva je svila najljekovitija. 2% masnog ulja. oko 12% tanina. Zbog sadržaja salieilne kiseline ublažuje i reumatične bolove. Tre­ ba da uzme po 20 g kukuruzne svile. korijena maslačka (Taraxacum officinale) i metvice barske (Mentha pulegium) smiješa. fitosterolima i hiposolubilnim vitaminima. ' ^ Ekstrakt kukuruzne svile treba da napravi ljekarnik. Liječi također od rahitisa. Kao čaj odstra­ njuje pijesak iz mokraće. prije jela. 4% šećera. Lijek protiv smetnji u bubrezima i mokraćnom mjehuru priprema se tako da se uzmu 3 velike žlice kukuruzne svile. Pripremanje lijeka. pa se to poklopi. kašlja i bolova u hrptenjači. 0. na zračnom mjestu. primjena i djelovanje. Cigarete protiv astme također će napraviti ljekarnik. osobito vitaminom A. Stišava boli u mokraćnom mjehuru i omogućuje izlučivanje kamenaca iz bubrega.dok su još u mliječnom stanju. Uzi­ maju se 2— 3 kavske žličice dnevno. kalijeve i kalcijeve soli. Suši se u hladu. ostavi da stoji 2 sata i ocijedi.10% eteričnog ulja. . lista i cvijeta metvice pa­ 312 . 0. visokog tlaka i šećerne bolesti. korijena selena (Levisticum officinale) i sjemena lana (Semen lini). 2% smole. oko 3% gume.

jer izbacuje bjelančevine iz bubrega. Upotrebljava se protiv bolesti srca i albuminurije. Za 24 sata udvostruči i učetverostruči količinu mokraće. ili nekuhani čaj od 100 3 svile s litrom kipuće vode.prene (Mentha piperita). Pije se u toku dana. Treba je brati zelenu. tatule (Datura stramonium) 1 bunike (Hyoscyamus niger). lista podbjela (Tussilago farfara). procijeđen i zaslađen medom. osobito fos­ fornog. Puši se 1— 2 cigarete dnevno. bez straha od štetnog djelovanja.5 g : 2 g vode). Ona s tržnice ne vrijedi. Može se trošiti dugo. po potrebi. 313 . Kukuruzna svila zaustavlja krvarenje. sve do­ bro promiješa i poprska otopinom kalijeva nitrata (2. jer steže krvne žile. dok je na klasu. Stišava boli u slučaju kronične upale mokraćnog mjehura ili kamenaca i pijeska. N ajbolje djeluje kao odvar od 6 g svile na 200 g vode. Potiče mokrenje i izlučivanje pijeska iz bubrega i fosfata iz tijela.

Korijen je vretenast. Opis: To je dvogodišnja biljka. ali se za lijek upotrebljava samo u vrtu uzga­ jana biljka. Cvjetovi su bijelo-ružičasti. . Um belliferae L jek a rn ičk i naziv: Fructus carvi ■— Nalazište: Kao korov raste po livadama. a plod sitan.KUMIN Carum carvi L. dugoljasto jajasti kalavac. češće planinskim nego nizinskim. dok su u gor­ njem dijelu sitni i razbacani. po­ redanim u donjem dijelu biljke poput crepova. razgra­ nate stabljike s nekoliko puta perasto urezanim listovima. visoka 50— 90 cm. 314 .

celulozu. oko 20% bjelančevine. poslije jela. Čaj se priprema od iste mješavine tako da se od svake te biljke uzme jednaka količina. Služi i kao začin jelima i pićima. pa se 1 velika žlica te mješavine prokuha 5 min. bistro je. boju i kalcijev oksalat. bezbojno ili malo žućkasto. Protiv nadimanja uzima se 1 g samljevenih plodova kumi­ na dvaput dnevno poslije jela. primjena i djelovanje: Kumin je karminativ i stomahik. djeluje otrovno. ostavi da poklopljeno stoji 15 min. Stari su ga Grci dodavali svim ljekovima radi bržeg djelovanja. dobro izmiješa. Već ga Dioskorid spominje kao koristan lijek protiv bo­ lesti bubrega. oko 30% terpena limonena. u 6 dl vode. oko 12% masnog ulja. po 1 velika žlica. ponekad i u travnju. Pije se toplo. sluzi. malo smole. jer stimulira mokrenje i izlučivanje pijeska i ka­ menaca iz bubrega i mokraćnog mjehura. oko 3— 7% eteričnog ulja u kojemu ima oko 60% karvona. Eterično ulje. Pripremanje lijeka. u Vs 1 vode. jača vid i sluh.. koprom (Anethum graveolens) i dragim aromatičnim dro­ gama. kamilicom (Flos chamomillae). aquae carminativae i spiritus carvi uzima protiv probavnih smetnji. triput dnevno po 1 šalica. 5— 8 kapi u toplom čaju od metvice. sam ili u mješavini s drug-m biljkama. Ulje kumina uzima se poslije jela. 315 . šećer. U većoj količini. oko 8% tanina. miriše po karvonu. komoračom (Fructus foeniculi). uz to pospješuje pro­ bavu. pa se kao čaj. Cijela je biljka mirisna i aromatična. čisti pluća od sluzi i rastjeruje kihanje. voska.Sadrži. za pospješivanje mokrenja i protiv žučnih bolesti. npr. koje se dobiva destilacijom s vodenom parom. uzima li se s jelom. zbog eteričnog ulja. prvi među žitaricama. i zatim procijedi. te da. a neki smatraju da uklanja sve smetnje maternice i pomaže pri čišćenju rodilja. Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. metvicom (Mentha pipe­ rita. Kao stomahik i karminativ mi­ ješa se s anišom (Fructus anisi). poklopi i ostavi da stoji još 15— 20 min. Velika žlica stucanog sjemena kuha se 5 min. Dojiljama pospješuje izlučivanje mlijeka.. zatim se procijedi kroz dvostruku gazu i upotrebljava kao klizma radi odstranji­ vanja plinova i grčeva od nadimanja trbuha.

ravnih ili kao luk savijenih grana punih jakog tm ja. Rosaceae Ljek a rn ičk i naziv: F o liu m e i fru ctus ru b i fru tico s i — Nalazište: Raste na rubovima oranica. na obodu pilasto nazubljeni. šikarama i živicama. ponekad svjetloružičast. po brdima i planinama. Plod ie crna. Opis: To je grm dugačkih. ukusna boba. Listovi su troperasti ili petoroperasti. uz putove i potoke. a cvate u kitama. u grmlju.KUPINA Rubus fruticosus L. 316 . na neobrađenu zem­ ljištu. Cvijet je bijel. šumama.

jer stežu i osvježuju.Sadrži: željezo. sol i šećer. Sirove bobe. ili zreli. doda se 1 velika žlica meda i izmiješa. a isto tako i čaj od korijena ako se pije 1 šalica dnev­ no. pa se suše. Za jačanje zubnog mesa dobro je žvakati mlado lišće. kao i pekmez od njih. s malo vode ili vina. natrij. služi za ispiranje grla. protiv hemoroida. kalcij. potkraj ljeta. Od lišća kupine s jednakim dijelovima lišća jagode (Fragaria vesca). tj.. za grgljanje i ispiranje. pa se ocijedi. pospješuju probavu. Protiv lišaja i kožnih osipa pije se čaj od posve mladih pupova. Zdrave zrele bobe ugodna su okusa. nezreli. sklanja se s vatre. češće u toku dana. Pije se toplo. Isti čaj služi i za grgljanje protiv upala grla.5 dl vode. lišće i plod upotrebljavaju se u slučaju upale krajnika. Bere se: Korijen i mladi listovi s vršikama sabiru se u pro­ ljeće i jesen. Zelen. Sok. Kuhane u vodi daju osvježujuće piće za bolesne i rekon­ valescente. Pripremanje lijeka. vitamine. Ako se upotrebljava za grgljanje. Pre­ jake menstruacije ublažuje čaj od kupinova cvijeta. dok su još mladi. Tinktura za jačanje želuca priprema se tako da se šaka boba s 317 . cvijet za vrijem e cvatnje. olakšava znojenje i iskašljavanje sluzi. ja ­ bučnu i vinsku kiselinu. potiče na mokrenje i tako pomaže izlučivanje loših sokova iz tijela. Plodovi se beru ili zeleni. ublažuju proljev i čiste od glista. više puta dnev­ no. Čaj od lišća uklanja teškoće mokrenja i probave. kojemu se doda 200 g sirupa od ploda kupine. primjena i djelovanje: Korijen. osušen i u prah stucan plod uzima se samo na vrhu noža 2— 3 puta dnevno. zatim to poklopljeno stoji 15 min. alkaloid. tanin. Pije se 1 velika žlica soka u čaši vode. U tu se svrhu 1 velika žlica usitnjenog lišća s vršikama zakuha u 2. Kupina čisti i krv. od svibnja do kolovoza. lazarkinje (Asperula odorata) i timijana (Thymus ser­ pyllum) priprema se čaj koji utažuje žeđ. i dobro osušeni spreme u vrećice ili kutijice. pomiješa­ nog s lišćem i grančicama imele (Viscum album) bez boba. ili odvar od 800 g lišća u omjeru 10 g lišća prema 100 g vode. a zalivene vinom i posute šećerom i cimetom jačaju slab želu­ dac. i čim uzavre. Zdravi zeleni listovi suše se u hladu. crni. a listovi u lipnju i srpnju. ne treba dodati meda. istisnut iz svježih boba. Čaj pripremljen od 20 g lišća prelitog s l i kipuće vode. guše i rana u grlu i ždrijelu. rashlađuje.

Sirup od boba pomaže i u bolestima s visokom tempera­ turom. pa izlazi bez teškoća. a kako hladi. Ljudi slaba želuca treba da piju 1— 2 rakijske ča­ šice sirupa dnevno. 318 . Čaj od korijena i njegovih žila«. Pije se po 1 likerska čašica na dan. izm ije­ šane s haringom i malo juhe.5 velikih žlica meda. osvježuje i krijepi. kuhanih u crnom vinu. namoči u l i rakije ili konjaka. i što više zrelih kupina. Od koštica prijesnih boba i od sirupa trakavica oboli. Četvrti dan ne jede se ništa. pa se sve ostavi na suncu ili na toplom mjestu 6— 8 tjedana. preporuča se rekonva­ lescentima. obustavlja krvarenje kod žena u klimakteriju. Protiv trakavice treba 3 dana jesti vrlo malo šunke. ali se uzmu 2 velike žlice ricinova ulja s dosta sirupa od kupine. ili V* kg kandisa.

Cruciferae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a k op eji — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima i na poljima. Sadrži: mnogo vitamina C. kalcija i sumpornih heterozida ' i mliječne kiseline. Za lijek dolaze u obzir listovi gla­ vice kupusa.K U P U S Brassica oleracea L. Opis: Zeleni i crveni kupus toliko su svima poznati. primjena i djelovanje: Osim za hranu upotrebljava se i kao lijek. Bere se: potkraj ljeta i na početku jeseni. Maj- . Pripremanje lijeka. da potanji opis nije potreban. Zdraviji je sirov nego kuhan.

U rasolu je fosforno vapno rastvoreno u mliječnoj ki­ selini. Dobar je rasol odličan lijek protiv mamurluka. kuminom. Kuhani kupus. i nakon toga na bolesno mjesto staviti takav list. može se piti kao čaj. pomiješan sa šećerom. zatim te listove valjkom ili bocom izglačati. liječe od kroničnog zatvora. te od čireva na želucu i dvanaesniku. zaslađena medom. Voda od kuhanog crvenog kupusa. želudac provari za 2 sata. suho poviti i ostaviti oblog pola dana. Svjež i sirov ili kiseo kupus sprečava skorbut. sladak ili kiseo. ljudi rastrojenih živaca. fircigere u djece. rane. Sumpor u kupusu liječi od reumatizma. Listovi kupusa stav­ ljaju se na opekotine. Za obloge u tu svrhu dobro ćemo oprati kupusove listove. preko njega u nekoliko slojeva složenu gazu. sigurno se regu­ lira probava. gihta i artritisa. uboje i tzv. pa. čireve. Kuhan slatki kupus ne valja da jedu ljudi koji pate od glavo­ bolje ili imaju slab želudac. i to od stopala prema koljenu. uljem i kruhom od mekinja (ili grahamom) treba da često jedu slabokrvni. I slatki i kiseli kupus. ne smije se dakle soliti. Bolesnik brzo osjeti veliko olakšanje. rane zarašćuju. pa je on tako ljekovit da može zamijeniti vrlo skupe si­ rupe. oni koji pate od kro­ ničnog zatvora stolice. reume. kao i rasol. ali je crveni najbolji. skorbuta. Sirov kiseli kupus s lukom. Takvi se oblozi stavljaju i na rane od proširenih vena na nogama. bolesna želuca. taj rasol ne smije biti slan: kupus pripremljen u ljekovite svrhe. pa ga treba jesti preventivno kad se pojavi neka epidemija. Slično djeluju i druge vrste kupusa. prsnih bolesti. da budu svuda jednako ravni. debele žile na njima izrezati. Kupus ima u sebi više kalcija nego ijedna druga biljna hrana. a kuhani za 4 sata. močiti ih 3 sata u 3 postotnoj otopini bom e kiseline (koju ćemo kupiti u ljekarni). M ijenja se dakle dvaput dnevno. Previjanje se obavlja dvaput na dan. Sam. sladak ili kiseo. teško se probavlja: sirov. 320 . ako ga želu­ dac podnosi a jetra ne reagiraju. Svježe istisnut sok crvenog kupusa. Jede li se to duže vrijem e natašte. išijasa i si.manje se preporuča pirjan na masti ili ulju. može se vrlo dugo upotreb­ ljavati kao lijek protiv reumatičnih bolova lumbaga. Zbog sumpora koji sadrži kupus djeluje antiseptično. osobito želuca. liječi sluznicu probavnih or­ gana. daje sirup koji blagotvorno utječe na pluća.

osim lišća. treba ga promijeniti. Soli se posve malo. Treba upamtiti da se kupus ne smije priređivati u posu­ dama od bakra! 21 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 321 . Ako je rasol slan. valja ga razrijeđiti vodom. uštrcava se rasol u uho. Ljekovitost kupusa postaje još veća ako se pri kiseljenju između redova kupusa stavlja po jedan red lišća vinove loze. jabuke. ili skrutnute ušne masti. grožđa. Time se postižu uspjesi.Radi pročišćavanja bronhija kod kroničnog kašlja treba 4— 6 tjedana svakih pol sata uzeti po jednu veliku žlicu rasola od kupusa. Čim se takav oblog ugrije. treba ga dobro razrijeđiti vocfom. dakle svako 1/a— % sata. Ako odviše nagriza. Ovako kiseljeni kupus prikladan je i za jelo i za lijek. Radi liječenja od nagluhosti kao posljedice upale uha. Pro­ tiv čira želuca i dvanaesnika pije se svakih Vs sata — 1 sat po jedna velika žlica. smrekovih boba. Na mjesta upaljena uslijed uboda insekata. kumina i komorača. ' Radi razbijanja mamurluka piju se 1— 2 čaše rasola. kukuruza. također i oblozi od rasola. na upa­ ljene vene i čireve stavljaju se. na kriške rezane dunje.

ruševinama. bodljikav tobolac s mnogo sjemenki. Listovi su jajasti. Plod je velik. veliki. 322 . buništima i gnojištima. semen ■— Nalazište: Raste i obilno se razmnožava na zapuštenim pašnjacima. Biljka za­ udara. nazubljenih rubova i sočni. Opis: Vrlo razgranala stabljika naraste i do 1 m. zvonoliki i uspravni. Solanaceae L jek a rn ičk i naziv: S tra m on ii fo lia .KUŽNJAK Datura stram onium L. Cvjetovi su bijeli. U cvijetu je 5 prašnika i 1 tučak. veliki.

Malo veća doza izaziva komu i smrt. čaj. sumanutost. prestanak stolice i mokrenja. Lišće se stavlja u cigarete. Cijela je biljka otrovna.Sadrži: otrovne biljne baze. kad je biljka u punom cvatu. primjena i djelovanje: Lišće i sjemen­ ke liječe od astme i bolesti živaca. i to 1 g na 10 g duhana. 323 . za astmatičare. Protiv delirija daje se kloral i kloroform. Kao protu­ otrov daje se sredstvo za povraćanje ili se ispire želudac. Znaci trovanja jednaki su kao kod velebilja. Plod se bere u jesen. a osobito listovi i sjemenke. lišće se ne ubire. strašne vizije i halucinacije. samo što se javlja još i glavobolja. ne­ što kalcijeva oksalata i 0. pa je ne smiju brati djeca.50 hyosciamina. ali ne morfin. atropina i scopolamina. Ako su cvjetovi uveli. gubitak pamćenja. Bere se: Cvate od svibnja do rujna. najbolje u obliku tinkture. ali i to samo pod kontrolom liječ­ nika. Pripremanje lijeka.30— 0. Pro­ tiv kome daje se jaka kava. rakija ili vino. ubrzani puls i disanje. Zbog jake otrovnosti treba strogo paziti na dozu: smije se uzeti najviše Vio g. a uz to se noge taru grubim ručnikom. slične otrovima velebilja. kad je zreo. Lišće se bere bez peteljaka.

a izlaze dugačkim peteljkama iz pazušaca listova. srcasto klinasti koso sa­ vijenih šiljaka. tanin i još ne­ ke tvari. Penje se po grmlju i ogradama. 324 . scammonium. Opis: Tanka trajna stabljika penje se poput loze u duljinu i do 5 metara. Sadrži: smolu. šećer. Bijeli. zvonoliki cvjetovi. te glikozid jalapin.L A D O L E Ž I L I S L A K Convolvulus soepium L. po 7— 8 . tvore grupe. Uzgojem za ukras postignute su različite vrlo lijepe boje. gumu. Convolvulaceae L jek a rn ičk i naziv: Scammoniae radix — Nalazište. Listovi su trouglati.

arterioskleroze. odmah treba prestati s upotrebom te biljke. protiv zastoja krvi u trbuhu i početka vodene bolesti. Piju se navečer 1— 2 šalice. U starom vijeku upotrebljavali su ga kao purgans. od reu­ me. Alkoholature od svježeg korijena uzimaju se 2— 3 kavske žličice (10— 15 g) dnev­ no u sljezovu čaju. matičnjaka (Melissae officinalis) i cvijet božura (Paeonia officinalis) popariti s 2. zubobolje. Pripremanje lijeka. mokraćnog mjehura. po 10 g metvice paprene (Mentha piperita). Za vrijem e cvat­ nje bere se cijela biljka s korijenom i suši u hladu. Pojavi li se stolica. Cvate od srpnja do kraja rujna. Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica popari s 3 dl kipuće vode. Radi oslobađanja od plinova treba 1 veliku žlicu mješavine od 50 g ladoleža.5 dl kipuće vode. vodene bolesti i bolesti želuca. jetre. poklopiti i nakon 5 minuta procijediti. 325 . primjena i djelovanje: Liječi osobito od tegoba žučnog mjehura.Bere se. toplo. kima (Carum carvi). komorača (Fructus foeniculi). jaki diuretik i sredstvo za jačanje sekrecije crijeva. obnavljanje oštećenih stanica jetri. Od alkoholature (1:10) uzima se kavska žličica triput dnevno sa čajem od bijelog sljeza.

Linaceae Ljek a rn ičk i naziv: Semen. uspravna. naizmjenično postavlje­ nim. sa sitnim. Plod je okrugla­ sta čahura s 10 sjemenki koje su sjajne. koji se otvara ujutro a zatvara poslije podne. kao nebo modre boje. dugoljastim i kopljastim listovima. Samo jedan cvijet. svijetle. oleum Uni — Nalazište: Uzgaja se na poljim a kao industrijska biljka. okrugla stabljika. jajaste i spljo­ štene. Opis: To je 40— 90 cm visoka jednogodišnja. Ispod kožice je bijelkasta ili zelenkasta jezgra sjemenke 326 . zeljasta. glatke. stoji na svakom vrhu ogranka.L A M Lin m n usitatissimum L.

prsni koš. čim mjesto pod oblogom počne peći ili boljeti. Lanenu kašu pripremamo tako da lanenom brašnu doda­ jemo. uz neprestano miješanje. Pripremanje lijeka. cij anogenetskih heterozida koji ublažuju boli. nalijemo ga na čistu bijelu lanenu krpu i privijemo na čir. Sadrži: željezo.5 dl vode. pomiješanih u vrućoj vodi s 1 velikom žli­ com repinog ulja (Brasica rapa) tako da se dobije gusta kaša. i to triput dnevno po 1 kavska žličica s malo vode. kašlja i promuklosti. u 2. i to sjeme. Sredstvo protiv jakog zatvora stolice priprema se tako da se 1 velika žlica mješavine jednakih dijelova sjemena lana. te vitamina. npr. spolne organe. pa se upo­ trebljava protiv nahlade. Sve ovo sjemenje može se uzimati samlje­ veno u prah. Laneno brašno ne smije biti starije od 4 mjeseca. kalcij. obilje sluzi. urasli nokat. 327 . zagnojenu ranu. ali voda mora biti hladna jer vruća uništava ljeko­ vitost slačice. a voda za kašu mora biti prokuhana. Laneno brašno može se pomiješati u kašu i s brašnom od slačice (Si­ napis alba). gnojne i tvrde dojke.u kojoj nema škroba nego ulja. anišova (Fructus anisi) i komorača (Fructus foeniculi) kuha 5 min. čireve. tako da ne sadrži vapna. koja u vodi nabubri. kipuću vodu. porebrice i si. a sabire se u kolovozu. a u kori ima mnogo sluzi. zatim procijedi i doda jo j se ! velika žlica meda. Pije se u toku dana. Tu kašu treba prst debelo namazati na lanene krpe za obloge i zatim priviti na bolno mjesto. natrij i fosfor. donji trbuh. Da ne bi od slačice nastali mjehuri i rane. masne droge. odmah oblog skinuti i to mjesto namazati čistim lanenim uljem. Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. primjena 1 djelovanje: Stvaranje žuč­ nih i bubrežnih kamenaca spriječit ćemo uzimajući dnevno 1 veliku žlicu samljevenih sjemenki. Oblozi za različite upale. pripremaju se od 1 kavske žličice lanenih sjemenki. treba. u slučaju upale pluća. Kad tako dobi­ jem o rijedak namaz. Sluzav čaj od lanenih sjemenki pomiješan s jednakom ko­ ličinom poparene (ne kuhane!) kamilice (Flores chamomillae). glicerida nezasićenih masnih kiselina. Lan razmekšava sluz i olakšava njezino Izbacivanje.

pa se to popije u toku dana. grla. Po jedna velika žlica lana. Pije se — zajedno i voda i sje­ menje — prije spavanja. zbog svoga velikog viskoziteta. Protiv kroničnog zatvora stolice djelotvoran je i ovaj lijek: 15 g lanenog sjemena i 8 g zdrobljenog slatkog korijena (Ra­ dix glycyrrhizae) popari se s Vs 1 kipuće vode. u kojoj. ublažuje upale i sprečava nji­ hovo širenje. Još mlako pije se u toku 2 sata. Pije se triput dnevno po 1 šalica protiv grčevitog kašlja i akutnog bronhitisa. Koristi i tuberkuloznima: oni treba da uzimaju nekoliko puta dnevno 1 veliku žlicu lanenog ulja. npr. i zatim se time mažu opekotine. i trebalo bi uvijek imati pri ruci. teškog iskašljavanja i probadanja. komorača i meda kuha se u V* 1 vode 5 min. i zatim procijede. Laneni čaj ublažuje bolove od čireva želuca i crijeva. Opekline liječi mješavina jednakih dijelova mlijeka od slatkog badema i lanenog ulja. ima i vitamina F. U tu se svrhu 2— 4 velike žlice lanenog sjemena preliju hladnom vodom i ostave stajati 10 sati. bolesti mokraćnih putova i mjehura. zatim se to ostavi da stoji poklopljeno 2 sata. 328 . pa se sluz procijedi kroz platnenu krpu. kao nepre­ kinuta kožica ili prevlaka. pokrije oboljelu sluznicu. Obično se na 10 g lanene sluzi uzme po 2 g slatkog ko­ rijena (Glycyrrhiza glabra). žuč­ ne i bubrežne kolike. Lanena sluz. aniša i metvice (Mentha piperita). komorača. To se može naći u svakoj ljekarni. naročito gdje su u kući djeca. ostavi da stoji 2 sata pa se procijedi kroz platnenu krpu. To se sve smiješa. Oni koje smeta bljutavi okus lanene sluzi mogu čaju od lanenog sjemena dodati neke aromatične biljke ugodna mirisa i okusa. Djelovanje je jednako kad se laneno ulje pomiješa s jednakom količinom vapnene vode (Aquae calcis). pa se oboje mućka dok ne pobijeli. Za­ hvaljujući tome djeluje zaštitno. popari s Vz 1 kipuće vode. Laneno ulje pomaže u slučaju hemoroida. a rane štiti od sekundarne infekcije. uz to. crijeva i si. Jedan dio te sluzi pomiješa se s 10 dijelova vode. dušnika.služi za klistir u slučaju teškog zatvora i slabosti (atonije) crijeva..

Cvijet je malen. iz pazušaca njenih koljenaca. — Rub iaceae L jek a rn ičk i naziv: Asperulae odoratae herba Nalazište: Raste na sjenovitim mjestima bukovih šuma. izrastaju. Opis: To je mala. u obliku pršljenova. četvorouglaste stabljike oko koje. sa 4 prašnika i nadvoje rascijepljenom plodnicom. bijel. s vjenčićem načetvoro rascijepanih latica. 16— 30 cm visoka biljka.L A Z A R K IN J A Asperula odorata L. Miriše vrlo ugodno po kumari- 329 . kopljasti. na obodu oštri. poput bođljika zašiljeni listovi sa 6— 8 pera (lisaka).

330 . zaslađena 1 velikom žlicom meda. Plod je okrugao i obrastao čekinjama. gorke tvari. tanin i eterično ulje. bolesti jetra. čestoslavice (Veronica officinalis). kao lijek protiv vodene bolesti. liječi od vodene bolesti. Pije se topao. pa pošto odstoji 10 min. kao čaj koji se priprema tako da se 1 velika žlica lišća popari s 2. Korijen je tanak. bolesti sle­ zene i jetre. procijedi. ta­ kođer člankovit. žučnih kamenaca. na nju se narežu 3— 4 naranče na tanke kolutiće (koštice se odstrane). Sadrži: željezo. da im ople­ meni okus. Pripremanje lijeka. jača živce. da bi cigaretama dala miris kumarina. a sabire se čim počne cvasti. te duhanu. bolova u trbuhu. lječure (Sanicula europaea).nu. Za lijek se skuplja lišće prije cvatnje. zatim prokuha 5 min. dobričice (Glechoma hederacea) i matičnjaka (Melissa officinalis). U istu svrhu može se pripremiti i ovaj lijek: otrgnuta la­ zarkinja ostavi se u Hadu da povene. ujutro natašte i navečer prije spavanja po 1 šalica.5 dl 'kipuće vode. pa taj miris prijatno uspav­ ljuje. pa poklopi.5 dl kipuće vode. Ako se 1 velika žlica te mješavine moči 12 sati u vodi. zastoja krvi. natrij. pije se triput dnev­ no po 1 šalica. nekim vrstama vina kao začin. s dodatkom 1 kavske žličice meda. pomaže izlučivanje pijeska iz bubrega i mokrać­ nog mjehura. puzajući podanak. naročito kad je biljka osušena. Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Cvjetovi čine paštitac na vrhu stabljike. nakon 10 min. pa se šaka povenute biljke složi u staklenu ili porculansku posudu. lišća šumske jagode (Fragaria vesca). po svemu se pospe šećer i nešto cimeta i ostavi da stoji 2 sata. izvlači temperaturu i napetost iz oteklina. a liječi i od nekih kožnih osipa. Ako se 1 velika žlica te mješavine popari s 2. procijedi se. dobro je popiti po šalicu umjesto pravog čaja poslije večere. a mladice kad je biljka u cvatu. primjena i djelovanje: Svježe lišće pri­ vijeno na bolno mjesto liječi od glavobolje. slezene i donjeg trbuha. Zbog ugodna mirisa dodaje se lazarkinja čajevima za kupke. stišava lupanje srca. Dobra je mješavina od jednakih dijelova lazarkinje. kumarinske heterozide.. i procijedi.

. Protiv nesanice treba 1 veliku žlicu usitnjenog lišća lazar­ kinje preliti s 2 — 3 dl kipuće vode. i po­ maže da se oni pojačanim mokrenjem izluče. poslije jela. u toku mjesec dana. pro­ cijedi. poklopiti I ostaviti da stoji 10 min. na hladnom. Pije se 2— 3 puta dnevno po 1 šalica.zatim se sve prelije litrom bijelog vina i ponovo ostavi da stoji 2 sata. 331 .. uz to djeluje i antiseptički. Osvježava i čaj koji se priprema tako da se 1 velika žlica mješavine od jednakih dijelova cvijeta lazarkinje. a kako sadrži organske kiseline. topi kamence bubrega I mokraćnog mjehura. Pije se triput dnevno po 1 čaša po­ slije jela. zatim procijediti i dodati 1 veliku žlicu meda I sok od 1h limuna. Prije upotrebe u čaše se stavi nekoliko jagoda i među prstima malo svježe lazarkinje. kamilice (Flores chamomillae). pošto odstoji 10 min. pa se.5 dl kipuće vode. Kumarin uspavljuje. i na to se na­ lije ovo procijeđeno vino. lipe (Flos tiliae) i lišća šumske jagode popari s 2. pa to piti pol sata prije spavanja.

crnozelene kore i okrugle. s malim providnim pjegama. Lišće je kožnato. što je značajka svih tropskih 332 . jajasto. Iran i Istočna Indija. zimzeleno drvo. pa se rast nastavlja bez prekida. vrlo granate krošnje.L I M U N Citrus međica Rutaceae Ljek a rn ičk i naziv: C itri pricarpium. Opis: Limun je malo. aetheroleum — Nalazište. U našim primorskim kra­ jevim a uzgaja se plantažno. Zimi ne opada. glatke. malo pilasto. Kina. uspijeva u svim tropskim krajevima cijele Zemlje.

Protiv skorbuta uzimaju se 2— 3 žlice soka u kavi. a potiče rad srca i jetre. Bogat je vitaminom. hranu čini probavlji­ vom. čisti žlijezde. štetne kiseline i bakterije. osobito limonena. Plod je jajast. umiruje i po­ mlađuje. mnogo prašnika i nadraslu plodnicu (tučak). Plod je tipične »limunskožute« boje. 333 . kora (bez unutrašnjeg bijelog. Bere se: zreli plodovi. Cvjetovi rastu ili pojedinačno ili po više njih iz pazušaca listova. suzbija malariju i reumatične tegobe. jer fosfor oživ­ ljava živce. a u kori su mno­ ge šupljine pune eteričnog ulja ugodna mirisa i gorka okusa. li­ munove i jabučne kiseline. Miješa li se sok od 1 limuna s toliko soli koliko stane među 2 prsta. liječi od prehlade i plućnih bole­ sti. a sok od 3 limuna dnevno protiv reume. osobito u proljeće pospješuje jače izlučivanje i djeluje protiv debljine i sluzavosti probavnih organa. oko 3% citrala i oko 1% geranil-acetata. kalij srce i liječi bubrege. liječi razne upale. a u ulju oko 94% terpena. s grbom na oba svoja pola. rastvara ka­ mence. poslije ili prije jela. sočnom kašom i sjemen­ kama (košticama). liječi bolesti jetre i reu­ mu. te osvježava. kalija i fosfora. pa seskviterpena. Sok od 1— 2 limuna dnevno.biljaka. bez­ vrijednog dijela). kalcijum oksalata. sve dok ne postane mliječna masa. zaustavlja krvarenje. Pripremanje lijeka. cvjetovi i lišće. sa 6— 12 pregrada ispunjenih kiselom. pektina i nekih heterozida. zatim ima sluzi. izvana crvenkastih latica. primjena i djelovanje: Limunov plod sazreo na suncu salicilnom kiselinom uništava šećer u krvi. a imaju petolisnu zelenu časku s 5— 8 bijelih. šećera. Li­ mun treba uzimati cijelu godinu mjesto octa. čisti krv od mokraćne kiseline. Sadrži: vrlo velike količine vitamina C. a kalcij neutralizira oksalnu kiselinu.

Cvijet je žut. postavljeni su u pazušcima gor­ njeg dijela stabljike. jajasto kopljastim listo­ vima.LINCURA Gentiana lutea L. s nasuprotnim. Opis: To je oko 60 cm visoka biljka okrugle. ponekad crveno pjegast. koji u' donjem dijelu stabljike imaju peteljke. s korjenčićima k oji dožive i do 60 godina. 334 . kao guste skupine. a u gor­ njem su dijelu sjedeći. glatke. iz­ nutra šuplje stabljike. Korijen je debeo podanak. Cvjetovi. Gentianaceae L jek a rn ičk i naziv: Radix Gentianae — Nalazište: Raste po planinskim travnjacima.

Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. krkavi­ ne (Rhamnus frangula) Ili borovice (Juniperus communis). ili na šećera. pol sata prije jela. kroničnog zastoja stolice. Sat prije jela treba popiti 1 šalicu tog rasola.Sadrži: tanin. 2 velike žlice praška od korijena lincure močiti 10 sati u l i hladne vode. Pije se po 1 čašica triput dnevno prije jela. u kojoj se korijen močio 4 sata. Dobro je također 30— 50 g usitnjenog korijena lincure mo­ čiti 10 dana u l i bijelog vina. Uzima se 1 kavska žličica tinkture u ¥ 2 čaše tople vode. jest rasol od 1 g lincure na 2. jer bez tih dodataka izaziva glavobolju. Upotrebljava se kori­ jen. Živčano slabi i starci treba da uzimaju 20— 25 kapi tinkture dnevno. za otklanjanje osjećaja hladnoće u želucu i osjećaja gladi. gentiopikrin. po 5 g gorke djeteline (Menyanthes trifoliata). Protiv glista uzima se prašak od korijena. a druga u gutljajima u toku dana. funkciju jetre i crijevnih žlijezda. Priprema se tako da se 1 velika žlica usitnjenih ko­ madića korijena lincure. a uz to potiče i protok žuči. i to jedna ujutro. regulira­ nje probave.5 dl. ili. Vino od lincure također koristi u svim navedenim sluča­ jevima. gu­ mu i pektin. prije jela. koji se sabire potkraj ljeta. 335 . iđirota (Acorus calamus). procijediti pa piti triput dnevno po 1 čašicu prije jela. u vodi. narančine kore (Cortex aurantii) i 3 g aniša (Fructus anisi) sve zajedno u litrenoj boci moči 14 dana u l i dalmatinskog vina. prije jela. Protiv hladnih nogu piju se 2 šalice tog rasola dnevno. dobije se tinktura za jačanje želuca. šećer. gentianin. Obično se miješa s jed­ nakim dijelovima paprene metvice (Mentha piperita). liječenje od napadaja nesvjestice zbog mučnine i pritiska u želucu. hladne vode. Siguran lijek protiv ki­ selog podrigivanja. naduvenog trbuha poslije jela. primjena I djelovanje: Čaj od kori­ jena lincure umiruje spolni nagon. Kad se 300 g korijena lincure moči s V 2 kg meda u l i ko­ njaka 4 tjedna. triput na dan koliko stane na vršak noža. Pripremanje lijeka. zatim procijediti pa piti po 1 čašicu triput dnevno. žgaravice. glikozide.

Veće količine izazivaju povraćanje. ona liječi još i od slabokrvnosti. škrofuloze. Osim nabrojenih bolesti.U tom se obliku može miješati i s jednakom količinom kičice (Erythraea centaurium). slabih kostiju. ali je najljekoviti]a žuta. Lincure ima više vrsta. povećava broj crvenih i bijelih krvnih tjelešaca. Lincura se ne smije uzimati u slučaju upale (katara) želuca i crijeva. Lijekovi od lincure smiju se piti samo prije jela. Lincura se ne kuha! 336 . malarije i groznice uopće.

koji dugom peteljkom izrasta iz polo­ vice ventralnog rebra pricvjetnog. Listovi su srcoliki. pilastog oboda. Opis: To je drvo. Tiliaceae L jek a rn ičk i naziv: Flos tiliae — Nalazište: Raste u šumama. visoko i do 25 m. 5 latica 22 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja 337 . svjetložuto-zelenog. na kraju zašiljeni.LIPA T ilia europaea L. jeziku sličnog lišća. Žućkastobijeli cvjetovi tvore paštitac. guste krošiije. Vrlo mirisav cvijet ima 30— 40 prašnika. parkovima i drvoredima uz ceste.

fam ezol. Lipov cvijet liječi od malokrvnosti. zatim 338 . parvifolia. čisti mjehur. Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. Lipa opušta napete živce i daje dobar san. bazge (Sambucus ni­ gra) i kamilice (Flos chamomillae). glikozide. tvrda. žutu boju. Cvijet. a u sjemenu masnog ulja i hesperidina. vosak. Postoji više vrsta lipe. šećer. jedan terpentinski al­ kohol koji daje miris cvijetu. 15 g pomoćnice (Solanum nigrum) i 10 g bijele saponarije (Gypsophyla paniculata). i tanin. Želi li se zbog nazeba i grozničavog stanja izazvati jako znojenje. manitol. Od lipova drveta dobiva se aktivni ugljen velike adsorpcione moći. pa je svejedno koju od njih upotrije­ bimo. umiruje živce. kartarat. pa se prim jenjuje u liječenju od bolesti želuca i crijeva. Sve te vrste. ublažuje bolove pri mokrenju. pospješuje stolicu i čisti krv i bubrege. soli mangana. T. koji jako miriše. nepoznate heterozide. gumu. Za sve te svrhe priprema se čaj od 10— 20 g cvijeta koji se popari s l i kipuće vode. Ne valja ni kada pricvjetni listići dobiju po sebi rđave mrlje. liječi od bubrež­ nih kamenaca.i nadraslu plodnicu. jer kroz čiste i proširene pore kože probija on u organizam i liječi. sprečava upalu pluća i dušnika. eterično ulje. Pripremanje lijeka. treba brati u početku cvatnje. T. osim toga u cvijetu i u listu ima još vita­ mina C. treba ostati u krevetu zbog jakog znojenja. grandifolia. platyphyllos. vodene bolesti. a ostatak u toku dana mjesto vode. kroničnog i grčevitog kašlja. padavice. Djelotvorna je i kupelj od tog čaja. T. ne valja. Pije se triput dnevno po 1 šalica. Kad se potpuno rascvjeta. smiješa se po 25 g cvijeta lipe. sluz. kalcij. smo­ lu. - Sadrži: željezo. loptasta bo­ ba. primjena i djelovanje. Plod je jednosjemena. T. imaju jed­ naka ljekovita svojstva. kojega ima najviše u pricvjetnom listiću. prouzrokovanih infekcijom. tanin. uz neke neznatne morfološke razlike. cordata. od kojih su ljekovite: Tilia officina­ lis. pa se 3 velike žlice te mješavine popare s V 2 li kipuće vode. Ako se taj čaj pije vruć (s dodatkom 1 velike žlice meda na šalicu i soka od 1/s limuna). prehlade diš­ nih organa. Pije li se svakodnevno poslije obroka. potiče izlučivanje znoja i mokraće.

Pije se što toplije u toku dana. po 1 veliku žlicu poslije svakog obroka. a zatim se to doda mlijeku (kao kava) koje se kuhalo s 1 veli­ kom žlicom meda na 1 šalicu. padavice i de­ presije priprema se ovako: U % 1 vina moči se 12— 16 sati 10 g lipe.se to poklopi i. osobito od pokvarene hrane. Protiv proljeva priprema se čaj tako đa se 3 velike žlice mješavine od po 30 g cvijeta lipe i kamilice. Lijek protiv živčane rastrojenosti. 10 g matičnjaka (Melissae officinalis) i 2 velike žlice me­ da. Sredstvo za čišćenje krvi priprema se tako da se 25 g lipova cvijeta kuha u 2. šipka (Rosa canina) i dupčaca (Teucrium chamaedrys) popare s 1h 1 kipuće vode. petolista gusjeg (Potentilla anserina) i odoljena (Valeriana officinalis) zaustavlja krvarenje i ublažuje grčeve. histerije. pošto odstoji 1 sat. Također je protiv proljeva ili dizenterije dobro uzimati 2— 3 velike žlice praška od stučenog i prosijanog ugljena lipova drveta u mli­ jeku. vinu ili jelu. a protiv probavnih smetnji želuca i crijeva. tako dugo dok se ne ukuha na polo­ vicu. zatim se to ostavi da poklopljeno stoji 1 sat pa se procijedi. To se pije duže vrijeme.5 dl vina. Kad se u 11 vode skuhaju 2 velike žlice lipova cvijeta. pa se to procijedi kroz platno. 339 . te po 10 g petrovca (Agrimonia eupatoria). dobiva se sredstvo koje se primjenjuje kao klistir za umirenje i ublaživanje grčeva iz­ laznog crijeva. Od slabokrvnosti. smetnji na želucu i živcima mo­ žemo se liječiti tako da 3— 4 mjeseca svakih 1— 2 sata u toku dana popijemo po 1 veliku žlicu vina. Čaj od jednakih dijelova lipe. ražina cvijeta (Rosa centifolia). Pije se što toplije u toku dana. procijedi se. zatim se oboje pomiješa i od toga se pije svaki sat po 1 velika žlica. Ako se 30 g lipova cvijeta prokuha s 1 velikom žlicom meda u 2. dobiva se sredstvo koje ublažuje rodilja­ ma grčevite trudove. u kojemu je 12— 16 sati močeno 25 g lipova cvijeta s 1 velikom žlicom meda u % 1. grčeva.5 dl vode dok se ne ukuha na polovicu. posebno se u V 2 1 vode kuha 2 dkg sitno izrezane-pirike puzave (Triticum repens). po 1— 2 šalice dnevno.

ostavi da stoji 3 sata pa se procijedi. Opekline i rane dobro je ispirati i oblagati čajem koji se priprema tako da se 10 0 g cvijeta ili lista lipe popari s l i kipuće vode. može se uzeti 100 g isječene mlade kore i kuhati 1 sat. K rv čisti i lipov sok što curi iz stabla kad ga bušimo. pa procijediti. uzima se dvaput dnevno. koji odstranjuje zadah iz usta. kad nema ni cvijeta ni lišća. i to 1 velika žlica natašte. zatim ostaviti da poklopljeno odstoji 3 sata. Prah od lipova ugljena liječi od bolesti je­ tre. 340 . Mješavina lipova ugljena i praška od ka­ dulje (Salvia officinalis) daje izvrstan prah za čišćenje zuba. a druga poslije podne u kavi ili mlijeku.Jak lipov čaj poljepšava i čisti put. sprečava ispadanje kose. Toga soka treba piti 2— 3 velike žlice dnevno. Kod težih proljeva i povraćanja zbog otrovanja hranom dobro je nakon ugljena popiti još šalicu čaja od tm ine (Prunus spinosa) i kičice (Erythraea centaurium). odstranjuje bore i pjege s kože lica. Zimi.

) Achar. koji su nepravilno nazubljeni i kovrčasti. Parmeliaceae L jek a rn ičk i naziv: Lichen islandicum — Nalazište: Nalazimo ga na ravnicama arktičkih krajeva I nepristupačnim. vjetru izloženim stijenama visokih planina srednje Evrope.5 mm debeo talus u obliku grma. Opis: Im a oko 10 cm visok i oko 0.LIŠAJ ISLANDSKI Cetraria islandica (L . dihotomično razgranatog u žljebasto-cjevaste ogranke. Svjetlu okrenuta strana lišaja tamne je maslinasto- 341 . a po rubu reckasti.

loše probave. Svjež lišaj mekan je i žilav kao koža. primjena i djelovanje: Kao mucilaginozum amarum. moči se 24 sata u vodi. Taj čaj djeluje protiv svih upala. oko 1 % lihensterinske kiseline. a protivna je strana svijetla s bjelkastim m rlja­ ma. ocijedi se. pola sata prije jela. gume. gorko sluzavo sredstvo. služio je lišaj pro­ tiv kašlja i promuklosti. cvijeta ni korijena. vodene bolesti. Pripremanje lijeka.zelene boje. Uz to sadrži 2— 3% cetrarina ili cetrarinske kiseline. žene poslije poroda i slabunjavu djecu. čireva i rana u želucu i crijevima. a ostatak u toku dana. Da bi izgubio gorkost. čireva na želucu. plućne tuberkuloze. proljeva. a kad se osuši. gušteraču i mokraćni mjehur. tj. svakih pola sata po 1 velika žlica. U tu se svrhu 30— 40 g lišaja moči u Va 1 vode 8— 10 sati. lišaj posuši i samelje u brašno od kojega se pravi kruh za dijabetičare. zatim se voda prolije. doda se 1 velika žlica aniša (Fructus anisi) i 2 velike žlice meda. grčevitog kašlja. promijeni boju! Nema lista. zatim se u toj vodi kuha dok ona ne postane sluzava. povećava se broj eritrocita i leukocita (crvenih i bijelih krvnih tjelešaca). a osušen je lom ljiv. U vodi omekša kao hrskavica. pluć­ nog katara. druga navečer. jača rekonvalescente. Ako se 1 velika žlica lišaja kuha 5 min. oko 50% lišajnog škroba lihemina i 10% dekstrolihemina ili izolihemina. promuklosti. u 2— 3 dl vode. Raste na korijenju drugog bilja. Bere se: u proljeće (svibanj) i u jesen (rujan). nahlada. Islandski lišaj upotrebljava se protiv plućne tuberkuluoze. bacanja krvi iz pluća. 342 . pa se to pije hladno triput dnevno. i toliko ih je da se ođ lišaj a može praviti alkoholno piće. željeza. malo eteričnog ulja. bronhitisa. za iskašljavanje i stišavanje podražaja na kašalj i za poticanje teka. Pije se jedna šalica ujutro natašte. slezenu. Osušen je gotovo bijel. Potiče na rad jetru. Oba su ugljikohidrati. od koje potječe gorkost. prije spavanja. a njegova tinktura protiv povraćanja i mučnine u trudnica. Stelja je crvenkasta. pa i šećerne bolesti. pa se suši u hladu. glikozida i šećera. Sadrži. kalcija. Slaba je mirisa i bljutavo gorka okusa. rana (kaverna) u plućima.

Da se dobije sirup, moči se 20 g lišaja u 3— 4 dl vode 8 sa­
ti, procijedi u dragu posudu, na lišaj se ponovo nalije 3 dl vode
i opet ostavi da stoji 8 sati, zatim se i to procijedi u vodu prve
posude, sastave se dakle obje tekućine, doda se 1k kg meda, pa
se to kuha do gustoće sirupa. Uzima se triput dnevno po 1 ve­
lika žlica poslije jela. .Koristi u slučaju plućnog katara i tu­
berkuloze.
Lijek za pluća priprema se tako da se 10 g lišaja kuha u
1 1 vode; kad zakipi, voda se odlije i baci, da se odstrani gor­
kost. Lišaj se hladnom vodom propere i ponovo kuha u V 2 I
vode pola sata. Pije se kao kava. Može se zasladiti nekim si­
rupom. Okus napitka može se poboljšati, a djelovanje pojačati,
dodamo li lišaju pri drugom kuhanju jednake dijelove aniša
(Fructus anisi), bijelog sljeza (Althaea officinalis), plućnjaka
(Pulmonaria officinalis), sabljastog trpuca (Plantago lanceola­
ta) i sladića (Glycyrrhiza glabra). Postupak je pripremanja i
upotrebe jednak.
Tinktura od lišaja, ako se uzima 15— 20 kapi u vodi, pri­
je jela, koristi protiv povraćanja koje muči plućne bolesnike
ili se javlja poslije narkoze pri operaciji, od migrene i ođ žuč­
nih napada.

343

LJEČURA
Sanicuta europaea L.
Um belliferae
Ljek a rn ičk i naziv: Saniculae foliu m , herba, radix

Nalazište: Raste po iskrčenim šumama, sjenovitim kame­
narima i šipražju.
Opis: To je 20— 40 cm visoka, zeljasta, trajna biljka, sjaj­
nih, tamnozelenih, duboko rascijepljenih pilastih listova, gor­
kih i oporih, nasuprotno postavljenih na dugim peteljkama.
B ijeli i crvenkasti cvjetovi skupljeni su na vrhu stabljike u
sitne štitaste cvatove poput glavice. Plodovi imaju po sebi krat-

344

ke kukice, kojima se zakače i raznose, pa se tako rasprostranjuju. Korijen je debeo i raste duboko u zemlju. Upotrebljava
se obično list, često cijela biljka, a ponekad korijen.
Sadrži: Zasad se zna da sadrži saponozid i tanin, a vjero­
jatno željezo i nešto kalcija. Ostalo nije još istraženo.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Sabire se pred cvatnju,
i to cijela stabljika, a korijen ljeti i u jesen.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Zbog tanina,
koji steže, Iječura se upotrebljava u slučajevima jakih krvavo
sluzavih proljeva, krvarenja iz pluća, čireva želuca i crijeva,
tuberkuloze i žutice, prignječenih i svježih rana.
Lijek se priprema tako da se 3 velike žlice biljke popare "
s 1k 1 kipuće vode i, pošto odstoji pol sata, procijedi. Popije se
u 3— 4 puta prije jela. Može se, također, 50 g biljke popariti s
Va 1 kipuće vode, dodati 1 velika žlica meda, ostaviti da stoji 20
min. pa procijediti. Pije se dvaput dnevno, tj. ujutro i nave­
čer,- po 1 šalica. Budući da suzuje kapilare, izaziva grušavanje
krvi, taloženje bjelančevina i začepljenje krvnih žila, ne valja
da taj lijek uzimaju ljudi koji boluju od skleroze, angine pektoris, bubrežnih i sličnih bolesti. II takvim slučajevima treba
se posavjetovati s liječnikom.
Za obloge se 2 dkg biljke popari s l i vode, ili se na svježe
i prignječene rane privije svježe izgnječena biljka, radi zaustav­
ljanja krvarenja.

345

LJEŠNJAK
Corylus avellana
Betulaceae
Ljek a rn ičk i naziv: Cory li avellani folia, cortex, oleum

Nalazište: Raste na rubovima šuma, po šibijacima, šika­
rama, livadama, pašnjacima i živicama.
Opis: To je oko 4 m visok drveni grm, čije šibljaste gra­
ne, glatke, sivosmeđe boje, pomalo vise, nagnute u lukovima.
Veliki listovi, ovalno srcoliki, po rubu dvostruko nazubljeni,
na vrhu zašiljeni, a odozdo dlakavi, stoje na peteljkama. Žu­
te rese, koje procvatu prije listova, muški su cvjetovi, puni
prašnika iz kojih se obilato sipa peludni žuti prah kad potresemo drvo, ili kad puhne vjetar, te pada na tučkove ženskih

346

cvjetova, koji, kao skrletnocrveni stupici, vire iz neke vrste
pupova. Ti pupovi procvatu u veljači, da bi se oplodili peludom iz resa muških cvjetova, izraslih u rujnu prethodne go­
dine. Iz plodnice se tada razvije manji, jajolik, gladak, drve­
nast orah, omotan na donjem kraju zelenom, zvonolikom čas­
kom nazubljena oboda. U drvenoj je ljusci oraha sjemenka,
ukusna i hranjiva, koja se jede.
Sadrži: Kora lješnjaka sadrži oko 5% katehinskog tani­
na, nešto smole, flavonskih heterozida koji joj daju žutu boju,
zatim etarskog ulja, u lišću oko 120 mg% vitamina C, a u
sjemenu oko 50% masnog ulja sa 90% oleinske i linolne kise­
line. Sjemenka sadrži mnogo masti i bjelančevine, zbog čega
služi i za hranu.

Bere se: Ženski cvjetovi cvatu u veljači i ožujku, a muški
u rujnu prethodne godine. Plodovi se beru u rujnu i spremaju
u drvenoj ljusci.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Kad se kora
lješnjaka kuha u pola vode pola vina, dobije se čaj od kojega
se prave oblozi za otvorene rane od proširenih vena na noga­
ma. U istu svrhu služi i lišće, koje se, kao i kora, prije kuha­
nja sitno izreže. Taj čaj služi i za kupke protiv hemoroida, kao
i protiv proljeva, jer se zbog djelovanja tanina stežu krvne
žile. U ljekarni se priprema ekstrakt i od njega mast za lije­
čenje hemoroida, i to ovako: 10 g ekstrakta od lišća i kore,
10 g lanolina i 25 g masti od pupova topole. Služi kao vrlo
dobra zamjena za skupu i teško dobavijivu američku biljku
Hamamelis Virginijana.

347

LJOSKAVAC
Physalis alkekengi L.
Solanaceae
L jek a rn ičk i naziv: Pructus Alkekengi

Nalazište: Raste po šikarama, živicama, vinogradima i svi­
jetlim šumama.
Opis: To je oko 50 cm .visoka biljka, jajoliko trouglatih
listova i zvonolikih, zelenkasto-bijelih cvjetova. Plod je crvena
sjajna boba, zatvorena u napuhnutu, uglatu časku narančasto-crvene boje.
Sadrži: karotenoid fizalien, koji daje boju čaški, vitamin
C, kojega u čaški ima oko 800 mg %, a u bobicama oko 100

348

mg °/o, zatim limunovu kiselinu, šećer i malo nekoga još neis­
pitanog alkaloida.
Bere se: Plod sazrijeva u ranu jesen. Kiselkast je i može se
jesti, ali treba paziti da ne dođe u dobir s vrlo gorkom čaškom. Plod se sabire i suši kraj peći ili u pećnici. Kad je suh,
pod prstima šuška, ali mora sadržati svoju crvenu boju.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Suhi plod upo­
trebljava se protiv teškoća pri mokrenju, kroničnog katara
mokraćnog mjehura, pijeska i kamenaca mokraćnog mjehu­
ra i bubrega. Biljka je diuretik — zbog čega liječi od uloga •—•
i laksans.
Čaj se priprema od 20 g suhih plodova koji se kuhaju 1— 2
min. u V2 1 vode ili vina. Pije se u toku dana, u gutljajima. Ne
smije se uzimati mnogo, ni često, ni duže vrijeme, jer traje
želudac.
Dobro je, također, 15 g suhih bobica zdrobiti i kuhati 15
min. u 4 dl vode, ostaviti da stoji 2 sata pa procijediti. To se
popije u dva obroka, tj. polovica prije zajutarka, a polovica
prije večere.
Isto tako, može se 60 g bobica kuhati 5 min. u l i vode,
zatim to ostaviti poklopljeno da stoji još 10 min. na kraju
štednjaka, da ne kipi, pa procijediti. Pije se u malim čašicama
nekoliko puta dnevno.
U toku 10 dana može se svako jutro, prije jela, pojesti
20— 30 zrelih bobica s medom ili pekmezom.
Od 300 g bobica, 2 dl vode i 70 dkg meda skuha se pekmez,
od kojega se svaki dan ujutro prije jela uzima 100 g u toku
10 dana. Jednako je dobro, također u toku 10 dana, svako ju­
tro prije jela popiti 20 g soka od svježih bobica.
Ta je biljka osobito djelotvorna protiv podagre, kad u
mokraćnim solima ima mnogo oksalata.

349

LJUBICA
V iola odorata L.
Violaceae
Ljek a rn ičk i naziv: Violae flos, folia, radix

Nalazište: Raste po sjenovitim livadama, šumarcima, grm­
lju, uz plotove i u vrtovima.
Opis: To je mala proljetna biljka vlaknastog podanka s
nadzemnim puzajućim vriježama. Srcoliko lišće, na rubu narovašeno, ima duge peteljke. Mirisni su cvjetovi poljskih lju­
bica tamnomodri, ponekad bijeli, na dugim peteljkama, a vrt­
nih ljubica tamnomodro-ljubičasti, veći i još mirisniji.

350

Sadrži: salicilnu kiselinu, alkaloid violin, sličan ametinu,
kojega ima u ipekakuani, heterozidnu modru boju, eterično
ulje i neke soli.
Bere se: Cvate od ožujka do svibnja. Korijen se bere rano,
na početku proljeća, cvijet kad procvate, a list kad potpuno
naraste, dakle ljeti. Najljekovitiji je cvijet.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Posušeno cvi­
jeće liječi od upale grla, dušnika i bronhija, izazvane nazebom,
zatim od upale krajnika, od glavobolje, nesanice, atsme, tuber­
kuloze, nadimanja, podagre, gihta, kožnih osipa, ospica, šarlaha, škrofula i katara pluća, stimulira znojenje, potiče na
povraćanje, čisti krv.
Čaj koji se priprema tako da se 50 g svježeg ili 10 g su­
hog lišća kuha 5 min. s 1 kavskom žličicom meda u 2,5 dl
mlijeka, pa se to ostavi poklopljeno da stoji 15 min., a pije se
svaki sat po 1 velika žlica u toku 4— 6 tjedana, pomaže osobito
protiv hripavca u male djece i protiv nadutosti (meteorizma).
Protiv astme služi čaj od 10 g lista ljubice, poparenog s
2,5 dl kipuće vode, uz dodatak 1 velike žlice meda. Pije se u
toku 2— 3 tjedna, triput dnevno po 1 šalica. Taj se čaj može
primijeniti i kao oblog u slučaju osipa na glavi novorođen­
četa, a kod anginoznih upala grla dobro je njime grgljati.
Protiv glavobolje priprema se čaj tako da se 1 velika žlica
mješavine od 10 g lišća ljubice i 10 g metvice (Mentha pipe­
rita) popari s 2,5 dl kipuće vode, ostavi da stoji 10 min. i
zatim se procijedi. Pije se triput dnevno po 1 šalica. Lišće lju­
bice, kuhano u mlijeku, liječi od katara pluća.
Kad 100 g cvijeta ljubice, 1,5 kg kandisa i lh kg meda
prelijemo s l i kipuće vode, zatim to ostavimo da stoji 12 sati
dobro poklopljeno, a nakon toga procijedimo pod pritiskom
kroz platno, dobivamo sirup. Po 1 kavska žličica toga sirupa
dodaje se šalici čaja od ljubičina lišća, pa se to pije svaki
sat ili 2 sata po gutljaj, radi omekšavanja sluzi i lakšeg iskašIjavanja kod bronhitisa i tuberkuloze, a pomaže i u groznici.
Radi izazivanja povraćanja u slučaju otrovanja hranom
i si., kuhat ćemo 20 g cvijeta ljubice u 3 dl vode dok se ne
pokuha na polovicu; od toga se svakih 15— 30 min. pije po 1
velika žlica. To će izazvati i 2— 3 stolice.

351

Cvijet ljubice ukuhan s kandisom i medom kao slatko
pomaže i u teškim slučajevima tuberkuloze. Uzima se svaki sat
ili 2 sata po 1 velika žlica. Radi lakšeg izbacivanja sluzi kuha se
5 g korijena ljubice u 2 dl vode 5 min., ostavi da stoji 10 min.,
procijedi i zasladi s 50 g sirupa. Uzima se 5— 6 velikih žlica na
dan.
Brzo i lako dijete će preboljeti ospice, šarlah i si. ako
mješavinu od 1 dkg svježeg ili 20 g suhog cvijeta, lišća ili vriježa ljubice, po 20 g lišća kuniće (Achilea millefolium), kadulje
(Salvia officinalis), niske vodene metvice (Mentha aquatica) i
% kg meda prelijemo s 1,5 1 kipućeg mlijeka, zatim ostavimo
poklopljeno da stoji 15 min., nakon toga procijedimo i svaki
sat dajemo djetetu po 1 veliku žlicu.
Ako se 3 dkg svježeg ili 1 dkg suhog korijena i lišća ljubice
kuha th sata u l i vinskog octa, ili se korijen moči u octu 12
sati pa zatim kuha 10 min., dobiva se sredstvo za obloge koji
liječe od gihta i podagre. Samo lišće ljubice, zdrobljeno i pri­
vijeno na čelo i zatiljak, liječi od migrene; otekline splašnjavaju kad se njime oblažu, ali, kad se lišće ugrije, treba ga
zamijeniti svježim.
Protiv upale bubrega i mokraćnog mjehura djelotvoran
je čaj od 10 g suhog cvijeta, poparenog s l i kipuće vode, a
30 g praška od ljubičina korijena, ako se uzima svaka 2 ili 4
sata koliko stane na vrh noža, zamjenjuje u svim navedenim
slučajevima sirup od ljubice.

352

MAK PITOMI
PAPAVER SOM NI FIiR U

M A L IN A
RUBUSIDAEUS

m

MASLAČAK
TARAXACUM OFFICINALE

M

A T I Č N

J A K

M ELLISSA O F F IC IN A LIS

MAŽURAN DIVLJI ORIGANUM VULGARE .

/ MEDVETKA ARCTOSTAPHYLOS UVA URSI .

•f METVICA PAPR EN A MENTHA PIPERITA > i J .

* MRAZOVAC COLCHICUM AUTUMNALE I .

fructus.LJUPCAC Levisticum officin ale K och. dvostruko perastih. Opis. dugoljastih naopako jajolikih listova. 23 Zlatna knjiga ljekovitog bilja i c i . Cvijet je prljave svjetložute boje. folia -— Nalazište: Uzgaja se u vrtovima. 5 prašnika. prugaste. s 5 latica. šup­ lje. Um belliferae Ljek a rn ičk i naziv: L evistici radix. oko 2 m visoka biljka. Korijen je mesnat i crvenkast. poredan u štitac. oštrih rebara. a ima ga i divljeg uz ograde i po planinama. pilasto nazubljenih. jakog i ugodna mirisa. granate stabljike i sjajnih. Plod je plosnat. To je zeljasta.

Sadrži: jabučnu kiselinu. reguli­ ra stolicu i istjeruje plinove. i s isto toliko cimeta i šećera. Protiv upale mokraćnih putova služi ovako pripremljeni lijek: 2 velike žlice mješavine od po 20 g korijena ljupčaca. smolu. koji se priprema tako da se 1 velika žlica bilja prelije s 2. 1% eteričnog ulja s terpineolom. tanin. Uzima se dnevno po 1 kavska žličica u vinu. aromatičan i neškodljiv diuretik (sti­ mulira mokrenje). Prah od suhog korijena. poslije jela. komorača. pomiješa se s 1 kavskom žličicom naribanog hrena. olakšava iskašljavanje. Ljupčac je ugodan. čisti bu­ brege i oslobađa od glista ako se pije ujutro natašte i nave­ čer prije spavanja po 1 šalica čaja od te mješavine. stomahik (regulira probavu) i karminativ (istjeruje plinove). Isto se postiže i mješavinom jed­ nakih dijelova u prah stučenog sjemena ljupčaca. ili 1 kavska žličica svježeg. potiče mokrenje. Pripremanje lijeka. Uzima se triput dnevno po 1 ve­ lika žlica. 1 velikom žlicom meda i 1 velikom žlicom maslaca. sitno naribanog korijena. smanjuje naduvenost trbuha. Korijen starih biljaka vadi se u proljeće. ' Sjemenke ljupčaca samljete u prah pomiješane s jednakim dijelovima sjemenki aniša i komorača. Pomiješan s jednakim dijelovima aniša (Fructus anisi) i komorača (Fructus foeniculi) liječi od žutice. primjena i djelovanje: Čaj od korije■ na poboljšava cirkulaciju krvi u probavnim organima. u podne i navečer. a u listopadu se sabire korijen aromatična okusa. Pomaže kod vodene bolesti. koliko stane na vrh noža. a sjemenje u listopadu. Bere se: Cvate od lipnja do kolovoza. pa se često kombinira s drugim štitaricama u liječenju probavnih. kao lijek protiv tuberkuloze. a u Ušću ima i do 100 mg % vitamina C. 354 . kro­ ničnih srčanih bolesti. gumu. jača želudac i regulira probavu. šećer i škrob.5 dl kipuće vode. dišnih i mokraćnih organa. čisti kožu. lišće i mladi vršci stabljike ljeti. To sredstvo djeluje i protiv nervoze. despika (Lavandula špica) i cimeta. Uzimaju se triput dnevno 2—3 kavske žličice tog praha u čašici vina. i to ujutro natašte.

uzme se 30 g i popari s 2.. svježa ili sušena. Radi pospješivanja probave. moči se 16 sati u vodi. tri na­ rezane smokve i 1 velika žlica meda. uz kupku. Ako je korijen svjež.5 dl kipuće vode. 1 kavske žli­ čice samljetog sjemena komorača 1 velike žlice samljetog sje­ mena despika ili aniša. zatim se u toj vođi kuha poklopljena 1h sata. ' Ako se u 12. kuhati mješavinu od 2 g korijena ljupčaca. čišćenja bubrega. 2 g kori­ jena ili sjemena ljupčaca. protiv žu­ tice. ostavi da stoji 10 min. zatim se procijedi i pije. koristi malaksalima i rekonva­ lescentima. žene treba i da piju dnevno po 1— 2 šalice čaja od korijena. to se pije svaka 2 sata po 1 velika žlica. poslije jela. treba u 2. U tom slučaju. ’ l 355 . zajedno s korijenom i sjemenjem. čisti kožu i kroz njene pore od­ stranjuje loše sokove iz tijela. moči se u 2.5 dl vina i 12. 1 g rutice (Ruta graveolens). pa se procijedi i pije. a ženama regulira menstruaciju i uklanja bijeli cvijet. U slučaju upale grla dobro je grgljanje vinskim octom u kojemu se kuhalo lišće ljupčaca s medom. zatim to stoji 2 sata pa se procijedi.5 dl mlijeka 10 min. radi liječenja od teškog kašlja i bolova u pr­ sima. lanenog sjemena (Semen lini) i kilavice (Herniaria glab­ ra) popare se s 3 dl kipuće vode. Cijela stabljika. glista i nadutosti od vjetrova. lista medvjeđeg grožđa (Folia uvae ursi). Pije se triput dnevno po 100 g poslije jela. jača živce.5 dl vode 12 sati.lista breze (Betula alba). triput dnevno po 1 ša­ lica. Takva kupelj pomaže protiv grčeva maternice i bolova od žučnih kamenaca. ako je korijen osušen.. pije se toplo.5 dl vode kuha 10 min. uzme se 3 g. u toj se vodi zatim kuha 15 min. pa se procijedi i doda vodi za kupelj.

okrugle i šuplje. cijevi. tamnozelene listove u obliku. Liliaceae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a k op eji — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima i na poljim a poljoprivred­ nika. visoku stabljiku s bijelim cvje­ tovima u obliku kuglastog štitca na vrhu. Cvate u svibnju i lipnju. Upotrebljavaju se lukovice.L U K O B I Č N I A lliu m cepa L. Opis: im a prilično velike lukovice. 356 .

Uklanja nesanicu. primjena i djelovanje: Sumporni heterozidi luka izlučuju se putem pluća i olakšavaju iskašljava­ nje. Potiče rad crijeva (peri­ staltiku). okus i Ijutinu. fermente oksidazu i diastazu. sluz. Dobro je V 2 kg očišćenog i narezanog luka staviti u l i vode. fosfor. pa ko­ risti intelektualnim radnicima i nervoznim ljudima. Jača rad srca. peršina (Petroselinum sativum) i celera (Apium graveolens) kuhaju s medom u vodi. Još bolje djeluje ako se jednaki dijelovi luka. Luk je diuretik. po 1 mala šalica 4— 5 puta dnevno. toplo. zatim organske kiseline i njihove soli. Zbog fosfora što ga sadrži jača moć mišljenja. isparavajuće sumporne heterozide. pa se još toplome dodaju 2— 3 velike žlice meda. koje smatraju antibioticima viših biljaka. pojedemo po 1 glavicu luka. mineralne soli. razrezan i stavljen pod nos budi iz ne­ svijesti. pro­ cijediti i zatvoriti u staklenku. Pripremanje lijeka. upale krajnika i pospješuje iskašljavanje. pa time snizuje krvni tlak. uzima se svakih pola sata po 1 velika žlica. pa treba uzimati si­ rov. a ponekad tek pošto se pije mjesec dana. Kad se V 2 kg sitno isjeckanog luka kuha u l i vode s Va kg kandisa ili crnog šećera. Protiv suhog kašlja dobro je mekano pečeni luk pomiješati s jednakom količinom kozjeg mlijeka i meda. koja potiče na lučenje nadbubrežnu žlijezdu. pektin. Bere se: u jesen. to liječi od kašlja i katara dišnih putova ako se pije svaki sat po 1 velika žlica. od kojih luk ima miris. pa polako kuhati 3— 4 sata. natašte.Sadržiš celulozu. Bolesti pluća i bronhi ja sprečava­ mo ako svako jutro. na kraju kuhanja dobro promiješati da šećer ne ostane na dnu. vitamine B i C. Zatim liječi od promuklosti. Radi pospješivanja mokrenja treba 2— 3 glavice luka ku­ hati u l i vode sa 6 velikih ž lic i meda i piti svaka 2 sata po 3— 4 velike žlice. te bakteriostatske i baktericidne fitoncide. Sadrži i jednu esen­ ciju. Sušenjem luk gubi ljekovitost. širi krvne žile. zatim ohladiti. provitamin A (karoten). bjelančevine. . dodati 80 g meda i 400 g kandisa. Pije se po 1 čašica ujutro i na­ večer. šećer. koji ponekad prestane odmah. pa od toga pije. Taj je lijek djelotvorniji ako se uzima topao: liječi od kašlja. laksans i antidiabetik.

ako od njega pravimo obloge. loše stolice. bljedoće. Pije se svaki sat po 1 velika žlica. pa se njime oblažu i mažu prignječene rane i vruće otekline. prestat će bolovi u maternici i u trbuhu. bolova u prsima. Vrlo je djelotvorno! Iscijeđen sok luka. a njime se i grglja. promuklosti. posoljen i dobro pouljen luk. Protiv visoke tempe­ rature stavlja se na šiju i tabane narezan. još stvara. a na gnojne rane i čireve.■ jeka u kojemu je kuhan luk i češnjak: ujutro natašte i nave­ čer prije spavanja. prije jela. Ječmenac.5 dl bijelog vina. s nekoliko kapi ulja. u 2. Protiv grušanja krvi i začepljenja koronarne arterije treba u pećnici ispeći glavicu luka i pojesti u podne i navečer. ■' " • Protiv dječjih glista uzimaju se dnevno 3 velike žlice mli. Bradavice nestaju. pomiješan s jednakom količinom ra­ kije. Oblog se mijenja čim se ugrije. liječi od upale grla. . dok s e . brzo nestaje ako se na nj stavi samo mali komadić luka. I glavobolja ne­ stane ako na čelo i sljepoočnice stavimo narezan luk.Protiv vodene bolesti treba 3 glavice luka kuhati s gran­ čicom ružmarina. one će ozdraviti. •' . kašlja i prsobolje. " " Krvarenje iz nosa odmah stane kad se tanko narezan luk stavi na vratne žile. osa ili stršena prestaju kad se više puta dnevno ta mjesta nataru lukom ili 358 . Kad se u Vs 1 mlijeka skuha glavica narezanog luka s 1 ve­ likom žlicom vrcanog meda. uzima se svaka 2 sata po 1 kavska žliči­ ca. uklanja vjetrove i otvara stolicu. Pije li se triput dnevno po 1 šalica toplog mlijeka u kojemu je kuhan luk. ‘ različitih čirića po tijelu. upaljene i krm eljive oči. a bolovi od uboda pčela. •. raženim ili kukuruznim kruhom. pa se time 4— 5 puta dnevno peru. ili 1 velikom žlicom suhog ružmarinova lišća. tromosti i plućnih bolesti treba u toku 30— 40 dana natašte jesti po glavicu luka s crnim. stavlja se mekano ali dovoljno pečeni luk. Pije se dnevno 2— 3 rakijske čašice. ukuhan s medom u sirup. dobro oprane jakim odvarom luka i vatom dobro osušene. Iscijeđen sok.5 dl vode i 2. Taj se uvarak upotrebljava i za klistir. I kuhani sok luka liječi od teških opeklina. Protiv kašlja. slabog teka. Iscijeđen sok luka ublažuje bol. Kura traje mjesec dana. pomije­ šan sa svinjskom mašću.

Trganje će u uhu prestati kad u uho stavimo prženi topli luk. Od drugih vrsta luka sličnih svojstava najpoznatije su: poriluk (Allium porrum). koje se uzimaju svaki dan prije jela u toku mjesec dana. ili naribane u juhi ili ulju. pa se prije spavanja dobro priveže na svaki žulj. a insekti koji su ušli u uho izlaze kad se u uho ukapa sok od pržena luka. Naj okorjeli je kronične prsne katare uklonit će 3— 4 ve­ like žlice soka od luka. divlji luk (Allium ursinum). Luk ispečen na žeravici s pepelom pa zamočen . Protiv ovapnjenja žila treba češće jesti narezan luk i jed­ naku količinu češnjaka pomiješane s mekanim kravljim si­ rom. Luk narezan na ploške i privijen na zamrznute noge ubla­ žuje svrbež i oživljava ozeblo tkivo. pomiješan s malo ulja i soli. kosa za neko vrijem e poraste.u med treba pojesti da bi pre­ stalo gušenje od kašlja. lučac (Allium ampeloprasum).njegovim sokom. Ako dojilja nema mlijeka. dok se žu­ ljevi sasvim ne izgube. Ranu od ugriza otrovnih životinja treba obložiti lukom. Ako se koža glave više puta dnevno natare lukom. tzv. Im a i jedna otrovna vrsta luka: to je primor­ ski luk (Scilla maritima). Žuljevi. dobro je da jede luk i zalije ga čašicom rakije. balučka (Allium vineale) i dr. Neke se od tih vrsta upotrebljavaju kao variva i začini. kurje oči. 359 . Ujutro treba ostrugati omekšali dio žulja. aršlama (Allium fistulozum). i ne treba se bojati posljedica. To se ponavlja nekoliko večeri. nestaju ako se glavica luka presije­ če na polovicu i moči u vinskom octu 3— 4 sata.

srcolikim i jajastim. obično žute ili bijele bo­ je. s dugoljastim. s modrim.MAĆUHICA . po rubu zupčasto narovašenim. širim. V iola tric o lo r L. trouglate. rubovima šikara i vrtovima. šuplje stabljike. razgranat grmić. na dugim peteljkama. ljubičastim ili smeđecrvenim šarama. Violaceae L jek a rn ičk i naziv: H erba violae tricoloris — Nalazište: Raste po poljima. nego dugim listovima. koji naraste do 25 cm. Iz pazušaca izlaze trobojni cvjetovi. suhim livadama. Opis: To je nizak. 360 .

Potiče i znojenje. Ne valja je uzimati dugo jer izaziva povraćanje i proljev. heterozidne boje rutozid (žuta). poklopi. lišajeva i od škrofuloze. Čajem od maćuhice grgljam o u slučaju upale krajnika. i protiv grčeva u želucu. 361 . škrofula. bolova u prsima što ih izaziva kašalj. soli magnezija i kal­ cija. u 4 dl vode. Mogu se sabirati i samo cvjetne latice koje se suše na zraku u hladu. Pripremanje lijeka. šećer i saponin. i zatim procijedi. sluz. flavoksantin i zeaksantin. Sredstvo za čišćenje krvi. Pije se u gutljajima. primjena i djelovanje: Liječi od kož­ nih bolesti. Bere se: Cvate od travnja do kolovoza. reume. rusoma­ če (Capsella bursa pastoris). mišljakinje (Stellaria media). poticanje mokrenja i znojenja i za pospješivanje stolice priprema se ovako: Jedna velika žlica mješavine jednakih dijelova lišća i cvijeta maćuhice. a uzgajana u vrto­ vima i do jeseni. 1— 2 šalice u toku dana. Upotrebljava se čitava biljka s cvjetovima i lišćem. salicilni heteroziđ. i violanozid (smeđa).Sadrži: Svježa biljka sadrži tanin. slo­ bodnu salicilnu i neke druge organske kiseline. Ubire se ljeti.5 dl vode koja vrije. ostavi da stoji 10 min. a pije se triput dnevno poslije jela. eterično ulje s metil-salicilatom. višanja. ribizla ili li­ muna. Radi boljeg okusa može se zasladiti sirupom od malina. pa u tom odvaru namočiti krpe i obložiti oboljela mjesta na koži. Za liječenje od psorijaze treba 20 g biljke s cvijetom pre­ liti s 1/s 1 kipuće vode. oko 250 mg % vitamina C i karotenoidne boje: violaksantin. violakvercitrozid (modra). ki­ čice (Erythraea centaurium) i preslice (Equisetum arvense) stavi se u 2. sitnih cvjetova s mo­ drim ili ljubičastim šarama. Dobar je čaj koji se priprema tako da se 3 velike žlice biljke s cvijetom kuhaju 15 min. Kao oblog isti čaj liječi od osipa ekcema. dok ima lišća. zatim se to pro­ cijedi. a pijemo ga protiv kroničnog bronhitisa. čisti bubrege. To liječi od upale mokraćnog mjehura i odstranjuje bol pri mokrenju. poljska maćuhica. Za lijek se upo­ trebljava samo divlja. auroksantin.

ponovo kuha 10 min. procijedi se. doda 2.5 kg šećera. zasladi se medom. bazge (Sambucus uigra). 362 . njezine pripravke treba uzimati pod nadzorom liječnika..5 1 vode. i zatim procijedi kroz platno. naravno. P ije se 3— 4 puta dnevno po 1 velika žlica poslije jela. Pošto se to procijedi. rosulje (Drosera rotundifolia). a djeca piju po 1 kavsku žličicu. poklopljeno. Čaj protiv velikog kašlja priprema se tako da se 3 velike žlice mješavine od po 20 g maćuhice.Sirup se priprema tako da se 100 g biljke kuha 2 sata pok­ lopljeno u 1. lista pitoma kestena (Castanea sativa) i lista trpuca (Plantago lanceolata) kuhaju 5 minuta u Vs 1 vode. Pije se svaki sat po 1 velika žlica. ■ Budući da maćuhica u većoj količini djeluje i otrovno.

Papaveraceae L jek a rn ičk i naziv: Flos Rhoeađos — Nalazište: Raste po žitnim poljim a između pšenice. Slična je pitomom. vrtnom maku. Cvjetovi su žarkocrveni. Opis: To je jednogodišnja biljka. gumu. samo je slabijeg uzrasta.M A K D IV L J I I L I TURČINAK Papaver rhoeas L. Nema morfina ni opijumskih alkaloida. Infuzum po­ 363 . crvenu boju. sluz. visoka oko 50 cm. željezničke nasipe i po neobrađenom zemljištu kao korov. Sadrži: alkaloid readin. šećer i minerale. uz putove.

doda 2. a po 1 kavsku žličicu djeca. pomaže kod upale porebrice s gnojenjem i upale krajnika. jer nastaje antocijanin.5 kg šećera i stavi da prokipi. Ulazi u sastav plućnih čajeva. a do 10 godina po 30 g dnevno. a pozeleni s koncentriranom sumpornom ki­ selinom.. razdijeliti u male bočice od po 10 0 ili 200 g. Bere se: Za lijek se beni samo crvene latice. primjena i djelovanje: Glavna je lje­ kovita tvar sluz. daje se 5 g toga sirupa. osušenog ribiza (Ri­ bes rubrum). 364 . poklopi se. do 5 godina po 20 g. Djeci do 15 mj. poparene s 2 dl kipuće vode. jer tada pomodre i gube ljekovitost. dobro zatvoriti i spremiti na hladno mjesto. u to se iscijedi pol limuna. sirup se može. posmeđi s bazama (soda bicarbona). nakon 8 sati ocijedi. do 3 godine po 10 g. kad se ohladi. malina (Rubus idaeus) i višanja (Prunus cerassus) kuhati 15 min.crveni s razblaženom kiselinom (limunom). stišava kašalj i grčeve želuca. Pripremanje lijeka. Oprezno se otkidaju i brzo suše na suncu ili kraj peći. poklopiti i ostaviti da stoji 2 sata. Dobar je i čaj od 1 kavske žličice suhog cvijeta divljeg maka. liječi od kro­ ničnog bronhitisa. zatim pro­ cijediti i zasladiti medom. Pije se svaka 2 sata i to po 1 veliku žlicu uzimaju odrasli.3 1 kipuće vode. Sirup priprema se tako da se 100 g cvijeta popari s 1. N e smiju se rakom prevrtati ni dirati. Dobro je 2 velike žlice mješavine od po 25 g cvijeta maka divljeg i bijelog sljeza (Althaea officinalis). Da se ne pokvari.

dosta velike cvje­ tove. kovrčavih. a na plantažama kao ljekovita i industrijska biljka. obično bijele boje. Opis: Od V 2 do 1 m visoka stabljika. Oni izbijaju iz svakog struka stabljike.M A K P I T O M I Papaver som niferum L. krupnih. srebrnobijelih listova. razgranala. ima lijepe. s tamnom pragom pri dnu cvjetnih latica. a ima ih od 365 . Papaveraceae L jek a rn ičk i naziv: O pium — Nalazište: Mak se uzgaja u vrtovima kao ukrasna i hra­ njiva.

težina u glavi i potpuna malaksalost koja nastupa već 1h — 1 sat na­ 366 . Sadrži oko 50% masnog ulja. Bere se: Mak cvate u svibnju i lipnju. masnih tvari. neopina. Najvažniji je sastojak maka opij. te nekih mineralnih soli. primjena i djelovanje: Opij se upo­ trebljava za umirenje bolova. Sjeme maka nije otrovno. zbog jake otrovnosti opija. a nema alkaloida. Od nje se prave kruščići i suše na zraku. Iz njih se razviju glavice ili čahure pune sitnog ljubičasto-sivog sjemena. tebaina. rhoeadina. bjelančevine. gume. koje dovodi do kolapsa. čim se pojave smeđi koluti ispod gornjeg ruba glavice i iznad prstenastog odebljanja na prijelazu glavice u stabljiku. voska. Papaverin djeluje na glatku muskulaturu. ksantalina. pa kao ekspektorans (sredstvo za iskašljavanje) u vezi s ipekakuanom (Pulvis ipecacuanhae opiatus) itd. ublažuje kašalj i dispneju. Ali. zatim protiv jakih grčeva od žučnih i bubrežnih kamenaca. bez kontrole liječ­ nika primjena opijata je apsolutno zabranjena. kao sredstvo za spavanje — ali samo onda kad je uzrok nesanici jaka bol ili kašalj. pektina. To je plod. 10— 15 dana poslije opadanja cvjetnih latica. zatim sluzi. laudanina. a slično djeluju i ostali alkaloidi. a smrt uzrokuje paraliziranjem centra za disanje. Pripremanje lijeka. Iz zareza curi bijeli. U njemu ima oko 26 alkaloida. morfina. gnoskopina. Opij je osebujna narkotičnog mirisa i vrlo gorkog pone­ što ljuta okusa. kodein brzo i jako djeluje na refleks kašljanja i može zamije­ niti m orfij. papaverina. šeće­ ra. Opij se dobiva zarezivanjem nezrelih glavica maka. a zatim šalju na preradu za dobivanje lije­ kova. koji na zraku potamni i skrutne se u gnjecavu masu. i od njega se često prave kolači. mekonske. izazi­ vanjem potpune nesvijesti i oštećenjem centra za krvotok. merceina i drugih. kao npr. Znaci su akutnog trovanja opijem: vrtoglavica. kodeina. smole. lecitina i pentozana. smanjuje frekvenciju disanja.1 do 20. 20% bjelančevine. tebain djeluje na toničke grčeve i tetaniju. mli­ ječne i malo sumporne kiseline. u kojemu m orfij narkotizira određene mož­ dane sfere. mliječni sok. pa se smatra hranjivim. mekonina. zatim sluzi. Sadrži. narkotin potpomaže i pojačava djelovanje m orfij a.

a temperatura se tijela naglo i jako snizi zbog paralize centra za disanje i temperatura. pa čak i na 2 udisaja u minuti.4 dl destilirane vode i 64 dkg šećera. godini 20— 30. ili adrenalinski koji poboljšava krvotok. dovoditi što više kisika (otvoriti širom sve prozore).kon ulaska otrova u organizam. Tijelo treba dobro zagrijati. Disanje se uspori do 5. godini 10— 20. zatim čovjek tone u san iz kojega se ne može probuditi i napokon pada u komu. ako je moguće dati bolesniku da p ije crnu kavu. nastaje cianoza. Za liječenje je najprikladnija tinktura. Za djecu se pravi sirup od 10 g opijeve tinkture. u 3. — Te lijekove neka pripremi samo ljekarnik. U takvu slučaju hitno treba pozvati liječnika.rijedi destiliranom vodom. 367 . Dok liječnik ne stigne. a uzima se najviše po 15 kapi put dnevno poslije jela. neprekidno davati umjetno disanje. zjenice se posve suze. 3. Minute su dragocjene. 30 g 60 postotnog alkohola. puls oslabi dok ga naposljetku više ne možemo napipati. koja se 5 puta ] c . ili mu dati atropinski preparat kao intidot morfiju. godini života daje 5— 10 kapi. u 2. a od 4— 6 godine pola kavske žličice. Tog se sirupa djeci u 1.

> ■ Opis: To je prilično visok.M A L I N A - Rubus idaeus L. granat. a uzgaja se i u vr­ tovima. fru ctus — Nalazište: Raste po grmlju i šumama. 1 donji su i gornji listovi perasti. od koje se pravi malinovac. na donjoj strani pokriti finim dlačicama. 368 . uspravan. Plod je crvena boba. Rosaceae L jek a rn ičk i naziv: R u b i iđaei foliu m . bodljikav grm.

šipaka (Rosa canina): 1 velika žlica te mješavine popari se s 2. a upotrebljavaju se mladice s cvatovima. raz­ rijeđen vodom. starce. osipa. jača srce i oživljuje starije ljude. Kad mu se doda med. natrija i nešto alkaloida. zatim šećera. poklopi pa odstoji 10 min. griže i groznice. kuhanih s medom 5 minuta. Bere se: Cvate od lipnja do srpnja. stoji 10 dana. zatvoreno u boce. Čaj od malinova lišća služi za obloge i ispiranje lišajeva. osipa i upaljenih očiju.5 dl vinskog octa. koji. Sok od malina. Protiv vrbanca pije se triput dnevno po 1 šalica toplog čaja od zdrobljenih cvjetova. zatim se procijedi i. crvene boje i vitamina C.Sadrži: U plodu. spremi u boce i ostavi na hladnom mjestu. pa olakšava iskašljavanje. pa flavonoida. Protiv grozničavih stanja upotrebljava se i ocat od malina. »sirotinjski čaj«. kalcija. pohrani na hladno mjesto za slučaj potrebe. pomiješan s vinom ili jabuko­ vačom. Pije se zaslađen medom. ta­ nina. ostavi da. pa se uzima protiv proljeva. a nešto i mravlje. Može se piti po 1 rakijska čašica triput dnev24 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja 369 . Sirup od malina. Priprema se tako da se 300 g malina namoči u 2. Sirup se priprema tako da se u Vs 1 malinova soka stavi 87. Zreli plodovi osvježuju i jačaju rekonvalescente. taj čaj omekšava sluz dišnih organa. Pripremanje lijeka. ogrozda (Ribes grossularia) i ri­ bizla (Ribes rubnim) čini tzv. sok se procijedi. Vitaminski osobito vrijedan čaj daje mješavina od po­ sušenih malina. primjena i djelovanje: Malina je do­ bar adstringens. šumskih jagoda (Fragaria vesca). pektina. ima 2% limu­ nove i jabučne kiseline. Lišće maline po­ miješano s jednakim dijelovima lišća kupine (Rubus fruticosus).. po svom sastavu i sadržaju vitamina nije nipošto siro­ mašan.5 dkg bijelog šećera.5 dl kipuće vode. a zatim se procijedi. jagode (Fragaria vesca). mirisnih tvari. osvježuje i jača obrambene snage organizma u slučaju oboljenja od šarlaha. kad se šećer potpuno otopi. među­ tim. lišće i plodovi. borovnica (Vaccinium myrtillus). djecu i umorne. uz povremeno mućkanje. potiče znojenje i tako pomaže u liječenju od gripe i nazeba. koji sadrži 70— 90% soka.

a dobro je od toga stav­ ljati i obloge oko zapešća. u slučaju groznice i temperature. stopala i čela ako je temperatura vrlo visoka.no. Lišće i plod upotrebljavaju se i protiv akutnih i protiv kroničnih bolesti. 370 . U istu svrhu služi i rakija od malina. pa čak i protiv raka na jeziku i hemoroida. a na bolna mjesta kad je riječ o žučnim i trbuš­ nim bolestima.

brežuljcima. dugoljastog i na vrhu proširenog. šetalištima i vrtovima kao korov. nerazgranata. Com positae L jek a rn ičk i naziv: Taraxaci radix. zeljasta biljka s vrlo razvijenim kori­ jenom iz kojega izrasta rozeta krupno pilasto nazubljenog liš­ ća. šuplja. Iz sredine rozete izdiže se do 30 cm visoka cvjetna stapka. travnjacima. okrugla. Opis: To je trajna.M A S L A Č A K Taraxacum officin ale Web. bez lišća. paš­ njacima. na čijem je vrhu zlatnožuti 371 . folia — Nalazište: Raste na vlažnim livadama. bez stabljike.

kalij koji mu daje diuretičko svojstvo. U slučaju atonije crije­ va i dispepsije služi kao blagi laksans. fitosterol. holin. Odrvenjen i iznutra cm korijen ne valja! Pripremanje lijeka. ostaju sjemenke s perjanicom u obliku prozirne kugle (lampion). masne kise­ line. a i kao diuretik. razrjeđuje. potičući mo­ krenje odstranjuje iz tijela sve otrovne tvari. slezene. šećer. natrij. čisti i popravlja krv. Sadrži: željezo. Biljka je gorka i puna mliječnog soka k oji curi čim se biljka otrgne. pun mliječnog soka. liječi od eksudativne porebrice. inozit. Pri­ m jenjuje se kao čaj ili ekstrakt. koristi protiv bolesti jetre. pomaže izlučivanje pijeska i kamenaca iz žučnog mjehura. čisti sluznicu pluća. Bere se: Cvate od proljeća do jeseni. i korijena. slabokrvnosti. Radi liječenja od žučnog kamenca treba 3 velike žlice m je­ šavine od po 40 g korijena maslačka i vodopije (Cichorium . fosfor. saponin.372 . bjelančevine i vosak. zatvora stolice i zaostale menstruacije. glavobolje. encime. mokraćnog mjehura. valjkast. inulin. . Kad latice cvijeta otpadnu. začinjena je uljem i limunovim sokom. Korijen je vretenast. gorke heterozide: taraxacin i taraxacerin. a jede se tek pošto tako odstoji 4 sata. eterično ulje. sastavljen od mnogih jezičastih cvjetova. vodene bolesti i skorbuta. osipa. Salata se priprema od svježeg mla­ dog lišća. primjena i djelovanje: Zbog svoje gorkosti maslačak pojačava tek i probavu. Svježi sok od maslačka popravlja stanje i najtežih boles­ nika. prilično debeo i oko 20 cm dug. grozničavih stanja. Za lijek se beru ko­ rijen i lišće: korijen potkraj ljeta i na početku jeseni. terpenske alkohole taraxasterola i betaamirin. iznutra bijel. koje vjetar lako raznosi. U rano proljeće služi kao sa­ lata koja čisti krv. potiče na mokrenje i odstranjuje bolove od žučnih i jetrenih bolesti.smolu. ubranog prije cvatnje. pun mliječnog soka. je r je tada najgorči i najljekovitiji. izvana crn. a lišće prije cvatnje. bubrega. čireva. kremičnu kiselinu. N ije otrovna. protiv hemoroida. nesanice.glavičast cvat. želuca i crijeva. Ta salata stvara. rezanog na tanke ploške. Pospješuje protok žuči iz otečene jetre.

u 4 poslije podne i u 8 navečer. krkavine (Rhamnus frangula) i kičice (Erythraea centaurium) još četvrtina te količine stolisnika (Achi- 373 . ili se umjesto kozjega uzme kravlje mlijeko. Nema li svježeg soka. kilavice (Herniaria glabra) i 10 g svile kukuruza (Stigmata maydis) po­ pariti s Va 1 kipuće vođe. i to 1 do najviše 5 g (1 kavska žličica) dnevno. pa se 1 šalica pije u gutljajima u toku dana — sve će to popraviti stanje bolesnika i onda kad je već svaka nada izgubljena. mokraćnom mjehuru.intybus) i 20 g metvice (Mentha piperita) popariti s Va 1 kipuće vode. ili se po 2 velike žlice toga soka stave u 2. Pije li se 4 tjedna po 1 velika žlica svježe iscijeđenog soka. ujutro i navečer po Vs šalice. zatim od žutice. U travnju treba u dvolitrenu staklenku šireg grla složiti na tanke ploške narezan korijen maslačka. i zatim procijediti. Uzimaju se 1— 2 velike žlice dnevno. Žučni pijesak i kamence odstranjuje mješavina od 100 g svježeg soka od maslačka.5 dl vode. pa se sve zajedno kuha 5 min. groznice i anemije. Doda li se mješavini od po 10 g suhog lišća cm og trna (Prunus spinosa). preslice (Equisetum arvense). Preporuča se osobito onima koji boluju na jetri. doda 1 kayska žličica meda. Univerzalnim se smatra čaj od 10 g suhog lista maslačka. poslije jela. 15 g glicerina i 17 g vode. biljke s korijenom 4 put dnevno. dobar je vodeni ekstrakt ko­ rijena. bubrezima. i to: u 8 sati ujutro. po­ slije jela. pa popije ujutro natašte. doda mu se 1 velika žlica meda. poklopiti. kao lijek protiv bolova u prsima. taj čaj potiče funkciju bronhijalnih žlijezda i štit­ njače.5 dl kozjeg mlijeka. Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica. poklopiti i ostaviti da stoji 2 sata. Uz sve već navedeno. 18 g 90 postotnog alkohola. U slučaju otežanog mokrenja valja 3 velike žlice mješavine od po 30 g maslačka. ostaviti na toplome 6 tjedana. želucu i crijevima. reume i glavobolje. hemoroida. zatim procijediti pa 4 tjed­ na piti po 1 čašicu natašte. koji se moči 12 sati u 2. slezeni. ostaviti da stoji 2 sata. u 12. Pije se manja šalica ujutro natašte. a ostatak u toku dana u gutljajima. pomaže staračkoj nemoći i liječi od šećerne bolesti ako se pije mlak. zaliti jakom raki­ jom. Pije se 4 put dnevno po 1 šalica. 1k sata prije objeda i th sata prije večere.

Pomiješan s rakijom u jednakim dijelovima taj se sok uzima kao tinktura. pa tek sutradan ujutro pripre­ miti za jelo. ostaviti u vodi cijelu noć. Kad se lišću maslačka odrežu tvrdi vršci. ako se u njih jedanput ili dvaput tjedno kapnu 2— 3 kapi. Piju se 2— 3 kavske žličice dnevno u toku dana 3— 4 tjedna. poput špinata. po 3— 6 kapi triput dnevno.lea millefolium) i isto toliko dobričice (Glechoma hederacea). 374 . može služiti kao varivo. U tu svrhu lišće treba skuhati nave­ čer. dobiva se odlično sredstvo za pospješivanje stolice i čišćenje krvi. Mliječni sok pomaže protiv otrovanja krvi kovinama. Sok iz cvjetnog batva liječi oči.

Ođ crnih. krivo i kvrgavo. fru ctus olivae — Nalazište: Raste na obalama i otocima južnih mora. još zelene. fo lia . oko 3% manitola. smole i fitosterole. ulje je slabije kvalitete. U plodu ima 375 . saponozide. puna uiia. Sadrži: flavonske heterozide.M A S L I M Olea europaea L. N ajfinije ulje daju nepotpuno zrele masline. pirogalni tanin. zrelih. vijugavo. Opis: To je oko 12 m visoko dugogodišnje drvo. Plod je jajolika koštunica ili maslina. šećer. A Oleaceae Ljek a rn ičk i naziv: O leum .

U Ijekamištvu — kao što je već spomenuto — služi maslinovo ulje za izradu masti. da se ukloni loš zadah iz usta. zatim miristicina. Lišće i kora kuhaju se kao čaj protiv vrućice: 50 g lišća ili kore moči se u 1 1 vina 3 dana. Ako se popije veća količina. uzima se 4 put dnevno. U tu se svrhu uzima 100— 200 g svaka 3 sata. djeluje kao antidot protiv otrova. holagogum i laksativ. Pripremanje lijeka. radi jačanja. Od maslinova lišća pravi se čaj i ekstrakt. a bezuvjetno natašte po 1 žli­ cu. triput dnevno. promuklosti i angine uzima se 1— 15 kapi na kocki šećera. 4— 12% linoeina. pa klorofila. linimenata. Protiv zaraznih bolesti uzimaju se po 2 kavske žličice ulja dvaput dnevno. Regulira stolicu. Poslije ulja treba popiti malo crne kave. prije jela. Rahitičnoj djeci treba dati po 1 kavsku žličicu maslinova ulja poslije jela. sprečava djelovanje različitih bakterija. Dobro je i 1h šalice ulja. stišava grčeve crijeva.još oko 22% ulja. Za čaj se kuha 20 listova u 3 dl vode dok se ne prokuha na 2 dl. 2— 4% stearina. primjena i djelovanje: Ljekovito je ulje. ulje snizuje tempe­ raturu. pomaže protiv žučnog napada. Protiv visokog krvnog tlaka i malarije. vitami­ na A i E. služi kao podloga za proizvodnju masti protiv kožnih bolesti. Budući da otvara prolaz žuči iz žučnog mjehura i jetre. a samo uije sastoji se od 75% oleina. pomaže izlučivanje kamenaca iz žuči. glutanola i voska. 1 žumanjak i malo kandisa dobro izmiješati pa uzimati triput dnevno prije jela. jer se rafiniranjem gube vitamini. skvalona i ksantofila. flastera i ljekovitih ulja. natašte. Protiv zatvora stolice uzimaju se 1— 2 velike žlice masli­ nova ulja ujutro. Za čišćenje od žučnog kamenca piju se uzastopce 3— 4 dana po 2 žlice ulja prije spavanja. a masline kad dozrijevaju. i nakon toga se 3— 4 dana pije po 1 vinska čaša. zatim se pro­ 376 . Bere se: Mladi i vršni listovi beru se u proljeće. Uz to. Za hranu je naj­ zdravije nepročišćeno ulje. Ulje je sedativ. Protiv katara bronhija. 7— 12% palmitina. na što se popije malo crne kave. 5% bjelančevina.

da se napad spriječi. Lišće i kora masline služe i protiv vrućice u grozničavim stanjima. i to ovako: 200 g maslinova ulja. 2 žumanjka. Uzima se prije obroka. tj. Protiv kamenaca i pijeska žučnog mjehura.5 g mentola i 1 žumanjak treba dobro izmiješati. 15 g konjaka. . Za tu svrhu treba 50 g lišća ili kore namočiti u l i vina. uzima se 100— 200 g maslinova ulja u toku nekoliko sati. po 1 vinska čaša. pod uvjetom da je želudac zdrav. .25 g mentola ili 50 g jakog čaja od metvice (Mentha piperita). a popije se obično u tri obroka. 377 . 0. Protiv ta­ kvog napada dobar je i ovaj pripravak: 150— 400 g maslinova ulja. Pije se ujutro i navečer prije jela. prije objeda i večere. Poslije ulja treba popiti malo crne kave. a u slučaju napada u razmaku od % — Va sata. 0. To treba popiti u 2 obroka: ujutro. napada i teško­ ća u oblasti jetre.cijedi i zasladi medom. Pro­ tiv visokog tlaka pomaže time što širi krvne žile.

na obodu narovašenih. grubo pilastih listova. a uzgaja se i u vrtovima. jajastih do srcolikih.M ATIČNJAK Melissa officin alis L. Bijeli. Labiatae L jek a rn ičk i naziv: Metissae fo liu m — Nalazište. živicama krša i primorja. koji mirišu kao limun. zeljasta stabljika. To je oko 60 cm visoka. 378 . Opis. Raste po šumama. granata. ponekad crvenkasti cvjetovi na dugim peteljka­ ma tvore klasu slične pršljenove u pazušcima listova. Listovi stoje nasuprotno i una­ krsno. šikarama.

Brzo se suši na propuhu. procijediti. odoljena (Valeriana officinalis). To je sredstvo djelotvorno a neškodljivo. sprečava proljev koji izazivaju strah i trema. smolu i gumu. i zatim procijedi. Taj čaj oslobađa nape­ tosti i trbušni živčani splet (plexus solaris). Djeluje na živce pa omogućuje normalnu funkciju organizma. grčeva živaca zbog prenadraženosti. povraćanja i osjećaja gađenja u trudnica. do danas sačuvala se u upotrebi zapadnih zemalja alkoholatura — tzv.vrijednost. a ne na povišenoj toplini. geraniol. ' Pripremanje lijeka.5 dl kipuće vode i nakon 5 min. 25 g gorke djeteline (Menyanthes trifoliata) i 15 g odoljena popariti s 2. 379 . karmelićanska voda matičnjaka (Eau de melisse des Carmes). ma­ lina ili naranče. zujanja u ušima. stišava boli u želucu. Vrlo je dobro i 1 veliku žlicu mješavine od 30 g matičnja­ ka. kumina (Carum carvi) i timijana (Thymus vulgaris) popari s 2. zamora zbog prekomjernog intelektualnog rada. je r kasnije cvijet dobije zadah po stjenicama. Upotrebljava se lišće. lanilol. tanin. željezo. Uzima se 10— 15 kapi na šećeru. citrol.5 dl kipuće vode. Pije se toplo ujutro i prije spavanja. ali i vršci mla­ dica s cvijećem. primjena I djelovanje: Od godine 1611. pa mogu uzrokovati čak ro­ đenje defektnog djeteta. što dovoljno govori o ljekovitoj vrijednosti bilj­ ke. klorofil. koje treba svakako ubirati čim počne cvje­ tati. eterično ulje. citronelol. za razliku od nekih kemijskih preparata koji oštećuju fine sta­ nične strukture u organizmu. sprečava nesvjesticu. liječi od depre­ sije. je r sadrži najviše eteričnog ulja. Bere se po suncu i kad nema rose. jača pamćenje. noćnog gušenja i ubrza­ nog rada srca. Bere se: Cvate od srpnja do rujna. Ona umiruje. Osjećaj gađenja i povraćanja u trudnica sprečava čaj od matičnjaka s malo soka od limuna. kiselih višanja. gorke tvari. poklopljeno ostavi da stoji 10 min. Sredstvo protiv srčanog grča (angine pectoris) priprema se tako da se 1 velika žlica mješavine od jednakih dijelova matičnjaka. a bere se neposredno p rije i u početku cvatnje. 30 g metvice (Mentha piperita).Sadrži. liječi od nervozne glavobolje. ulje. kamfor. živčane napade. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. Lišće ima najveću ljekovitu . je r bi tada isparilo eterično ulje pa bi se izgubio miris i nestalo ljekovitosti.

Taj čaj. Jedna velika žlica te mješavine popari se s 2 dl kipuće vode. To će im omogućiti dobar i zdrav san. i nakon 2 sata procijeđena. recimo i to da na meso.5 dl vode. pa se. gorke djeteline (Menyanthes trifoliata). otklanja se lupanje srca. V rlo dobra je i gorka. nervozno tr­ zanje. Čaj od matičnjaka priprema se obično tako da se šaka lišća popari s V2 1 kipuće vode. Popije se u 2— 3 puta dnevno prije jela. Protiv nervozne glavobolje treba na čelo i zatiljak staviti svježe izgnječeno lišće matičnjaka. zaslađen 1 ve­ likom žlicom meda. poklopi i nakon 3 sata procijedi. popiju umjesto vode šalicu toga čaja. Pije se samo poslije jela. također. a zatim se procijedi. Ako se u 1 1 bijelog vina kuha 10 min. grčenje živaca i zujanje u ušima. Može se. melankolija. Miran i okrepljujući san osigurava nervoznim ljudima jastuk napunjen lišćem ma­ tičnjaka. aromatična mješavina od po 100 g lišća matičnjaka. nervozna slabost srca. 100 g te mješavine staviti u l i jake rakije ili starog vina. Protiv loše probave i nadimanja pomaže mješavina od po 100 g lista matičnjaka i metvice. Izvrsno umiruje živce mješavina od jednakih dijelova lišća matičnjaka. Ljudi koji mnogo sjede treba da prije spavanja. i to ne odjednom nego u 15 minuta. Uzgred. Pije se zaslađen 1 velikom žlicom meda po­ slije jela.Za jačanje je osobito dobar čaj od matičnjaka pomije­ šanog s jednakim dijelovima kičice (Erythraea centaurium). strah. ni usred ljetne žege. 380 . hmelja (Humulus lupulus) i korijena odoljena (Radix valerianae). uzima svaki sat po 1 velika žlica. nakon lagane večere. nesvjestica. narančine i limunove kore: 1 velika žlica te mješavine se kuha 5 min. pošto se procijedi. cvijeta kamilice (Flores chamomillae). poklopi i ostavi da stoji 2 sata i zatim procijedi. histerija. Maloj djeci treba dati šaličicu toga čaja kad ih boli trbuh. poparena sa 4 dl kipuće vode. pije se poslije večere. 32 g lišća matičnjaka sa 4 velike žlice meda. po 1 ša­ lica. metvice. stolisnika (Achillea millefolium) i dupčaca (Teucrium chamaedrys). u 2. neće slijetati muhe ako ga obložimo svježim lišćem matičnjaka. lincure (Gentiana lutea).

tj. Ulje od matičnjaka priprema se jednako. iđirota (Acorus calamus) i metvice: 1 velika žlica mješavine popari se s 2. Djeci se daje polovica kapi. Pošto odstoji 10 min. u bijelom vinu. a do vrha se nalije 40— 50 po­ stotna rakija ili konjak. po 12— 15 kapi. zaslađen medom.5 dl kipuće vode. Pije se po 1 velika žlica pol sata prije jela. 381 . čaj se procijedi. ili pomiješan s mlijekom. ako se uz to duže vrijem e piju dnevno 3— 4 šalice ovako pripremljenog čaja: 1 velika žlica mješa­ vine od jednakih dijelova matičnjaka i metvice kuha se s 1 veli­ kom žlicom meda 5 min. osvježuje i umi­ ruje čaj od jednakih dijelova matičnjaka. ili 3— 4 puta dnevno 20— 30 kapi. U slučajevima prehlade. Mjesto pravog čaja ujutro i uvečer prija. pomaže dnevno kupanje u odvaru matičnjaka. Boca se dobro začepi i ostavi da stoji 6— 8 tjedana. Dobro je uzimati 8 puta dnevno. u 2 dl vina ili vođe. povraćanja trudnica i nemoguć­ nosti da žena zbog slabosti zatrudni. nakon 5 min. pro­ cijedi i pije triput dnevno po 1 šalica poslije jela. ižopa (Hyssopus officinalis) i kadulje (Salvia officinalis).češće mućkati i nakon 8 dana otfiltrirati. radi jačanja probavnih organa. kuđrave metvice (Menta crispa). već prema ukusu. i ostavi se da stoji na toplom 4— 6 tjedana. boca se ne začepi čvrsto. smatra se univerzalnim lijekom. Lišće matičnjaka. Matičnjakova rakija priprema se tako da se u litrenu bocu do jedne trećine stavi povenuto lišće matičnjaka. samo se umje­ sto alkohola nalije maslinovo ulje. matičnjakove tinkture ili rakije na šećeru. a pije se ili čist. Jedna velika žlica te mješavine dolazi na šalicu kipuće vode. Slabim živcima pomaže i mješavina od jednakih dijelova matičnjaka. kuhano 5 min. To ulje služi za masažu protiv reume i uzetosti udova. nego samo komadićem vate. . svaka 2 sata.

382 . šikarama i živicama. flores — Nalazište: Raste na kamenitom. Vrsta s bijelim cvjetovima nije ljekovita. u svijetlim šumama. Opis. Purpurnocrveni cvjetovi tvore okruglaste cvatove na vrhu stabljike. suhim. oko 40 cm visoka. To je trajna zeljasta biljka. sunčanim livadama. Mirišu ugodno. U vrijeme cvatnje. neobrađenom tlu.M AŽU RAN D IV L J I Origanum vulgare L. Opora je i gorkog okusa. crvenkasto obojenih grančica. Labiatae Ljek arničk i naziv: O rigani herba. jajoliko kopljastih listova. cijele se livade oboje tamnocrveno-ljubičasto.

Bere se. borneol. eterično ulje s timolom i cineolom. valerijane (25 g) i salate (25 g). mineralne soli i tvari koje djeluju antibakterijski. primjena i djelovanje: Liječi od pre­ hlade bronhija. bolesti želuca. Pripremanje lijeka. žutice. Pomaže i protiv glavobolje i migrene. Time se trljaju bolna m je­ sta. kamfor. Stabljika nije ljekovita. Esencija od mažurana upo­ trebljava se kao osnova za mast protiv reumatizma: pomije­ ša se 5 g esencije od divljeg mažurana i 95 g alkoholata od ružmarina (Rosmarinus officinalis). Za vrijem e cvatnje u proljeće. Protiv nesanice vrlo je djelotvorna i potpuno neopasna mješavina od hidrolata: divljeg mažurana (50 g). beru se vršike s lišćem i cvjetovima. pa. zatim protiv neuroze želuca. . tanin. najbolje je otkinuti ru­ kom lišće i cvjetove. a vanjska primjena služi za liječenje od različitih upala koža.Sadrži. kad se biljka osuši na hladnom i zračnom mjestu. gumu. od slabe probave. maternice. Čaj od 5— 6 g biljke na 2 dl kipuće vode preporuča se kad želudac ne luči dovoljno sokova. nazeba i živčanih smetnji. gutanja zraka i štucanja. je r umiruje živce.

jajasto kopljastog lišća na kratkim peteljkama.M AŽU R AN PITO M I Origanum m ajorana L. 384 . dlakave stabljike.i — Nalazište: Najčešće raste po suhim vapnenim tlima. rjeđe bijeli cvjetići tvore cvatove na vrhu. grančica. a uzgaja se i u vrtovima. Labiatae Ljek a rn ičk i naziv: M ajoranae herba . Miris je biljke ugodan. Ružičasti. Opis: To je jednogodišnji. okus aromatičan. na sunčanim livadama i brežuljcima. razgranate. dugoljasta. do 50 cm visok grmić uglate.

NEVEN CALENDULA OFFICIONALIS .

Ik PODBJEL TUSSILA GO FARFARA w .

PRESLICA EQUISETUM ARVENSE .

i A ip w 1 m PUSTIKARA CRVENA DIGITALIS PURPUREA .

RAZLIČAK CENTAUREA CYANUS .

'RIBIZ CRVENI RIBES RUBRUM .

RUŽA ROSA CENTIFOLIA .

S A P U N IK A SAPONARIA OFFICINALIS .

tanin. 5— 6 g biljke popari se s 2 dl kipuće vode. Bere se. u obliku masti za kožne upale i rane. mažuran liječi od vodene bolesti. 25 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja 385 . dodan kupkama. daju mast. zaustavlja i najteži proljev. gor­ ku tvar. Cvate od lipnja do kolovoza. i procijedi. bolova i težine u želucu i nervoznog štucanja služi ovako pripremljen čaj. P ije se triput dnevno po 1 šalica. prehlade. grčeva. Zbog tanina i baktericidnog djelovanja eteričnog ulja prim je­ njuje se izvana. kudrave metvice (Mentha crispa) i kadulje (Salvia o ffi­ cinalis). ili obloga za otvrdnule dojke i slične otekline. gumu i željezo. Ako se mažuran kuha u crnom vinu s dugim trpucem (Plantago lanceolata). Bere se čim pro­ cvate. primjena I djelovanje: Mažuran je sa­ stavni dio mnogih čajeva. a služi i za začin jelima. Jednaki dijelovi soka od mažu­ rana. osvje­ žuje i jača. liječi od astme i bolesti dišnih organa. koje sadrži mažuran. slabokrvnosti. Upotrebljavaju se lišće i mladice s cvjetnim vrhovima. Kuhan u vinu. kuhani s voskom u svinjskoj masti. kao metvica. a kad se u čaj od mažurana stavi meda. olakšavajući iskašljavanje. eterično ulje s terpineolom i terpenom. ostavi da stoji 10 min. Zbog eteričnog ulja. Pripremanje l je t a .Sadrži. a kao ulje služi za masažu protiv reume i uloga. Protiv neuralgije. migrene. kojom se u slučaju teške hunjavice maže nos iznutra i izvana.

sa 386 . Donji. Um belliferae L jek a rn ičk i naziv: Radix Heraclei — Nalazište: Raste po livadama uz živice na vlažnim mjesti­ ma. uspravne. dvogodišnja ili višegodišnja biljka. duboko urezani. kratko dlakave stabljike. Bijelo-zelenkasti cvjetovi tvore kišobranaste štitce.M EČJA ŠAPA Heracleum sphondylium L. kao korov u obliku žbuna. a prema gore sve manji. oko 60 cm dugački listovi krpasti su. rubove šuma i putova. Opis: To je više od 1 m visoka. uz potoke.

kumarinske heterozide. ostavi da stoji 5 min. Pije se dvaput dnevno po 1 šalica poslije jela. pa se zatim pije u gutljajima u toku dana. koji regulira probavu. Pripremanje lijeka.oko 20 peteljki. araben. Upotrebljavaju se ko­ rijen i nadzemni dio biljke. kad se i bere. Može se upo­ trijebiti i kao prašak. a u plodovima ima i dosta eteričnog ulja. Protiv spolne slabosti ili impotencije uzima se po 20— 30 kapi alkoholature dvaput dnevno s malo vode.5 dl kipuće vode. To koristi i protiv padavice. vraća spolnu potenciju oslab­ ljenu zbog nervoze. ali je za tu svrhu još djelotvornije ako se 1 kavska žličica usitnjenog korijena moči 8 sati u 4 dl vode. Obodni su cvjetovi veći od unutarnjih. holin. 387 . i zatim procijedi. Cvijet je vrlo sličan cvijetu angelike. sterol. Stabljika je šuplja. Sadrži: arginin. liječi od proljeva i katara crijeva. glutamin. premorenosti radom ili opće istrošenosti. Prerezana ima gorak okus i miris po mrkvi. 1— 2 (na vršku noža) dnevno. priprema se tako da se 1 velika žlica biljke popari s 2. primjena i djelovanje: Biljka jača tek. Bere se: Cvate ljeti. galakten. Čaj.

Opis: To je vrlo lijepa. do 60 cm visoka dvogodišnja bilj­ ka. Bijeložuti ili tamnoružičasti cvjetovi. oslo­ bađa se kumarin. Gornje je 388 . Labiatae Ljek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji — Nalazište. Raste u mračnim hrastovim šumama i stjeno­ vitom žbunju na vapnenom tlu. Okus je biljke gorak i aromatičan. uspravnoj stabljici. pa tada biljka ugodno miriše.M EDENIKA M elitis melissophyllum L. Kad se osuši. zeljastoj.s jarkocrvenim pje­ gama izlaze iz pazušaca listova na jakoj.

kuhana 5 min. zatim se to poklopi i ostavi da stoji 1 sat. lazarkinja (Asperula odo­ rata) i medenika. Kokotac (Melilotus officinalis). a nakon toga procijedi. pa pro­ cijeđena. Čaj od 20 g biljke poparene s 2 dl kipuće vode može se davati djeci. npr. la­ zarkinja (Asperula odorata). i to tako da se 2 velike žlice mješavine popare s 3 dl kipuće vode. Od medenike se pravi i poznata voda za oči. nervoze. odoIjenom (Valeriana officinalis) i hmelj om (Humulus lupulus). Kao čaj od 20 g biljke poparene s 1 dl kipuće vode služi za ispiranje očiju u slučaju gnojne upale očnih ka­ paka (Conjuctivitis acuta et purulenta). a na vrhu tubasto. a zahvaljujući svom antiseptičkom svojstvu ubija različite mikrobe u mokraćnim organima. medenika se upotrebljava protiv nesanice. pri dnu suženo. a nakon toga procijedi. pomažu osjet­ ljivim bolesnicima prenadražena simpatikusa kojim a štete sin­ tetički lijekovi protiv nesanice ili za umirenje. 389 . cvijeta krasuljka (Bellis perennis) i lane­ nog sjemena (Linum usitatissimum).. Sadržaj b ilj­ ke još nije dovoljno ispitan. primjena i djelovanje: Pomiješana u jednakim dijelovima s matičnjakom (Melissa officinalis). Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. poslije jela. vrlo ljekovit sastojak. Mješavina medenike s jednakim dijelovima sljezova lišća (Althaea officinalis). triput po 1 šalicu dnevno. star­ cima i bolesnima. Pripremanje lijeka. P ije se tri­ put dnevno po 1 šalica poslije jela. služi za obloge koji omekšavaju otekline. pojedinačno ili kao mješavina. Upotrebljavaju se cvjetni vršci. na obodu nazubljeno kao pila. Saditi: uobičajene mineralne soli i flavonoid. koji pospješuje lučenje mokraće. Sušenjem se u medeniki stvara kumarin. Djeluje slično kao i ostale kumarinske biljke. Pije se toplo prije spavanja. histerije i si. zatim se to poklopi i ostavi da stoji 15 minuta. Čaj vrlo ugodna mirisa i okusa priprema se tako da se 10 g biljke popari s 2 dl kipuće vode. Taj čaj regulira i probavu.lišće dugoljasto eliptično. Liječi od upale očnih kapaka. kokotac (Melilotus officina­ lis) i dr.

Sitni zvonoliki cvjetovi. koji leže na zemlji. grimiznocrvena. vise u grozdovima. Opisi To Je mali zimzeleni grm. obroncima i otvorenim sunčanim predjelima. brašnjava.M E D V E T K A Arctostaphylos Uva ursi L. razgra­ nat. kožnati i glat­ ki. Iz odrvenjelih ogranaka. 390 . uspravni završeci. visok oko 1 m. okrugla boba. bijeli i ružičasti. lopatasti. izrastu zelja­ sti. Ericaceae L ftk a rn ic k i naziv: Folia uvae ursi — Nalazište: Raste po vapnenom tlu po planinskim šumama i livadama. Listovi su sitni. Plod je.

Pije se po 1 šalica 4— 6 puta dnevno. Uzima se i u slučaju šećerne bolesti i kao sredstvo za čišćenje krvi. List je najljekovitiji u proljeće. triput dnevno po 1 šalica posli­ je jela. Da bi se još više stimuliralo mokrenje. zatim se to ostavi da stoji poklopljeno 15 min. s malo vode. erikolina. Priprema se i uzima kao i prethodni čaj. jer kožasta građa otežava ekstrakciju arbu­ tina. primjena i djelovanje: Pri upotrebi treba list zdrobiti. poslije jela. klorofila. suši kraj peći i sprema na suhom. jer tada ima najviše arbutina. Lišće dezinficira mokraćne organe. Organe za mokrenje liječi i mješavina od po 50 g lišća medvetke. u 4 dl vode. ili Triticum repens) ili zubače (Cynodon dactylon). breze. kukuruzne svile (Zea maydia) i peteljki viša­ nja (Prunus cerassus).. kadulje (Salvia officinalis) i breze (Betula alba). te cvijeta bijelog sljeza (Althaea officinalis) i poljske preslice (Equisetum arvense). oko 3% arbutina. ujutro i navečer. upotrebljava se mješavina od po 50 g medvetke. Uzima se dvaput dnevno. korijena sladića (Poly­ podium vulgare). Pripremanje lijeka. zatim protiv proširenja prostate i upale mokraćnog mjehura. Jednako se priprema i čaj od po 50 g lišća medvetke. Od ploda se pravi zdrav i ukusan pekmez. Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica lišća kuha 3 min. ursona. Bere se: Cvate od travnja do lipnja. bez šećera.Sadrži: oko 15% tanina. metilarbutina. zatim to ostavimo da stoji 2— 3 sata i onda procijedimo. Jednu veliku žlicu te mješavine kuhamo poklopljeno 3— 5 min. Djelotvoran je prašak od lišća. a onda se procijedi. List se sabire od svib­ nja do srpnja. pa pomaže protiv nji­ hove kronične upale. bre­ ze. koji pomaže protiv pijeska i kamenaca u bu­ brezima. oko 6% galusove kiseline i gorke tvari. Pije se toplo. pirevine (Agropyrum. 391 . po pola kavske žličice.

Svojstveno mi­ riše. 392 . Sadrži: Kao i ostale vrste metvice. jarke i grmlje na vlažnom. limonen. sadrži uz ostalo eterično ulje. Labiatae Ljek a rn ičk i naziv: Folia Menthae crispae — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima.M ETVICA KUDRAVA M entha crispa L. Opis: Slična je ostalim vrstama metvica. oko 30 cm visoka biljka kudrava lišća i ljubičastih cvjetova ugodna mirisa. poplavnom zemljištu. felandren. To je zeljasta. pinen. a kao divlja raste uz rije­ ke. menton i tanin.

objeda i večere. a čisti i od crijevnih nametnika. primjena I djelovanje: Alkoholatura od metvice upotrebljava se za aromatiziranje likera. zatim pod pritiskom ocijedimo. svih -vrsta grčeva. pa se procijedi. u grašak i druga variva. Pomi­ ješa li se s gorocvijetom (Adonis vemalis). zubnih pasta i si. bolova u trbuhu i proljeva služi ovako pripremljen lijek: 2 šake metvice. stavlja se na salate. gripe i si. Najčešće se upotrebljava kao čaj za liječenje dišnih i pro* bavnih organa. ta se biljka upotreb­ ljava i u slučaju dispeptičnih poremaćaja i kiselog vrenja. Priprema se tako da se 1 kavska žličica mje­ šavine od jednakih dijelova kudrave metvice i gorocvijeta po­ pari s 3 dl kipuće vode. 1 šaku stučenog kumina i sitno narezanu kom dviju naranči namoči­ mo u l i vinjaka. Sama biljka služi kao začin jelima. Ako se nekoliko sati moči u vinu. i to mijenjati svaka 2 sata. te kao svakodnevni čaj koji se u zimsko vrijeme pije protiv nazeba. Uzima se po 1 velika žlica triput dnevno po­ slije jela. 393 . zatim se to poklopljeno ostavi da stoji 5 min.Bere se: Cvate od polovice ljeta do jeseni. jača ga. Budući da je gorocvijet u većoj količini otrovan. kao i grčevitih stanja crijevnog trakta. kao tonik za jačanje. Pije se dnevno po 100 g podijeljenih u tri obroka: poslije zajutarka. dobro začepimo i ostavimo da stoji 3— 4 tjed­ na. filtriramo i zasladimo s 12.5 dkg šećera. zatim služi kao dodatak kupkama. razrjeđuje zgrušano mlijeko u dojilje. Pripremanje lijeka. zau­ stavlja povraćanje i grčeve. Može se piti i umje­ sto pravog čaja.. Osim kao aromatik i antispazmodik. a zatim izvadi i zgnječena stavi na želudac. Mlade grančice s cvijetom nakratko se režu neposredno prije nego što se rascvatu. smijemo tu kombinaciju čaja uzimati samo u dogo­ voru s liječnikom. Protiv nadimanja. Za jačanje sluha treba nekoliko svježih listova zgnječiti u raci i staviti u uho. a ako se položi na dojke. liječi od vodene bo­ lesti i srčanih smetnji.

jakog mirisa. pilasto nazubljenim. Zbog modrih žila. malokađ bijeli. oko 80 cm visoka biljka. cvjetovi izrastaju iz koljenaca kao 394 .M ETVICA PAPRENA M entha pip erita L. nasuprotno postavljenim listovima. lišće se čini tamno. a vrlo je rijetko nalazimo kao divlju. Opis: To je višegodišnja. s jajasto kopljastim. pa tu najbolju vrstu zovu i »crna metvica«. osobito u proljeće. zašiljenim. razgra­ nate stabljike. Labiatae ■ L jek a rn ičk i naziv: Folia menthae piperitae — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima. ljuta okusa koji hladi. Grimiznocrveni.

primjena i djelovanje: Metvica se pri­ mjenjuje kao čaj u slučaju probavnih smetnji. Metvica je vrlo korisna za ljude koji mnogo sjede. metvica se ne smije ni kuhati ni trljati. Upotrebljava se lišće. eterično ulje s 50— 90% mentola. Pije se triput dnevno po 1 šalica. Treba je čuvati na suhom. da to ulje ne ishlapi. Pripremanje lijeka. zatim pinen. odmah poklopiti i ostaviti da stoji pol sata. a zaslađeno medom poslije jela. Pije se nezaslađeno prije. Sadrži: željezo. Za njih je najbolja večera komad kruha s pekmezom od šipka i šalica čaja od metvice. Bere se: Cvate od lipnja do kolovoza. 395 .5 dl kipuće vode.pršljenovi. Kao sredstvo protiv osjećaja gađenja i protiv povraćanja u trudnica. ali i mladice s cvjetnim vršcima. žučnih i bubrežnih kolika. Metvicu pa­ prenu ne treba zamijeniti s divljim bosiljkom (Calaminta offi­ cinalis). Za čaj treba 1 veliku žlicu lišća popariti s 2 dl kipuće vo­ de. tamnom i hladnom mjestu. a za vanjsku upotrebu kao dodatak kupkama. Nekada se primjenjivala kao sredstvo za pobačaj i za povraćanje. služi čaj od po 50 g lišća metvice i matičnjaka (Melissa officinalis): 2 velike žlice mje­ šavine popare se s 2. za punjenje jastučića za spavanje. zatim u slučaju svrbeža i reume. Lišće ima ugodan i aromatičan miris i okus. felandren i limonen. a zaslađen medom poslije jela. zatim se to poklopi i nakon pol sata procijedi. kao migrenski štapić protiv glavobolje. Plod je oraščić od 4 dijela. Protiv proljeva i bolesti probavnih organa služi čaj koji se priprema tako da se s 1h 1 kipuće vode popare 3 velike žlice mješavine od po 50 g lišća metvice i cvijeta kamilice (Flores chamomillae). kojemu je slična. Čaj se pije nezaslađen prije. pa zatim pro­ cijedi. Mogu ga piti i djeca. zatim se to odmah poklopi i ostavi da stoji 2 sata a onda se procijedi. Budući da je ljekovitost u eteričnom ulju. sa po 1 sjemenkom u svakom dijelu. koje se nalazi u žlijezdama na površini lišća. ili za smirenje živaca. tvoreći klasu slične cvatove. do 20% mentona. grčeva crijeva. Sabire se u vrijeme cvatnje. To im osigurava miran i zdrav san.

Pije se po 1 šalica poslije jela. peršina ^Petroselinum sativum). služi čaj koji se priprema ovako: 3 velike žlice mješavine od 50 g metvice. kumina (Carum carvi) i cvijeta stolisnika (Achillea m illefolii). a u toku dana svaki sat do 2 sata po 1 velika žlica. po 20 g metvice i matičnjaka popariti s 1/g 1 kipuće vode. još bolje močiti 12 sati u 12. radi umirenja i jačanja živaca. pa pošto to odstoji pol sata. po 10 g kamilice.5 dl kipuće vode i piti prije spavanja. Dobro je i m je­ šavinu od po 10 g metvice i odoljena popariti s 2. komorača (Fructus foeniculi). a drugi dan se pije umjesto vode. Protiv nesanice i nervozne glavobolje treba 3 velike žlice mješavine od 60 g hmelja (Humulus lupulus). a medom zaslađena poslije jela. na­ tašte.5 dl vode. Pije se ujutro i navečer po 1 šalica. natašte. Kad su srčane mane povezane s probavnim smetnjama treba 3 velike žlice mješavine od po 25 g lista metvice i matič­ njaka.5 dl bijelog vina i 12.5 dl vode. zatim to ostaviti da stoji pol sata i nakon toga procijediti. U oba slučaja p ije se po 1 šalica ujutro. hipohondrije. 396 . 25 g rusomače (Capsella bursa pastoris) i nevenova cvijeta (Calendula officinalis) popariti sa 7. ili. Radi reguliranja menstruacije. Dobro je 15 g metvice kuhati 10 min. Pije se po 1 šalica ujutro. melankolije. prije jela nezaslađeno. 20 g matičnjaka i lavende (Lavendula špica) popari se s 1h 1 kipuće vode. procijedi se. 40 g kamilice. s 1 velikom žlicom meda u 2. žila (rizoma) zubače (Cynodon dactylon) i kore krkavine (Cortex frangulae): 3 velike žlice te mješavine popare se s 1/a 1 kipuće vode. po 25 g gorke djeteline (Manyanthes trifoliata) i odoljena (Valeriana offici­ nalis). i navečer. neurastenije i histerije. ostaviti da stoji pol sata pa procijediti. Pije se toplo u toku dana. a poslije jela zaslađeno medom. i to nezaslađena p rije jela. Kao sredstvo za umirenje u slučaju nervoze. i navečer. zatim se to odmah poklopi i ostavi da stoji cijelu noć. u slučaju kad ona zaostane. po 5 g glogova cvijeta (Crataegus oxyaeanta) i kore krkavine popariti s V* 1 kipuće vode.Smetnje u mokrenju odstranjuje mješavina od po 25 g metvice. treba 4 žlice mješavine od po 30 g metvice i odoljena.5 dl kipuće vode. poklopiti i nakon 2 sata procijediti.

visoka oko 70 cm. Kad se nekome zapliće jezik. Ona sadrži tanin. Za parenje. eterično ulje (Aetheroleum pulegii) i mnogo ketona pulegona svojstvena mirisa. Njim e se tada masiraju oboljela mjesta. dodaju 2 velike žlice pečene stipse (alauna) i zalije se octom žutike trpke (Berberis vulgaris). treba da ga 4— 5 puta dnev­ no natrlja svježe istisnutim sokom ili izgnječenim lišćem met­ vice.Protiv slabokrvnost! uzimaju se 3— 4 tjedna svaki dan po 2 — 3 velike žlice soka. Protiv lo­ šeg zadaha iz usta pomaže grgljanje i ispiranje usne šupljine 1 velikom žlicom octa od metvice. koja raste u blizini rijeka na poplavljenim terenima. pomiješanog s 1 velikom žlicom meda i 1 velikom žlicom u prah stučenog islandskog lišaja. Daljnja je vrsta metvica sitna (Mentha pulegium). kuhala po 1 velika žlica metvice i komorača. kupanje i obloge upotrebljava se odvar od 1 kg metvice sa 4 1 vode. jer ima jači miris i okus. Protiv reume treba u l i maslinova ulja 6— 8 tjedana mo­ čiti jednake dijelove metvice i odoljena. Ipak najljekovitija je paprena metvica. Boca mora biti zatvo­ rena probušenim papirom. kao metvica kudrava (Mentha crispa). Alkoholature od metvice pije se 15— 20 kapi u čaši vode. Ocat od metvice priprema se tako da se stak­ lenka do polovice napuni metvicom i s pola manje žličnjaka (Cochlearia officinalis). jezera i bara. Ulje se zatim procijedi i odlije u drugu bocu. Kneipp je protiv lupanja srca i čestog povraćanja više preporučivao ovu. protiv nadimanja. od kojega se dobiva mentol. radi boljeg iskašljavanja. Cvate od druge polovice ljeta do jeseni. i to najbolja ona koja se uzgaja u Vojvodini. Protiv grčeva u trbuhu pije se m lijeko u kojemu se 5 min. Ima i drugih vrsta metvice. vodenu metvicu. poslije jela. dobro zatvoreno. Cvijet jo j je ljubičaste boje i također jaka mirisa. prehlade i gripe. istisnutog iz svježe biljke. na suncu 6— 8 tjedana. Čaj od metvice sitne djeluje ljekovito na organe za disanje i probavu. i protiv reume u plućnih bolesnika. pomiješanog s 10 dl vode 3— 4 puta dnevno. zatim barska ili vodena metvica (Mentha aquatica). za­ tim se ostavi. koja raste oko potoka. jakog aromatičnog mirisa. 397 . Uzima se i protiv kroničnog katara pluća.

ponekad i bijele boje. Opis: To je do 60 cm visoka biljka. a uzgaja se i u vrtovima. Labiatae L jek a rn ičk i naziv: Herba Hyssopi — Nalazište: Raste po suhim. kamenitim i sunčanim mjesti­ ma. s vrlo tam­ no. gotovo crnozelenim lancetastim listovima na posve krat­ kim peteljkama. 398 . poput klasastih cvatova.M I L O D U H Hyssopus officin alis L. Cijela biljka ugodno miriše. poput grma koji je pri zemlji odrvenio i obrastao jako lisnatim granama. gusto poredan u pazusima lišća na vrhovima stabljike. Cvijet je plavoljubičaste.

u podne i na­ večer. oprezno osušeni da bi zadržali zelenu boju. Bere se: Cvate od srpnja do kolovoza. pektin. Dobar je antiseptik i čisti krv. 399 . što vrijedi za sve lijekove koji sadrže ulja i balzame. Liječi od kašlja i pomaže iskašljavanje u slučaju bronhitisa. osobito kalij ev nitrat. razne soli. U slučaju upale pluća ne treba ga uzimati odmah u početku bolesti nego kad temperatura padne i sluz sazrije. što se popari s 2 dl kipuće vode. i to triput po 2 velike žlice: ujutro.6 kg šećera. a zatim se procijedi.. podstiče organe na rad i jača ih. u tri navrata.Miloduh se upo­ trebljava protiv bolesti dišnih organa. a čaj miloduha pomiješan s jednakom količinom kadulje (Salvia officinalis) pomaže u slučaju nazeba s kašljem i upalom ždrijela i duš­ nika. smolu. u čaši vode.2% holina.Sadrži: oko 10% eteričnog ulja. primjena i djelovanje:. astme i bolesti pluća. tanin. sluz. šećer. ' Čaj i tinktura mogu pomoći i protiv reume. ostavi da stoji poklopljeno 10 min. Uzima se po 100 g dnevno. 1 1 kipuće vode i 1. alkaloid hesperidin. Osim čaja. Može se piti i alkoholatura od te biljke (najbolje od cvi­ jeta) u dozi od 10— 30 kapi dnevno. Najprikladniji je čaj od 4 g vrškova s cvijećem i lišćem. Dobar je sirup koji se priprema od 100 g vrškova stabljike. jabuč­ nu kiselinu i dr. 0. od miloduha se priprema i sirup. ekstrakt i tinktura. Upotrebljavaju se listovi i vršci stabljike. saponozid marubin. ili 6 velikih žlica. Piju se 2— 3 šalice dnevno poslije jela. flavonske heterozide. Pripremanje lijeka.

stimulanse i adstringense nepoznatog sastava. nasuprotnim listići­ ma i bijelim cvjetićima koji su danju. oksalatne kristale. zatvoreni. u šu­ mi i među kukuruzom. livadama. 400 . cineol i tanin. aromatična eterična ulja eugenol. na suncu. upravljeni pre­ ma gore i otvoreni. a kad se smrači i kad je oblačno. Opis: To je mala. na poljima. jednogodišnja. Sadrži: kalcij. do 30 cm duge puzave stabljike. antiseptike. s jajolikim . sočna. kao korov. K I N J A Caryophyllaceae Ljek a rn ičk i naziv: Folia Stellariae — Nalazište: Raste u vrtovima. dlakava biljka.M I Š L J A Stellaria media Will.

Sok od svježe bilj­ ke poboljšava vid u slučaju zamućene rožnice (mrene). pa se onda pije 6— 8 kavskih žličica dnevno. dugog trpuca i pelina liječi od lupusa. čišćenja bubrega i mokraćnog mjehura od pije­ ska. u doba najintenzivnije cvatnje. % 1 vina i 3 žlice meda. Napitak. ostaviti da stoji 10 min. primjena i djelovanje: Protiv bron­ hijalnog katara. koji se priprema tako da se 3 velike žlice lišća kuhaju s % 1 vode. pomiješati s 1 velikom žlicom meda. Za istu svrhu može se to i kuhati. Čim gnoj iziđe. osim zimi. 26 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 401 . treba 10 dkg lišća popariti s 2. Uvarak od jednakih dijelova mišljakinje. Za lijek se uprotrebljava lišće. Radi liječenja očiju treba 3 velike žlice soka iscijeđenog iz svježih listova. Radi olakšavanja stolice piju se 2 šalice tog napitka u toku dana u gutljajima. uzima se triput dnevno po 25 kapi. rane zacijele. i pro­ cijediti. Piju se 2 šalice dnevno u gutljajima u toku dana. za lakše izbacivanje sluzi. pije se triput dnevno po čašica radi zaustavljanja krvarenja dišnih organa i hemoroida. bere se ljeti. presli­ ce. Čajem se ispiru i oblažu rane i čirevi svaka 3 sata. Pripremanje lijeka.Bere se: Premda cvate gotovo cijelu godinu.5 dl kipuće vode.

Miriše na poriluk. slični češnjaku. uzgaja se i u loncima. čije se sjemenke slažu kao crijepovi na krovu. Liliaceae L jek a rn ičk i naziv: Bitlbus scillae — Nalazište: Raste po cijeloj obali Jadrana i otocima. kopljasti. slična ljiljanu.5 m visoka cvjetna stabljika s bijelim cvje­ tovima. Listovi su dugi. 402 . Iz nje izbija oko 1. Opis: To je ’ trajna zeljasta biljka s krupnom lukovicom. a može doseći i 8 kg. u grozdastim kitama na kraju stabljike. a dio jo j je iznad zemlje.M O R S K I L U K Sciila m aritim a L. Lukovica je teška oko 2— 3 kg.

Regulira nepravilan krvotok. Dobre su samo srednje. jača i liječi srce kao digitalis. koliko stane na vrh noža.Sadrži: heterozid glikoscilarozid A. Liječi od ciroze jetre i od vodene bolesti. mesnate ljuske luko­ vice. Im a još sluzi. dva biozida i sedam monozida. limunove kiseline i kalcijeva oksalata. Lukovica se iskopa u jesen. Liječi od kronične upale bubrega. Potiče mokrenje i smanjuje postotak uree u krvi. Taj se lijek smije upotrebljavati samo pod nadzorom liječnika! 403 . primjena i djelovanje: Svjež morski luk štetan je za zdravlje. Bere se: Upotrebljava se prašak od suhe biljke. Po kumulaciji je između digitalisa i strophantusa. U akutnom stanju bolesti se ne smije uzimati. Izrežu se u tanke rezance i brzo suše na 40— 50° C. a unutarnje mekane i sočne. ot­ rovnog glikozida scilitoksina. ugljikohidrata sinistrina. Pripremanje lijeka. Prašak od suhe biljke uzima se dvaput dnevno. jer su vanjske suhe. holina. Na srce dje­ luje brzo. koji je kardiotonik ali i opasan otrov za glodavce. scilarena A i B. Gorke su i odvratna sluzavo ljutog okusa. Služi kao dopuna digitalisu. scilarozid. Djeci se ne smije davati. triozid.

sjemenke su tamnosmeđe boje. Opis: To su svjetloljubičasti. heterozid kolhikozid. kao npr. i to u jesen. smole. Sadrži: kolhicin. alkaloide vezane za tanine. crvenkasto-ljubičasti ili bijeli cvjetovi. kolhamin.MRAZOVAC Colchicum autumnale L. 5% še- 404 . 10 — 20 cm visoki. Liliaceae Ljek a rn ičk i naziv: C olchici bulbus — Nalazište: Raste obilno na vlažnim livadama. koji među sobom zatvaraju tobolac s mnogo sjemenki. 12% masnog ulja. obuhvaćeni s po 2 uska i šiljata lista približno jednake visine. Kad dozru.

004 g. primjena i djelovanje: Sjemenke se upotrebljavaju kao alkoholatura. Liječi od astme i kronične reume. od koje se uzima po 15— 30 kapi. povade se sjemenke. uz povremeno mućkanje u toku dana. pa je najjača terapijska doza 0. 405 . Obično se priprema tinktura od samo 2 g na 1 1 alkohola. pa je to tek početak otrovanja. Pripremanje lijeka. je ­ dan od najjačih. Lukovice služe protiv bolova u slučaju podagre i išijasa. pa u tom slučaju treba odmah prestati s uzimanjem lijeka i potražiti liječnika: otrov kumulira u tijelu. uz malo vode. potiče izlučivanje mokraćne kiseline. Zatim se procijedi. dvaput dnevno. prije košnje sijena. škrob. Veća doza izaziva jak proljev. osuše se na suncu. U Va 1 96 postotnog alkohola stavi se 50 g sjemenki mra­ zovca. Bere se: Tobolci se sabiru u svibnju i lipnju. slabo se izlučuje. pa se upotrebljava za masažu protiv bolova u križima. Unutarnja upotreba dolazi u obzir samo uz bezuvjetno savjetovanje s liječnikom. da se moči 10 dana. snizuje krvni tlak. bjelančevine i uobičajene mi­ neralne soli. galusovu kiselinu.cera. dokraja posuše i spreme. je r je mrazovac kapilarni otrov.

usred koje je jedan pojedinačni cvijet s crno-crvenim vjenčićem. šuplje stabljike. Opis: To je dvogodišnja biljka. Poslije cvatnje i oplodnje. uspravne. rascijepljene poput prstiju.M R K V A Daucus carota Um belliferae L jek a rn ičk i naziv: nije u farm akopeji — Nalazište: Raste divlja po livadama i oranicama. cijeli se štitac po rubu 406 . a kulti­ virana se uzgaja u vrtovima i plantažama. koja nosi dvostruko i trostruko peraste listove. Mno­ gobrojni cvjetići bijele boje čine cvat u obliku štitca u jednoj ravnini. granate. oko 1 m visoke. grubo dlakave.

mrkve. složi na hrpu i ostavi' neko vrijeme na polju da ga sunce obasjava i kiša ispire. uklanja ote­ kline od vodene bolesti i oboljelih bubrega. sluzi. primjena i djelovanje: Mrkva spre­ čava i otklanja truljenje u crijevima. oko 1 % etarskog ulja. dvodjelni kalavac. Sadrži: U mrkvi ima vitamina Bi. asparagina. celera (Apium graveolens). 6 % šećera. sladak. anisa (Pimpinella anisum) i kumina (Carum carvi). Mlado korijenje vadi se cijelo ljeto za jelo. jajast. svijetlo do tamnonarančaste boje. Od te mješavine uzme se 1 velika žlica i popari s 2. Pomaže protiv debljan ja. Koristi i protiv proljeva. Glavni je korijen mesnat. Protiv žgaravice dosta je popiti lk 1 soka istisnutog iz sirove izribane mrkve. osobito kaliuma. Radi spremanja za zimu vadi se istom u jesen. dobar za jelo. u želucu i crijevima brzo uspostavlja normalnu funkciju. Neutralizira prekomjernu že­ lučanu kiselinu i uklanja žgaravicu bolje od kemijskog pre­ parata sode bikarbone. gusto ukuha s 2 dl vode. Za tu treba nekoliko dana jesti po 2— 3 sirova naribana korijena. pentozana. Pripremanje lijeka. jer se onda bolje održi u pod­ rumu ili u trapovima. ili teletina). bjelančevine.stegne i nadsvodi sredinu poput košarice.5 dl kipuće vode. pantotenske i jabučne kiseline. provitamina A. galaktana. mnogo karotena. tipična mirisa i oku­ sa. šećerne bolesti. peršina (Petroselinum sativum). prilično mnogo vitamina E i vitamina H. naribana mrkva brzo odstranjuje crijevne gliste (oxyuris). stigmasterina. Čaj za mokrenje mješavina je od po 20 g plodova (sjeme­ na). Sirova. oko 1 2 % masnog ulja. poklopljeno ostavi stajati 3— 4 sata i popije prije jela. Plod je bodljikav. B 2. celuloze. debeo. metilpentozana. inozitola i nekih mineralnih soli. zatim se ispasira i izmiješa sa 1 1 guste mesne juhe (govedina. škroba. Bere se: Sije se u ožujku i travnju. fitosterina. predusreće osaljenje i ispadanja kose. Radi liječenja želuca i crijeva dojenčadi izriba se 500 g korijena mrkve. nešto masti. glutamina. 407 . olakšava mokrenje. škroba. tj. pobolj­ šava vid. oko 1 0 % pektina.

Priprema se takđ da se dobro oprana mrkva izriba. Mrkva pomaže protiv gihta i reume. ili se rana pokrije svježe naribanom sirovom mrkvom. ulije u boce. poparena kipućom vodom.51 mrkvina soka. 408 . U toku dana trebalo bi popiti 1— 1. prehlade. gripe. uz ostalo. koji. bronhitisa. istisne sok. Na rane. može se nakapati svježi sok sirove mrkve. sirove mrkve. gusto ukuha. čisti krv i odstranjuje otrovne tvari iz tijela. a umor se ne jav­ lja ni nakon nekoliko sati. Ponegdje se i zelena stabljika mrkve. To varivo ne nadima. priređuje kao špinat. zasladiti medom i pojesti prije rada. što se kod špinata događa. Na teško zacjeljive rane dobro je sta­ viti plošku svježe odrezane sirove mrkve. samo malo smlačiti. pam­ ćenje i koncentracija tada se pojačavaju. početne upale pluća. a uzima se po 1 velika žlica 3 puta dnevno poslije jela. Za tu svrhu treba piti2 šalice soka dnevno. pa se primjenjuje i kod liječenja kožnih bolesti.Za otklanjanje umora đaka i intelektualnih radnika po­ slije dužeg umnog rada dobro je navečer u mlijeku namo­ čiti zobene pahuljice i pokrivene ostaviti do jutra. a tada tome dodati sirove naribane mrkve (korijena). dobro zatvori celofanom. Mišljenje. Taj oblog treba mijenjati svakog sata. Sok sirove mrkve sprečava upalu krajnika i stvaranje polipa. Sirup od mrkve pomaže u slučaju bolesti dišnih organa. jača pamćenje i poboljšava probavu. doda žutog šećera (kandis-šećer). a čak se i stanja karcinoma u napredovanju poprav­ ljaju ako se neko vrijeme prehrana svede na samu mrkvu. jer to osvježava. Kod šećerne bolesti treba mrkvin sok uživati redovno. grla i grklja­ na. Starijim se ljudima preporuča da piju u gutljajima u toku dana pola šalice mlijeka s pola šalice soka svježe. osobito od opeklina.

herba — Nalazište: Kao om iljelo cvijeće sadi se po vrtovima i vino­ gradima. Na vrhu je stabljike tamnožuti ili narančasti pojedinačni cvijet svojstve­ 409 . uspravne. razgranate. s dugo­ ljastim. koji pomalo obuhvaćaju stabljiku. kopljastim. izmjenično postavljenim.NEVEN Calendula officin alis Compositae L jek a rn ičk i naziv: Calendulae flos. Opis: -To je jednogodišnja zeljasta biljka. sitno nazubljenim listovima. malo dlakave stabljike. 30— 50 cm visoke. a divljega ima nešto na livadama oko naselja.

jabučnu i salicilnu kiselinu. šećer. eterično ulje. gumu. debele cvjetove. Latice imaju najveću vri­ jednost. Napadnuti dijelovi ko­ že mažu se time svaku večer. N ajprije se rane isperu odvarom. Pripremanje lijeka. masno ulje. peru se mjesta oboljela od impetiga. Zatim se to. a istodobno se oblozi od nje stavljaju svaki dan po 1— 2 sata. kruške i hrasta (Quercus robur). uljnato ljepljiva. a ne blijede i-tanke. vazelina i cinkova oksida. saponin. a sabire se ljeti. fitosterol. ili tinktura od 20 dijelova cvijeta močenih u 100 dijelova 70 postotnog alkohola. još toplo. Korijen je jednogodišnji. Moraju se brzo sušiti na propu­ hu. Upotrebljava se cvijet. heterozidne boje. da bi sačuvali prirodnu boju. kruške (Pirns com­ munis) i topole (Populus nigra) staviti u staklenku s l i ulja. kad je u punom cvatu. Sabire se: Cvate od lipnja do listopada. premažu tinkturom razblaženom s 3 dijela prokuhane vode. mlakom. vretenast. Kad se ta mjesta osuše. Tom tekućinom. osipi. sluz. opekotine i 410 . primjena i djelovanje: Neven služi za vanjsku i unutrašnju upotrebu kao blagi antibiotik. sumpor. B ilj­ ka je opora okusa. encime. rjeđe vrhovi biljke s cvjetovima. smolu.na mirisa. Sadrži: kalcij. Protiv impetiga treba u 20 1 vode 2 sata kuhati mješavinu od 1 kg sitno narezanih vrhova oraha. na­ mažu se svježim uljem. gorke tvari. bjelančevine. Za vanj­ sku upotrebu priprema se čaj od 10 g cvijeta na 1 dl kipuće vode. bocu omotati u čiste krpe i ostaviti 6 sati u loncu u kojemu voda polako kipi. naročito impetiga. a zatim procijedi. Treba ubirati jarkonarančaste. tim se odvarom mogu ispirati rane. a onda namažu mašću. Popari li se 80 g lišća i cvijeta nevena litrom kipuće vode. procijedi kroz čisto suho platno i čuva na hladnom mjestu. kalendulin i sol. čirevi. Radi liječenja od psorijaze treba po 25 g nevenova cvijeta i stučenih pupoljaka oraha (Juglans regia). ili kao mast od 10 g nevenove tinkture dobro izmiješane sa po 20 g lanolina. s više žila. Svim tim sredstvima mažu se mjesta oboljela od nekih kožnih bolesti.

naročito malokrvne i ner­ vozne. škrofuloze. Ta mast koristi i u slučaju otečenih žlijezda. malarije. 4— 5 puta dnevno. (Procijedi se tek pošto odstoji poklopljeno 1 sat. Kuha li se malo cvijeća s lišćem u mlijeku i uzima triput dnevno po 1 šalica. P ije se po 1 šalica u toku dana. dobro je da žene i djevojke. uklanjanja menstruacionih bolova. poparenog s 2 dl kipuće vode. Moroze i histerije. a liječi uz to od zatvora i žutice. 2 šaličice neso­ ljene svinjske masti (kod kuće topljene) i 1/a šaličice voska miješaju na vatri dok se sve ne spoji. Nevenova se mast priprema tako da se 1 šaiičica svježe iscijeđenog soka od lišća i cvijeta. uz dodatak 1 velike žlice meda.5 g ekstrakta od stabljike i cvijeta nevena. U tu se svrhu osobito preporuča i čaj od 5 g lišća. To je osobito korisno za oronule i oslabljele poslije živčanog udara. Po Rneippu. osušiti vatom. Istim je odvarom dobro ispirati upaljene oči. uvijek samo po gutljaj. prestat će krvavo i bolno mokrenje. ili se stavljaj« svaka 2 sata oblozi od njega. to pomaže i u slučaju otečene jetre ili sle­ zene i žutice. U istu svrhu dobro je 3 velike žlice mješavine od po 25 g nevena.ozebine. oboje je djelotvorno. to liječi od groznice i odstranjuje sve otrovne tvari iz tijela. tjedan dana prije piju dnevno po 2 — 4 g tinkture. rusomače (Capsella bursa pastoris). ili 0. paprenog lisca (Polygonum hydropiper) i kamilice (Flores chamomillae) popariti s Vz 1 kipuće vo­ 411 . Kneipp preporuča da se uz to popije dnevno po 1 šalica čaja od lišća i cvijeta.) Protiv bolesti bubrega pije se toplo dvaput dnevno. zatim previti lanenom krpom namazanom nevenovom masti. Rane treba 2— 3 puta dnevno tim odvarom oprati. Kuha li se 10 g lišća i cvijeta u 2 dl vina i 1 dl vode.3— 0. Radi reguliranja menstruacije. i sve dobro zamotati. otečene sle­ zene. zaliti svježe iscijeđenim sokom od lišća i cvijeta. pa se pije vruće. svaki dan po 1 žlica. radi izazivanja znojenja i mokrenja. dubokih i zloćudnih čireva koji teško zarašćuju i starih rana. Protiv čireva želuca savjetuje čak da se 6— 8 puta dnevno popije 1 šalica čaja od 10 g nevenova cvijeta poparenog s 2 dl kipuće vode.

2 — 3 dana pred menstruaciju. Pije se što toplije. treba 3 velike žlice mješavine od po 20 g cvijeta nevena. bazge (Sambucus nigra). izazvalo znojenje. poklopiti i nakon 2 sata procijediti. lipe (Tillia europaea). Da bi se. cm og sljeza (Malva silvestris) i despika (Lavandula vera) popariti s xh 1 kipuće vode i nakon 2 sata procijediti. triput dnevno. 412 .de. radi liječenja od gripe i nazeba. Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela.

m lji je stabljika malo dlakava. 413 . kasto-bijeli cvjetovi tvore široku metlicu. šikarama uz potoke. vima različita oblika. obroncima. razgranala stabljika. Valerianaceae L jek a rn ičk i naziv: Radix valerianae — Nalazište: Raste po močvarnim livadama.O D O L J E N Valeriana officin alis L. Neugodna je s listo­ Pri ze­ Crvenmirisa. lepezasto perastih i nazubljenih. Opis: To je oko 1 m visoka. jarcima. vlažnim šuma­ ma. Im a kratak podanak. kamenitim sti­ jenama. planinskim rijetkim i sunčanim šumama.

Pije se toplo. 1 velika žlica te mješavine popari se s 2.5 dl hladne vode.5 sata) uzima po 1 velika žlica. Sadrži: jabučnu. Pije se toplo. škrob. grčeva nervoznog želuca. svaka 2 sata po gutljaj. Djeci se daje po 1 kavska žličica. procijedi se. može se također 3 g odoljenova korijena kuhati 5 min. octenu. i to ne mlađi od 2 godine. smole. a sabire se u proljeće.5 dl vode 5 min. dodati tome 10 g vode od matičnjaka (Melissa o ffi­ cinalis) i uzimati svaki sat po 1 veliku žlicu te mješavine dok se stanje bolesnika ne poboljša. U svim tim slučajevima djelotvoran je prašak od samljevena suhog korijena. heterozide. a zatim se hermetički zatvore. triput dnevno po 1 šalica nakon jela. maslačnu. Protiv nesanice dobro je pol sata prije spavanja popiti 1 šalicu odoljenova čaja. borneol. hipohondrije. od toga se 6 puta dnevno (svakih 2.5 dl kipuće vode. Ili. alkaloide hatinin i valerin. Poznata mješavina čaja za živce (Species nervinae) sadrži po 30 g korijena odoljena i lišća metvice (Mentha piperita). melankolije. mravlju. ili u rujnu i listopadu. Uzima se 2— 3 puta dnevno. podražaja na povraćanje zbog naduvenosti i si. Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. primjena i djelovanje: Dvije žlice usit­ njena korijena odoljena kuhaju se u 2. kafetaninsku. koliko stane na vršak noža (1— 2 g) u juhi ili vodi. eterično ulje. dobro je (za iste svrhe) 1 veliku žlicu ili 8 g u prah stučenog korijena močiti 12— 16 sati u 2. sluzi. nervoznih bolova i stezanja oko srca. glikozu. Pripremanje lijeka. protiv glavobolje. Upotrebljava se korijen (podanak) sa žilama. Deblji se ko­ rijeni razrezu uzdužno i suše na suncu ili na toplom mjestu. pa pošto to poklopljeno odstoji 2 sata. Potreban je izuzetan oprez da se ta biljka ne zamijeni korijenom vrlo otrovne kukute. valerijansku i izovalerijansku kiselinu.Oko 5 mm dugačak plod ima perjanicu: tako ga vjetar lakše nosi i omogućuje rasplođivanje.. zatim se to ostavi da stoji 1h sata pa se procijedi. osjećaja straha. te 40 g lišća gorke djeteline (Menyanthes trifoliata). p rije cvatnje. azulen. Isto tako. 414 . navale krvi u glavu. nervoze. gume i soli. u 1/2 dl vode.

Lijek protiv srčanih smetnja ili poremećenog krvnog tla­
ka priprema se tako da se 1 velika žlica mješavine od 50 g
Bane, 30 g usitnjenog korijena odoljena i 20 g gorke djeteli­
ne (grčice) popari s 2 dl kipuće vođe, zatim poklopi, nakon 2
sata procijedi i zasladi međom. Pije se toplo, po 1 šalica ujutro
i navečer, poslije jela. Još je bolja mješavina ođ po 15 g odo­
ljena, cvijeta gloga (Crataegus oxyacantha), cvijeta đespika
(Lavandula vera), srđačca (Leonurus cardiaca), kumina (Caram
carvi), komorača (Fructus foeniculi) i 10 g matičnjaka; 3 velike
žlice te mješavine popare se s V 2 1 kipuće vođe, zatim se to
poklopi i nakon 2 sata'procijedi. Zaslađeno međom pije se u
4 obroka u toku dana.
Protiv nesanice treba 1 veliku žlicu mješavine ođ 30 g odo- •
Ijena, 40 g hmelja (Humulus lupulus), 15 g metvice i 15 g matič­
njaka popariti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i nakon 2 sata
procijediti. Pije se po 1 šalica prije spavanja.
Protiv napinjanja i bolova pri mokrenju treba 3 velike
žlice mješavine od po 20 g odoljena, brezova lišća (Betula alba),
svile kukuruza (Stigmata maydis), vrbove kore (Salix alba) i
korijena steže (Potentilla tormentilla) popariti s V 2 1 kipuće
vode, poklopiti i nakon 2 sata procijediti. Pije se 3— 4 puta
dnevno po 1 šalica poslije jela.
Radi reguliranja menstruacije dobro je 3 velike žlice m je­
šavine od po 20 g odoljena, cvijeta bijele koprive (Lamium
album), kamilice (Flores chamomillae), paprenog lisca (Poly­
gonum hydropiper) i metvice popariti s 1k 1 kipuće vode, pa
pošto odstoji 2 sata, procijediti. P ije se po 1 šalica nakon jela.
Za jačanje očnih živaca i bistrenje rožnice dobro je 10 g
usitnjenog korijena odoljena močiti 16 sati u 2,5 dl nepatvore­
na vina, procijediti zatim kroz krpicu i staviti kao oblog na oči
prekonoć.
Tinktura se priprema tako da se 20 g usitnjenog korije­
na prelije sa 100 g razblaženog, 70 postotnog alkohola, zatim se
to, dobro začepijeno, ostavi da stoji 14 dana, uz češće mućkanje; nakon toga se procijedi. Uzima se 20— 30 kapi na kocki
šećera s vođom, najbolje prije spavanja.
Eterska tinktura (Tct. valerianae aetherea) pravi se od
20 g korijena odoljena, prelivenog sa 70 g alkohola i 25 g

415

etera (Aether sulphuricus). Daljnje pripremanje i uzimanje li­
jeka jednako je kao i kod obične alkoholne tinkture (Tct. valerianae spirituosa). Obje tinkture treba držati daleko od va­
tre, na Macinom i tamnom mjestu, dobro začepljene.
Preparati odoljena — čaj, kapi ili prah — ne smiju se
upotrebljavati uzastopce dulje od 3 tjedna. Kod dugotrajnih
i teških bolesti treba nakon tog vremena prekinuti s odoljenom
i 2 tjedna uzimati čaj koji se priprema ovako: 1 g rute (Ruta
graveolens) popari se s 1 dl kipuće vode u kojoj je 5 min.
kuhala 1 velika žlica meda, pa pošto to poklopljeno odstoji
15 min., procijedi se. Popije se, mlako, u dva obroka dnevno,
ali polako u gutljajima. Daljnja 3 tjedna pije se u toku dana
ovaj čaj: 5 g matičnjaka moči se 12 sati u 2,5 dl bijelog vina,
zatim se to kuha-5 min. i procijedi. Pije se toplo. Tek nakon
toga p ije se opet 3 tjedna čaj od odoljena. Tako se i kod najte­
žih bolesti postiže uspjeh.

416

O

M

A

N

Inu la Helenium L.
Compositae
L jek a rn ičk i naziv: Inulae helenii radix

Nalazište: Sadi se po vrtovima, a raste i na vlažnim liva'
dama, u jarcima kraj potoka, uz rubove šuma, pa i po brdima.
Brdska je vrsta ljekovitija.
Opis: To je trajna, zeljasta, do 2 m visoka, gore razgra­
nala stabljika, velikog, ovalnog, dugoljastog i nazupčanog liš­
ća, odozgo hrapavog a na donjoj strani pusteno dlakavog.
Nalik je na lišće hrena. Korijen je debeo i mesnat, a miriše po
kamforu. Cvijet je žut, sličan malom suncokretu ili lincuri
27

Zlatna knjiga ljekovitog bilja

417

(Gentiani), te tvori glavičaste cvatove na vrhovima stabljika i
ogranaka. Sjemenke imaju perjanicu pa ih vjetar lako raznosi
i tako se biljka razmnožava.
Sadrži: oko 40% inulina, gorke tvari, do 3% eteričnog
ulja helenina, fruktozu i fruktozid pseudoinulin i inulein, te
stearopten, alantolakton, alantol, alantolnu kiselinu, azulen,
kamfor i smolu.
Bere se: Cvate od srpnja do rujna. Korijen se sabire u pro­
ljeće i u jesen, ali samo onaj od 2 godine, jer je mlađe korijenje
vodenasto, a starije odrvenjelo. Aromatična je mirisa, gorkasta
i malo ljutog okusa. Rjeđe se upotrebljava i cvijeće, a isto tako
i lišće, što se bere za vrijem e cvatnje.
Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: To je antiseptik dišnih organa. Liječi od svih vrsta kašlja, bronhitisa, astme,
suhog lišaj a, svraba, uloga i reumatizma, te nekih bolesti spol­
nih organa. Djeluje i kao stomahik. Dim omanova korijena
stavljenog na žeravicu rastjeruje iz kuće komarce i ostale insekte, pa djeluje i kao insektifug.
U Va 1 vode kuha se 15 g omanova korijena 10 min., zatim
procijedi, pomiješa s 2 velike žlice meda i pije triput dnevno
poslije jela: time se pospješuje iskašljavan je kod tuberkuloze
i bronhitisa poslije gripe, umiruju grčevi bronhija i astmatični
napadi.
Protiv katara želuca, crijeva i mokraćnog mjehura koriste
mješavine praška od korijena omana, lincure (Gentiana lutea)
i iđirota (Acorus calamus). Uzima se, koliko stane na 2— 3
vrška noža, u juhi ili vodi, dvaput dnevno.
Kašalj smiruje i ovaj čaj: 10 g sitno narezanog korijena
omana popareni s 2 dl kipuće vode, poklopi se i nakon 2 sata
procijedi. Pije se svaka 2 sata po 1 kavska žličica. Za istu svr­
hu služi i mješavina od 5 g omana, 3 g timijana (Thymus ser­
pyllum) i 2 g lišća pitoma kestena (Castanea vesca), koja se
popari s 2,5 dl kipuće vode, poklopi i nakon 2 sata procijedi.
P ije se svaka 2 sata po 1 velika žlica. Može se zasladiti me­
dom.
Protiv tegobnog kašlja od bronhitisa poslije gripe treba
15 g usitnjenog korijena popariti s 2 dl kipuće vode, poklopiti

418

i nakon th sata procijediti. Pije se hladno, 6 put dnevno po 2
velike žlice.
Tinktura (uzima se triput po 30 kapi dnevno u vodi) ubla­
žuje nadražaj kašlja i grčeve bronhija, koji uzrokuju teško di­
sanje, te čisti pluća. Oman onemogućuje rast i razmnožavanje
bacila tuberkuloze. U slučaju nazeba kod kroničnog bronhitisa
uspješno sprečava recidive i pogoršanja. Već 0,06 g praška
korijena dnevno, što odgovara srednjoj dozi kodeinskog praš­
ka, ublažuje kašalj i popravlja opće stanje bolesnika. Za in­
halaciju se uzima 1 kavska žličica omanove tinkture na %
kI
kipuće vode.
Za lakše iskašljavanje služi i ovaj čaj: velika žlica m je­
šavine od po 20 g omana, komorača (Foeniculum officinale),
stučenog sjemena aniša (Fructus anisi), kumina (Carum carvi) i
kamilice (Flores chamomillae) popari se s 2 dl kipuće vode,
poklopi i nakon 2 sata procijedi. Pije se svaka 2 sata po 1
velika žlica.
Čaj od 50 g omanova korijena, kuhanog 5 min. u l i vode
i procijeđenog kroz čistu lanenu krpu, služi za ispiranje rodnice u slučaju bijelog cvijeta.
Jakim čajem omana maže se koža protiv svraba i uopće
svrbeža.
Za jačanje želuca treba u 10 1 mladog vina, ili mošta koji
još vrije, močiti 10 dana 12 dkg usitnjena korijena omana, pa
zatim procijediti. P ije se 2— 3 puta dnevno po 1 rakijska ča­
šica. Bolove želuca, grčeve od žuči i nadimanje od plinova od­
stranjuje mješavina od po 20 g omanova korijena, sjemenki
aniša, pelina (Artemisia absinthium), kičice (Herba centauri)
i 80 g grožđica, koja se moči 16 sati u 1,5 1 rakije. Pije se čašica
dnevno, natašte, pošto odstoji na suncu 4— 6 tjedana.
Dobro je također 80 g omanova korijena močiti 16 sati u
1 1 jakoga crnog vina, uz češće mućkanje, pa zatim otfiltrirati.
Pije se triput dnevno po 10 odnosno 20 kapi, prema uzrastu.
Sitno naribanog svježeg korijena omana, pomiješana s
jednakom količinom meda, uzimamo po 1 veliku žlicu 3— 4 pu­
ta dnevno protiv kašlja, astme i bronhitisa. To omogućuje
lako iskašljavanje, čisti pluća i krv. Osobito pomaže tuberku­

419

loznima kad imaju pijesak u bubrezima i mokraćnom m je­
huru. Nema li svježega korijena, može se upotrijebiti i njegov
suhi prah. Ako se 1/z kavske žličice praška omana pomiješaju
s 2 velike žlice meda, dobiva se lijek protiv svakih bolesti dižmih
organa i za sprečavanje preranog poroda, uzima se 2 — 3 puta
dnevno po 1 velika žlica.
Za jačanje trudnica i sprečavanje pobačaja priprema se i
ovaj lijek: 4 g praha od korijena močimo 12 sati u % 1 vina
ili vode, zatim to kuhamo 15 min. pa time (još dok vrije)
prelijemo 4 g osušena cvijeta omana pomiješanog s 1 velikom
žlicom meda; nakon toga kuhamo još 5 min. pa procijedimo.
Pije se pola ujutro, a pola navečer.
Radi liječenja od vodene bolesti i bolova maternice treba
8 g praška suhog omanova korijena kuhati u Va 1 vina s 1 ve­

likom žlicom meda. Uzima se pola natašte, a pola prije spava­
nja i to 6— 8 tjedana. U slučaju reume i kile (hernije) treba na
bolna mjesta stavljati obloge od toplog lišća i cvijeća omana,
kuhanog u vinu 5 minuta.
Tinkture od omana uzima se svaka 2 sata po 20 kapi
(om jer tinkture prema vodi 1:5).
Ekstrakt od omana priprema se tako da se 1 kg usitnje­
nog korijena prelije s 5 1 hladne vode i moči 12 sati, uz češće
miješanje, a zatim procijedi. Preostalo korijenje ponovo se
prelije s 3 1 hladne vode, opet moči 12 sati i zatim procijedi.
Nakon toga se obje procijeđene tekućine spoje, ostave da se
slegnu, pa se bistri dio odlije u plitku porculansku posudu,
ispari do gustoće tekućeg meda i ulije u bočice od po 20 g
koje se dobro zatvore i spreme na hladno mjesto do upotrebe.
Od ekstrakta se prave i pilule. Potrebno je 1,5 g ekstrakta za 30
pilula. Ipak, bolje je to prepustiti ljekarniku. Uzima se 3— 6
pilula dnevno.
Ulje za liječenje od kožnih bolesti i rana priprema se
ovako: po 25 g usitnjenog korijena i cvijeta omana i plodova
kantariona (Hypericum perforatum) namoči se u 200 g ribljeg
ulja, koje se grije pokriveno 3 sata u kipućoj vodi (u većoj po­
sudi), a zatim se procijedi. Tim se uljem rane namazu, ili se
oblažu gazom ili čistim platnenim krpicama namočenim u to
ulje.

420

O

M

O

R

I K

A

S

M

R

E

K

A

Picea om orica, Pančić
Pinaceae
L jek a rn ičk i naziv: Oleum Terebinthinae

Nalazište: Raste u šumama planinskih predjela.
Opis: To je crnogorično drvo crvenosmeđe kore, svjetlozelenih, četvorouglatih, šiljastih iglica, poredanih u 2 reda. Ve­
liki, viseći češeri imaju široke, zaokružene ljuske. Cvijet je
crvenkasta resa, smolasta mirisa i okusa.
Sadrži: željezo, kalcij, kalij i fosfor, smolu, eterično ulje
terpen, pinen, silvestren i dr.

421

Bere se: Cvate u proljeće. Upotrebljavaju se iglice, koje
se beru čitavu godinu, te češeri, koji se beru u jesen.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za uvarak se
2 kg iglica, ili malih, vršika, ili sitno rezanih češera moči u

12 1 vode 24 sata, zatim se u istoj vodi 2 sata kuha i na kraju
procijedi. Taj se uvarak dodaje vodi za kupanje, koja mora
biti zagrijana na 35° C. Nakon 20— 30 minuta kupke treba
m im o ležati u krevetu 1 sat, a zatim se oprati u hladnoj vodi.
To pomaže protiv grudobolje, astme, kroničnog kožnog osipa
1 čireva, uloga, reume, otvrdnuća mišića i otoka jetre.
Protiv znojenja nogu koristi odvar koji se priprema tako
da se jednaki dijelovi smrekovih iglica, orahova lišća (Juglans
regia), hrastove kore (Cortex quercus) i vrbove kore (Salix
alba) moče cijelu noć u vodi, u kojoj se sutradan 1 sat kuhaju.
U tom odvaru treba noge triput tjedno močiti po 25 min., a
nakon svakog močenja 1 min. hodati bos po vodi.
Astmatičarima i tuberkuloznima pomaže inhaliranje, tj.
udisanje para toga uvarka. Oblozi od njega koriste protiv upa­
la vratnih žlijezda, uloga i reume. Živčano bolesni ojačat će
ako im se cijelo tijelo omota u vruću plahtu namočenu u tom
odvaru.
Protiv upale grla grglja se čaj od 3 mlada češera, sitno
narezana, kuhana 10 min. u 2,5 dl vode. Ako se taj čaj pije,
liječi i jača organe disanja i govora, a pomaže i rad jetre.
Dobro je 5 narezanih zelenih češera močiti 24 sata u l i
vode, zatim u toj vodi kuhati 1h sata, procijediti i dodati 4
velike žlice meda, pa opet kuhati oko 1k sata. Uzima se svaka
2 sata po 1 velika žlica radi čišćenja krvi, jačanja rekonvales­
cenata i lakšeg mokrenja.
U slučaju tuberkuloze i bolesti kralježnice dobro je prsa
i leđa uz kralježnicu mazati uljem od smrekovih češera. To
se ulje priprema ovako: Sitno se narežu 4 zelena češera pa se
moče uz povremeno mućkan je 3 tjedna u 1/z litre konjaka. Za­
tim se doda 1 1 maslinova ulja, dobro izmiješa, i boca začepi
vatom. Mjesto češera mogu se upotrijebiti i mladice. Nakon 7
dana to se procijedi, i tako služi za mazanje reumatičnih ili
živčano oboljenih mjesta. Ulje se može uzimati i kao lijek
iznutra, »per os«, i to triput dnevno po 1 kavska žličica u

422

šalici ječmene (Kneippove) sladne kave. Radi ublaživanja grče­
va žučnog mjehura i žučnih odvodnih cijevi, ubijanja klica i
olakšavanja mokrenja uzima se obično triput dnevno po 20
kapi u vodi. Ako se to ulje upotrijebi za inhaliranje, ono olak­
šava iskašljavanje kod bronhijalnog katara.
Pola žlice smrekova terpentinskog ulja, ulivenog u 1 1 ki­
puće vode, raskužuje i osvježuje bolesničku sobu svojim ugod­
nim mirisom crnogorice.
Kneipp preporuča da rekonvalescenti i plućni bolesnici
šeću smrekovom šumom, i da tom prilikom progutaju koma­
dić svježe smrekove smole, veličine zrna graška. To će ih okri­
jepiti i ojačati.

423

ORAH PITOMI
Juglans regia L.
Juglandaceae
L jek a rn ičk i naziv: Juglandis folia, Pericarpium,
Fructus, Oleum

1

Nalazište: Raste po gajevima, vrtovima, parkovima i drvo­
redima.
Opis: To je do 25 m visoko stablo neparno perastih, po­
nešto pilastih listova. Plod je okrugao, najprije zelen, zatim
cm , a u njemu je koštunjava ljuska i jezgra. Cvijet čine dugo­
ljaste mace: to su prašnički cvjetovi.

424

Sadrži: željezo, kalij, kalcij, fosfor, sumpor, galnu, jabuč­
nu i limunovu kiselinu, tanin, 56% masnoće, 15% bjelanče­
vina, 1 2 % ugljikohidrata, 2 % raznih soli, glikozida, juglandina,
0,30% eteričnog ulja katranskog mirisa, juglena, inozitola i
smole.
Bere se: Cvate u svibnju. Bere se mlado lišće u proljeće, a
zreo plod u jesen. Orahovo ulje ravno je po vrijednosti masli­
novom. Mlado se lišće odmah suši, bez prevrtanja. Ozlijeđeni,
otpali ili u jesen brani listovi ne vrijede. Svježe je lišće aktiv­
nije od suhog.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od mladog,
još nepotpuno razvijenog lišća, koji se priprema tako da se
20 g toga lišća sa 4 velike žlice meda prelije s l i kipuće vode,
i nakon 10 min. procijedi, pije se triput dnevno, i to po 1 šalica
poslije jela, radi liječenja od plućnih bolesti, škrofula, katara
crijeva i želuca, te radi čišćenja od crijevnih nametnika. Upo­
trijebljen kao oblog, taj čaj liječi od upale očiju.
Na salatu od krumpira stavimo 6 velikih žlica orahova
ulja, pa je pojedemo navečer: to će sutradan sigurno istjerati
trakavicu.
Protiv bijelog cvijeta u žena treba 4— 5 velikih žlica ora­
hova sitno isječenog lišća kuhati 5 min. u 1h 1 vode, procijediti
kroz čistu lanenu krpu i time ispirati rodnicu. Isti se čaj
može upotrijebiti i za obloge koji se stavljaju na prišteve i
čireve. Kupke u čaju od 1,5 kg orahova lišća, kuhanog u 10
1 vode, jačaju organizam, naročito slabunjave djece, pomažu
lučenje loših sokova iz tijela, liječe od osipa i škrofula. Kupelj
treba da bude zagrijana na 35° C.
Protiv škrofula, guka, rana i čireva treba 10 g suhog ili
50 g svježeg lišća s 1 velikom žlicom meda popariti s 2,5 dl
kipuće vode, kuhati još 10 min. i zatim procijediti. Piju se
2— 3 šalice dnevno, i to svakih pol sata po 1 velika žlica. Isto­
dobno se stavljaju oblozi od odvara koji se priprema tako da
se 5 g lišća i 10 g zelenih ljusaka kuha 20 min. u l i vođe.
Čaj od 6— 8 g zelenih ljusaka oraha kuhanih 5 min. u V*
1 vode liječi od katara želuca i crijeva i jača mišiće.
Od mladih zelenih plodova oraha, dok ih još možemo pro­
bosti iglom, kuha se kompot i priprema ekstrakt. Močeni u

425

rakiji daju tinkturu koja otklanja probavne smetnje. Uzimaju
se 1— 2 likerske čašice dnevno.
Dobro je th kg zelenih oraha, ili samo ljusaka, kuhati u
1 1 vode 2 sata na tihoj vatri, zatim procijediti, dodati dvaput
toliko meda i kuhati dalje dok se ne zgusne u sirup. Taj se
sirup sprema u bočice, a da se nebi kvario, nalije se odozgo
rakije ili konjaka. U svim navedenim slučajevima može se
mjesto čaja uzimati taj sirup, i to 3— 4 puta dnevno po 1 kavska žličica na 1 šalicu vode.
U slučaju angine, čireva i gnojnih rana u ustima i grlu
treba 1 veliku žlicu sirupa staviti u čašu vode, promiješati i
time grgljati.
Radi reguliranja probave treba nazrezati 15 zelenih oraha,
staviti u staklenku od 1,5 1, preliti rakijom ili konjakom, do­
dati 30 g osušene narančine kore, komad cimetove kore i 6— 8
klinčića, pa staklenku ostaviti na suncu ili na toplom mjestu
6— 8 tjedana. Pije se ujutro i navečer po 1 mala čašica.
Ako se 1 velika žlica sirupa, bez meda ili šećera, dobro
izmiješa sa čistom svinjskom mašću, pa se doda malo bergamotova ulja, to služi za masažu i obloge protiv škrofuloze,
otečenih žlijezda i upalnih oteklina.
Pržena i u prah stučena orahova jezgra uzima se 2— 3
puta dnevno, koliko stane na vrh noža, protiv nadimanja, a u
prah stučena pržena ljuska zrelog oraha uzima se također 2— 3
puta dnevno,, koliko stane na vrh noža, s malo vina radi lakšeg
mokrenja.
Za jačanje probavnih organa i mišića dobro je 60 g ek­
strakta od orahova lišća i 120 g glicerina politi s 300 ccm desti­
lirane ili prekuhane vode, pa piti po 1 kavsku žličicu poslije
objeda i večere. Svaka žličica sadrži po 1 g ekstrakta.
Zbog tanina što ga sadrži, čaj od 50 g orahova lišća, ku­
hanog u l i vode 10 min. i procijeđenog kroz čistu platnenu
krpu, služi za ispiranje rodnice radi liječenja od bijelog cvi­
jeta.
Orahovo ulje dobiva se tako da se nezrele ljuske kuhaju u
ulju na pari, uz dodatak male količine amonijaka. To ulje služi
za mazanje kože radi zaštite od opekotina pri sunčanju.
Za izradu sirupa, ekstrakta i drugih galenskih preparata
upotrebljavaju se još zelene i svježe ljuske i lišće, jer samo

426

tada sadrže nerastvorene ljekovite tvari; kasnije se one pro­
mijene i pokvare. Mladi, još zeleni orasi (Juglandis immaturi
fructus), kao i zelene ljuske, sadrže, uz ostalo, osobito mnogo
vitamina C.
Od sasvim mladih oraha, dok se još nije formirala jezgra
s košticom, priprema se slatko koje je korisno za slabokrvne
i za slabunjavu djecu. Budući da se ne kuhaju, svi vitamini i
ostali ljekoviti sastojci ostaju sačuvani.
. Od čaja, koji se priprema od zelenih oraha, stavljaju se
oblozi preko očiju, radi jačanja viđa.

427

OSLAD

Polypodium vulgare L.

Polypodiaceae
L jek a rn ičk i naziv: Radix polypodii

Nalazište: Raste u mahovinom obraštenim pukotinama
stijena, u sjenovitim šumama i kamenjarima, oko korijenja
drveća, osobito na trulim panjevima.
Opis: To je biljka sa oko 50 cm visokim, perastim, duboko
razdijeljenim, dugoljasto tupim listovima, koji na svojoj do­
njoj strani nose u dva reda skupine spora u obliku okruglih
smeđih pjega.

428

do 20% glycerizina. i to p rije zajutarka. Upotrebljava se samo svježe osušen ko­ rijen (podanak). Pripremanje lijeka. Za iste svrhe služi i prah od istucanog korijena. Debeo je i mesnat. Stari korijen ne djeluje. usred jela. a poslije opor. 10 g korije­ na slatkog drvca (Glycyrrhiza glabra) i 5 g korijena šumske angelike (Angelica silvestris). manitol. zatim se to poklopi i ostavi da stoji 1 2 sati. a bere se u proljeće. 5% šećera. Sutradan se procijedi i doda se 1 velika žlica meda. 429 . škrob. Oslad liječi bolesnu jetra i otečenu slezenu. Piju se 1— 2 male šalice dnevno. djeluje već u dozi od 0. N a isti korijen nalije se zatim 2 dl vode i pusti da samo jednom zakipi. sluz i kalcijev malat. Ako se prethodno dobivena iscrpina pomiješa s tim kuhanim ča­ jem. bjelančevine. Priprema se tako da se % sata kuha sam oslad u 2 dl vode. je r jača prsne organe i omekšava sluz. primjena I djelovanje: Čaj od oslada pomaže protiv katara bronhija s jakim kašljem i mršavlje­ njem. pa se odmah skloni s vatre i pije. u gutljajima. Po boji sto­ lice vidi se kako je pospješeno izlijevanje žuči u crijevo. Uzima se 2— 4 puta dnevno. po dvije pilule uzimaju se triput dnevno. Koristi protiv guše i zatvora stolice. kao kod početne tuberkuloze. 4% tanina.15 g na stolicu. olakšava Izlučivanje mokraće i protok žuči bez nadražaja i grčevitih bolova. Ako se upotrebljava ekstrakt. pije se bez kuhanja. to djeluje još efikasnije. gorak i bljutav. objeda i večere.25 g — dakle najviše 1 g na dan). koji je u početku sladak. Bere se: Cvate u srpnju žućkastim ili ljubičastim cvjeto­ vima u obliku grozda. 8 % masnog ulja. razdijeli se 1 g na 10 pi­ lula. U svim spomenutim slučajevima dobro je 6 — 9 sati m o­ čiti 1 veliku žlicu usitnjenog korijena oslada u ih 1 vode. ili u ranu jesen. a pri kraju kuhanja dodaju se druga dva korijena. polypodia. smolu. za 10 sati. Polypodin. prekonoć. koliko stane na vršak noža (0. bez nadražaja i napinjanja.Sadrži: Ijepive tvari. prije tvorbe spora. Za te svrhe pije se ujutro i navečer po 1 šalica čaja od 20 g korijena oslada. što ga oslad sadrži.

Ranunculaceae L jek a rn ičk i naziv: Aquilegiae folia. na vlažnim livadama. semen — Nalazište: Raste u brdovitim šumama. kamenjarima i vrtovima. na rubu grubo narovašeni. zeljasta. Listovi su troperasti. grmlju.PAKUJAC Aquilegia vulgaris L. 430 . uspravna. Opis: To je trajna. 40— 80 cm visoka biljka. Zvonoliki plavi ili ružičasti cvjetovi vise na dugoj peteljci. razgranata i obrasla mekim dlakama. donji imaju duže peteljke od gornjih.

5 dl čaja od šikaline (Cnicus benedictus): pije se svakih pol sata po 1 kavska žlica. Protiv skorbuta i bolesti jetre. Macini se odvar. pije se ujutro i navečer po 1 šalica. Protiv ospica u djece dobro je 6 g sjemenki kuhati u 2. ne preporuča se za unutarnju upotrebu. koje se ponavlja svakih 15 min. sjemenke i sok od svježe biljke. i u jesen.Sadrži: cijanogenetski heterozid. posebno žutice. Unutar­ nju primjenu spomenuo sam zbog toga što se nalazi i u dru­ gim sličnim knjigama. Upotrebljavaju se listovi. od svibnja do srpnja. nego samo za mazanje protiv šuge i ušiju. Cijela biljka. u 1/t 1 vode i služi za grgljanje. kojim se mažu šugava mjesta. Protiv žutice i bolesti slezene dobro je šalici toga čaja dodati za 2 vrška noža praška ođ pakujčevih sjemenki. zbog svoje otrovnosti. te masno ulje u sjemenu. Bere se: Cvate ljeti. Ipak je bolje za istu svrhu upotrijebiti neškodljive biljke. 431 . primjena i djelovanje: Čaj od 10 g zgnječenih sjemenki kuha se 5 min. Pripremanje lijeka. vitamin C. kad se i bere. Pije se tjedan dana po 1 šalica ujutro i navečer. nego riskirati. treba 1 dio lišća kuhati u 3 dijela vina i 1 dijelu vode.

Na vršcima se dvaput godišnje pojavljuju bijeli cvjetovi. Sumatra. Java.PAPAR P ip er nigrum Piperaceae Ljek a rn ičk i naziv: n ije u farm akopeji — Nalazište: Istočna Indija. zatim crvene i na kraju crne boje. Lišće mu jako miriše. čije tanke grane pu­ žu po zemlji ako nemaju uporište. od ko­ jih nastaje 20— 40 jagodica cm og ploda sličnoga grašku. koja nisu navorana kao cm a nego 432 . Na istom grmu rastu i bijela zrna. Malabar. Opis: To je 12— 14 stopa visok grm. u početku zelene.

zbog oštrine mogu oštetiti sluznicu želuca i crijeva. još bolje. pospu po krahu i natašte ujutro pojedu. Treba ga uzi­ mati jedino kao začin s nekim jelom. nadutosti želuca i crijeva. koje se moče u vodi dok ne nabubre i puknu. i pritom izgube vanjsku kožu pa ostanu bijele. pa treba biti oprezan. koje se beru i suše na suncu dok ne pocrne i smežuraju. kao i mineralnih soli. kristalnog alkaloida piperina. nešto masnog ulja i mnogo škroba. podrigivanja i osjećaja težina. Ako se uzimaju veće količine i češće. Uglavnom je stomahik. 0 . 28 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 433 . jačaju želudac. služi za draženje kože u smislu hiperemije. a kuhan u mlijeku ubija muhe. Bere se: u trećoj godini rasta. 5 — 904. a bijeli od zrelih bobica. kao liniment. nezrelih bobica. zatim se operu i suše. Cijela zrna ne gutati nikako! Papar jača želudac samo u slučaju slabog probavljanja. od kojega ima aromu.glatka. Zajed­ no s ljutom paprikom. Sadrži: 1— 2.8 % smole kavicina. Njegov alkaloid piperin sni­ zuje temperaturu kod groznice. Godišnje daje 2— 3 dkg zrnja. Pripremanje lijeka. primjena i djelovanje: Kad se 2— 3 zrna zdrobe ili. od kojega ljutinu. Samljet u prah i uriban u kosu ubija uši. capsici compos.5% etarskog ulja. Upotrebljava se kao zdrav začin jelima. samelju. manje peku i manje su ljuta od crnih. Crni papar dobiva se od zelenih.

vlažnim. dugoljasto kopljasto i nazubljeno. Opis: To je trajna papratnjača. vrlo razgranat. Lišće je dugačko. prekriveni. gustim i sjenovitim mjestima šuma. 434 . na kršu i kamenitim obroncima. a kasnije oporog i gorkog. Korijen je 8— 16 cm dug debeli po­ danak. uspravno i do 1 m visoko.PAPRAT OBIČNA Aspidium filix mas Polypodiaceae L jek a rn ičk i naziv: Extraction filicis — Nalazište: Raste u skupinama na bujnim. Ukusa je najprije slatkog. Plodovi su na dnu pera listova.

kako bi se pri ispiranju stolice pod tekućom vodom moglo vidjeti je li izišla i glava trakavice: to je važno zbog toga što trakavica od glave i raste. Osim podanka upo­ trebljavaju se i sjemenke. Ricinovo ulje ne dolazi u obzir kad se upotrebljava kućni pripravak. filmaron. Bere se. Tako se trakavica uzbudi. Ako se upotrijebi ljekarnički preparat. a tako i nastaje otro­ vanje. otrov djeluje vrlo polagano. stolicu treba obaviti u rešeto. Naravno. Pošto se uzme sredstvo za čišćenje. To se uzima na dva puta razmaku od V 2 sata. sami možemo pripremiti lijek tako da 30 g samljevenog korijena pomije mo s jednakom količinom meda. masne tvari. Pripremanje l je t a . Ljekovita moć traje godinu dana. Sutradan ujutro popije se šalica jake i slatke crne kave s lijekom protiv tra­ kavice. aspidinol. npr. još više češnjaka i dosta zelene salate. i to gorku sol. koji služi kao lijek protiv trakavice (Taenia solium).. on je i otopljen u ricinovu ulju. Umjesto toga.Sadrži: eterična ulja. filicitaninsku kiselinu. može se izraditi samo u ljekarni. nakon 2 sata valja uzeti sredstvo za čišćenje. s crnom kavom. flogoglucinon. albuspidin i butanon-filicinsku kiselina. šećer. 435 . kad je najljekovitiji. jer ulja olakša­ vaju resorpciju otrova filicina u tijelo. U rano proljeće ili u jesen bere se rizom. Paprat je otrovna. a nikako ricinusovo ulje. primjena i djelovanje: Ekstrakt od paprati. Zato treba uzeti sredstvo za čišćenje. filmaron. Cvate od lipnja do rujna. Pol sata nakon toga treba uzeti sredstvo za čišćenje. Srećom. Zbog toga takvo liječenje od trakavice bezuvjetno mora biti pod liječnikovim nadzorom. škrob. najbolje gor­ ku sol. pa mu ulje ne omogućuje resorpciju. tanin. jer mu je sastav drugačiji. štoviše. a nakon toga treba ga baciti. to će najbolje usta­ noviti liječnik. s dosta narezanog luka. flavaspidin. Za ljekarnički preparat filmaron (Oleum filmaroni) to ne vrijedi. Liječenje počinje navečer: treba jesti jako posoljenog sleđa (haringu). smolu.

436 . Spava li se na jastucima i madracima koji su napunjeni osušenim lišćem paprati.Me iziđe li glava. Budući da paprat djeluje i na maternicu. kad se bolesnik oporavi. liječenje se može ponoviti tek nakon mjesec dana. N ajbolji preparati od paprati jesu eterski ekstrakt i oleum fiimaroni. nestaju reumatični bolovi. trudnice je ne smiju uzimati — može izazvati pobačaj. 10 postotna otopina filmarona u ricinovu ulju. U ležajevima s paprati nema nikakve gamadi.

s dozrijevanjem ploda. omotana sočnom mesnatom plodnom čahurom koja se jede. pocrveni. Miris i okus paprike tipični 437 . sa­ vinuta prema dolje. mesnate vrste. koje nisu nimalo ljute. ponekad i zaobljenih. gdje su dobivene i slatke. U zvonolikoj je čaški vjenčić od 5 bjeložućkastih latica. zelene je do žutozelene boje.PAPRIKA Capsicum annuum Solanaceae L jek a rn ičk i naziv: Fructus capsici — Nalazišta: Porijeklom je iz američkih tropskih zemalja. Opis: To je jednogodišnja. ponekad purpurnoljubičastih. slabo granata stabljika kopljastih. oko lA m visoka. a u jesen. Plod je bo­ ba s mnogo sjemenja. a kod nas se uzgaja kultivirana u vrtovima i plantažama. nenazubljenih li­ stova na peteljkama iz čijih pazušaca izrastu 1 — 3 cvijeta.

Međuvrsta ima mnogo.000. zrela. Samo u homeopatskom obliku. a draži i pro­ statu. za poticanje apetita i probave. ali se često među njima nađe i po koja veoma ljuta. kojega ima za 4— 6 puta više nego limun i naranča. to je bogatija vitaminima i drugim ljekovitim sastoj­ cima. Ljuta paprika. ksantofila. a prilično često kod upale porebrice. primjena i djelovanje: Nedavna me­ dicinska istraživanja utvrdila su da se paprikom izvrsno može liječiti alkoholizam i narkomanija. prikladna za konzerviranje. i to mazanjem ili utrljavanjem u kožu. a kao posljedica toga nastaju i čirevi. stvara previše kiseline u želucu. me­ snate vrste. Bere se: Cvate između lipnja i rujna. i to iznu­ tra kao tinktura. zbog ve­ like količine C vitamina. Poznata je vrsta tzv. od kojega potječe crvena boja paprike. a na sluznici jake upale. Bi. tj. B 2 i provi tamina A. već prema vrsti. ali samo njezine slatke. Premda je paprika prvenstveno začin. tj. kriptoksantina i nekih aromatič­ nih tvari. osobito ako je krupna. Ljutina potječe od alkaloida kapsicina. Izvana se ljuta paprika upotrebljava u obliku ekstrakta. Kod kožnih bolesti i ispadanja kose maže se koža odvarom. neuralgije i lumbaga. zatim nešto še­ ćera. primjenjuje se kao lijek. zatim vodene stolice. tj. ona je. karotena. što pomaže ozdravljenju. upale bubrega i mokraćnog mjehura. Što je paprika mesnatija i sočnija. Sadrži: vrlo velike količine vitamina C.900. jedra i crvena. vrlo ljekovita.su. naprotiv. linimenta ili flastera protiv reume. koji na koži izaziva mjehure i plikove. u osnovi su slatke. kako bi se stvorila hiperemija. Njegova se ljutina osjeća još i u razrjeđenju 1:1. Pripremanje lijeka. limunove i jabučne kiseline. bolje prokrvljenje tkiva. koja reagira vrlo neugodno. te dva karotenoida: kapsantin i kapsorubin. Bi. »pa rađajz-paprika«. citrina. B2) i sastojke. »unutarnju« upo­ 438 . ljut (feferoni) ili sladak (babure). Nema veze ni s Ijekovitošću ni sa hranjivošću. a dozrijeva od srp­ nja do jeseni. nešto bjelančevina i mas­ nog ulja. Paziti na oči! Slatku papriku treba što više primjenjivati za tzv. Okus je. ispravno dozirana. Zanimljivo je da su i u narodnoj medicini papriku upotrebljavali za liječenje delirijuma kod alkoholičara. ako dodamo i ostale vitamine (A.

paradentozu. protiv upala živaca. Skorbut. sprečava konsekutivne promjene metabolizma. ona je veoma korisna za pre­ hranu. Dakako.trebu. uz ostalo. aftozne gingivitide i slično sprečava visoki sadržaj C-vitamina. a za pobolj­ šanje vida zbog sadržaja karotena. kljenuti. riječ je o slatkoj paprici kao hrani koju treba za te svrhe uživati prijesnu. a u preventivnom. Dodavši tome i sadržaj ostalih tijelu korisnih tvari i mineralnih soli. pa i u kurativnom smislu kao lijek koji. jer zbog sadržaja B-vitamina djeluje u smislu antireumatičnih lijekova. 439 .

kojemu se grane završa­ vaju dugim. Plod je sjajna.PASĐ RIJE N Rhamnus cathartica L. Raste u šumama. Rhamnaceae L jek a rn ičk i naziv: Baccae spinae cervinae — - Nalazište. jako šiljatim trnjem. grmlju. Žutoze­ leni cvjetovi rastu iz pazušaca. cma. lisni pupoljci imaju ljuske. jagodasta 440 . živicama i na vlažnim mjestima. Opis: To je oko 4 m visok grm. listovne niti nisu paralelne međusobno nego s obodom slabo nazubljenih jajolikih listova. postavljenih nasuprotno.

sigurno sredstvo za čišćenje. ili mrkozelena. Kora je rđasta. antrachinon. ali je dosta slab. na prijelomu vlaknasta. Više od toga ne valja uzeti. 15— 30 g dnev­ no. primjena i djelovanje: Od svježeg so­ ka u ljekarnama se pravi Sirupus rhamni cathartici. sa 4 sjemenke. rhamnikozid koji hidrolizom prelazi u rhamnikogenol.boba koštunica. Djeca uzimaju po 1. kroničnog osipa. Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. pa ga smiju uzimati samo ljudi jaka srca. čisti krv stimulirajući znojenje. je r može uzrokovati grčeve. flavonskih heterozida. kora se ne upotrebljava za lijek. žutice. neugodan je i miris. Bobe se beru u rujnu i listopadu. reume i trome probave uzima se. miješan s me­ dom ili šećerom. Pripremanje lijeka. a odrasli po 2 velike žlice dnevno. 441 . Treba ih brzo sušiti. antranol. Liječi također od gihta i vodene bolesti. mokrenje i stolicu. djeluje snažno. gorke tvari. u dozi od 20— 25 g. Okus biljke je slatko-gorak i neugodan. Kao čaj. Sadrži: rhamnocathartin. veličine graška. U plodu ima žutih i crvenih boja. ali samo povremeno. kada dozru. gume. Za razliku od frangule. k oji mora provriti kao vino. sluzi i pektina. Protiv začepljenja jetre. glikozu i ksilozu. Sok od boba. rhamnoemodin.

mesnata jagodica s dosta sjemenki. Opis: To je biljka povijuša. 442 . i ugodna okusa. a na rubu nebeski pla­ vih. Kiselkast je. Plod je narančasta. vrlo lijepih. aromatična mirisa.PASIFLORA Passiflora incarnata L. velikih cvjetova purpurne boje. Vrlo je ljekovita. čudne građe i oblika. — Passifloraceae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji Nalazište: Kod nas se uzgaja kao ukrasna biljka. u sredini malo bijelih. a inače raste u južnom d ijelu ’Sjeverne Amerike i u južnoj Francuskoj.

ubrane u svibnju. Čiji su glavni sastojci: pasi­ flora. 443 . alkaloid i dr. Uzima se 30— 40 kapi navečer. histerije i drugih živčanih poremećaja. nego kad je riječ o psihičkoj prenadraženosti zbog na­ pornog intelektualnog rada. koje po­ maže protiv skorbuta i žučnih bolesti. Poslije takva sna čovjek je raspoložen. Najčešće se upotrebljava kao tinktura i ekstrakt.Sadrži: cijanogetske heterozide. Već prema geograf­ skom položaju. prije spavanja. govora i rada. u doba cvatnje. Uspješno liječi alkoholičare. neraspoloženju. Obično se upotrebljava kao tinktura ili alkoholatura od svježe biljke. i sačuvana je njegova normalna sposobnost rasuđivanja. tj.. Bere se: u svibnju. Pomaže i rekonvalescentima nakon gripe: virus gripe oštećuje živčani sustav i m ijenja stanje u organizmu. smo­ lu. u ratu. za vrijem e cvatnje. zatim protiv neurastenije. ne u slučajevima nesanice zbog bolova. ali i u obliku drugih galenskih pripravaka. Ta biljka izaziva san koji se ne razlikuje od normalnoga. Plod biljke uzgojene u Evropi ima okus meda i manje je ukusan. ne dovodi do živčane malaksalosti. Zbog toga pasiflora daleko nadmašuje sva kemijska sredstva što se primjenjuju u tu svrhu. o brigama. cvijet gloga (Crataegus oxyacantha) i šećer. dakle o svemu onome što ima svoj izvor u simpa­ tičnom živčanom sustavu. tanin. Pripremanje lijeka. od prenapornog intelektualnog rada. Pasiflora smiruje živce. cvate od srpnja do listopada. kora vrbe (Salix alba). galnu kiselinu. primjena i djelovanje: Pomaže protiv nesanice. Poznat je francuski preparat Passiflorine. U vodi namočen plod daje rashlađujuće piće. o stra­ hu npr. o poteškoćama i nervozi zbog prestanka men­ struacije. ošamućenosti i mamurnosti. a pasiflora djeluje na njegovo oporavljanje.

P E L I N VRTNI Artem isia absinthium L. prizemno velikih. na dugim peteljkama. Opis: To je trajni zeljasti polugrm. Compositae Ljek a rn ičk i naziv: Herba Absinthii — Nalazište: Raste na neobrađenom. kamenjaru. suhom i toplom zemlji­ štu.5 m. troperastih. gusto pokritih srebrnastim dlačicama. razgranate stabljike. a u gornjim dijelovima stabljike jednoperastih 444 . uz putove i po vrtovima. visok 1h — 1. okru­ gle. kopljastih listova.

amarum (za poticanje teka). u toku 5— 6 dana. Zato se danas mjesto njega prepisuje lin­ cura (Gentiana lutea) i kičica (Erythraea centaurium). slične metlici koja visi. na rubu na petoro rascjepkanih latica. pelin je otrovan zbog tujona što ga sadrži. Ako se tim ča­ jem 2— 3 put dnevno ispiru oči. tinktura i ekstrakt. koji zovu još tanaceton i salvion. zbunjenošću i nesvjesticom. a lišće u jesen. dok se pelin još nije rascvjetao. kod pokušaja čišćenja od glista ili pobačaja. Pelin liječi i od bolesti prouzrokovanih poremećenom izmjenom tvari. Sadrži: mnogo ggrkih tvari. Pelin je i antiflogistik. djeluje stimulativno na živce i na rad mozga. digestivum (za reguliranje proba­ ve).ili dvoperastih. kao što su de­ bljina. jabučnu i jantamu kiselinu. Ako mu se doda jednaka količina matičnjaka (Melissae officinalis). Sitni cvjetići tvore žu­ te grozdaste cvatove. i koji pelinovo ulje čini otrovnim. reuma. emenagogum (za reguliranje menzesa) i antihelminthicum (protiv glista). Zbog jake gorkosti pelin se ne kuha. primjena i djelovanje: Prim jenjuje se kao čaj. glavoboljom. tanin i željezo. tj. Pripremanje lijeka. lijek protiv upala sluznice i kože. 445 . treba da u toku dana popiju u gutljajima 2 male šalice čaja koji se priprema tako da se 1 kavska žličica pelina popari s 2 dl ki­ puće vode i nakon 10 min. Bere se: Cvjetni vršci s listićima beru se u lipnju i srpnju. njegova alkohola tujola sequiterpena i oko 3— 10% tujona. nego samo popari. a djeluje kao tonik (za jačanje). izloženi trovanju olovom i živom. Ulje ima terpena. Obire se dvogodišnja biljka. anabsinthin. carminativum (protiv nadutosti i vjetrova). šećerna bolest i psihička depresija. Uzima li se više i duže vrijem e nego što je propisano. to jača vid. procijedi. Za čišćenje od glista treba piti po 1/z šalice toga čaja ujutro natašte i navečer prije spavanja. pa se suši u hladu 2— 6 tjedana. Gra­ fički radnici i slikari. na kratkim peteljkama. isto vrijedi i za prašak od osušenog pelina. oko 5% eteričnog ulja azulena. izlazi 5 prašnika i nad­ rasla plodnica. Usred vjenčića. a trovanje se očituje povraćanjem. absinthin. ulozi. To se događa kod uživanja pelinkovca.

u malo vode. Dobro ga je popiti po 1 čašicu dnevno. a zatim se procijedi. Radi jačanja teka uzima se 1 kavska žličica mladog peli­ nova lišća narezanog i pomiješanog s medom. treba pelinovo lišće preliti vrućim vinom ili jabukovim octom i. ili opet u juhi i varivu za objed i večeru. u slabokrvnih to pojačava izlučivanje tjelesnih so­ kova pa tako obnavlja krv. Uzima se triput dnevno po 10 kapi prije jela. Podrigivanje sprečava 10— 15 kapi pelinove tinkture uzete dvaput dnevno u malo tople vode. ženskih bo­ lesti i za jačanje želuca. Radi liječenja tvrde sle­ zene i otečenih jetara dobro je na bolesna mjesta stavljati tople obloge od stučenog svježeg lišća nakvašenog vinskim octom. koliko stane na vrh noža. V 2 sata prije zajutarka. Protiv jakog mršavljenja uzima se ujutro 20— 30 kapi pelinove. a navečer 25— 30 kapi šipkove tinkture. Za jačanje rekonvalescenata djelo­ tvorna je mješavina jednakih dijelova praška od suhog lišća pelina i od matičnjaka. prije jela. Uzima se triput dnevno. koliko stane na vršak noža. Pelinkovac se priprema tako da se 15— 20 g pelina moči § dana u l i crnoga dalmatinskog vina. Ta tinktura otklanja bolove i mučninu. ili 1 kavska žličica tinkture dvaput dnevno. grušanja krvi. Uzima se po 30— 60 kapi triput dnevno.Protiv bolesti jetre i želuca dobro je uzeti prašak od su­ hog pelinova lišća i cvijeta. slezene. V 2 sata prije jela. Pelinovo ulje dobiva se ekstrakcijom od nerascvjetanih cvjetova. mlijeka ili vina. Radi reguliranja stolice dobro je 3— 4 dana natašte popiti po 1 šalicu toploga kozjeg mlijeka u kojemu se kuhala 1 kav­ ska žličica pelinova lišća. pa može korisno poslužiti na putovanjima. i to natašte sva­ ki dan u toku 3 tjedna. s malo vode ili vina. Protiv astme treba natašte piti po čašicu vina u kojemu je kuhan pelin. a preko toga omota suhom 446 . vruće koliko se najviše može izdržati. kičice (Erythraea centaurium) i kamilice (Flores chamomillae). privije na bolno mjesto. Još je bolje dodaju li se toj tinkturi jednaki dijelovi tinkture moravke (Arnica montana). protiv bolesti jetre. a zatim se otfiltrira. Protiv probadanja. Tinktura se priprema tako da se 50 g pelinova cvijeta moči u Vz 1 konjaka. škrofuloze.

dobro je 2 g pelinova lišća mo­ čiti 24 sata u 60 g piva i to piti 5 dana zaredom. u kojemu se kuhalo pelinovo lišće tako dugo dok ulje nije pocrnilo. Protiv nadutosti trbuha. po~ klopi i nakon 24 sata procijedi. a nakon 2 sa­ ta procijediti. u toku 2 ili najviše 3 tjedna. kičice. ali oči treba još malo držati zatvorene. oblog se pokrije suhom lanenom krpom. sjemena Ijupčaca (Levisticum officinale). protiv vjetrova i za jačanje teka treba 1 veliku žlicu mješavine od jednakih dijelova pelina. Skida se 1 sat prije ustajanja. koje jača i pospješuje menstruaciju.lanenom krpom. kao i protiv malih crvića (Oxyuris vermicularis). 447 . da stoji 1 0 dana. pa će nestati pjege na licu i kraste. komorača (Foeniculum officinale). procijediti. Pije se natašte po 1 čašica u toku 4— 6 tjedana. Mrena će s očiju nestati ako na njih stavljamo preko noći mlake obloge od 2. ujutro natašte. Piju se triput dnevno po 1— 2 kavske žličice u vodi ili pivu. pri­ prema se tako da se 30 g pelinova lišća ili cvijeta moči 24 sata u 60 g konjaka. iva-trave (Teucrium montanum) i gorke djeteline (Menyanthes trifoliata) popariti s Vs 1 kipuće vode. tom se vodom treba 3— 4 puta dnevno umiti. zaštićene od prejakog svjetla. pomiješano s pekmezom. uzima ujutro natašte 5 dana uzastopce. zatim se doda 1 1 bijelog vina i ostavi. Pelinovi se lijekovi. Protiv groznice uzima se triput dnevno po 30 g pelinova vina. a nakon toga se procijedi. Za istu svrhu. zbog otrovnosti. Ako se izgnječen svježi pelinov list prelije vodom. despika (Lavandula vera) i cimeta (Cinamomum) preliti s 2 dl vrućeg vina i nakon 10 min. ne smiju duže upotrebljavati. Na čireve se stavlja lanena krpica namočena a toplo maslinovo ulje. da se oči ne nahlade. prije jela. Za čišćenje od dječjih glista i crijevnih parazita služi mje­ šavina od 2 g praha od suhog pelinova lišća. Vino od pelina. uz češće mućkanje. pije se u 3— 4 obroka prije jela. 2 g praha od slat­ kog korijena (Glycyrrhiza glabra) i 1 g praha od anisa (Pimpinella anisum). To se. Radi proljetnog i jesenjeg čišćenja krvi dobro je 3— 4 kav­ ske žličice mješavine od jednakih dijelova u prah zdrobljenog cvijeta i lišća pelina.5 dl te vode koja je prokipjela s 1 velikom žlicom međa.

upotrebljava se uglav­ nom kao lijek protiv glista. i to protiv upornog gu­ bitka teka i tuberkuloze trbušne opne.Od ostalih vrsta pelina upotrebljava se za liječenje jedino »božje drvce« (Artemisia Abrotanum). Drugi. a nipošto prekoračiti ni naznačeno vrijem e uzimanja. 448 . ni količinu lijeka. divlji pelin (Artemisia vulgaris). Da bi se spriječilo trovanje pelinom — kao i bilo kojim drugim lijekom — treba se točno pridržavati navedenih upu­ ta. U tom se slučaju uzima 20— 40 kapi tinkture od svježeg lišća u malo vode prije jela.

od kojega je i manje gorak. visoka 1— 1. odozgo tamnozeleni.P E L IN D IV L J I A r te m is ia v u lg a ris L . Lišće je jajoliko. Korijen. vrlo dlakavi. miriše po zemlji.5 m. a odozdo bijeli. a cvjetovi tvore grozdaste cvatove. iznutra bijel. — C o m p o s ita e L je k a r n ič k i n a ziv : Herba artemisiae Nalazište: Raste posvuda kao korov. najčešće kraj putova. čime se bitno razlikuje od vrtnog pelina. Zeljasta je stabljika uspravna. Opis: Perast! su listovi kopljasto urezani. Drvenast korijen dijeli se na kraju u više dugih korijenčića. 29 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 449 .

Nakadi li se soba dimom divljeg pelina. Osobito je djelotvoran svježi pelinov korijen. primjena i djelovanje: U slučaju strijelne rane treba svježu biljku namočiti u vino. Uzima se triput dnevno po 15. kad počinje menstruaeioni ciklus. pa pošto odstoji 15 min. najviše 4 g u 24 sata. radi jačanja probavnog trakta. a zatim procijedi kroz čistu lanenu krpu. dobro zatvoreno ostavi se to 4— 6 dana na suncu. koje nalazimo kod osta­ lih vrsta pelina.Sadrži: gorke i aromatične tvari. Djeci se smije dati samo 2. Bere se: Cvate ti proljeće. Protiv ispadanja debelog crijeva treba jednake dijelove divljeg pelina i divizme (Verbascum thapsus) popariti vrućim vinom. D ivlji pelin namočen u vrućoj vodi. i to svaki put koliko stane na vršak noža. istisnut iz korijena divljeg pelina moči 7— 10 dana u jednakoj količini konjaka. samo su slabije gorčine. i prije i poslije napada. Tinktura se priprema tako da se sok. kod djevojaka u puber­ tetu. U slučajevima padavice. Pije se triput dnevno po 5— 10 kapi na šećeru. izaziva trenutno izbacivanje posteljice na­ kon poroda. pa se vrhovi mladih grančica u cvijetu i lišće beru potkraj svibnja. divlji pelin na njih blagotvorno djeluje. i kod žena u klimak­ teriju. Tako se dobiva esencija od divljeg pelina. nestat će iz nje muhe i komarči. Za tu se svrhu u lipnju procvjetali vrhovi s listićima preliju u čistoj staklenki konjakom. istisnuti iz nje sok. 450 . a suhu u pola vode i pola vina. Privezan za tabane. Pripremanje lijeka. Prašak od suhog korijena može se uzeti dvaput dnevno. i još topao stavljen na pupak rodilje. kad ciklus prestaje. i na to sjesti dok je još toplo. zaliven s malo slatke vode. 20 ili 30 kapi (prema uzrastu).. Slabe i uzete dobro je masirati vinom u kojemu se mo­ čio divlji pelin s jednakim dijelovima kamilice (Flores chamomillae) i kadulje (Salvia officinalis). mlaki se sok ukapa u ranu. zatim odlije i filtrira. a čajem od suhog lišća rana se ispire. Pije se dvaput dnevno po 1 velika žlica. divlji pelin uklanja otok nogu. živci su jako podraženi.

očistiti pri tom četkicom. Ipak. daju čaj. pa ih treba. koje ispiranjem mnogo gube. i uz naj­ bolje čuvanje. da se zaštite od svjetla i zraka. Najdjelotvornije su niti korijena. reume i umora nogu. poparene kipućom vodom. djelotvornost se korijena ne može održati duže od pol godine. kao i korijen. oprati brzo. 451 . to bolje djeluje. zatim što brže sušiti i spremiti u boce od tamnožutog stakla. i što je svježiji. koji služi za kupke i obloge protiv gihta.Nježne grančice s listićima.

palmitinkiselinu. žutu boju. aleuron. zeljasta. Zelenkastožuti cvjetovi tvore štitce na vrhovima stabljike. glikozid apiin koji hi­ drolizom prelazi u apiozu i trioxiflavon apigenin. 20% masnog ulja. Opis: To je dvogodišnja.PERŠIN V R T N I Petroselinum sativum Hoffm . svjetlozeleno lišće trostruko je perasto. peršinov sJoj 452 . Sadrži: 3— 7% eteričnog ulja. Sjajno. tanin. Fructus — Nalazište: Sadi se po vrtovima. aromatična biljka bridaste stabljike. Um belliferae L jek a rn ičk i naziv: Petroselini radix.

a ponekad i sjeme. ubla­ žuje bol uha i zubobolju. a protiv upale očiju treba izgnječeno peršinovo lišće pomiješati sa sredinom top­ log kruha i stavljati na oči kao oblog. prsima i osrčju piju se 1— 2 male šalice u gutljajima u toku dana. peršin otklanja nadutost od plinova. škrob. kao i u slučaju uboda insekata. keton. ostaviti da stoji % sata i zatim procijediti. Zbog aromatičnog mirisa služi kao začin jelima. Umivanje vodom. trbuhu. Pije se 2— 3 puta dnevno po 1 šalica. Sabire se ljeti i u jesen.5 dl vode (ili 100 g u l i vode). Za čišćenje krvi i liječenje od groznice treba 1 veliku žlicu mješavine od jednakih dijelova peršinova lista i korijena. Kad se svježe zdrobljeno lišće peršina stavi u uho. u 2. Upotrebljava se korijen i lišće. kojega u lišću ima oko 250 m na 100 g. šećer. limfnih čvorova i žlijezda. P ije se 2— 3 puta dnevno po 1 šalica. Cvate u lipnju i srpnju. Pomaže protiv vodene bolesti. keton. sluz. krkavine (Rhamnus frangula) i borovice (Juniperus communis). u kojoj se cijelu noć močila šaka peršinova lišća. umiruje živce i ublažuje bolove. slabosti mokraćnog mjehura i zastoja mokraće. Aromatsko ulje (Petroselini oleum) dobiva se iz zdrobljenih plodova peršina. pomažu oblozi od zdrobljenog peršinova lišća. i zatim procijediti. aldehid. Protiv nakupljanja vode u nogama. ostaviti da stoji 10 min. destilacijom pomoću vodene pare. Bere se. poklopiti. Pripremanje lijeka. neistra­ žene fenole i mnogo vitamina C. odstranjuje sunčane i jetrene pjege. To je ulje bezbojno i jako lom i svjetlost.kamfor apiol. smre­ kovih boba (Fructus juniperi) i korijena maslačka (Taraxacum officinale) popariti s 2 dl kipuće vode. olakšava mokrenje. U slučaju upale i otvrdnuća dojki. Učinak je b olji ako se peršinu dodaju jednaki dijelovi abdovine (Sam­ bucus ebulus). Peršin liječi i od bubrežnih bolesti. primjena 1 djelovanje: Kao čaj. U tu svrhu treba 1 ve­ liku žlicu usitnjenog korijena kuhati 5 min. 453 .

Bolni grčevi maternice pri porodu postaju bezbolni ako se pije odvar od 30 g stučenog sjemena peršina. ili po 3 kavske žličice peršina i breze (Betula alba). 454 . lišća i ploda kuhati 6— 8 min. zatim poklopiti i na­ kon 3 sata procijediti. Mogu se uzeti po 3 kavske žličice samljetog peršinova ploda ili 3 kavske žličice sitno narezanog korijena. Apiol u peršinu. mogu se uzeti po 3 kavske žličice sitno narezanog korijena peršina i celera (Apium graveolens). ili po 1 žličica samljevenog ploda peršina. prije zajutarka. zatim poklopiti i nakon 15 min. zečjeg trna (Ononis spinosa). poparenog s 2. kilavice (Herniaria glab­ ra). protiv žutice. Ijupčaca (Levisticum officinale) i koprive (Urtica dioica) kuhati 5 min. Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela. za liječenje jetre i slezene.5 dl vode. osobito u oblasti mokraćnog mjehura. prije jela. Peršin djeluje blagotvorno i na spolne žlijezde. Jednako se priprema i pije mješavina od po 20 g lišća peršina. Za iste svrhe treba 3 velike žlice mješavine od po 20 g korijena peršina. breze i zubače (Cynodon daktylon). naime. zatim se poklopi i ostavi da stoji 2 sata. Što se tiče kombinacije s drugim biljkama. u 2. Uzme li se samo lišće. Pije se u tri maha.Kao čaj za lakše mokrenje služi peršin sam ili u kombi­ naciji s drugim biljem. ko­ morača (Fructus foeniculi) i kumina (Carum carvi). protiv nadimanja. Popije se u 3 obroka.5 dl vode. procijediti. u V 2 1 vode. radi reguliranja izmjene tvari (metabolizma) u tijelu. radi čišćenja bubrega od kamenaca. obje­ da i večere. Dobro je 5 velikih žlica peršinova korijena. uzrokuje jače punjenje krvnih žila krvlju i nadražuje mišiće kuda žile prolaze. Samljevene peršinove sjemenke liječe ođ kroničnog kašlja i bolesti maternice. crijeva i maternice. treba ga preliti kipućom vodom i ostaviti da stoji 15 min. Zbog toga se peršin primjenjuje i protiv neplodnosti i izostajanja men­ struacije. medvjeđeg grožđa (Uva ursi). oslada (Polypodium vulgare). Svaka ođ tih kombinacija popari se s xh 1 kipuće vode.

a uzgaja se i za ukras u vrtovima i parkovima.PE RU N IKA Ir is germanica L. kraj močvara i jezera. sab­ ljasto uskoga lišća. zeljasta. koja na svom vrhu nosi velik modroljubičasti cvijet. Raste po suhim. Opis: To je oko 1 m visoka. Iris pseudoacorus ili vodena peruni­ ka. sunčanim i kamenitim m je­ stima brežuljaka. šumskih čistina i livada. a raste u vodi. Obje su vrste jednako ljekovite. Iridaceae L jek a rn ičk i naziv: Rhizoma iridis — Nalazište. Druga vrsta. 455 . ima cvijet žute boje. trajna stabljika.

oko 50% škroba. zatim to ostavi poklopljeno da stoji 10— 15 min. kojega ima 600 mg u 100 g zelenog lišća. a nakon 7 dana do kraja posuši na tavanu. primjena i djelovanje: Za liječenje se miješa s drugim biljem u jednakim količinama. Bere se: Rizom se kopa svake godine u kolovozu ili ruj­ nu. kroničnog kašlja. Sprema se bez korijena. N e miriše ugodno. mast u kojoj ima miristinske i oleinske kiseline i njihovih metilnih estera. i nakon toga procijedi. Korijen se daje i maloj djeci da ga grickaju kad im probijaju zubi. 456 . Liječi od plućnih bolesti. sluz. P ije se triput dnevno po 1 šalica poslije zajutarka. astme i proširenja pluća (emfizema). pa i iz pluća ako se pomiješa s krasuljkom (Bellis perenis). Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica usitnjenog ko­ rijena popari s 3 dl kipuće vode. Sok iz korijena. zatim se na suncu naglo osuši.Sadrži: eterično ulje s tronom. Oguljen se odmah stavlja u vodu da ne potamni. te vitamin C. ili ekstrakt. objeda i večere. glikozid iridin. dobro je ušmrknuti radi zau­ stavljanja krvarenja iz nosa. smolu i pepeo. Aroma se javlja tek kad odleži 2 godine-?* Pripremanje lijeka. 6% šećera. bez kore i postranih pupoljaka.

čiji su vrš­ ci podignuti. ima razgranat korijen (podanak). Rosaceae L jek a rn ičk i naziv: H erba anserinae — Nalazište. imaju 5 lisaka i duge peteljke. Perasti i pilasti listovi. putove i jarke. pun žila du­ gih 30— 40 cm.PET0L1ST GUSJI P oten tilla anserina L. donji. I lišće i stabljika 457 . koje prodiru duboko u zemlju. Opis: To je puzajuća stabljika dugih članaka. Raste na vlažnim livadama. a gornji imaju 3 liske i sjede na stabljici bez peteljke. uz zidove.

5 1 jake rakije. dobro začepiti i ostaviti na suncu 6— 8 tjedana. natrija. Ista ta mješavina može se. zatim ocijediti i fil­ trirati. matičnjaka i niske metvice. nego samo žute cvjetiće sa po 5 latica. Protiv grčeva svake vrste treba kuhati 5 min.5 dl mlijeka mješavinu od 1 0 g lišća petolista gusjeg i po 1 kav­ ske žličice odoljena (Valeriana officinalis). Pripremanje lijeka. Protiv grčeva srca kuhamo 5 min. Pije se triput dnevno po 1 čašica poslije jela. Protiv krvava proljeva ili dizenterije treba 6 g lišća ku­ hati u 2. zatim procijediti i piti vrlo toplo. pa tako i ova ima.5 dl crnog vina 10— 15 min. u 1/a 1 mlijeka samo po 2 kavske žličice petolista gusjeg.svilasto su maljavi.5 dl mlijeka. pa ponovo u jesen. Radi jačanja krvi i pospješenja probave u slabili i sta­ rijih osoba dobro je mješavinu od 40 g narezanog korijena petolista gusjeg. Cvjetne peteljke nemaju lista. 25 g korijena bedrenike (Pimpinella magna). ali je kuhana u mlijeku mnogo dje­ lotvornija. šake pelina (Ar­ temisia absinthium) i 200 zdrobljenih svježih smrekovih boba (Fructus juniperi) preliti u staklenki s 1. Pije se triput dnevno po 1 šalica. mnogo prašnika i više tučkova. procijedimo i pijemo 1 — 2 šalice dnevno. a na naličju od dlačica gotovo srebrnasti. tormentola. uz ostalo. Sadrži: Sve vrste potentila sadrže uglavnom iste sastojke. staviti u 5 1 vina i nakon 8 tjedana otfiltrirati. bez '458 . mjesto u rakiju. Ta se mješa­ vina može kuhati i u vodi. Za lijek se skuplja korijen. tanina. matičnjaka (Me­ lissa officinalis). i to u proljeće. u 2. Uzima se ujutro natašte i prije spavanja po 30 kapi. 40 g korijena steže (Potentilla tormentilla). u 2. a lišće od proljeća do jeseni. rutice (Ruta graveolens) i niske metvice (Men­ tha aquatica). Bere se: cvijet u ožujku i travnju. primjena I djelovanje: Povratna groz­ nica i grčevi u trbuhu proći će ako 4 g osušenog lišća petolista gusjeg kuhamo 10 min. taninske kiseline i željeza.

dobro je u 2. To umiruje rastrojene živce. a kumin sprečava vjetrove i nadutost. Petolist gusji često se dodaje kao varivo špinatu. komo­ rač jača želudac. ili 1 dkg svježeg lišća petolista gusjeg. Žvaka­ njem njegovog korijena čvrsnu zubi i desni. hripavca. grčevite glavobolje. pa to kuhati 10 min. Piju se 1— 2 šalice dnevno u toku 3— 4 tjedna. triput dnevno po 5— 8 kapi.5 dl (1 šalicu odmah). Ako ostalih biljaka nema. Pije se dvaput dnev­ no po 1 šalica protiv bolova: petolist gusji uklanja grč. pa to procijedimo i popijemo 2. a ostatak svaki sat po 1 veliku žlicu. Protiv grčeva želuca treba 10 g petolista gusjeg i 1 ve­ liku žlicu meda kuhati u % 1 mlijeka 5 min. srčanih grčeva i grčeva od žučnih kame­ naca. P ije se dvaput dnevno po 1 šalica poslije jela.odoljena i rate. Tinktura od petolista gusjeg uzima se protiv svih nave­ denih bolesti. kuhati i 10 g osušenog. . poslije jela.5 dl m lijeka ili vode 10 min. u 1/z 1 mlijeka. Dobro je pomiješati 10 g petolista gusjeg s 5 g samljeve­ nog sjemena komorača (Fructus foeniculi) i 5 g kumina (Carum carvi). liječi od astme.

Cvi- 460 . dlakava. Rosaceae L jek a rn ičk i naziv: B erb a agrim oniae — Nalazište: Raste na sunčanim mjestima. uspravna. slabo razgra­ nala biljka. višegodišnja. dugo­ ljasto kopljastim listovima koji su na rubu pilasto nazubljeni. Opis: To je zeljasta. među grmljem i na suhim oranicama. s perastim. Zlatnožuti sitni cvjetovi tvore u gornjem dijelu stabljike dugoljaste. visoka od 30— 70 cm. šumskim proplancima. klasu slične cvatove na kratkim.PETROVAC A grim onia eupatoria L. peteljkama. uz putove.

Prethodno treba rane namazati rib­ ljim uljem. Za ljude k oji mnogo govore i naprežu grlo (učitelji. P ije se zaslađeno medom. Pripremanje lijeka. triput dnevno po 1 šalica. Obič­ no se upotrebljava lišće. gorke tvari i oko 12% ta­ nina. sle­ zene. a služi i za oblo­ ge i pomaže zacjeljivanje rana i posjekotina. griže (dizenterije).. Biljka je opora. izbacivanja krvi. pijeska u bubrezima. 3— 4 puta dnevno po 1 mala šalica. glum­ ci.. Za oblog koji se stavlja na otvorene rane od proširenih vena treba 3 velike žlice lišća preliti s Vs 1 • vina. probavnih smetnji kao što su tvrda sto­ lica. krva­ renja iz bubrega. močen 14 dana u maslinovu ulju. 461 . i time se grglja 5 put dnevno.5 dl vode 5 min. Za istu svrhu služe oblozi: cijela se biljka prelije kipućim vinom i ostavi da stoji 15 min. od reumatizma. Istodobno se isti odvar i pije. kad se i sabire. a ponekad cijela mlada biljka i ko­ rijen. mokrenja u krevet. bolesti jetre. nekih kožnih bolesti. pa ta to čisti i krv. ako im se grlo brzo suši. Ukusan napitak priprema se tako da se 1 kavska žličica smrvljenog suhog lišća ili samljevenog korijena kuha u 2.Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. zatim to poklopljeno iic r'' _ _ namakati krpe za obloge. škrofuloze. upale grla. vrlo je djelotvoran odvar ođ 100 g lišća koji se kuha u l i vode dok se ne pokuha na % 1: dodaju se 3 velike žlice meda.je t ima mnogobrojne kratke prašnike. liječi rane. . Može se uzimati i kao lijek pro­ tiv kašlja od prehlade. kata­ ra želuca i crijeva. bijelog cvijeta u žena. primjena i djelovanje: Ta biljka li­ ječi od proljeva. tromost crijeva i si. Samljeven korijen. pjevači). gorka okusa i slaba mirisa. žučnog mjehura. U to se namaču krpe za obloge. a zatim se to ostavi da poklopljeno stoji još 10 min. slabosti. Plod je mali čičak. On uz to potiče izlučivanje mokraćne kiseline iz tijela. Sadrži: nešto eteričnog ulja. boli ih i upali se. gihta.

462 . — Graminae L jek a rn ičk i naziv: Rhizoma gram inis Nalazište: Raste na vlažnim njivama. Opis. guste klasove. Okus je biljke otužno sladunjav. a cvjetovi. raži. usprav­ ne. tanki i dugi. njih 7— 8 . koji je teško iskorijeniti u pšenici. Iz puzećeg. udruženi su u tanke. oko 30 cm dugog korijena izlazi trajna. €)»ts° To • 1 .P I R E V I N A Agropyrum repens L. Njezin klas na^ T "-'dž. kao korov. Listovi su plosnati. vinogradima i uz živice. i u ' j .” 1 ° 80 cm visoka. Kukuruzu i dragom žitu.

oslada (Polypodium vulgare). Popije se u 3— 4 obroka u toku dana toplo. pije se 6— 8 tjedana triput dnevno po 1 šalica poslije jela. osobito silikata i malata ka­ lija i kalcija. hripavca. kamilice (Flores chamomillae) i komorača (Fructus foeniculi) popare se 4 dl kipuće vode. Protiv zatvora stolice koristi čaj koji se priprema tako da se 3 velike žlice mješavine od po 20 g pirevine. ostavi da stoji 8 sati i onda procijedi. ostalo dobro opere i suši na toplini. Cvate od lipnja do srpnja. hemoroida i teškoća pri mokre­ nju. pa se procijedi. eterič­ no ulje. dok se ne pokuha na polovicu. dva heterozida vanilina. liječi od upale pluća. zatim se to poklopi. zatim se to ostavi da stoji 8 sati. Doda li se po 1 velika žlica meda na šalicu. uklanja bijeli svijet u žena. Ovu b ilj­ ku ne valja uzimati dugo jer je ne podnose bubrezi. inozitol. 463 . Nema škroba. 3 — 5 % mineralnih soli. radi jačanja krvi i umirivanja živaca.* oko 8% ugljikohidrata triticina. Pije se pola ujutro.Sadrži. levuloz. To također potiče rad sluznice želuca. Dobro je 3 ve­ like žlice sitno narezanog ili stučenog korijena pirevine kuhati polako. saponin. iako se ponekad preporučuje protiv kamenaca u bubrezima i žučnom mjehuru. Korijen se sabire u jesen. mater­ nice i od groznice. protiv žutice. poklopljeno. a pomaže i protiv veneričnih bolesti. sle­ zene i gušterače. doklegod traje vegetacija. crijeva. primjena i djelovanje. protiv upale mokraćnih organa. protiv poteškoća pri mokrenju. Bere se. 9% slu­ zi. krkavine (Rhamnus frangula). Pripremanje lijeka. plinova. sokova i nečisto­ ća. jetara. te dobro zatvori. zubače (Cynodon dactylon) i 10 g izopa (Hyssopus officinalis) popare s 1hz 1 kipuće vode. zaustavlja krva­ renje u rodilja. 7% gume. a pola navečer prije jela. vodene bolesti i hemoroida. Sitni se korjenčići odstrane. porebrice. poslije objeda treba jesti kompot ođ šljiva ili smokava. Sredstvo protiv artritisa priprema se tako da se 4 velike žlice mješavine od po 30 g rizoma pirevine. radi čišće­ nja krvi od svih otrovnih sastojaka.

dugih. bjelogorične planinske šume i gajevi. na vrhu često razgranata. Srcoliki listovi. bez peteljke na stabljici. a ima ga i uz kolosijeke i potočiće. a dugoljasti sjede­ ći listovi. Opis: To je trajna. Borraginaceae Ljek a rn ičk i naziv : Pulmonariae fo liu m . uspravna. U početku je ružičast. Korijen je podanak. do 30 cm visoka biljka. dlakavih peteljki prizemni su. tvrdih dlaka. tj. guste. puni dlaka i bijelih pjega. sličan jaglacu.P L U Ć N J A K L J E K O V I T I Pulmonaria officin alis L. 464 . uglata. zeljasta. Zvonolik cvijet. a kasnije modro-ljubičast. herba — Nalazište: sjenovite. tvori štitac na vrhu. Boje su tamnozelene.

a pije se 6— 8 puta dnevno po 1 mala šalica. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. saponozid i silikat. Pripremanje lijeka. bijelog sljeza. upala u grlu i prsima. Čaj. je nego kravlje. Bere se: Cvate od ožujka do svibnja. čišćenje pluća i grla. koji se priprema tako da se 1 velika žlica osušenog lišća popari s 3 dl kipuće vode i nakon 15 min. ili kao varivo. po 3 kavske žličice dnevno. trpuca. islandskog lišaja (Lichen islandicus). podbjela. pomaže protiv promuklosti. vapno (kalcij). 30 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 465 . Uzima se svaki sat po 1 velika žlica. Dobro je po 15 g plućnjaka. poput špinata. sluz. Upotrebljava se lišće. tanin. sve zasladi s 2 velike žlice meda. primjena i djelovanje: Mlado se lišće. Preporuča se uz taj čaj i grgljati mlakim odvarom od kadulje ili preslice. gumu. i tada procijedi. rjeđe čitava biljka u cvatu (bez korijena). a sabire se u svibnju i lipnju.Sadrži: željezo. ako se plućnjaku dodaju jednaki dijelovi bijelog sljeza (Althaea officinalis) i sabljastog trpuca (Plantago lan­ ceolata). procijedi. protiv kašlja. Tuberkuloznima koristi mješavina od jednakih dijelova plućnjaka. zatim dodati % kg meda i kuhati na tihoj vatri tk sata. koji se priprema tako da se 80 g — 100 g biljke moči 1 2 sati u l i vode. K ozje mlijeko d jelotvorn ije. ulje. smolu. i protiv izbacivanja krvi. Iscijeđen sok svježe biljke dobro je uzimati 3— 4 tjedna. za jačanje pluća. U šalicu čaja treba dodati 1 veliku žlicu meda. pa ostaviti poklopljeno da stoji još V 2 sata i zatim procijediti. za lakše izbacivanje sluzi. Još je bolje. koprive smrdljive (Galeopsis ochroleuca). nakon toga stavi da lagano kuha 10 min. odoIjena (Valeriana officinalis) i 20 g korijena omana (Inula helenium) močiti 16 sati u 2 1 vina. podbjela (Tussilago farfara) i sabljastog trpuca: 1 ve­ lika žlica te mješavine popari se s 2 dl kipuće vode i nakon 15 min. kuniće (Achillea millefolium). Još je bolje 1 kavsku žličicu iscijeđenog soka plućnjaka i 1 žlicu meda po­ piti u šalici mlijeka. jede kao salata s uljem i limunovim sokom. procijedi.

vunasta stabljika.P O D B J E L Tussilago farfara L. u jarcima. bijela. nazubljenih listova koji su odozgo mutnozelene boje. uz potoke. Lišće raste tek na­ kon cvatnje. a odozdo bijeli i vunasti. zeljasta. srcolikih. Opis: To je oko 30 cm visoka. Compositae L jek a rn ičk i naziv: Tussilago farfarae flores. trajna. ali je manji. kanale i na vlažnim livadama. 466 . Zlatnožuti cvijet sličan je maslačku. Cvijet tvori na vrhu peteljke glavičasti cvat ugodna mirisa. Korijen je rizom. ljeti. ilovastom tlu. folia ■— Nalazište: Raste Ha vlažnom glinenom. izvore.

flobatanin. jer izazivaju znojenje i tako smanjuju groznicu. jer oni više nemaju vrijednosti. primjena 1 djelovanje: Lišće podbjela može se pripremiti kao varivo ili kao salata s uljem i limuno­ vim sokom. poklopiti i ostaviti da stoji 1 sat. mnogo vitamina. holin. ranjave noge i koristi protiv vrbanca. kalij.Sadrži: željezo. Pripremanje lijeka. Za čišćenje dišnih organa od sluzi. da ne izgubi pri­ rodnu boju. Jednako djeluje i sok od svježe iscijeđenog lišća u šalici mlijeka s medom. zagnojene kosti (osteomyelitis) i čirevi. opran i namazan svinjskom mašću ili uljem. 2 velike žlice te mješavine popariti sa 4 dl kipuće vode. Bere se: cvijet u ožujku. popravlja tek. gorke tvari (glikozid tussilagin). pomaže da zacjeljuju posjekotine. a zatim procijediti. u obzir do­ laze samo razvijeni cvjetovi. krijepi u malaksalosti. Biljku treba brzo sušiti. dodati 2 ve­ like žlice meda. liječi otečene žlijezde. podbjel djeluje protiv grčeva probavnih or­ gana. slu­ zi. Upotrebljava se cvijeće i lišće. a pomiješan s jednakim količinama kičice (Erythraea centaurium) i sabljastog trpuca (Plantago lanceolata). List podbjela. svakih pol sata po gutljaj. inulin. koji su u sredini potamnjeli. 467 . tanin. Osim protiv plućnih bolesti. lakše iskašljavanje u početnoj fazi tuberkuloze i u bronhitisu poslije gripe treba jednake dijelove cvijeća i lišća podbjela. divizme (Verbascum thapsus) i crnog sljeza (Malva silvestris) pomiješati s upola manjim jednakim dijelovima preslice (Equisetum arvense). fitosterol. Osušenim i u prah stučenim lišćem i cvijećem posipaju se žive rane. ili prašak od suhog lišća podbjela uzet 2— 3 puta dnevno koliko stane na vršak noža. zbog čega se osobito prepo­ ručuju u slučaju upale porebrice. jabučnu i vinsku kiselinu. radi čišćenja i zarastanja. Piju se u gutljajima 2 šalice u toku dana. a lišće bez peteljki u lipnju i srpnju. natrij. Čajem podbjela oblažu se i otekline. sumpor. tj. Cvjetne glavice beni se bez peteljki. astme i škrofula. koje ne smije biti pje­ gavo ni ozlijeđeno. nagnječene i zagnojene ra­ ne i upaljena mjesta ako se na njih privije. galnu kiselinu. aniša (Fructus anisi) i oslada (Polypodium vulgare). Djelovanje tog čaja dopunjuje se oblozima od svježeg lišća što se privijaju na prsa. a spre­ čavaju i probadanje pri disanju. ni pupoljci a ni stariji cvjetovi. dobro sve promiješati.

radi liječenja otečene maternice treba na bolno mje­ sto stavljati obloge od sterilne gaze namočene u tom čaju. Velika žlica podbjelova lišća prelije se s 2. To čisti pluća. a doda se i limunova soka. i zatim procijediti. Još je bolje. radi izbacivanja sluzi kod ma­ njih nazeba. a nakon toga sve kuha 5 min. 468 . zasladi medom. Pije se 3— 4 puta dnevno po 1 čašica. Pije se triput dnevno po 1 šalica.Podbjel je sastavni dio prsnih čajeva. Pije se triput dnevno po 1 šalica. liječi od gripe i škrofula. poklopi.5 dl kipuće vode. pa se 4 velike žlice te mješavine moče u l i bijelog vina 12 sati. ostaviti poklopljeno da stoji 10 min. poslije jela. Dobro je 10 g cvijeća popariti s 2 dl kipuće vode. nakon pol sata procijedi. ako se doda polovica količine orahova lišća.

Jajoliko lišće. fru ctus — Nalazište: Raste po gnojištima kao korov. puna sit­ nog sjemena.POM OĆNICA Solanum nigrum L. Zbog solanina koji sadrži biljka je otrovna. Solanaceae Ljek a rn ičk i naziv: Solani n ig ri herba. žuta ili crvena. Neugodna je mirisa i ljuta okusa koji izaziva ga­ đenje i povraćanje. sočna bobica veličine graška. do 50 cm visoka biljka uspravne stabljike. Cvjetovi su sitni. sakupljeni u grozdaste cvatove. Zreo je plod cma. razgra­ nala. 469 . bijeli. stoji na peteljkama. po obliku nazubljeno. rjeđe zelena. Opis: To je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta.

Upotrebljava se cijela biljka u cvijetu. hemoroidi i analne fistule. vitamin C. poremećaja probavnih organa i organa za mo­ krenje. zatim prelije s 1 1 ulja i na vodenoj pari zagrijava dok alkohol ne ishlapi.Sadrži: alkaloid solanin. kao i zreo plod. Inače liječi od kožnih bolesti. B e re se : Cvate cijelo ljeto. čirevi. a tada se vruće procijedi i profiltrira. Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica. Ako se 100 g osušenog i u prah samljevenog lišća moči 24 sata u 50 g alkohola. Iscijeđeni je sok najdjelotvorniji kad je biljka potpuno razvijena. u plodu posebno oko 150 mg % i u listu do 210 mg % vitamina C. tanin. Od 470 . upaljena mjesta i hemoroide. koje je već znak trovanja. zatim se to ostavi da stoji poklopljeno 24 sata. Sušenjem gubi djelo­ tvornost. saponozide. Pripremanje lijeka. glikoalkaloide solanein i solacein. dobiva se ulje pomoćnice. te protiv velikog kašlja. Pomoćnicu su nekada smatrali jako otrovnom. kojim se po potrebi mažu opekotine. a na kraju procijedi i toplo filtrira. kantariona (Hypericum perforatum) i hajdučke trave (Achil­ lea millefolium) samelje u prah na koji se nalije 50 g alkoho­ la. So­ lanin iz pomoćnice djeluje kao blagi narkotik i sedativ. uboje. Radi liječenja jetre i otklanjanja tenezme mokraćnog mjehura treba po 1 veliku žlicu soka iscijeđenog iz svježih zrelih plodova uzeti svakih pol sata. primjena i djelovanje: Pomoćnica iza­ ziva širenje zjenice. poklopiti a poslije 1 sat procijediti i zasladiti me­ dom. nakon toga se doda 100 g voska. pa je nisu preporučivali za unutarnju primjenu. sve se na vodenoj pari zagrijava i miješa dok alkohol ne ispari. 100 g lanolina i 700 g svježeg ulja. kamilice (Flores chamomillae). treba 3 velike žlice mješavine od po 40 g pomoćnice i timijana (Thy­ mus serpyllum) i po 10 g lista pitomog kestena (Folia castaneae vescae) i ploda aniša (Fructus anisi) popariti s Va 1 ki­ puće vode. pa je najbolje od svježe biljke odmah načiniti alkoholaturu. što traje kratko vrijeme. Od tog se soka stavljaju oblozi na čireve. koja može stajati. Ljekovita mast protiv različitih upala kože priprema se tako da mješa­ vina od po 25 g pomoćnice. uboji. Pro­ tiv bolova u želucu i crijevima.

Tinktura se upotrebljava protiv grčeva želuca i mokraćnog mjehura. psorijaze i od živčanog svrbeža zadnjeg crijeva. i to protiv svrbeža ženskih spolovila.tinkture se uzima najviše 5— 10 g dnevno. tj. smanjuju masnoću i perut u kosi. Za vanjsku primjenu služi odvar od lišća pomoćnice. reumatizma i uboja. a služi i za opi­ janje bolesnika prije operacije. a od soka najviše 30 g dnevno. dvaput po 2. vanjskih upala. a sok protiv napada žučnog mjehura. 471 . hemoroida. Ona opija centre motornih i senzitivnih živaca u mozgu i njihove završetke u koži. dvaput po 15 g poslije jela. liječi od svraba. te za obloge u slučaju podagre i bolesne jetre.5— 5 g poslije jela. Po­ moćnica sprečava česte polučije u muškaraca.

kopljastih listova na dugim peteljkama. glatka stabljika što leži na zemlji. 472 .PRASKVINAC IL I SGLOMUNOV PECAT OBLI Polygonum persicaria L. zbog kojega se i primjenjuje za zaustavljanje kr­ varenja. Cvi­ jet je zelenkastobijel ili crvenkastobijel. škrob. pri dnu crvenim. Opis: To je okrugla. Sadrži: tanin. organske kiseline i antihemoragični vitamin K. Polygonaceae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji — Nalazište: Raste na vlažnim mjestima i svuda uz potoke i druge vode.

izvrsno je sredstvo protiv upala grla. i to 1 — 2 male šalice dnevno. Sve zajedno kuha se još 5 min. u 1h i bijelog vina. močenog 12 sati u l i vode i kuhanog zatim u toj vodi 15 min. a po 4 g lišća praskvinca. Taj se čaj pije mjesto svježeg biljnog soka. Odvar od 100 g suhog lišća. služi za grgljanje kod upala grla. jer on čisti i brzo zacjeljuje. Pije se 1 šalica odmah. a ostatak svaki sat po 1 ve­ lika žlica.. Uz to treba piti i neki čaj za čišćenje krvi ili mješavinu jednakih dijelova iscijeđenih soko­ va od svježeg praskvinca (Polygonum persicaria). Po 6 g korijena iđirota (Acorus cala­ mus). i još dok kipi ulije u namočeno lišće. osobito u probavnom sistemu. zapuštene rane. Cvate od srpnja do rujna. Lišće se sabire na početku kolovoza. a mladi vršci stabljike u proljeće i u ljeto. koji ujedno djeluje i protiv uloga i reume. koprive. koprive smrdljive (Galeopsis ochroleuca) i preslice (Equisetum arvense) daju od­ ličan čaj protiv krvarenja iz pluća i želuca. Protiv zloćudnih čireva. treba 1 veliku žlicu suhog lišća popariti s 2 dl kipuće vode i nakon 15 min. a osobito za zaustavljanje krvarenja iz pluća.Bere se. Istim se odvarom mogu ispirati stare. Tako se bolovi ublažuju. želuca i crijeva (krvavi proljevi). Pripremanje lijeka. primjena i djelovanje: Čaj od 30 g suhog lišća. maslačka (Taraxacum officinale) i sabljastog trpuca (Plantago lanceola­ ta). a rane zacjeljuju. kadulje (Salvia officinalis) i dugog trpuca moči se posebno u % 1 vode 12 sati. 473 . procijediti. Otvorene rane mogu se obložiti zgnječenim svježim b ilj­ kama. prsa i probavnih organa. čička (Lappa maior) i koprive (Urtica dioica) moči se 16 sati u % 1 vode. Pije se svakih pol sata po 1 velika žlica. koje nakon toga valja zaliti sokom od svježeg iscijeđenog liš­ ća. kuhanog 10 min. Pomiješane jednake količine praskvinca. Zatim se korijenje kuha 15 min. s 2 velike žlice meda.

Equisetaceae Ljek a rn ičk i naziv: E qu iseti herba — Nalazište: Raste uz močvare i jarke. imaju cvjetni klas i ne upotrebljavaju se za liječenje. sivozelena. Za razliku ođ njih. slična boru. 474 . oko 30 cm visoka. šuplja. s brojnim tankim listovima u pršljenovima. zbog čega je zovu i »konjski rep«. izbrazdana. Opis: To je trajna. fertilne nisu raz­ granate. uspravna stabljika. poljim a i neobrađenim zemljištima.PRESLICA Equisetum arvense L. To su sterilne stabljike. po pjeskovitim livadama. na vrhu. željezničke pruge.

olakšava izlučivanje pijeska i ka­ menaca iz bubrega i mokraćnog mjehura. tifusa. tanin. akonitin. osobito ako mu se doda još i jednaka količina kičice (Erythraea centaurium). kad se pije topao ujutro natašte. pektin.Sadrži: kalij. Protiv noćnog mokrenja u krevet treba 1 veliku žlicu m je­ šavine od jednakih dijelova preslice i kantariona (Hypericum perforatum) kuhati 10 min. gorke tvari. ubrzo prestaje krvarenje iz pluća. a ostatak svaki sat po gutljaj. primjena i djelovanje: Čaj koji ra­ stvara pijesak i kamence u bubrezima i mokraćnom mjehuru. upale porebrice. flavonske heterozide. jabučnu i oksalnu kiselinu. smolu. oko 80% kremene ki­ seline. Isti čaj jača želudac. a sabire se u ožujku i travnju. vrbanca. a zatim svakih pol sata po 1 veliku žlicu. čije su grane vrhovima okrenute prema gore. 475 . kalcij. priprema se ta­ ko da se 1 velika žlica mješavine jednakih dijelova preslice i borovice (Fructus juniperi) s malo pelina (Artemisia absynthium) kuha 5 min. žučnog ili mokraćnog mjehura odmah će prestati. natrij. povećanih krajnika i slabokrvnosti. Popije se 1 šaliću odmah. i onda procijedi. svakih 5 min. liječi od nervoze. čisti krv. U medicinske svrhe upo­ trebljavaju se samo sterilne. s 25 g steže (Potentilla tormentilla) u l i vode. granate stabljike bez cvjetnih kla­ sova. prije nego što truske dozru. koristi protiv debljanja. Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Jaki grčeviti bolovi pri izlasku kamenca iz bubrega. bolesti metaboliz­ ma. Isti čaj pomaže izlučivanje nezdravih sokova. Večerati treba suhu hranu.5 kg svježe ili 25 dkg suhe preslice na 10 1 vode. Protiv krvarenja iz želuca treba odmah popiti 1 šalicu. Ako se 50 g preslice kuha 15 min. vrlo korisne protiv plućnih bolesti. Pije se po 1 šalica ujutro i navečer. zatim procijedi i pije hladno. Pri tom je izvanredno korisna i parna sjedeća kupka u odvaru od 1. vitamin C i karotenoida. U slučaju krvarenja iz nosa taj čaj treba ušmrknuti.5 dl vode. uklanja bolove pri mokrenju i krv iz mokraće. u 4 dl vode i zatim procijediti. zatim to ostavi da pokloplje­ no stoji još 15 min. s 2. vodene bolesti. saponin equisetin. po 1 kavska žličica. Pripremanje lijeka. sumpor.

uz često mućkanje. kuhan u toplome mlijeku. djelotvoran je čaj od mješavine jednakih dijelova preslice. treba ih najprije oprati. pojačava mineralizaciju i ubrzava rast vezivnog tkiva i stanica koje uništavaju zarazne klice. jača dječji orga­ nizam i stvara krv.Protiv upale grla. Zahvaljujući kremenoj kiselini preslica i pomaže protiv tuberkuloze i krvarenja unutarnjih organa. gnojnih. jako tvrda. Dobro je po 1 veliku žlicu (10 g) preslice i zdrobljenih smrekovih boba (Juniperus communis) kuhati pol sata u 3 dl vode. ne valja piti u preve­ likoj količini i koncentraciji. kad mjehur treba ispirati što većom količinom tekućine. treba je prije upotrebe m očiti 6 sati u hladnoj vodi. zbog velikog postotka silikata što ga sadrži. nakon toga ostavi da poklopljena stoji daljnjih 15 min. jetru. pa tako ni preslicu. U početku upale mokraćnog mjehura. metvice (Mentha piperita) i bršljanova lišća (Hedera helix). Protiv fistula izlaznog crijeva i hemoroida pomaže klistiranje čajem od mješavine preslice. Bubuljičavo i prištavo lice treba prati odvarom ođ pre­ slice i mazati svinjskom mašću pomiješanom s prahom od korijena poljske steže (Potentilla tormentilla). Za jačanje organizma dobro je preslicu močiti 14 dana u vinu pa od toga piti triput dnevno po 1 čašicu. a ostalo svaki sat po gutljaj: to jača i čisti želudac. Nijedan lijek. 476 . bubrege i mokraćni mjehur. oso­ bito od pijeska i kamenaca.. pa popiti 1 šalicu odmah. Budući da je preslica. u istoj se vodi zatim 15 min. a ni predugo. Prašak od suhe preslice. raku sličnih rana. uz to tre­ ba isti čaj piti u gutljajima u toku dana. krajnika i zubnog mesa. i pripremanje mlakih obloga za lišaj eve i lupus. pa se procijedi i pije. Ako se noge znoje. koju dobivamo kad 50 g preslice močimo 3 tjedna u l i rakije. pije se po 1/z kavske žličice triput dnevno. nego s prekidima. Isto sredstvo služi i za ispiranje starih. i uvijek bez šećera. protiv fistula i izraslina (polypa) na nepcu i u grlu dobro je 150 g suhe preslice popariti s l i kipuće vode pa time grgljati i ispirati grlo. kuha. osušiti i za­ tim namazati tinkturom od preslice. hrastove kore (Cortex quercus) i grčke djeteline (Trigonella foenum graecum).

češnjaka (Alium sativum). troskota (Polygonum aviculare). lišća oraha (Juglans regia). prije objeda i večere. timijana (Thymus vulgaris).Radi nadoknađivanja minerala u organizmu treba 50 g suhe biljke kuhati pol sata u 1/z 1 vode i zatim procijediti. lista borovnice (Vaccinium myrtyllus) i sjemena lubenice (Ćucumis citrillus). breze. po 25 g preslice. celera (Apium graveolens) i ku­ mina (Carum carvi). 30 g vrbove kore (Salix alba) i 10 g ploda ljoskavca (Physalis alkekengi) kuhati 5 min. pe­ teljki višanja (Prunus cerasus) i kukuruzne svile (Stigmata maydis). Za bolju probavu i protiv nadimanja dobro je 2 velike žli­ ce mješavine od po 20 g preslice. medvjeđeg grožđa (Uva ursi) i cvijeta bijelog sljeza (Althaea officinalis). a polovica navečer. po 1 šalica od 200 g. po 20 g preslice.. mrkve (Daucus carota). po 20 g preslice. kilavice (Hem iaria glabra). Pije se pola ujutro. P ije se u 5 obroka u toku dana. 5— 20 g dnevno. lista breze (Betula alba). M jesto tog odvara može se uzeti i po 1— 2 g praha od suhe biljke. Protiv arterioskleroze i visokog tlaka treba 2 velike žlice mješavine od po 25 g preslice. a sutra­ dan se pije u 5 obroka. a sutradan procijediti. kadulje (Salvia officinalis). Protiv kronične upale bubrega i visokog tlaka dobro je 3 velike žlice mješavine od po 40 g preslice i lišća breze te 20 g imele kuhati 1 0 min. ploda peršina (Petroselinum sati­ vum). ostaviti to da stoji preko noći. Pet velikih žlica bilo koje od tih mješavina popari se s 1 1 kipuće vode. djeluje ja­ če i zaustavlja krvarenje iz mokraćnih organa. cvi­ jeta gloga (Crataegus oxyacantha) i imele (Viscum album) ku­ hati u 4 dl vode 15 min. uzima li se u većoj količini. pa procijediti. ostaviti zatim da to poklopljeno stoji još 15 min. P ije se polovica ujutro. u 4 dl vode. a pola navečer. u tk 1 vode. koji se uzima u količini od 2— 5 g. natašte. ostavi da stoji preko noći. Pije se pola ujutro a pola navečer. ostaviti to da stoji preko noći a ujutro procijediti.. prije spa­ vanja. kore divljeg kestena (Castaneum hypocastaneum). Za lakše mokrenje u slučaju upale mokraćnih putova upo­ trebljavaju se najčešće ove mješavine: po 20 g preslice. metvice (Mentha piperita) i 477 . pelina (Artemisia absint­ hium). Mokrenje olakšava ekstrakt od preslice (Extractum fluidum). Protiv gihta i podagre (uloga) treba 2 velike žlice m je­ šavine od po 20 g preslice.

za­ tim ostaviti poklopljeno da stoji 1 sat. Pije se 2— 3 puta dnevno poslije jela. lista smrdljive koprive (Galeopsis ochroleuca) i troskota. zatim 10 g lincure (Gentiana lutea) i po 15 g kamilice (Flores chamomillae) i virka (Alchemilla vulga­ ris) popariti s 1/a 1 kipuće vode. Protiv bijelog cvijeta u žena treba 3 velike žlice mješavi­ ne od po 20 g preslice. Pije se u toku dana. zatim to ostaviti da poklop­ ljeno stoji.komorača (Fructus foeniculi) popariti sa 4 dl kipuće vode. pa procijediti. 478 . pa procijediti.

Modroljubičasti cvjetići tvore glavičaste cvatove na vrhovima grana. lancetasti. okrugla stabljika.PRESKOČICA Dipsacaceae L jek a rn ičk i naziv: n ije u farm akopeji Succisa pratensis Moench. — Nalazište: Raste na srednje vlažnim livadama. gdje izbijaju iz pazušaca pricvjetnih listića. fosfor i sumpor. nenazubljeni. 479 . natrij. žute boje. Listovi su nasuprotni. u svježe iskrčenim šumama. : Sadrži: kalij. kalcij. živicama i grmlju. Opis: To je oko 60 cm visoka.

grlobolje i nekih kožnih bolesti. zatim procijedi i pije u gutljajima u toku dana radi čišćenja krvi i protiv padavice. Uvarak od korijena služi za grgljanje u slučaju kroničnih čireva u grlu. Upotrebljavaju se korijen i lišće. Ako se 100 g korijena moči 12— 16 sati u l i vode i zatim s 2 velike žlice meda kuha sat i pol. dobiva se djelotvorno sredstvo za grgljanje protiv upale grla. uzimaju se 3— 4 male čašice dnevno protiv kašlja. uglav­ nom osipa i ospica. preliti preko pola šake narezanog lišća i ponovo kuhati 5 min. Alkoholatura mora prije upo­ trebe odstajati oko 4 tjedna.. Biljka se bere ljeti. Šaka usitnjenog korijena i polovica te količine lišća stavi se u 1 1 hladne vode. Protiv padavice. grušanja krvi i bolova u maternici treba šaku usitnjenog korijena močiti 16— 20 sati u l i crnog vina. Vrlo je otrovna! Pripremanje lijeka. kuha 15 min. kuhati. primjena i djelovanje: Upotrebljava se za unutarnje bolesti. Pošto pol sata odstoji. čišćenje krvi. za grgljanje i protiv kožnih bolesti. a ponekad i cvijet. zatim to 15 min. Dobro je u 1 1 rakije ili konjaka 4— 6 tjedana močiti šaku narezanog korijena (na toplom). izazivanje znojenja. pije se svakih pol sata ili sat po 1 velika žlica.Bere se: Cvate od svibnja do kolovoza. 480 .

f m .

i SLJEZ CRNI MALVA SILVESTRIS .

ŠIPAK ROSA CANINA .

VELEBILJE A TR O PA BELLADO.\: .

VODOPIJA CICHORIUM INTYBUS .

ZEČJI T R N ONONIS SPINOSA .

/ i ZIMZELEN V IN C A MINOR .

BLRBERiS V U L G A R I S Wj n .

Opis: Ta jednogodišnja biljka iz porodice trava (Grami­ nae) ima prilično debelu i otpornu. vretenasti klas s mnogo klasića i 3— 4 cvijeta na vrhu. Sije se u toplijim krajevima. sabljastih listova. na livadama i oranicama. omo31 Zlatn a k n jig a lje k o v ito g b ilja 481 . Kad biljka dozre.PŠENICA Graminae L jek a rn ičk i naziv: Amylutn tr iiic i Triticum aestivum — Nalazište: Porijeklom je iz jugozapadne Azije. žutu vlat s malo zelenomodrikastih. oko 1— 1. koje zadržava vodu.5 m visoku. dugih. Osobito uspi­ jeva na humusnom i ilovastom tlu. a na vrhu vlati četvorouglast. iz klasiea.

dok ne nastane gusta kaša. upaljena mjesta na koži i razne osipe valja posipati pše­ ničnim škrobom. pšenica služi i kao vrlo ljekovita biljka. a zrnje se same­ lje i služi za hranu kao brašno. slabosti živaca. dok tegobe ne nestanu. Škrob skuhan kao gu­ sta. smetnje želuca. a kod dizenterije (griže) primjenjuje se i kao klistir i topli oblog na trbuh. nečistoću u krvi. kožne bolesti i makove starenja od prevelike iscrpljenosti brigama i radom. pšenica daje tijelu i obrambene tvari i stvara snagu za svladavanje bolesti već u početku. koje se. Jednako djelo­ vanje u nabrojenim slučajevima ima i ulje od pšeničnih klica. antiskorbutični i krvotvorni €. Za vrijem e te kure nije dopušteno nikakvo drugo jelo ni piće. Pripremanje lijeka. osim voćnih kompota. hormone i fermente. kraće ili duže vrijeme. U tr se svrhu sirovo zrnje pšenice. pomiješa s mlaćenicom. ako se uz nešto smanjene uobičajene obroke hrane uzimaju još 1 — 4 velike žlice klica. pše­ nica liječi razne. Osim što liječi. crnog ribizla ili trešanja. neraspoloženja. malo pospe­ mo šećerom. Kad se 5— 20 dana kao isključiva hrana jede V i— % kg pšenične kaše dnevno. lipoide. Upale crijevne stijenke brzo nestaju. izliječe se bolesti probavnih organa. ljepljiva kaša daje se djeci kao hrana kad dobiju proljev. dodamo malo meda i izmiješamo. antirahitični D i vitamin plodnosti E. još bolje. koju tada protisnemo kroz sito da odstranimo ljuske.tanih pljevicom.funkcionalne smetnje tjelesne i duševne. npr. Osim za hranu. radi boljeg okusa. Sadrži: škrob. već prema potrebi. bjelančevine. mineralne tvari i elemente. jogurtom ili voćnim sokovima od jabuka. šećer. za regulaciju metabo­ lizma B 2. smetnje u rastu. za živce važne B3— B6. primjena i djelovanje: Vlažne lišajeve. ispada zrelo zrnje s uzdužnom brazdom. aromatično ulje. vitamin rasta A. seksualnom životu. i oni će se izliječiti. stvori se nova 482 . Kad se uzima u obliku osušenih klica. Vlat se poslije zriobe posuši. srca i krvotoka. požuti i čini slamu. ili. za pospješenje krvotoka Bi. Bolesni i iscrpljeni ljudi treba da pše­ nične Hice uzimaju pod kontrolom liječnika. kuha lagano u vodi 3— 4 sata uz neprestano miješanje. U toku dana treba pojesti 4 tanjura te kaše. Bere se: Zrnje sazrijeva u srpnju i kolovozu i tada se ža­ nje.

poprskano octom. upalu zglo­ bova. a sluzava kaša bezbolno rastvori talog svih u crije­ vima nakupljenih otrovnih tvari. Ukuha li se u bijelom vinu u gustu kašu kojoj se. mrkvom i drugim sirovim povrćem: to liječi mnoge bolesti. uklanja grčeve i boli u trbuh« ako ga stavimo na nj umotano u vruću krpu. Jede li se pšenično posije (mekinje) kuhano na mlijeku ili vodi.sluznica. potiče probavu odnosno peristaltiku crijeva čisto me­ hanički. samljevenim orasi­ ma. dobro izmiješa i stavi kao oblog na ote­ kline i gnječotine (contusio) od pada ili udarca. a ujedno drobi čestice hrane u crijevnom sadržaju. ili u avanu stucana i u mlijeku kuhana. Vruće. ribanim jabukama. Pšenično brašno. Ako se gusto ukuha s medom i vodom u melem od kojega se napravi topao oblog za čireve pospješuje se njihovo sazrijeva­ nje i ublažuje bol koju prouzrokuju. s malo ma slaca. na ručnom mlincu samljevena. žga­ ravicu. ako se pije toplo. Kuhano u vodi kao čaj. Kuha li se me­ kinje u jakom vinskom octu i kao oblog. pomaže protiv upale grla i kašlja. Tada dodamo rajčice. pomiješa s medom. čireve po koži. Još je zdravije kad se pšenica zajedno s košuljicom. doda malo svinjske masti. još vrućoj. giht. kuhano u mlijeku ili vodi. stavi na šugavu i nečistu kožu. one se brzo izliječe. ona se brzo očisti. grčeve. na tavi ugrijano posije. Uzme se šaka pšenice po osobi i na nju navečer nalije toliko vode koliko je može upiti u toku noći. zaslađen s medom. upalu i na kraju čireve. a kao posljedicu toga bolesti jetre. zatim tu pšenicu ujutro kuhamo na jakoj vatri u malo vode (da se više pari nego kuha) dok ne popuca. služi za grgljanje protiv bolova u grlu. češnjaka i 483 . zaslađeno ili začinjeno kuhinjskim mirodijama i po­ soljeno. neprosijana. smanjuje se njihova upala i bol. bubrega. koji se češće obnav­ lja. naduvenost. Tom se kašom izliječe i bolesti koje se smatraju neizlječivima. Ukuha li se mekinje u vodi s cvijećem od divizme (Verbascum thapsiforme) u gustu kašu kojom se oblože bolni hemoroidi. koje su uz spomenute smet­ nje prouzrokovale i gubitak apetita. pijesak u bubrezima i ovapnjenje krvnih žila. stvaranje solne kiseline. slezene.

peršina. To je ukusno jelo. mljevenim orasima ili voć­ nim sokovima. što s malo soli daje odličan okus. To je i najzdravije jelo. a ne izaziva nikakvih štetnih posljedica. 484 . a jedan tanjur tog jela donijet će tijelu izvanredne koristi. osobito ako se pomiješa s voćem. Za reguliranje probave treba pšenicu samljevenu na ruč­ nom mlincu s košuljicom i neprosijanu jesti s malo vrhnja: to je djelotvornije od svih tableta i sredstava za čišćenje.

485 . čistinama. vapnenim pustarama. gra­ bo dlakavi i hrapavi listovi bez peteljke. sjajno kao porculan i vrlo tvrdo.PTIČJE PROSO Lithospermum officinale L. Borraginaceae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a k op eji — Nalazište: Raste obilno po šumama. Opis: To je trajna. do 1 m visoka biljka čvrste i razgranate stabljike na kojoj sjede dugoljasto kopljasti. zeljasta. Pojedinačni bijeložuti cvjetovi sitni su i neugledni i tvore grozdaste cvatove na vrhu grana. obalama i neobrađenu tlu. Plod je sitno bjelkasto zrno.

Za umirenje jakih nadražaja i bolova upotrebljava se i u obliku emulzije. do­ biva se čaj koji stimulira mokrenje pa pomaže protiv gihta (podagre). Pripremanje lijeka. poklopi i nakon 10 min. primjena i djelovanje: Budući da dje­ luje diuretično. Pije se svaka 3 sata po 1 velika žlica. pa tome dodati kap po kap čaja od cvijeta cm og sljeza (Malva silvestris). u l i vode. U tu svrhu treba stući u prah 20 g sjemena ptičjeg prosa i 30 g šećera. Dobro je i 50 g grančica u cvijetu kuhati 15 min. pijeska u bubrezima i katara mokraćnog mjehura. Pije se — bez šećera — triput dnevno po 1 šalica prije jela. u l i vode. Piju se po 2 čaše svako jutro prije jela. Zna se da osim crvene boje sadrži priličnu količinu silikata. ili stvaranja u njima pijeska i kamenaca.Sadrži: Ta biljka nije još dovoljno istražena. 486 . Toj smjesi prosa. procijedi. procijedi. Ako se 5 g sjemena kuha 20 min. pa pošto to poklopljeno odstoji 3 sata. Bere se: Cvate od svibnja do srpnja. Taj se čaj priprema tako da se 30 g cvijeta popari s 1/i 1 kipuće vode. poklopljeno ostaviti 3 sata i zatim procijediti. šećera i čaja doda se 5 g kalijeva nitrata miješajući dok se on potpuno ne otopi. kao i druge silikatne biljke. Za liječenje se naj­ češće upotrebljava plod. prim jenjuje se u slučaju upale bubrega i mokraćnog mjehura.

dvostruko narovašenim liš­ ćem. To je dvogodišnja biljka uspravne stabljike s nasu­ protnim krupnim. jajoliko dugoljastim. a mnogo se uzgaja i u vrtovima. na silikatnom zemljištu i krčevinama. suhim obronci­ ma. zvonoliki. Na vrhu stab­ ljike nalaze se lijepi. Scrophulariaceae L jek a rn ičk i naziv: D igitalis folia — Nalazište: Raste po planinskim šumama. Opis. crveno ili grimizno pjegavi 487 .P U S T IK A R A CRVENA D igitalis purpurea L. tamnozelenim. pustenastog naličja.

feral. kafen. opasne triglikozide koji su otrovni za srce. upale mozgovne opne. maslačnu. Plod je pregrađena ča­ hura. oksidazu i peroksidazu.vrlo otrovni cvjetići u obliku cvatova. 488 . octenu. propionsku. jer je u ve­ ćoj dozi smrtonosan. Sadrži: tanin. pa digitalinsku. kardiotonične heterozide i saponozide. hidrolazu. mravlju. a djeluje i na živce krvnih žila. Treba paziti da tem­ peratura ne prijeđe 35° C. jer se lag'anim sušenjem gubi ljekovitost. Sabire se lišće dvogo­ dišnje biljke čim ona počne cvasti. Bere se: Cvate od lipnja do rujna. primjena i djelovanje: Prašak ili pi­ lule od suhog lišća upotrebljavaju se protiv srčanih bolesti. Naglo se suši na toplome. mrko žućkastog sjemena koje vjetar nosi kad čahura pukne. Pripremanje lijeka. mineralne soli. pustikara sadrži i tri glikozida opasna za srce. pa se taj lijek smije uzimati samo pod nadzorom liječnika. Uz osta­ lo. izovalerijansktt kiselinu. puna sitnog. encime.

5% ugljikohidrata. 1% dušičnih spojeva. Solanaceae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima i na plantažama. nije potreban njezin opis.RAJČICA Solanum lycopersicum L. likopen. 0. oko 93% vode.3% mineralnih . 3. Sadrži: karotenoidne pigmente. 0. ksantofil. budući da je svatko poz­ naje. Opis: To je jednogodišnja biljka. Kao lijek dolazi u obzir zreo plod.35% masnih tvari. glikoalkaloid tomatin i demisin.

pogotovo ako su bile zahvaćene moždane ovojnice (meninges). C i F.soli. izdržljivost i otpor­ nost prema bolestima. Pomije­ šana sa šparogom čisti bubrege i mjehur. Jede se i kao juha. Kad se rajčica sa češ­ njakom i peršinom pirja na ulju. amide. osobito zimi. jabučnu. oko 1% pektina. 490 . reume i gihta. Pomaže kod bolesti jetre. u nezreloj biljci ima solanina. u sobu ne dolaze muhe. Tomatin je antibiotik. pa u toj juhi skuha riža. naringozid i rutozid. bakteriostatik i fungicid. Budući da ne sadrži oksalnu kiselinu. Nezrele su rajčice škodljive zbog sadržaja nekih kiselina. zalije vodom i na tihoj vatri ukuha na polovicu. trud­ nicama. pa se može upotrebljavati i u slučaju bolesti zglobova. primjena i djelovanje: Hipotenzivno i vazodiiatatomo djelovanje rajčice omogućuju flavonski heterozidi: kvercitrozid. vitamine A. uspje­ šno liječi visok krvni tlak. Čisti crijeva i potiče ih na rad. Nakon preboljene virusne gripe rajčica je izvanredno korisna. djeci. Bere se: potkraj kolovoza i na početku rujna. Prijesan sok od rajčice daje krepkost. Preporuča se. umak ili pirjana s lukom. bolesnicima. Prijesna rajčica vrlo je zdrava kad je zrela i crvena. limunovu i vinsku ki­ selinu. Najviše ga ima u lišću. Svojim sokom alkalizira krv. Pripremanje lijeka. ali i svim ostalima. procijedi. rajčica nije otrovna. Kad se sadnice rajčice stave u zemljanim lon­ cima na prozore. a u sjemenu oko 26% masnog ulja.

s donjim perastim a gornjim lancetastim listo­ vima. oko 50 cm visoka. osobito suhom tlu. Plavi cvjetovi tvore pojedinačne glavice na vrhovima i krajevima grančica stabljike. na Opis: To je uspravna.RAZLIČAK Centaurea cyanus L. u pšenici. 491 . zeljasta. kao žitni korov. Compositae L jek a rn ičk i naziv: Cyani coerulei folia. flos — Nalazište: Raste među žitaricama. jednogodišnja biljka.

najbolje na tavanu. u zračnom prostom.5 dl kipuće vode i procijedi. 492 . centaurina i antocijanskog heterozida cijanina. Ne smiju izmijeniti boju. Cvjetovi se tada sabiru. blagi diuretik. jer inače lako pljes­ nive. gorke ma­ terije. a osušeni zatvore hermetički u kutije. 1 velika žlica popari se s 2. voska. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. žutice i zastoja mo­ kraće. Različak dakle djeluje kao slabi adstringens. pa se suše u hladu. primjena i djelovanje: Za priprema­ nje čaja upotrebljavaju se ovojni listići.Sadrži: tanin. malo sluzi. pektina. Bere se: Cvate u lipnju-i srpnju. Pripremanje lijeka. boje. protiv upale jajnika. a može služiti i za obloge koji se stavljaju na rane i modrice i za ispiranje očnih kapaka. Beru se po sunčanom vremenu. kao tonik i za liječenje očiju.

grubim dlakama. Od crvenog ribiza razlikuje se time što su mu bobe crne. zbog soka koji izlučuju male žlijezde s naličja. Pripremanje lijeka. primjena i djelovanje: Lišće i plod upotrebljavaju se protiv katara mjehura. s rijetkim. teškoća pri mokre- 493 . pa i bobe. Pri trljanju neugodno miriše po stjenicama. Taj miris imaju i ostali dije­ lovi biljke. Žućkastozelenkasti cvjetovi čine grozd. Opis. U srpnju se beru kora. Divlji je vrlo rijedak.R IB IZ CRNI Ribes nigrum L. npr. dlake. osina spojeva koji mu određuju svojstva razlike. miris. bobe i lišće. Bere se: Cvate u travnju i svibnju. a lišće nešto veće i tamnije. Saxifragaceae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm akopeji — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima. cmu boju. Sadrži: limunovu kiselinu i sve ostalo kao i crveni ribiz.

Dobro je 1 veliku žlicu mješavine od jednakih dijelova lišća cmog ribiza i lišća breze popariti s 2 dl kipuće vode. a njegov sok. Protiv reume treba 1 veliku žlicu mješavine od 100 g lišća crnog ribiza. Čaj. Za jačanje organizma dobro je plod močiti u rakiji 3—4 tjed­ na. Čaj od lišća cmog ribiza čisti krv. Taj čaj djeluje i u najtežim slučajevima. Sok iscijeđen iz svježih boba ublažuje groznicu i stišava kašalj. Šaka kore grana cmog ribiza. skorbuta. Sam plod s malo šećera liječi od kašlja. liječi od hripavca i bronhitisa.5 dl kipuće vode. visokog tlaka i skleroze krvnih žila. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. ma­ larije i bolesti dišnih organa. i zatim procije­ diti. reume. kuhane 15 min. Pije se triput dnevno po 1 šalica. loš je bolje čajem od kore cmog ribiza preliti bazgine cvjetove. bolesti mokraćnog mjehura i bolnog mokrenja. u vinu. poklopljeno 15 min.nju. pripremljen' tako da je 25 g suhog lišća prelito s tk 1 kipuće vode. kuhan s pola količine kandisa. liječi bubrege ako se pije ujutro i navečer po 1 čašica. Čaj od sušenih boba pospješuje znojenje i protjecanje žuči. pomaže protiv vodene bolesti i za­ tvora stolice. odstajalo pa procijeđeno. ostaviti poklopljeno 10 min. olakšava mokrenje i ublažuje reumatske bolove u nogama. 494 . 50 g lišća bijelog jasena (Fraxinus excelsior) i 50 g cvjetnih vršika buditeljice (Spiraea ulmaria) popariti s 2. uzima se svako jutro po 1 čašica. Pije se triput dnevno po 1 mala šalica radi uklanjanja poteškoća s mokrenjem.

Opis: To je uspravan grm. 495 .R IB IZ CRVENI Ribes ru b ru m L. Plod je crvena ili žućkasto-bijela. sa troperastim ili petoroperastim. a samo malokad ga mo­ žemo naći kao divlji u šumi. Žućkasto-zelenkasti cvjetići tvore grozdaste cvatove. kiselkasta. sivosmeđih grana. Saxifragaceae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima. nejednako pilastim listovima dugih peteljki. okrugla i sjajna boba.

a u srpnju se sabiru lišće i bobe. a zatim procijedi i otfiltrira. polože naglavce u podrumu ili na drugom hladnom mjestu. . Pije se triput dnevno po 40 kapi prije jela. reume. fosfor. skorbuta i malarije. Pripremanje lijeka. procijedi. crveni se ribiz priprema sa šećerom kao marmelada ili slatko. Pije se 2— 3 puta dnevno po 1 čašica poslije jela za osvježenje i jačanje. šećerne bolesti i za­ tvora stolice jer rastvara škodljive tvari i potiče njihovo izlu­ čivanje iz tijela. teškoća pri mokrenju. potresa mozga. koji se također sprema u bocama na hladno mjesto do upotrebe. taj ocat služi i za obloge u slučaju visoke temperature. sun­ čanice i upale porebrice. išijasa.kavskom žličicom meda. čisti i obnavlja krv. Ako se na 6 dijelova soka od zdrobljenih ribiza doda 6 dijelova vode i dva dijela šećera pa se ostavi da provrije. Čaj od lišća potiče funkciju jetre. liječi od uloga. Bere se: Cvate u travnju i svibnju. Osim za salate i slična jela. bobe daju izvrsnu tinkturu. Priprema se tako da se 1 veli­ ka žlica lišća popari s 2 dl kipuće vode. zasladi 1. Korisno je osobito jesti sirov crveni ribiz prije svakog obroka. kalcij. Ako to vino stoji nezatvoreno još 7 dana provrije u. do­ biva se ljekovito vino. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. 496 . tada se ulije u boce koje se. Namočene u rakiji. skleroze krvnih žila. primjena i djelovanje: Ribiz uklanja mokraćnu kiselinu. ostavi na suncu ili toplome mjestu 15 dana uz češće mućkanje. Djeluje kao i čaj. a doda se i limunov sok. osvježuje organizam. a pomaže i u liječenju od šarlaha. poklopi. Zbog jabučne i limunove kiseline koje sadrži. grozničavih stanja u slučaju upala. ostavi da stoji 10 min.Sadrži: kalij. dobro zatvorene. pomaže protiv upale mjehura. a pomije­ šane s vodom i medom osvježujući napitak. jabučnu i limunovu kiselinu. Bobe se stavljaju i u vinski ocat da mu poboljšaju okus. osobito koristan za djecu oboljelu od osipa dobraca. Tinktura se priprema tako da se % kg ribiza namoči u 1 1 rakije ili konjaka. dokle god ga ima. visokog krvnog tlaka..ocat.

ospica i kozica (boginja).Ribizov sok pospješuje rad bubrega. pa blagotvorno djeluje kad se uzima u groznici praćenoj žeđu. Dobiva se od zgnječenih boba protisnutih kroz lanenu krpu. a istodobno ga što je moguće više jesti. Sirup je vrlo dobro sredstvo protiv groznice. svoj­ stvo da uništava trulež. suhoćom jezika i grla. Protiv brzog pulsa (tachycardije) treba ujutro i navečer pojesti malo ribiza sa šećerom. Uzima se ujutro i navečer po 1 žlica. a kad se ohladi. pa se kuha dok se ne dobije sirup. osim ostalog. u l i vode. U tim slučajevima ujedno jača i srce. Taj ugodno kiseli sok ima. doda se polo­ vina te količine šećera. ulije se u boce koje se dobro zatvore i spreme na Macino mjesto. U slučaju upale mozga dobro je svježi zdrobljeni ribiz stavljati na glavu kao oblog. zatim se procijedi kroz čistu lanenu krpu. Pjena se za vrijem e kuhanja odstranjuje. skorbuta. U taj se šećer ulije istisnuti sok od ribiza i kuha još % sata. Priprema se tako da se % kg ribiza kuha 10 min. ali se najviše upo­ trebljava protiv reume i kostobolje. Na 1 kg soka treba uzeti 1 kg šećera koji se zasebno prokuha u 3 dl vode dok ne posta­ ne ljepljiv. 32 Zla tn a k n jig a lje k o v it o g b ilja 497 .

sjajnih sjemenki. ili prekine stabljika. s malim bijelim privjeskom. Malobrojni cvjetovi tvore štitac na dugim peteljkama. s mnogo cmosmeđih. uspravna. uz ceste i na šetalištima. Kad se odlomi list. vrto­ vima. mjestimično dlakava. Opis: To je oko 60 cm visoka. trajna. u živicama. uz zidove. a plod valjkasta mahunica. Cvijet je sivo-žute boje. odebljalih koljenaca.R O S O P A S Ž U T I Chelidonium majus L. Listovi su perasto urezani. rašljasto granata stabljika. kao korov. 498 . Papaveraceae L jek a rn ičk i naziv: Chelidonii herba — Nalazište: Raste po stijenama.

primjena i djelovanje: Tinktura se priprema tako da se svježa usitnjena stabljika namoči u komovicu ili konjak i ostavi. poklopiti i poslije 2 sata ocijediti. U istu se svrhu može šaka sitno na­ sjeckanog lišća rosopasa pomiješati sa % kg meda. od žutice. Ako se 15 dkg stabljike i korijena kuha 1 sat u 2 1 vode. jabučnu i limunovu kiselinu. koje nadražuje kožu i sluznicu. heleritrin. u kojoj se močio rosopas. Sušenjem se gubi 80% soka. Nakon parenja dobro je krsta i trbuh obložiti vrućim talogom biljke koji je ostao nakon cijeđenja. pa sve dobro i toplo poviti. 4— 6 tjedana na suncu. dobiva se odvar koji se upotrebljava u slučaju kroničnog osipa. Parenje odvarom od rosopasa (svježeg po mogućno­ sti) pomaže protiv grčeva maternice i grčeva od kamenaca u mokraćnom ili žučnom mjehuru i bubrezima. Pripremanje lijeka. odozgo nalije malo konjaka ili ra­ kije i dobro zatvori. Pije se u 3 obroka. svraba. Isti odvar može služiti i za obloge. Sadrži: smolu. uzima se po 1 žlica natašte ujutro i prije spavanja navečer. ali su oblozi bolji ako se pri­ rede od mješavine pola ulja a pola komovice. pa onda izreže na komadiće. matičnjaka (Melissa offi­ cinalis). vodene bolesti. malo eteričnog ulja. na tihoj vatri.teče narančasto mlijeko. dobro začepljena. bolesti slezene. melankolije i kroničnoga kožnog osipa. Bere se: Cvate od svibnja do rujna. Sabire se u doba cvatnje i suši. zatim stavi u boce. K o­ rijen i biljka puni su tog soka. Kuha se naglo i pri tom skida pjena. bubuljica i izraslina na koži. Za pripremanje sirupa treba 1 dio svježe iscijeđenog soka s 2 dijela meda gusto ukuhati. 499 . sanguinarin i drage derivate izohinona. Taj sirup liječi od bolesti gušterače i je­ tre. Protiv bolesti jetre dobro je 3 velike žlice mješavine od po 20 g rosopasa i trave ive (Teucrium montanum) i po 15 g paprene metvice (Mentha piperita). homohelidonin. alkaloide helidonin. dupčaca (Teucrium chamaedrys) i petrovca (Agrimonia eupatoria) popariti s 1/a 1 kipuće vode. pol sata prije jela.

ploda pasdrijena (Rhamnus cathartica). 12 g iđirota (Acorus calamus). 500 . te napraviti tijesto.Jednako se priprema i upotrebljava mješavina od po 20 g rosopasa. Protiv kašlja dobro je rosopasovo lišće popržiti u dosta ulja.od rosopasa. jer bi mogla izazvati odviše jako krvarenje. druga pol sata pred objed. a treća prije spavanja. U slučaju raka na želucu mora se isključiti duhan. Na vanjsku rak-ranu dobro je stav­ ljati obloge od pola tinkture a pola glicerina. a jesti mliječnu hranu i povrće pripremljeno na ulju. usuti pšenično brašno iz kojega nisu odstranjene meki­ nje. Protiv astme i bolova probavnih organa jednako se pri­ premi i prim jenjuje mješavina od po 20 g rosopasa. alko­ hol i meso. podbje­ la (Tussilago farfara). trave ive. Protiv grčevitih bolova u predjelu srca treba u jabučnom octu kuhati 1 kavsku žličicu praška od sušenog lišća rosopasa i žutanjak. matičnjaka i kamilice (Flores chamomillae). Pije se 1 šalica ujutro natašte. Pri tom treba biti oprezan: 3 dana prije nego što bi se menstruacija imala redovno javiti i 3 dana poslije njenog prestanka takva se kupka nipošto ne preporuča. u l i vina. i to triput dnevno po 15 kapi u nešto vode. petrovca (Agrimonia eupatoria) i dimnjače (Fumaria offici­ nalis). uz to se uzima tinktura. od koga se uzima svakih pol sata po 1 velika žlica. Protiv kronične žutice koristi i mješavina od šake lišća rosopasa. šake cvijeća i lišća divljeg pelina (Artemisia vul­ garis). kore od krkavine (Rhamnm frangula) i dupčaca i po 5 g paprene metvice. koja se kuha 20 min. pa to pojesti. T i oblozi pomažu i protiv gihta i reume. 2 batvice češnjaka (Alium sativum) i 8 velikih žlica meda. Radi izazivanja menstruacije tinktura se stavlja u vruću vodu za sjedeću kupelj.

čineći rozetu usred koje se dižu jednostavne.ROSULJA Drosera rotundifolia Droseraceae L jek a rn ičk i naziv: Herba Rosis solis — Nalazište: Raste po barovitim mjestima. šup­ ljim listom. Okrugli listovi na dugim peteljkama ima­ ju po svom obodu žljezdaste dlake (tentakule) za hvatanje 501 . Zagorja i Gorskog kotara. Uobičajeni listovi leže posve uz zemlju. gole. što u srpnju na vrhu procvjetaju mnogim sitnim bijelim cvjetićima. dlakavih stabljika s okruglim. oko 20 cm visoke stabljike. nitastog korijena izraste više crvenkastih. Opis: To je niska biljka. iz čijeg finog. pjeskovitom ze­ mljištu i tresetištima visokih planina Slovenije.

Pripremanje lijeka/primjena i djelovanje: Nekada su ho jsuljom liječili tuberkulozu. plumbagina i droserina. do­ sta tanina. a\njezin sok]izvana protiv bra­ davica. kurjih očiju i sunčanih pjega. kihanjem.5 dl kipuće vode: u 3 obroka u toku dana 502 . malo etarskog ulja drocerona. (uklanja grčeve) bronha. »Tussamag« s timijanom i ekstraktom pitomog kestena. Kao tinktura (1:10). Za čaj se uzme 1 žličica jako usitnjene cijele biljke ili lišća. a pomaže i protiv nazeba i infekcije "bronha^ jačih\traheobronhijalnih upala kod infektiv­ nih bolesti ^paroksizmalhtrr^ kašlj em. uzima se 3— 5 puta po jedna žličica dnevno protiv arterioskleroze i dispepsije. a biljka uz to i neku tvar koja ima oksinaftokinina. Inače je rosulja sastavni dio mnogih sirupa protiv kašlja. Sadrži: Žljezdani sekret(sadrži jedan proteolitički fer­ ment. ili infuzum. benzoeve. pa se brzo suše nk^propuhu. koji seina suncu sjaj rose. timijanom i preslicom. Bere se: Cijela biljka-C lišće sabiru se ljeti. i to svaka 2 sata po 1 kavska žličic^poslije jela. često u kombinaciji s . pa maim) iniekte/koji seji^ jij^ zalijep e.\luee[ ljepljiv sok. kao što su »Thymolysat« u kombinaciji s timijanom. Djeci se daje sirup od rosu­ lje.) šećera. skraćuje napade kašlj a. propionske. mravlje. limunove i jabučne kiseline. a gorkog je i oporog okusa. da je biljkajmože usisati. koji obično priprema ljekarnik od 2 g tink. fitosterola. a na žaj tentakuH/se stisnu /^bljhvat^kuE ca^_^ekr^t^ai'astvori u fpnHadnu hranu. U pučkoj medicini (primjenjuje se čajfoel rosulje protiv vodene bolesti. Najčešće se propisuje tinktura od rosulje u dozi od 10 kapi 3 puta u 24 sata za odrasle. itd. protiv kašlja. a kasnije je i školska fa primjenjuje ^jžbotiv pertusisa (magarećeg kašlja ili hripavca)? jer smiruje-' podražaj na kašalj. Cvate op srpnja do kolovoza. za vrijeme cvatnje. Nema mirisa. bolesti jetre. naime. smole ljutog okusa/nešto boje.insekataAkojimajse biljka hrani (insektreora)^Žljezdane/ ke. maslačneN mliječne.ture droserae rotundifoliae i 200 g sirupa od divljeg m ak^tPapaver rhoeados). te prelije sa 2. povraćanjem i bolovima u^gradimaT^N.

zglobovima i očima. Rane i ugrize bijesnih životinja izliječit će svježa. Zasladiti se može sirupom od ribizla ili maline. Drugi dan pije se svaka 2 sata. Budući da rosulja nadražuje kožu. uz savjet liječnika. od koje se 2 velike žlice popare sa 4 dl kipuće vode. kore krušine (Rhamnus frangula). čak čireve i povraćanje. Protiv arterioskleroze upotrebljava se mješavina od po 10 g rosulje. dakle. 30 g divljeg maka (Papaver rhoeas). poklopljeno to ostavi stajati preko noći i drugi dan popije u tri obroka poslije jela. timijana (Thymus vulgaris). uzimati u homeopa-tskim i malim dozama. izgnječena biljka na njih položena. reumatične boli u miši­ ćima. upale dišnih putova. a groznicu odstranjuje kad se privije na pulsirajuće arterije raku. zasladi medom i pije svaki sat po 1 ve­ lika žlica. imele (Viscum album) i slatkog korijena (Glycyrhiza glabra). to se poklopi i ostavi stajati preko noći. naročito sluznicu cri­ jeva. To je izrazit prim jer kako ista biljka u maloj količini djeluje kao lijek. pa se 3 velike žlice te mješavine popare s V2 1 kipuće vode. a u većoj kao otrov. od koje se 1 velika žlica popari s 2 dl kipuće vode. jer bi prouzročile sluzavokrvave proljeve. Istisnut sok svježe biljke pomiješan sa šećerom liječi od tuberkuloze ako se uzima 3 puta dnevno po 1 žličica. te 60 g gloga (Crataegus oxyacantha). Protiv velikog kašlja uzme se mješavina od po 25 g rosulje.ta se cijela količina popije protiv kašlja. Pomaže također i mje­ šavina od 10 g rosulje. ne smiju se uzeti veće količine od spomenutih. po 1 žlica. Treba je. lišća pitomog kestena (Castania vesca) i sabljastog trpuca (Plantago lanceolata). 503 . 40 g cvijeta naranče (Citrus aurantium) i 20 g cvijeta bijelog sljeza (Althaea officinalis).

Opis: Stabljika je 1 m visoka. perastih. tupo nazubljenih listova. kalij. Cruciferae L jek a rn ičk i naziv: Radix raphani ■— Nalazište: Uzgaja se po vrtovima. sumporne heterozide od kojih potječe ljutina i miris. Sadrži: natrij. vitamine. riigrosin. Kraj stabljike s korijenom odebljao je u okruglu glavicu. raplianol. magnezij. 504 . ali je cm a ljekovitija. pokrivenu crnom korom. Ima rotkve i s bijelom korom. Cvijet je bijel ili svjetloljubičast.ROTKVA IL I POVRTNICA Raphanus sativus L.

jer stajanjem gubi ljekovitost. pa se još jednom prokuha. 505 . Upotrijebiti se mora samo svježe naribana rotkva. Pomaže u slučaju zatvora stolice. U tu svrhu pije se njezin sok ujutro natašte i navečer prije spavanja. Bolja je što je ljuća. Uživanje prevelike količine rotkve ne preporuča se jer nadražuje bubrege. u kojoj se kuhala rotkva. boles­ ne jetre i različitih pjega i prištića na koži. Pripremanje lijeka. Ako to treba ponoviti onda tek nakon 8 dana. a zatim se iscijedi. treći 3 i četvrti 4. koji se sitno nariban jede. Može se jesti i zaslađena medom. ili se iz njega iscijedi svježi sok. osobito protiv kamenaca i teško­ ća pri mokrenju. Ako se vodi. Sirup se dobiva tako da se rotkva sitno izreže ili nariba.Bere se: u jesen. Za uklanjanje žučnih kamenaca pije se dva mjeseca svako jutro natašte svježi sok od rotkve i to: prvi dan 1 čašica. bolesti bu­ brega i mokraćnog mjehura. pokvarenog želuca. U slučaju hripavca i bronhitisa omek­ šava sluz i olakšava iskašljavanje. Odrasli uzimaju 2— 3. a djeca 1 kavsku žličicu svaki sat. dušnika i prsiju. Rotkvu je dobro jesti čim se pojavi neka zaraza. Rotkva olakšava mokrenje i ublažuje nadutost trbuha. primjena I djelovanje: Svježe nariba­ na rotkva uljem i limunovim sokom jede se kao salata. pije se svaki sat po 1 velika žlica protiv astme i odstranjivanja sluzi iz grla. Ne smije se soliti. pospe kandisom ili prelije medom i ostavi da stoji 3— 4 sata. doda polovica količine meda. pa onda natrag do 1. drugi 2. Upotrebljava se' korijen svojstvena mi­ risa i okusa. slabog teka. pa se zbog toga upotrebljava protiv vodene bolesti. pa u obliku kaše liječi od gljivič­ nih bolesti kože. Stučeno sjeme rotkve ima antimikrobno i antimikotično djelovanje.

Opis: To je oko 40 cm visoka zeljasta biljka s vrlo sitnim lišćem na stabljici koju obuhvaća. prljavobijeli cvjetići neugled­ ni su i tvore oko 10 cm dugi grozdast cvat koji na vrhu ima pupoljke. 506 . za razliku od prizemnog lišća koje je perasto razdijeljeno i čini rozetu. u sredini rascvjetale cvjetove.R U S O M A Č A Capsella bursa-pastoris L. a pri dnu već plodove. Mali. Cruciferae L jek a rn ičk i naziv: H erba bursae pas tor is — - Nalazište: Raste kao korov po poljima. to je lišće dugoljasto kopIjastog oblika. na obrađenom je obično zakržljala. vrtovima i neobra­ đenom zemljištu.

kalij. fosfor. Čaj od suhe rasomače vrlo je koristan protiv reume. poklopiti i poslije 2 sata procijediti. pa se može trošiti po volji. Biljka je Ijutkasta okusa. slična pastirskoj torbici s uskim pretincem. primjena i djelovanje: Protiv bolova u trbuhu kuha se 100 g suhog lišća u l i vina. procijedi se. pa se 1 ve­ lika žlica te mješavine kuha 2— 3 min. Pripremanje lijeka. s 3— 4 dl vode. Sadrži: kalcij. toplo. je vretenast. ubrza­ nog pulsa i niskog tlaka sa slabim radom srca. inozitol. natrij. Bere se: Cvate od travnja do jeseni. i to ljeti. 507 . zaustavlja jako krvarenje iz nosa. N ije otrovna i dužom upotrebom ne stva­ ra naviku. poklopljeno 15 min.Ne miriše. Krvarenje iz hemoroida zau­ stavlja klistir od % 1 te otopine. a ostatak svaka 2 sata po 1 veliku žlicu. protiv groznice. pa pošto odstoji i dalje poklopljeno još 1 sat. sumporne i flavonske heterozide. Korijen. Kad se taj čaj ušmrkne. Protiv bijelog cvijeta u žena treba 3 velike žlice mješavi­ ne od po 50 g rasomače i cvijeta bijele mrtve koprive (Lamium album) popariti sa 4 dl kipuće vode. razne organske kiseline. nakon 1 sat drugu šalicu. Još je djelotvornije kad se rusomača pomiješa s jednakom količinom preslice. tanin. Istodobno se rodnica ispire mlakim jakim čajem od lista te koprive i kamilice (Flores chamomillae). saponozid i vitamin C. 1 šalicu natašte. Vanjske ozljede i nagnječenja treba tim čajem ispirati. Pije se triput dnevno po 1 šalica. kad se mogu prirediti i kao zdrava salata. naročito su dobri mladi listovi u proljeće. zbog sumpornih heterozida koje sadrži. Sabire se biljka bez korijena. pi­ jeska mokraćnog mjehura i bubrega. a zatim svakih pol sata — u slučaju krvarenja iz pluća svaki sat — po 1 velika žlica. Kuhana svježa biljka uzima se za umirenje kod jakih uz­ buđenja. acetylholin. jer zgrušava krv.. tiramid. Pije se u toku dana. srcolika komuščica. Popiti treba. rane zarastu često već za 12— 14 sati. U slučaju kr­ varenja iz želuca uzima se taj napitak hladan. 1 šalica na­ tašte. holin. a ako se lanenim krpama namočenim u njemu oblažu bolna mjesta. Plod je mala.

uz češće miješanje. nakon toga tiho kuhati pol sata i po­ klopljeno ostaviti da stoji još pol sata. preslice (Equisetum arvense). zatim procijediti i filtrirati. da do tijela ne dođe zrak. usitnjenog suhog (ili 200 g svježeg) korijena gaveza (Symphytum officina­ le) i 10 g santalova drveta (kupi se u ljekarni!) močiti u l i cm og vina 12— 16 sati. Obloge treba previti suhim krpama. Pije se svaki sat po 1 kavska žličica. U slučaju krvarenja iz maternice treba 100 g tek ubrane mlade rusomače sitno narezati i močiti 10 dana u l i bijelog vina. 508 . Protiv prejake i produžene men­ struacije treba 3 velike žlice mješavine od po 30 g rusomače i troskota (Polygonum aviculare).Protiv krvarenja iz bubrega jednako se priprema i pije mješavina od po 50 g rusomače. cvijeta stolisnika (Achil­ lea millefolia). Dobro je. a protiv kamenaca u bubrezima mješavina od po 50 g rasomače i svile kukuruza (Stigmata maydis). aromatična mješavina od 35 g rusomače i po 15 g kamilice i cvijeta nevena (Calendula officinalis). zatim procijediti i filtrirati. Može se upotrijebiti u vrijem e kad se menstruacija tek pojavljuje a i u završnoj fazi. također. lišća i mladih grančica imele — bez boba — (Viscum album). kad prestaje. pa zatim procijediti. pa onda u njoj kuhane 20— 25 min. poklo­ piti i nakon 2 sata procijediti. Pomaže i u slučaju tumora (fibroma) maternice. te po 20 g kamilice i lista bi­ jele imele (Viscum album) popariti sa 4 dl kipuće vode. Umjesto ove mješavine može se primijeniti i čisto taninska mješavina od po 25 g rasomače. ili blaža. preslice (Equisetum arvense) i brezova lišća (Betula alba). Pije se toplo. mješavinu od po 20 g suhog lišća rasomače. ako su te faze praćene nepravilnostima i jačim krvarenjima. poslije jela. Za te svrhe treba 180 g sitno izrezane svježe biljke močiti u l i bijelog vina 14 dana. ujutro i navečer po 1 šalica. Pije se po 1 velika žlica. korijena steže (Potentilla tormentilla) i hrasto­ ve kore (Cortex quercus). Rusomača regulira menstruaciju a da pri tom ne izaziva nikakvih nuspojava. svakih pol sata do sat po gutljaj. Uz to se na donji trbuh stavljaju oblozi od ilovače razrije­ đene čajem od 1 dkg preslice (Equisetum arvense) močene 12 sati u l i vode. Piju se po 3 šalice dnevno. Oblozi se m ijenjaju svaka 3 sata.

Opis: Slična je grmu. žutozeleni cvjetovi tvore grozdaste cvatove koji se razvijaju iz paštitaca gornjih dijelova stabljike. a uzgaja se u vrtovima. Visoka je oko 40— 50 cm. 509 . Rutaceae L jek a rn ičk i naziv: F o liu m rutae — Nalazište: Samonikla raste u suhim predjelima i po ka­ menitim brdinama. dugim oko 10 a širokim oko 6 cm. s 2 — 3 put perastim. jajolikim listovima. Krupni. Rubovi latica resasto su nazubljeni. jakog mirisa.RUTICA Ruta graveolens L. razgra­ nala.

Uz ostalo. Kuha l i se rutičino lišće u vinu. umiruje grčeve i kolike. tanin. Caj od 2— 3 rutice. sprečava grčevite napadaje. U tu svrhu piju se u toku dana. omaglicu. Priprema se tako da se šaka suhe rutice moči u % 1 alkohola 2 1 dan. čaj od rutice uklanja i nesa­ nicu. Upotrebljava se cijela biljka ili samo lišće mirodijskog. narezano. katar ždrijela i upale grla. Isto se tako priprema i rutičino ulje. Čaj služi još i za ispiranje usta i grgljanje. Uzima se 2— 5 kapljica dnevno. samo se mjesto alkohola upo­ trijebi jestivo ulje. Pripremanje lijeka. eterično ulje. 2 male šalice čaja. gorkog okusa. Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. p ije se mlačno. bronhijalnu astmu.5 dl kipuće vode. u gutljajima. Od suhog lišća rutice priređuje se i tinktura: u slučaju spomenutih bolesti uzima se dvaput dnevno po 5— 8 kapi. Ako se taj čaj pije naizmjenično sa čajem jednakih dijelova odoljena (Valeriana officinalis) i matičnja­ ka (Melissa officinalis). kumarin. poboljšava se vid. na šećeru ili vodi. ili pola vode a pola vina.Sadrži: jabučnu kiselinu. rutin. za H istir i kao sredstvo protiv glista. 1— 2 male šalice dnevno. u gutljajima u toku dana. doda salati. poparene s 2. ne smije se uzimati pred menstruaciju ni za vrijem e trudno­ 510 . Za vrijeme branja treba navući rukavice da se spriječi upala kože s osi­ pom i mjehurima koji uzrokuju bol. može se posuti i po maslacu namazanom na kruh. radi liječenja od prehlade. Ako se njime 3— 4 puta dnevno ispiru oči. Biljka je ljekovita ali i otrovna. naglo lupanje srca. histeriju i depresiju. Budući da rutica izaziva priljev krvi u donji dio trbuha. ako se pomije­ ša s jednakom količinom kadulje (Salvia officinalis). spre­ čava navalu krvi u glavu. na šećeru. a poboljšava i tek. na hladnom i tamnom mjestu. Uvarak od 50— 60 g lišća na 1 1 vode služi za obloge pro­ tiv trganja i grčeva u nogama i rukama. Može se pripremiti i za mazanje protiv bolova u hrptenjači. išijas. gorke tvari i smolu. primjena i djelovanje: Rutica jača krv i živce. nakon toga otfiltrira i spremi u boce sa staklenim čepom. ako se svježe lišće. Ako se sitno izreže.

Mnoge su žene platile glavom kad su ruticom htjele izaz­ vati pobačaj! U malim količinama rutica je korisna. ili rutice i timijana (Thymus serpyllmu). nadražuje i izaziva upalu želuca i probavnih organa. Srčane neuroze u mlađih ljudi uklanja čaj od mješavine jednakih dijelova rutice i kumina (Carum carvi). ili rutice i matičnjaka. Ako je zgnječenu stavimo na kožu. 511 . jer po­ maže normaliziranje menstruacije. Kad se pije u većoj količini ili jačoj koncentraciji.će. Iste takve mješavine istjeruju i plinove od nadutosti koju izazivaju probavni poremećaji. I na kraju. izazvat će osip i plikove. da se ne zaboravi: pripravci rutice smiju se uzimati samo nakon savjetovanja s liječnikom i pod njegovom kontrolom.

kao trnovit grm. ima tamnocrvene cvjetove. mirisnih cvjetova ružičastocrvene boje. po­ malo gorkog. s malim. nazubljenim listićima i lijepih. Rosaceae Ljek a rn ičk i naziv: Flos Rosae — Nalazište: Raste samonikla. Rosa galiica.RUŽA Rosa centifolia L. Ukusa je oporog. đuljih povijanih grana. srcoliko kopljastim. Opis: To je trnovita biljka. Srodna vrsta. slična kupini. 512 .

bazge (Sambucus nigra) i lipe (Tillia parvifolia) i 10 g cvijeta borača (Borrago officinalis) popare se s V 2 1 ključale vode.03% eteričnog ulja. a odvar od 15 g latica u 1 1 vode služi za ispiranje usta i grgljanje protiv upale grla. sirup. razmućeno vodom. uz povremeno mućkanje. Čaj za znojenje kod nazeba i reumatizma priprema se ovako: 2 velike žlice mješavine od po 30 g cvijeta ruže. 4% šećera. dobiva se sredstvo za obloge koji se stavljaju na podočnjake ujutro i navečer.Ekstrakt od latica u dozi od 2— 10 g dnevno liječi od dječjih kroničnih proljeva. glikozid kvercitin. 33 Zlatn a k n jig a lje k o v ito g b ilja 513 . zatim procijedi. doda 30 g ružine vodice i 30 g komovice ili šljivovice. Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica. Ružin med priprema se tako da se 100 g samljevenog cvi­ jeta crvene raže namoči s 50 g 50 postotnog alkohola. uvijek po 10 min. kako bi se što potpunije sačuvala boja. prije nego što se potpuno razviju. kao i slatko od ruže. boje i mineralne soli. 10— 15% galusova tanina. Pripremanje lijeka. voda za grgljanje i slatko. tekućina se odlije. Gusti se ostatak pomiješa s V 2 kg meda. nekoliko dana: od toga nestaje modri podliv podočnjaka. ostatak iscijedi. voska.. antiseptik i aromatičan adstringens za vanj­ sku i unutarnju upotrebu. a alkohol oddestilira. Kad se 30 g ružmarinova cvijeta moči 8 dana u l i desti­ lirane vode. za lijepa vremena. . oko 0. pa se sve izmiješa. po 2— 3 velike žlice dnevno. Od njezinih latica pravi se ružin med. poklopiti.. Uzima se. a nakon 3 sata ocijediti i malo zasladiti medom. Treba popiti što toplije.Sadrži: galusovu kiselinu. Za lijek se upotreblja­ vaju samo latice. Bere se: Cvjetovi se beru još kao pupoljci. ocijedi se i zasladi medom. a na­ kon 3 sata doda još 550 g alkohola. pošto odstoji 5 dana. zatim to poklopljeno odstoji 15 min. primjena i djelovanje: Ružin je cvi­ jet taninska droga. Protiv proljeva dobro je 3 velike žlice mješavine od po 40 g cvijeta ruže i kamilice (Flos chamomillae) i po 10 g cvijeta podbjela (Tussilago farfara) i trandovilja (Althaea rosea) po­ pariti s V 2 1 kipuće vode.

folia. odozgo malo hrapavih. Labiatae L jek a rn ičk i naziv: Rosmarini flores. Prim orja i jadranskih otoka. kam­ iona. odozdo bjelkasto pustenih. eterično ulje u kojemu ima pinena. oko 1 m visoki grm. kamenitim predjelima Dalmacije.RUŽMARIN Rosm arinus officin alis L. usko lancetastih. kamfora. Sadrži: kalcij. bom eola i izobomylacetata. Opis: To je zimzeleni. cirteola. . tamnozelenih listova. zatim ta- 514 # . a raste i divlji u suhim. oleum — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima. dvousnat. Cvijet je bljedomodar. kožnatih.

pa zatim procijediti: pije se pol male šalice ujutro i navečer. posebno kamforasto ulje koje krijepi i jača. primjena i djelovanje: Za kupke. Čaj od 3— 4 g lišća. Radi lakšeg mokrenja dobro je mješavinu od jednakih dijelova ružmarina. zatim pro­ cijediti i uliti u kadu kao dodatak vodi za kupanje. Otrovnost ružma­ 515 . kverciton. pa se ruž­ marinu zato dodaju jednaki dijelovi steže (Potentilla tormen­ tilla).5 dl ključale vode. glikozid. a zatim procijedi. nadutosti trbuha i sr­ čanih smetnji u vezi s tim. Stvaranje želučanih sokova po­ tiče čaj od 30 g ružmarina koji se moči u l i vode 5— 6 sati. navale krvi u glavu. nervoze želuca i crijeva. pomaže i protiv katara crijeva. Pije se polovica natašte. Upotrebljavaju se lišće i cvijet.nina. vraća tek. Koža od toga postaje zdrava i lijepa. Protiv nakupljanja sluzi u želucu dodaju se ružmarinu jednaki dijelovi čestoslavice (Veronica officinalis) i kantariona (Erythraea centaurium). ko­ je osvježuju i liječe od kožnih osipa i čireva. tvrde stolice. a polovica navečer. pektin i smolu. prije jela. Sabire se za vrije­ me cvatnje. Za te svrhe služi čaj koji se priprema tako da se 5 g ružmarina kuha 2 min. Ružmarin je dobar lijek protiv slabokrvnosti. treba dobre 4 šake ružmarinova lišća kuhati u 5 1 vode 3— 5 min. u 1. erikolin. Pripremanje lijeka. Suše se u hladu. Ružmarinov pripravak u većoj količini uzrokuje proljev. Pije se dvaput dnevno. na propuhu. limunsku kiselinu. slabosti cijelog tijela u neurasteničnim sta­ njima i klonulosti poslije tifusne groznice. liječi od probavnih smetnji.5 dl vode i procijedi.. fizičkih i intelektualnih napora i različitih katara. omaglice. Mirisno eterično ulje jako hlapi. dupčaca (Teucrium chamaedris) i borovičnih boba (Juniperus communis) kuhati 15 min. pelina i preslice (Equisetum arvense). poparenog s 2. Bere se: Cvate od ožujka do svibnja. arbutina. gorke tvari. gripe.. pa suhu biljku treba čuvati zatvorenu. Do­ daju li se tom čaju još i 2 listića pelina (Artemisia absinthium). prije spa­ vanja. Pije se ujutro i navečer po 1 šalica.

ili blijedo žuto-zeleno.. ako su alkoholne. Od kombinacija ružmarina s drugim ljekovitim biljkama preporuča se protiv bijelog cvijeta u žena čaj za ispiranje. Ispire se m la k im čajem. ko­ je se dobiva destilacijom svježeg lišća i vrhova grančica po­ moću vodene pare. služimo se kao i običnim ružmarinovim uljem. Pije se dnevno po 1 rakijska čašica natašte. Dobro je pri tom istim uljem namazati i slijepoočnice. ali uglavnom protiv neuralgičnih i reumatičnih bolesti. stolisnika (Achillea millefolia) i bijele koprive (Lamium album) popari se s 1 1 ključale vode.5 dl vode i 2. To je ulje bezbojno.rina slična je onoj komorača: izaziva tromost. Umiruje srce. uzetosti živaca. Protiv reumatizma. Dobro je 2 velike žlice ružmarineva lišća i cvijeta močiti 6 dana u l i bijelog vina. a 20— 25 kapi na vodi. dok npr. pelin i kadulja izazivaju nasrtljivost. ako su uljnate. Od istih bolesti liječe i kapljice ružmarina. Takve se kapljice drže godinama. reume. ili 60 postotnog alko­ hola. kadulje. koji se priprema ovako: 5 velikih žlica mješavine od po 20 g ružmarina. gihta i upale zglobova. kamforu slična mirisa i ljuta. Istodobno treba piti ovaj čaj: 2 velike žlice 516 . gorkog okusa. bolova u zglobovima. piju se po 1— 2 šalice dnevno protiv upale bubrega. Za oči je korisno ako nekoliko kapi ružmarinova ulja utrljamo na dlanove. u slučaju bolova u leđima i bokovima. u 7. Ružmarinov alkohol služi za masažu (2— 3 puta dnevno). pa koristi protiv vodene bolesti. Eteričnim uljem ružmarina (Rosmarini aetheroleum). kojima se doda malo voska i masti od muškata. ili nervoznih bolova u otečenim nogama. pospješuje mokrenje i potiče optok krvi. koje tada držimo neko vrijem e na oči­ ma. iščašenja i si. Ako se 2 velike žlice ružmarina kuhaju 5— 10 min. poklopi i nakon 3 sata procijedi. kamilice (Flores chamomillae). mažurana (Origanum ma­ jorana). rutice (Ruta graveolens) i kadulje (Salvia officinalis). koje se dobiju tako da se razrezane grančice ružmarina preliju alko­ holom ili maslinovim uljem. Uzima se dvaput dnevno po 6— 10 kapi na šećeru. a zatim procijediti. upotrebljava se i ružmarinova mast koja se pra­ vi od jednakih dijelova ružmarina. aromatičnog.5 dl bijelog vina.

kadulje. rutice. 517 . Ako izostane menstruacija.mješavine od po 25 g ružmarina. matičnjaka (Me­ lissa officinalis) i omana (Inula helenium) popariti s 2 dl klju­ čale vode. Popije se na­ večer. a pola navečer. poklopiti i nakon 2 sata procijediti. zatim to odstoji 2 sata pa se procijedi. dobro je 1 veliku žlicu mješa­ vine od po 20 g ružmarina. kamilice. popare se 4 dl ključale vode. stolisnika i bijele koprive. Pije se pola ujutro. prije spavanja.

' na vlaž­ nom. s jajasto dugoljastim. Caryophyllaceae L jek a rn ičk i naziv: Saponariae herba. šiljastim listovima. Korijen je puzeći podanak.S A P U N IK A Saponaria officin alis L. Biljka ima sladunjav okus. pjeskovitom tlu oranica i buništa. koji imaju 3— 5 re­ bara. Veliki su cvjetovi lijepe bijelo-ružičaste boje i tvore grozdaste cvatove slične metlici. Plod je tobolac s crnim sjemenkama. Listovi stoje nasuprotne. nagorak i ponešto ljut. radix — Nalazište: Raste ua obalama rijeka. uz potoke. Opis: To je trajna. 40— 70 cm visoka uspravna stabljika. 518 .

Osim toga biljka sadrži i nešto smole i gume. Danas se ta biljka još ponegdje upotrebljava kao ekspektorans. Korijen se bere u rujnu i listopadu prve godine. Thymotussana. U tim slučajevima piju se 1— 2 šalice čaja dnevno. jer se voda u kojoj se korijen moči. a kako potiče izlučivanje mokraćne kiseline. U domaćinstvu se korijen sapunike upotrebljava za pra­ nje rublja. osobito vune. primjena i djelovanje: Čaj od lišća po­ tiče protok žuči pa koristi u slučaju otečene jetre i žutice. a djeluje i na gušteraču. u srpnju i na početku kolovoza. neposredno pred cvatnju. kao ekstraktum saponariae. Spre­ čava stvaranje kamenaca i ovapnjenja žila. Čisti krv. Zato se primjenjuje i protiv kroničnih kožnih bolesti s krastama koje se ljušte. Ta se voda nikako ne smije piti jer je otrovna i uzrokuje drhtanje udova. Pospješuje stolicu. sušenje usta. koji su otrovni te uzrokuju hemolizu eritrocita. umjesto američke Senege. našla primjenu i u sastavu sirupa protiv kašlja. Bere se: Lišće se bere kad je biljka stara godinu dana. odmah procijedi i pije (najviše 2 šalice dnevno!) — to čisti krv. ujutro i navečer. Cvate cijelo ljeto. u vrijem e njenog punog razvo­ ja. širenje zjenica. jako pjeni. Pripremanje lijeka. ekcema i škrofuloze. Ribe od nje ugibaju. ili u ožujku i travnju druge godine. koristi i protiv uloga i reumatizma. pa je. Kad se miješa s vodom. pa se prim jenjuje protiv kožnih bolesti. Olakšava iskašljavanje guste sluzi iz bronhija. potičući izmjenu tvari. Pomaže i protiv katara želuca i crijeva. . pjeni se. Ako se 20— 30 g lišća popari s l i ključale vode. Sta­ ri Arapi liječili su sapunikom gubu. Misli se da čaj od sapunike emulgira masti u organizmu i tako ga čisti.Sadrži: glukozidni saponin saporubozid i saporubozidnu kiselinu. prema tome pomaže i protiv šećerne bolesti. uze­ tost jezika i već spomenutu hemolizu eritrocita.

Opis: To je trajna. otporna.SLA TK I K O R IJE N Glycirrhiza glabra L. pod prstima ljepljivo i rizomom. zeljasta biljka s drvenastim iz kojega okomito izlaze oko 1 m visoke stabljike. debele oko 1. humoznim tlima kao ko­ rov koji je teško iskorijeniti jer se pod zemljom širi drvenim korijenjem. Lišće je perasto. 520 .5 cm. Papilionatae L jek a rn ičk i naziv: Radix dulcis — Nalazište: Raste na pjeskovitim.

poslije jela. pjenušavih pića i preparata za žvakanje. do 30% škroba. aniša (Fructus anisi) i komorača (Fructus phoeniculi) popariti s 3 dl ključale vode. »fijaker-pulvera«. Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. a sutradan procijediti. Protiv upale želučane sluznice ili katara (gastritis) treba 3 velike žlice mješavine od po 20 g sitno isječenog slatkog korijena. ljubičasti. te za izradu tzv. Plod je mala. Sadrži: oko 2% različitih minerala. asparagina. Cvjetovi su sitni. 521 . o kojemu će još biti riječi. korijena bijelog sijeza (Radix althaeae) i gaveza (Symphytum officinale). oko 10% glicirizina. a ponekad i u kolovozu. cvijeta kamilice. gorkih materija. sljezova korijena (Radix althaeae). pitome metvice (Mentha piperita). matičnjaka (Melissa officinalis). dobro poklopiti i ostaviti da stoji cijeli dan. 150 g kore krkavine (Rhamnus frangula) i po 50 g kumina (Carum carvi). tvrde i neuredne stolice treba 2 velike žlice mješavine od 100 g slatkog korijena. cvijeta kamilice (Flos chamomillae) i korijena zubače (Cynodon dactylon) po­ pariti s 1h 1 ključale vode. Protiv zatvora. Pripremanje lijeka. ili mješavina od po 100 g pitome metvice. nešto manitola. glicirina i nekih steroidnih hormona. oko 4% saharoze. poklopiti i ostaviti da to stoji preko noći. a služi i kao korigens mjesto sirupa u ljekovitim miksturama. lista kadulje (Salvia officinalis) i slatkog korijena. uklanja nadimanje u trbuhu. Isto se tako priprema i mješavina od po 100 g slatkog korijena. jer djeluje protiv upale sluznice. Smanjuje grčevite bolove koje izazivaju jaka sredstva protiv zatvora stolice. primjena i djelovanje: Slatki korijen upotrebljava se za slađenje piva. Tada se i sabire. Pije se triput dnevno po 1 šalica. ulazi u sastav plućnih čajeva za iskašljavanje. flavonski heterozid likviritozid. daje masu pilulama i služi za njihovo posipavanje. Duhanu za žvakanje daje svojstven okus. mrko obojena mahuna s 2— 4 dugo­ ljasta sjemena. s 10 prašnika i nadraslom plodnicom. do 1% masnih tvari.grabo. Liječi od čira na želucu.

crni šećer. svojstvenog mirisa i okusa. Zgustak slatkog korijena.. česte u predškol­ ske djece. limun. po 50 g lišća i cvijeta bijelog sljeza. a zasla­ đeno medom poslije jela. Uzimaju se 1— 2 kavske žličice u vodi. Protiv zatvora i lijenih crijeva vilo dobro djeluje spo­ menuti »fijaker-pulver«. 200 g sitno nasjeckanih suhih šljiva i 100 g komo­ rača poklopljeno kuhati 15 min. stavlja se u kipuće mlijeko (2 g na 1 šalicu) i pije protiv grozničavih stanja i bronhitisa. To je aro­ matičan prašak. zatim ostaviti poklopljeno do navečer. kore krkavine. U ljekarni se dobiva pod na­ zivom Pulvis Liquiritiae. 30 g sumpornog cvijeta (Flores sulphuris). gaveza. odmah poklopiti i na­ kon 2 sata procijediti. uzimaju se jela s mnogo vitamina (npr. _ Za iskašljavanje treba 3 kavske žličice mješavine od po 100 g slatkog korijena i bijelog sljeza. komorača i pitome metvice. 30 g divljeg komorača (Anethum foeniculum) i 180 g šećera (sve u prahu). omanova korijena (Inula helenium). 100 g kore krkavine. Pije se nezaslađeno prije jela. Za liječenje od upale jezika (glossitis). 522 . Već sutradan bit će stolica nor­ malna. tzv.a navečer procijediti i popiti. Dobro mu je do­ dati i samljevenih cvjetova kamilice. 60 g lišća sene (Cassia angustifolia). bijelog sljeza i lavendule (Lavandula vera) i 100 g krkavine. kvas. po 100 g lišća podbjela (Tussilago farfara) i ko­ morača popariti s 1/a 1 ključale vode. Za čaj ili odvar uzima se 50 g slatkog korijena na 1 1 vode. Slično se priprema i upotrebljava mješavina od po 100 g lanenog sjemena (Semen lini). bijelog sijeza i po 50 g slatkog korijena. Slatki korijen ne izaziva vrenje u crijevima kao šećer. Za ista svrhu može se 100 g slatkog korijena. odoljena (Radix valerianae). i to je njegova velika prednost. pa popiti prije spavanja. koji je sastavljen od 60 g slatkog ko­ rijena. cvijeta kamilice. Taj prašak mogu protiv zatvora stolice uzimati i grozničavi bolesnici. a izrađuje ga ljekarnik. Protiv nervoze i slabili živaca djelotvorna je mješavina od po 50 g slatkog korijena.

a zatim istim čajem. mla­ kim. pilula. On gasi žeđ. štapića. a odraslima po 1 velika žlica. čajevi. zobi (Avena sativa) i pirevine (Agropyrum repens). Taj napitak veoma osvježava. Slatki korijen olakšava i mokrenje. kuhanog V 2 sata u l i vode. koje tada treba piti mlake ili hladne. divljeg kestena (Aesculus hyppocastanum) i timijana (Thymus serpyllum). pa ga je dobro uzimati u početku grozničavih stanja. uz to treba piti čaj od 100 g slatkog ko­ rijena. Djeci se daje svaka 2 sata po 1 kavska žličica. Ta se mješavina zasladi sirupom od višanja ili malina. U bolnicama pripremaju čaj od slatkog korijena. pastila. Upotrebljava se kao prirodni korijen. koji zovu »za sve dobar«. ispirati usnu šupljinu i jezik. a osim toga i kao napitak koji se priprema tako da se korijen moči u hladnoj vodi kojoj smo dodali korijandra (Coriandrum sativum). Sirup od slatkog korijena priprema se od jednakih dije­ lova tekućeg ekstrakta slatkog korijena. Prirodnim slatkim korijenom mogu se zasladiti napici.). tijesta.pšenične Hice itd. 523 . ili u obliku sirupa. jer se slatkoća kemijski mijenja čim se temperatura malo povisi. aniša (Pimpinella anisum) i limuna (Cytrus limonum).

jajolikim listovima. Flores althaeae — Nalazište: Raste po vrtovima. Pri dnu je odrvenjela. vlažnim livadama. spiralno poredanim. kao što su muljeviti riječni nanosi. Opis: Stabljika je visoka 1/2— 1 m. a dolje na petoro urezanim i nejednako nazubljenim.SLJEZ BIJELI Althaea officin alis L. Malvaceae L jek a rn ičk i naziv: Radix. puna je srži. robovi­ ma putova i polja. po jarcima. s baršu­ nasto bijelim. Folia. uz obale rijeka i svuda gdje je lagana i vlažna zemlja. iz pazušaca listova na vrhu stabljike i 524 . gore na troje.

zatim se to po­ klopi i nakon 10 min. Sljezova je sluz. Običan sljezov čaj priprema se tako da se 1 velika žlica sljezova lišća prelije s 2— 3 dl ključale vode. Korijen se opere. Od cijele biljke korijen je najljekovitiji. onda sve treba baciti. Tako se ekstrahira samo sluz. a osim toga mu to smanjuje ljekovitost. u hlad­ noj vodi rastavlja na glikozu. mutnom i pokvarljivom. 10 g korijena ljubice (Viola odorata) i 40 g lišća podbjela (Tussilago farfara) kuhaju se 10— 15 min. osim toga. a korijen u listopadu. pošto to odstoji 3 sata. a kad je gotovo posve suh. Djeci se daje isti čaj. od lipnja do rujna. procijedi. diš­ nih i probavnih organa. uzdušno proreže i naglo osuši. procijediti. 1 0 % saharoze. Mora biti sasvim bijel. ali uz dodatak 50 g 525 . blago sredstvo protiv upala sluznica mokraćnih. razreže se na sitne komadiće. Protiv upale grla. Upotrebljava se i za klizme. Sluz se. nešto invertnog šećera. Piju se 2— 3 šalice dnevno. inače. betaina i fosfata. Pije se u gutljajima za hladnih dana. oguli se vanjski sloj. Korijen se ne smije ni kuhati ni popariti. Pije se u toku dana umjesto vode..5% masnog ulja. Dobro je 3 velike žlice te mješavine popariti s Vz 1 klju­ čale vode i. Sljez ula­ zi i u sastav nekih prsnih čajeva. jednjaka i dušnika priprema se ovaj čaj: 3 velike žlice mješavine od 50 g narezanog korijena bije­ log sljeza. Pripremanje lijeka. pa na povr­ šinu isplivaju bjelkasti crvići. zatim se to procijedi i ponovo kuha s 3 velike žlice meda. spolnih. Bere se: lišće i cvijet u vrijeme cvatnje. oko 30% škroba. Biljka je bez mirisa. oko 2 % asparagina. kad ima najviše sluzi. primjena i djelovanje: Za macerat se 1— 2 velike žlice sitno izrezanog korijena moče u 2— 4 dl hlad­ ne vode 2— 3 sata uz češće mućkanje. 30 g korijena sladića (Glycyrrhiza glabra). galaktozu i ksilozu. Ako se namoči u vodu. oko 10% pektina. tj.ogranaka izlaze kite bijelih ili svjetloružičastih cvjetova. a sluzasta je okusa. 1. oko 75% ugljikohidrata. koji imaju 5 sraslih latica s mnogo prašnika i plodnicom od 10 listića. Sadrži: vrlo mnogo hranjivih tvari. 30— 35% sluzi. jer tada izlazi škrob koja tekućinu čini gušćom.

svaki drugi dan po 15— 20 min. ali parenje treba nastaviti.5 dl mješavine od pola vode i pola vina i dodati 1 veliku žlicu meda. također. upale gušterače. i na kraju procijedi kroz čistu lanenu krpu. To liječi od bolesti bubrega. Za istu svrhu služi i mješavina od po 50 g korijena i lista bijelog sljeza. sve do ozdravljenja.kamilice (Flores chamomillae). u 2. Uz to treba najmanje 2— 3 mjeseca piti sljezov čaj. Piju se dnevno 1— 2 šalice. ljekovi­ tog plućnjaka (Pulmonaria officinalis) i sjemenki lana (Linum usitatissimum). Za istu svrhu upotrebljava se lišće sljeza pomiješano jed­ nakim količinama čestoslavice (Veronica officinalis). nakon toga kuha 15 min. pa se. Protiv čira na želucu i dvanaesniku dodaje se toj m je­ šavini još hrastova kora (Cortex quercus) ili steža (Pottentilla tormentilla) i kamilica. Dobro je 10 g suhog ili 5 g svježeg korijena kuhati 20— 25 min. žutice uzrokovane začeplje­ njem jetre. Dobro je. pa tim odvarom pariti donji dio tijela. Za tu svrhu moči se 10 dkg lišća sljeza 12 sati u l i vode. zanemarenih hemoroida. Radi lije­ čenja od hemoroida i bijelog cvijeta treba 1 kg svježe biljke s korijenom preliti s 5— 6 1 vode i kuhati poklopljeno sat i pol do dva sata. odnosno žučnog mjehura. a pomaže i protiv veneričnih bolesti. pošto to odstoji 2 sata. podbjela i komorača. Ma­ loj djeci daje se 4— 5 puta dnevno po 1 velika žlica. Taj čaj ojača starije i nemoćne. Sredstvo kojim se ublažuju podražaji na kašalj i koje olakšava iskašljavanje priprema se tako da se 1 velika žlica mješavine od po 50 g korijena bijelog sljeza. bolesti slezene. bijelog cvijeta u žena. promuklosti i katara probavnih or­ gana. Ispirati treba toplim pripravkom. komorača (Foeniculum officinale) i lista podbjela popari s 2 dl ključale vode. procijedi. svaki sat po 1 žlica. izmije- 526 ' . po 1 velika žlica svakih 10— 15 min. lista trpu­ ca (Plantago lanceolata). P ije se toplo. Priprema se i uzima kao i prethodni pripravak. B ijeli sljez pomiješan s kamilicom i crnim sljezom (Malva silvestris) odlično je sredstvo za grgljanje. bolesti maternice. Na 1 šalicu čaja može se do­ dati 1 kavska žličica sirupa od malina. Nakon 5— 6 puta bolest popušta. Taj se čaj upotrebljava pro­ tiv bolesti dišnih organa. Protiv bijelog cvijeta treba irigatorom ispirati spolni organ.

Za sirup od bijelog sljeza moči se 50 g njegova korijena 12 sati u 3 dl vode sobne temperature. Pije se 4— 5 puta dnevno po 1 šalica. pitome nane (Mentha piperita) i kamilice. procijedi i pije nezaslađeno mjesto vode. Još jedno sredstvo s jednakim djelovanjem priprema se tako'da se 1 velika žlica mješavine od po 5 g korijena. Taj čaj ugodno miriše. lišća i cvijeta bijelog sljeza. koliko je potrebno za jedan dan. doda 1 kg meda ili sirupa od maline. zatim procijedi. Na 1 šalicu čaja dodaje se 1 kavska žličica sirupa od višanja. lanenog sjemena (Linum usitatissimum). Protiv proljeva se 5 velikih žlica mješavine od po 50 g korijena. kupine (Rubus fruticosus) i metvice (Mentha piperita) popari s l i ključale vode i. Zbog toga se priprema uvijek svježe i samo toliko. Doda li se toj mješavini još 50 g ka­ milice. Priprema se i upotreb­ ljava kao i oba prethodna. Priprema se i troši kao prethodni čaj. može se dati i djeci. 527 . kruške (Pirus communis). crnog sljeza (Malva silvestris). lišća podbjela (Tussilago farfara). ribizla ili maline. Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica. kadulje (Salvia officinalis) I preslice (Equisetum arvense) s 1h 1 ključale vode i nakon stajanja od 2— 3 sata procijedi. Protiv upale mokraćnih puteva popare se 4 velike žlice ' mješavine od po 50 g korijena bijelog sljeza. lišća breze. borovnice (Vaccinium mirtillus) i medvjeđeg grožđa. lišća breze (Be­ tula alba). te stavi na hladno mjesto. lišća podbjela. nakon što poklopljeno odstoji 3 sata. pa ga vole i osjetljivi bolesnici. lišća i cvijeta bijelog sljeza moči (ne kuha se!) u vodi sobne temperature i procijedi. višnje i ribizla. Jednako djeluje mješavina od po 50 g korijena bijelog sljeza. jer se brzo kvari. medvjeđeg grožđa (Uva ursi).šati i po 50 g korijena i cvijeta bijelog sljeza.

S gornje su strane tamnozeleni. Opis: Dlakava stabljika visoka je oko 30— 60 cm. po napuštenim zemlji­ štima. a okus joj je sluzavo opor. Flores Malvae — Nalazište: Raste u blizini naselja. s donje svijetliji i fino dlakavi. Biljka nema mirisa. Malvaceae Ljek arničk i naziv: Folia.SLJEZ C R N I Malva silvestris L. Iz pazušaca listova rastu po 2— 4 svjetlocr- 528 . Okrugli srcoliki listovi na dugim peteljkama rascijepljeni su 5— 7 puta. među ruševinama i po jarcima. a na obodu su narovašeni.

U listu ima tanina.5 dl mješavine od pola vode i pola vina. Pri tom pomodri. služi za grgljanje i piće protiv kataralne upale dišnih putova. Svi navedeni čajevi pomažu i protiv hemoroida. natrij. Iz čaške vire mnogobrojni prašnici. pa čak i bolovi uha prestaju kad se uho pari čajem od sljezova cvijeta. 34 Zla tn a k n jiga lje k o v it o g b ilja 529 . dok još nije potpuno rasvjetan. koje sušenjem pomodre. spljoštena i mnogostruko pregrađena. promuklosti i kašlja. oguljen i razrezan mora se brzo sušiti. djelovanje crnog sljeza još je bolje pomiješa li se s cvijetom divizme (Verbascum thapsiforme) i medom: piju se 2 male šalice dnevno. Plodnica je okrugla. u gutljajima. to regulira probavu. U cvijetu ima mnogo sluzi i antocijana malvina. Korijen se bere u proljeće i jesen. Cvijet se bere po suhom vremenu. pa je zato čaj sluzav i opalescira. Bere se: Cvate od lipnja do rujna. Ako se 40 dana pije triput dnevno po 1 šalica čaja od 20 g korijena i cvijeta kuhanog s 2 velike žlice meda. čireva. Pripremanje lijeka. Sušiti se mora br­ zo. liječi od oteklina u grlu i pospješuje iskašljavanje. Dobro je također grgljati čajem pripremljenim od jednakih dijelova crnog sljeza i kadulje (Salvia officinalis). isprugana tamnim plavičastim pruga­ ma. Treba ga odmah zatvoriti da od svjetla ne poblijedi i od vlage ne popijesnivi. kalcij. primjena i djelovanje: Čaj od 15 g cvi­ jeta kuhanog u 2.veno-ljubičasta cvijeta. Omekšava sluz i olakšava njezino izbaci­ vanje. Cvjetni vjenčić ima 5 sraslih latica. s 2 velike žlice meda. Sadrži i jedan klorid koji prelazi u malvidin i glukozu. Dobro opran. Sadrži: kalij. fosfor i sumpor. Kad je riječ o bolestima dišnih organa.

u čijem su mesu bezbrojna zrnca (plodovi nepucavci). kožnate. sličan kruški. zajed­ nički cvat.S M O K V A Ficus carica Moraceae L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm akopeji — Nalazište: Uzgaja se u svim priobalnim područjima Sre­ dozemlja i jadranskog Primorja. iznutra bijelog stabla. u kome ima i prašničkih i tučkovih cvjetova. 530 . oko 2 m vi­ sok. Opis: To je drvu sličan gusto granati grm. mekanog. Raste i sa zemljom najsiromašnijem kamenjaru. meko dlakave lisne peteljke nose velike. Taj cvat kasnije izraste u sočnu. mali cvjetovi zatvoreni su u mesnati. Iz otr­ gnutog ploda izlazi bijeli. Jednodomni. Dalmacije. srcolike. spužvastog. Plodnica je bijela ili crnkasta. tupo nazubljenih. Cr­ ne Gore i Makedonije. Okrugle. koje se upo­ trebljava za poliranje metala. odozdo mekano dla­ kave listove. duboko urezane u 4— 5 režanj a. mliječni sok na peteljci. mekanu smokvu. Hercegovine.

jer se suha smatra poslasticom. što se također pije na šalice po želji i potrebi. Za čišćenje odnosno reguliranje probave uzimaju se do­ bro oprane suhe smokve i suhe šljive. Ponekad se. puna šaka čisto oprane i posušene ječmene kaše. Taj bijeli sloj nije kristalizirani šećer. treba prije jela temeljito oprati u vrućoj vodi. lijepe smokve. Bere se: Propupa potkraj proljeća. 3 datulje. dodaju i 2— 3 lista sene (Folia senae). prigodom mo­ čenja. poklopljenom zemljanim poklopcem ili por­ culanskim tanjurićem. koja se grubo samelje ili stuče. pa tek tada jesti. močene u mlakoj vodi 24 sata. s 21 vode na polovicu. 1. oko 50% invertnog šećera. koje se nalaze u svakom voću. Zbog hranjivosti i ljekovitosti važna je za pre­ hranu siromašnijih krajeva. ni brašno. Protiv dugotrajnih prsnih bolesti i promuklosti s kašljem uzmu se 3 velike. Kao oblog stavljaju se i na otekline po tijelu. ugodna mirisa i okusa. primjena i djelovanje: Smokva je prirodno sredstvo za čišćenje (purgans) i odstranjenje sluzi (ekspektorans). u kojemu se nalaze gljivice. organskih kiselina. U težim slučajevima to se čini nekoliko dana uzastopce. ljepljive i prozirne. Jede se prijesna i osušena. nešto masti i bjelančevina. 1. nakon toga 531 . kako se obično u trgovini kaže. škorpiona i bijesnog psa. ječmene kaše i grožđica. Suhe smokve moraju biti mekane. a smekšane u vrućem mlijeku ili vodi ublažuju otekline zubi. za liječenje i za trgovinu.5 g slatkog kori­ jena (Glycirrhiza glabra). isprati i posušiti. čak i u slučaju raka. umjesto zajutarka. smokva sadrži oko 70% ugljikohidrata. N jih Grci stavljaju kao oblog na mjesto ujeda. što uzrokuju glavobolju i bolove u želucu. Kao prsni čaj često se uzima i mješavina od jednakih dijelova smokve. smole odnosno voska i uobičaje­ nih minerala. pojele zajedno s vodom u kojoj su močene. te prokuha u zemljanom loncu. oko 5% pektina. a dozrijeva potkraj ljeta. jača želudac.5 g nastruganog jelenjeg roga. Suha smokva kuhana kao čaj pomaže kod moždane kapi. Smokve s bijelim slojem. Pripremanje lijeka. sastavni je dio prsnih čajeva.Sadrži: Uz ostale hranjive i ljekovite tvari. a pržena služi kao kava. da bi se sutradan ujutro. Prednost imaju grčke smokve. a također i kod upale grla i pluća.

Inače se u slučaju promuklosti treba utopljavati. a kad se ohladi. ' Samljevena smokva skuhana u vinskom octu kao kaša liječi. pa se pije u toku dana po želji. Tvrde otekline omekšaju i raziđu se kad se time mažu. plućne bolesti prolaze. a bolesnici ojačaju. pazeći da ne zagori. i ta voda pije. . 532 . Svakog jutra treba pripremiti svježi melem. a bradavice njime mazane nestaju. uklanja boli u sjemenovodu muškarca. koji će proći za 2— 3 dana ma kako bio jak. Tumori tada brzo prolaze. Vrlo je dobar napitak protiv kaš­ lja. te poticati znojenje omatanjem vrata ovčjom vunom. Dobro je u međuvremenu uzimati žutanjak dobro umu­ ćen sa žutim (kandis) šećerom.se ohladi. i spomenute napitke marljivo piti. ako se 1 šaka samljevenih suhih smokava. 1 šaka samljevenih rogača (Ceratonia siliqua). i vodenu bolest.5 1 crnog vina. Kuha li se zgnječena smokva s miloduhom (Hyssopus officinalis). te 1 ša­ ka stučenog žutog (kandis) šećera i malo kore od cimeta stavi kuhati u zemljanom loncu s 1. procijedi se i pije 3 puta po 1 čaša na dan. Protiv raka zgnječene se smokve pomiješaju sa zakiseljenim kvascem i zgnječenim češnjakom u melem kojim se oblažu najopasniji i najzloćudniji tumori. koji također raste u našem primorju. Smokvin mliječni sok potiče probavu i tjera crijevne gli­ ste. brašno ječmene kaše i pelin (Artemisia absynthium) skuhaju s malo vode u gustu kašu i njome oblože te otekline. osim kašlja. te pomaže izbacivanje mokraćnih kamenaca i pijeska. Otekline od vodene bolesti nestaju ako se samljevene smokve. dakle uz češće miješanje.

— Nalazište: Raste po planinskim i brdskim vlažnim livada­ ma i pašnjacima umjerene geografske zone. Ružičastobijeli cvjetići tvore klas na vrhu stabljike. a gornjih užih i sjedećih. 533 .SRČENJAK Polygonum bistorta L Polygonaceae L jek a rn ičk i naziv: Rhizoma bistortae . bez 'peteljke. Opis: To je oko 90 cm visoka. Odozgo su tamnozeleni. a naličje im je sivo. trajna biljka. donjih s dužom peteljkom. kopIjastih listova. dugih.

Bere se: Čim u jesen sjeme dozre. Izvana je smeđ. oko 30% škroba. Za ispiranje usta u slučaju upala sluznice s ranicama ili za klizmu u slučaju dizenterije i težih proljeva treba u l i vode namočiti 8 g korijena. elagne kiseline I glikoze. toni kum i adstringens koji pomaže iznutra protiv krvavih proljeva i hemoroida. dakle. a sjeme sije na uzorano tlo. bez mirisa. Suhi prašak korijena uzima se dvaput dnevno. odakle mu ime bis torta = dvaput savijen. Sadrži. Srčenjak je. Ne valja ga kuhati jer sadrži škrob. Rizom treba brzo sušiti. rizom se vadi iz zemlje. Liječi od slabokrvnost! i bijelog cvijeta u žena. Piju se 2— 3 šalice dnevno. a zatim procijedi i pije. oksalata. Pripremanje lijeka. crvenila. Okusa je opora i malo gorkoga. koliko stane na vrh noža. a preventivno se primje­ njuje i u slučaju pobačaja. nešto galusove kiseline.Ugodno mirišu. 534 . Podanak je na otprilike' svaka 4 cm savijen kao slovo »S «. Stari korijen gubi ljekovitost. kao meso. a Izvana protiv zapuštenih rana i kožnih bolesti. prije jela. primjena i djelovanje: Za čaj se 2 ve­ like žlice ili 50 g usitnjenog korijena moči u l i mlake vode 3— 4 sata. a iznutra crvenosmeđ. s malo vode ili mlijeka. oko 15% katehinskog tanina.

Listovi su ure­ zani na 5—7 dijelova i nazubljeni. dlakave. četvorougiate. crvenkasti cvjetovi -ziaze iz pazušaca pricvjetnih listova. Labiatae L jek a rn ičk i naziv: Leonuri herb a — Nalazište: Raste kraj putova. na vrhovima grana. oko 0. saponozida i eteričnog ulja. razgranate. 50— 120 cm visoke stabljike. Sitni. Opis: To je trajna.05% nepoznatog alkaloiđa. oko 7% tanina.SRDAČICA Leonurus cardiaca L. Sadrži: gorku tvar leonurin. zeljasta biljka. 535 .

s odoljenom (Valeriana officinalis) i matičnja­ kom (Melissa officinalis).). Uzima se više puta dnevno prije jela.Bere se: Cvate od lipnja do rujna. Upotrebljavaju se vršci mladica s cvjetovima. Pripremanje lijeka. Dobro je 1 veliku žlicu u prah zdrobljenog lišća biljke uzeti u 1 čašici crnog vina. primjena 1 djelovanje: Upotrebljava se za reguliranje menstruacije u doba mijene i protiv tegoba koje se javljaju poslije prestanka menstruacije (lupanje srca. kao čaj od 50 g biljke poparene s l i ključale vode. dakle lišće i cvjetovi. Upravo zbog toga umirujućeg djelo­ vanja na srce dali su jo j ime »cardiaca« ili »srdačica«. Ublažuje također smetnje pri mokrenju i pomaže u slu­ čaju slabokrvnosti. Ipak se srdačica češće upotrebljava u mješavinama za umirenje. Od tinkture uzima se po 1 kavska ' žličica. 536 . navala krvi u glavu itd. npr.

trajna. Rosaceae L jek a rn ičk i naziv : Rhizoma tormentillae — Nalazište: Raste po šumama. Perast! su listovi u gornjem dijelu sjede­ ći. zeljasta. razgranala stabljika. na vlažnom tlu. i pašnja­ cima. Opis: To je uspravna. du­ goljasti. bez peteljke.STEŽA P oten tilla tormentilla L. 20— 30 cm visoka. šumskim livadama. duboko pilasti. Žuti cvijet sa 4 latice ima 537 . kopljasti. a u donjem na vrlo kratkim peteljkama.

tormentol. Sadrži: željezo. Čaj od 1 žlice korijena. groznice. a kasnije svaki sat. Dobro je 1 veliku žlicu mješavine od 40 g usitnjena kori­ jena steže i 60 g hrastove kore kuhati 10 min.5 dl vode. i to u obliku čaja. praška i tinkture. Oblog treba obnoviti čim se posuši. zacjeljuje rane i zaustavlja krv. pomaže u slučaju otečene jetre i slezene. Ako se kuha s jednakom količinom hrastove kore (Cortex quercus).dugu peteljku koja raste iz račvastih grana. osobito krva­ vog. 17— 20% tanina. šumske jagode (Fragaria vesca). Mlado lišće sabire se ljeti. p rije jela.. V rlo je trpka okusa. smolu. kuhanog u 2. to­ pivo tormentil-crvenilo. osipa i od uboda kukaca. Pripremanje lijeka. gumu i škrob. bacanja krvi. po 1 veliku žlicu. liječi od jakoga kr­ vavog proljeva. organske kiseline. u 2. raste uspravno. Protiv povratne groz­ nice uzima se 3— 4 puta dnevno prašak od korijena. Pije se triput dnevno po 1 šalica. korjeačići odstrane. Fodanak se prije sušenja opere. a korijen u proljeće i jesen. primjena i djelovanje: i korijen (podanak) i lišće upotrebljavaju se protiv proljeva. Odvar se priprema tako da se 30 g korijena steže kuha 5 min. čireva. P ije se svaka 2 sata po 1 velika žlica. koliko stane na vršak noža u vinu ili šećernoj vodi. Protiv dizenterije treba po 20 g korijena steže. Uzima se prvi sat svakih 20 min. Protiv uloga. Bere se: Cvate od lipnja do jeseni. Korijen je debeo. 20— 30% flobatarđna. protiv jačeg proljeva. protiv groznice i šećerne bolesti.5 dl vode. a na presjeku pocrveni kao krv zbog tamilskog crvenila. žutice. Mogu se ta mjesta namazati i mašću od stežina praška k oji se izmiješa sa svinjskom mašću. drvenast. Oblozi od jakog uvarka korijena steže najbolji su lijek protiv otvorenih rana. za čišćenje pluća i jetre tre­ ba u 2 dl vode i 2 dl vina kuhati 2 velike žlice korijena steže. kamilice (Flos chamomillae) i ploda borovnice 538 . pa se suši na suncu ili na umjetnoj toplini. u l i vode. P ije se u gutljajima u toku dana. dizenterije. ili iz pazušca gor­ njih listova.

začepiti i ostaviti na suncu 6— 8 tjedana. prije spavanja. ispire se time nos ili se u tofcne natopljena vata drži u nozdrvi radi zaustavljanja krvarenja iz nosa. Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica. Uzima se. Pije se u toku dana umjesto vode. Uzima se 3— 4 puta dnevno po 15— 20 kapi na šećeru ili u vodi. u 2. poklopiti i hakon 15 min.5 dl octa. dobro je 4 velike žlice m je­ šavine od po 20 g steže. Ako se pojavi krv u mokraći.(Vaccinium Myrtillus) usitniti i 3 velike žlice te mješavine po­ klopljeno kuhati 5 min. stolisnika. zatim 'dodati 5 g kamilice. pol staklenke napuniti narezanim korijenom steže. kami­ lice. Dobro je 10 g steže i 5 g hrastove kore kuhati pol sata u 2 dl vode. začepiti. Uzima se po 20— 25 kapi u malo vode više puta dnevno. ka­ 539 . Mladi suhi listovi mogu u nuždi. i to navečer. prema potrebi. poticanja organa na rad i jačanja sla­ bih i starih. U slučaju uloga oblog smanjuje bolove. ostaviti da stoji 10 dana uz povremeno mućkanje i zatim otfiltrirati. poklopiti i nakon 4 sata procijediti. također. Uvarak s pol vode i pol octa omekšava tvrde čireve i čisti ih. pa do vrha nadoliti jakom rakijom. i za­ tim otfiltrirati. Protiv srčanih smetnji — kao posljedice reume — djelo­ tvorni su ovi pripravci: U Va 1 60 postotnog alkohola može se močiti 1 velika žlica narezanog korijena steže 10 dana. pa ostaviti da to pokloplje­ no stoji preko noći. radi osvježenja tjelesnih sokova.-Pije se po 1 rakijska čašica triput dnevno prije jela. Protiv upale grla i usta treba 2 velike žlice mješavine od po 20 g steže. 25— 30 kapi tinkture u malo vode. Dobro je. Kad se ohladi. Tinkturu od steže dobivamo močenjem šake zdrobljenog korijena u l i alkohola. bedrenike (Pimpinella saxifraga). u ih 1 vode. procijediti. Protiv kostobolje i reume stavlja se vruć oblog od 30 g korijena kuhanog 3— 5 min. plućnjaka (Pulmonaria officinalis) i krasuljka (Bellis perenis) popariti sa Vs 1 ključale vode. a zatim profiltrirati. zamijeniti ruski čaj. stolisnika (Achillea m illefolia). Za jačanje organizma dobro je u 1 1 crnog vina namočiti 80 g narezanog korijena steže.

540 . pošto odstoji 5 sati. poklopiti i nakon 2 sata procijediti.milice i kadulje (Salvia officinalis) popariti s 3 dl ključale vode. ■ Za ispiranje rana i za obloge služi ovaj odvar: 25 g steže kuha se % sata a Vi 1 vode. procijedi. zatim se tome doda 25 g lista stolisnika. To služi za grg­ ljanje. poklopi se i.

folia . Dlakavi su listovi izmjenično poreda­ ni. 2— 4 puta perasto razdijeljeni u mnogobrojne fine listiće. Cvjetovi tvore ravni paštitac crvenih ili bijelih glavica na vrhu stabljike. 541 .S T O L I S N I K i Achillea m illefoliu m Compositae L jek a rn ičk i naziv: Millefolii herba. sunčanim obronci­ ma i pašnjacima. razgranala. svjetlozelena ili crvenosmeđa stabljika. Opis: To je oko 70 cm visoka. flores ■— Nalazište: Raste po robovima oranica. Ugodno miriše.

ublažuje reuma­ tizam. poparen s 2. uz dodatak meda.se na dan 1— 2 šalice toga čaja. a liječi i od malarije. Bere se: Cvate od lipnja do listopada.5 dl ključale vode. crnog trna (Prunus spinoza) i praha od aloj a koliko stane na vršak noža. tanin. kariofilen. lupanje srca i prenagli puls. akonitinsku kiselinu. Upotreblj avaj u se cvjetovi i gornji dio stabljike kad su u punom razvoju. Ako se čajem od stolisnika duže vrijem e pere tijelo. crijeva. ili po svježe kuhanim krumpirima (proljetna kura). me­ kanog lišća priprema se izvrsna juha i varivo. Pripremanje lijeka. škrleta. Pije se po 1 šalica dnevno. Protiv nesanice i opće slabosti u razdoblju poslije preboljene teške bolesti treba piti navečer po 1 šalicu čaja od 5 g stolisnika poparenog s 2. ospica. zastoja njezine funkcije i raka. koji uklanja zastoj krvi u leđima. cineol. liječi od svih plućnih bolesti. fosfor. koža se čisti od prištića. kalij. pinen. Čaj od svježeg lišća i cvjetova jača želudac. achilein. U slučaju otečene jetre. Odlično djeluje protiv krvarenja iz hemoroida i bacanja krvi. natrij. sumpor. To čisti krv. cianogenetski glikozid. mravlju i valerijanovu kiselinu. a sabire se u lipnju i srpnju. porebrice. a sitno isjeckani listovi mogu se posipati po maslacu namazanom na kruhu. tujon. osobito u slučaju angine pectoris. soli. jača probavne organe. umiruje ner­ vozu i grčeve želuca. Sok od svježeg lišća i cvijeća uzima se kao proljetna kura: piju se dnevno 1— 2 žli­ ce. eterično ulje. treba dnevno piti 1— 2 šalice čaja od stolisnika pomiješanog s jednakim dijelovima kantariona (Hypericum perforatum). Svježe 542 . On potiče otpor krvi. mo­ krenja u krevet i čisti od glista.Sadrži: željezo. smolu. u gutljajima u toku dana. liječi od ovapnjenja žila. procijeđen nakon 10 minuta. Kod prehlade zagrijava. čireva i krastica. Čaj od 10 g stolisnika. bom eol. primjena i djelovanje: Od mladog. žučnog mjehura i slezene. Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela. pomiješanog s 3 g pelina (Artemi­ sia absinthium) ili sa 6 g kantariona i 1 velikom žlicom meda.5 dl ključale vode. Protiv bolova u leđima piju .

prije jela. izopa. prije jela. procijedi. podbjela (Tussilago farfara). poklo­ piti i ostaviti da to stoji preko noći.. 1— 2 min. kukuruzne svile (Zea maydis) i peteljki vi­ šanja (Prunus cerassus) popariti s V 2 1 ključale vode. i procijeđenog nakon 10 minuta. zacijeljuje sve unutarnje rane. Protiv bronhijalne astme treba 3 velike žlice mješavine od po 20 g stolisnika. Protiv svih spomenutih bolesti koristan je i čaj od 10 g osušenog cvijeta. Pije se triput dnevno po 1 šalica. pa pijemo dnevno po 2—3 čašice. Ako u l i vina močimo 20— 30 g stolisnika 10 dana. Pije se toplo. timijana (Thymus serpyllum) i izopa (Hysoppus officinalis): 1 velika žlica te mješa­ vine popari se s 2. a djelotvorni su i oblozi koji se stavljaju na rane i čireve. Dobro djeluje mješavina od po 25 g tetrljana (Marubium vulgare).zdrobljena biljka stavlja se na prsa u povratnoj groznici. Nadimanje od plinova zbog loše probave odstranjuje čaj koji se priprema tako da se 1 velika žlica mješavine od po 25 543 . triput dnevno po 1 šalica.5 dl ključale vode. Stolisnikov čaj djeluje iznutra protiv glista. uz dodatak 1 velike žlice meda. kičice (Erythraea centaurium). Protiv kamenaca u bubrezima treba 3 velike žlice mješavi­ ne od po 20 g lista stolisnika. prokuhati 10— 15 g vršika stolisnika s cvjeto­ vima u l i vode. Pije se umjesto vode. a izvana zacjeljuje rane. P ije se po 1 šalica prije jela. Za istu svrhu dobro je 2 velike žlice stolisnika popariti s 2 dl ključale vode. ma­ tičnjaka (Melissa officinalis) i cvijeta crnog sljeza (Malva silvestris) popariti s %k 1 ključale vode. Za jačanje i poboljšanje teka treba piti triput dnevno po 1 kavsku žličicu tinkture od 10 dijelova stolisnika i 90 dijelova rakije prepečenice. ujutro i navečer po 1 šalicu.5 dl ključale vode i nakon 10 min. a sutradan odliti. Pije se toplo. a organizam se čisti od usirene i ustajale krvi. P ije se triput dnevno po 1 šalica. U prah stučeno i prosijano suho lišće i cvijeće uzima se triput dnevno koliko stane na vrh noža — radi jačanja i čišćenja krvi i želuca. breze (Betula alba). ma gdje one bile. ostaviti poklop­ ljeno da se ohladi i procijediti. poklopiti i nakon 2 sata ocijediti. K od dugotrajnog iskašljavanja poslije upale pluća treba brzo. poparenog s 2. medvjeđeg grožđa (Uva ursi).

divljeg mažurana (Origanum vulgare) i bijele koprive (Lamium album) popare s lk 1 ključale vode. trave ive (Teucrium montanum). poklopi i nakon 2— 3 sata pro­ cijedi. procijedi se kroz čistu bijelu krpu. dupčaca (Teucrium chamaedrys). timijana i kamilice (Flores chamomillae). kore krušine (Rhamnus frangula). gorke djeteline (Menyanthes trifoliata). 544 .. Jednako se priprema i pije čaj od po 20 g lista i cvijeta stolisnika. pola sata prije jela. rosopasa (Chelidonium majus). Pije se triput dnevno poslije jela. smilja (Helichrysum arenarium). tim se čajem ispire žen­ sko spolovilo. Kad se ohladi na temperaturu tijela. Protiv bijelog cvijeta u žena upotrebljava se čaj koji se priprema tako da se 4 velike žlice mješavine od po 40 g lista i cvijeta stolisnika i kamilice i po 10 g kadulje (Salvia offici­ nalis) i lišća koprive (Urtica dioica) popare s l i ključale vode. Istodobno se pije i čaj koji se priprema tako da se 3 velike žlice mješavine od po 25 g cvijeta i lista stolis­ nika. Pripre­ ma se kao i prethodni. kantariona. Od kroničnog zatvora stolice liječi mješavina od po 20 g cvijeta stolisnika. ploda sene (Cassia). protiv kro­ ničnog katara želuca. metvice paprene i ploda sene: 1 velika žlica te mješavine po­ pari se s 2 dl ključale vode. pa pošto to poklopljeno odstoji cijelu noć. a pije navečer. lincure (Gentiana lutea) metvice paprene (Mentha piperita) i komorača (Fructus foeniculi) popari s 1 dl ključale vode. poklopljeno ostavi dok ne bude mlačno pa se procijedi. dupčaca. Protiv kamena u žučnom mjehuru djelotvorna je mješa­ vina od po 25 g lista i cvijeta stolisnika. trave ive. procijedi se i pije umjesto vode u toku dana. kamilice. kadulje. Pije se triput dnevno. pa pošto odstoji 10 min. aniša (Fructus anisi). kamilice i rizoma zubače (Cynodon dactylon).g cvijeta i lista stolisnika.

čije latice imaju uz­ dužne crvene pruge. Na svome vrhu ima tri vlažno-sjajne. na čvrstom. Uzgaja se u vrtovima i plantažama. cjevastim stapkama ljubičasti do narančastocrveni cvjetovi. Najviše se cijeni vrsta s najizrazitijoro narančastocrvenom bojom. dobro pognojenom tlu. pa viri iz cvijeta. Tučak je dulji od latica. a tada izme­ đu njih iz lukovice izrastaju na dugim. 35 Zla tn a knjiga ljekovitog bilja 545 . Oni u jesen nestaju. tamnozeleni listovi s bijelom uzdužnom pragom. pješčanom. smeđecrvene. Opis: To je proljetna biljka s trajnom podzemnom luko­ vicom. iz koje u proljeće izrastu uski.ŠAFRAN Crocus sativus Iridaceae Ljekarnički naziv: Stigmata croci — Nalazište: Porijeklom je s Orijenta.

U većoj količini podražuje sluznicu že­ luca i crijeva. te prouzrokuje povraćanje. mnogo primjenjivao. vosku sličnu mast i neki alkohol u tragu. rašire i oprezno skidaju njuške s tučkova. a. Rođena djeca imaju tada žutu kožu. glikozid kroein. zatim glikozidnu gorku tvar pikrokrocin. boja za maslac. osobito u ženskom svijetu. Upotrebljava se i kao začin. jer privlače vlagu iz zraka i odmah se kvare. a zbog neznanja i mnogo života dokrajčio. upotrijebljen kao začin. koji sve oboji jako žuto. Šafran se davao i za pospješenje i olak­ šavanje poroda.urezane i narovašene njuške. U maloj ko­ ličini potiče crijeva. Kupe li se tučkovi u ljekarni. dok su još zatvoreni. Razumljivo je da su otrovanja bila česta. eterično ulje s terpenima. ili s 546 . koža požuti.kod trudnica dovode do pobačaja ako im se u prekoračenoj dozi daju radi umirenja bolova. Punokrvni i ljudi skloni upalama ne smiju upotrebljavati ša­ fran. Učvršćuje san. omaglicu. osim toga. koji. Tjera na znojenje. jer se u narodu. da se zatim rasprostru na finom rešetu (mreži) i suše 24 sata oko 1 m iznad štednjaka ili užarenog drvenog ugljena. pa likopin. Sadrži: karotin. jer potiče akciju krvnih žila i priljev krvi k mozgu. drugu hranu i napitke. raste nekultiviran po livadama i ledinama. Ina­ če šafran oživljava i stvara vedro raspoloženje. grčeve i bolove želuca i crijeva od naduvenosti zbog plinova umiruje. stavljaju se u vrećice. umiruje boli i grčeve do neke granice. sama ili pomiješana s opijem: Tinctura opii crocata. Droga je vrlo skupa. Po tome se šafran i razlikuje od mrazovca. na velikoj se dasci. U ljekarnama se osim tučkova izrađuje i Tinctura croci. odnosno provociraju men­ struaciju. treba ih što prije izvaditi iz papirnate vrećice i dobro zatvoriti u tamnosmeđu staklenu bocu. grčeve pa i smrt u komi. grožđani šećer. aromatično. a okus mu je oštar i gorak. Cvijet miriše svježe opojno. ■ Pripremanje lijeka. Pere li se njime. Već umjerene količine dovode do metroragija. proljev. Cvjetovi se beru rano ujutro. Bere se: Cvate u rujnu i listopadu. pa pospje­ šuje probavu. npr. Zato se šafranom treba koristiti točno prema uputi liječnika. primjena i djelovanje: Šafran djelu­ je lagano opojno i umirujuće.

Za tu se svrhu 3 g ( 8— 10 tučkova) prelije s 2 dl kipuće vode. Pomiješa li se s bjelanjkom i žumanjkom kokoš­ jeg jajeta. ubrzanog pulsa. kroničnog bronhitisa i si. time nakvasi gaza i primijeni kao oblog. grčevitih katara probavnog trakta. hipohondrije. a to isto kao oblog omekšava upaljene dojke (mastitis). procijedi i pije nezaslađeno. osobito kad je praćena bolovima. Primjenjuju se. jakog octa i dabrove masti. zanokticu (panaritium) i otečene zglobove. pospanosti. ostavi stajati 15 min. 3— 4 puta dnev­ no. Prelije li se šafran kipućim octom i pošto odstoji 15 min. Na upaljene i umorne oči mogu se stavljati i oblozi od mlijeka u koje se stavi tinkture ili čaja od šafra­ na. Treba paziti da ne uđe u oči! Promrznuti udovi (pemiones) i smrzotine (kongelacije) mažu se tekućinom od jednakih dijelova tinkture od šafrana i kamfor-špirita. Za hladne i vruće obloge miješa se šafran s vodom. time masira kod napada padavice i udara kapi. uglavnom. teturanja do nesvjestice. 1— 2 šalice dnevno u gutljajima. ali nakon 6— 8 sati Protiv živčane slabosti. te ublažuje bolove. zatvora. pri­ mjenjivala se tinktura u dozi od 4— 6 kapi. otvrdnuća jetre. napadaja moždane kapi i hemofilije. vinom i mlijekom. jer kao opijum omamljuju krajnje završetke živaca koji omataju m je­ huriće (alveole) bronha. ali samo je­ danput dnevno. Kod magarećeg kašlja (pertussis) ili hripavca uzima se za napadaja po 1 žlica oparka od % g šafrana u prahu prelive­ nog s 2. U osobito teškom slučaju smije se u jednom danu samo još jednom ponoviti ista doza. Upotrebljavaju se i u slu­ čaju plućnih oboljenja. poklopi.5 dl kipućeg čaja od anisa (Pimpinella anisum). ublažuje bolove. melankolije i sličnih duševnih stanja. bolesnik se oporavi i dolazi k sebi. Slabe oči ojača i boli u očima ublažuje mazanje vjeđa tinkturom od šafrana. smanjuje otekline i liječi upalu. U slučaju kapi dobro je dati udisati miris od mješavine šafrana. pro­ tiv histerije. U oba ova slučaja može se s uspjehom dati i tinktura šafrana u dozi od 2 — 4— 6 kapi najednom pri napadaju kašlja. izostajanja menstruacije i da bi se ona regulirala. 547 .alojem: Trinctura composita...

pa se time masira. jača živce i srce. Protiv hladne i vlažne gangrene (Sphacelus) smiješa se šafran s maslinovim uljem i lužinom i time maže oboljelo mjesto. najbolje je da napravi ljekarnik. vrto­ glavice. Oboljelo mjesto maže se time ujutro i navečer s pomoću kokošjeg pera. povraćanja. pa se pokrije suhom lanenom krpom. omame i pospanosti a na kraju do para­ lize mozga i živaca. Vrlo dobro djeluje protiv vrbanca ili crvenog vjetra (Ery­ sipelas) mast sastavljena od jednakih dijelova šafranova pra­ ha. ili maslinovim uljem i bjelanjkom. a treba ih davati točno po uputi liječnika. a osobito sirup za djecu. pravog maslinovog ulja i sitno nastruganog voska: sve se to ostavi rastopiti s malo vode u zemljanom lončiću i dobro izmiješa. maslinova ulja i nešto opijuma.Moči li se šafran u vinjaku ili jakoj rakiji 14 dana. k tome se dodaju dva bjelanjka kokošjih jaja i sve zajedno opet dobro izmiješa. Protiv vrućih oteklina šafran se pomiješa s jajetom i ti­ me maže oboljelo mjesto. Kao mast. miješa se sa svinjskom masti. a ako se to stavi kao oblog na ranu. zaustavlja krvarenje i utišava bol. mlijeka. Svako prekoračenje doze dovodi do lupanja srca. Tinktura. Svaki put prije upotrebe treba ovaj melem dobro promućkati. a kao melem s vodom i nešto loja. Najjače boli podagre (gihta) umire se kad se na oboljelo mjesto stavi oblog od mješavine šafra­ na. 548 . glavobolje.

ljepljiva. 30— 40 cm visoka. To je jednogodišnja ili dvogodišnja samonikla. Opis. Listovi su krpasti. razgranala. uglata. Ponekad se uzgaja i u vrtovima.Š I K A L I N A Ž U T A Cnicus beneđictus L. Pusteni. a opkoljeni su bodlji­ kavim listovima. 549 . duboko urezani i na vršcima bodljikavi. žućkastobijeli cvjetovi tvore pojedinačne cvjetne glavice na vrhovima ogranka. Compositae L jek a rn ičk i naziv: Herba cardui beneđicti — Nalazište: Raste na sunčanim suhim mjestima po polji­ ma. pusteno dla­ kava biljka.

srca. Još bolje djeluje pomiješan s jednakom količinom stolis­ nika (Achillea millefolium) i kičice (Erythraea centaurium). On čisti krv. primjena i djelovanje: Protiv bolesti crijeva. Bere se: Cvate od lipnja do kolovoza. poboljšava tek i uklanja probavne smetnje.5 dl ključale vode i nakon 10 min. smole. Pije se nezaslađeno triput dnevno po 1 šalica. trave ive (Teucrium montanum). sumpor. 550 . eterično ulje i različite soli. procijedi. Šikalina se može uzimati u obliku čaja. ma­ lo sluzi. Isto je tako dobro 10 g mješavine od po 20 g šikaline. pelina i lincure (Gentiana lutea): 10 g te mješavine popari se s 2 dl ključale vode i nakon 10 min. jetre. za smanjeno stvaranje kiseline i sprečavanje procesa trulenja. vrtoglavice. za bolje izlučivanje žuči. smetnji u izmjeni tvari i menstruaciji djelotvoran je ovaj čaj: 1 kavska žličica biljke popari se s 2. 1— 2 šalice dnevno. služi mješavina od po 25 g šikaline. limunove kore (Cortex citri limoni) i tetrljana (Marubium vulgare) popariti s 2 dl ključale vode i nakon 10 min. astme. Upotrebljavaju se lišće i sjemenke. a tada se i sabire. Pripremanje lijeka. kičice. stolisnika.Sadrži: željezo. ekstrakta. bolesti dišnih organa. Od lišća šikaline pri­ prema se vrlo dobra tinktura za jačanje želuca. živčanih bo­ lesti. Pije se. liječi od raka. tinktu­ re. melankolije. kao gorki stomahik. gorki heterozid cnicin. Taj se čaj pije topao. Rekonvalescente zaštićuje od vraćanja preboljele bolesti. Za jačanje želuca. Iza­ ziva ugodan osjećaj i radosno raspoloženje. omekšavanje sluzi. kroničnog katara pluća. ocijedi. pol sata prije jela. Taj je čaj osobito koristan kad želudac i crijeva oslabe zbog uzimanja mnogih lijekova. povratne groznice. u gutljajima u toku dana. upale pluća. tanin. nezaslađeno pol sata prije jela. čisti kožu. što olakšava iskašljavanje. ili s jednakim dijelovima iđirota (Acorus calamus) i pelina (Arte­ misia absinthium). procijediti. žu­ tice i vodene bolesti. glavobolje. vina i dragih galenskih pripravaka. hipohondrije. Čaj od šikaline jača unutarnje organe. tako­ đer. želuca.

Š I M Š I R Buxus sempervirens L. Sadrži: tanin i eterično ulje ugodna mirisa. Opis: To je drvo visoko i do 25 m. Bere se: lišće. 551 . Folia Cupressus — Nalazište. Uzgaja se kao ukrasno grm lje po parkovima i vrtovima. Buxaceae Ljek a rn ičk i naziv. slično cmogoričnom drveću.

552 . Trudnice ga ne smiju upotrebljavati. liječi od bolesti jetre i slezene. Kao 20 postotna tinktura liječi od hemoroida i proširenih vena na nogama. po 25— 30 kapi. procijedi se i pije dobro zaslađeno medom. čisti od kamenaca.Pripremanje lje t a . otvara stolicu. primjena i djelovanje: Liječi od bo­ lesti žučnog mjehura. djeluje protiv boginja i povratne groznice (malarije). je r može izazvati pobačaj. Uzima se kao čaj koji se priprema tako da se 2 velike žlice lišća popare s 1h 1 ključale vode. razrijeđeno u čaši vode. Pospješuje znojenje. Uzima se dvaput dnevno. jer izaziva proljev i grčeve u želucu. Na žuč najbolje djeluje alkoholatura od 1 g lišća na 10 g konjaka. pa pošto to poklopljeno stoji 15 min.. Taj lijek treba uzimati opremo. prije objeda i večere.

po pašnjacima i kršu. na rubovima šuma. pomalo opo­ ra. slatko-kisela okusa. Zbog mnoštva dlaka mogu pro­ izvesti nesnosan svrbež. na peteljkama. Bobe su pune C vitamina. naizmjenični. uz putove. Listovi su jajoliki. semen — - Nalazište: Raste u vrtovima. neparno perasti i oštro nazubIjeni. jajolika boba. 553 . Rosaceae Ljekarnički naziv: Cynosbati fructus.ŠIPAK Rosa canina L. uz živice i plotove. stoje pojedinačno. Plod je crvena. Veliki cvjetovi. Opis: To je do 2 m visok trnovit grm. bijelo-ružičaste boje.

dok je još nepotpuno zreo. Tada se sabiru cvjetovi. osobito ako se kombinira sa šipkovom ljekovi­ tom želučanom tinkturom. kao i prezreo. procijedi. 3% limunove i jabučne kiseline. 12— 18 mg % provitamina A (karotena). Plod se bere u jesen. Bere se po suhom i lijepom vremenu i odmah prerađuje ili suši. mnogo vitamina P. primjena i djelovanje: Od šipkova plo­ da ili od samih njegovih sjemenki — kuhanih 5 min. . pravi slatko ili džem od ruža. zatim flavonoiđ. Zasladi se medom i p ije triput dnevno po 1 šalica.02 mg % vitamina B. ■ Šijpak daje organizmu otpornost prema mnogim bolesti­ ma.Čaj od šipkovih cvjetova blago sužava krvne žile. oko 10% pektina. malo mas­ nog ulja i vrlo malo eteričnog ulja. ■ Pripremanje lijeka. namočenih u 2 1 ra­ kije ili konjaka. Od latica se. Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. regulira izmjenu tvari. tanin. Priprema se tako da se 1 velika žlica cvijeta popari s 2 dl ključale vode. s 250 g bijelog kandisa. Isti čaj čisti žučni i mokraćni mjehur i bubrege od pijeska i kamenaca. i nakon 5 min. te ostaviti da još jednom zakipi. a u kombinaciji s drugim ljekovitim čajevima ima više­ struku primjenu. Stimulira mokrenje. tamno i mutno crven i mekan. Ta se tikntura priprema od jedne dobre šake suhih plodova bez sjemenki.4% vi­ tamina C. oko 0. To je vrlo dobro sredstvo za jačanje starijih ljudi. procijediti. malo cimeta. pa se preporuča tuberkuloznima k oji pomalo krvare iz pluća. U lišću ima oko 0. U slu­ čaju napada žučnih kamenaca dobro djeluje ako se pije dosta topao. pa ih u toj vodi kuhati % sata. 554 . zajedno s laticama nekih drugih mirisnih raža. U slučaju neželjenog mršavljenja ta se tinktura uzima naizmjenično s nekoliko kapi pelina. Upotreb­ ljava se i list. nekoliko gorkih badema i jed­ naku količinu mlijeka. zelen i tvrd. oko 1700 mg % vitamina C. Sasvim nezreo. a upotrebljava se svjež i osušen. u V 2 1 vode — dobiva se izvrstan čaj za ublaživanje bolova. plod nije ljekovit. Dobro oprane i Zatim osušene zdrobljene plodove i sje­ menke treba močiti oko 6 sati u hladnoj vodi da se izluže. tom odvaru dodati 1 veliku žlicu meda. i vitamina K.Sadrži: natrij. Piju se 1— 2 šalice dnevno. do 15% šećera.

Pije se umjesto vode u toku dana. poklopiti i nakon 2 sata procijediti. Slatko od šipkovih latica koristi prsobolnima. u 3 dl vode. dodati 3— 4 lista paprene metvice (Mentha piperita). Tinkturom šipka maže se tjeme radi liječenja od neuralgije i jačanje kose. zečjeg trna (Ononis spinosa). koliko stane na vršak noža. borovice (Fructus juniperi). osobito prije spavanja. a koštice. zatim to ostaviti da stoji 3 sata pa procijediti i zasladiti medom. Radi lakšeg mokrenja treba 3 velike žlice mješavine od po 20 g šipka.Dobro je 1 veliku žlicu zdrobljenog šipka kuhati 5 min. vodene bolesti i dr. . oprane od dlaka. Uzima se triput dnevno po 1 kavska žličica. kuhaju se kao čaj protiv groznice. dubok i miran san. Za pekmez se upotrebljavaju mesnati dijelovi. Zbog svoje ljekovitosti preporučuje se i pekmez od šipka. a svakoj se žli­ čici doda prašak od preslice. u Va 1 vode. hripavca. i daje dobar. Zaslađen medom taj se čaj pije umjesto vode u toku dana. kukuruzne svile (Zea maydis) i peteljki višanja (Pru­ nus cerassus) kuhati 5 min.

spljo­ štena. Plod je sladak. Opis: To je voćka 3— 10 m visokog stabla. na rubu nazubljeni. 556 . modre do modroljubičastocrvenkaste boje. ponekad na­ borani. Kavkaza i Armenije. Porijeklo iz Perzije. Plodovi su duguljasti. ponekad na naličju meko-dlakavi listovi i po dva bi­ jela cvijeta na kratkim peteljkama prošlogodišnjih izdanaka. iz čijih trno­ vitih grana izbijaju ovalni.ŠLJIVA BISTRICA Prunus domestica Rosaceae Ljekarnički naziv: nije u farmakopeji — Nalazište: domaći vrtovi. ukusan i sočan. Usred ploda uzdužno je položena po jedna velika. obostrano zašiljena hrapava koštica sa sjemenkom u nutrini.

primjena i djelovanje: Šljive nije do­ bro šećeriti. nešto benzoeve kiseline i amigdalozida. a odstranjuje. odno­ sno prije obroka. koja ne može više odstranjivati otrove iz crijeva. idealno regulira probavu i omekšava stolicu pa se crijeva lakše ispražnjuju.neugodan vonj. Što su šljive slađe. a za lijek su najbolje vrste s najmanje šećera. Pripremanje lijeka. mnogo mineralnih tvari i niz voćnih kiselina. nipošto hladna voda. djelovanje im je slabije ili nikakvo. a u sjemenu oko 45% masnog ulja. što curi iz kore stabla. U istu svrhu može se i 70 g korijena slatke paprati s istom količi­ nom korijena sladića (Glycyrrhiza glabra) kuhati u 6 1 vode. a zreli plo­ dovi u jesen. a po­ gotovo ne zašećeren. smo­ la.Sadrži: U plodovima ima bjelančevine. namočene u vodi ostaviti cijelu noć a ujutro vodu baciti i šljive natašte pojesti. ugljikohidrata. Protiv tvrde stolice dobro je 5— 10 suhih šljiva nare­ zati po dužini s jedne strane. s tim da se voda svaki sat mijenja. Ako se šljive uzimaju kao lijek. masti. 557 . Tako pripremljene šljive jedu se vruće. i stavi kuhati 3 sata. Ne sa šećerom! U slučajevima umorne i bolesne jetre. škroba. Bere se: Cvate od travnja do svibnja. Lišće se bere od svibnja do kolovoza. U svrhu liječenja iz njih treba odstraniti šećer i kiseline. kao kompot. zatim vita­ mina C i B. olakšava i teža stanja. Kao dijeta šljive se preporučuju kod bolesti bubrega. otklanja gađenje prema jeli­ ma. Plod dozrijeva od rujna do listopada. Dobro je šljive u nekoj posudi kuhati uz neprestano mi­ ješanje drvenom žlicom tako dugo dok se meso ne počne odvajati od koštica. ili ako se zašećere. 44% šećera. ostavi u njoj kisnuti u toku noći. takva kaša čisti krv i tjelesne sokove. potiče apetit. nikada poslije jela. a ujutro se ta voda baci i na šljive nalije vruća. od kojih 2% samo jabučne. jedu se uvijek natašte. od svibnja do srpnja. npr. To se postiže tako da se 10— 20 šljiva za jedan obrok s jedne strane uzdužno zareže nožem. prelije s dosta hladne vode. U slučaju jako tvrde stolice dobro je ujutro natašte uzeti 1 — 2 velike žlice gustog pekmeza od šljiva izmiješanog s prahom od krkavine (Rhamnus frangula) ili od podanka slatke paprati (Polypodium vulgare) — koliko stane na vršak noža. pektina. gihta i reume. tvoreći mekanu kašu.

kao i od ostalog voća. pekmez i kompot. ali ne previše. jača zubno meso (gingivu). Veoma je zdravo jesti sirove šljive (sa drva). Juha od šljiva ubrzava oporavak i poslije najtežih bolesti. kuhanjem i de­ stilacijom dobije se rakija šljivovica. liječi kraste koje tim uvarkom treba oblagati još neko vrijeme nakon što nestanu. melankoliju. grije periferiju. a kao oblog liječi stare. osim spomenutog liječe i hemoroide. Smola što curi iz šljivinog stabla. teško zacjeIjive rane i suši kraste. Kuha li se smola s lišćem u octu. vino i rakija. prehlade. pije se protiv kamenaca. procijediti i u tome kuhati 2 kg šljiva i 1 kg šećera da se dobije tekuća kaša. peru i dezinficiraju rane. Te kaše uzima se 2— 3 puta dnevno po 1 velika žlica. Od šljiva se može praviti i vino. U nuždi se njome čiste. Svježe otrgani listovi šljive kuhani u vinu služe za gr­ gljanje kod angine i upale grla. pomažu odstranjenje kamenaca. upale grla i glavobolje koja je posljedica slabe cirkulacije krvi. nesanicu. kao juha. Ona u maloj količini potiče probavu. 558 . Od 100 kg sirovih dobije se 5 kg suhih šljiva. rastopljena u vinu. Ša­ lica vrućega biljnog čaja s 1 — 2 žličice šljivovice zaštićuje od gripe. jer proširuje krvne žilice (kapilare). Šljive i svježe i osušene. što izaziva grčeve želuca i crijeva s jakim proljevom. U primjeni šljiva radi liječenja valja ustrajati sve do izliječenja. hunjavice. otečenu jetru.tako dugo dok se ne pokuha na 2 1 . Drži li se to dulje u ustima. jer su sirove teže probavljive pa od veće količine nastaje prijevremeno bakterijalno vrenje uz stvaranje plinova i škodljivih kiselina. izlije­ čen] e nekih osipa i rana. Kom ljenjem šljiva do potpunog vrenja.

gdje se njezine mladice jedu kao i vrtne. kratkog i debelog. 559 . Opis: To je trajna zeljasta biljka. vo­ doravnog podanka iz kojega izraste više kao prst debelih.Š P A R O G A V R T N A Asparagus officinalis Liliaceae Ljekarnički naziv: Asparagi rhizoma et radix — Nalazište: Uzgaja se u vrtovima kao povrće. a raste i divlje. osobito u primorju. što pozelene čim dođu na danje svjetlo. po obroncima i livadama. slasnih mladica bijele boje. Te su mladice pokrivene listovima mesnatih ljusaka i režu se 20— 25 cm ispod površine zemlje za varivo. mesnatih.

Korijen (podanak) iskapa se u jesen. a pijesak i kamenci iz žučnog i mokraćnog mjehura. koji pokrivaju stabljike i grane. dobro razgranate stabljike tankih. čekinjastih grančica. masno i eterično ulje. Bere se: Cvate od svibnja do srpnja. Zbog malog sadržaja ugljikohidrata mogu je jesti i dija­ betičari. bobe dozrijevaju u kolovozu. kalcij. a crno sjeme nema ni mirisa ni okusa. premda svojom ljekovitošću nadmašuje mnoge biljke koje se nalaze u službenoj farmakopeji. zvoncu sličnim. Sadrži: asparagin. iz njih nastaje okrugao. neishranj enima i rekonvalescentima. pojedi­ načnim. a izdanci za hranu režu se u proljeće. od travnja do svibnja. Ubraja se među najdragocjenije ljekovito povrće. podanak malo tr­ pak. pa kod nekih bubrežnih bolesti koristi kad se uzima u malim količinama. agrinin. saponin. dvodomnim cvjetovima. preporučuje se mršavima. u tragovima arsen. visoke oko 1 m. Ta biljka potiče bubrege na povećano lučenje mokraće. Zbog toga. Između ljuskavih listova.Iz mladica se kasnije razviju uspravne. metilmerkaptan. željezo. što podiže kalorije. vise čuperci zelenih. a i jer jako otvara apetit. organ­ ski vezani bakar. što je znak da iz tijela izlaze otrovne tvari. primjena i djelovanje: Šparoga dje­ luje kao izraziti diuretik. 560 . ze­ leni plod poput zrna graška.na rad i nadbubrežne žlijezde. osobito s mašću. fosfor. a sadrži 3— 4 crne sjemenke. Pripremanje lijeka. u maloj količini glikozid koniferin i vanilin. manan. Potiče . te vitamine A. ali se još ne zna kako. tirozin. šećer. vrhnjem i maslacem. Izdanci su slatkasti. koji ljekovito djeluje na živce. Istom treće godine izdanci procvatu zelenkasto-bijelim. Poslije uzimanja šparoge mokraća dobije svojstven mi­ ris. Odstranjuju se i bjelančevine iz mokraće. malim. holin. helidonsku kiselinu. jer je već dugo ne smatraju oficinalnom drogom školske medicine. raširenih grana. Neprobav­ ljiva vlakna celuloze povećavaju sadržinu debelog crijeva i time djeluju na njihovo pražnjenje. B i C. koji u jesen pocrveni. jantarnu kiselinu. ali je kod upale bubrega uopće ne smijemo da­ vati.

ugodna za piće i zdravija od mnogih dragih vrsta kave. ku­ han u vinu ili vodi. Ljudi kod k ojih 'p ostoji preosjetljivost prema njoj (idiosinkrazija) neka šparogu ni ne diraju. čija je po­ moć dragocjena i kod kroničnih katara. jača se srce. ostavi stajati 10 min. Najefikasnije djeluje sirova. pa procijedi i to pije nezaslađeno. celera (Apium graveolens) i peršina (Petroselinum sativum). hemoroida i glavobolje.. U slučaju stvaranja žučnog kamenca treba nekoliko puta dnev­ no pojesti po nekoliko ovako priređenih šparoga.Ako netko dugo povraća. ogulje­ na šparoga u obliku salate. a 2 žliči­ ce meda dobro razmute u % 1 mlačne vode. pa i šparoga može izazvati krvavo mokrenje (hematuriju) ako se pretjerano uživa. uz ostalo. potiče rad jetre i liječi žuticu. treba da uzme % — 1 g sjemena šparoge u prah samljetog: to umiruje podražaj. a još manje jedu. I najljekovitije biljke mogu izazvati nevolje ako se uzi­ maju u prekomjernim količinama. zatim obje te­ kućine pomiješaju. s malo ulja i limunova soka. Šparoga djeluje indirektno protiv zaboravnosti. od koje se 1 žličica popari s 2 dl kipuće vode. u gutljajima. promućkaju. Odvar od kuhane šparoge može se piti u toku dana umjesto vode. pa od toga uzima svaki sat po 1 velika žlica. ' 36 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 561 . celerom i peršinom daje također ukusno jelo. 1 — 2 -__ šalice'u toku dana. šećerne bolesti i živ­ čanih smetnji. pa je za vrijem e njezine sezone treba češće jesti. Izlučivanje mokraće pospješuje i čajna mješavina jed­ nakih dijelova usitnjenog podanka šparoge. a od njezina sjemenja pravi se kava. Odvar od podanka šparoga. depresije. Moči li se 60 g šparoge 8 sati u % 1 hladne vode. čisti i krv. čisti bubre. ge i mjehur. S gljivama. komorača (Fruc­ tus Foeniculi). Šparoga.

Š p i n a t Spinacia oleracea Chenopodiaceae Ljek arničk i naziv: nije u farm akopeji — Nalazište: Porijeklom je s Orijenta. smješteni poput klupka. 40— 70 cm visoku stabljiku s jajoliko-kopljastim lišćem na peteljkama. uz koje je na rubu malo zašiljeno. Opis: To je jednogodišnja ili dvogodišnja povrtna biljka izvanredne vrijednosti i djelovanja. a pre­ ma dolje veće. prema gore manje. 562 . Dvodomni su bijeli cvjetovi u pazušcima listo­ va. a kod nas se uzgaja po vrtovima. Ima uspravnu.

a u lišću prilično oksalne kiseline. potiče na mokrenje i ublažava bolove kod upale mokraćnog mjehura. po želji sitnije izreže i polije limunovim sokom i s malo ulja. Kad odstoji 5 min. a može se jesti i prijesan. neke saponine. ili pripremiti kao salata zajedno s lišćem radića ili maslačka. a dobro. lagano i ljekovito varivo prikladno je i za bolesnike. pa tada regulira rad jetre. kao salata: dobro se opere. ( Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. jer. Štiti od čireva i raka. u 2 dl kipuće vođe. betain. treba dodati malo luka. jer može izazvati ozbiljne kom­ plikacije. nikada to ne valja raditi s braš­ nom ili sa životinjskom masti.. Špinat čisti krv. Prilično se često jede u kombinaciji s rižom. uz ostalo. osobito že­ ljeza. više tjedana kao glavna hrana uz ostalo jelo. ili rižom. procijedi se i pije 2 — 3 puta dnevno poslije jela.. To premalo cijenjeno. pa čak i smrtonosan proljev. Ako se šaka lišća špinata popari s 2 dl kipuće vode i ostavi poklopljeno da stoji 5 min. primjena I djelovanje: Protiv bolesti crijeva i zatvora pije se čaj od 5— 10 g sjemena špinata. Ako se priprema kao varivo. potiče i probavu. limunova soka i malo ulja. Kad se pirja u svom soku. a može se bez štete obilno i dugo uzi­ mati. Osobito je koristan i preporučljiv za umorne radnike. a pomaže i kod bolesti jetre i probavnih organa.Sadrži: karotin. a lišće se ubire cijelo IjetoT Pripremanje lijeka. U tu se svrhu jede pomiješan sa đumbirom (Zingiber officinalis). nešto mineralnih soli. Može se pirjati u vla­ stitu soku s malo ulja. koje se stavi kuhati 1— 2 min. pa se zatim procijedi i ne­ zaslađeno pije 3 puta dnevno po šalica prije jela. 563 .

Polygonaceae Ljekarnički naziv: Radix lapathi acuti — Nalazište: Raste po vlažnim livadama. a iznutra bijelkastosmeđ. jarcima i strništi­ ma u većim količinama. koji su slični hrenovu listu. Podanak je izvana crvenosmeđ. Posebnog je mirisa i gorka okusa. 564 . Opis: To je i do 1 m visoka biljka srcoliko ovalnih listova. Na kraju stabljike razviju se kla­ sovi sitnih zelenkasto-crvenih do sivo-smeđih cvjetića. koji pot­ puno posmeđe kad dozru. sjenovitim šu­ mama i živicama. a nešto i po vlažnim.Š T A V E L J Rumex obtusifolius L.

Sadiži: antraglikozide,' njihove aglukone, tanoglikozide,
karotenoide, emodin frangule, emodinov metilni eter, glikozu,
smolu, mineralne, osobito željezne soli, Uorofil, vitamin C,
hrizofansku, lapatinsku i jabučnu kiselinu.
Bere se: Lišće se sabire u proljeće, a plod prije nego što
sazre. Suši se u hladu.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Protiv hemo­
roida, težih proljeva i uopće za reguliranje probave treba 1 ve­
liku žlicu ploda kuhati u 2 dl vode 2 min., zatim poklopiti i
nakon 10 min, procijediti. P ije se dvaput dnevno po 1 šalica
prije jela. Protiv slabokrvnosti dobro je 1 veliku žlicil lišća
popariti s 2,5 dl ključale vode, te nakon 10 min. procijediti i
piti 2— 3 puta dnevno po 1 šalicu. Taj čaj, naime, sadrži vita­
mine C i A u kombinaciji s fosforom i željezom.
Tu biljku ne smiju upotrebljavati oni koji boluju od bu­
brežnih kamenaca. Pa i inače je treba trošiti umjereno, jer u
većim količinama izaziva slabost, povraćanje, a u nekim slu­
čajevima čak i smrt.

565

ŠUMARICA
Anemone hepatica L.
Ranunculaceae
Ljekarnički naziv: Anemone herba
•—

NalaziSte: Raste po rabovima šuma i sjenovitim liva­
dama.
Opis: To je višegodišnja, zeljasta biljka, visoka 5— 15 cm.
Listovi su jo j sjajni, glatki i debeli, odozdo crvenkasti, razdije­
ljeni na tri režnja, na dugoj peteljci koja izbija iz rizoma.
Pojedinačni, kao nebo modri cvjetovi stoje na tankim, 6— 7
cm dugim peteljkama. Rjeđe su ružičasti ili bijeli.

566

Sadrži: tanin, saponin, anemonol, još neistraženi glikozid
hepatrilobin, te uobičajene mineralne soli.

Bere se: Cvate u travnju i svibnju, a bere se cijela biljka
u doba cvatnje. U većoj količini biljka je otrovna, pa treba biti
vrlo oprezan.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Služi kao adstringens, tonik i diuretik. Svježe zgnječeno lišće stavlja se na
rane i otvorene čireve. Stišava krvarenje, čisti krv, liječi rane.
Sjeme potiče izlučivanje pijeska i kamenaca iz bubrega. Za tu
se svrhu 10 g sjemena kuha 10 min. u 2 dl vina ili vode, zatim
ostavi da poklopljeno stoji 10 min. pa se procijedi. Pije se
dvaput dnevno po 1 mala šalica poslije jela. Mjesto toga može se osušeno lišće stući u prah i od toga uzeti dvaput dnev­
no, koliko stane na vršak noža, poslije jela u malo vina ili piva.

567

TETRLJAN

Marrubium vulgare L.

Labiatae
L jek a rn ičk i naziv; M a rru b ii herba, foliu m

Nalazište: Raste kao korov po suhim, kamenitim krečnjacima, pašnjacima i pješčarama, uz putove, plotove i po strni­
štima.
Opis: To je razgranala, uspravna i čvrsta, oko 50 cm viso­
ka biljka, bijele pustene stabljike, šuplje i četvrtaste, jajastih,
sivobijelih, naboranih, obostrano dlakavih listova, na rubu
nazubljenih. B ijeli dvodomni cvjetovi bez peteljaka tvore zbi­
jene okruglaste klasu slične cvatove u gornjem dijelu stab-

568

ljike i ogranaka. Korijen je jak i kvrgav. Cijela biljka jako
miriše na mošus. Gorka je okusa i ljuta.
Sadrži: malo eteričnog ulja, oko 7% tanina,
marubina, smole, sluzi, voska i željeza.

gorke tvari

Bere se: Cvate od srpnja do rujna, pa se u to vrijem e i
bere. Upotrebljavaju se listovi.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj tetrljana
liječi od proljetne nervoze i malaksalosti, jača i čisti probavne
organe, pomaže protiv katara pluća, crijeva, kroničnog kašlja,
hripavca i upornog bronhijalnog kašlja, pa i plućne tuberku­
loze, je r omekšava sluz i olakšava izbacivanje. U tu svrhu tre­
ba 1 kavsku žličicu suhog lišća popariti s 2,5 dl ključale vode,
nakon 15 min. procijediti i piti 3 male šalice u gutljajima u
toku dana. U svaku šalicu doda se 1 kavska žličica meda. Taj
čaj djeluje dobro i u slučaju otečene jetre, žutice i vodene bo­
lesti u početnoj fazi, malokrvnosti, nervoze i hemoroida.
Dobro je i 15 g lišća popariti s Va 1 vode, nakon 15 min.
procijediti i piti ujutro i navečer po 1 šalicu. Pomiješan s
korijenom maslačka (Taraxacum officinale) taj je čaj još efi­
kasniji, čisti bubrege od pijeska i koristi protiv srčane arit­
mije.
Kad se iscijeđen sok iz svježih listova pomiješa s ražinim
uljem, pa se od toga ukapa u uho 5— 7 kapi triput dnevno,
nestaju bolovi uha.
Alkoholatura se priprema tako da se 6 velikih žlica suhe
biljke moči 8 dana u l i bijelog vina. Pije se dnevno po 1 dl pro­
tiv plućnih bolesti, zatim poslije gripe, protiv grozničavih sta­
nja poslije malarije, kad ne pomaže kinin, protiv trbušnog tifusa i trbušne groznice; radi poboljšanja teka, lakšeg iskašljavanja, čišćenja krvi i poticanja rada žlijezda.
U istu svrhu može se 20 g osušenog lišća tetrljana močiti
12 sati u 2,5 dl bijelog vina i 2,5 dl vode, pa sve zajedno kuhati
10 minuta s 3 velike žlice meda. Pije se svaki dan ujutro na­
tašte po 1 mala šalica, a zatim svaki sat po gutljaj.
Ova biljka mijenja sastav sluznice, sprečava razvoj bakte­
rija u njoj, olakšava izbacivanje sluzi. Pri tom sluznicu ne

569

suši, ne pođražuje i ne izaziva upale; ne remeti probavu, a
pojačava tek.
Kao hladan čaj krijepi i pospješuje stolicu, a kao vruć iza­
ziva znojenje i mokrenje, Snizuje visoku temperaturu u slu­
čaju trbušnog tifusa i pomaže izliječenje. Slično djeluje i kod
malarije.

570

T

I M

I J

A

N

P

O

L

J

Thymus serpyllum L.

T

I M

I J

A

N

S

K

I

Labiatae

VRTNI

Thymus vulgaris L.
Labiatae
L jek a rn ičk i naziv: Thymi herba, fo liu m , aetheroleum

Nalazište: Livadnu vrstu, thymus serpyllum, koju zovu
timijan, nalazimo na suhim travnjacima, suncu izloženim m je­
stima brežuljaka, uz jarke i putove, iznad spilja i uz more.
Thymus vulgaris, tzv. majčina dušica, uzgaja se u vrtovima.

571

Opis: To je trajna biljka, drvenasta donjeg dijela, slična
grmu polegnutom po zemlji, iz kojega izlaze uspravne, po 20
cm visoke vriježe, crvene boje dok su mlade. Listovi su sitni,
jajoliki, na vrhu zašiljeni, kratkih peteljki. Grimizni, ponekad
i m odri cvjetovi tvore na vršcima stabljike okrugle cvatove,
jakog i ugodna mirisa.
Sadrži: željezo, kalcij, eterično ulje, smolu, tanin, gorke
tvari, saponozide i fenolske spojeve, timol, karvakrol, cimen,
bomeol, linalol i pimen, k oji biljci omogućuju jako antiseptičko djelovanje. Najviše eteričnog ulja ima biljka oko 2 sata
poslije podne. Ono je mrkocrveno, aromatično, ljuta okusa, a
miriše na timol.
Bere se: Cvate od svibnja do rujna. Sabiru se mladice s
cvjetovima prije i za vrijem e cvatnje. Upotrebljava se samo
gornji dio vriježa, a ne donji, drveni dio. Mora se rezati no­
žem, a ne trgati, da se ne ošteti drveni dio iz kojega biljka
raste.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Biljka ulazi u
sastav različitih antitussica, tj. sredstava protiv kašlja, a tako­
đer zubnih voda i pasta. Svi patentirani industrijski sirupi
protiv kašlja mješavine su ekstrakta ili ulja majčine dušice i
timijana, jer smiraje grčeve bronhija i kašalj.
Obje vrste timusa liječe od želučanih smetnja, bolesti
pluća i dišnih organa, tvrdokornog kašlja, angine, difterije,
slabokrvnosti, prejakog izljeva žuči, upale mokraćnog m je­
hura i bubrega, slabosti živaca, neurastenije, nervoze zbog al­
koholizma, vrtoglavice, bolova u zglobovima, škrofuloze, hunjavice i ženskih bolesti. Kupke u odvaru te biljke jačaju
živce i fizičku snagu bolesnika. Od slabih živaca, reume, iščašenja, drhtavosti udova poslije kljenuti, liječe oblozi i kupke
u odvaru timijana, uz masiranje udova njegovim uljem.
Protiv crijevnih parazita (trychocephalus, ankylostoma
duodenale i oxyuris vermicularis), ako su oni nađeni u stolici,
treba popiti, prema starosti, 2— 8 g timola pomiješanog s voć­
nim sokom, a odmah zatim 2 velike žlice ricinusova ulja. Do­
bro je, također, 20 g biljke popariti s 2,5 dl kipuće vode, do­
dati I veliku žlicu meda i piti u toku 4— 6 tjedana po 1 malu
šalicu dnevno.

572

Sredstvo protiv kašlja,,bronhitisa, nesanice, plućnog ka­
tara, migrene, astme, proljeva, nadimanja, želučanog čira i
škrofula, priprema se tako da se 1 velika žlica timijana ili
majčine dušice popari s 3— 4 dl kipuće vode, zatim se to ostavi
da poklopljeno stoji 15 min., nakon toga se procijedi, doda
se 1 velika žlica meda i sok od pola limuna. P ije se u gutlja­
jim a u toku dana.
Protiv velikog kašlja dobro je 3 velike žlice lišća timijana
popariti s V 2 1 kipuće vode, ostaviti to 2 sata da stoji i zatim
procijediti i dodati 2 velike žlice m eda/Pije se svaki sat po
1 velika žlica. Jednako se postupa i s mješavinom od jednakih
dijelova timijana, ili majčine dušice i lista pitoma kestena
(Castania sativa), ili mješavinom od majčine dušice, pitoma kestena i rosulje (Drossera rotundifolia). Maj češće se, ipak u
tu svrhu 10 g cijele biljke popari litrom kipuće vode, a pije
se 4— 6 šalica dnevno.
Majčina dušica, kuhana u vinu s jednakom količinom ko­
rijena oslada (Polipodium vulgare) i komorača (Fructus foeniculi), liječi od kašlja s krvarenjem i ublažuje astmu. Pije se
ujutro, natašte. Prsni čaj priprema se tako da se 3 velike žlice
mješavine od po 2 g cvijeta crnog sljeza (Malvae silvestris),
divljeg maka (Papaver rhoeas) i divizme (Verbascum thapsus),
zatim 4 g aniša (Fructus anisi), 15 g korijena bijelog sljeza
(Radix althaea), 20 g lista majčine dušice (ili timijana), 25 g
slatkog korijena (Radix glycyrrhizae) i 30 g lišća bijelog sljeza
(Folia althaeae) — sve usitnjeno — preliju s V 2 1 kipuće vode,
pa se to poklopi i nakon 2 sata procijedi, a dodaju se i 2 ve­
like žlice meda. Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica. Liječi
od bronhitisa, upale pluća i gnojenja u plućima.
Dobro je 1 veliku žlicu mješavine od po 15 g majčine du­
šice, korijena jagorčevine (Primula officinalis) i lišća podbjela
(Tussilago farfara) preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti da po­
klopljeno odstoji 15 min., zatim procijediti i dodati 1 kavsku
žličicu meda. Pije se toplo u gutljajima, 3— 4 šalice dnevno.
Taj čaj razmekšava sluz u bronhijama i olakšava iskašljavanje.
Protiv nadimanja i bolova u trbuhu od vjetrova ili ne­
uredne menstruacije treba 3 velike žlice mješavine od po 20 g
majčine dušice, nane (Mentha piperita), kamilice (Flores chamomillae) i stolisnika (Achillea millefolium), popariti s Vi 1

573

kipuće vode, zatim ostaviti da poklopljeno stoji 3 sata i pro­
cijediti. Pije se toplo, svaki sat po 1 velika žlica.
Jednako se postupa i s mješavinom od po 30 g majčine
dušice, stolisnika i kamilice, te 10 g slatkog korijena. Taj čaj
pomaže protiv kroničnog katara želuca, osnažuje srce, a stva­
ra i krv, pa se preporučuje slabokrvnima.
Protiv neurastenije s poremećajima u želucu i bolovima
u zglobovima treba 4— 6 g majčine dušice popariti s 2,5 dl ki­
puće vode, dodati 1 kavsku žličicu meda i soka od limuna.
Pije se triput dnevno po 1 šalica.
Umjesto pravog čaja može se 1 dio majčine dušice i po
2 dijela lazarkinje (Asperula odorata), mladog lišća jagode
(Fragaria vesca) i kupine (Rubus fruticosus) popariti odgova­
rajućom količinom kipuće vode, procijediti, zasladiti medom
i dodati limunova soka.

574

TOPOLA CRNA

Populus nigra L.
Salicaceae
Ljekarnički naziv: Gemmae populi

Nalazište: Raste uz rijeke i potoke, na vlažnim mjestima,
po šančevima i močvarnim terenima, a kao ukras po alejama
i posjedima.
Opis: To je i po nekoliko metara visoko drvo, duž čijeg
se debla raskrečene grane šire u obliku piramide. List je trouglat, sitno nazubljen, na vrhu šiljat, na dugoj peteljci, a cvje-

575

tovi čine mace. Kora je ispucana. Miriše vrlo ugodno, a svoj­
stveni je okus aromatičan i gorko-sladak.
Sadrži: željezo, kalcij, jabučnu i galnu kiselinu, tanin, ete­
rično mirisno ulje, alfa-karoten, smolu, vosak, gumu, flavon,
glikozide salicin i populin od kojih nastaje salicilna kiselina,
te hrizin i tektohrizin od kojih nastaje floroglucinol, benzoeva
i octena kiselina, pa manitol i razne soli.
Bere se: Cvate u ožujku, a sabire se n veljači i ožujku,
prije nego što prolista, je r se upotrebljavaju lisni pupoljci,
mladi, sočni i još zatvoreni, sjajni zbog premaza ljepljivog
soka.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Protiv uloga,
oteklina, opekotina, upala kože, ispucanih usana i bradavica
dojki, a osobito protiv hemoroida, upotrebljava se mast od
pupova crne topole koja se priprema (ljekarnički) ovako: 8 g
lisnih pupoljaka crne topole, 5 g makova lišća (Papaver somniferum), 5 g lišća beladone (Atropa belladonna), 5 g lišća bunike (Hyoscyamus niger), 5 g lišća crne pomoćnice (Solanum
nigrum) i 40 g sala ili loja kuha se na tihoj vatri dok se ne
pokuha; dodaju se sitno narezani pupoljci topole i sve za­
jedno dalje lagano kuha 24 sata; nakon toga se još vruće pro­
cijedi, ohladi, protisne kroz grubo platno, ponovo rastopi i
nalije u teglice. Za tu svrhu ne upotrebljavaju se mace (cvjetni
pupoljci) nego smolasto mirisavi pupoljci lišća.
Kod kuće se ta mast može pripremiti i nešto jednostav­
nije: 1 dio dobro izgnječenih ili sitno narezanih lisnih pupova
crne topole, 2 dijela svinjske masti i 3 dijela vode kuhamo za­
jedno tako dugo dok sva voda ispari, zatim protisnemo kroz
grubo platno, ponovo rastopimo i nalijemo u teglice. Nakon
nekog vremena mast se pokvari pa treba napraviti novu. Lje­
karnički pripremljena poznata je kao unguentum populeum.
Ako jednake dijelove moždine govedskih kosti, voska i
gore opisane masti, uz dodatak malo kokosova ulja, kuhamo
10— 15 min. neprestano miješajući, zatim protisnemo kroz
grubo platno, pa još vruće nalijemo u teglice, dobivamo kre­
mu djelotvornu protiv peruti i suhog lišaj a.
Tinktura od pupova služi za vanjsku upotrebu (mazanje)
u slučaju iščašenja i uganuća, i za unutarnju (uzima se, u

576

vodi ili na šećeru, triput dnevno po 10— 15 kapi) u slučaju
bolesti mokraćnog mjehura i prsa. Priprema se tako da se
100 g zdrobljenih lisnih pupova moči 8 dana u Vt 1 90 po­
stotnog alkohola, na toplom, uz povremeno mućkanje, a za­
tim se filtrira.
Čaj se priprema tako da se 20 g lisnih pupoljaka kuha 5
min. u V 2 1 vode, zatim poklopljeno ostavi da stoji još 15 min.,
pa se procijedi. Piju se 1— 2 šalice dnevno, poslije jela, i
to protiv reume, uloga, tuberkuloze i vodene bolesti. Taj čaj
potiče znojenje i mokrenje, a djeluje i protiv kašlja.
Protiv anemije, nervoze želuca, žgaravice, nadimanja i
povraćanja, dobro je uzeti s vodom, poslije jela, 1— 2 kavske
žličice samljevenog ugljena od drva crne topole. Od pupo­
ljaka se također može dobiti veoma aktivan ugljen, koji dje­
luje adsorpciono, a služi i kao diuretik, u slučaju upale zglo­
bova i upale mokraćnog mjehura.

37

Zlatna knjiga ljekovitog bilja

577

T

R

A

N

D

O

V

I L

J

E

Althaea rosea (L.) Cav.
Malvaceae
Ljekarnički naziv: Malvae arboreae flos

Nalazište: Uzgaja se po vrtovima, kao ukras.
Opis: T o je do 2 m visoka, uspravna, dlakava, žljezdasta
biljka, okrugla lišća s 5— 7 ureza i velikoga raznobojnog cvi­
jeća, sličnog bijelom sljezu.
Sadrži: mnogo sluzi, zatim tanina, antocijanskih boja i
minerala.

578

N ajljekovitija je vrsta s crveno-crlnim cvjetovima. čaj djeluje još bolje. Cvate od srpnja do injna. promuklosti. 579 . Piju se 2— 3 šalice dnevno. kojim se uho pari. primjena I djelovanje: Kad se 15 g cvi­ jeta kuha u 1. Bolovi uha ubla­ žuju se odvarom trandovilja. guke i otekline dobro je stavljati obloge i ispirati ih odvarom od 25 g lišća trandovilja i 2. pa se uglavnom ona i upotrebljava. Pomiješan s cvijetom divizme Verbascum thapsiforme). i to svakih pol sata do 1 sat po 1 velika žlica. kašlja. Za lijek se skuplja -lišće i cvijet u početku cvatnje. Istim je odvarom dobro i grgljati u slučaju upale grla. dobiva se lijek protiv bolova u prsima. Na rane. Pripremanje lijeka.25 dl vode s 1 velikom žlicom meda. katara i nahlade.Bere se. čireve.5 dl vode.25 dl vina i 1.

Okusa je vrlo gorkog. Veoma je slična dubčacu (Teucrium chamaedrys). eterično ulje. Cvijet je bijelo-žućkast. Labiatae L jek a rn ičk i naziv: Teucrii montani herba — Nalazište. gorke tvari. Biljka nije otrovna. holin. a lišće srebmo-zeleno. tanin. opora i aromatičnog. heterozid i saponozid. na kamen polegle busenove. Opis: To je mala biljka. Sadrži.TRAVA IV A Teucrium montanum L. 580 . koja čini okruglaste. Raste u kamenjarima po brdima i planinama.

i brzo se suše na propuhu. kad je biljka u cvatnji. bijelog cvijeta u žena.I Bere se: Cvate u srpnju i rujnu. Liječi od bo­ lesti žuči. Pije se triput dnevno po 1 ča­ šica. Pripremanje lijeka. Pije se triput dnevno po 1 šalica. 581 . Pije se triput dnevno po 20 kapi. Nožem ili oštrim ška­ rama režu se lisnati cvjetni vrhovi grančica. Čaj se priprema tako da se 10 g biljke prelije s 2 dl ključale vode. . Vrlo je dobar tonik. da narod kaže: »trava iva od mrtva pravi živa« . hemoroida i si. Biljka je toliko cijenjena. stomahik i holagogum. poklopi i nakon 15 minuta procijedi. . Tinktura se priprema tako da se 20 g biljke moči 14 dana u 1 dl konjaka. Kao prašak uzima se triput po 1— 3 g prije jela. prije jela. pa čak i od tuber­ kuloze. primjena i djelovanje: Trava iva li­ ječi od bolesti dišnih i probavnih organa. Dobro je i vino koje se priprema tako da se 2 dkg trave ive moče 8 dana u l i crnog vina.

Samonikla raste pojedinačno kao uspravno. orno- 582 . do 10 m visoko drvo po gorskim šumama među ostalim drvećem. te se ljušti od stabla u vodoravnim prugama. a kultivirana po vrtovima i voćnjacima. na rubu dvostruko nazubljeni listovi meki su. s gotovim zamecima listova i cvjetova za iduću godinu. kopljasto-jajasti. Peteljka ima dvije žlijezde. Vi šeći. smeđesiva.T R E Š N J A Prunus avium Rosaceae Ljekarnički naziv: nije u farmakopeji — Nalazište: Porijeklom je iz Male Azije. izbiju zimski pupovi. hrastu slične krošnje glatka je. Opis: Kora drveta lijepe. malo smežurani i odozdo meko dlakavi. Kad u jesen lišće otpadne.

crven ili cm plod — trešnja. mesnat. mineralne soli i vitamine. a time i dizanje ošita prema srcu. Mogu ih jesti i šećeraši. sve se dobro smiješa i ostavi 4 dana na suncu. i za takva je stanja njihova hranjivost dovoljna. glatka koštica sa sjemenkom i klicom u njoj. jer im trešnjina vrsta šećera ne škodi. ne nadi­ maju. U travnju i svibnju iduće godine te ljuske otpadnu. Na dnu je zvonolike lože slobodna plodnica. Sadrži. jabučnu. plod osvježuje. Sadrži i male količine masti i bjelančevina. a veća količina tjera na sto­ licu. primjena i djelovanje: Uživanje tre­ šanja sprečava stvaranje plinova u crijevima. U grozničavim stanjima rashlađuje i snizuje temperaturu kompot od treša­ nja. a peteljke plodova za lijek. zatim neke dušične spojeve. a iz kore teče i jedna vrsta smole. Trešnja vrlo brzo raste. a iz pupova izrastu bijeli cvjetovi na dugim peteljkama. iz plodnice se razvije sočan. a ujutro protisnu kroz lanenu krpu. jantarnu i još neke organske kiseline. zatim se ulije u boce koje se dobro začepe i naglavce 583 . koje poma­ žu otapanje kamenaca iz bubrega i mjehura. Sok se pravi od zgnječenih trešanja. i tvore štitac. sred koje je okrugla. sterilizirani sok trešanja jača srce i oboljele krvne žile. a plod dozri­ jeva oko Ivanja. Kisele trešnje treba da jedu melankoličan. oko nje mnogo prašnika i slatki. sa po 5 velikih. na čašu soka doda se pola čaše šećera u prahu. Slatke trešnje dobro je da jedu ljudi sa slabijim želu­ cem. oko 5— 1 0 % invertnog šećera. razrjeđuju njegov sadržaj. a zaustavljaju i proljev. jer ih one aktiviraju i organe potiču na življu funkciju. Trešnjini plodovi služe za hranu. Bere se: Trešnja cvate u travnju i svibnju. a koštice i peteljke mirišu na gorki badem. kore od cimeta i nekoliko klinčića. U sjemenki ima glikozida amigdalozida i encima emulzina.' I ^tani smeđim ljuskama za obranu od suše i zime. mirisni sok. Bezal­ koholni. Prijesne jačaju slabe i osvježuju iscrp­ ljene. jer ga one ne podražuju odviše na jače lučenje. a u peteljkama (Cerasi stipites) tanina i nekih tvari diuretičnog djelovanja. Pripremanje lijeka. limunovu. sreastib latica. koje se ostave da odstoje preko noći.

To pomaže i kada ostala sredstva zataje. Tegobe želuca nastale od prehladnog pića odstranjuje ra­ kija u kojoj su močene trešnje 21 dan. kuhane u vodi ili mlijeku. osušene i sitno izrezane peteljke plodova trešnje. Pije se 3 puta dnevno po jedna likerska šačica poslije jela. za otapanje bubrežnih kamenaca i čišćenje mokraćnih putova. ujutro. Pije se 3 puta na dan po 1 čašica nakon jela. dvije minute. poslije jela. za jačanje srca. ili se od njih pripremi tinktura. ili u malo vode. Trešnjin čaj rastvara sluz u bronhima i olakšava iskašljavanje. vrućice i grozničavih stanja. a kad se ona uriba u vjeđe. Jed­ no od najboljih sredstava protiv kamenaca bubrega i mo­ kraćnog mjehura jesu jezgre iz trešnjinih koštica. Rastopi li se ta smola u vinskom octu. To koristi i muškarcima pro­ tiv impotencije. u podne i navečer prije spavanja. Dobro oprane. ostavi da 14 dana stoji začepIjeno. skuha i procijedi. to se pije 3 puta dnevno po čašica poslije jela kao lijek protiv vodene bolesti. šuga ubrzo nestaje.okrenute spreme u pijesak u podrumskim prostorijama. Pije se 3 puta na dan po šalica toplog nezašećernog čaja poslije jela. okri­ jepe se. tako da se 3 dijela zdrobljenih jezgara prelije s 12 dijelova vinjaka. Za čaj se uzima 30 g ili puna šaka kratko izre­ zanih peteljaka na 1 1 vode. te za pospješenje obil­ nijeg mokrenja. Protiv kašlja pomaže i smola koja curi iz zarezane kore stabla: rastopi se u vinu i pije 3 puta dnevno po likerska čašica nakon jela. i tako sve do vrha bačvice. zatim ocijedi i pije 3 puta dnevno po 10 kapi na šeće­ ru. sve zalije vinom i ostavi stajati po­ kriveno 4— 5 dana. procijede se i piju kao čaj protiv upale bubrega. gdje se može sok godinama održati. dnevno 2 puta po 6 komada. 584 . pa time mažu šugava mjesta na koži. vid se pojačava i održava dobrim. Ako se trešnjinom rakijom izmasiraju umorni udovi. pa se vino ocijedi. Kad se na dno bačvice stavi iver ja od bilo kojeg drva i na to sloj zgnječenih trešanja sa zdrobljenim košticama. U tu svrhu jedu se svježe. Treš­ njin ocat odstranjuje prhut kad se njime maže tjeme.

Ima odvratan miris što ujeda. Opis: To je jednogodišnja biljka s pojedinačnom. izazivajući jako slinjenje. oko 40 cm visokom stabljikom. Ima oko 10— 20 na obodu bijelih. kraćih od promjera presvođene plodnice žutozelene boje poput limuna. iz koje izlazi više nepravilno po­ redanih. a pri dnu crveno obojenih cvjetova. 585 . a na donjem mu kraju izlaze sitni korjenčići. Cvjetovi tvore cvjetne glavice. Malokad je deblji. a iznutra žut ili smeđežut. na kamenitim.TRGOK Anacyclus officinalis Compositae L jek a rn ičk i naziv: Radix Py ret hr i — Nalazište: Raste u južnoj Evropi po buništima. a okus mu je oštar i pali. Korijen je sličan mrkvi. Izvana je smeđesiv. dlakavih listova. uza zido­ ve. zapuštenim i sjenovitim mjestima.

upornog zatvora. jedan alkaloid i nešto smole. masno ulje. Time se brzo liječi i uzetost jezika. poznat u ljekarni kao »Berthramov korijen« (Radix Pyrethri). i to ujutro i navečer po 15— 20 kapi na kocki šećera. suhih usta. piretrin. Korijen kuhan 10 min. santonin. poslije obroka. Bere se korijen. 586 . a kuha li se u pola vode pola vina. ili se korijen žvače. liječi se zatvor i reuma. i to u jesen. To isto pomaže i kod moždane kapi (apopleksije). tvrdokornih groznica i reuma. inulin i tanin.Sadrži: mnogo ugljikohidrata. Kad se u šalicu čaja od koprive stavi za 2 vrška noža praha od korijena i pije ujutro i navečer po 1 mala šalica. Da prestane zubobolja. a kao oblog liječi tvrde otekline. gor­ ke tvari. komadić korijena. promjena i djelovanje: Upotrebljava se u obliku tinkture. močenog u % 1 rakije 14 dana. Klistir od uvarka korijena uspje­ šno odstranjuje crijevne nametnike. ublažuje grčeve i bolove. kao jako podražajno sredstvo u slučaju paralizi sličnih stanja. te jača i m ivlju je. Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Pripremanje lijeka. ili u uho na nje­ govoj strani. probavnih smetnji. eterično ulje. u x/z 1 mje­ šavine od pola vode pola octa ili crnog vina pomaže protiv reumatske zubobolje. nešto mineralnih soli. U tom slučaju uzima se 3 puta dnevno po 6— 10 kapi. stavi se u šuplji zub. daje čaj od kojega se u slučaju uzetosti jezika piju dvije male ša­ lice u gutljajima u toku dana. Protiv svih spomenutih bo­ lesti uzima se i tinktura od 75 g korijena.

koji cvatu od ožujka do kraja travnja. krčevinama. Rosaceae L jek a rn ičk i naziv: Flos. sunčanim brežuljcima. tamnomodra 587 . Opis: To je oko 2 m visoki grm. Fructus. rubovima šuma ili kao živa ograda. Mali listići svjetlozelene boje kopIjasti su i na rubu nazubljeni. cortex P nm us spinosae — Nalazište: Raste po pašnjacima. mirisa. punih kao snijeg bijelih cvjetića ugodna. raširenih trnovitih gra­ na.T R N I N A — CRNI TRN Prunus spinosa L. Radix. Plod je okrugla.

bolesti pluća i dišnih organa. Još bolje djeluje protiv pretjerane debljine ovaj čaj: 1 ve­ lika žlica meda zakuha se s 2. Piju se dnevno 2— 3 šalice u toku 3— 4 tjedna. Pije se 3— 4 dana po 1 šalica dnevno. Piju se 2— 3 šalice dnevno. te vitamina C. Piju se 2— 3 šalice dnevno.5 dl vode pa se to. Sadrži: U kori i plodu ima mnogo tanina i gorkih tvari. priprema se tako da se 1 velika žlica osušenog ili 7 velikih žlica svježeg cvijeta prelije s 2. Za istu svrhu služi i čaj od jednakih dijelova trnine.koštunjava boba promjera oko 1 cm. razdijeljena u 4 obroka. krkavine (Rhamnus frangula). Jede se tek nakon mraza. prelije preko mješavine od po 5 g cvijeta tmine. i to sa­ mo po gutljaj svaki sat. liječi od upale pluća i bronhija.5 dl klju­ čale vode. kalcija i flavonskih heterozida. i poklopljeno ostavi da stoji 10 min. u toku 4 tjedna. zatim se ostavi da poklopljeno stoji 20— 25 min. trpka i kiselog okusa.. pa se procijedi. pomiješan s jednakom količinom praskvinca (Polygonum persicaria) i polovicom od te količine pe­ 588 . ružma­ rina (Rosmarinus officinalis). a u plodu pektina. Ako taj procijeđeni čaj ponovo prokuhamo s 1 velikom žlicom meda. Bere se: Cvijet u doba cvatnje. Protiv osipa daje se djeci po 1 šalica toga čaja dnevno. od kojih potječe gorkost. svakih pol sata po 1 velika žlica. primjena i djelovanje: Čaj od tmine. u V 2 vode. osobito u slučaju kožnih bolesti. Piju se 1— 2 šalice dnevno. Duže od 4 dana ne smije se piti. Pripremanje lijeka. od ožujka do kraja trav­ nja. koji jača i čisti krv. u stabljici i lišću kalija. kadulje (Salvia officinalis) i 2 g pelina (Artemisia absinthium). jabučne i cijanovodične kiseline. plod u jesen kad ga mraz ofuri. i nakon toga procijedi. rabarbare (Rheum officinale) i preslice. Protiv pretjerane debljine koristi čaj od po 6 g cvijeta trnine i preslice (Equisetum arvense) prokuhanog samo 5 min. Cvijet tmine. prokuha 1 min. a korijen u proljeće i jesen. još dok klju­ ča. omekšava sluz i olakšava iskašljavanje. te benzaldehida. u sjemenu cijanogenetskih heterozida.

svaka 4 sata po 1 šalica. U crnom vinu kuhane bobe liječe od dizenterije. natašte. kuhati u 2. Pije se 4— 5 puta dnevno. pred ručak i prije večere. Pije se po 1 mala čašica dnevno. Prašak od samljevenih suhih cvjetova uklanja bolove oko srca i pritisak oko jetre. a močene u vinu ili konjaku 10 dana liječe od bolesti bubrega i mokraćnog mjehura. Zreli plodovi liječe od grčeva i slabosti želuca. Uzima se. koje se preliju 1 1 ključale vode i. koliko stane na vršak noža. tjedan dana.5 dl bijelog vina dok se ne ukuha za trećinu. te od unutarnjih krvarenja zbog kamenaca u bubrezima ili mokraćnom mjehuru. To se pije u 3 obroka: ujutro natašte. ujutro i navečer. trbuha i loše stolice. procijede. nakon 15 min. Protiv dizenterije djelotvoran je i odvar od 25 g mladica s cvijetom. pol sata prije jela. 589 . Rakija ispečena od boba tm ine jača želudac i probavne organe.lina liječi od grčeva. ili 50 g svježe. Protiv žutice treba 5 g stucane nutarnje kore korijena.

Opis: To je jednogodišnja. modrozelenih listova ravnog ruba. po ruševinama. pruge. uz seljačka dvorišta i kuće. nogostupe. sitnih. oko 15 cm dugačka stabljika. Polygonaceae Ljekarnički naziv: Poly goni herb a — Nalazište: Raste kao korov po ugaženim mjestima uz ce­ ste i putove. ležeća. po jarugama uz oranice. eliptičnokopljastih. koji bez peteljke sjede na stabljici. 590 . zeljasta. niska.T R O S K O T Polygonum aviculare L.

oporavljan ja jetre i slezene. Pripremanje lijeka. poklopi i nakon 10 min. zatim se kuha 5 min. čireva želuca i crijeva. jetre i bubrega dobar je ovaj čaj: 1 velika žlica mješavine od jednakih dije­ lova troskota. tvoreći kitice ođ po 2— 5 cvjetića. zaustavlja­ nja krvarenja iz pluća. U slučaju kamenaca bubrega ili mokraćnog mjehura do­ bro je 15 g lišća troskota preliti s 2. Cvjetovi su bijeli. šećer i silikate. osobito ako krvari. popije se 1 mala šalica. bolesti pluća.5 dl crnog vina.5 dl bijelog vina. ' < Opora je okusa. Po­ pije li se to. liječenja od bijelog cvijeta. Pije se 1— 2 šalice u gutljajima u toku dana. I tegobe od pretova­ rena želuca prolaze popije li se 1 šalica toplog čaja od tro­ skota. Za liječenje od bronhitisa. P ije se u gutljajima u toku dana. 591 . pa zato liječi od kamenaca mokraćnih or­ gana. želuca i crijeva.5 dl vode i 2.' . Pije se u gutljajima u toku dana. Dobar lijek za zaustavljanje želuča­ nog krvarenja i protiv krvavog proljeva priprema se tako da se 30— 40 g troskota kuha u 7. a kad navali krv. procijedi. radi izlučivanja pi­ jeska i kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura. procijedi. oko 90% mg vitamina C. krva­ vog proljeva i regulira krvotok. . smolu. steže i čisti.5 dl ključalog vina. na rubu svjetloružičasti. 10 g zdrobljenih smrekovih boba i 5 g pelina moči se 12 sati u Vu 1 crnog vina i % 1 vode. dobro je 3 velike žlice lišća troskota kuhati u 2. Taj čaj treba piti 8— 10 tjedana. primjena I djelovanje: Troskot ra­ stvara. i to lišće i mladi vršci stabljika.5 dl ključale vode i nakon 10 min. U liječenju od pijeska. Bere se: u proljeće. Sadrži: oko 4% tanina. a cvate od srpnja do rujna. flavonski heterozid. Pije se svaki sat po 1 velika žlica. Mješavina od 20 g troskota. sluz. vosak. grčevi odmah popuštaju. šećerne bolesti. a stoje na kratkoj peteljci u lisnim pazušcima. padavice. borovice (Juniperus communis) i pelina (Arte­ misia absinthium) prelije se s 2. Protiv želu­ čanog čira.. kame­ naca i grčeva mokraćnih organa troskot je nenadmašiv.

3 velike žlice m je­ šavine od po 20 g troskota i lista koprive (Urtica dioicae) i po 30 g lista borovnice (Vaccinium Myrtillus) i rizoma vodene perunike (Iris pseudacorus) kuhati u 1k 1 vode i poslije 3 sata procijediti. nakon 3 sata to se procijedi. Protiv bijelog cvijeta 2 velike žlice mješavine od po 25 g troskota. breze (Betula alba). Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela. Pije se po 1 šalica prije jela. trave zubače (Cynodon dactylon). dobro je. Protiv prejake i preduge menstruacije treba 2 velike žlice mješavine od po 30 g troskota i pastirske torbice (Capsella bursa pastoris) i 40 g imele (Viscum album) kuhati 15 min. u 4 dl vode i nakon 4 sata procijediti. Pojavi li se krv u mokraći. preslice (Equisetum arvense) i peteljki višanja (Prunus cerasus) kuhati 10 min. a pije se po 1 šalica ujutro i navečer prije jela.Za stimuliranje mokrenja dobro je 3 velike žlice mješa­ vine od po 20 g troskota. Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela. 592 . Za istu svrhu služi i čaj k oji se priprema tako da se 3 velike žlice mješavine od po 50 g troskota i preslice kuhaju u Vs 1 vode i nakon 3 sata procijede. a druga navečer prije jela. u Vz 1 vode i nakon 3 sata procijediti. Pije se 1 šalica ujutro. u 4 dl vode. koprive. kamilice (Flores chamomillae) i stolisnika (Achillea m illefolia) kuhaju se 5 min.

malim okruglim i sabljastim lišćem. neotrovne i neškodljive. sabljastim lišćem po livadama i pašnjacima. Sve su tri vrste ljekovite. uz kuće i po seoskim dvorištima. koja se ne grana nego završava zbijenim cvatom 38 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 593 . staze. Plant aginaceae Ljekarnički naziv: H erba Plantaginis — Nalazište: Postoje tri vrste trpuca: sa širokim okruglim. P.T R P U T A C Plant ago lanceolata L. Obje vrste s okruglim lišćem rastu uz putove. a ona s dugim. plotove. Opis: Listovi izlaze u obliku rozete pri dnu 7— 20 cm duge stabljike.

prijavobijele do blijedoružičaste boje. U sjemenu ima sluzi. Uz to treba liš a j. ispiranje usne šupljine i tr- 594 . Trputac je vrlo djelotvoran u liječenju od plućne tuberkuloze. sprečava upalu i ublažuje bol. Suši se u hladu. te emulzina. Dobro je kožu prati odvarom koji se dobiva tako da se 1 dkg suhog lišća popari s l i ključale vode i zatim ostavi da poklopljeno stoji 1 sat. soli. gorke tvari. limunove kiseline. da zadrži prirodnu boju. Dobro je dnevno uzeti 2— 3 velike žlice svježe istisnuta soka radi liječenja od katara dušnika. žgaravice. a od uske. vitamina C. pektina. natrija i kremične kiseline. pluća i crijeva. Svježe izgnječeno lišće služi kao oblog koji se stavlja na mjesto uboda zmije i kukca. U lišću ima još oko 4% tanina. Protiv vlažnog lišaja treba 2— 3 put dnevno mazati kožu mješavinom od 2— 3 velike žlice soka zgnječena lišća. Trputac ima kratak i debeo podanak. željeza. 1 velike žlice meda i 2 velike žlice kozjeg mlijeka. sitnih cvjetića u obliku malih klasova. Za lijek se najviše upotrebljava lišće. i to: od široke vrste za rane i obloge. saponozida. Cvate od travnja do listopada. Ponekad se skuplja i korijen. a treća sabljaste. Dvije vrste imaju listove jajasto eliptične. masnog ulja. žu­ tice. a korijen se vadi cijelu godinu. Sadrži: U cijeloj biljci ima heterozida aukubozida i encima invertaze. bjelančevine i glikozida. proljeva. pa i sjeme. sabljaste. Mažu li se tim sokom dojke. pro­ tiv plućnih unutarnjih i ženskih bolesti. tuber­ kuloznih krvarenja iz pluća i dušnika. mlijeko d ojilji neće pre­ sušiti. bolesti jetre i maternice i od bijelog cvijeta. na dosta dugim peteljkama. tirozinaze i koagulaze. zaustavlja krvarenje i ubrzava zarastanje. kalcija. Bere se: dokle god biljka cvate. Isti sok služi za grgljanje. Sluzav i ljep ljiv sok od svježe izgnječena lišća. svaku večer namazati čistim maslinovim uljem i posuti prahom od istucane ilovače. litoncida. Oblog od lišća hladi noge na­ kon duga i napornog hoda. na vruće otekline i rane koje te­ ško zarašćuju. kalija. uske i duge listove s kratkim peteljkama. nakapan na ranu. povratne groznice.

svaki sat po 1 velika žlica. kao lijek protiv svih unutarnjih bolesti. prsobolne i tuberkulozne sirup od sa­ bljastog trpuca. Pije se 2— 3 put dnevno po 1 šalica nakon jela. a da se nebi kvario. 3— 4 puta dnevno. promu­ klosti. groznice. dobiva se odličan čaj za želudac. slabosti mjehura. Pije se 1 šalica natašte. Prije upotrebe pomiješa se s polovicom količi­ ne tople vode. 100 g vr­ šaka velike koprive (Urtica dioica). promuklosti. Odličan sok dobiva se ako se 200 g lišća trpuca. kuhano u vinu. 595 . krvavog mokrenja. dobivenom soku dodaju se 2 — 3 velike žlice meda. istisne i kroz čistu lanenu krpu procijedi. zatim prokuha uz skidanje nečistoće koja se skuplja na površini. liječi od groznice. Protiv proljeva pije se. procijedi se.. dobivamo lijek protiv grlobolje. doda se svakoj boci čašica rakije. zatim kuha 10 min. Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica lišća kuha u 2 — 3 dl vode 2— 6 min. pa se to ponovo kuha dok se ne zgusne tako da se počnu vući niti. Taj je čaj dobro piti u isto vrijem e kad se odvarom od trpuca ispiru gnojne rane. čašica cm og vina u koju se stavi na vršku noža praha od istucanog sje­ mena trpuca. Ako mjesto pelina dodamo 1— 2 velike žlice meda na 1 šalicu čaja. Ohlađen sok sprema se u boce. Nezamjen­ ljiv je lijek za slabe. očišćen i du­ goljasto izrezan korijen pažljivo staviti u uho na strani bo­ lesnog zuba. i zatim procijedi. kašlja i plućnih bolesti. Doda li se tom čaju još i pelina. pa pošto poklopljeno odstoji 20 min. 100 g maslačka (Taraxa­ cum officinale) i 10 0 g stolisnika (Achillea millefolium) izgnje­ či. i još 1— 2 šalice u toku dana. Djelotvoran je čaj koji se priprema tako da se 30 g suhog lišća moči 1 2 sati u 1/s 1 vode. Protiv zubobolje djelotvorno je dobro opran. hemoroida i slabosti mokraćnog mjehura. kašlja.ljanje upaljenih zubnih desni. Samo suho lišće trpuca. a zgnječeno lišće za oblaganje iščašenih udova. Čaj od sabljastog trpuca pomiješanog s jednakim dijelo­ vima plućnjaka (Pulmonaria officinalis). kadulje (Salvia o ffi­ cinalis) i kičice (Erythraea centaurium) čisti krv u proljeće. s 2 velike žlice meda.

prema potrebi. zaustavlja se krvarenje iz mokraćnog mjehura. a ako se žvače triput po 1 kavska žličica dnevno suhih sjemenki.Žvakanje svježih sjemenki ublažuje teški proljev ili kolerinu. 596 . prestaje zubobolja i bolovi u uhu. i to u obliku obloga. a vata u uho. Ulje od velikog trpuca upotrebljava se protiv svrbeža ko­ že i otrovnih životinjskih uboda. do 5 kapi toga ulja na vatu. Stavi li se.

a kada dozru. sjajne tamno Ijubičasto-crne bobe. s eliptičnim ili dugoljasto jajolikim zašiljenim listovima kratkih peteljki. vlažnim. Opis: To je oko 1 m visoka.VELEBILJE Atropa belladonna L. vapne­ nastim. radix — Nalazište: Raste po planinskim šumama. pune ljubičastog soka. 597 . uspravna stablji­ ka. Solanaceae Ljekarnički naziv: Belladonnae folium . razgranata. pustim kamenjarima i krčevinama. Iz pazušaca listova izlaze zvonoliki. u kome se nalaze sjemenke. Plod su u početku zelene. smeđe-Ijubičasti cvjetovi na isto tako kratkim peteljkama.

klorofila i smole. od čega se tri četvrtine proliju. Suši se brzo. K o­ rijen se vadi u kasnu jesen ili u rano proljeće. osjećaj gađenja i povraćanje (koje može biti spasonosno). ekstrakta. jako raširene zjenice. žgaravice. jedanput dnevno 4 dana. pilula i praška. tj. skopolamina. rana u že­ lucu. poma­ že protiv hripavca. pomaže protiv epilepsije. u trećoj 3 itd. hripavca. pilokarpinom i muscarinom. Treba paziti da lišće ne promijeni boju. Tinktura od velebilja.5 dl vode. osim u slučaju spomenutih bo­ lesti. Bere se: Za lijek služi cijela biljka. crijeva. asparagina. metileskulina i dioksikumarina. Po­ slije prve godine daje se za svaku godinu po kap više. a djeluje i kao protuotrov u slučaju otrovanja morfinom. nitrata. jantam e kiseline. treba uzimati isključivo sa znanjem i pod kontro- 598 . koja se bere bez ko­ rijena za vrijem e cvatnje i dozrijevanja ploda. dvanaesniku itd. neosjetljivost — pa i smrt. a zatim nešto minerala. Znaci su trovanja velebiljem ovi: 20— 30 min. neuralgije. Ponovo upozoravam da ovu i slične biljke. neuroza.. pa nakon prekida od 4 dana opet 4 dana. ekgonina. neizdrživa žeđ. holina. mokraćne cijevi. Zato se lijekovi od velebilja nipošto ne smiju uzimati bez nadzora liječnika! Preparati od velebilja mogu se upotrebljavati u liječni­ čkim propisom određenoj dozi. noćnog znojenja tuberkuloznih. Liječenje počinje najmanjom dozom: sva­ ka 2— 3 sata po 1 kap u 2. To sve uzrokuju atropin i hiosciamin. za­ tim ukočen pogled. oscina. fitosterina. Prašak se uzima na vrhu žepnog nožića. a samo se četvrtina dade djetetu do godine dana. izreže i suši na suncu.Sadrži: U biljci ima jakih otrova: oko 0. umiruje grčeve žuč­ nog i mokraćnog mjehura. nakon uzi­ manja suše se usta i grlo. primjena i djelovanje: Lišće se upo­ trebljava za izradu tinkture. do osme godine. ali ne iznad 30 °C. i * to atropina. kao i njihove pripravke. opere od zemlje. Pripremanje lijeka. Liječi od bronhijalne astme. hiosciamina. parkinsonizma. u drugoj godini 2 kapi. također i protiv bolova u trbuhu. javlja se promuklost. pripremljena homeopatski. sirupa. itd.40% alkaloida.

to je zbog toga što. najbolje je da te lijekove izradi ljekar­ nik. koji bo­ luju od glaukoma. Ne treba zaboraviti da ljudi. uostalom. 599 . prema medicinskom stajalištu. uopće ne smiju uzimati preparate od ve­ lebilja.lom. Uz to.liječnika. također poznato liječniku. koje poznaju njihove mogućnosti. koji će bo­ lesnika upozoriti i savjetovati. To je. Ako uopće takve biljke unosim u ovu knjigu. To su naravno li­ ječnik i ljekarnik po čijim se odredbama i pod čijom kontro­ lom lijek može uzimati. i otrovi veoma jakog djelovanja mogu biti spasonosni ako su u rakama stručnih osoba.

uspravne. narovašeni ili pilasti. grubo dlakavi. stoji Ha peteljci. Opis: To je zeljasta. kraj putova.VERBEMA DIVLJA Verbena officin alis L. blije- 600 . na gornjem dijelu razgranate stabljike. 30— 70 cm visoka biljka. Cvjetovi su sitni. četvorouglate. po jarcima. suhim livadama. na vrhu šiljati. a gornje sitnije i priraslo 112 stabljiku. Verbenaceae L jek a rn ičk i naziv: Verbenae herba — Nalazište: Raste na zapuštenim mjestima. Perasti. pašnjacima i svijetlim šumama. Donje je lišće veće. nasuprotni listovi dugoljasti su.

Sadrži: heterozid verbenozid. bolova u križima. liječi od nervoze. ili sa još 2 velike žlice lanena sjemena u Va 1 mlijeka. bolova u uhu. dje­ luje još jače nego kinin. Ne smijemo je zami­ jeniti s mirisavom verbenom. Dobro je. ili 4 velike žlice sitno izrezane verbene. Sušena biljka ima slabije djelovanje. pa protiv migrene. Pije se tri­ put dnevno. 2 velike žlice verbene kuhati 2— 3 min. pa se upotrebljava protiv groznice. 601 . bubrege. prije nego što se biljka potpuno rascvjeta. kod bolesti mokraćnog m je­ hura. Biljka je gorka okusa. snizuje temperaturu. sluz. Verbena jača živce. slezenu. u 1h 1 vode. Trudnice je ne smiju uzimati. obične glavobolje. Ako se taj čaj pije svaki sat po gutljaj. Za tu svrhu treba 1 kavsku žličicu cvijeta verbene pre­ liti s 2 dl ključale vode i nakon 5 min. Cvate od lipnja do listopada. Pije se triput dnevno po 1 mala šalica prije jela. naročito svježu. ete­ rično ulje i neki još nepoznati alkaloid. ne­ sanice. kuhane u 2. neurastenije. protiv žiganja od žučnih i bubrežnih kamenaca. Taj čaj pomaže i onda kad . Upotrebljava se čitava mlada biljka s cvjetovima. smješteni u obliku klasova na vrhu grančica. Ćaj od 4 velike žlice verbene.5 dl vode. ili istu količinu stučenog lišća namočiti u l i octa. 1 veliku žlicu lanenog sjemena (Se­ men lini) i 1 veliku žlicu stučenog sjemena grčke djeteline (Trigonella foenum graecum) popariti s l i ključale vode i na­ kon 4 sata procijediti. Bere se: lišće i cvjetni vrhovi u lipnju. hripavca.doružičasto-ljubičasti zvončići. Pripremanje lijeka. primjena i djelovanje: Oblozi od verbene pomažu protiv neuralgije.se. bolova izazvanih upalom trbušne maramice. Za oblog treba 30— 50 g biljke kuhati u 1 1 vode. prostrela. koja ima sasvim drukčiju pri­ mjenu. pojavi krv u mokraći. procijediti. osobito ako je napadnut živac trigeminus. ili u samom vinu (Vs 1). tanin. pomaže protiv teškog di­ sanja. prije jela. liječi od vodene bolesti. Suši se odmah da ne izgubi boju. gorke tvari. uboja od pada ili udarca. za istu svrhu. rana.5 dl vina i 2. čisti jetru. jer može iza­ zvati pobačaj.

Uzima se dvaput dnevno. kuhan u mješavini od pola vode i pola vina. Protiv upale grla i usne šupljine treba 1 veliku žlicu usit­ njene biljke preliti s 2 dl ključale vode i nakon 1 sat procije­ diti. ako piju triput dnevno po 1 čašu toga napitka prije jela. pa zatim otfiltrirati. 602 . prije jela. Ako se tim uvarkom namažu sljepoočnice i čelo. ublažuje se jaka glavo­ bolja. a dojiljama se povećava mliječnost.Dobro je u 1 1 bijelog vina močiti 30 dana 5 velikih žlica usitnjene biljke. ko­ liko stane na vršak noža. liječenja od žutice i kamenaca žučnog mjehura i bubrega. Kad se verbena stavi na kožu ona pocrveni jer verbena privlači krv. Korijen verbene. Pije se 4— 5 puta dnevno po 1 čašica radi čišćenja tjelesnih sokova i krvi. Pije se triput dnevno po 1 čaša. Piju se 3— 4 male šalice dnevno. liječi od vodene bolesti. Od istih bolesti liječi i prašak od osušene biljke.

Opis: To je sitna. sa crvenkastom ili crveno-ljubičastom m rljom na gornjoj usni. a tvore klasu slične 603 . Sjedeći su listovi tamnozeleni. Dvousnati. po rubu nazubljeni. svijetlim šumama. oko 15 cm visoke. rijetki cvjetovi bijeli su ili bljedožuti. zeljasta biljka. suhim obroncima. nježne. Scrophulariaceae Ljekarnički naziv: H erba euphrasiae — Nalazište: Raste po livadama. jednogodišnja. uz putove i pmge.V I D A C Euphrasia officinalis L. jajasto kopljasti. ponekad mekano dlakave. u gornjem dijelu u obliku piramide razgra­ nate stabljike.

Pošto se moči 14 dana. otfiltrira se. Tim se čajem. 2 kapi ulja do kamilice. Pripremanje lijeka. u mlaki čaj namočena krpica. a ponekad i cijela biljka. heterozid aucubozid i neku smolasta tvar kojoj se pripisuje lje­ kovitost. Skine se ujutro. pa se upotrebljava protiv upale očiju. primjena i djelovanje: Vidac ublažuje upalu i lučenje sluznice u nosu. ostaviti poklopljeno preko noći i sutradan procijediti.5 dl klju­ čale vode. Za ispiranje nosa kod kihavice treba 2 velike žlice biljke popariti s 2 dl ključale vode. Dobro je istodobno nekoliko dana uzimati u juhi ili s vodom suhi prašak od biljke. Ne­ ma mirisa. mlakim. Oblozi od istog čaja upotrebljavaju se u slučaju gnojne upale očiju. Uzima se dvaput dnevno po 20— 30 kapi u vodi protiv glavobolje i bolova u uhu. jača vid i čisti oči. Ako se 1 kavska žličica lišća moči pol sata u 2. blepharitisa i konjunktivitisa. kad se i bere. smole i voska. Sadrži: oko 15% eteričnog ulja. iz kojega siše hranjive tvari. crijevima i očima. Bere se: Cvate od srpnja do listopada. želucu. na vrhu noža. Još je bolje dodati čaju nešto pelina (Artemisia absinthium) i komorača (Fructus foeniculi). na svako se oko stavi četvorostruko složena. grlu. a pomiješan s cm im trnom (Prunus spinosa) regulira stolicu i liječi od žutice. Čaj od 1 kavske žličice osušenog lišća. 604 . prije spavanja. nešto masnog ulja. pije se kao hladni napitak. Okusa je gorkog. ispiru oči triput dnevno. Čaj od videa koristan je protiv bronhitisa. promuklosti i upale grla. kuhanog ili poparenog s 2.5 dl ključale vode. Upo­ trebljava se najčešće lišće. Navečer. Tinktura se pravi od 1 dijela biljke i 10 dijelova alkohola. 5% galotanina. Tom se mašću 5— 6 puta dnevno mažu nosnice iznutra. 5 g letnolina i 15 g bijelog vaselina. gorke tvari. Ta biljka živi kao polunametnik na drugom bilju. Istodobno se pripremi mast tako da se pomiješa 5 g alkoholature od videa. modrozelenu boju. pol sata prije ustajanja. oči se dobro oviju pa se oblog ostavi preko noći. procijedi i ohladi. Svojom gorkošću potiče lučenje želučanih sokova i olak­ šava probavu.cvatove u pazušcima najviših listova.

uglate stabljike. Opis: To je trajna zeljasta biljka. iznutra bijel. kraj staza i putova.VODOPIJA Cichorium intybus L. Compositae Ljekarnički naziv: Cichorii radix. Stabljika je uspravna. herba — Nalazište: Raste svuda kao korov. livadama i ratovim a šuma. oko 1 m visoka. pokrivena — kao i 605 . Korijen je valjkasto vretenast. vrlo tvrda. po pašnjacima. pune gorkoga mliječnog soka. u gornjem dijelu razgranala. Ponegdje se i uzgaja. izvana taman.

poklopiti i ostaviti da stoji cijelu noć. Pripremanje lijeka. Cvjetovi su obično svjetlomodri. Lijepi su.listovi — kratkim dlakama. željezo. mjesto vode. fruktozu ili voćni šećer. fruktozu. a cikoriju zovu i »sirotinjska kava«. kalcij. navečer. po 20 g korijena vodopije i lista stolisnika i 10 g tetrljana (Marubium vulgare). primjena i djelovanje: Zahvaljujući svojoj gorkosti. Najviše ljekovitih tvari ima korijen u jesen. među koje pripada i vrtna salata endivija. sadrži još intybin. kao i sve biljke iz obitelji glavočika (Compositae). Priprema se i pije kao i oba prethodna. Vo­ dopija se kuha i kao povrće. Prizemni listovi tvore rozetu. timijana (Thymus serpyllum) i oraha (Juglans regia) popariti s Vs 1 ključale vode. služi kao hrana za diabetičare. pomiješan s polisaharidom inulinom. a nadzemna biljka. gdjekada po više njih zajedno. trave ive (Teucrium montanum). u su­ hom stanju. Protiv tvrdokornog katara crijeva i nedostatka teka treba uzeti 50 g trave ive. pa kako nema škroba. koji u organizmu hidrolizira u levulozu. Korijen. »Franckova« je cikorija korijen vodopije. Bere se: Cvate od srpnja do rujna. a stoje u pazušcima listova. P ije se nezaslađeno. Čaj se priprema i upo­ trebljava kao prethodni. 3 ve­ like žlice mješavine od po 20 g korijena vodopije. ali ima pone­ kad ružičastih ili bijelih. ljeti. pentosan i mast. Protiv kroničnog katara želuca dobro je. inulin i druge derivate voćnog šećera. pomaže u slu­ čaju gihta i razdražljivosti »žučljivih« bolesnika. ispržen i samljeven. a sutradan procijediti. kalij i natrij. Žučne putove čisti čaj od mješavine od po 40 g korijena vodopije i maslačka (Taraxacum officinale). lista stolisnika (Achillea millefolium). jača tek. kad je najdeblji. list i cvijet. jezičastih latica. dugi i nazubljeni. vodopija liječi probavne organe. po­ boljšava probavu i izlučivanje žuči i mokraću. 606 . ve­ liki su. Sadrži: cikorietol. a po 10 g trave ive i pitome metvice (Mentha piperita). korijen se sabire u jesen i rano proljeće. oko 25% pektina. a oni na stabljici dugoljasto su kopIjasti i kraći.

Tako dobivamo djelotvorno sredstvo za masažu uzetih udova. dobro začepimo i ostavimo da stoji na suncu ili na toplom mjestu 6— 8 tjedana uz svakodnevno mućkanje. Pije se nezaslađeno ujutro natašte i navečer prije jela. slezenu i bubrege: potiče izlučivanje štetnih tvari iz tijela putem mokraće. ovijenog mara­ mom. i to navečer. pije se po 1 šalica tog čaja prije spavanja. U slučaju neraspoloženja i razdražljivosti. jetra. Pije se 2— 3 dana ujutro natašte i navečer prije spavanja po 1 šalica. Piju se po 2 šalice dnevno. Ako se dio pomiješa s jednakim dijelovima ulja od matičnjaka (Melissae officinalis) i rute (Ruta graveolens). prije spavanja. a isto tako i svježa salata od vodopije. Do­ bro je i piti 2— 3 puta dnevno po 20— 30 kapi protiv svih na­ vedenih bolesti. Čaj od vodopije sprečava nakupljanje sluzi i pritisak u želucu. Kod unutarnjih upala stavljaju se na odgovarajuća mjesta oblozi od poparenog lišća vodopije. čiste krv i sprečavaju zastoj u jetri. teškoća s mokraćnim or­ ganima i smetnji pri izmjeni tvari. i još je efikasnije. protiv žutice i žučnih kamenaca. naglog trzanja iza sna. maslačka i iđirota (Acorus calamus). služi također za masažu kod uzetosti. procijedi.Za bolju probavu treba 2 velike žlice mješavine od po 25 g korijena vodopije. Korijen kuhan u vodi s jednakom količinom maslačka i malo komorača djeluje još jače.5 dl ključale vode i nakon 10 min. I bacanje krvi zaustavlja vodopijin sok. Protiv svih spomenutih bolesti koristi i čaj koji se pri­ prema tako da se 15 g lišća i cvijeta popari s 2.5 dl ključale vode i nakon 10 min. pa poklopljeno ostaviti preko noći i ujutro procijediti. slabokrvnosti. 607 . i to 2— 3 puta dnevno. 15 g trave ive i po 5 g aniša (Fructus anisi) i komorača (Fructus foeniculi) popariti s 3 dl ključale vode. a druga navečer. čisti krv. Sok iscijeđen iz svježe biljke ili korijena. Zašećereni korijen daje se djeci pro­ tiv glista. a u slučaju noćnog buđenja po gutljaj. U tu svrhu treba 1 kavsku žličicu biljke popariti s 2. procijediti. Tri do četiri velike žlice svježe istisnutog soka ko­ rijena u 1 šalici mlijeka uzimaju se svaki dan u toku 4— 6 tjedna protiv žutice. jedna ujutro natašte. Šaku lišća i šaku usitnjenog korijena stavimo u staklen­ ku od 1 1 i prelijemo 60 postotnim čistim alkoholom ili ko­ njakom.

U slučaju upale porebrice. 608 . ili u njoj kuhati 5 min. Pije se dvaput dnevno po 1 šalica.5 dl ključale vode. slijepog crijeva ili nahlade do­ njeg dijela tijela dobro je popariti lišće i cvijet vrućim Yinskim octom i vrlo topli oblog od toga priviti na bolno mjesto. Protiv grčeva jetre i žučnog mjehura treba 5— 6 g lišća popariti s 2.

tamnozelenim li­ stovima. 39 Zlatn a k n jiga lje k o v ito g b ilja 609 . potoke i na vlažnim mjestima. f lores — Nalazište: Raste u skupinama uz putove. Compositae Ljekarničk i naziv: Tanaceti vulgaris herba. poljske staze. sličan dugmeta. Opis: To je trajna. bujna. ceste.VRATIĆ Tanacetum vulgare L. ravna. Ugodna je aromatskog mirisa i gorka okusa. Zlatnožuti cvijet. razgranata stabljika s dvostruko perastim. tvori granje ili štitac na vrhu stabljike. oko 1 m visoka. zeljasta. rijeke.

5 dl ključale ■^vode i)ostaviti^fe^ge ohladir-Jada^se daje klizma. koji je ljekovit ali i otrovan. histerije i reume. pa pro­ cijediti.. Tanacetona ima najvišeg u cvijetu. ako se^rim jenjuje/u homeopatšioj dozi Obično se uzme 1vžlica4jžćg~ s <Cvij etom i namoči u Vs 1 vode (ne kuhati!). lere se: Cvate ođ/srpnja do rujnSrrkad~se'i bere.. ženskih bolestiTTeskogniol redovno ni u većoj^količini^ je r može trovati^živčani sisteroV>To je takođi fera\ kako' opasno i^trovno^Jredstvo lijek. 115% eteričnog ulja tanacetona. Pripremanje lijeka. a nakon 12 satiisf procijedi. lišća sene ( C a s s i a ) cvi­ jeta vratića i 60 g pelina (Artemisia absinthium) kuhati^TnilIP‘> u 2. Pije se ujutro i navgčgr po pol šalice. 1 ireliku5)žlicu mješavine od po 10 g kamilice. tanin. D ooto je također.Sadrži. Zbog tujona što ga sadrži biljka m oža'već u malim količi­ nama biti opasna. Izaziva konvulzije. (Zbog togaTse~^j lijek nipošto ne smije uzimati bez kontrole^ liječnifeu"-— __ Protiv oksiura treba 10 g b iljk fp o p a riti sa 1. izaziva povraćanje^proljev i pobačaj.5 dl bijelog 610 . je r veća količina lijeka. ^upo­ trebij avanse list i f cvijet gornjeg dijela biljke.. iste svrhe dobro je u 7. primjena i djelpxgnJeyCaj od lišća i cvjetova grije. te| sjeme^ Svi su dijelovi biljte~otrovni. gorku tvar tanacetin. piti svaki safipo^l^veliku žlicu ^ _ C a j jc*d~wjetoYar<rMazuje^groznicu^ lazuje groznim umiruje kad* t e p i j e /mlak £/s^mlijeko: lunova soka\Kuha li se lišće s _ y . jača i aktivira želudac. osobito cvijet. —___ pvijetoviiiia u vinu.fSpecMčno je sredstvo za čišćenje od okruglih glista i oksiurap* Treba paziti na dozu. /jabučnu i još neke organske kiseline. gumu i borneol. smolu. Odrasli mogu. omaglice. |se lijek protiv grčevaTželuca. J^teJj: tada uštrcati lijek protiv glista. ostaviti da to poklopljeno stoji 15 min.5 dl vode. Prethdfino treba crijevo mlakom vodonjf^ ispm t^ (klistirati). ia upotrebljava se protiv bubrežnih bo“rSume. vosak.

24 sata močiti 75 g vratića. dvaput dnevno. vinu ili pekmezu. Čaj pijemo jedanput dnevno po 1 šalicu.vina uz češće mućkanje. a prašak dvaput dnevno. Ulja od vratića (Oleum tanaceti) uzimaju se 3— 4 kapi na šećeru protiv trbušnih grčeva i glista. Uzima se svaka 2 sata 1 velika žlica. To ulje služi također za mazanje reumatičnih mjesta. Sjem e se može samljeti i u prašak. I od sjemena vratića može se pripremiti čaj. Svježi sok od vratića uzima se također u dozi od 3— 4 kapi na šećeru. od kojega se uzimaju 2 — 4 g s pekmezom. u 1 dl vode. 611 . koliko stane na vrh noža. Cvijet se može osušiti i u obliku praha — u dozi od 2— 3 g dnevno — uzimati u mlijeku. ako se 4— 5 g sjemena kuha 4 min.

velikih. prileglim dlačicama. obraslo sitnim. Opis: To je visoko drvo.V R B A BIJELA Satix alba L. močvar­ nim i nezdravim mjestima. na vlažnim. srebrnastim. 612 . Mace su vitkije nego u vrbe ive (Salix caprea). Salicaceae Ljekarnički naziv: Salicis cortex — Nalazište: Raste kraj rijeka i potoka. Lišće je kopljasto. na kraju vitkih grana. sive ispucale kore.

Prah od vrbine kore snižava temperaturu i djeluje kao lokalni antiseptik. osobito slabe djece. kad je već prolistala. 2— 3 puta tjedno. U vinu kuhana kora ili pepeo od vrbove kore lijek je protiv bradavica i kurjih očiju. U istu svrhu služe i mladi lisni pu­ poljci. sa čašom vode. a kora sa stabla i grana cijelu godinu. 613 . Skupljaju se vršci i pupoljci mladih gran­ čica i mace u proljeće. Odvarom od 5 dkg osušene kore. Iz svježeg lišća iscijeđen sok s malo soli koristi protiv močvarne groznice (malarije). Tople kupke u odvaru od vrbove kore. Radi izlučivanja loših sokova iz tijela treba uzimati natašte. groznice i živčane rastrojenosti pri­ prema se tako da se 25 dkg mladih vršika i pupoljaka moči 16 sati u V 2 1 vina i 1/a 1 vode. protiv hemoroida. gumu. Čaj se pije vruć. vosak. ko­ liko stane na vrh noža. izlučivanje loših sokova iz tijela. osipa.Sadrži: 5% salikozida. Pripremanje lijeka. ili se 10 g kore kuha 15 min. Treba uzeti 2— 3 g praha.5 dl vina s 15 zrna papra. čirića. osvježuju i jačaju čitav organizam. kuhane 1k — 1 sat u l i vode. Bere se: Cvate potkraj travnja i na početku svibnja. prašak od samljevenog suhog korijena vrbe. 10— 14% katehinskog tanina. ili 50 g osušenog lišća kuha pol sata u 2. nazeba i za poticanje znojenja. kalcijev oksalat i salicin koji može zamije­ niti kinin kod groznice. Protiv oticanja nogu skuhat ćemo lišće vrbe u vinskom octu i još vruće omotati oko nogu. dobiva se lijek protiv grčeva želuca. Prije otkrića kinina često se upotrebljavao protiv malarije. nakon toga stavi tiho kuhati 100 min. smo­ lu. Uzimaju se 2— 3 žlice dnevno. primjena i djelovanje: Sredstvo za ja­ čanje i čišćenje krvi. i to po gutljaj svakih pola do jednog sata. u 2 dl vode i pije u 3 obroka. Ako se 5 dkg svježeg. Svježim sokom liječe se i svježe rane. Piju se dnevno 2— 3 šalice. a pranje lugom od pepela bijele vrbe liječi od različitih osipa i prišteva na koži. prije jela. ispiru se rane i spolovilo u slučaju bijelog cvijeta u žena.

ako se ona stvara na živčanoj osnovi. u mlijeku ili vodi. ljoskavca (Physalis alkekengi). prije jela. a pola navečer. Mjesto praška može se prije svakog obroka uzeti i odvar od kore bijele vrbe. prije jela. Protiv groznice uzima se također prašak ili po 1 čašica vina prije zajutarka i prije objeda. osobito one spolnih organa. Uzimaju se 2— 3 g dnevno. uzme se još jedna čašica prije spavanja. kore kestena (Castanum hypocastanum) i ora­ hovih ljusaka (Juglans regia) kuhati 15 min. i to triput po 30 g. ' Prašak od vrbine kore. također. uma­ njuju bolove u jajnicima i maternici. u 4 đl vođe pa popiti pola ujutro. smanjujući uzbuđenost. 2 velike žlice mješavine ođ 40 g vrbine kore te po 15 g preslice (Equisetum arvense). Ako to ne pomogne. Ođvar služi kao klizma za spavanje. Jednako djeluje ako se 50 g kore moči 12 sati u l i vina. koja mora biti sa grana starijih od 3 godine. Bijela vrba umiruje živce. 614 . Rese bijele vrbe pomažu da se regulira menstruacija.Dobro je. pomaže protiv povećane kiseline u želucu. Pije se po 1 vinska čašica (80— 100 g) prije večere. ukupno oko 90 g odvara dnevno.

grabama. 615 . šiljasto lišće bez pe­ teljke obuhvaća stabljiku. Dugoljasto. Opis: To je uspravna. Ma vrhu je svake grane klas žarkocrvenih. Lythraceae L jek a rn ičk i naziv: B erba salicariae — Nalazište: Raste po vlažnim livadama.VRBICA CRVENA Lythrum salicaria L. sitnili cvjetića. močvarnim mje­ stima. obalama rijeka i grmlju. trajna zeljasta biljka razgranate stabljike. 50— 90 cm visoka.

procijedi. Sabiru se vrhovi stab­ ljika s cvjetnim klasom i suše u hladu. Dobro je 2 velike žlice cvjetnih vrhova kuhati 3— 4 min. Pripremanje lijeka. Pije se 3— 5 dl dnev­ no protiv krvavog zaraznog proljeva. karotenoid. jer umiruje živce. na zračnom mjestu. Zbog svoga svojstvenog djelovanja ta je biljka osobito prikladna kao lijek protiv dje­ čjih opasnih krvavih proljeva. upale maternice s krvare­ njem. te salicerin. 616 . primjena i djelovanje: Čaj se pripre­ ma tako da se 30— 40 g cvjetnih vrhova s lišćem popari s l i ključale vode i nakon 15 min. željezo i druge tvari opora i gorka okusa. najljekovitiji sastojak te biljke. npr. Daje se 50— 100 g dnevno.Sadrži: Biljka sadrži tanin. u 2 1 vode: pije se triput dnevno po 1 šalica kao lijek protiv dizenterije i svraba. pektin. Za dojenčad treba 150 g cvjet­ nih vršaka izm rviti u prah i preliti s l i ključale vode. ekcema i znojnih upala zbog debljine. služi za ispiranje kod vaginitisa. između butina itd. a na­ kon 24 sata procijediti i s 1 1 običnog sirupa prokuhati. Ako se biljka 10— 12 sati moči u vodi. pa zatim u njoj prokuha. U obliku tinkture ili praška vrbica crvena pomaže protiv crvenila kože. steže i uništava bakterije. dojkama. pod vratom. Bere se: Cvate od lipnja do rujna.

uspravna biljka. a izlaze iz pazušaca listova. šiIjati listovi stoje po dva nasuprot.V R I J E S A K Calluna vulgaris L. 617 . vapnenim tlima jadranskih otoka. Ericaceae Ljekarnički naziv: Berba callunae — Nalazište: Raste na suhim. Cvjetovi su sitni. jakog aromatič­ nog mirisa. Uski. Cijela biljka ima po sebi kratke dlačice i žlijezde pune eteričnog ulja. bijeli ili ružičasti. Opis: To je oko 35 cm visoka.

osobito cimola i korvakrola. Sabire se čitava biljka u m jern e cvatnje.Sadrži: U biljci ima dosta eteričnog ulja. stoji. liječi bubrege i jača spolni nagon. Sami listovi imaju veću vri­ jednost. primjena i djelovanje: Čaj priprem­ ljen od te biljke potiče izlučivanje znoja. poslije jela. ili. poklopi i ostavi da 10 min. čisti od glista. Upotrebljava se i kao začin jelima. Pripremanje lijeka. da ne ishlapi. dobro pro­ miješa i procijedi. samih listova. popari s 2 dl ključale vode. Čaj se priprema tako da se 10 g biljke. Suši se u hladu i sprema dobro zatvorena. Bere se: Cvate od srpnja do kraja listopada. Pije se triput dnevno po 1 šalica toga čaja. zatim zasladi čajnom žličicom meda. još bolje. toplog. umi­ ruje živce. te uobičajenih mineralnih soli. 618 .

Opis: Im a uspravnu. u svijetlim šu­ mama i po sjenovitim mjestima. Cvijet je zlatnožute boje. trolisno podijeljeni.ZEČJA STOPA Geum urbanum L. složen u grozdaste 619 . uz plotove i ograde. a gornjem dijelu nasuprotni. perasti i nazubljeni. granatu stabljiku. na dugim peteljkama. oko 70 cm visoku. Rosaceae Ljekarnički naziv: Rhizoma Caryophyllatae — Nalazište: Raste u grmovima oko sela. s dugim listovima koji su prizemno u rozeti.

protiv nervoze želuca. jer steže — zbog tanina što ga sadrži. mlitavosti crijeva. poslije jela. a cvjetovi i čitava biljka čim pro­ cvate. zatim to stavi da kuha pa.35% eteričnog ulja koje. mi­ riše po karamfilu.. Melankoličan i ljudi slaba srca i želuca treba da uzima­ ju jedanput ili dvaput dnevno prah od korijena — koliko stane na vršak noža — i zaliju ga čašicom vina. pa nakon 10 min. u l i vode. bolesti jetre. koji se priprema tako da se 1 kavska žličica korijena (za djecu polovica!) usitni i kuha 5 min.i metličaste cvatove. malo Slavonskog heterozida. Kad ocvate. male crvenosmeđe loptice s kukicama. tučkovi rastu dalje i tvore plodiće. pa se 2 velike žlice te mješavine popari s 3 dl ključale vode i postupi dalje kao kod prethodnog čaja. primjena I djelovanje: T o je tonik i potiče organe na rad. čim provrije. Protiv navedenih bolesti može se piti po 1 šalica dnevno. a antiflogistik i antiseptik zbog eugenola. procijedi. i to po 1 šalica poslije jela. a na njih se stavljaju oblozi od istog odvara. Tim se odvarom ispiru rane koje krvare. adstringens. povratne groznice. čaj k oji se priprema tako da se u 2 dl vode moči 10 g korijena zečje stope 4— 5 sati. Ako su desni i usta upaljeni. bronhi­ tisa (rastvara sluz). Pripremanje lijeka. oko 0. pomiješa se 50 g sitno isjeckanog korijena zečje stope i 50 g kamilice (Flores chamomillae). a nakon 10 min. Protiv krvarenja desni treba 2 velike žlice sitno nareza­ nog korijena popariti s 3 dl ključale vode. dizenterije (zaustavlja krvarenje). p ije se 2— 3 puta dnevno. bijelog cvi­ jeta u žena i melankolije. ' Sadrži: oko 30% tanina. Brzo se suši. Korijen s podankom bere se u proljeće i jesen. reume (potiče znojenje). a nakon toga se procijedi. u 3 dl vode. sutradan se tim čajem ispiru usta. Dobro je 80 g usitnjenog korijena kuhati 20 min. Bere se: Cvate od lipnja do rujna. procijediti. Čaj. poklopiti i ostaviti preko noći. 620 . neku gorku tvar. skloni s vatre i ostavi poklopljeno 10 min. zbog eugenola. Osušen kori­ jen miriše po karamfilu.

U ovom posljednjem slučaju dobro je usnu šupljinu ispirati 4— 5 puta dnevno 1 kavskom žličicom vode u koju smo stavili 10— — 15 kapi tinkture.linktura se priprema tako da se u 1h 1 jake komovice (ili konjaka) moči 50 g korijena 10 dana. lišajeva. rana i upale usta. a nakon toga procijedi. 621 . Čaj i tinktura ublažuju želučane teškoće. li­ ječe od škrofuloznih ekcema. Uzima se triput dnevno po 6— 8 kapi s malo vode. melankoliju.

herba Nalazište: Ta biljka raste po suhim planinskim. Opis: To je trajna.) — Compositae L jek a rn ičk i naziv: Antennariae flos. rjeđe brd­ skim pašnjacima.Z E Č J E N O Ž I C E Antennaria dioica Gaertn. Iz razgranatog rizoma izlaze rozete listova s uspravnim stabljikama. na kojima su dvodomni cvjetovi. oko 20 cm visoka biljka sivosrebme boje. Iz iste je poro­ dice kao i runolist. koju dobiva od vunastih dlaka. (Gnaphalium L . zeljasta. 622 .

Iskašljavanje olakšava tzv. primjena i djelovanje: Biljka pomaže protiv mnogih unutarnjih bolesti. Pije se 2 mjeseca. Biljka još nije dovoljno istražena. koji na vrhu stabljike tvore glavičaste cvatove. izlu­ čivanje želučanog i pankreasnog soka. bijelog sijeza (Radix althaeae) i crnog sijeza (Malva silvestris). mjesto vode. triput dnevno po 1 šalica poslije obroka. Ženski se cvje­ tovi više cijene. Na početku ljeta beru se cvjetne glavice. Protiv čira želuca i dvanaesnika treba 3 velike žlice m je­ šavine od 50 g zečjih nožica.. svaka 2 sata po 1 velika žlica. liječi od šećerne bolesti. 623 . Pojačava protok žuči. smolu.muški cjevasti i bjelkasti. nanižu na ko­ nac i suše na propuhu. Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. divljeg maka (Flos rhoeados). Kao holagog djeluje kod bolesti žučnih putova. Sadrži: tanin. podbjela (Tussilago farfara). a nakon 3 sata procijediti. fitosterol i vitamin C. pa pošto to poklopljeno odstoji 15 min. 90 g slatkog korijena (Glycirrhiza glabra) i 60 g cvijeta kantariona (Hypericum perforatum) ku­ hati 10 min. a u p laninama i u ko­ lovozu. ženski končasti i crvenkasti. cvjetni plućni čaj koji se pri­ prema tako da se 3 velike žlice mješavine od po 10 g cvijeta zečjih nožica. procijedi se i zasladi medom. Pije se toplo. Pripremanje lijeka. alkaloid. a pomiješana s jednakom količi­ nom mahuna graha (Phaseolum). ljubice (Viola odorata). trandovilja (Althaea ro­ sea) i divizme (Verbascum thapsus) popare s V2 1 ključale vode. eterično ulje. karoten. u V 2 1 vode. Cvjetne vršike vežu se u kitice. kake bi se očuvala crvena boja.

nerođnim livadama i mršavim pašnjacima. Opis: To je oko 50 cm visok. svršavajući dugom šiljatom bodljom. Listovi su na 624 . vrlo otporan. Papilionatae Ljekarnički naziv: Ononiđis radix — Nalazište: Raste na suhim. zapuštenim zem lji­ štima. rubovima šuma u vapnenačkim područjima. Crvenosmeđa stabljika trajna je i zeljasta. Na gra­ nama je malo lišća.Z E Č J I T R N Ononis spinosa L. pješčanim. bodljikav ko­ rov. iz čijih pazušaca izlaze mnoge grančice s listovima.

ponekad uzdužno raspuknut. šipka (Rosa canina). slatku tvar ononid koji slabo hemolizira. Stari cvijet ne valja. djelotvoran i kad ništa drugo ne po­ maže. jer izaziva bolove u želucu. procijedi. Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. primjena i djelovanje: Ako se 3 velike žlice cvijeta popare s l i ključale vode. Za iste svrhe dobro je i 5— 6 g u prah samljevenog korijena kuhati 5 min. alkohol onokol. Upotrebljavaju se lišće i korijen koji se kopa u jesen treće ili u proljeće četvrte godine rasta. kalcij i limunovu kiselinu. otvrdnulih žlijezda. peršina (Petroselinum sativum) i preslice (Equisetum arvense). Pripremanje lijeka. i nakon toga procijedi. liječi od katara mokraćnog mjehura.5 dl vode i nakon 10 min. šećer. eterično ulje. Pije se triput dnevno po 1 ša­ lica. pa se to ostavi poklopljeno da stoji 20 min. bolesti bubrega i srčanih smetnji uz oticanje nogu i trbuha. a na mladim grančicama obostrano svilasto dla­ kavi. u 2. Sadrži: triterpenski saponozid (diuretik). zatim kuhaju u istoj vodi 10 min. tanin. Između listova rastu leptirasti. Pije se triput dnevno po 1 šalica. na vrhu zaokruženi. dobiva se lijek protiv teške reume. Okusa je sladunjavo opora i ljutog. bronhitisa i nakupljanja sluzi u plućima. ružičasti ili grimiznocrveno-ljubičasti cvjetovi. podagre. Ako se jednake količine lišća i korijena moče 12 sati u hladnoj vodi. Već nakon 5— 8 dana nastupa olakšanje. pilasto nazubljeni. Od 3 kg siro­ vog korijena dobiva se 1 kg suhog. dobiva se sredstvo koje uklanja mokraćnu kiselinu. procijediti. povisuje krvni tlak. reume i slabe izmjene tvari priprema se tako da se po 30 g korijena 40 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 625 . izoflavonske heterozide. pa uspješno liječi od gihta. Pomiješaju li se sa zečjim trnom jednake količine zgnje­ čenih boba borovice (Fructus juniperi). uporne reume. Korijen je drven. Cvijet se bere nešto prije nego što se potpuno razvije. dugoljasti. Piju se 2— 3 šalice dnevno. Čaj od korijena i cvijeta čisti krv. dobiva se sredstvo kojim se pospješuje mokrenje i otkla­ njaju smetnje od žuči. pa se to nakon 10 min..kratkim peteljkama. Lijek protiv vodene bolesti.

. procijedi i zasladi medom. odnosno portalnom krvotoku.. . s 2 velike žlice meda. 626 : i i . preslice i zgnječenih smrekovih boba moči 12 sati u 2.5 dl vina i 2. pa se tek onda u to uspe sjeme kopra i ostavi da stoji 5 min. upotrebljava se čaj od 20 g zečjeg trna i 5 g sjemena kopra (Anethum graveolens): najprije se u 1 1 vode kuha korijen zečjeg trna dok se ne pokuha na % 1. Cijela se količina popije u toku 24 sata. Pije se triput dnevno po 1 mala šalica. te po 60 g osušenog korijena zečjeg trna. pa poklopljeno ostavi da stoji još 20 min. U slučaju otečene jetre i zastoja krvi u jetrenom.5 dl vode.i lišća mladog peršina. a nakon toga se procijedi. zatim se sve kuha 10 min. Tako će ujedno izići i sve loše tvari iz tijela i krvi.

s malo sitnoga lišća. Opis: To je oko 2 m visoko stablo ravnih. Do- 627 .Z E Č J I TRN Ž U T I Sarothamnus scoparius L. Papilionatae L jek a rn ičk i naziv: Sarothamni scoparii herba — Nalazište. ali boga­ toj silikatima. a mlade su grane svilenasto maljave. Raste na zem lji siromašnoj vapnom. po šumama i krčevinama. obrnuto jajastog. golih grana. Krupni. leptirasti. zlatno­ žuti cvjetovi tvore grozdaste cvatove koji ugodno mirišu. Kora je stabljike i grana sivozelene boje. s peteljkama. poredanog u obliku spirale.

Protiv svih navedenih bolesti dobro je 1 veliku žlicu b ilj­ ke popariti s 2. Biljka je jako otrovna. porebrice i bron­ hija. Budući da u određenoj dozi guši. Vršci grančica s cvjetovima djeluju na srce jače od strofantina. 628 . pomaže protiv gihtično reumatičnih stanja. zbog sparteina što ga sadrže. izdaju se samo na liječnički recept. ali ne kumuliraju kao digitalis. U homeopatiji se njegove potence pri­ mjenjuju protiv bolesti srca. a to je korisno u slučaju bolesnih bubrega. tanin. pa i tada pod liječničkim nadzorom. ta biljka stimulira izlučivanje kuhinjske soli. po rubu dlakava. taj lijek treba uzeti u pravo vri­ jeme i primjereno bolesti srca. gorku tvar. znojenje i mokrenje. a olakšava teško disanje. Uz ostalo. primjena i djelovanje: Cvjetne gran­ čice. genistein. Sadrži: eterično ulje.nj a je usna cvijeta trozuba. Biljka služi i za čišćenje krvi. Plod je crna. puna sjemenki. pomaže da slabost srca i komplikacije kao što je oticanje nogu i trbuha brzo iščezavaju. liječi od bolesti srca i od arterioskleroze. snižava krvni tlak. Pripremanje lijeka. nego poboljšavaju cirku­ laciju. ostaviti da to poklopljeno stoji 15 min. plosnata mahuna. skoparin i citizin. pa procijedi. ljekarnički pripravci od te biljke. Ali. pospješuju. potiče povraćanje.5 dl ključale vode. paralizira i ubija. osobito sami cvjetovi. pro­ širuje krvne žile. Preporučuju se homeopatske doze. koje nisu otrovne a liječe iste bolesti jed­ nako efikasno. treba pripravke od zečjeg trna upotrijebiti sa­ mo u nuždi. iz­ lučivanje sline. A budući da postoji velik izbor i drugih biljaka. jako otrovni alkaloid spartein. Spartein djeluje na dinamiku srca putem živaca koji provode srčane impulse. pa se boles­ nik sve bolje osjeća. a gornja dvozuba. Bere se: Cvate u svibnju i lipnju kad se i bere. sarothamin. Kod tuberkuloze se. upale pluća. pa tako sprečava proširenje srca. kao i njezin izvadak spartein-sulfat.. upo­ trebljava s uspjehom. npr. treba taj lijek uzimati veoma oprezno i samo pod kontrolom liječ­ nika. Piju se 2— 4 šalice dnevno. a ne na same mišiće srca. Upotreb­ ljavaju se listovi i vršike s cvjetovima ili sami cvjetovi. boju. djeluje kao čistilo (purgans) za crijeva. je r može doći i do stezanja krvnih žila i povišenja tlaka.

po planinama i kao ukras po parkovima i vrtovima.Z E L E N IK A Hex aquifolium L. jakog. ' Sadrži: veoma jak otrov koji djeluje naročito na srce. sjajnog i bodljikavog lišća. Plod je crvena. 629 . slično digitalisu. okrugla koštunica. Aquifoliaceae Ljekarnički naziv: Ne propisuje se — Nalazište: Raste u bukovim šumama. Opis: To je zimzeleni ukrasni grm ili manje drvo koža­ stog.

Biljku treba smatrati izuzetno otrovnom. grčeviti proljev koji s kljenuti srca smrtno završava. kao i njene crvene bobe. 630 . te se ne propi­ suje nigdje. Cijela biljka.Ne bere se! Ne smije se nikako upotrebljavati za liječe­ nje. iako je u nekim knjigama o ljekovitom bilju opisuju i čak navode od kojih bolesti liječi. Ovdje je spominjem samo zato da upozorim na njezinu otrovnost i najozbiljnije opomenem da se ona ne smije upotrijebiti. uzrokuje teški.

te po parkovima i vrtovima kao ukrasno bilje. vječno zelenih.Z IM Z E L E N Vinca m inor L. kamenjarima. zaklonima. jajoliko kopljastih. Apocynaceae Ljekarnički naziv: Folia vincae minoris — Nalazište: Raste uz zidove. Okusa je gorkog i oporog. po živi­ cama. 631 . mala. sjajno kožnatih li­ stova i svjetlomodroljubičastih pojedinačnih cvjetova na vi­ sokim stabljikama. putove. rubove šuma. Opis: To je trajna. nasuprotnih. do 20 cm visoka biljka.

pektin. za obnovu sluznice i reguli­ ranja menstruacije. primjena i djelovanje: U 2— 3 dl vode kuha se 2 min. 632 .3% vincamina i sličnih alkaloida. protiv katara i proširenja želuca. Gorke i opore tvari biljke jačaju kao tonik. pa se u tu svrhu 100 g lišća moči 10 dana u l i crnog vina.Sadrži: 0. vincozid. pije se 3— 4 puta dnevno po 1 velika žlica prije jela. protiv plućnih bolesti. Pola žličice u prah smrv­ ljenog lišća. Vincamin snizuje krvni tlak. smanjuje žeđ i snizuje šećer u dijabetičara. heterozid. pije se po 1 velika žlica triput dnevno. Treba ga su­ šiti brzo. kao reserpin. krvarenja iz nosa. U proljeće se sabire lišće doklegod biljka cvate. prije jela. Pije se dvaput dnevno po 1 šalica poslije jela. uzete dvaput dnevno. tanin. Pripremanje lijeka. procijedi. fitosterol. Bere se: Cvate od travnja do lipnja. uričnu kiselinu. poslije jela. pluća. oko 205 mg % vitamina €. Žlica zdrobljenog lišća kuha se u 2 dl vode i. i nakon 10 min. pošto to 2 sata odstoji. debelog crijeva i hemoroida. gorke tvari i mineralne soli. a ponekad i u jesen. 1 velika žlica lišća.

a uzgaja se i po našim vrtovima.ŽLIČ N JA K Cochlearia officinalis L. oko 30 cm visoka biljka jake sočne stabljike i mirisnih. bijelih cvjetova ugodna mirisa. a oni na 633 . Cruciferae Ljekarnički naziv: Herba cochleariae — Nalazište: Raste na slanim tlima obalnog područja sjever­ ne i zapadne Evrope. Sama biljka oštra je mirisa i okusa. Opis: To je višegodišnja. Prizemni listovi su na dugoj peteljci i tvore rozetu. koji tvore grozdaste cvatove.

pospješuje zno­ jenje i mokrenje. Tu biljku zovu i divlji hren. d-limonen. Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Izvana draži kožu i dezinficira. zaustavlja krvarenje Iz nosa. koji sprečava nakupljanje sluzi u plućima. u l i mlijeka ili vina. Sadrži: vitamin C. Sredstvo za grgljanje u slučaju škorbuta i trulih rana (aphthae). Ako 2— 3 dkg svježeg lišća i cvijeta kuhamo 5 min. od bolesti bubrega. poklopi i nakon 15 min. raskužuje. pa tome do­ dati 4— 5 žlica svježe izgnječenog soka od žličnjaka. a sipa se nasjeckano i po maslacu na kruhu. za iste svrhe. škorbuta i ranica usne šupljine i zubnog mesa. angine i gingivitisa. Najviše se upotrebljava svježa biljka ili sok iz lišća i cvjetova. sa 4 velike žlice meda. pospješuje probavu. Pripremanje lijeka. čisti. liječi od vodene bolesti i reume. procijedi i zasladi medom. dobivamo lijek koji. Za grgljanje u slučaju spomenutih bolesti može se i 25 g preslice kuhati u xh 1 vode s 3 velike žlice meda. šaku lišća i cvijeta močiti u l i konjaka 14 dana. a pomiješan s jednakom količinom mlijeka ili vina čisti krv. reume. gihta. Liječi od paradentoze. Upotrebljava se lišće s cvjetovima. primjena i djelovanje: Mlado lišće jede se kao varivo i kao salata s uljem i limunovim sokom. Grglja se 6— 8 puta dnevno. bolesti srca i mokrać­ nog mjehura. Uz to se 634 . Pije se dvaput dnevno po 1 šalica. smolastu tvar i sumporni glikozid koji daje ljutinu slično gorušici. potiče izluči­ vanje znoja i mokraće. oživljava rad živaca. a bere se za vrijem e cvatnje. vodene bolesti. kadulje (Salvia offici­ nalis) i preslice (Equisetum arvense) popari s 2 dl ključale vode. Ekstrakt od te biljke u homeopatskoj dozi potiče izmjenu tvari u tijelu. uz ostalo čisti krv. Ako se taj čaj pije. Treba piti 2— 3 velike žlice toga soka dnevno. jača želudac. crijeva i hemoroida.stabljici su jajoliko uglati. grabo nazubljeni i bez peteljaka. čireva usne šupljine i zubnih desni. priprema se tako da se 1 velika žlica mješavine od jedna­ kih dijelova lišća i cvjetova žličnjaka. Dobro je. tanin. sol. glycocochlearin. ulje. pa zatim otfiltrirati. mirozin. Pije se triput dnevno po 4— 5 kapi na vodi.

da se po 15 g ka dulje. I taj čaj pospješuje mokrenje i znojenje. pomaže izlučivanje sluzi iz prsa i regulira izmjenu tvari u tijelu. Do­ biva se u ljekarni. Spiritus Cochleariae ima jednako djelovanje kao goruši­ ca u masaži kože. 635 . preslice i žličnjaka s 2 velike žlice meda popari s 1/z 1 ključale vode.preporuča još i čaj koji se priprema tako. poklopi i nakon 15 min. procijedi. liječi od vodene bolesti i reume. Pije se po­ slije jela po 1 šalica. jer omogućuje bolju prokrvljenost tkiva.

Berberiđaceae Ljekarnički naziv: Berberidis cortex. okupljen u grozdaste cvatove. žut.5 m visok grm s trnjem. živicama.ŽUTIKA T R P K A Berberis vulgaris L. rubo­ vima šuma i kao ukras u vrtovima. fructus — Nalazište: Raste po sunčanim strminama. Cvijet je sitan. 636 . debelih listova s peteljkama. što čine čuperke ispod kojih izlazi običan ili na troje razdije­ ljen tm . Opis: To je oko 2. naopako jaja­ stih. na rubu sitno nazubljenih. radix.

kora s grana i korijena u ljeto. Još se bolji pokazao atebrin i plasmochin. Pripremanje lijeka. prije jela. lišće. Plodovi su male. procijedi. Čaj se priprema tako da se 8 g korijena kuha 5 min. Žutika je osobito prikladna kao lijek u slu­ čaju otečene jetre sa žuticom i otečene slezene poslije mala­ rije. gdje ih leukociti progutaju i razgrade. Ocat od boba sprečava gnjilenje i dezinficira. a zatim se. pa i sok koji osvježuje u grozničavim stanjima kao limun. oksiakantin-vinetin. popravlja probavu poremećenu zbog slabog izlučivanja želu­ čanih sokova. što koristi u slučaju tifusa i sličnih crijevnih bolesti. prije cvatnje. dekstrozu. a plo­ dovi potkraj ljeta. berberubin. zaustavlja povraćanje trudnica. U slučaju upale bubrega s groznicom taj se lijek ne smije uzi­ mati. jatrorhizin. levulozu i gumu. Alkaloid berberin. Pije se dvaput dnevno po 1 šalica.Kora je sivo-zelena. Piju se 2— 3 šalice dnevno. a kinin ubija. kad sazru. usporava puls i suzuje krvne žile djelujući na njihove živce. koji se nalazi u svim dijelovima b ilj­ ke. 637 . crveno-narančaste bobe. palmatin. liječi od gihta. jača tek. berberin. kolumbamin. Cvijet se bere u prolje­ će. primjena i djelovanje: Bobe se jedu sirove sa šećerom. ali je u tom slučaju prijeko potrebna kontrola liječnika. olakšava protok žuči i liječi od žutice. sprečava stvaranje pijeska i kamenaca ili omogućuje njihovo izlučiva­ nje iz bubrega. Uvarak od lišća liječi od škorbuta i vodene bolesti. berberamin. Sadrži: jabučnu i limunovu kiselinu. Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. što se poklopi i nakon 7— 8 sati procijedi. jer steže tkivo slezene i tako istiskuje uzročnike malarije u krv. u 2. U tu se svrhu priprema infuzum od 20 g kore preli­ vene s Vs 1 ključale vode. ili kao slatko ili pekmez. Pospješuje mokrenje. dugoljaste. Zbog toga se primjenjuje i za zaustavljanje krvarenja iz maternice izvan menstruacije. žučnog i mokraćnog mjehura. podražuje centar za disanje i centre krvotoka. Sve je ljekovito.5 dl mješavine od pola vode i pola vina. običan i krvavi proljev. nakon 10 min.

5 dl vode. 638 . Mješavi­ na od jednakih dijelova žutike. bo­ rovice (Fructus juniper!) i pelina (Artemisia absynthium) liječi oboljelu jetru i sprečava zastoj krvi u jetri.Mlado lišće jede se kao dodatak salati i i mesu. Svježeg izgnječenog soka od boba žutike trpke uzima se po 1 velika žlica triput dnevno protiv visoke temperature. lišća breze (Betula alba). Za tu se svrhu I velika žlica popari s 2.

~u o enisiae — ~ Nalazište: Raste na visokim livadama i suhim gorskim šumama. 639 .ŽUTILOVKA ' Genista tinctoria L. To je obilno razgranat. Žuti cvjetovi tvore brojne grozdaste cvatove. drvenast tamnozeleni grm. s trnovitom stabljikom i ograncima. gotovo sjedeći. na stabljici. Papilionatae Ljekarnički naziv: F ' . Listovi su postavljeni naizmjenično. Opis. Okus je biljke gorak. Na rubu imaju fine dlačice.

još bolje. primjena i djelovanje: Kuhana u vodi. Otrovna je zbog citizina koji djeluje na živce. Zato se ta biljka smije upo­ trebljavati samo u homeopatskim dozama i bezuvjetno pod kontrolom liječnika. uklanja ner­ vozne želučane smetnje. sak. a sabire se ljeti. Cvate od lipnja do kolovoza. sluz. liječi od lišaja na glavi. gorku tvar. pa pri nerazumnoj upo­ trebi može prouzročiti i smrt. šećer. Čaj od žutilovke dobro djeluje u slučaju velike iznemoglo­ sti. Dodani med rastvara loše tvari u krvi i pojačava njihovo izlučivanje putem mokraće. potiče izbacivanje pijeska i kamenaca iz bubrega. Upotrebljavaju se mladice s cvjetovima i sjemenke.. srčane slabosti i srčanih smetnji s niskim krvnim tlakom nakon teških bolesti. u samom vinu s malo meda. pripremljen od cvijeta.. Pomiješan u jednakim dijelovima s vrijeskom (Calluna vulgaris) i trpucem (Plantago lanceolata) liječi od reume i gihta. ili.Sadrži: natrij i tanin. pomaže izlučivanje loših tvari iz krvi. ili u pola vode i pola vina. Pripremanje lijeka. čisti crijeva. Od tog čaja pije se po 1 šalica u gutljajima u toku dana. genistein i citizin. eterično ulje. Med se čaju dodaje bezuvjetno. 640 . Bere se. Ekstrakt. vo.

Zlatna knjiga ljekovitog bilja .D C DATA r.

.

Nešto može dugo dražiti. kad imamo dovoljno vremena da nađemo što nas zanima i da zapamtimo čime ćemo se i kako u danom slučaju poslužiti. 643 . može se po­ kusnim primjenama naići na onu biljku koja će biti najefikasnija. ono što mislimo da će. jedna pomaže ovome. kao npr. ili potcrtati. jer ni bolest nije nastala odjednom. neumjerenost itd. oštećivati i postepeno uništavati naš organizam. pa će ih čitalac u specijalnom dijelu ove knjige lako naći po abecednom redu.valjati učiniti onda kad možda ne bude mnogo vremena za traženje i razmišljanje. Kada za to ima vremena. a da to i ne primjetimo. nepažnja. pa ne osjećamo ni da smo bolesni ni da ćemo oboljeti. jer tijelo ima još dovoljno obrambenih snaga koje se uspješno suprotstavljaju posljedicama tih oštećenja. Ponekad može liječenje potrajati i mjesecima dok se ne postigne uspjeli. jedna djeluje brže i bolje. u slučajevima kroničnih bolesti. primjena i djelovanje« pročitat će tako kako neki lijek treba pripremiti i primjenjivati. To je razumljivo. obično smo pomalo nesabrani. Uz svaku bolest naveo sam zbog toga i one biljke koje se za njeno liječenje upo­ trebljavaju. a danas je bolestan. pa se teže snalazimo i zato je dobro ovu knjigu čitati i onda kad smo zdravi. pa individualno i reagira. Pod posljednjim podnaslovom za svaku biljku: »Pripremanje lijeka. Korisno je i za­ bilježiti.Na kraju specijalnog dijela ove knjige dodajem popis bolesti. Između mnogih biljaka treba naći onu pravu koja će u kon­ kretnom slučaju pomoći. draga polakše i slabije. Jer. iako se tako čini svakome tko se do jučer osjećao zdrav. uzrujavanje. Svaki je čovjek specifično građen. To može biti prevelik fizički ili psihički napor. Kad se bolest nenadano pojavi. Ni svi ljudi ne reagiraju jednako na isti lijek. ili ako bolujemo od neke kronične bolesti. Kao što ima mnogo biljaka koje pomažu protiv iste bolesti. U liječenju ne valja biti nestrpljiv i očekivati da bolest nesta­ ne čim se lijek prvi put primjeni. kako čitalac ne bi gubio dragocjeno vrijeme tražeći po cijeloj knjizi biljku prikladnu upravo za njegovu bolest. tako ima i više uzroka za pojavu bolesti. pa ono što pomaže jednome ne mora pomoći drugome. druga onome.

jer često i bolnički pacijenti. odnosno. Pod svakim podnaslovom o primjeni biljke kao lijeka treba pažljivo pročitati sve što piše o bolesti za koju se lijek traži. Ali bolesti. koja se'u njemu zapravo odavno pripremala. povraćanje se obično nastoji suzbiti. uvjeren da njemu to uopće ne škodi. amputacija uda. Uspjeh sigurno neće izostati. trebati bar isto toliko vremena. Ipak. dakle. Za svakog liječnika najvažnije je da nikada ne digne ruke od pacijenta. ima kroničnih. Razumljivo je. Ima npr. dobro paziti koji ćemo lijek odabrati i kako ga primijeniti. upravo ga nastojimo izazvati radi izbacivanja otrova i čišćenja želuca. Treba. a liječenje pro­ voditi do potpunog nestanka svih znakova bolesti. pro­ puh. točno se pridržavati uputa. kao npr. u kojem bi odlučio da prestane s liječenjem. pušenje. leukemija itd. Ni stablo ne pada od prvog udarca sjekire. ili lijek jednakog sastava. obratiti pažnju i na napomene u tekstu. Tre­ ba biti discipliniran. bdijenje do kasno. ali ponekad. zapuštenih i zanemarenih bolesti koje su toliko uznapredovale da-se može sumnjati u potpuno ozdravlje­ nje. Tipični su primjeri za to alkohol. kod kojih biljnim lijekovima ne možemo postići ozdravljenje. za obnovu oštećenog organizma. mogu se ne samo liječiti nego i izliječiti biljnim lijekovima. a to je upravo i namjena ove knjige. Npr. jer bi upravo onaj čas. različitih uzroka glavobolje. izlaze iz bolnice s otpusnicom na kojoj ne piše »izlije­ čen®. Treba ih samo poznavati i znati primije­ niti. nego »poboljšan«. pa se kod svake glavobolje ne upotrebljava isti lijek. jer prirodni biljni lijekovi nisu manje vrijedni i efikasni od sintetičnih. i čovjek odjednom osjeti bolest.. To ne umanjuje vrijednost biljnih lijekova. funkcije organa zakažu. kao uostalom i u svakoj drugoj prilici. Istina.. koje su ovdje opisane po grupama kako bi se čitalac lakše snašao. Fatalno je bilo baš to da je čovjek radio sve ono što je toj bolesti pogodovalo. da ne sustane ni onda kad mu se čini da je slučaj be­ zizlazan. sprečavanja da otrov prijeđe u krv. Ima bolesti. da će i za liječenje.Ali. na sreću ne mnogo.. ako je mnogo vremena trebalo da bolest izbije. Zato i pacijent i njegova okolina moraju imati strpljenja. mogao biti odlučan za uspjeh i dovesti do neočekiva­ nog preokreta i ozdravljenja. liječeni po principima znanstvene medicine. što za pacijenta mnogo znači. neumjerenost u jelu. 644 . u slučaju otro­ vanja i si. također. odljuštenje mrežnice oka (Ablatio retinae). Zato treba. kad jednog dana organizam istroši svoje obrambene snage pa se ne uspije i dalje odupirali posljedicama oštećenja. u noć i si. i tada se može postići poboljšanje i olakšanje.

petrovac. božur. jaglac. ružmarin. jaglac. rosopas žuti. zečji trn žuti. rusomača. jaglac. angelika. sapunika. sto­ lisnik. zečji trn žuti Krvni tlak — napetost — u glavi i očima: aloj. kopriva velika. maćuhica. hmelj. stolisnik Lijepljenje krvi: jagoda Lupanje srca: đurđica. preskočica. šumarica. pelin. jabuka. ariš. trava od grčeva Grušanje krvi: jagoda. jagoda. brđanka. tmina. lazarkinja.-Z ODGOVARAJUĆIM LJEKOVITIM BILJKAMA J E M I M BOLESTI SRCA I KRVOTOKA B ijela krvna zrnca: islandski lišaj. dra­ gušac. aniš. trputac. matičnjak. hrast lužnjak. žutilovka K rvarenja unutarnja: tmina. ljupčac. imela. ribiz crni. češnjak. glog bijeli. peršin. gorocvijet. hmelj. rosopas Crvena krvna zrnca umnožava: islandski lišaj. šikalina. artičoka. gorocvijet Grčevi krvnih lila (spazmi): brđanka. praskvinac. buditeljica. srdačica. vodopija. krika. iđirot. gorocvijet. S NABI. kiselica. bazga. . breza. kupina. troskot Krvarenja zaustavlja: lipa. matičnjak. kravojac. pelin. jasenak. jagoda D rhtanje srca: glog bijeli. kesten divlji. preslica. čičak. borovica. rutica. stolisnik Krv čisti: abdovina. rusomača Gušenje ođ srca (angina pectoris): brđanka. stolisnik Krv usirena u ranama: brđanka. luk. troskot. borač. borač. imela. praskvinac. ljubica. kantarion.lipa. bazga. maslačak. preskočica. gavez. pirevina. trputac Krvne žile sužava: žutika trpka Krvne' žile širi: luk. kilavica. stolisnik 645 . Iječura. kamilica Bolesti krvnih žila: kukuruzna svila Bolovi oko srca: badem. borovica. bedrenika. despik Krvni zastoj (staza): lazarkinja. dimnjača.POPIS BOLESTI PO GRUPAMA. šumari­ ca. bršljan. imela Grč srca: đurđica. kičica. jagoda. vrba bijela. tetrljan Krvnih žila punjenje pojačava: peršin Krvnu sliku popravlja: jagoda Krvotok regulira: bosiljak pitomi. masima.

luk. đurđica. breza. jaglac. matičnjak Rane od proširenih vena na nogama (ulcera varicosa): bukvica. hrast lužnjak. jaglac. zečji trn žuti Smetnje srca: metvica kudrava. lipa. metvica paprena. odoljen. jabuka. tetrIjan. jabuka. Ijupčac. kamilica. rutica. rusomača. luk. zečji trn. ja­ goda. hrast lužnjak. gorocvijet. jabuka. hrast lužnik. gorocvijet. mrazovac. odoljen.Navala krvi u glavu. trandovilje Slabokrvnost (anemija): cimet. imela. pustikara crvena. glog bi. zečji trn žuti Puls ubrzan usporava: glog bijeli. trava od grčeva. stolisnik. jagoda. čemerika bijela. despik- gorušica bijela. ružmarin. brđanka. dragušac. gorocvijet. zečji trn žuti. pasdrijen. zečja stopa Slabost srca s oticanjem nogu ( decompensatio): đurđica. srdačica N epra vilan-krvotok: morski luk Neuroza srca: glog bijeli. ruža Preniski krvni tlak povisuje: kopriva velika. žutilovka Srce krijepi: cimet. Rtg i JJV-zračenja: kopriva velika Slabost srca: cimet. kukuruzna svila. brđanka. preslica. majčina dušica. ružmarin. srčenjak. božur. glog bi­ jeli. žutica trpka Puls usporen ubrzava: bosiljak. preslica. češnjak. đurđica. čičak. gorocvijet. luk. srce i pluća: aloj. jagoda. despik. glog bijeli. gorocvijet. imela. ri­ biz crveni. kopriva velika. borovica. preslica. dimnjača. tetrljan. metvica kudrava. luk. rusomača. hmelj. dragušac. imela. kičica. mažuran pitomi. zečji trn žuti Puls nepravilan (a ritm ija ) regulira: bunika. zečji trn žuti Pritisak na srcu: glog bijeli P roširenje srca: đurđica. jadič. neven. češnjak. gorocvijet. dimnjača. stolisnik. rutica. matičnjak. gavez. sapunika. zečji trn. kukuruzna svila. ružmarin. maslačak. komorač. ribiz crveni. dupčac. rutica Osoljeno srce: glog bijeli.' jeli. topola crna. štavelj. ribiz crveni. žutilovka Previsok krvni tlak snizuje: brđanka. ribiz crveni Srce umiruje: ružmarin Srčana kap: glog bijeli Srčane bolesti uopće (cardiopatija): hrast lužnjak. matičnjak. ladolež. dimnjača. vrba bijela Slabokrvnost poslije Ra. jagoda. rusomača. metvica paprena. rusomača. rusomača. orah pitomi. ružma­ rin. glog bijeli. maslina. majčina dušica. odoljen. matičnjak. matičnjak Ovapnjenje krvnih žila (arterioskleroza ): brđanka. jaglac. žličnjak 646 . zečji trn. pirevina. jabuka. odoljen. zečji trn žuti Pođ ljev krvi (plavi p od očn ja ci): bljušt.

matičnjak. jabuka. preslica. đurđica. gorušica bijela. krkavina. imela. jasenak. mažuran divlji. čuvar- kuća. pelin divlji. matičnjak. pirevina. met­ vica kudrava. lazarkinja. jaglac Mucanje: kopriva velika Mučnina: pelin vrtni Narkoza prije operacije: pomoćnica Nervoza od alkoholizma: majčina dušica Nervoza opća: hrast lužnjak. gorušica crna. konoplja. gorocvijet. medenika. matičnjak. majčina dušica Eklampsija: bunika E pilepsija (padavica): božur. čuvarkuća. ivanjsko cvijeće. šikalina Histerija: aniš. zečja stopa M eningitis: pustikara crvena. tetrljan. topola crna. rotkva povrtnica.Stezanje kod srca uz bol. tetrljan. bunika. ružmarin. velebilje Grčevita stanja: iđirot Hipohondrija (strah od bolesti): bosiljak divlji. bukvica. verbena divlja. kesten divlji. kičica. odoljen. kokotac. ribiz crveni Migrena: jadič. morski luk. zečji trn. jasenak. bunika. brđanka. Mlavica. dobričica. žličnjak Začepljenje koronarne arterije srca: luk BOLESTI ŽIVACA I MOZGA D rhtanje udova: kadulja. vratić Kljenut (uzetost) poslije kapi: borovica. vodopija Melankolija: iđirot. kupus. presko­ čica. matičnjak. slatki korijen. pasiflora. crvotočina. odoljen. ružmarin. kantarion. iđirot. lipa. šimšir Voda u osrčju: peršin Vodena bolest: dupčac. kičica. rosopas žuti. lipa. metvica paprena. mečja šapa. jaglac. kopriva velika. verbena divlja 647 . ivanjsko cvijeće. dragušac. medenika. jaglac. šikalina. odoljen. odoljen. čičak. oman. matičnjak. ivanj­ sko cvijeće. dobričica. gorocvijet. jaglac. rajčica. metvica paprena. mažuran pitomi. iđirot. preslica. pelin divlji. verbena divlja Mora — gušenje u snu: božur. jabuka. ljubičica. maslačak. odoljen. pasdrijen. imela. brđanka. tmina U gljičnu kiselinu iz k rvi odstranjuje: luk Upala vena na nogama . kamilica. gorušica crna. krosuljica. met­ vica paprena. bunika. matičnjak. bosiljak pitomi. ladolež. šikalina. lipa. luk. islandski lišaj. rosopas žuti. Ijupčac. hmelj. vodopija Mozak krijepi: jabuka Moždana kap: gorušica bijela. ribiz crni. mažuran divlji. troskot. božje drvce. majčina dušica. rosopas žuti. jabuka. metvica paprena. mažuran pitomi.

lazarkinja. verbena divlja Neurastenija: jabuka. jaglac. kesten divlji. matič­ njak. pirevina. jaglac. hrast lužnjak Uznem ireni živci srca: glog bijeli Vidova bolest (chorea): čemerika bijela. majčina dušica. metvica paprena.J Vrtoglavica neurastenična: majčina dušica Zamagljenost svijesti: matičnjak Živčana napetost. hmelj. rutica. luk. stolisnik. krkavina. imela. krestušac. mak pitomi. majčina dušica. kupus. djete­ lina gorka. velebilje Potištenosi (depresija): kantarion. rusomača. stolisnik. šipak. češnjak. medenika. pelin vrtni. ma­ žuran pitomi. glog bijeli. kupus. jabuka. uzrujanost: despik. pasiflora. lipa. mažuran divlji. kantarion. šipak. verbena divlja. cimet. bosiljak divlji. češnjak. gorušica crna. rutica. imela. trava od grčeva. hmelj. me­ denika 648 . kopriva velika. đurđica. matičnjak Parkinsova bolest: bunika. ružmarin Pam ćenje pojačava: iđirot. iđirot. ljubica. matičnjak. jadič. per­ šin. krkavina. kičica. brđanka. hrast lužnjak. metvica paprena. jabuka. čuvarkuća. kičica. imela. pasiflora. jagoda. vrbica crvena. kamilica. vrijesak Sanjivost: gorušica crna Slabe živce jača: borovica. božur. majčina dušica. matičnjak. jaglac. despik. kamilica. pasiflora. božur. ivanjsko cvijeće. lipa. lipa. jabuka. glog bijeli. vodopija N oćn o trzanje iz sna: vodopija Omaglica: božur. ružmarin. maslačak. kravojac. kopriva velika. pelin vrtni Potres mozga: brđanka Prekomjerni intelektualni rad: matičnjak. matičnjak. cimet. vrba bijela Nesvjestica: bosiljak pitomi. bunika. vrba bijela. lincura. vratić . velebilje. slatki ko­ rijen. bukvica. metvica paprena. glog bijeli. despik. kužnjak. luk. kopriva velika. lazarkinja. omorika. vodopija N evoljk ost: đurđica. rutica. ljupčac. ma­ tičnjak Neuralgija: borovica. kičica. glog bijeli. luk. ružmarin Radosno raspoloženje izaziva: šikalina Rastrojene živce umiruje: božje drvce. verbena divlja. ružmarin. iđirot. luk. ko­ par mirisavi. metvica paprena. kantarion Vrtoglavica: šikalina. kadulja. imela. jaglac. bosiljak divlji. božur. jasenak. vratić. čemerika bijela.Nesanica: badem. odoljen. hmelj. verbena divlja Umna tromost (tupavost): gorušica crna.

iđirot. pakujac. lazarkinja. maslačak. đurđica. ružmarin. ružmarin. verbena divlja • Bol uopće umiruje: mak pitomi Edemi — otekle noge od nakupljanja vode zbog reum e: bršljan. velebilje G rč u ruci od pisanja: rutica BOLESTI SLEZENE Funkciju slezene potiče: islandski lišaj. kantarion. kadulja. sljez bijeli. troskot. vrba bijela 649 . Bol u kostima udova: hrast lužnjak. hrast lužnjak. malina. kopriva velika. kokotac. pelin. kukuruzna svila. dobričica. sljez bijeli. krosu­ ljica. trava od srca. kantarion. neven. maslačak. krosuljica. trputac. pelin. omorika. islandski li­ šaj. neven. kamilica. trava od grčeva. trava od grčeva. kamilica. peršin Slabost poslije živčanog sloma: komorač. oslad. ribiz crveni. kamilica. šimšir. brđanka. kamilica. kamilica Kupke za rekonvalescente: ariš. rajčica. ribiz crveni.JAČANJE SLABIH I REKONVALESCENATA D jecu slabu k rije p i: čubar vrtni. vrba bijela. jagoda. vodopija. stolisnik. petrovac. tetrljan. buditeljica. peršin divlji. jasenak. zečja stopa. hrast lužnjak. despik. peršin. kaćun obični Kupke za jačanje d jece: bršljan. pirevina. mrazovac. rosopas žuti Slezena otečena i bolna: dupčac. žutika trpka BOLESTI KOSTI I ZGLOBOVA . breza. stolisnik Malarija: breza. krosuljica. rutica. žutika trpka Općenito: artičoka. konoplja. šikalina. stolisnik. cimet. glog bijeli. šikalina Limfatična oboljenja: hmelj. stolis­ nik. kantarion. jabuka. djetelina gorka. pelin divlji.. kantarion. ljupčac. ko­ pitajak. trava od srca Bol u leđima (krstima) i kičmi: badem. drijen. hmelj. stolisnik GRČEVITA STANJA Grčevi u nogama: rutica Grčevi u tije lu : hrast lužnjak.

rosopas žuti. maćuhica. dragušac. maj­ čina dušica. žutilovka Isčašenje — uganuće (luxatio): kantarion. petro­ vac. hmelj. rosopas žuti. despik. peršin N akupljanje sluzi na bolnim mjestima: kantarion Nakupljanje vode u zglobovim a (kydrops): gorušica crna Noge hladne: lincura Noge (pete) ranjave: podbjel Noge umorne: lipa. grčka djetelina. kopitnjak. sapunika. sakral- gija): agava. čelebi-grana. mrazovac. jagoda. kopriva velika. majčina dušica. ljubica. kopriva velika. žutika trpka. sapunika. petrovac. hren. metvica paprena. oman. krika. dobričica. petrovac. hrast lužnjak. vratić. pelin divlji. hrast lužnjak. mažuran pitomi. ljoskavac. kesten divlji. pasđrijen. podbjel Rane strijelne: pelin divlji Rast kostiju potiče: gavez Reumatizam kronični: jaglac. ja­ glac. pasđrijen. rusomača. praskvinac. kupus. cimet. zečja stopa Škrofuloza: bazga. bunika. žličnjak.Giht: dupčac. ribiz crveni. petrovac. lumbago. jagoda. čičak. pomoćnica. mrazovac. vodopija. brđanka. kokotac. jabuka. jabuka. aloj. kantarion. preslica. brusnika. kupus. išijas. ladolež. borovica. gorušica crna. maslina Rane i čirevi nogu: jabuka. ptičje proso. trava od srca. majčina dušica. ružma­ rin. dje­ telina gorka. vratić. srca. pelin divlji. preslica. pelin. paprat obična. iđirot. ribiz crni. bršljan. bljušt. zečja stopa. stolisnik. borač. zečji trn. topola crna. zečji trn žuti. maslačak. ribiz crni. matičnjak. orah pitomi. rutica Jačanje i podražavanje m išića: orah pitomi. grčka djetelina. kantarion. ljubica. ruža. artičoka. giht. trputac Išijas (oboljenje nožnog živca): gorušica crna. podbjel. glog bijeli. dimnjača. pelin vrtni. bedrenika. pelin divlji. kukuruzna svila. čemerika bijela. kokotac. trava od. mažuran. hren. kamilica. žutilovka Stvrdnuće mišića: omorika Sva reumatična oboljenja (artritis. buditeljica. hmelj. miloduh. pirevina. kantarion. ariš. omorika. kičica. ljubica. trputac Prijelom kosti (fractura): gavez Rahitis: bršljan. podbjel Rane od gnojenja kosti (osteomyelitis): grčka djetelina. čestoslavica. kopitnjak. krika. px*askvinac. breza. omorika. kičica. oman. bukvica. topola crna. sapunika. kesten divlji. ružmarin. kesten divlji. topola crna. gavez. dobričica. čičak. borač. kokotac. kukuruzna svila. kopriva velika. češ­ njak. zečja stopa Tromost i umor mišića: luk Upala kosti i pokosnice (ostitis ■ — periostitis): zečja stopa 650 . celer. maćuhica. boro­ vica.

štavelj. čičak. maćuhica. čičak. ko­ noplja. čuvarkuća G ljivična oboljen ja kože: rotkva povrtnica Herpes — mjehurićasti osip: angelika. sapunika. despik. po­ moćnica. stolisnik. palcujac. trandovilje. bazga. kesten divlji. malina. kičica. hrast lužnjak. grčka djetelina D obrac — ospice: ljubica. rosopas žuti Crni prišt: češnjak. borač. ružmarin. kokotac. čičak. jabu­ ka. kiselica Crveni vjeta r: čuvarkuća Čireve i rane za cjeljuje: agava. dra­ goljub Ispiranje rana: kantarion Izrasline na koži: rosopas žuti Izvlačenje stranih tijela iz rana: čičak Koža ispucana. hrast lužnjak. divizma. kamilica. ranjava: kopriva velika. čestoslavica. rajčica Uši u kosi uništava: čemerika bijela KOŽNE I ZARAZNE BOLESTI Bradavice (verucae): čuvarkuća. božje drvce. stolisnik. ivanjsko cvijeće. preskočica. đivizma. čuvarkuća. kopriva bijela. kantarion. neven. praskvinac Č irići po tije lu : vrba bijela D iv lje meso: bukvica. trava od srca Čirevi i gnojne rane: ariš. mažuran pitomi. ma­ ćuhica. trnina E kcem i: angelika. petrovac. bukvica. kupina. zečja stopa Epidermitis — površinska upala kože: aloj. breza. dobričica. mišljakinja. stolisnik. krastavac. divizma. neven Koža masna: pomoćnica Koža nečista (acne juvenilis): dimnjača. gavez. oman. rotkva povrtnica. jabuka. božje drvce. rosopas žuti. čestoslavica. kupus. crvotočina. bršljan. ljupčac. kamilica. divizma. brijest. crvotočina. lan. brijest. maslačak. preslica. kamilica.INSEKTI NAMETNICI Buhe ■i stjenice tjera: paprat obična Muhe i kom arce tjera: pelin divlji. trava od srca Čirevi zloćudni: neven. luk. brđanka. preskočica Koža upaljena od znoja: vrbica crvena 651 . srčenjak. čičak. božur. pelin vrtni. ribiz cr­ veni. štavelj. luk. vrba bijela Bubuljice i prištavo lice: preslica. šikalina Koža upaljena: mažuran pitomi. kopriva mala. borač. luk. preskočica. pomoćnica. brijest. sapunika. kupus Impetigo: neven Ispadanje kose sprečava i potiče rast: brđanka. omorika. grčka djetelina.

grčka djetelina.Kožne sunčane pjege: čuvarkuća. rotkva povrtnica Kožni osipi: lazarkinja. pasđrijen. maslačak. mišljakinja. praskvinac. pomoćnica. tmina. rosopas žuti. kesten. maslina. presko­ čica. pomoćnica. orah pitomi. neven. zatrovane: dupčac. pomoćnica Lišaj suhi: oman. hrast lužnjak Rane ođ posjekotina: hrast lužnik. trputac Upala sluznice i kože: pelin vrtni. vrba bijela. topola cma. cutis): kesten divlji. štavelj. neven. verbena divlja Opekline: kantarion. preskočica. verbena divlja Rane od ugriza: gavez - Rane otvorene: kopriva velika. krkavina. topola crna Rak-rane: šikalina Rane od ležanja (decubitus): brđanka. podbjel ' Razni osipi: dragušac. preslica. luk. stolisnik. velebilje 652 . maslina. oman. preslica M odrice od udarca: konoplja. različak. mrazovac. divlji. neven. neven. kopriva velika. kadulja. luk. podbjel. gavez. podbjel. maćuhica. ribiz crveni Opekline od Rtg. krkavina. lipa. trputac Sazrijevanje gnojenja: orah pitomi Svrab (šuga): češnjak. krastavac. rusomača Nagnječenja vanjska: konoplja. peršin. sapunika. lipa. kupus. zečja stopa Lupus (tbc. ljubica. malina. krika. kopriva mala. neven. šipak. kičica. žutika trpka Ubodi kukaca: brđanka. gavez. neven. rosopas žuti. vr­ bica crvena Temperaturu ođ lokalne upale snižava: dud crni. podbjel. lan. krika. neven Pranje kose: kamilica. kiselica. lan Opekline ođ sunca: kesten divlji. trava od srca. topola crna Ozebine i smrzotine (perniones): brijest. zečja stopa Rane zapuštene. kravojac. Iječura. orah pitomi. rusomača Nečistoća lica: gavez Obrazi otekli: kantarion Oblozi: kantarion. pomoćnica. grčka dje­ telina. slatki korijen Znojenje noćno: glog bijeli. pelin. orah pitomi. pakujac. kantarion Kukac na prstu (panaritium ): kantarion Lišaj ljuskavi (psoriasis): maćuhica. kantarion. kupus. maću­ hica. trava od srca. žutilovka Lišaj vlažni: kiselica. trnina Kraste: češnjak. kupus. lan. lazarkinja. kadulja. malina. zračenja: aloj Otekline vanjske: ljubica. kupus. ribiz crveni. preslica. trputac. omorika. neven. vrba bijela Rane upaljene: mišljakinja. Iječura. hrast lužnjak. luk. kupina. čubar vrtni. šipak Perut u kosi: despik. peršin. pomoćnica. gnjile. ružmarin. topola cma Opekline od gašenog vapna: kantarion. krastavac. kupus. jadič.

komorač. kopai ■ mirisavi. vrijesak. hrast lužnjak. maslačak. jasenjak. sljez bijeli 653 . borač.Znojenje nogu: omorika Znojenje preja ko — zaustavlja: hrast lužnjak. gr­ čka djetelina. dupčac. ljubica. glog bijeli. zimzelen Tijelo obogaćuje mineralina: preslica Žlijezda gušterača (pancreas): dupčac. ribiz cmi. zečji trn žuti Povećanje štitnjače (Basedow): božje drvce. podbjel. zečji trn žuti. maslačak Svrbež tijela: oman --^7”šećerna bolest: borovnica cma. jaglac. kokotac. kadulja Zn ojen je preslabo — pojačava: bazga. trava od srca Staračka slabost: ječam. pelin vrtni. pasđrijen podbjel. krika. tetrljan. petrovac. preskočica. kopitnjak. pelin divlji. preslica Reguliranje porem ećene izm jene tvari: artičoka. bedrenika. brđanka. borovica. jabuka. kamilica. djetelina gorka. kopriva velika. kamilica. borovica. kičica. dud crni. maslačak. grčka djetelina. mažuran pitomi. kukuruzna svila. des­ pik. jabuka. kupina. sapunika. pirevina. pelin. sapunika. češnjak. brijest. šipak Napadno suha usta i žeđ: ječam. srdačica Godine p rom jen e kod muškaraca: pasiflora Iznem oglost — malaksalost: aniš. pelin divlji. dragušac. tetrljan. preslica. žutilovka Loše sokove izvlači iz tijela: kamilica. borovica. ljupčac. rosopas žuti. islandski lišaj. šikalina. matičnjak. despik. šimšir. podbjel. žličnjak Ž u lje v i — ku rje o či: luk. zimzelen Otečene i upaljene žlijezde: orah pitomi. pelin. trava od srca. hren. buditetjica. vrba bijela. sapunika. gorušica crna. pelin vrtni. ružmarin. troskot. gorocvijet. kupina. šipak. trava od srca. čemerika bijela. djetelina grčka. topola cr­ na. borovnica cma. vrba bijela M ršavljenje — iznurenost (kahexia): agava. kaćun obični. zečji trn Slabost opća: kopriva velika. kopriva mala. badem. oslad Prevelika debljina: bazga. imela. zečji trn Poticanje na rad svih žlijezda: hren. lipa. kravijak. brusnica. maćuhica. lincura. peršin. m a ­ lina. zečja stopa. vrba bijela BOLESTI ŽLIJEZDA I IZMJENE TVARI B ronhijalne žlijezde potiče na rad: maslačak Godine p rom jen e kod žena (k lim a k te rij): pasiflora. jagoda. hrast lužnjak. preslica. ribiz cmi. bo­ žur. zečje nožice.

lipa. rosopas žuti. bedrenika. kamilica. iđirot. kumin. lazarkinja. maslačak. kukuruzna svila. povrtnica. aniš. oman. kukuruzna svila. ribiz crveni. breza. peršin. odoljen. bosiljak pitomi. čičak. hren. bosiljak pitomi. kilavica. kopriva velika. bob. rosopas žuti. 654 . ariš. maslačak. lan. jagoda. kopriva velika. brusnica. troskot. kamilica. hrast lužnjak. morski luk. kilavica. bob. češnjak. artičoka. zečji trn Mokrenje bolno i teško: celer. rotkva povrtnica Bubrežni grčevi (colica renalis): božje drvce. iđirot. buđiteljica. djetelina gorka. sapunika. trnina. jabuka. peršin. rusomača Krv u mokraći (haematuria): čestoslavica. glog bijeli. kopitnjak. majčina dušica. lan. peršin. tmina. ladolež. kantarion. šipak. vrijesak Bubrege krijepi i potiče na rad: gorocvijet. bundeva. lan. krestušac. oman. bršljan. lan. mak pitomi. dragoljub. češnjak. kukuruzna svila. trputac Mokraćni mjehur jača: islandski lišaj. jabuka. aniš. ve­ lebilje Grčevi zbog pijeska i kamenaca mokraćnog mjehura: abdovina. rusomača. trava od srca. ljupčac. srdačica. ma­ slačak. jagoda. troskot. celer. pirevina. šipak. pomoćnica. iđirot. preslica. žutika trpka Kamenci i pijesak bubrega: abdovina. mrazovac. đurđica. breza. bedrenika. kantarion. rotkva po­ vrtnica. kumin. vratić. preslica. medvetka. borovica. bundeva. maslina Gnoj u mokraći (nephritis purulenta): dobričica. krika. krika. hren. neven. pirevina. jasenak. stolisnik. kantarion. rotkva povrtnica. maćuhica. dragušac. čelebi-grana. bršljan. sapunika. čestoslavica. gorocvijet. dragušac. ljoskavac. lazarkinja. pti­ čje proso. ptičje proso. pirevina. kupina. topola cma Mokrenje pospješuje i pojačava: breza. petrovac. cimet. rosopas žuti. rusomača. ružmarin (O' Bolesti bubrega općenito: jagoda. kamilica. kopriva mala Grčevi mokraćnog mjehura: bunika. kukuruzna svila. češnjak. božur. bazga. gorušica crna. božur. buđiteljica. tetrljan. ljubica. pomoćnica Mokraćnu kiselinu odstranjuje: jagoda. kilavica. krastavac. sljez bijeli. žutilovka Krvarenje iz bubrega: petrovac. kantarion. ljoskavac. imela. preslica. ri­ biz crveni. artičoka. ivanjsko cvijeće. kukuruzna svila. kilavica. brusnica. petrovac. ivanjsko cvijeće. jabuka. Ijoskavac. bazga. hmelj. verbena divlja. masla­ čak. šumarica. hrast lužnjak. breza.BOLESTI BUBREGA I M OKRAĆNIH ORGANA Bjelančevina u mokraći (albuminurija): breza. rot­ kva. metvica paprena. trputac Mokraćne organe liječi — općenito: krastavac. dimnjača. preslica. kokotac. dobričica. kopriva bijela. hmelj. čelebi-grana.

božur. zečji tm Upala mokraćnog mjehura (cystitis):' hrast lužnjak. žličnjak. hrast lužnjak. ljup­ čac. čelebi-grana. lincura. krastavac. kupina. morski luk. neven. preslica. ptičje proso. dragušac. kravljak. čičak. bukvica. vodopija. različak ' BOLESTI CRIJEVA Crijevne bolesti općenito: šikalina Crijevne gliste (ascaridosis): dragušac. orah pitomi. rotkva po­ vrtnica. krosuljica Zastoj mokrenja: artičoka. vodo­ ' pija. vodopija Upala mokraćnih putova: crvotočina. kopriva velika. medvetka. kopriva bijela. peršin. gavez. jagoda. gorušica cma Upala bubrega kronična (nephritis chronica): kilavica. ljubica. jasenjak. lipa. krosuljica. kilavica. preslica. pasđrijen. pelin vrtni. Prostata uvećana (hypertrophia prostatae): bundeva. oman. ku­ kuruzna svila. topola cma. konoplja. medvetka. žutika trpka . maslačak.jaglac. božje drvce. kiselica. dragušac. jasenak.. divizma. šipak. petrovac. verbena divlja. kokotac. rutica. kantarion. pre­ slica. -preskočica. Mokrenje ti krevet (enuresis nocturna): brđanka. kadulja. kravljak. krika. vrijesak Crijevni crvi (oxyuriasis): božje drvce. artičoka. kičica. orah pitomi. tetrljan. maćuhica. kilavica. ribiz crveni. čičak. bazga. ariš. borovica. luk. ljupčac. buđiteljica. sljez bijeli. sto­ lisnik • M okrenje uz osjećaj da peče: bosiljak pitomi. krika. ljoska­ vac. bundeva. Ijupčac. zečji trn žuti. češ­ njak. imela. vratić. bršljan. lipa. kiselica. kupina. breza. breza. žličnjak Uremija: gorocvijet Vodena bolest bubrežnog porijekla: abdovina. medvetka Skleroza bubrega: kilavica Trovanje mokraćom (uremia): čelebi-grana Upala bubrega akutna (nephritis acuta): bob. kukuruzna svila. pirevina. buditeljka. majčina dušica. češnjak. preslica. ružmarin. medenika. pirevina. brusnica. dobričica ■655 . luk. kantarion. medvetka. stolisnik. omorika. kantarion. zečji trn. krkavina. peršin. kesten divlji. kan­ tarion. kopitnjak. maćuhica. ribiz crni. kopar mirisavi. čelebi-grana. topola cma. preslica Nemogućnost zadržavanja mokraće (incontinentia urinae): kanta­ rion Prečesto mokrenje: čempres . majčina dušica. ma­ ćuhica. metvica kudrava. kumin. oman. šumarica. kamilica.

kiselica. aniš. orah pitomi. maslačak. petrovac. pomoćnica. vodopija 656 . dimnjača. štavelj. treme i nervoze: matičnjak Proljev s povraćanjem (od pokvarene hrane): lipa Rane — čirevi crijeva s krvarenjem: hrast lužnjak. pelin vrtni. preslica Šuljevi (hemorrhoiđes): aloj. pelin Proljev akutni: gavez. kumin. kravojac. Iječura. vrbica Proljev ođ straha. pelin divlji K rva ren je iz debelog crijeva : zimzelen Nađuvenost crijeva (podrigivanje. sljez bijeli. rotkva povrtnica. kupina. preslica. ši­ kalina. krvara. jabuka. jagoda. mečja šapa. kamilica. češnjak. lipa. iđirot. dobričica. ječam. ljupčac. trputac Proljev kronični: hrast lužnjak. jabuka. hmelj. iđirot. mišljakinja. petrovac. rosopas. metvica kudrava. krkavina. bunika. vrba bijela. preskočica. kopar mirisavi. imela. pimrina. ružmarin. štavelj. praskvi­ nac. majčina dušica. trputac. stolisnik. iđirot. kaćun obični. tetrljan. čempres.C rijevn i grčevi (colica intestinalis): bunika. velika. metvica kudrava. paprat obična Tromost crijeva — neredovita stolica: dud crni. aniš. hrast lužnjak. rotkva povrtnica. trputac Upala debelog crijeva (colitis): drijen. ružmarin. kesten divlji. paprena. pomoćnica. islandski lišaj. kamilica. žličnjak Tek pojačava: hmelj. majčina dušica. troskot. žličnjak Raspuklina šupka (f issura ani): hrast lužnjak. divizma. kupina. srčenjak. krkavina. pasđrijen Čišćenje crijeva (klistir): kamilica G rč izlaznog crijeva (spazatn rectuma): lipa Ispadanje zadnjeg crijeva (prolapsus re cti): grčka djetelina. kravojac. bosi­ ljak pitomi. sljez cmi. stolisnik. kopriva velika. kupina. topola cma Probađanje u trbuhu: lan. trava od grčeva. krastavac. kopar mirisavi. ruža. lipa. srčenjak. kiselica. kamilica. pelin vrtni. podbjel. islandski lišaj Tuberkuloza trbušne opne (peritonitis tuberculosa): pelin vrtni. ljubica. v je tro v i): a n gelik a . luk. matičnjak. maslina. mbar vrtni. kesten obični. tetrljan. hrast lužnik. trava od srca. šimšir. iđirot. orah pitomi. dupčac. trava od srca. božur. kičica. kopriva . stolisnik. kokotac. vodopija Trakavica (taenia solium): cm i dud. sapunika. topola cma. stolisnik Čišćenje crijeva oralno: aloj. lincura. Iječura. maslačak. gusjak. zimzelen. sljez bijeli. trava-iva. lan. slatki korijen. kamilica. rutica. krkavina. angelika. kokotac. pomoćnica. metvica. malina. grčka djetelina. oman. malina. ječam.

bedrenika. Zatvor stolice kronični: jabuka. perunika. bukvica. kesten divlji. čestoslavica. pitomi. kupus. bunika. povrtnica. trava od srca. cimet. šipak. zečji trn žuti BOLESTI D IŠN IH ORGANA Bacanje krvi iz pluća (haemoptoe): bukvica. kopriva velika. ko­ noplja. lincura. rotkva povrtnica. iđirot. lan. plućnjak ljekoviti. slatki korijen. ribiz crni. krkavina. preslica. vodopija Upala tankog i debelog crijeva (gastroenterocolitis): borovnica cr­ na. ružmarin. češnjak. petrovac. ruso­ mača. dragušac. kantarion. vidac . aniš. šipak. luk. drvce božje. konoplja. kopriva velika. krosuljica. praskvinac. korijander. trava od grčeva. praskvinac.Upala kronična s krvarenjem: drijen. Zatvor stolice (obstipatio): aloj. češnjak. podbjel. šimšir. kantarion. kopriva bijela. dupčac. krestušac. miloduh. hrast lužnjak. kopriva smrdljiva. sljez bijeli. drijem. dobričica. čelebi-grana. petrovac. bazga. luk. bazga. kupus. kokotac. kravojac. rotkva. Iječura. trputac Bolesti dišnih organa općenito: ivanjsko cvijeće. luk. jaglac. kamilica. vodopija Upala slijepog crijeva (appendicitis): grčka djetelina. imela. sapunika. šikalina. grčka djetelina. krvara. hren. bundeva. oman. pirevina. krestušac. bundeva. rosopas žuti. kesten divlji. maću­ hica. čempres. kravojac. mažuran pitomi. srčenjak. kravojac. dragoljub. krvara. božje drvce. gavez. preslica. bunika. šumarica. bosiljak. trava-iva. božur. verbena divlja Upala tankog crijeva {Enteritis): kamilica. ljupčac Zarazni proljevi s krvlju (dysentheria): angelika. tetrljan. mrazovac. malina. trnina . krka­ vina. metvica kudrava. kopitnjak. stolisnik. maslačak. kopriva mala. bosiljak pitomi. tmina Grč dišnih cijevi s gušenjem (asthma bronchiale): angelika. šikalina. borovica. ljubica. gorušica cma. kadulja. krvara. kukuruzna svila. oman. krestušac. čelebi-grana. lan. vodopija Upala potrbušnice (peritonitis): gorušica cma. trava od grčeva. trputac Vjetrovi: kamilica. miloduh. korijander. trava od srca. omorika. kiselica. komorač. petrovac. komorač. sapunika. oman. maj­ čina dušica. kužnjak. mišljajkinja. kaćun obični. bršljan. troskot. velebilje Gušenje od kašlja: luk 42 Zlatn a k n jig a lje k o v it o g b ilja 657 . bedrenika. gavez. če­ stoslavica. divizma. krvara. mečja šapa. mišljakinja. rutica. podbjel. maslina. trpu­ tac. čubar vrtni. kopriva velika. tetrljan. pelin. petrovac. lipa. češnjak. islandski lišaj. ljubica.

dra­ goljub. divizma. kičica. gavez. povrtnica. topola cma. hrast lužnjak. majčina dušica. hren. sljez bijeli. hren. ja­ buka. kaćun obični. mak pitomi. čestoslavica. divizma. stolisnik. slatki korijen. topola cma. velebilje. Iječura. šikalina. podbjeli. šipak. aloj. despik. ariš. despik. stolisnik. oman. božje drvce. kadulja. sljez bijeli. maslačak. trava od grčeva. tmina. t m in a . crvotočina. češnjak. kopitnjak. bo­ siljak pitomi. kopriva velika. sljez cmi. miloduh. tetrljan. perunika. bukvica. bunika. jaglac. hren. lipa Kašalj krvavi: majčina dušica Kašalj nervozni: lan Kašalj općenito: aniš. kupina. islandski lišaj. mak divlji. buđiteljica. miloduh. jaglac. trava-iva 658 . te­ trljan. ribiz cmi. dobričica. podbjel. pi­ revina. iđirot. lan. jagoda. hren. kopitnjak. maćuhica. troskot. mak pitomi. pirevina. luk. trputac. sapunika. perunika. ariš. rotkva. slatki korijen. badem. islandski lišaj. kupus. bedrenika. preskočica. lipa. gavez. velebilje Kašalj tvrdokorni s bolovima u prsima: luk. aniš. grčka djetelina. jaglac. dupčac. preslica Tuberkuloza pluća (tuberculosis pulmonum): agava. ječam. pomoćnica. povrtnica. komorač. plućnjak ljekoviti. češnjak. grčka djetelina.Hripavac (pertussis): agava. zimzelen Probadanje kođ disanja: podbjel Proširenje i napuhnutosti pluća (emphysema pulmonum): dobri­ čica. bedrenika. bazga. divizma. podbjel. tr­ putac Nakupljanje sluzi u plućima: gavez. majčina dušica. plućnjak ljeko­ viti. dobričica. kopriva velika. orah pitomi. tr­ putac Kašalj starački: kopriva bijela Kašalj suhi: kopriva smrdljiva. bosiljak pitomi. oman. komorač. velebilje Kaverne — čirevi na plućima: kadulja. majčina dušica. plućnjak ljekoviti. borovica. borač. čempres. bo­ žur. plućnjak ljekoviti. povrtnica zečji tm Otvrđnuće pluća: kičica Plućne bolesti općenito: dragušac. dragoljub. ljubica. trandovilje. mak pitomi. omorika. konoplja. luk. luk. plućnjak ljekoviti. oman. dragoljub. kukuruzna svila. ribiz cmi. rotkva. sljez bijeli. trandovilje. čestoslavica. dragušac. zečje nožice Ispljuvak gnojni: dragušac Kašalj kronični: kupus. islandski lišaj. češnjak. roso­ pas žuti. majčina dušica. oman. tetrljan. kan­ tarion. verbena divlja Inhalacije: despik Iskašljavanje pospješuje: angelika. luk. bukvica. ljupčac. tetrljan. krestušac. tetrljan. bazga. dobričica. perunika. rotkva.

preslica. mak divlji. ribiz cmi.. oman. kesten divlji. kadulja. stolisnik. zečja stopa. trputac. maslačak. oslad. krestušac. islandski lišaj.va. podbjel. vidac. majčina dušica. rotkva po­ vrtnica. podbjel. kupina. tmina. šikalina. dragušac. vidac Upala pluća (pneum onia): gavez. trava od srca. lan. maslina. miloduh. tr­ putac ' Upala plućnih vršaka Upala p orebrice (p leu ritis): glog bijeli. mak divlji. krosuljica. srčenjak. ruža. omorika. zečja sto­ pa. ljubica. divizma. breza. kupus. majčina dušica. dragu­ šac. kiselica. praskvinac. dobričica. kokotac. dra­ gušac. kupina. iđirot. praskvinac. kra­ vojac. dragoljub. luk. lipa. zečji tm Upala dišnih organa: divizma. stolisnik. trava od srca. kan­ tarion. borovica. dragoljub. orah pitomi. kokotac. maslačak. jaglac. kopriva div­ lja. preslica. ri­ biz crveni Upala grkljana (laryngitis): kadulja. žutika trpka Skorbut: aniš. islandski lišaj. češnjak. kopriva smrđlji- . kadulja. preslica Rane zubnog mesa koje krvare: hrast lužnjak. kiselica. brusnica. sljez crni. trputac. preslica. lan. čestoslavica. češnjak. sljez bijeli. kilavica. ariš. bo­ rač. tmina. zečji tm žuti (apicitis): bršljan. bukvica. žličnjak Grgljanje: kadulja. kopriva smrdljiva. aniš. žličnjak . luk. zečji trn žuti Vođa u prsim a: peršin BOLESTI GRLA I USNE ŠUPLJINE B olesti usne šupljine općenito: kamilica. tetrljan. zečja stopa. despik. preslica. plućnjak ljekoviti. mak divlji. hren. čičak. rutica. troskot. gorušica bijela. hren. trputac K lim a nje i ispadanje zubi (paradentoza): žličnjak Rak jezika: malina. iđirot. vidac 659 . buđiteljica. kadulja. žličnjak.či­ čak. majčina dušica. pasiflora. pirevina.Upala dišnih c ije v i ( bronchitis }: angelika. hren. ljubica. pirevina. čuvarkuća. kopriva mala. mažuran divlji. maćuhica. slatki korijen. kamilica. tetrljan. sljez bijeli. bedrenika. šikalina. kupus. ribiz crveni. trputac G nojne ranice sluznice usta (aphthae): borovnica cma. Fistula zuba: kadulja. sljez crni Desni otečene i upaljene: hren. vodopija. hren. jaglac. dobričica. trandovlje. dimnjača. lipa. iđirot. maslina. vidac Upala dušnika ( tracheitis ): sljez bijeli.

majčina dušica Upala jezika i zadebljanje {glossitis): slatki korijen. bosi­ ljak. ■despik. kravojac. vidac. kopriva bijela. maslina. praskvinac. kamilica. zečja stopa Uzetost jezika i usta: iđirot Zapletanje jezika: metvica paprena Zubi — probijanje: perunika Zubobolja: hrast lužnjak. vidac Kihanje uzrokuje: jaglac Kihanje zaustavlja: kumin Krvarenje iz nosa: kokotac. zimzelen. rutica. maraska. ljupčac. sljez bijeli. luk. kupina. petrovac. despik. jabuka. luk. kesten divlji. kiselica. trputac BOLESTI NOSA Hunjavica (rhinitis): bosiljak. brđanka. rutica. kupina. bedrenika. divizma. pluć­ njak ljekoviti. ko­ priva velika. ječam. ko­ morač. kaćun obični. kadulja. vidac Upala grla i nosa (rhinopharyngitis): ariš. dobričica. promukao glas: bedrenika. trava od srca. sljez pitomi. sljez cm i Upala vratnih žlijezda: omorika Upala zaušnjaka (parotitis): kadulja Upala usne šupljine: kopriva mala. kadulja. vidac Upala grla i glasnica. jabuka. hrast lužnjak. trando­ vilje. luk. trava od srca. kupus Insekti iz uha izlaze: luk 660 . brđanka. mažuran pitomi. mak divlji. kadulja. sljez bijeli. sljez bijeli. sljez cmi. divizma. kaćun obični. kamilica. sljez bijeli Upala krajnika (angina tonsilaris): dud crni. srčenjak. kupina. ma­ slina. rusomača.Upala grla (pharyngitis): grčka djetelina. ljubica. trputac. žličnjak Nos začepljen: luk. trava od srca. tra­ va od srca. orah pitomi. perunika. preslica Upala krajnika gnojna (angina phlegmonosa): preskočica. orah pitomi. plućnjak ljekoviti. preslica. kopriva smrdljiva. vidac BOLESTI UHA Gluhoća (surditas): divizma. dobričica Upala grla zarazna (dyphteria): kadulja. ladolež. majčina dušica. bazga. trandovilje. trputac. vidac Polipi — izrasline u nosu: bršljan. hrast lužnjak. ružmarin. trputac. majčina dušica. preslica Upala sluznice nosa: ječam. islandski lišaj. maćuhica. božur.

vidac Upala vjeđa na rubu (blepharitis): kamilica. luk. čeme­ rika bijela. vidac Glavobolja općenito (cephalea): kamilica Glavobolja reumatična (neuralgija): borovica. šikalina. dobričica. matičnjak. čestoslavica. odoljen BOLESTI GLAVE Glavobolja jednostrana (kemicrania): jaglac Glavobolja od hunjavice: dobričica Glavobolja ođ loše probave: dobričica. hrast lužnjak Upala uha (o titis ): hrast lužnjak. maslačak. vidac Upala i gn ojenje čeonih šupljina (sinusitis) : vidac Upala srednjeg uha s gn ojenjem (otitis media purulenta): angeli­ ka. bazga. ljubica. orah pitomi. orah pitomi. peršin. ružmarin Upala rožnice (iritis ): bunika Upaljene o či (conjuctivitis): bršljan. zečja stopa Glavobolja od lošeg krvotoka. metvica kudrava Šum u ušima — zujanje: glog bijeli. kantarion. kokotac. ver­ bena divlja. vidac Očna m rena (cantaracta senilis): pelin vrtni O čni kapci otekli i gn ojn i: kamilica. malina. peršin. despik. tetrljan. jabuka. kiselica. mišljakinja. lazarkinja. krika. luk. brđanka. vidac Zamučenje rožnice u oblasti zjednice (đistrophia epitelialis co r­ neas): krika. bunika. jabuka. divizma. verbena divlja. kamilica. metvica paprena. verbena divlja. vidac Pritisak u očim a: krkavina • Slabe o č i jača: kiselica. kičica. met­ vica paprena. odoljen. kilavica. razlieak ’ O čni viđ jača: borovnica crna. božur. komorač. luk. borovica. medenika. kokotac. maslačak. dragušac. verbena divlja. trputac. krkavina. sljez cmi BOLESTI OČIJU ' Ječmenac (hordeolum ) : luk O či se čiste: komorač. mažuran divlji. maslačak. komorač. đurđica. odoljen 661 . zečja stopa Glavobolja od živaca (migrena): bazga. trava od grčeva. kokotac. kamilica. borovica. malina. trandovilje. rutica. imela. medenika. bosiljak pitomi. matičnjak Trganje u uhu: luk. ko­ kotac. kokotac. češnjak. kumin. krika. bosiljak.Sluh oslabljen pojačava: kumin.

masla­ čak. božje drvce. krkavina. omorika. sljez bijeli. stolisnik. šikalina. dimnjača. zečji tm Grčeviti napadi žučnog mjehura: gorušica bijela. šimšir Začepljenje jetre sa žuticom (icterus): agava. neven. pirevina. bukvica. angelika. kopriva velika. stolisnik. kamilica. petrovac. sapunika. ro­ sopas žuti. dobričica. maslina. krika. troskot. pasđrijen. verbena divlja. trava od srca. lipa. kopitnjak. rotkva povrt­ nica. artičoka. jabuka. mažuran divlji. ariš. pakujac. pelin. pirevina Liječenje jetre općenito: božje drvce. pasiflora. imela. sapunika. krosuljica. konoplja. sljez bi­ jeli. verbena divlja Jetra otečena: hmelj. kiselica. žutika trpka Zastoj žuči sa žuticom (icterus e obstructione): dragušac. kanta­ rion. kopriva velika. kravojac. krosuljica Zastoj jetre: ribiz crveni. trava-iva. konoplja. zečji tm Rak jetre: stolisnik Upala jetre: ivanjsko cvijeće Upala žučnog mjehura: dupčac. hren. jagoda. zečja stopa Otvrdnuće jetre: kamilica Prejako izlučivanje žuči: majčina dušica. hrast lužnjak. lincura. dobričica. kravljak. kumin. trputac. vidac. vodopija Žučni kamenci i pijesak: ariš. kantarion. trava od grčeva. šimšir. rosopas žuti. trava od srca. jagoda. hmelj. tetrljan. divizma. zečje nožice. ma­ slačak. stolisnik. hmelj. čestoslavica. kiselica. angelika. hrast lužnjak. zečji tm Jetrene pjege: peršin Jetru jača i potiče na rad: islandski lišaj. omorika. verbena divlja. lin' cura. pomoćnica. borač. ljupčac. dragušac. maslačak. ljupčac. vo­ dopija. borovica. bršljan. . trputac. oslad. ladolež. pomoćnica. pelin. šikalina. ariš. metvica paprena. šikalina. arti­ čoka. petrovac. oslad. aloj. breza. ladolež. sapunika. maslačak. artičoka. kantarion. krkavina. masli­ na. jabuka. sljez bijeli. rosopas žuti. kičica. kičica. kilavica. šimšir. angelika. kravljak. češnjak. neven. šimšir.BOLESTI JETRE I ŽUČNOG MJEHURA Ciroza jetre: agava. bazga. Iječura. različak. trava od srca. djetelina gorka. žutika trpka 662 . rosopas žuti. vodopija Protok žuči pospješuje: krosuljica. morski luk Čišćenje jetre — protok žuči: agava. iđi­ rot. lazarkinja. verbena divlja. krkavina. rosopas žuti. šipak.

pirevina. pelin. zimzelen Rak želuca: angelika. grčka djetelina. masla- 663 . kantarion. kopar. zečja stopa Č ir želuca i dvanaesnika: aloj. rutica Podrigivanje kiselo uklanja: iđirot. sljez bijeli. borovica. mažu­ ran divlji. trputac Bolesti želuca općenito: agava. kravojac. šikalina Lučenje želučanih sokova poboljšava: zečje nožice Osjećaj gladi: lincura Otrovanja gljivama: hrast lužnjak Otrovanja hranom: kravojac. imela. dragušac. artičika. orah pitomi. malina Otrovanja olovom: hrast lužnjak. kravojac. kamilica. preslica.BOLESTI ŽELUCA I PROBAVE Bacanje krvi iz želuca (haemathemesis): hrast lužnjak. metvica paprena. čestoslavica. kumin. kumin. gavez. metvica kudrava. jase­ nak. pelin vrtni Otrovanja živom: čičak. ljupčac. kopitnjak. rutica. djetelina gorka. kičica. stolisnik. metvica kudrava. pomoćnica. matičnjak. rosopas žuti. trnina. odoljen Probavne organe jača: matičnjak. čuvarkuća. šikalina. kopriva velika. rosopas žuti. dimnjača. krestušac. čičak. kopriva mala. lincura. bazga. gorušica bijela. zečji tm žuti Povraćanje sprečava: islandski lišaj. bedrenika. met­ vica paprena* orah pitomi. pre­ slica. božje drvce. petrovac. lan. krestušac. vratić. aniš. trputac. ječam. stolisnik. kantarion. brđanka. dimnjača. pelin Povraćanje izaziva: ljubica. troskot. majčina dušica. čestoslavica. stolisnik. korijander. jabuka. šikalina. praskvinac. dupčac. kupina. trnina. hrast lužnjak Plinove iz želuca istje ru je : iđirot. češnjak. slatki korijen. tmina. trava od grčeva. iđirot. trava-iva Pritisak u želucu ođ nakupljene sluzi: vodopija Proširenje želuca: krvara. podbjel. cimet. stolisnik. vratić Jačanje želuca: cimet. hmelj. lincura. kupus. kopriva velika. pomoćnica. topola cma Povraćanje živčano: matičnjak. odoljen. hrast lužnik. ruž­ marin. medenika. krvara. metvica kudrava. hren. tetrljan. kičica. Iječura. kopriva ve­ lika. maslačak. majčina dušica. kopar mirisavi. krastavac. pomoćnica. mažuran divlji. jag­ lac. velebilje Slabu probavu poboljšava: angelika. vodopija Probavne smetnje: aniš. kamilica. iđirot. kupina. stolisnik. kravljak. šikalina. iđirot. sljez cmi. preslica. badem. ljupčac. kupus. dragušac. ladolež. kravojac. djetelina gorka. bosiljak pitomi. čičak. oman. žličnjak Kiselinu u želucu sm anjuje: cimet. vodopija Grčevi u želucu i trbuhu: bosiljak pitomi. slatki korijen. ko­ morač. bunika. čestoslavica. komorač. velebilje. zečje nožice Grčevi želuca s p ro lje v o m : iđirot.

kesten divlji. artičoka. borač. kičica. vodopija. vidac. vrba bijela Želudac pokvaren: rotkva* povrtnica. stolisnik. stolisnik. bukvica. pasif­ lora. slatki korijen. bršljan. vidac Želučana neuroza: angelika. stolisnik. kopriva bijela. krvara. žutika trpka Stucanje: aniš. neven Želučani grčevi: iđirot. celer. celer Upala ieiuca (gastritis): vodopija. maćuhica. vodopija Želučani bolovi: kadulja. oman. islandski lišaj. tetrljan Groznica: dragušac. metvica kudrava. rotkva povrtnica. matičnjak. ljubica. Mčica. kantarion. neven. mažuran pitomi Želučani čir: gavez. ribiz cmi. podbjel. kesten divlji. malina. metvica kudrava. dupčac. orali pitoiM. rutica Sluznica upaljena: krastavac. krvara. zimzelen Upala ieiuca i crijeva (gastroenteritis): bršljan. ružmarin. kravljak. despik. pelin vrtni. kadulja. slat­ ki korijen. glog bijeli. slatki korijen. jabuka. trava od gr­ čeva. žutilovka Želučane smetnje: djetelina gorka. mak divlji. jagoda. šikalina Organizam dezinficira: borovica. dupčac. kravojac. jabuka. dimnjača. ljupčac. preslica. kadulja. malina. Mčica. petrovac. stolisnik Prehlada: kadulja. kamilica. jaglac. to­ pola cma. kokotac. krvara Žgaravica: badem. božje drvce. trpu­ tac. ma­ žuran pitomi Tek pojačava: aniš. lipa. kopar mirisavi. kopriva velika. kokotac. kičica. maslina. hrast lužnjak. kadulja. rotkva povrtnica ' BOLESTI DONJEG TRBUHA I SPOLOVILA Bijeli cvijet (fluor albus): borovica. lincura. brus­ nica. dupčac. jasenak. bosiljak divlji. ribiz crveni. divizma. velebilje NAKLADE 1 GROZNIČAVA STANJA Gripa: badem. kamilica. divlji. kravljak. ljupčac. sapunika. matičnjak. iđirot. mažuran divlji. petrovac. vratić Nazeb: gorušica bijela. bosiljak pitomi. podbjel. ruža. mažuran divlji.čak. božur. iđirot. dud cmi. zečja stopa. bazga. malina. vodopija Želudac spušteni: bedrenika. maslačak. sljez bijeli. pasđrijen. peršin. rusomača. slatki korijen Sluz rastvara: ječam. malina Zaraze sprečava: češnjak. lipa. islandski lišaj. trputac. mažuran. pirevi- 664 . neven. trava od srca. tandovilje Obrambene snage tijela jača: malina. djetelina gorka. orah pitomi. bukvica. kopar mirisavi. mažuran pitomi. to­ pola cma. borovica.

srčenjak Polucije sprečava: pomoćnica Povraćanje trudnica: matičnjak. matičnjak. gavez. brš­ ljan. neven. jaglac. rusomača. vrba bijela. zečja stopa . Bolesti spolnih organa općenito: oman Bolovi i grčevi u trbuhu općenito: despik. čuvarkuća. metvica paprena. majčina dušica. jagoda. preskočica. trava-iva. lincura 665 . stolis­ nik. zimzelen Pobačaj sprečava: oman. trava od grčeva. preslica. luk. rusomača. lipa. rusomača. kiselica. tmina. komorač. krkavina. ružmarin. kamilica. kupina Klimakterij: glog bijeli. pelin vrtni. metvica kudrava. krosu­ ljica. trputac. bosiljak pitomi. despik. ki­ čica. oman Nađmlljivost onanista smanjuje: bijela vrba Neplodnost: peršin Neredovitu menstruaciju regulira: agava. ljupčac. sljez bijeli. rosopas žuti Grčeviti trudovi rodilja: lipa. kamilica. slatki korijen. cimet. maslačak. troskot. vrba bijela. čempres. • kokotac. kumin. kopriva velika. rutica. metvica kudrava. rusomača Prsne organe jača: oslad Pubertet djevojaka ublažuje: pelin divlji Rast i razvoj ženskih spolnih organa potiče: kantarion Spolni nagon umiruje: hmelj. peršin Izbacivanje posteljice nakon poroda: pelin divlji Jačanje donjeg dijela tijela: kantarion Kapavac. grčka djete­ lina. kiselica. rosopas žuti. metvica paprena. krvara. srčenjak. verbena divlja Mučnina trudnica: islandski lišaj. imelf. bedrenika. kopriva bijela. troskot. kičica. topola cma Da mlijeko dojilja ne presuši: trputac Dojke upaljene i gnojne: krosuljica. imela. lan. peršin Ginekološka ispiranja (irigacija): kamilica Grčevi maternice: kopar mirisavi. srdačica. hrast lužnjak. kopriva bijela. ljupčac.. aniš. kantarion. hrast lužnjak. kokotac. aloj. šikalina. kopar mirisavi. luk. kamilica Krvarenja maternice zbog skleroze: cimet. pirevina. kopar mirisavi. rusomača. triper (gonorrhoea): borovica Kila: čičak Klimakterična krvarenja maternice: hrast lužnjak. žutika trpka Maternica otečena: podbjel. lan Dojke upaljene i tvrde: gavez. trputac Menstruaciju posješuje: peršin Mlijeko dojilja čini obilnijim: aniš. mažuran pitomi. žutika trpka Prejaku menstruaciju stišava: kupina. kopriva velika. ružmarin Bradavice dojki raspucane i ranjave (rhagades): bosiljak divlji. kamilica.na. velebilje Bolovi u bokovima: jabuka. komorač.

stolisnik Tifus (typhus abđominalis): češnjak. metvica paprena. trputac. preskočica. preslica 666 . rusomača Upala u ja jn icim a i m aternici: hrast lužnjak. pomoćnica T u m o r m aternice (fib ro m a ): hrast lužnjak. malina. trputac B oginje male — vođene kozice (varicellae ): pakujac. konoplja. vrbica crvena Vođena bolest trbuha (zbog trud noće): gorocvijet. pirevina. trputac Kuga: kravojac Ospice (rubeola): divizma. šim­ šir D obrac (morbilli): ljubica. lipa. maćuhica. vratić Začeće nemoguće zbog slabosti: matičnjak ZARAZNE I RJEĐE BOLESTI Bjesnoća (lyssa): buđiteljica. sljez cmi. krkavina. sljez bijeli. vrijesak Svrbez spolovila (pru ritu s senilis ): kamilica.S poln i nagon pojačava: bosiljak vrtni. krika. ružmarin. preslica. češnjak. stolisnik Papatacci: kopriva velika Šarlah (scarlatina): ljubica. kantarion. tetrljan Vrbanac: podbjel. kadulja. kadulja. pelin. preskočica. čubar vrtni. vrba bijela. pelin. moravka. metvica pa­ prena. rosopas žuti. pelin. ka- čun obični. smrekove mladice Dengue: kopriva velika Kalaazar: kopriva velika Kolera: čemenika bijela. mažu­ ran divlji. ružmarin Ženske bolesti općenito: majčina dušica. mečja šapa. čičak. malina. luk. češnjak. trine Boginje velike — kravlje kozice (variola vera): ribiz crveni. različak. dragoljub. peršin Zaostalu m enstruaciju izaziva: maslačak.

čurčić. Dr K. Minerva. »Ljekovito bilje« — Zagreb 1938. Dr Alfred Vogel. »Gift.LITERATURA Dr Ferdinand Miiller. 667 . »Die Leber als Regulator der Gesundheit« — Teufen 1967. Dr Willy Peyer. »Der kleine Doktor« — Teufen 1973. Dr Antun Vrgoč. »Pflanzlićhe Heilmittel« — Berlin 1937. XV. Dr Alfred Vogel. Dr Fran Kušan. Dr Jovan Tucakov. »Heil und Gewiirzpflanzen in Jugoslawien«. Vuković-Akačić. »Ljekovito i drugo korisno bilje« — Zagreb 1956. Bd. »Liječenje biljem« — Beograd 1971. »Prirodopis bilja« — Zagreb 1920. »Gesimdheitsfiihrer durch siidliche Lander« — Teufen 1976. Oertel-Bauer. V. »Ljekovito bilje u Bosni i Hercegovini« — Sarajevo 1922. lugofarmacija. Dr Otto Gessner. Fritsch. Dr Alfred Vogel.imd Arzneipflanzen von Mitteleuropa« — Heidelberg-1931. »Das grosse Krauterbuch« — Ulm 1871. Dr Jovan ' Tucakov »Farmakognozija« — Beograd 1948. »Naše ljekovito bilje« — Zagreb 1935. »Uputa u farmakognoziju« — Zagreb 1931. — Miinchen 1932. »Liječenje biljem« — Zagreb. »Phannacognosie« — Berlin 1927. CMlg-Branđt-Schurhoff. Dr Fran Kušan.

.

i u nas postoji tradicija narodnog Ijekarništva. Ali u isti mah. poznat je blagotvoran učinak raznih biljaka i recepture njihove pripre­ me. a materijalna ulaganja postaju veliko opte­ rećenje čak i za one najbogatije. dakle one iste boljetice protiv kojih mi uzimamo čudesni Bayerov Aspirin. još i danas neizlje­ čive bolesti. spoju do kojeg se dolazi kemijskom sintezom. nastoje se identificirati biljke skrivene iza različitih ime­ na i otkriti što više starih pučkih receptura. 669 .POGOVOR Suvremena farmakopeja vrtoglavo juri u dva suprotna smjera. sve je više istraživača i organiziranih napora okre­ nutih proučavanju iskustva drevnosti o liječenju bolesti prirod­ nim sredstvima. ali trebalo je dosta vremena da bi se otkrilo da su sjeveroamerički Indijanci odavno pozvali njegova ljekovita svojstva. U sva ta istraživanja investiraju se golemi inte­ lektualni potencijali. Srodnici Winetoua ili Bika koji sjedi nisu nikada čuli o acetilsalicilnoj kiselini. u prvom redu ljekovitim biljem. Ali ne treba uvijek ići daleko. dok pokušavamo osvojiti znanja budućnosti i proizvesti lijekove koji bi iskorjenili mnoge. Nije rijedak slučaj kada neki modemi lijek izađe na tržište da izazove pravu revoluciju. uklanja reumatske bolove. 1 afrički kontinent posjećuju istraživači koji pokušavaju saznati što je moguće više o njihovom znanju liječenja različitih bolesti. bogata američka sveučilišta orga­ niziraju znanstvene ekspedicije u dubine južnoameričkih prašu­ ma i pokušavaju od domorodaca saznati njihova znanja o lije­ čenju različitih bolesti prirodnim sredstvima. Zato mnoge fundacije izdvajaju velika sredstva. ali su znali da ako se vrbova kora kuha u vodi dobiveni napitak skida temperaturu. Uz pomoć najsuvremenijih otkrića kemije i biologije stvara se sve više sintetskih lijekova čije formule tvore neshvatljivi lanac značenja. Uzmimo na primjer čudesni i nezamjenjivi aspirin. Traže se lijekovi budućnosti koji bi iskorjenili bolesti prošlosti. Otkriven je prije stotinu godina. zna se koliko ga dnevno u svijetu troše. Da bi se obnovila sva izgubljena znanja proučavaju se stari zapisi. a da se kasnije pouzdano ustvrdi da ga je narodna medicina poznavala već stoljećima. ali nova otkrića stvaraju i nove prepreke protiv kojih je čovjek nemoćan.

Ovo nam djelo pruža dvije velike spoznaje. koje svakodnevno valja ponavljati. te sve vrste filtera. čovjek današnjice osjeća specifičnost svoga položaja. Vogela koja je iza51a u izdanju M ladinske ' k njige pod naslovom N a rod n i liječnik (1977). da plijesan od kruha liječi gnojne rane. a druga: sve što nedostaje njegovu organizmu može se naći na pretek u toj prirodi koju je nesmotreno odbacio.Nije riječ o izuzetku. premda je o tome moderna medicina prva saznanja stekla prije nekih pedesetak godina. sapet u oklop apstraktnih znanja. u Karlovcu gdje je završio klasičnu gimnaziju. Zlatko Gurski rodio se 1911. nemoć da se saživi s tom prirodom koje je i sam nedjeljivi dio. Narodni ranarnik znao je davno prije Fleminga. B ra n im ir Donat 670 . osiro­ mašen za brojne iskustvene spoznaje. a zatim službuje u socijalnom osiguranju u rodnom gradu. prije se može reći da smo na tragu pra­ vilu jer zamršena i nepogrešiva industrija prirode sintetizira od pamtivijeka i one spojeve do kojih moderna biologija i kemija nisu još stigle. a zatim i posve zaboravili. Osim toga autor je fotografskog priručni­ ka i univerzalne tabele za osvjetljen je fotoslojeva za danje i umjetno svjetlo. radi u Zagrebu na Klinici Medicinskog fakulteta na organiziranju i vođenju laboratorija medicinske dokumentacije. Od 1950. otkrivača čudesnog penicilina. pa zato traži načine da ponovo po­ digne sve porušene mostove koji vode do nje. Otuđen od prirode. Fotografijom se bavi još od najranije mladosti i sakupio je dragocjenu foto-dokumentaciju o starom Karlovcu koja je izrazi­ te artističke vrijednosti. koju je specija­ lizirao u Miinchenu i kod Zeissa (specijalne vrste medicinske fo ­ tografije). Sve -kazuje da put u buduće zdravlje vodi i kroz mračnu prošlost. Medicinu studira u Zagrebu. Zlatna knjiga ljekovitog bilja Zlatka Gurskog predstavlja je­ dan od takvih dragocjenih vodiča koji nas vode do zaboravljene baštine nature. Prva glasi: čovjek je dio prirode. A sada na kraju još nekoliko riječi o autoru ovog dragocje­ nog priručnika. Preveo je s njemačkog jezika Švicarca A. prošlost koja je ovladala nekim dragocjenim znanjima koja smo brzopleto odbacili.

DOPUNA TREĆEM IZDANJU .

.

a neke se vrste kul­ tiviraju u industrijske svrhe. Opis: Sve vrste blitve imaju prilično duge i široke listove. U Sredozemlju se uzgaja i Beta maritima. mesnate peteljke lišća pro­ dužujući se kao glavno rebro cijelom dužinom listova poput bijele trake na ostaloj sjajnoj. Za hranu služi uglavnom bijela blitva. koja se rado jede na »lešo«. a u industrijske svrhe šećerna repa. te debeo vretenast korijen iz kojega izlaze debele. 673 .BLITVA Beta vulgaris — Chenopodiaceae Ljekarnički naziv: nije u farmakopeji Nalazište: Uzgaja se za prehranu u vrtovima. jasno zeleno obojenoj površini.

te asparagina.Sadrži: U svim vrstama blitve ima od anorganskih tvari. kalija. a od organskih spojeva ugljikohidrata. betaina i gluteina. B ere se: Od druge polovice ljeta ubire se lišće. što je važno u slučaju uloga ili gihta. s dodatkom peršina. ili kao hladna salata začinjena sokom od limuna. a u rujnu i listopadu odebljalo korijenje. B2. prim jen a i djelovanje: Juha od jednakih dijelova lišća blitve i lišća divljeg sljeza omekšava i pospješuje stolicu.pospješuje i rast u doba puberteta. ponešto kalcija. Oboje se upotrebljava u prehrani kao varivo ili kao salata — tako da se skuha i pripremi »na lešo«. fosfora.. sitno nasjeckanim češnjakom i peršinom. a. Odlična je kombinacija blitve i nasjeckanog češnjaka. pa i salata. uglavnom češnjaka i peršina. varivo. premda blitva ima lošiji ukus. koji je priznat kao izvrstan antibiotik. 674 . joda. uz malo ulja: P rip rem a n je lijeka. oprano lišće blitve za oblaganje čireva i rana. željeza i bakra. U ljekovite svrhe blitva se uglavnom upotrebljava kao juha. Za jačanje je vrlo korisno varivo pripremljeno od lišća blitve i od poriluka. Blitva se primjenjuje protiv upale mokraćnog mjehura i bubrega. bjelančevina i vitamina iz grupe B . zatim C i P. koji pospješuje izlučivanje urina. sumpora. pa ga treba popraviti dodatkom začina. izlučuje mokraćnu kiselinu i tako čisti krv. Zeleni dijelovi lišća često se priređuju kao špinat. Za vanjsku upotrebu u narodu služi čisto.

675 .KRUŠKA ' Pyrus communis — Rosaeeae Ljekarnički naziv: nije u farmakopeji N a la z iš te : O d vrlo m nogo vrsta krušaka već su Grci neke op le­ menjivali i cijepili. prema peteljci nešto produžena. U doba pupanja listovi su s donje strane pokriveni zaštitnim dlačicama. mnogo prašnika i plodnicu s 5 pretinaca. na vrhu šiljati. koje kasnije nestanu. Cvjeta istodobno kad propupa i lišće. koja se širi vodoravno a ne u visinu. s obiljem meda. poslije trešnje a prije jabu­ ke. u patuljastom obliku. kao i neko drugo voće. imaju 5 latica. Plod je kruška. u travnju i svibnju. a u novije doba kultiviraju se i kruške. s trajnim ostatkom časke. Listovi su jajoliki. po rubu fino nazubljeni. Bijeli cvjetovi neugodno mirišu. niske krošnje. O p is: Ta voćka ima često visoka stabla. a prema vrhovima u čupercima. oduljih peteljki. Rimljani su ih kultivirali oko četrdeset vrsta za proizvodnju voćnih vina. na dužim granama smješteni su naizmjenično.

kipuće vode. da opterećuju probavu. sadrže specijalni glikozid. To se potopi i pokrije da ponovo zakipi pa odmah makne u stranu. djeluje protiv proljeva. A li sve vrste nemaju jednako djelovanje. jer u mladom lišću ima najviše aktivnog arbutina. da kruške upotrebljavaju samo kuhane. koji podnose čak i dijabetičari. B ere se: U fazi pupanja i cvjetanja. jer djeluju na krvotok i funkciju bugrega. pa liječi katar mokraćnog mjehura i bu­ brega. protiv gihta i angine. Mladi li­ stovi i kora. zatim kalija. tzv. Od­ stranjuje i pijesak iz mokraćnog mjehura i bubrežne čaške. pa koristi protiv reumatizma i kamenaca različite etiologije.5 dl. osobito čaj od m ladog lišća. ubace se u 2. kao i pupovi.S a d rži: U kruški ima mnogo voćnog šećera. ali i između obroka za osvježenje. Pije se triput dnevno po šalica. koji dezinficira mokraćne putove. poslije redovnih obroka. a uz to su i prikladan dodatak prehrani. 676 . Ostavi se poklopljeno 10— 15 minuta i zatim se procijedi. za zajutrak i užinu. P rip rem a n je lijeka. te nekih konzervirajućih tvari koje djeluju adstringentno i malo stežu usta. Kruške se jedu i sirove i kao kompot. kao kompot. a lišće i poslije. pa da više škode nego što koriste. Tada su i veoma korisne. ili dvaput kao svaki stolni čaj. arbutosid. poslije jela. osobito oboljelim na probavnim organima. a pomaže i protiv noćnog mokrenja u krevet. koji smanjuje otečenost kod vodene bolesti. zbog adstringentnih tvari i antiseptičnog svojstva. a pospješuje mokrenje. koliko se prstima zahvati (po prilici jedna velika žlica). mnogo organskih kiselina. Ipak se preporuča osjetljivima. p rim jen a i djelovanje: Pupovi i lišće. U srednjem vijeku liječnici su upozo­ ravali da su kruške teško probavljive. mineralnih soli i pektina. Taj čaj. Kad su potpuno zrele podnose ih i ljudi sa osjetljivim želucem.

Ima ih većih. Prave su višnje kisela okusa i vise. organskim kiselinama. zaslađen 677 . ili se od njih pravi pekmez. pravih. nekim vitaminima iz grupe B. gotovo kož­ natog lišća. usprkos sadržaju šećera. kompot ili sok. slabo je hranjiv. P rip rem a n je lijeka. konzervirajućim tvarima i flavonoidom. O p is: Višnja je slična trešnji od koje je niža. s bezbojnim sokom. puste stajati 15 minuta i zatim procijede. Za čaj se uzmu peteljke plodova (stipites cerassorum).VIŠNJA Primus cerassus — Rosaceae Ljekarnički naziv: Sirupus cerassi { N a la z iš te : Ima bezbroj vrsta kultiviranih po vrtovim a i voćnjacima. kao i trešnje na duljim peteljkama. Cvjetovi su bijeli kao i trešnjini. zaliju se kipućom vodom. no sve posjeduju jednaka ljekovita svojstva i snagu djelovanja. Sadrži: Plod sadrži mnogo vode i. p rim jen a i d je lo va n je: Plodovi se jedu uglavnom sirovi. B ere se: Plodovi i peteljke plodova beru se potkraj kolovoza. ali je zato bogat vitaminom A . s punim mekanim crno-crvenim mesnatim plodovima. sjajnog. Lišćem neki konzerviraju krastavce za zimu. Taj čaj. Koštice se ne smiju tucati da bi se jela jezgra jer sadrži cijanovodičnu kiselinu i veoma je otrovna. i manjih.

678 . Sirup se priprema od jednog dijela soka istisnutog iz zrelih plodova i od dva dijela šećera. te prilične količine pektina. zatvora stolice i pri rastu u pu­ bertetu. Za slabije želuce imaju prednost slatke višnje. svježe ubranih. Ne treba zaboraviti ni male količine amigdalina koji se kod svega nama poznatog koštunjavog voća nalazi u lišću i kori. Iscijeđeni sok višanja ili njihov sirup.m edom . Sirup od višanja služi i kao korigens kod pripreme drugih lijekova neugodna mirisa i okusa. za održavanje oštrine vida. triput dnevno dobru trešnjinu ili višnjinu rakiju. u podne i navečer prije polaska na spava­ nje. Protiv dugotrajnog kašlja treba peteljke kuhati na blagoj vatri oko 10 minuta. dobro je davati djeci u rastu i omladini u pubertetu. bolje se otapaju u probavnim sokovima i razrađuju. bubrežnih smetnji. zatim voćne kiseline. jantarna. ili još bolje: u njih utrti. Sirovi se plodovi ponekad upotrebljavaju u obliku kure. reumatičnih oboljenja. osuše i spre­ me. kao što su jabučna. nalije se voda i stavi još krpa. zatim ulije u boce koje se dobro zatvore čepom. pomaže kod punokrvnosti. celulitisa. ujutro. poslije jela. poslažu u lonac kojemu se na dnu prethodno razastre krpa. pretilosti. to se pomiješa i stavi na laganu vatru dok se šećer ne otopi. za ispiranje mokraćnih putova kad se iz njih istjeruje pijesak. Kao i sirovi plodovi osvježuje i pospješuje mokre­ nje. Kura višanja. gripe. koji su svi odlični konzervansi. Kuha se na 75°C pola sata. pom aže kod katara. manje su hranjive nego kisele. jer manje rashlađuju. ugodne arome i kiselkasta okusa. upale mokraćnog mjehura. pa olakšavaju stolicu. limunova i vinska. za jače izlučivanje mokraće. slabokrvnosti (anemije). u slučaju reuma­ tizma. jer je odlično rashlađujuće piće. nalije se voda i stavi još krpa između boca da se pri vrenju ne bi doticale i razbile. kamenaca. koje na nekoliko načina čisti organi­ zam od različitih otpadnih produkata a koristan je i protiv vodene bolesti. sklerotičnim osobama kod kojih naprezanje može izazvati prsnuće krvnih žila i daljnje teške posljedice. Boce se tada izvade. manje napuhavaju. a to osobito pogoduje starijim. kod nekih bolesti bubrega i smetnji pri mokrenju. Osobito se preporuča sok od višanja u slučaju groznice i visoke temperature. a zatim se pokriveno ostavi da se ohladi. dobro je gornje vjeđe namazati. Za jačanje očnih živaca. procijediti i to zaslađeno medom piti triput dnevno.

Popis ljekovitog bilja (hrvatsko-latinski) Abdovina Sambucus ebulus Agava Aloj Agave americana Angelica Angelica archangelica Pimpinella anisum Aniš Ariš Artičoka Badem slatki Bazga Bedrenika A loe vulgaris Larix europaea Cynara scolymus Prunus amygdalus communis Sambucus nigra Pimpinella magna Blitva Beta vulgaris persica Bljušt Tamus communis Vicia faba Bob Bor bijeli. šumski Borač Borovica. kleka Borovnica crna Bosiljak divlji Bosiljak pitomi Božje drvce Božur Brđanka Breskva Breza Brijest Bršljan Brusnica Buđiteljica Bukvica Pinus silvestris Borrago officinalis Juniperus communis Vaccinium myrtyllus Calamintha officinalis Ocymum basilicum Artemisia abrotanum Paeonia officinalis Arnica montana Prunus persica Betula alba Ulmus campestris Hedera helix Vaccinium vitis idaea Spiraea ulmaria Betonica officinalis 679 .

Crataegus oxyacantha Adonis vernalis Sinapis alba Sinapis nigra Alchemilla vulgaris Heljda Trigonella foenum graecum Fagopyrum aesculentum Hmelj Hrast lužnjak Humulus lupulus Quercus robur 680 .Bundeva Bunika Celer Cikla crvena Cimet Crvotočina Čelebi-grana Čemerika bijela Čempres Čestoslavica Češnjak Čičak Čubar vrtni Čuvarkuća Cucurbita pepo Hyoscyamus niger Apium graveolens Beta vulgaris rubra Cinnamomum Zeylanicum Lycopodium clavatum Solidago virga-aurea Veratrum album Cupressus sempervirens Veronica officinalis Allium sativum Arctium lappa Satureja hortensis Sempervivum tectorum Despik Lavandula vera Dimnjača Dinja Fumaria officinalis Cucumis melo Divizma Djetelina gorka Verbascum thapsiforme Djetelina lucerna Dobričica Dragoljub Dragušac Drijenak Dud cmi Dupčac Đumbir Đurđica Eukaliptus Gavez crni Ginseng G log bijeli Gorocvijet Gorušica bijela Gorušica crna Gospin plašt Grčka djetelina ' Menyanthes trifoliata Medicago sativa Glechoma hederacea Tropaeolum majus Nasturtium officinale Cornus mas Morus nigra Teucrium chamaedrys Zingiber officinale Convallaria majalis Eucalyptus globulus Symphytum officinale Panax sch in-seng .

Hren pitomi Iđirot Imela Ivanjsko cvijeće Jabuka Jadić Jaglac ~ Jagoda šumska Jasen bijeli Jasenak Ječam Kaćun obični Kadulja Kamilica Kantarion Kava prava Cochlearia armoraeia Acorus calamus Viscum album Galium verum Malus comunis Aconitum napellus Primula officinalis Fragaria vesca Fraxinus excelsior Dictamnus albus Hordeum vulgare Orchis morio Salvia officinalis Matricaria chamomilla Hypericum perforatum Coffea arabica Aesculus hyppocastanum Kesten divlji Kičica Kilavica Kiselica obična Kokotac Komorač Konoplja Kopar mirisavi Kopitnjak Kopriva bijela Melilotus officinalis Foeniculum vulgare Cannabis sativa Anethum graveolens Asarum europaeum Lamium album Kopriva mala Kopriva smrdljiva Urtica urens Galeopsis ochroleuca Kopriva velika Korijander Krastavac Kravljak Urtica dioica Coriandrum sativum Kravojac Angelica silvestris Krestušac Krika Krkavina Krosuljica Krumpir Kruška Krvara Polygala amara Anagalis arvensis Rhamnus frangula Anthriscus cerefolium Solanum tuberosum Pyrus communis Sanguisorba officin alis Erythraea centaurium Herniaria glabra Rumex acetosa Cucumis sativus Carlina acaulis 681 .

planika Arctostaphylos uva ursi Mentha crispa Mentha piperita Metvica kudrava Metvica paprena Miloduh Mišljakinja. crijevac Mrazovac Mrkva Neven Odoljen 682 Hyssopus officinalis Stellaria media Colchicum autumnale Daucus carota Calendula officinalis Valeriana officinalis .Kukuruzna svila Zea mays Kum in pitomi Carum carvi Kupina Rubus fruticosus Brascia oleracea capitata Kupus glavati Kužnjak Ladolež Lan pitomi Lazarkinja mirisna Limun Lincura Lipa Lišaj islandski Lječura Lješnjak Ljoskovac Ljubica mirisna Ljupčac Luk crveni Luk morski Maćuhica Majčina dušica Mak divlji Mak pitomi Malina Maslačak Maslina Matičnjak Mažuran divlji Mažuran pitomi Mečja šapa Datura stramonium Convolvulus soepium Linum usitatissimum Asperula odorata Citrus medica Gentiana lutea Tilia europaea Cetraria islandica Sanicula europaea Corylus avellana Physalis alkekengi Viola odorata Levisticum officinale Allium cepa Scilla maritima Viola tricolor Thymus serpylum Papaver rhoeas Papaver somniferum Rubus idaeus Taraxacum officinale Olea europaea Melissa officinalis Origanum vulgare Origanum majorana Heracleum sphondylium Medenika Melitis melissophyllum Medvetka.

Oman Inula helenium Om orika Picea omorica Pančić Juglans regia Orah obični Oslad Pakujac Papar crni ■ Paprat obična Paprika Pasđrijen Pasiflora ' Polypodium vulgare Aquilegia vulgaris Piper nigrum Aspidium filix-mas Capsicum aftnuum Rhamnus cathartica Passiflora incarnata Pelin divlji Artemisia vulgaris Pelin vrtni Artemisia absynthium Petroselinum sativum Iris germanica Peršin vrtni Perunika modra Perunika vodena Iris pseudoacorus Potentilla anserina Agrimonia eupatoria Petolist gusji Petrovac Pirevina Plućnjak ljekoviti Agropyrum repens Pulmonaria officinalis Tussilago farfara Solanum nigrum Podbjel Pomoćnica Praskvinac Polygonum persicaria Preskočica Preslica Succissa pratensis Equisetum arvense : Proso ptičje Lithospermum officinale Pšenica jestiva Pustikara crvena Rajčica Različak modri Ribiz crni Triticum aestivum Ribiz crveni Rosopas žuti Rosulja okruglolisna Rotkva Rusomača Rutica Ruža vrtna Ružmarin Sapunika obična Slatki korijen Digitalis purpurea Solanum lycopersicum Centaurea cyanus Ribes nigrum Ribes rubrum Chelidonium majus Drossera rotundifolia Raphanus sativus Capsella bursa pastoris Ruta graveolens Rosa centifolia Rosmarinus officinalis Saponaria officinalis Glycirrhiza glabra 683 .

Sljez bijeli Sljez crni Althaea officinalis Malva silvestris Smokva Ficus carica Polygonum bistorta Srčenjak Srdačica Steža Stolisnik Šafran obični Šikalina Leonurus cardiaca Potentilla tormentilla Achillea millefolium Crocus sativus Cnicus benedictus Šimšir Šipak Šljiva bistrica Buxus sempervirens Šparoga vrtna Asparagus officinalis Špinat Štavelj Šumarica jetrenka Spinacia olearacea Tetrljan Timijan vrtni Rosa canina Prunus domestica Rumex obtussifolius Anem one hepatica Marrubium vuglare Thymus vulgaris Topola crna Populus nigra Trandovilje Trava-iva Trešnja Althaea rosea Teucrium montanum Trgok Anacyclus officinalis Prunus spinosa Polygonum aviculare Plantago lanceolata Trnina Troskot Trputac kopljasti Velebilje Verbena divlja Vidac Višnja Vodopija Vratić Vrba bijela Vrbica crvena Vrijesak Zečja stopa Zečje nožice Zečji trn Zečji trn žuti Zelenika 684 Prunus avium Atropa belladonna Verbena officinalis Euphrasia officinalis Prunus cerassus Cichorium intybus Tanacetum vulgare ' Salix alba Lythrum salicaria Calluna vulgaris Geum urbanum Antenaria dioica Ononis spinosa Sarothamnus scoparius Ilex aguifolium .

hrvatsko-latinskog popisa biljaka opisanih u ovoj knjizi. kao i porodicu (familiju) kojoj biljka pripada. francuskom. naći će čitalac. koji se nastavlja na ovaj. 685 . u dotičnom redu drugog popisa.Zim zelen mali Vinca minor Žličnjak Žutika trpka Žutilovka bodljikava Cochlearia officinalis Berberis vulgaris Genista tinctoria Upozorenje! Na osnovu ovog. prema njihovom latinskom nazivu. en­ gleskom i talijanskom jeziku. nazive tih biljaka na njemačkom.

Anagallis arvensis Krika Ackergauchheii Le mouron dcs champs Red pimpernel Anagalide Priiruilaceac 18. Althaea officinalis Sljez bijeli Eibich 13. Althaea rosea Trandovilje Stockrose Hollyhock Malva rossa Malvaceae 14. Aesculus hyppocastanum Kesten divlji Rosskastanie Le marronier d’lndie Horse chestnut Ippocastano Hyppocastanaceae Agava Liliaceae 5. Marshmallow Altea Malvaceae 9.POPIS LJEKOVITOG BILJA NA STRANIM JEZICIM A Red. Anethum gravcolens Kopar mirisavi Gartendill L’aneth Dill Aneto Umbelliferae Compositae . 11. Amygdalus persica Breskva Pfirsich La peche Peach tree Pesco Rosaceae 16. Latinski: Hrvatski: Njem ački: Francuski: Engleski: Talijanski: FAMILIA : 0. Alchem illa vulgaris Gospin plašt Frauenmantel gewochlincher L’alchimille Ladi’s mantle Alchemilla Rosaceae A llium cepa Luk Zwiebel L’oignon Onion Cippola Liliaceae A llium sativum Češnjak Knoblauch L’ail blanc Garlic Aglio Liliaceae L’aloe Aloe Aloe Liliaceae La racine de guimauve Althaea. Agrimonia eupatoria Petrovac Odermenning L’aigremoine Sticklewort Agrimonia Rosaceae 7. A conitum napellus Jadić Blauer Eisenhut Le napel rue-loup Monkshood 2. Adonis vernalis Gorocvijet Friihlingsadonis L’herbe d’adonide Pheasant’s Eye Adonide Ranunculaceae 4. 10. A chillea millefolium Stolisnik Schafgarbe L’achillee mille-feuille Milfoil Millefoglio Compositae Aconito Ranunculaceae 1. Anacyclus officinalis Trgok Bertramswurzei 17. Aloe vulgaris Aloj Aloe 12. Amygdalus comm unis Badem slatki Mandel L’amande Almond Mandorlo Rosaceae 15. Agropyrum repens Pirevina Quecke Le chiendent rampant Witchgrass Gramigna dei dei medici Graminae 8. A nem one hepatica Šumarica jetrenka Leberbliimchen L’anemone Pasque (lower Anem one Ranunculaceae 19. Acorus calamus Iđirot Kalmus Le roseau aromatique Sweetflag Calamo aromatico Araceae 3. Agave americana Agave L’agave Agave american Agave 6. br.

absinthe Assenzio Compositae 32. 37. A rctium lappa Čičak K lette grosse La bardane Burdock Lappola Compositae 27. Anthriscus cerefolium Krosuljica Gartenkerbel Le cerfeuil Cherwil Cerfoglio Umbelliferae 24. Artemisia abrotanum Božje drvce Eberraute L’armoise des champs Ladslowe Abrotano Compositae 31. Beta vulgaris rubra Cikla Bete. ' Asarum europaeum 38. Asparagus officinalis Šparoga vrtna Gartenspargel L’asperge Asparagus Asparago selvatico Liliaceae 35. Umbellilerae 28. Apium graveolens Celer Sellerie echter Le celeri Celery Sedano Umbelliferae 25. Aspidium filix-mas Paprat obična Wurmfarn Le rhizome de fougere male Malefern root Felce maschia Poly pod iaceae . 22. Armoracia rusticana Hren pitomi Meerrettich Le cran de Bretagne Horse radish Rafano tedesco Cruciferae 29. Artemisia vulgaris Pelin divlji Beifuss gemeiner L’artemisie des champs Mugwort Abrotano dei campi Compositae Aristolochiae Haselwurz La racine d’asaret Asarum root Fegatela 34. Riibe rote La betterave rouge Chard Barbietola rossa Chenopod iaceae 40. Atropa belladonna Velebilje Tollkirsche La belladonne Belladonna Belladonna Solanaceae Berberis vulgaris Žutika trpka Sauerdorn gem einer L’epine — vinette Barberry root bark Berbero Berbe ridaceae 39. Asperula odorata Lazarkinja W aldmeister duftender Le muguet des bois Sweet woodruff Stellina odorata Rubiaceae 36. Beta vulgaris persica Blitva Mangold Le navet Beet Bietola Chenopodiaceae 41. Betula alba Breza Birke weisse Le bouleau W hite birch Betulla Betulaceae 42. Kopitnjak . Artemisia absinthium Pelin vrtni W erm uth Les feuilles d’ armoise Wormwood. Borrago officinalis Borač Borrctsch La bourrache Borage Borrana Borraginaceae 33.Andelika Engehvurz echte La račine angelique European angelica Archangelica Angelica silvestris Kravojac Engelwurz wilde L’angelique silvestre Wild angelica Angelica Umbelliferae Antenaria dioica Zečje nožice Katzenpfotchen Les pieds de lievre Cats foot Gnaphalio Compositae 23. Aquilegia vulgaris Pakujac Akelei gemeine La colombine Columbine Aquilegia Ranunculaceae 2 6. Arnica montana Brđanka Arnika L’arnica Arnica Arnica Compositae 30. Arctostaphylos uva ursi Medvetka Barentraube immergriine Les feuilles de bisserole Bearberry Uva orsina Ericaceae 20. Angelica archangelica 21.

Calluna vulgaris Vrijesak Heidekraut Caliune vulgaire Heather Erica 48. Benoit St. Coffea arabica Kava prava Bohnenkaffee Le cafeier Coffee Caffe Rttbiaceae 62. Benedetto Compositae 60. Chelidonium majus Rosopas žuti Schollkraut gemeines Chelidoine grand ecaire Celandine tetter wort Celidonia Papavenaceae 56. Brassica olerac. slak Zaunwinde Le liseron des haies Hedge bindweed Villuchio bianco Convolvulaceae 65. Convolvulus soepium Ladolež. Citrus medica Limun Zitrone Le citronnier Lemon Limone Rutaceae 59. Latinski: Hrvatski: Njem ački: Francuski: Engleski: Talijanski: FAMILIA : 43. Benedict thistle Cardo St. Buxus sempervirens Šim šir Buchsbaum 45. Capsella bursa pastoris Rusomača Hirtentaschel La capselle bourse aa pasteur Shephard’s purse Borsa da pastore Cruciferae 50. Cetraria islandica Lišaj islandski Islandisch Moos La lichen d’ Islande Iceland moos Lichene islandico Parmeliaceae 55. . Carlina acaulis Kravljak Eberwurz La carline Carline thistle Carlina Composi tae 52. Centaurea cyanus Različak Kornblum e La centaure bleue Cornflower Fiordalisso Compositae 54. Calendula officinalis Neven Gartenringelblume La fleur de souci Mary goldflower Calendula Com positae Ericaceae 47. Colchicum autumnale Mrazovac Herbstzeitlose Le colchique Meadow saffron Fredolina Liliaceae 63. Cichorium intybus Vodopija Wegwarte La chicoree Chicory Bevitore d’aqua Compositae 57. br. Cnicus benedictus Šikalina Benedikten-kraut L’herbe de St. Capsicum annuum Paprika Paprika Le poivron Capsicum Peperone Solanaceae 51. Cinnam om um Zeylanicum Cim et pravi Zim m t La cannelle Cinnamon Canella Lauraccae ' ■ 58. Cochlearia officinalis Žličnjak Loffelkraut Le raifort Scurvy grass Barbaforce Cruciferae 61. Coriandrum sativum Korijander Koriander gemeiner Le fruit de corianđre Coriander secdherb Coriandolo Umbelliferae .Red.e 49. Carum carvi Kum in K um m el echter Le carvi Caraway Comino Umbelliferae 53. Convallaria majalis Đurđica Maiglochen Le muguet Lily of the Walley Mughetto Liliaceae 64. Cannabis saliva Konoplja Hanf Le chanvre Cannabis Canappa Canabacea. alba captata Kupus bijeli glavati W eisskohl Le chou blanc Cabbage Cavolo bianco Cruciferae 44. Calamintha officinalis Bosiljak divlji Waldbergminze Le buis Boxwood Bosso Buxaceae Le basilic sauvage Calamint Basilico Labiatae 46.

Cucumis mello Dinja Zuckerm elone Le melon Cantaloupe Melone Cucurbitaceae 71. Ficus carica Smokva Feige echte La figue Fig tree Fico Moraceae 86. Cucurbita pepo Bundeva Kiirbis La graine de pepon Field pumpkin Zucca Cucurbitaceae 73. albus Jasenak Diptam weisser La fraxinelle Fraxinella Frassinella Rutaceae 78. D ictam nus. Crataegus oxyacantha Glog Weissdorn L’aubepine Hawthorn Biancospino Rosaceae 69. Datura stramonium Kužnjak Stechapfel La pomme epineuse Nightchade thornapple Stramonio Solanaceac 76.66. Euphrasia officinalis Vidac Augentrost echter L’cuphrasie Red eyebright Eufrasia Scrophulariaceae 84. Cucumis sativus Krastavac Gurke Le concombre Cucunber Cetriolo Cucurbitaceae 72. Cupressus sempervirens Čempres Zipresse Le cypres Cypress pyramidal Cipresso Cupressaceae 74. Galeopsis ochrolcuca Kopriva smrdljiva Hohlzahn grossbliimige La galeopsis douteux Hemp nettle Fumaria Papaveraceae Ortica puzzona Labiatae . Daucus carota hortensis Mrkva Mohre Le rhizome carotte Garden carrot Carota U mbelliferae 77.U Erythraea centaurium Kičica Tausendgiildcnkraut La centauree Lesser centaury Centaurea minore Gentianaceae 82. Drossera rotundifolia Rosulja Sonnentau L’Herbe de la rosee Round leaves sundew Drossera Drosseraceae 80. Cornus mas Drijenak Korncllkirscbe Le cornouillcr Dogberry tree Corniolo Coraccae 67. Corylus avellana Lješnjak Hasclnuss La noisette Haselnut Nocciolo Betulaceae 68. Filipcndula ulmaria Buđiteljica Madcsiiss La fleur d’ulmaire Meadowsweet Filipcndula Rosaceae 87. Cynara scolymus Artičoka Artischocke L’artichaut Artichoke Carcioffo Compositae 75. Foeniculum vulgare Komorač Fenchcl La fenouil Fennel Finocchio Umbelliferae 88. Fraxinus excelsior Jasen bijeli Edelesche Le Frene Birds tongue acho Frassino Oleraceae •Mi. Preslica poljska Eucalyptus globulus Eukaliptus Eukalyptus L’eucalyptus Eucalyptus Eucalypto Miriaceae ’83. Fagopyrum aesculentum Heljda Buchweizen echter Le ble noir Buck wheat Grano saraceno Polygonaceae 85. Equisetum arvense Ackerschachtelhalm La prele des champs Shave grass Code cavalino Equisetaceae . Digitalis purpurea Pustikara crvena Fingerhut roter La Digitale Foxglowe Digitale Scrophulariaceae 79. Fragaria vesca Jagoda šumska Walderdbeere La 'fraisicr de bois Wild strawberry Fragola Rosaceae 89. Crocus sativus Šafran Šafran echter Le šafran Saffron Crocco Iridaceae 70. Fumaria officinalis Dimnjača Erdrauch gem einer La fumeterre Fumitory herb 91.

Hedera helix Bršljan Efeu Le lierre English ivy federa Araliaceae 99.Red. Hyssopus officinalis Miloduh Ysop L’herbe sacree Hyssopwort Issopo Labiatae 106. Galium verum Ivanjsko cvijeće Labkraut echtes La racine de gentiane Yellow bedstraw Gaglio Rubiaceae 93. Inula helenium Oman Alant echter L’inule Elecampane Inula Compositae 108. Juglans regia Orah pitomi Walnuss Le noyer Persian walnut Noce Juglandaceae 110. Genista tinctoria Žutilovka Farbenginster Le genet Dyer’s brootn Ginestrella Papilionaceae 94. br. Ilex aquifolium Zelenika Stechpalme Lenoux a alguillons Mountain holly Agrifoglio Aquifoliaceae 107. G lechom a hederaccum Dobričica Gundermann La lievre terrestre Ground ivy Edera terestre 97. Glycyrrhiza glabra Slatko drvce Siissholz Glyeyrrhise Licorice Liquirizia Papilionaceae 98. Leonurus cardiaca Srdačica Herzgespann echtes Motherwort Cardiaca Labiatae . Hordeum vulgare Ječam Gerste L’orge perle Bearley pearl Orzo Gramineae 102. Labiatae . . Jo h n ’s wort Isperico pilatro 105. Geum urbanum Zečja stopa Nelkenwurz echte L’herbe de St. Lamium album Kopriva bijela Taubnessel weisse Le lamier blanc Blind nettle Ortica 112. Hypericum perforatum Kantarion Johanniskraut echtes Le mille-pertuis St. Iris germanica Perunika modra Deutsche Schwertlilie L’iris Blue flag Giaggiolo Iridaceae 109. Benoit Bonnet yellow avens Ambretta cariofilla a Rosaceae 96. Heracleum sphondylium Mečja šapa W iesen-Barenklau Berce spondyle Masterwort Panacea Umbelliferae 100. Larix europaea Ariš Larche Le meleze Larch Larice Pinaceae 113. kleka W acholder Le genevrier Juniper Ginepro Cupressaceae 111. Juniperus comm unis Borovica. Hyoscyamus niger 104. Herniaria glabra Kilavica Bruchkraut La herniaire glabre Bald Rupturewort Erniaria Caryophyllaceae 101. Lavandula vera Despik Lavendel echter La lavande Lavender Lavanda Labiatae 114. Gentiana lutea Lincura žuta Enzain gelber Caillelait jaune Yellow gentian Gentiana gialla Gentiabaceae 95. Humulus lupulus Hmelj Hopfen wilder Le houblon Hop Luppolo Cannabinaceae Bunika Bilsenkraut schwarzes La jusquiame Henbane hyosciamus Giusquiamo leaves Solanaceae Guttiferae Labiatae 103. Latinski: Hrvatski: Njem ački: Francuski: Engleski: Talijanski: FAMILIA: 92.

O nonis spinosa Z ečji trn Hauheckel dornige L’ononis epineux Restharrow Ononide bulinaca Papilionaceae 136. domestica Jabuka Apfel La pomme Apple tree Pomo Rosaceae Sljez cm i šumski Malve wilde La malve mauve silvestre High mallow Malva Malvaceae Marrubium vulgare Tetrljan Andorn gem einer Le marrube Horehound white Marrobio Labiatae 123. Morus nigra Dud crni Maulbeere schwarze Le murier noir Black mulberry Gelso nero Moraceae 132. Medicago sativa 125. Melilotus officinalis 121. Mentha piperita Metvica paprena Pfefferminze echte La m enthe poivree Peppermint leaves Menta piperina Labiatae 130. Linum usitatissimum Lan Lein echter Le lin Linseed Lino Linaceae 117. Matricaria chamomilla Kamilica. Orchis morio Kaćun obični Orchidea Orchidaceae 137. Origanum majorana Mažuran pitomi Maggioraiia persa Labiatae fllT) i 127. ’ Malva silvestris Kam ille echte La matricaire camomille Camomille Camomilla D jetelina lucerna Luzernklee La lucerne cultivee Alfalfa Lupinella Papilionaceae Kokotac Steinklee echter Le trefle de mouche Yellow melilot Meliloto Papilionaceae Melissa officinalis Matičnjak Zitronenm elisse La m elitte a feuille de melisse Balm beaves Melissa Labiatae Melitis melyssophyllum Medenika. titrica Compositae 124. Brunnenkresse echte Le cresson Mannsknabenkraut L’orchidee Gertenmajoran Le somite fleurie d’origan Sweet marjoram .115. Mentha crispa Metvica kudrava Krauseminze La m enthe crepue Curledmint Menta selvatica Labiatae 129. Olea europaea Maslina Olive L’olive Olive Olivo Oleaccae 135. Ocimum basilicum Bosiljak pitomi Basiliumkraut L’orange de savetier Sweet basil Basilio Labiatae 134. Le trefle d’eau Bitterklee Buckbean Trifoglio fibrino Gentianaceae 131. Lithospermum officinale Proso ptičje Steinsamc echter Le millet du passereau Stonesccd Miglio selvatico Borraginaceae 118. Nasturtium officinale Dragušac Watercresse Crescione Cruciferae 133. Menyanthes trifoliata Djetelina gorka Fieberklee. Lycopodium clavatum Crvotočina Keulenbarlapp Le lycopode Club moss Licopodio Lycopodiaceae 119. Malus communis. L ythrum salicaria Vrbica crvena Blutweiderich Lusimaque rouge Loosestrife purple Salcerella Lythraceae 120. 122. pčelinjak Bienensauge La melisse Hanipot Bocca di lupo Labiatae 128. Levisticum officinalc Ljupčac Liebstockel Liveche Lovage - Lavistico Umbelliferae 116.

Red. Polygonum persicaria Praskvinac Grosser Knotterich La renouee persicaire Lady’s thumb Poligono perse Polygonaceae 156. Pinus silvestris Bor šumski. br. pitomi Schlafmohn Le pavot Opium poppy Papavero somnifero Papaveraceae 143. bijeli Kiefer Le pin silvester Silver Fir-tree 150. Papaver rhoeas Mak turčinak Kiatschm ohn Le coquelicot Reed poppy Papavero selvatico Papavcraceae 142. Polygonum aviculare Troskot Vogelknotterich La renouee des oiseaux Knotgrass Poligono. Chichingero Solanaceae 146. Prunus avium Trešnja Vogelspsskirsche La cerisier Sweet cherry Ciliegia Rosaceae '154. Picea omorica Paučić Omorika. centinodia Polygonaceae Polygonum bistorta Srčenjak Piperaceae Polygalaceae Schlangenwurz La renouee bistorte Bistort snakeroot Serpentina Polygonaceae 155. Petroselinum sativum Peršin vrtni Petersilie La persil Parsley Petrosello Umbelliferae 145. Papaver sotnniferum Mak vrtni. smreka Fichte Pančić Le pin Pančić-spruce Pino selvatico Pinaceae 147. Paeon ia officinalis Božur Pfingstrose La pivoine Shop peony flowers Pivonia Ranunculaceae 140. Potentilla anserina Petolist gusji Gansefingerkraut La potentille anserine Cinquefoil Potentilla Rosaceae 159. Panax schin-seng Ginseng Ginseng Shin-seng Asiatic ginseng Ginseng Araliaceae 141. Tiipfelfarn Le polypode vulgaire Female fern Felce maschia Polypodiaceae 157. Primula officinalis Jaglac Primel echte La primevere Primorse Primaverina Primulaceae 161. Potentilla torm entilla Steža Ruhrwurz Le quinquefolie Torm entil Tormentilla Rosaceae 160. Plantago lanceolata Trputac sabljasti Spitzwegerich Le plantain lanceole Lance lef plantain Plantagine lanceolata Plantaginaceae 152. Dost L’o rigan vulgaire Common marjoram Origano Labiatae 139. jablan Schwarzpappel Le peuplier Pioppo nero Salicaceae 158. Polygala amara Krestušac Kreuzblum e bittere Polygale Bitter milkwort Polygala amara 153. Passiflora incarnata Pasiflora Passionsblume La passiflore Passions flower Fior di passione Passiiloraceae 144. Polypodium vulgare Oslad Engelsiiss. Physalis alkekengi Ljoskavac Judenkirsche La cerise de juif Chinese lampern plant Palloncino. Origanum vulgare Mažuran divlji W ilder Majoran. Populus nigra Topola crna. . Pim pinella magna Bedrenika velika Bibernelle grosse La grande pimprenelle Greater pimpernel Fragoselino Umbelliferae Pino bianco silvestre Pinaceae 149. Latinski: Hrvatski: Njem ački: Francuski: Engleski: Talijanski: FAMILIA: 138. Black poplar . Pim pinella anisum Aniš Anis L’anis vert Anise Aneto Umbelliferae 148. Piper nigrum Papar crni Pfeffer schwarzer Le poivre noir Black papper Pepe nero 151.

Rhamnus cathartica Pasđrijen Kreuzdornbeere Le fruit de narprun Buckthorn beries Spin cervino Rhamnaceae 171. Prunus cerassus Višnja 163. Pyrus communis Kruška Birne Le poirier Peartree Pero 168. Rosa canina Šipak Heckenrose Le roiser Brier hip Rosa selvatica Rosaceae 175. Salix alba Vrba bijela Silberweidc Le saule W hite willow Salcio alba Salicaceae If# ’ Salvia officinalis Kadulja Salbei echter La sauge des pres Garden sage leaves Salvia Labiatae 184. Prunus domestic.162. Rubus ideaus Malina Himbeere La framboise Garden raspberry Lampone Rosaceae 179. Rhamnum frangula Krkavina Faulbaum L’ecorce de boudaine Alder buckthorn Frangola Rhamnaceae 172.) Šljiva modra. Rosa centifolia Ruža Gartenrose La rose Cabbage rosse Rosa centifolia Rosaceae 176. Sambucus ebulus Abdovina Zwergholunder Le hieble Dwarf elder Ebbio Caprifoliaceae 185. Rumex acetosa Kiselica Sauerampfer La grande oseille Sheep sorrel Acetosa Polygonaceae 180. Ribes rubrum Ribiz crveni Joannisbeere rote La groseille rouge Red currant Ribes rosso Saxifragaceae 174. Rosmarinus officinalis Ružmarin Rosmarin echter Le romarin Rosemary leaves Rosmarino Labiatae Rovo Rosaceae 177. Sambucus nigra Bazga. Raphanus sativus Rotkva. Quercus robur Hrast Le chene English oak Q u e a ia Fagaceae 169. Rumex obtusifolius Štavelj Strumpfblattrige Ampfer L’oseille Broad-leaved Dock Rom ice Polygonaceae K l. Rubus frutticosus Kupina Brom beere echte La ronce frutescente Blackberry 178. bistrica Zwctsckc Le griottier Cherry sour Visciolo Rosaceae La prune bleue Common plum P rug no Rosaceae 164. Sanguisorba officinalis Krvara W eisenknopf grosser La pimprenelie Great burnet Sanguisorba Rosaceae . Prunus spinosa Trnina Pfirsich La peche Peach tree Pesco Rosaceae Schlehedorn La prunelle Blackthorn Prugnolo 166. Prunus persica Breskva 165. povrtnica Sticlciche Winterrettich Le raifort Gardenradish Rafano nero Cruciferae 170. zova Schwarze Holundcr Le sureau noir Black elder Sambuco Caprifoliaceae 186. Ruta gravcolens Rutica Gartenraute L’herbc de rue Gardenrue Ruta Rutaceae 182. Pulmonaria officinalis Plućnjak ljekoviti Rosaceae Lungenkraut La pulmonaire Lungwort Polmonaria Borraginaeeae Rosaceae Sauerkirsche 167. Ribes nigrum Ribiz crni Johannisbecre schwarze La groseille noire Black currant Ribes nero Saxifragaceae 173.

Spinacia oleracea Špinat W interspinat L’epinard Spinach Spinacio 200. Teucrium chamaedrys Gamander gemeiner La germandree petit-chene Germander Camedrio Labiata Dupčac mali . Solidago yirga-aurea Čelebi-grana Goldrute gemeine Solidage verge d’or Golden rod Erba pagana. Symphytum officinale Gavez Schwarzwurz La grande consoude Beinwell comfrey root Consolida Borraginaceae 204. Scilla maritima Morski luk Meerzwiebel La bulbe de scile Sea onion Cipolla marina Liliaceae 192. Solanum lycopersicum Rajčica Tom ate La tomate Lowe apple Pomodoro Solanaceae 196. Saponaria officinalis Sapunika Seifenkraut echtes La saponaire Soapwort root Saponaria Caryophyllaceae 189. Sinapis alba Gorušica bijela W eisser senf La moutarde W hite mustard Senape bianca Cruciferae 194. Sanicula europae Lječura Heildolde La sanicle d’Etiropc Europen sanicle Sanicola Umbellifarea 188. Sempervivum Čuvarkuća Hauswurz La grande joubarbe Houseleek Sempervivo Grossulariaceae 193. parsley fern Tanaceto Compositae 206. Satureja hortensis Čubar vrtni Bohnenkraut L’herbe de sariette Savory Santoreggia Labiatae 191. Sinapis nigra Gorušica crna Schwarzer senf La moutarde noire Black mustard Senape nigra Cruciferae 195. Tamus communis Bljušt Schmerwurz L’herbe aux femme battues Haut liseron Tamaro Dioscoreaceae 205. Verga d’oro Compositae Chenopodiaceae 199. br.Red. Sarothamnus scoparius Zečji trn žuti Bessenginster Sarothamne a bolais Pfricmen scotch broom Ononide lucertone Papilionaceae 190. Succissa pratensis Preskočica Teufelsabbis La knautie Blue scabious Vedovina selvatiea Dipsacaceae 203. Stachis officinalis Bukvica Betonie La betoine Wood betony Beton ica Labiatae 201. Taraxacum officinale Maslačak Lowenzahn gemeiner La dent de lion Dandelion Dente di leone. Solanum nigrum Pomoćnica Nachtschatten La morelle schwarzer Black nightshade Solano nero Solanaceae Engleski: Talijanski: FAMILIA: 197. ta rasico Compositae 207. Tanacetum vulgare Vratić Rainfarn La tanaisie Tansy. Latinski: Hrvatski: Njem ački: Francuski: 187. Stellaria media Mišljakinja Vogelmiere Stellaire intermediaire Chicweed Anagalide Caryophyllaceae 202. Solanum tuberosum Krum pir Kartofel La porame de tere Potato Patata Solanaceae 198.

Zingiber oficinale Đumbir Ingwer Le gingembre Ginger Zenzero Zingiberaceae . Teucrium montanumTrava-iva Alpengamander La plante flcurie de germandree Sallow Erba aglio Labiatae 209. Urtica dioica Kopriva velika Brennessel grosse L’ ortie grand dioique Netle wort Ortica morta Urticaceae 218. Veratrum album Čemerika bijela Germ er weisser La racine de varaire Green hellebore Veratro Liliaceae 223. Vaccinium myrtillus Borovnica crna Heidelbeere La myrtille Bilberry Uva orsina Ericaceae 220. Viscum album Imela bijela Mistel weisse Le gui W hite mistletoe Vischio Loranthaceae 231. Viola tricolor Maćuhica Feldestiefmiitterchen La pensee Pansy garden violet Viola del pensiero Violaceae 230. Urtica urcns Kopriva mala Brennessel kleine L’ ortie brulante Dwarf nettle Orlica Urticaceae 219. Trigonclla foenum graecum Djetelina grčka Bockshornklee Le trefle grec Fenu greek F ir no greco Papilionaceae 213. Tropaeolurn majus Dragoljub Kapuzinerkresse Le cresson d’lnde Indian cress Cappuccina Tropaeolaceae 215. Ulmus campestris Brijest poljski Feldulme L’ ecorce d’orne English elm bark Olmo Ulmaceae 217. Tilia europaea corclata Lipa malolisna W interlinde Le tilleul silvestre European linden Tiglia Europaea III iaceae 212.208. Viola odorata Ljubičica Veilchen Gardensweet violete Violetta Violaceae 229. Vinca minor Zimzelen Immergrtin kleines La pervenche Early-flowering perivinkle Pervinca piccola Apoeynaceae La violette 228. Triticum acstivum Pšenica jestiva Weizen Le ble Wheat Grano Graminae 214. Verbena officinalis Verbena divlja Eisenkraut echtes La verveine Shop-vervein wort Verbena Vcrbenaceae 225. Vicia faba Bob Pfcrdebohne La feve Broad beam Fava Papilionaceae 227. Vaccinium vitis idaea Brusnica Preisselbeerc L’ardoisiere Alpine cranberry Mirtillo rosso Ericaceae 221. Thymus vulgaris Timijan vrtni Gartenthymian Le thym Garden thyme Tim o hortico Labiatae 211. Thymus serpylum Majčina dušica Feldthymian Le thymian serpolet Mother of thvme Tim e campestre Labiatae 210. Valeriana officinalis Odoljen Baldrijan echter La valeriane Fragrant valerian Valeriana Valerianaceae 222. Tussilago farfara Podbjel Hufflattich La tussilage Coltsfoot Tussilagine Compositae 216. Verbascum thapsiforme Divizma velika Konigskerze grossbltitige La bouillon grande Comm on mullein Barbasso Scrophulariaceae 224. Veronica officinalis Čestoslavica Ehrenpreiss echter L’herbe de Veronique Speedwell Veronica Verbenaceae 226. Zea mays Kukuruzna svila Maishaare Les cheveux de mals Indian corn silk Granturco Graminae 232.

.

.......................................................................................... O dijeti napose......................................................... Aloj o b ič n i.......................................................................................... Brđanka..... Bršljan .......................................... Borovnica c m a ................................. B o r a č ............................................................ A n i š .................... Što je homeopatija. B o b ................................................................................................................................................................ Brijest................. Agava američka........................................................ 7 U V O D ......................................................................................................................................................................................... 9 OPĆI D I O .................................................................................................................................................................................................... B resk va ........................................................................................... Borovica..................... Bosiljak p ito m i.. B a zg a ....... A b d o v in a ............................................................ Bosiljak d i v l j i ...................................... B edrenika..................................................................................................................................................... B lju š t.................................................................................................................... Božje d r v c e .......................................................................................................... B o žu r..................................................SADRŽAJ PREDGOVOR ..................... B r e z a ................................................................................................................ Angelika................................................................................................................................ O liječenju b ilje m .................................. Bor bijeli............................................ Kako se liječimo ljekovitim b ilje m ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................. Oblici biljnih lijekova................................................................................................................................................................................................. Što je l i j e k .......................................................... Ariš .................................................................................................... Badem ............................................................................... A rtičoka................................................................... 13 15 16 16 17 18 19 20 SPECIJALNI D I O .................................................................................................. O prehrani i d ije ti...................................... 29 31 33 35 38 41 44 47 49 52 56 59 61 63 67 69 73 76 79 81 83 86 90 92 95 97 697 ..................................................

............................166 D u p č a c ......................211 ...............................................................135 * Čubar v r t n i ........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 111 C i k l a ....................................................................................................................................................................................... 152 Djetelina l u c e r n a ......................................................161 D r ije n ......146 D i n j a ...........196 Heljda ........................................................................................................................................................ 104 B u n d e v a .............................................................................184 G o r o c v ije t ...................................191 Gospin p l a š t ........................... 120 Čemerika b i je l a ................................................................................................................ 154 D o b r i č i c a ................................................................................................. 199 H m e l j ..............................................................................................................187 Gorušica b i j e l a .......................................................................................................... 126 Č e s t o s l a v i c a .......................................................................................................................................................................................................................208 I đ i r o t ............ 131 Č i č a k ........175 G a v e z ............................... 221 698 .......115 C r v o to č in a ..........................118 Č e le b i... 219 Jabuka .................................................................................................................................................. I m e l a ........... 102 B u k v i c a .........................................................................................................................................g r a n a ................................................................................................................................................. 172 E u k a lip t u s ................... 181 Glog b i j e l i ..............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................148 D iv iz m a ................................................. 143 D i m n j a č a ........................................................ 123 Č e m p r e s ......................................................................................... 203 H r e n .•.215 Ivanjsko c v ije ć e .................................................................................................................................................... .................141 D e s p i k ...................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... ........................................................................................................................................... 164 Dud c r n i ......................... 168 Đ u m b i r ......................................................................................... 149 Djetelina g o r k a ................................. 109' C e l e r ....................................................................................................................................................................................................................... 139 Č u v a r k u ć a ...............................................................................................................................................................................................201 Hrast l u ž n j a k .................................................................................................................................................................................................................................................................................. 170 Đ u r đ i c a .............................................................................................................................................................................................................................................113 C i m e t .....................................................................................................................................................189 Gorušica c r n a ....................................................................................... 128 Č e š n j a k ................ ............................. 100 B u đ ite ljic a ................................................. 107* Bunika ... 194 Grčka d je te lin a ...............................................................177 G i n s e n g ...........................................................B r u s n ic a .............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................. 156 D r a g o l j u b ..........................................................................159 Dragušac ........

................................................. 254 K i č ic a ............................................................................................................272 Kopriva v e l i k a .................................................................................................. .....................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................311 K u m i n .......... 322 Ladolež ili s l a k ............................... ..................................................................................................................303 K r u m p ir .................277 Kopriva mala — ž a r a ............................................................................................................................................ 324 L a n ................................................................................................................................................................................................................................................................................... 289 Kravljak ................................ 265 Komorač ....................................................................... 262 K o k o t a c ..........270 Kopar mirisavi .............................................................................. 251 Kesten d i v l j i ......................... 272 K o p i t n j a k ........................................... ......................................................................................................................................................................................................291 K ra v o ja c ...........................J a đ i ć .............................................................................................................226 Jagoda š u m s k a ..................................287 K r a s t a v a c ..................................................................................... 334 Lipa ........326 L a z a r k in ja ........................................ 241 Kamilica .........................................................300 K r o s u l ji c a ..........................................................................................' ................................................................................................................................ ' ...............................................................................................224 J a g l a c ...................................................................................................................................................................................................................... 319 K u ž n ja k ...................................................................................................................................................................................................................................................................................298 Krkavina .............................. ........................... 260 K i s e l i c a ................................... 237 Kaćun o b i č n i .......................................... ........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 316 Kupus .............................................................. 283 Kopriva sm rd ljiv a ........... 244 K a n t a r i o n .... 247 Kava p r a v a ........................................................ 232 J a s e n a k ................ ..................................................................................................... 285 K o r ija n d a r ........................................................281 Kopriva b i j e l a ...............................................................................................341 L j e č u r a ..................................................................................... 332 L i n c u r a ...................................................................267 Konoplja .........................................................................................................239 K a d u l j a ............................337 Lišaj is l a n d s k i .......... 305 Krvara .. 309 Kukuruzna s v i l a .................................................................................................................................. 229 Jasen b i j e l i .......................................................... 293 K r e s t u š a c ... 314 K u p i n a ...................................................................................................................................................................................................................................................... 235 J e č a m ..................................................................................... 344 L je š n ja k ..............................................................................................257 K i l a v i c a ...............................329 Limun .................................................................................. 296 K r i k a ... 346 699 .............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

................................................................................................................................................................................................................................... 382 Mažuran p ito m i..384 Mečja šapa...................................................................................................388 M ed vetk a........................................................................409 O d oljen ....... 421 Orah p itom i...................................................................... 368 Maslačak ................................................................................................................................................................................ ..............479 700 ........................................................................................................................................................ 460 Pirevina..........................................................................444 Pelin divlji....................................................................................... 375 M atičnjak.......................................................................... 452 Perunika........................................................................................................................ • .................................394 Miloduh..................................Ljoskavac...... 442 Pelin vrtn i...........................................................................................434 Pap rik a.. 432 Pasđrijen ................. 365 Malina ............................................... 464 Podbjel .................................................472 P reslica.................................................................................................................................................................................................378 Mažuran d iv lji............................................469 Praskvinac ili Solumunov pečat o b li............................................... 398 Mišljakinja..............................................................................................................................................404 Mrkva..........................................386 M ed en ik a........ 350 Ljupčac.................................................................. 474 Preskočica..................................................................................................................356 Maćuhica ...................390 Metvica kudrava...............................................................400 Morski lu k ...363 Mak p ito m i..................................402 Mrazovac .........................................................449 Peršin v r t n i.......