SREDNJA STRUKOVNA KOLA VELIKA GORICA

Ulica kralja Stjepana Tomaevia 21, 10410 Velika Gorica

PRIPRAVA ZA NASTAVNI SAT

NASTAVNI PREDMET: ELEKTROTEHNIKA

PRIPRAVNIK: Nikola Pejda, dipl.ing.elektrotehnike
MENTORICA U KOLI:NATAA SIRKOVI, dipl.ing.elektrotehnike

Zagreb, 24. studenog 2014.

A. Globalna priprema
1. Zanimanje: Elektromehaniar, elektroinstalater, elektromonter
2. Razred/razredni odjel: 1g
3. Nastavni predmet: Elektrotehnika
4. Naziv nastavne cjeline: Rad i snaga elektrine struje

Red.
broj
27.

Podjela nastavne cjeline na nastavne jedinice

Mjeoviti spojevi otpornika
Provjera znanja

28

Ohmov zakon, serijski i paralelni spoj otpora

Teorija

Vjebe

(predvien
broj sati)

(predvien
broj sati)

1
1

29.

Elektrina energija i rad

30.

Elektrina snaga

31.

Ponavljanje i uvjebavanje

5. Naziv nastavne jedinice: Elektrina energija i rad.

6. Poeljna predznanja uenika koja su bitna pretpostavka za logino usvajanje

znanja i vjetina iz nastavne jedinice:
Poznavanje pojmova elektrine struje, napona i otpora i njihove mjerne jedinice (A, V, ),
mjerni ureaj (voltmetar, ampermetar) vrste energija, rad, te poznavanje osnovnih
matematikih operacija (mnoenje, dijeljenje, zbrajanje)

7. Ciljevi/ishodi nastavne jedinice

7.1. Kognitivni

definirati elektrinu energiju i rad

imenovati mjerne jedinice (Ws, Wh, VAs, VAh)

Uenici e razlikovati rad i energiju

imenovati mjerne instrumente (brojilo)

7.2. Afektivni

uenici e komunicirati i suraivati

uenici e odgovorno sudjelovati u izvravanju zadataka

uenici e dobiti osjeaj cijene elektrine energije i rada

7.3. Psihomotoriki

rjeavanjem zadatka s listia pokazati usvojena znanja i vjetine

povezati pojmove na poektu i na kraju sata

8. Vrsta nastavnog rada (tip nastavnog sata):

Obrada novih nastavnih sadraja

9. Nastavna strategija (strategija obrazovanja):

pouavanjem (problemsko i heuristiko pouavanje)

vjebanjem

10. Komunikacija u nastavnom procesu:

Verbalna - dijaloka

Vizualna

Pomou medija

11. Nastavne metode:

11.1. Izravno pouavanje:
Verbalne:
Vizualne:
-

monoloka nastavna metoda (nastavnik - predavanje, tumaenje, objanjavanje

dijaloka (dijalog izmeu uenika i nastavnika)
metoda demonstracije
metoda itanja dokumentacije (udbenik)
metoda pisanja (rjeavanje primjera)
rad na tekstualnim izvorima

11.2. Aktivno uenje:

Metoda suradnikog istraivanja

12. Nastavni sustav:

Heuristika nastava

13. Oblici nastavnoga rada:

Frontalni rad, individualni rad.

14. Apersonalni mediji:

14.1. Nastavna sredstva:
14.2. Nastavna pomagala:

nastavni listi, bonboni, baterija

kreda, ploa, spuva

15. Nastavni prostor:

Uionica

16. Korelacijske veze nastavne jedinice sa sadrajima drugih nastavnih

predmeta:

Matematika u struci raunanje zadanih primjera

Praktina nastava ampermetar, voltmetar, mjerne jedinice

17. Literatura
17.1. Za nastavnika:
- Dr. Duan Petrievi, (2004.): Metodika strukovno-teoretske nastave; Puko
otvoreno uilite, Zagreb
- N. Furi, V. Vasilj i A. Serti, (2008.): Elektrotehnika 1; Neodidacta, Zagreb
-Tehnika enciklopedija, sv.4, Zagreb, JLZ, 1978.
- http://visualization.geblogs.com/visualization/appliances/

17.2. Za uenike:
-

N. Furi, V. Vasilj i A. Serti, (2008.): Osnove elektrotehnike 1; Neodidacta,

Zagreb
http://visualization.geblogs.com/visualization/appliances/

B. Organizacija nastavnog sata

1. Okvirna sadrajno-vremenska artikulacija nastavne jedinice

R.
br
.

Etape i sadraj rada

Metodiko oblikovanje

Vrijeme
(min)

UVODNI DIO

1.

pozdraviti uenike, predstaviti se i

predstaviti goste
ispuniti dnevnik rada, upisati nastavnu
jedinicu i uenike koji nedostaju.
Motivacija

Frontalno, metoda
razgovora, rad u grupi

7min

Frontalno

12min

metoda razgovora

8 min

Individualno, metoda
razgovora

7min

Individualno, metoda
razgovora

4min

Individualno

2min

Ponoviti osnovne pojmove vezane za

dananju lekciju (napon, elektrina
struja, elektrini otpor )
GLAVNI DIO spoznaja
2.

3.

Uenici e upoznati pojmove elektrine

energije i rada, formule za njihovo
raunanje, njihove oznake i mjerne
jedinice.
GLAVNI DIO uvjebavanje
Uenici rjeavaju zadane primjere
GLAVNI DIO ponavljanje

4.

Uenici odgovaraju na pitanja i

metodom dijaloga dolazimo do
zakljuaka
ZAVRNI DIO vrednovanje

5.

etiri uenika koja su prva tono

povezala primjere iz ponavljanja i
rijeila zadatke dobivaju ocjenu
ZAVRNI DIO - domaa zadaa

6.

Uenici trebaju rijeiti zadatke iz lisia

kojeg su dobili u privitku

2. Tijek izvoenja nastavne jedinice detaljna razrada

2.1. Uvod

Priprema
Pozdraviti uenike, predstaviti povjerenstvo i sebe.
Pozvati uenike na suradnju.
Upisati nastavnu jedinicu i odsutne uenike.
Uenici pripremaju biljenicu, pribor za crtanje, pisanje, raunanje.

Motivacija
Proizvode li se automobili u Hrvatskoj?
-Da
Koji automobili?
-Elektrini (Rimac i Doking)
Koliko troi automobil na 100 km?
-8 litara benzina
Koliko troi elektrini automobil na 100 km?
-Ne znamo.
Koji ureaji u vaem kuanstvu koriste elektrinu energiju?
-Hladnjak, kompjutor, mobitel, perilica rublja.
Koristite li igrae konzole?
-Koristimo
to vam je potrebno za igranje igrica na konzolama?
-Joystick, igrice, konzola
Ali bez ega ne biste mogli uope upaliti konzolu?
-Bez struje.

7 min

Uenici dobivaju prilog broj 1.

Ponavljanje pojmova koje emo danas koristiti.
Uenici trebaju povezati pojmove s lijeve strane s pojmovima s desne strane.
Uenicima treba napomenuti da jedan pojam moemo povezati s vie pojmova.

2.2. Glavni dio - Spoznaja

12min

Napisati na plou
Zamoliti uenike da otvore knjigu na 80. stranici.
Zakon o ouvanju energije: energija se ne moe unititi ni stvoriti, samo se moe
transformirati iz jednog u drugi oblik.
Svi oblici energije se mogu svrstati u dvije osnovne grupe.
Nagomilanu i prijelaznu energiju.
to je energija?
Energija je sposobnost tijela za izvravanje nekog rada, samim time svaki je rad
ekvivalentan energiji. Sustav moe obaviti rad razmjeran energiji dobivenoj iz izvora.
Elektrina energija je sposobnost struje za izvravanje rada. Nastaje u elektrinim
izvorima pretvorbom neke druge vrste energije (kemijske, mehanike, potencijalne) u
elektrinu.
Unutarnji napon se moe izraziti kao omjer utroene energije i izdvojenog naboja:

Jakost elektrine struje izraava se koliinom naboja koja prostruji u jedinici vremena.

Ako iz prve jednadbe izrazimo rad koji je obavljen pri protjecanju naboja kroz troilo.

Na kraju uvrstimo odnos elektrinog naboja i elektrine struje

dobivamo izraz za elektrinu energiju.

Mjerna jedinica za elektrinu energiju

Kako glasi Ohmov zakon?

Uvrstimo Ohmov zakon

u prethodnu jednadbu

to u kuanstvu mjeri potronju elektrine energije?

Elektrino brojilo je ureaj koji, radi obrauna pri razmjeni ili kupoprodaji, mjeri i
biljei elektrinu energiju to se kroza nj prenosi.
Ima jedan naponski dio, koji mjeri napon, i jedan strujni dio, koji mjeri struju, a koji
uzajamno uvjetuju pomicanje brojanika tijekom vremena optereenja
Na dananji dan cijena 1kWh = 1.05 kn u jednotarifnom raunanju.
U dvotarifnom raunanju 1kWh=1.14 kn za vrijeme skuplje tarife i 56 lipa za vrijeme
jeftinije tarife.
Na brojilima je, osim napona i doputene struje najveeg optereenja, naznaen i broj
okretaja kojem odgovara 1kWh energije.

Nastavnik: prepoznajete li ovaj ureaj i gdje se uglavnom nalazi?

Uenici: da, to je elektrino brojilo i nalazi se na ulazu u kuu.
Uenici dobivaju prilog broj 2.

2.3. Glavni dio - Uvjebavanje

8min

Podijeliti uenicima zadatke na listiima (prilog broj 3). Uenici koji prve rijee dane
primjere dobit e ocjenu. Pomoi pri rjeavanju zadataka.
1. Napon akumulatora u automobilu iznosi 12 V. Jakost struje koju daje akumulator
za svijetla iznosi 5 A. Ako ostavimo svjetla da gore 10 sati, koliko emo potroiti
elektrine energije?
2. Prosjeni mobitel ima kapacitet baterije od 5Wh. Ukoliko ga punimo naveer, po
cijeni od 56 lipa za 1kWh, koliko kota jedno punjenje mobitela?
3. Pegla prikljuena na mreni napon (220V) u sat vremena potroi 2kWh energije.
Kolika je jakost struje pegle?

2. 4 Glavni dio - Ponavljanje

7min

Nastavnik postavlja pitanja:

1)
2)
3)
4)
5)

Kako glasi zakon o ouvanju energije?

Koja je formula za elektrinu energiju?
Kolika je cijena elektrine energije u skupljoj, a koliko u jeftinijoj tarifi?
ime mjerimo elektrinu energiju?
to s 1 kWh?

Uenici odgovaraju:
1) Energija se ne moe unititi niti stvoriti ni iz ega. Energija se ne moe unititi, samo
pretvoriti u drugi oblik.
2) Elektrina energija proporcionalna je umnoku napona na troilu, struje koja prolazi
kroz troilo i vremenu.
3) Cijena elektrine energije u skupljoj tarifi je 1.14 kuna, a u jeftinijoj tarifi 56 lipa.
4) Elektrinu energiju mjerimo elektrinim brojilom.
5) Ispeglati 10 koulja, skuhati ruak za etiri osobe, gledati eleviziju 7 sati, oprati 4.5 kg
rublja, zagrijati 80 litara vode za 10C, osvjetljavati manju sobu (aruljom od 100W),
skuhati 70 alica kave

2.5.1. Zavrni dio - Vrjednovanje

1min

Vrednovanje elementa: praenje nastave

etiri koja su najvie sudjelovala u aktivnostima (dopunjavanje formula,

rjeavanje zadataka) dobivaju ocjenu odlian.

2.5.2. Zavrni dio - Domaa zadaa

3min

Domaa zadaa; Nai podatke koliko elektrine energije troi njihov kompjutor, perilica
rublja, perelica sua, hladnjak, usisava i televizor.
Zahvaliti uenicima na suradnji.
Ako ostane dodatnog vremena objasniti to bi se dogodilo da nestane elektrine energije
na tjedan dana.

C. Plan ploe

Elektrina energija i rad

Shema elektrinog brojila

Simbol elektrinog brojila

D. Popis priloga
Povezivanje pojmova - uvod
Radni list sa zadacima
Slike digitalnih elektrinih brojila s dokumentacijom

Prilog 1

Prilog 2
Digitalno elektrino brojilo

Prilog 3

Zadaci za rjeavanje:
1. Napon akumulatora u automobilu iznosi 12 V. Jakost struje koju daje akumulator
za svijetla iznosi 5 A. Ako ostavimo svjetla da gore 10 sati, koliko emo potroiti
elektrine energije?
2. Napon tramvaja iznosi 600 V. Prosjena struja tramvaja je 300 A. Koliko elektrine
energije potroi tramvaj u jednom satu?
3.

Koliina energije koju treba uloiti za punjenje prosjenog mobitela iznosi 5 Wh.
Ukoliko ga punim naveer, po cijeni od 56 lipa za 1kWh, koliko kota jedno
punjenje mobitela? Ako mobitel punimo svaki dan, koliko novaca godinje troimo
na punjenje mobitela?

4. Pegla prikljuena na mreni napon (220V) u sat vremena potroi 2kWh energije.
Kolika je jakost struje pegle?