UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

Odsjek politologija
ifra predmeta:
Naziv predmeta: SAVREMENE POLITIKE TEORIJE
Nivo: Bachelor
Godina: III
Semestar: V
Status: obavezan
Broj sati sedmino: 3+1
Odgovorni nastavnik: prof. dr. Stjepan imi
E mail: simics@fpn.unsa.ba;
Konsultacije:
Suradnik u nastavi:
e-mail:
Konsultacije:

Broj ECTS: 6
45+15

1.CILJ I SADRAJ PREDMETA

1.1. Preduslovan predmet:

1.2.Osnovne tematske
jedinice

I. Genealogija i struktura
II. Predmet i metoda
III. Pregled SPT

1.3.Rezultati uenja
Ispit zavrni se polae na kraju semestra. Provjera je pismena i usmena,
sukladno intencijama eseja i publiciteta. Najaktivniji i najsposobniji
studenti/studentice mogu biti osloboeni zavrnog ispita, ukoliko urade 2
teksta tokom nastave. Provjera znanja odvija se tijekom nastave, a
obavezna su 2 eseja, kritike, kronike, polemike za trajanja semestra- do
500 rijei. To je uvjet za izlazak na ispit. Redovni studenti su obavezni
nazoiti nastavi.
2.ORGANIZACIJA NASTAVE I OCJENJIVANJA

2.1. Nain izvodjenja

nastave

2.2.Sistem ocjenjivanja

2.3.procjena znanja
studenata

Opis aktivnosti %
1. Interaktivna predavanja
2. Interaktivno uenje u grupi grupni
rad i prezentacije
3. Seminari iz literature
Uee u ocjeni %
1. prisustvo nastavi i vjebama
1. 10 % (max. 10 bod.)
(obavezno 80%)
2. midterm
2. 20 % (max. 20 bod.)
3. nauno- istraivaki rad
3. 10 % (max. 10 bod.)
4. prezentacije i diskusije
4. 10 % (max. 10 bod.)
5. zavrni ispit
5. 50 % (max. 50 bod.)
Midterm: pismena provjera znanja
Ispiti: zavrni, popravni i septembarski ispitni rok, pismena ili usmena
provjera znanja.

3.LITERATURA

3.1.OSNOVNA LITERATURA:

1. Stjepan imi, Teorija politike moderne, Zenica, 2000.

2. Klaus von Beyme, Suvremene politike teorije, Stvarnost, Zgb,
prema II njem.dop.izd. Mnchen 1974, str. 31
3. K.Cavoki, Fil.otvorenog drutva, lib.politfil. K.Popera, Nolit,
Bgd.1987
4. V.Henis, Politika i prakt.fil., Nolit, Bgd.1983, str.5-97, 129-14
5. K.H.V.Schluk, Pol.filozofija, Naprijed, Zgb.1977, pogl.o Tokvilu,
str. 83-125

3.2.IRA LITERATURA:

1. H.Rajhenbah, Raanje naune fil., Nolit, Bgd., str.9-27 (Logiki

emp.), 35-53 (Traganje za opou i pseudoobjanjenjem), 76-95
(Trag.za moralnim uputstvima i etiko-sazn.paralelizam), 96-114
(Empir.pristup), 135-140 (Porijeklo nove filozofije), 253-273
(Funkc.shva.saznanja), 297-316 (Poreenje stare i nove
filozofije)
2. K.Manhajm, Id.i utopija, Nolit, Bgd.1968, pogl. Da li je pol. kao n.
mogua, str.89-156.
3. M.Weber, Privreda i drutvo, Prosveta, Bgd.1976, iz I knj. str.167217, Tipovi vlasti, iz knj.II str.45-96 Sociologija vlasti, te str.423-47
Racionalna ustanova drave i modena part.parl. (Sociol.drava)
4. J.Wiatr, Osnove teorije nemarks.sociol.polit.odnosa, as. MUS,
Bgd.br.9, 197
5. R.Supek, H.Spencer i biol. u sociol., soc.hrest. MH, Zgb.1970, str.
181-208 Vojniki tip drutva i industrijski tip drutva
6. I.Kant, Um i sloboda, VEI Bgd.1974, spis Vjeni mir, 135-169, te
odg. na pit. to je to prosvjetiteljstvo, str.43-48.
7. Hegel, Fil.prava, V.Maslea, Sarajevo 1989, pogl. o Dravi, 257360, str. 370-468
8. N.Smailagi, Hist.pol.doktrina, knj.I, Zgb. 1970, pogl. o principima
suverenosti/poretka/drave, str.169-247
9. I.Kuvai, Analitiki i hereneutiki pristup, in: Znanost i drutvo,
Naprijed, Zgb.1977, str.19-34
10. Lj.Tadi, Nauka o politici, Rad, Bgd.1988, pogl. Problem
totalitarizma,
P.S U iru literaturu idu i naslovi iz testa

IZVEDBENI PLAN NASTAVE I VJEBI

Radna
Datum/sat
sedmica
1.
2.

3.

4.

5.

6.

7.

Naziv tematske cjeline

UVODNJO PREDAVANJE
Poloaj politike teorije u jedinstvenomu stablu
politike nauke i teorije, i njezina struktura; 4
velika tematska kruga polit.nauke.
Teorija politike i teorije drugih disciplina;
Kriterij "suvremenosti" (moderniteta) unutar
discipline "polit.t.";
Pojam "theoria" od Grka naovamo:
poklisari/teoretici/politiari; SPT kao sinteza PT
i "povijesti polit.ideja": vertikalni susret "T" i
"H"-horizontale; spoznaja vertikalnog u
horizontali ili onog modernog/suvremenog u
povijesti PT; spoznajno-djelatna sposobnost
comparatio - a tradicije i aktualiteta;
to je "suvremeno" (a to tradicionalno qua
anahrono) u Aristotelovoj "Politici",
Machiavellijevu "Vladaru", rimskog res-publici,
u Rusovom "Contractu",
Monteskijeovu "L'espritu", u Loka, Hobsa,
Constanta, Hegela, Kanta, Konta,
Gumplovica, Pareta, Marxa, Popera...? sa
metodolokog i teorijskog stanovita;
Povijesno i metodoloko-filozofijsko odreenje
"suvremenosti" ili "poetka" SPT diferencije i
suglasnosti meu najutjecajnijim politolozima,
te sociolozima, filozofima, povjesnicima,
kulturolozima;
4 mogua "poetka" SPT: Aristotel i polis;
Makijaveli ili istup "iste" politike (moi)
osloboenje "etike"/vrednovanja; nastup
pozitivne/empirijske, analitike metode
posmatranja/miljenja polit.fen.; pojava
regulacije Ratio-a u M.Webera; je li
olitoloka Amerika peti mogui poetak
politike suvremenosti (Bell, Almud, Verba,
Fukujuna, Drucker, John Rawls etc.?
Razvoj predmeta SPT qua znanosti: ta politika
res publica drava vlast pol.elita mo
interes pol.pluralizam i monizam consensus
opa volja etc. Pemafunkciji/ sistemu/
strukturi/kult .; Disperzija politikoga predmeta
(i znanosti) u drugim predmetima i disciplinama:
ekonomija, psihologija, biologija, sociologija,
hist., pravo, literatura etc.; Predmet SPT:
teorije drave M.Prlot, J.Dabin, J.W.Garner,
G.Jellinek);t.vlasti (M.Duverger, W.A.Robson,

Plan vjebi

Datum/sat

8.

9.

10.

11.

H.Morgenthau, O.Stammer); t.polit.vlasti

(D.Gjankovi, Ch.E.Merriam), t./sociologija
drave (K.Marx, marksisti), t.uprave (M.Weber i
slj.), t.autoritarne alokacije vrijednosti (D.Easton
etc.)
Politika znanost/teorija kao teorija/znanost sui
generis: susret akcije i orijentacije,
kontemplacije i volje;
Metoda anglosaksonske, emp.-analitike
filozofije (gnoseologije) i politike znanosti:
H.Rajhenbah, K.Popper,Lundberg, E.Nagel,
Skiner dominirajua metoda i teorijski koncept
u SPT;
Metoda traicionalne evropske (racionalistike)
filozofije i PT: Diltey, Simmel, Weber, Gadamer;
prednosti i nedostaci (kao i gore);
Gledite W.Henisa o 3 kole (metode) SPZ/T: a.
pozitivistiko-scijentistika, b. kritikoemancipatorska i 3)'praktika';
SPT izmeu metodolokih zahtjeva i/ili mitova o
"vrijednosno-neutr.znanosti" (etikoj
indiferentnosti), i zahtjeva/mita o "znanstvenoj
objektivnosti"; apologetika i norma, kritika i
forma/funkcija; tehne i sloboda; ratio i iratio/priroda; relacija sistem-konflikt;
Metodoloko-teorijsko uenje K.Manhajma iz
"Id.i utopije" (da li je politika kao nauka
mogua?); Zato dosad nije postojala PZ;
Problem sinteze u politici i inteligencija;
mogunost saopavanja PZ;
Problem "partijnosti" u SPT kao spoznajni
problem dokidanja partikularne volje i
kontemplacije u politici i PT na primjeru
Aristotelove "Nik.etike" i Manhajmove
"soc.saznanja" in politicis;
SPT u metodolokom kljuu graninih disciplina
i sastavnica:polit.fil., polit.soc.,
soc.psih.,soc.saznanja, fil. prava,
politekonomije, historiografije, kulturologije,
pedagogije,politike geografije itd.
Metodoloki problem t.prilagoavanja/ t.uloga
/ funkcija ili integriranja u "sistem": suvremeni
strukturalizam i funkcionalizam, pozitivizam,
bihejviorizam prema ideji Slobode i autoriteta
(bjekstvo od slobode) naroito o kritikokulturolokoj varijaciji neopsihoanalitiara:
Marcuse, Fromm, Karuzo etc. (Mi u BiH smo
posebno ovdje insuficijentni, to valja korigirati
u nastavi);
Osvrt na znaajnije preglede SPT: J.Wiatr,
Osnovne teorije nemarks.sociologije

12.

13.

poli.odnosa,as.MUS,Bgd. br.
9/1977;N.Smailagi, Hist.
polit.doktrina,Naprijed, Zgb. 1970;A.KreiR.Vujii, Drava i politika, I-II, Glas Slavonije,
Osijek 1977; K.Manhajm, Id. I utopija, Nolit,
Bgd.1968, str.96; W.Henis, Politika i prakt.fil.,
Nolit, Bgd.1983, str.5-21; Klaus von Beyme, SPT,
Stvarnost, Zgb.: normativne, empirijske i
dijalektiko-kritike t.;
Pristupi u prikazivanju SPT: a. povrinska
tipologija ka ravno, zbirno redanje razl.tipova
PT, bez nalaza veza meu njima; b. povrinske
tipologije s ponekim principom diferencije; c.
historijski nain s uzronim kontekstom; d.
tipologija t.date u vezi s dinamikom socijalnih
grupa (izmeu ahist.shematizma i
neposrednosti) K.Manhajm.
Pregled SPT: ukrtanje povijesnog i
problemskog/dinamikog elementa, s
teorijskom diferencijom:
Kratak osvrt na Grke, Rimljane, kao i na Arape,
te na "politiku teologiju" srednj.kranstva:
Augustin, Toma Akvinski, Luther, Kalvin, u nas
Pruak, franjevci itd.;
Model modernog vladara /dravnika:
Machiavelli; Princip suverenosti od Bodena i
Napoleona naovamo; Teorije "prir.prava" i
"drutvenog ugovora" Grotius, Hobs, Spinoza,
Kant, Lok, Ruso, Fihte, Monteskije; PT
jakobinizma: M.Robespjer; pt.liberalizma;
Constant, Mil, Humbolt, Spenser; Teorije
Pozitivne PZ: Kont etc.; teorije politikog
poretka: Burke, De Maistre, Hegel, Stein; PT
rase i faizma: Musolini, Hitler; teorija elita:
utemeljitelji: Nie, Moska, Sorel, Pareto,
T.Karjajl, G.le Bon; teorije demokr.elitizma:
K.Manhajm, J.umpeter, R.Aron, R.Mils,
S.Keller, G.Sarrori,D.Truman, H.Laswel;teorije
tehnokr.lita: S.Simon,T.Veblen,
J.Burnham,Galbraith, V.Vhite,A.Touraine,
V.Rostov, .Kan; teorija oligarhije polit. partija:
M.Ostrogorski, R.Mihels; socijalni darvinizam i
teorija osvajanja drava: Ibn Haldun, A.Ferguson
(pretee), W.Bagehot, L.Gumplovic,
Ratzenhofer, L.F.Ward, Openheimer, F.Racel,
R.Kjelen; teorije pravne drave: F.Lasal,
G.Jelinek, H.Kelsen, L.Digi, H.Heler; politika
teorija sociologije vlasti, birokr.uprave i
racionaliteta i moi: M.Weber i dr. Marksistike
i komunist.teorije: utopisti, Marx i marksisti;
politika teorija anarhizma /slobodarstva:

14.

15.

16.

M.Stiner, Prudon, Bakunjin, Malatesta; politika

nenasilja: Gandi itd.; teologije revolucije: Luter,
L.Amerika, Iran; fenomen "pol.teologije" kod
K.mita; teorije polit.pluralizma: H.Laski i dr.;
politika teorija konflikata i grupa i/ili
integracije u sistem: lijeve strukturalnofunkc.sistemske teorije; (ovdje, posebno,
iskustvo SPT u SAD: Almond, Coleman i dr.);
populistike PT; PT neokonzervativizma etc.; PT
konvergencije; federalistike PT: Empedoklo,
Altuzijus, liberteri (anarhisti), Kant, lilberalna
federacija; (mogunost BiH kao lib.fed.);
Suvremene normativne PT, zatim empirijskoanalitike PT, te suvremene kritiko-liberalne
PT: Politika kultura; porijeklo demokratske
revolucije (Tokvil); teorija CD (civilnog drutva);
PT moi; PT totalitarizma: klasinog/modernog,
i onog "demokratskog"; teorija demokracije;
Literatura i SPT: literarni angaman i etika
odgovornosti u epohi moderne: Krlea, Mea
Selimovi, M.Dizdar, J.P.Sartre etc.;
SPT i teorija mass-medija/javnosti veza,
suvremenost JM: posebno u sistemskoj PT u
SAD.
ZAVRNI ISPITI