You are on page 1of 5
UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITIČKIH NAUKA Odsjek politologija Šifra predmeta: Nivo: Bachelor Status: Odgovorni nastavnik: Naziv predmeta: ANALIZA POLITIKA Godina: II Semestar: III Broj sati sedmično: 2+1 Broj ECTS: 4 30+15 Suradnik: Prof. dr Suad Arnautović E – mail: arnautovics@fpn.unsa.ba Konsultacije: utorak 16:00-18:00; srijeda 16:00-17:00 i četvrtak 17:00-19:00 Suradnik u nastavi: V.asst. Elma Huruz, MA e-mail: elma.huruz@fpn.unsa.ba Konsultacije: : ponedjeljak 1500 -1600, utorak 1200-1600, petak -1000-1500 1.CILJ I SADRŽAJ PREDMETA Sadržaj syllabusa, te metodološki pristup predmetu “Analiza politika” odgovara sadržaju i metodološkom pristupu koji se u Evropi i šire na studijima političke znanosti realiziraju pod nazivom „policy analiza“ (policy analysis) ili „odlučivanje“ (decision making). Naime, politička djelatnost može se prikazati kroz faze, kao tok aktivnosti, odnosno kao fazni proces usmjeren ka nekom unaprijed predodređenom cilju. Taj proces, odnosno političke aktivnosti političkih subjekata usmjerene su ka oblikovanju, provođenju i vrednovanju javnih politika. Dakle, politički proces možemo analitički prikazati rasčlanjivanjem na njegove pojedine faze, koje se međusobno mogu razlikovati po timing (vremenu odvijanja), po akterima tog procesa (inicijatorima, donosiocima političkih odluka, policy-makers…), kao i posebnim aktivnostima i posljedicama pojedinih policy faza. Tako zamišljen model donošenja političkih odluka omogućava koncentraciju na jednu policy fazu ili komparaciju između više policy faza. On, nadalje, omogućava dinamičku analizu, promatranje interakcije aktera kroz vrijeme i kroz pojedine vrste djelatnosti. U nekim od faza odlučivanja primjenjuju se odgovarajući metodološki postupci imanentni političkoj analizi. 1.1. Preduslovan predmet: 1.2.Osnovne tematske jedinice / 1.3.Rezultati učenja Rezultati učenja u okviru predmeta Analiza politika će omogućiti da se studenti upoznaju s metodama političke analize, te se osposobe da kao budući politički analitičari (policy analysts) ostvare uspješne analitičke rezultate u okviru znanstvenih istraživanja ili praktičnih poslova kojima se budu bavili u zajednici. Studenti će moći steći specijalistička znanja i osposobiti za jasnu ekspertnu komunikaciju, razumijevanje složenih javnih politika i njihove globalne povezanosti, te učiti se grupnom i individualnom radu. Studenti će se, takodjer, upoznati s metodama i tehnikama politološke discipline, razvijati kritičko mišljenje i stjecati cjeloživotne vještine učenja. Uvod u predmet Analiza politika s predstavljanjem pravila studiranja. Upoznavanje studenata sa sadržajem syllabusa. Sekundarna analiza i istraživanje. Fazni proces istraživanja politike –Akteri policy procesa (policy arena i policy okruženje). Definiranje policy-problema. Klasifikacijska analiza; Analogije. Postavljanje problemana na dnevni red odlučivanja – Agenda. Formuliranje javnih politika. Metode za izradu policy-rješenja. Odlučivanje: odabir policyalternative. Implementacija/Monitoring. Policy-izvještaj. 2.ORGANIZACIJA NASTAVE I OCJENJIVANJA Opis aktivnosti % 2.1. Način izvodjenja nastave 2.2.Sistem ocjenjivanja 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. ex katedra prezentacije gosti predavači vježbe Učešće u ocjeni % parcijalni istraživački rad / prezentacija Aktivnost / prisustvo na nastavi finalni ispit 40% 10% 10% 40% (BODOVA) 1. 25% (max. 25 bodova) 2. 15% (max. 15 bodova) 3. 5% / 5% (max.5 bodova) 4. 50% max. 50 bodova) Student svoj uspjeh gradi na osnovu (1) redovnog prisustva nastavi; (2) izradi eseja; (3) izradi seminarskog rada, odnosno nacrta istraživanja, (4) polaganjem midterm; (5) završnog ispita, kao i (6) ispoljenom aktivnošću tokom trajanja nastave. Redovno prisustvo nastavi studentu donosi 5 bodova ili 5% od ukupne ocjene. Ispoljena aktivnost tokom trajanja nastave, odnosno izrada i prezentacija eseja studentu donosi 5 bodova ili 5% od ukupne ocjene. Midterm i završni ispit polažu se putem pisanog testa. Test na midtermu sadrži deset pitanja znanja (quiz, kratki i precizni odgovori, višestruki izbor, “dopuni”) s maksimalmo 25 bodova, što studentu donosi 25% od završne ocjene. Midterm se polaže u terminu nastave dana 03. decembra 2015. Uspješno urađen seminarski rad, odnosno nacrt istraživanja donosi dodatnih 10 bodova što studentu donosi slijedećih 10% od završne ocjene. Seminarski rad se radi kao kolektivni rad prema posebnom projektu koji se prezentira na nastavnom satu. Kolektivni seminarski rad izvodi grupa od najmanje tri, a najviše pet studenata, koji zajednički rade na istraživačkom zadatku. Istraživački zadatak za generaciju studenata 2014./2015. je predmet “Zakon o političkim strankama u Bosni i Hercegovini”. Studenti će biti u obavezi da izvrše istraživanja/analizu ovog problema po svim fazama, nakon čega će se zajednički izložiti rezultati rada (popraćeno kratkom power point prezentacijom). Shodno kvaliteti istraživanja i izlaganja, ovaj oblik rada je moguće vrednovati i većim brojem bodova, pa čak i oslobađanjem od polaganja završnog ispita. Što znači da student faktički ispit može položiti i tokom trajanja nastave. Da bi student ispunio uvjete izlaska na završni ispit neophodno je da prethodno sakupi raspoložive bodove, odnosno da ispuni predviđene bodove za prisustvo nastavi, aktivnost na nastavi, odbrani esej (pojam), izradi seminarski rad, odnosno nacrt istraživanja, te uspješno apsolvira midterm. Na završnom ispitu student može osvojiti preostalih 50% ocjene. Završni ispit se sastoji od testa, koji sadrži dvadeset pitanja znanja (quiz, kratki i precizni odgovori, višestruki izbor, “dopuni”) s maksimalmo pedeset bodova iitanja obuhvataju cjelokupno gradivo izloženo u obaveznoj literature, na predavanjima. Dakle, na završnom ispitu je moguće osvojiti ukupno 55 bodova, što student s obzirom na obim i težinu pitanja, donosi 55% od završne ocjene. Završni ispit se polaže u terminu nastave dana 21. januara 2016. g. Popravni ispit se polaže u terminu nastave 04. februara 2016. g. 2.3.procjena znanja studenata Midterm: pismena provjera znanja Ispiti: završni, popravni i septembarski ispitni rok, pismena ili usmena provjera znanja. 3.LITERATURA 1. Michael Hill, 2010., Proces stvaranja javnih politika, FPZ, Zagreb. 2. Analiza politika - Hrestomatija, 2011.,ur. Arnautović Suad, Sarajevo. 3. Grdešić, Ivan, 2006., Osnove analize javnih politika, Fakultet političkih znanosti, Zagreb. 4. Grdešić, Ivan, 1995., Političko odlučivanje, Alinea, Zagreb. 5. Colebatch, Hal K., 2004., Policy, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 6. Petak, Zdravko, (2002), Komparativne javne politike: mogu li se uspoređivati rezultati djelovanja vlada?, Politička misao, Vol. XXXIX, br. 1, str. 51-62. 7. Petak, Zdravko, 2001. Javna dobra i političko odlučivanje, Fakultet političkih znanosti, Zagreb. 8. Fink Hafner, Danica (1994): Policy proces v kontekstu demokratične tranzicije - primerjalna analiza dveh policy procesov. Teorija in praksa, vol. 31, št. 3-4. Ljubljana. 9. Dodatna literatura (Allisonovo objašnjenje Kubanske krize): Allison, Graham, 1969. Conceptual Models and the Cuban Missile Crisis, American Political Science Review, (63) 3: 689-718. 10. Korisni časopisi: Policy Studies Journal; Policy Studies Review; Policy Sciences; Policy and Politics; Journal of Policy Analysis and Management; Journal of Political Research. Važna napomena svim studentima/studetnicama. Prilikom izvršavanja studentskih obveza bitno je pridržavati se načela akademskog poštenja. Najčešći oblici akademskog nepoštenja su prevara nastavnika, odnosno namjerno i svjesno dovođenje nastavnika u zabludu, zatim služenje nedozvoljenim izvorima prilikom izvršavanja studentskih obveza, posebno prilikom polaganja pisanih testova (midterm i završni ispit) kao što je prepisivanje od kolega i kolegica ili iz knjiga, sveski, fotokopiranih radova i "đonova"), zatim plagiranje (doslovno preuzimanje dijelova teksta iz drugih radova – knjiga, članaka, sa Interneta i sl. – bez propisnog navođenja izvora), te predaja identičnih pisanih radova na više predmeta: seminarskih radova i eseja (uz zamjenu naslovnice rada ili neznatna skraćivanja ili proširenja). Stoga se skreće pažnja studentima/studenticama na potrebu pridržavanja termeljnih etičkih normi i načela akademskog poštenja. Plagijarizam i ostali oblici akademskih prevara će se oštro kažnjavati negativnim bodovanjem. Student/studentica je dužan na kraju svakog pisanog oblika rada (esej, seminar, projekt) dostaviti Izjavu o plagijarizmu. IZVEDBENI PLAN NASTAVE I VJEŽBI Radna sedmica 1. Datum/sat 08. oktobar 2015. 15-17 h sala N/1 2. 15. oktobar 2015. 3. 22. oktobar 2015. 4. 29. oktobar 2015. 5. 05. novembar 2015. 6. 12. novembar 2015. 7. 19. novembar 2015. Naziv tematske cjeline Uvod u predmet Analiza politika s predstavljanjem pravila studiranja Upoznavanje studenata sa sadržajem syllabusa. Definiranje pojma policy – politika i policy, odnosno public policy. Razlikovanje pojmova politics, policy i polity. Ideja policyja. Dimenzije policy stila (uspravne i vodoravne). Sekundarna analiza i istraživanje Vrste i kvaliteta podataka. Dokumeti i arhivska građa. Analiza pisane građe. Analiza sadržaja. Podaci o stanovništvu. Popis stanovništva. Anketno istraživanje. Intervju. Statistička analiza. Grafička analiza. Fazni proces istraživanja politike – Inicijativa/Problem istraživanja Policy proces i policy ciklus. Tok policy procesa - fazni li ciklički model policy procesa (određivanje ciljeva, izbor toka djelovanja, implementacija tih djelovanja, vrednovanje rezultata, promjena policyja). Akteri policy procesa (policy arena i policy okruženje). Policy kreatori. Policy kao djelo vlasti. Policy kao rezultat ekspertiza. Policy kolektiviteti. Definiranje policy-problema.Vlasništvo nad problemom. Problem kao nezadovoljavajuće stanje. Problem definiran kao mogućnost. Inicijativa/Problem istraživanja - nastavak Struktuiranje policy-problema: Policy-modeli; Opis složenosti; „Zatvorenička dilema“; Klasifikacijska analiza; Analogije. Analiza političkih usmjerenja. Postavljanje problemana na dnevni red odlučivanja – Agenda Teorijski pristupi. Modeli dnevnog reda. Vrste sadržaja. Subjekti agenda-procesa i dinamika agenda procesa Državni akteri kao subjekti agenda-procesa. Akteri izvan vlade kao subjekti agenda-procesa. Kontekstualni faktori dinamika agenda procesa. Izvori i poticaji (indikatori i feedback, automatski policy-pokretači, mobilizacijska pažnja, simboli, budžet, postojanje rješenja,). Kriteriji podobnosti (politička prihvatljivost, dovoljna financijska sredstva i ekonomski izvori, tehnička provedivost). Neuspjeh dolaska na dnevni red. Kingdonov model procesa određivanja dnevnog reda. MIDTERM Plan vježbi Datum/sat 8. 26. novembar 2015. 9. 03.decembar 2015. 10. 10. decembar 2015. 11. 17. decembar 2015. 12. 24. decembar 2015. 13. 31. decembar 2015. 14. 15. 16. 07. januar 2016. 14 januar 2016 . Formuliranje javnih politika Odabir instrumenata. Transfer javnih politika. Državni službenici i formuliranje javnih politika. Izbor policy-rješenja Izvori alternative. Metode za izradu policy-rješenja. Troškovi policy-rješenja. Pravednost u policyrješenju. Izvori policy-rješenja. Odlučivanje: odabir policy-alternative Racionalno odlučivanje. Jednostavni model usporedbe i odabira. Odlučivačko stablo. Korištenje informatičke opreme za analizu odluke. Gledanje filma „Trinaest dana“ (Thirteen Days”, SAD, 2000. R: Roger Donaldson, Gl: Kevin Costner, Bruce Greenwood. Trajanje: 145 min.) Implementacija Monitoring. Scenarij i dijagram toka. Analiza implementacije grafikonom riblja kost. Indeks. Analiza redova. Evaluacija- vrednovanje policy-učinka Politički process i policy-vrednovanje. Vrste policyvrednovanja. Komparacija prije i poslije. Evaluacija eksperimentalnim modelom. Kvazieksperimentalni modeli. Cost-benefit analiza. Fokus-grupe: kolektivno usmjereni intervju. Protokol za razgovor. Rad fokusgrupe. Analiza rada fokus-grupe. Policy-izvještaj. Komunikacija s korisnicima policy-izvještaja. Forma izvještaja. Stil i sadržaj izvještaja. Usmena prezentacija analize., Podsjetnik za izradu policyizvještaja. PRAVOSLAVNI BOŽIĆ PRIPREMA ZA ZAVRŠNI ISPIT ZAVRŠNI ISPIT