You are on page 1of 39

Elektrini krugovi

Kirchhoffovi Zakoni

Lit.: V. Nagli: Osnovi teorije mrea, p. 1.7

Kirchhoffovi zakoni

Kirchhoffovi Zakoni



Gustav Robert Kirchhoff (1824-1887.)


Temeljni zakoni koji definiraju odnose meu
veliinama u nekoj elektrinoj mrei su
Kirchhoffovi zakoni:



Kirchhoffov zakon za struje (KZS) i


Kirchhoffov zakon za napone (KZN).

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

2/39

Kirchhoffovi zakoni

Kirchhoffov zakon za struje

Algebarska suma struja, koje se sastaju u jednom


voritu mree s koncentriranim elementima u svakom je
trenutku jednaka nuli.
 Termin algebarska  struje koje su orijentirane prema
voritu u sumi imaju suprotni predznak od onih koje su
orijentirane od vorita.


Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

3/39

Kirchhoffovi zakoni


Pritom nije vano da li npr. struje koje su orijentirane od


vorita imaju pozitivan ili negativan predznak.
i1

i2
i3

i5

Vrijedi
i1 + i2 + i3 i4 + i5 = 0
ili
i1 i2 i3 + i4 i5 = 0
Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

i4

4/39

Kirchhoffovi zakoni

Konvencija:
Strujama orijentiranima od vorita pridruiti
 pozitivan predznak
Strujama orijentiranima prema voritu pridruiti
 negativan predznak.

i1

i2
i3

- predznak
i5

+ predznak
i4

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

5/39

Kirchhoffovi zakoni

Primjer: Primjena Kirchhoffovog zakona za struje


1

i2

i1
ug1

i3

Z2

i4

Z3
Z4

i5
Z5

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

6/39

Kirchhoffovi zakoni

Alternativno:
 Suma svih struja koje ulaze u vorite u svakome trenutku
je jednaka sumi svih struja koje izlaze iz vorita.


i2

i1
ug1

i3

Z2

i4

Z3
Z4

i5
Z5

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

7/39

Kirchhoffovi zakoni

KZS je mogue poopiti na submreu neke mree.


 Submrea
mree je mrea koja sadri dio njenih
elemenata.


Npr.,
1

i1
u g1

i3

i2
Z2

i4

Z3
Z4

i5
Z5

Elementi unutar plave


crtkane linije ine jednu
submreu zadane mree

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

8/39

Kirchhoffovi zakoni



Kirchhoffov zakon za struje primijenjen na submreu:


Algebarska suma svih struja koje ulaze u submreu
promatrane mree, u svakom je trenutku jednaka nuli.
1

i2

i1
ug1

i3

Z2

i4

Z3
Z4

i5
Z5

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

9/39

Kirchhoffovi zakoni


Prikae li se mrea kao dvije povezane submree: A i B


1

i2

Z2
u g1

i3

i4

i5

Z3
Z4

Z5

i1
4

A


Algebarska suma struja koje ulaze u submreu A ili B


mora biti jednaka nuli.

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

10/39

Kirchhoffovi zakoni


Linearno neovisan sustav jednadbi vorita


i1 + i2
vorite 1 :
vorite 2 : i2 + i3 + i4
i3 + i5
vorite 3 :
i1 i4 i5
vorite 4 :

=0
=0
=0
=0

Ispisani sustav jednadbi vorita je linearno ovisan.


  najmanje jednu jednadbu mogue je izraziti kao
linearnu kombinaciju preostalih.


Ako to nije mogue tada se radi o linearno neovisnome


sustavu jednadbi.

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

11/39

Kirchhoffovi zakoni

Koliko jednadbi sadri linearno neovisni sustav KZS


za mreu s Nv vorita?
U naem primjeru:
 Broj vorita: 4
 Broj linearno neovisnih jednadbi: 3
Openito:
 za mreu s N
v vorita broj linearno neovisnih
jednadbi KZS jednak Nv1.

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

12/39

Kirchhoffovi zakoni

Kirchoffov zakon za napone (KZN)

Algebarska suma napona, na granama mree s


koncentriranim elementima, koje ine zatvorenu konturu, u
svakom je trenutku jednaka nuli.
Termin algebarska suma znai:
naponi orijentirani u smjeru obilaska konture, imaju
protivan predznak od onih koji su orijentirani suprotno.


Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

13/39

Kirchhoffovi zakoni


Pritom nije vano da li npr. naponi koji su orijentirani u


smjeru petlje imaju pozitivan ili negativan predznak.
+

u2

i1
u1

i2

i3
Z5

u3

u g1
i4

u4

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

14/39

Kirchhoffovi zakoni

Konvencija:
 Naponima kod kojih se obilaskom konture nailazi na +
predznak pridruiti pozitivan, a onima orijentiranima
suprotno negativan predznak.


+ predznak

u2

i1
u1

i2

i3
Z5

u3

ug1
i4

u4

- predznak
Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

15/39

Kirchhoffovi zakoni

Primjer: Primjena Kirchhoffovoga zakona za napone


Z2

i1

u1

u g1

p3
p1

i3

i2

u3
Z3

i4

i5

u2

Z4

u4

p2

Z5

u5

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

16/39

Kirchhoffovi zakoni

Alternativno:
Suma napona, orijentiranih u smjeru obilaska konture,
jednaka je sumi suprotno orijentiranih napona.


To je samo u drugoj formi napisan sustav KZN.


Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

17/39

Kirchhoffovi zakoni

Kirchhoffov zakon za napone nije ogranien samo na


grane mree
 On vrijedi openito za bilo koju konturu, koju zatvaraju
naponi pridrueni parovima vorita.
 U skladu s tim:
 Algebarska suma napona izmeu parova vorita neke
mree, koji ine zatvorenu konturu, u svakom je trenutku
jednaka nuli.


Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

18/39

Kirchhoffovi zakoni


Primjer: napon izmeu vorita 1 i 3

u1-3

u 1-3

Z2

i1
+

u1
u g1

p3
p1

i3

i2

Z3

i4

i5

Z4 p 2

Z5

u3
+

u2

u4

u5

Naponi grana 1 i 5, s naponom u1-3 zatvaraju konturu.


Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

19/39

Kirchhoffovi zakoni

Linearno neovisan sustav jednadbi KZN

Za svaku mreu mogue je napisati onoliko jednadbi


KZN koliko ta mrea sadri zatvorenih kontura.
 U sloenim mreama taj broj moe biti vrlo velik.


Postavlja se pitanje: koliko jednadbi, dobivenih


primjenom Kirchoffovoga zakona za napone, ini linearno
neovisan sustav jednadbi?

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

20/39

Kirchhoffovi zakoni


Sustav jednadbi dobiven za mreu iz primjera oito je


linearno ovisan sustav jer je bilo koju jednadbu mogue
izraziti kao linearnu kombinaciju preostalih.

u1 + u2 + u4 = 0
u4 + u3 + u5 = 0
u1 + u2 + u3 + u5 = 0


Ako su poznate dvije jednadbe poznata je takoer i


trea  jedna od njih je suvina.

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

21/39

Kirchhoffovi zakoni

Openito:
 Za mreu s N
v vorita i Nb grana, broj linearno
neovisnih jednadbi KZN jednak je
Nb(Nv1)=NbNv+1
to u sluaju promatrane mree iznosi 2.


Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

22/39

Kirchhoffovi zakoni

Primjena Kirchhoffovih zakona


Primjeri: mree s operacijskim pojaalima

iiz

+
i2

u1
u2

iiz

i1

i1

+
+
uiz

u1

A(u2-u1)

u2

(b)

(a)

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

i2

Elektrini krugovi 2010/11

+
uiz

23/39

Kirchhoffovi zakoni

Primjer 1.: Naponski ovisan naponski izvor (NONI)


R2

R1

+
uul

i1

+
u1

i2

u2

+
uiz

Operacijsko pojaalo u mrei na slici predstavlja naponski ovisan


naponski izvor. Koristei nadomjesni spoj operacijskog pojaala
mogue ga je predstaviti mreom na slici b)

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

24/39

Operacijska pojaala-primjeri
R2

R2

R1

+
u1

R1

+
i2

uul

iul

i1

u2

+
uiz

uul

+
u1

i1

i2

A(u2-u1)

+ u
2

+
uiz

A
(b)

(a)

R2
uiz = uul
R1


Prema tome ovaj spoj operacijskog pojaala predstavlja naponski


ovisni naponski izvor s negativnom konstantom pojaanja.

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

25/39

Operacijska pojaala-primjeri


Primjenom koncepta prividnog kratkog spoja proraun se znatno


u1 u2 = 0
pojednostavnjuje. Vrijedi
R2

R2

R1

+
u1

R1

+
i2

uul

iul

i1

u2

+
uiz

uul

+
u1

i1

i2

A(u2-u1)

+ u
2

+
uiz

A
(b)

(a)

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

26/39

Operacijska pojaala-primjeri

Primjer 2.: Naponski ovisan naponski izvor (NONI)


iul=i2

iul=i2

+
+

RA

i1

uul=u2

+
+

uiz

iR

A(u2-u1)

uul=u2

RB

u1

RA
uiz

u1

RB

Za spoj operacijskog pojaala prema slici vrijedi i1 =i2 = 0, uul = u2

RA
uiz = 1 + uul
RB
Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

27/39

Operacijska pojaala-primjeri
iul=i2

iul=i2

+
+

RA

i1

uul=u2

+
+

uiz

Elektrini krugovi 2010/11

RA
uiz

u1

iR

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

A(u2-u1)

uul=u2

RB

u1

RB

28/39

Operacijska pojaala-primjeri


Spoj na slici predstavlja naponski ovisni naponski izvor prikazan


na slici.

uiz

uul

R
1 + 2 uul
R1

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

29/39

Operacijska pojaala-primjeri

Primjer 3.: Naponski ovisan strujni izvor (NOSI)


R4
iul

UB

R1

iul

u1

uul
+

u2

R2

uiz

i'
R3
iiz

R1

R4

A(u2-u1)

R3

i'

iiz

R2

uul
R

u1

uiz
u2

Spoj na slici je naponski ovisni strujni izvor ija je struja jednaka


1
iiz = uul
R2
R1 R2
=
uz ispunjen uvjet
R4 R3


Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

30/39

Operacijska pojaala-primjeri
R4
iul

UB

R1

iul

u1

uul
+

u2

R2

uiz

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

i'
R3
iiz

R1

R4

A(u2-u1)

R3

i'

iiz

R2

uul
R

Elektrini krugovi 2010/11

u1

uiz
u2

31/39

Operacijska pojaala-primjeri


Izlazna struja iz sklopa proporcionalna je ulaznome naponu, ime


je ispunjen uvjet za naponski ovisni strujni izvor.

iul
uul

uiz
1
u
R2 ul

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

32/39

Operacijska pojaala-primjeri

Primjer 4.: Negativni konvertor




Negativni konvertor
simbolom na slici

je

etveropolni

i1

u1

i izrazima

element

definiran

i2

NC

u2

u1 (t ) = k1 u2 (t )
i2 (t ) = k2 i1 (t )

gdje su k1 i k2 realne konstante.


 Produkt k=k k esto se naziva omjerom konverzije.
1 2
Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

33/39

Operacijska pojaala-primjeri


NC je mogue realizirati spojem operacijskoga pojaala na slici


RA
i1
+

RB
i2

u1

u1
u2

Vrijedi

+
+

RB

i1 RA

uiz

i2
A(u2-u1)

u2

k1=1
k2=RB/RA

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

34/39

Operacijska pojaala-primjeri

Primjer 5.: Girator


Girator je etveropolni element definiran simbolom na slici

i1

i2

i1

i1

i2

i2

+
u1

u2

i izrazima

u1

u2

u1

u2

u1

ri2

ri1

u2

u1 (t ) = r i2 (t )
u2 (t ) = r i1 (t )

gdje je r realna konstanta, dimenzije ohma.


Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

35/39

Operacijska pojaala-primjeri


Ovaj element mogue je realizirati spojem operacijskih pojaala


prema slici
R
R
R
i1
+

R
i'

i'''

R
u''

u'
+

i''
u1

i2
+

u2

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

36/39

Primjer 6.: Strujno ovisni naponski izvor


R
i1
+

i1

u1

u3

u2

i1
+

u1

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

-Ri1

u3

Elektrini krugovi 2010/11

37/39

Primjer 7.: Jedinino pojaalo (naponsko sljedilo)


iul=i1

uul=u2

uiz

u1

iul=0
+

uul

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

uiz=1uul

Elektrini krugovi 2010/11

uiz

38/39

Primjer 8.:
uul=2V ,

R1=2k
R3 =2k

R2 =2k
R4 =2k

uiz=?

R2
R1
+

+
+

R3
uul

uiz
R4

Prof. Neven Mijat, Doc. Draen Jurii

Elektrini krugovi 2010/11

39/39

You might also like