You are on page 1of 60

KONSULTACIJE ZA ENERGETSKU EFIKASNOST

BOSNA I HERCEGOVINA

Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika, mobilnost i održivi razvoj
Trener: Red.prof.dr Osman Lindov, dipl.inž.saobr

Zvornik, 21 i 22.12.2105.

Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika, mobilnost i održivi razvoj
Sadržaj Teme 2.
1. Prijevoz i transport u gradovima BiH
2. Odrednice i karakteristike Javnog prijevoza u gradovima BiH
3. Preporuke evropske komisije ministara transporta za provedbu održive politike gradskog javnog prijevoza
5. Rasprave o budućnosti saobraćaja na eu prostoru i šire
6. Preporuke evropske komisije ministara transporta za održivu politiku gradskog javnog prijevoza
7. Tendencije razvoja održivog saobraćaja i infrastrukture
8. Mobilnost i prijevoz putnika u gradovima

Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika, mobilnost i održivi razvoj

Bosna i Hercegovina je mala zemlja sa vrlo malo velikih urbanih anglomeracija koje su posebno zahtjevne u
segmentu javnog prijevoza pogotovo u segmentu visoko kapacitivnog masovnog prijevoza (tramvaj,
lakošinski ili metro sistemi).
Od gradova u Bosni i Hercegovini koji imaju javni gradski prijevoz su: Sarajevo (oko 480 hiljada stanovnika)
Banja Luka (oko 230 hiljada stanovnika), Tuzla (oko 131 hiljada stanovnika), Zenica (oko 128 hiljada
stanovnika), Mostar (oko 112 hiljada stanovnika), Bijeljina (oko 108 hiljada stanovnika, Prijedor (oko 95 hiljada
stanovnika) i Brčko (oko 76 hiljada stanovnika [1].
Od pobrojanih gradova u Bosni i Hercegovini jedino Sarajevo funkcioniše sa četiri različita načina gradskog
prijevoza: Autobuski, Minibuski, Tramvajski i Trolejbuski vidi prijevoza.
Banja Luka i Zenica su u razmišljanjima o uvođenju drugog vida u gradskom prijevozu osim BUS prijevoza a
prije svega tramvaja ili trolejbusa.

Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. . Biciklizam kao vid prijevoza u urbanim sredinama postaje odrednica gradova kao novi način razmišljanja velikog broja građana u većini razvijenih gradova. mobilnost i održivi razvoj Vrlo malo gotovo nijedan grad u Bosni i Hercegovini ozbiljno ne razmatra razvoj i uvođenje alternativnih i inovativnih vidova gradskog prijevoza. modernizirati postojeću infrastrukturu. povećati stepen sigurnosti učesnika u saobraćaju. Gradovi koji se tek razvijaju kao što su prostori BiH posebno grad Sarajevo treba u ovom trenutku razmišljati i graditi biciklističke staze još kad može da „rezervira“ adekvatne površine za njihovo kretanje. Gradovi u budućnosti treba trebaju povećati alternativne vidove saobraćaja i prijevoza. Inovativnih ideja treba u gradovima radi udobnijeg i sigurnijeg života.

. Kreni-stani-kreni sistem nije u interesu niti za okoliš niti za same učesnike.).Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. a da nije prekinut ili se sječe u nivou. Prateći svakodnevno razvoj saobraćaja u gradovima može se primijetiti da su kapaciteti maksimalno iskorišteni i da jednostavno ima potrebe za izgradnjom novih površina prvenstveno za alternativne vidove saobraćaja i pješake. Ako se sagleda situaciju gotovo ne postoji niti jedan vid saobraćaja u gradu. kiša. mobilnost i održivi razvoj Pješački tokovi u gradovima moraju biti štićeni i osigurani kako od kretanja motornih vozila tako i od klimatskih promjena (sunce. snijeg i dr. Kretanje pješaka i pješački tokovi u gradovima moraju biti prioritet a da bi se pješačke površine koristile uvijek i u svim okolnostima one moraju biti sigurne i ugodne.

pogotovo nisu u sebi sadržavali segment održivog razvoja. godine imaju kao konačan cilj kvalitetan. a koji je danas prioritet. komforan. a grad postaje danas „problematičan“ sa sigurnosnog i ekološkog aspekta jer pojedini planovi nisu u cijelosti ostvareni kako su planirani. Prema navedenim planovima planirani razvoj sistema javnog prijevoza putnika će se bazirati na uključenju željeznice u sistem javnog prijevoza putnika. Ovakvi planovi su postojali i prije 30 godina i danas postoje i planiraju se u narednih 30 godina. mobilnost i održivi razvoj Globalni pravci razvoja gradova u Evropi u periodu do 2023. koji će biti maksimalno prilagođen zahtjevima putnika. siguran i pouzdan prijevoz. .Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. kao i transformaciju postojećeg tramvajskog prijevoza putnika u sistem lako šinskog prijevoza putnika (LŠP).

Iskustva gradova koji su prošli početne faze realizacije projekata pokazuju da je edukacija stanovništva prvi korak u ostvarenju takvog projekta. manje buke. manje zagađenja. mobilnost i održivi razvoj U takvom okruženju veliki je period u današnjem razvoju tehnologija čekati narednih trideset godina da se navedeni planovi u strategijskim dokumentima ostvare ili ne ostvare. Neophodno je brzo i adekvatno reagirati. a jedino je moguće kroz inovativna i „svježa“ rješenja koja moraju doživjeti svoju valorizaciju u gradovima [1]. ljepši grad.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. a u cilju humanog i sigurnog življenja [2]. Neke od prednosti koje nosi održivi transport su: zdraviji život građana. . nema smisla ako stanovnici nisu upoznati sa istim i ako to oni ne prihvataju kao svoje. Većina razvijenih gradova Evrope imaju akcione planove i utvrđene strategije razvoja održivog transporta i intenzivno rade na informisanju i edukovanju stanovnika o potrebama prelaska sa sadašnjeg vida transporta na održivi.

Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. biciklistički i pješački tokovi) . mobilnost i održivi razvoj Figure 1. Redizajn širine profila saobraćajnice (motorni.

mobilnost i održivi razvoj 2.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. . Osnovne karakteristike gradskog prijevoza u pojedinim gradovima Bosne i Hercegovine U nastavku biti će vrlo kratko prikazane osnovne karakteristike gradskog prijevoza u pojedinim gradovima Bosne i Hercegovine sa namjerom kratkog prikaza načina funkcioniranja javnog gradskog prijevoza poredanim od najmanjeg do najvećeg BH grada jer tako su i poredani i problem u odvijanju gradskog javnog prijevoza.

broj registrovanih vozila u 2011 iznosio je oko 43. polazaka. cjenovna politika i ostale oblasti javnog prevoza. i 2 druga privatna preduzeća sa učešćem na tri 3 linije. te aktivnosti dogradnje i širenja sistema javnog prevoza putnika [3]. Javni prevoz na području opštine Bijeljina obavlja jedno privatno akcionarsko društvo sa 12 gradsko-prigradskih linija sa 13 i 10 dnevnih polazaka. uvođenje zonskog tarifnog sistema. mobilnost i održivi razvoj 2.000 stanovnika. lokacije glavne autobusne stanice. povećanja broja linija i polazaka.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. Gradski prijevoz je ugovorom povjeren preduzećima za prijevoz građana i učenika i studenata po principu linijskog prijevoza te se i cijena karte tako regulišu tj. broj linija. stajališta. Prijevoz je organizovano u segmentu autobusnog prijevoza sa oko 30 autobusa. na cijenu karte u linijskom gradskom prijevozu i cijenu karte u linijskom prigradskom prijevozu. Razvoj javnog gradskog prijevoza treba da se odvija u pravcu poboljšanja infrastrukture.000. godini broji oko 108. Površina općine je 734 km2. Problemi koji se iskazuju prema javnog gradskom prijevozu su u kontekstu uskih ulica i nepostojanje infrastrukture za kvalitetno odvijanje gradskog prevoza. vozila. smanjenje broja automobila koji ulaze u centar grada. . Subvencije za povlaštene građana i učenike postoji djelimično iz ministarstva obrazovanja djelimično iz budžeta grada Bijeljine.1 Osnovne karakteristike javnog gradskog prijevoza Bijeljine Područje opštine Bijeljina prema procjenama u 2010.

mobilnost i održivi razvoj 2.000 stanovnika. broj registrovanih vozila u 2011 iznosio je oko 37. godini broji oko 112.2 Osnovne karakteristike javnog gradskog prijevoza Mostara Područje grada Mostara prema procjenama u 2010. Posebno se ugovornim prijevozom izvršava usluga prema prijevozu đaka [4]. i prigradski obavlja javno preduzeće u cijelosti u vlasništvu grada Mostara koje ima oko 36 autobusa koji obavljaju 26 redovnih i nekoliko ugovorenih linija sa 230 dnevnih polazaka na području grada Mostara sa opštinama.175 km² km2.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika.000. Javni gradski prijevoz Mostara se obavlja u 4 tarifne zone kako je i definisana naplata i cijena karata. Površina općine je 1. Javni prijevoz na području grada Mostara gradski. .

za korisnike ovog područja. te aktivnosti dogradnje i širenja sistema javnog prevoza putnika [5]. nije povezano sa ostatkom grada linijama JGP-a. čitavo područje zone 12 koje sačinjavaju četiri naselja gdje prema procjenama živi veliki broj stanovnika. . zbog čega su korisnici javnog gradskog primorani na prilagođavanje postojećoj ponudi ukoliko žele da se kreću po teritoriji grada. relativno niska frekvencija saobraćanja autobusa. povećanja broja linija i polazaka. smanjenje broja automobila koji ulaze u centar grada. visokih cijena.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. Razvoj javnog gradskog prijevoza treba da se odvija u pravcu poboljšanja infrastrukture. nepostojanje klasične gradske linije. mobilnost i održivi razvoj Problemi koji se iskazuju prema javnog gradskom prijevozu su u kontekstu: većina linija definisana je tako da uglavnom odgovara prevozu učenika i studenata. nezadovoljstvo korisnika informiranošću o redu vožnje zbog nepostojanja oglasne ploče na stajalištima I neudobnost i slaba opremljenost pojedinih stajališta. poprilično mali procenat kupovine mjesečnih karata zbog.

000 stanovnika. Javni prijevoz na području opštine Tuzla gradski.000 preveženih putnika dnevno. Površina općine je 303 km2. Cijene karata se odobrava putem opštinskog organa – skupština s tim da je velika samostalnost preduzeća u određivanju cijene karte. broj registrovanih vozila u 2011 iznosio je oko 117. mobilnost i održivi razvoj 2.000.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. i prigradski obavlja privatno preduzeća. Javni gradski prijevoz Tuzle se obavlja u čisto gradskom podučju sa jedinstvenom cijenom i na ostalim dijelovima grada i prigradskim opštinama shodno relacijama i tako se plaća i cijene karte. godini broji oko 131.3 Osnovne karakteristike javnog gradskog prijevoza Tuzle Područje općine Tuzla prema procjenama u 2010. odnosno dioničarsko društvo sa većinskim vlasništvom jedne osobe (preko 70 %). Postoje povlastice za penzionere i đake. . Gradsko i prigradsko javni prijevoznik ima oko 100 autobusa sa oko 40.

neudobnost i slaba opremljenost pojedinih stajališta. visokih cijena. za korisnike ovog područja. relativno niska frekvencija saobraćanja autobusa. smanjenje broja automobila koji ulaze u centar grada. mobilnost i održivi razvoj Problemi koji se iskazuju prema javnog gradskom prijevozu su u kontekstu: nemogućnosti adekvatne regulacije i upravljivosti nad gradskim javnim prijevozom. povećanja broja linija i polazaka.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. Također je neophodno Unapređenje kvaliteta usluga i izgradnja regulatornog institucionalnog okvira [6]. . poprilično mali procenat kupovine mjesečnih karata zbog. Razvoj javnog gradskog prijevoza treba da se odvija u pravcu poboljšanja infrastrukture. zbog čega su korisnici javnog gradskog primorani na prilagođavanje postojećoj ponudi ukoliko žele da se kreću po teritoriji grada. te aktivnosti dogradnje i širenja sistema javnog prevoza putnika. ne postojanje institucionalnog okvira nadzora nad odvijanjem i kvalitetom usluge. nepostojanje klasične gradske linije.

. na četiri grupe linija. mobilnost i održivi razvoj 2.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. i prigradski obavlja 9 privatna preduzeća. broj registrovanih vozila u 2011 iznosio je oko 138. godini broji oko 230. U Banja Luci trenutno postoje registrovane 22 gradske i 30 prigradskih linija. Grad Banja Luka. koje su prevoznicima date na korištenje putem javnog nadmetanja. gradonačelnik svojim ovlaštenjima i Pravilnikom utiču na mrežu linija i održavanje i nadzor. Površina općine je 1.232 km2. Javni prijevoz na području grada Banja Luka gradski. Sa svim prijevoznicima se potpisuju Ugovori o povjerovanju poslova javnog gradskog i prigradskog prijevoza.000 stanovnika.4 Osnovne karakteristike javnog gradskog prijevoza Banja Luke Područje grada Banja Luka prema procjenama u 2010.000. gradskom Odlukom.

Razvoj javnog gradskog prijevoza treba da se odvija u pravcu poboljšanja infrastrukture. Postoje povlastice za određene kategorije stanovništva. Problemi koji se iskazuju prema javnog gradskom prijevozu su u kontekstu: visoke cijene pojedinačne karte. te aktivnosti dogradnje i širenja sistema javnog prevoza putnika. U ponudi su pojedinačne i mjesečne karte. nezadovoljstvo korisnika informiranošću o redu vožnje zbog nepostojanja oglasne ploče na stajalištima i neudobnost i slaba opremljenost pojedinih stajališta. povećanja broja linija i polazaka. relativno niska frekvencija saobraćanja autobusa. Karte i cijene karata definiše prevoznik na svojoj grupi odobrenih linija. mobilnost i održivi razvoj Cijena i tarifna politika cijena se reguliše Sporazumom sa privatnim preduzećima koji definiše gornji prag cijene koštanja pojedinih karata.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. . smanjenje broja automobila koji ulaze u centar grada.

Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika, mobilnost i održivi razvoj

Postoje i razmišljanja o uvođenju tramvaja ili trolejbusa stim da je ova mogućnost u povoju. Posebno je strategija u
kontekstu razvoja biciklističkih staza u funkciji prijevoza na području grada ali trenutno ova ideja ima vrlo malo
potpore od uprave grada[5]. Pored navedenog u pojedinim dokumentima razvoja javnog saobraćaja i prijevoza na
području grada Banja Luka [7] navodi se sljedeće aktivnosti koje bi trebalo provesti u c cilju održivog razvoja
saobraćaja: Upravljanje saobraćajnim sistemom grada podići na viši organizacioni nivo, razdvojiti upravljanje
saobraćajem od putne i ulične mreže; Osnovati javno preduzeće za parkinge i garaže i osposobiti ga za efikasno
odnošenje nepropisno parkiranih vozila sa ulične mreže;- Osnovati direkciju za javni gradski i prigradski prevoz
putnika i povjeriti joj poslove iz nadležnosti upravljanja i razvoja javnog gradskog i prigradskog prevoza, zasnovane
na primjeni savremenih tehnologija praćenja reda vožnje (GPS) i savremenog naplatnog elektronskog sistema i
Intenzivirati izgradnju biciklističke infrastrukture.

Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika, mobilnost i održivi razvoj

2.5 Osnovne karakteristike javnog gradskog prijevoza Sarajeva
Područje grada Sarajeva prema procjenama u 2010. godini broji oko 480.000 stanovnika, broj registrovanih vozila u
2011 iznosio je oko 127.000. Površina općine je 141,5 km2. Javni prijevoz na području grada Sarajeva, odnosno
Kantona Sarajeva, gradski, i prigradski obavlja javno preduzeće u cijelosti u vlasništvu Kantona Sarajeva koje ima
oko 110 autobusa, koji obavljaju prijevoz na 39 linija od kojih su 29 na gradskom području, 37 minibusa
angažovanih na 30 linija, 25 trolejbusa angažovanih na 6 linija i 82 tramvaja koji obavljaju prijevoz na 6 linija. Ukupna
mreža linija javnog prijevoza sa svim sistemima broji oko 100 linija, ukupne dužine 1 048.4 kilometra.

Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika, mobilnost i održivi razvoj

Sva četiri podsistema javnog gradskog prevoza putnika u Kantonu Sarajevo imaju komplementarne funkcije.
Tramvajske i trolejbuske linije, saobraćaju u gusto naseljenim gradskim četvrtima i čine okosnicu javnog gradskog
prijevoza grada Sarajeva [9]. Problemi koji se iskazuju prema javnog gradskom prijevozu u Sarajevu su u kontekstu:
nepoštivanja reda vožnje i neodržavanje pojedinih polazaka, relativno niska frekvencija saobraćanja autobusa,
nezadovoljstvo korisnika informiranošću o redu vožnje zbog nepostojanja oglasne ploče na stajalištima i neudobnost i
slaba opremljenost voznih jedinica svih vidova prijevoza, starost i dotrajalost voznih jedinica sa slabom kvalitetom
usluge i dr.

. Ugovor eksploatacije bi trebao definisati veliki broj modaliteta usluge (amplitude. kvaliteta usluge.Uspostavljanjem ugovora eksploatacije potpisanog od strane tarifne zajednice i jednog ili više operatera. Svake godine. naročito javnog gradskog komunalnog preduzeća udruženog sa drugim privatnim operaterima. frekvencije. . iznos subvencija za ulaganja. Članovi ove zajednice određuju pravila i tarifne principe i definišu predviđene subvencije za socijalne tarife. iznos doprinosa za troškove eksploatacije i modalitete plaćanja. zahvaljujući uspostavljanju tarfinog sistema.Kantona i gradskog komunalnog javnog preduzeća prijevoza putnika sa jasno definisanim modelima fiinansiranja za funkcionisanje i pokrivanje jasno odrađene usluge. mobilnost i održivi razvoj Razvoj javnog gradskog prijevoza treba da odvija u kontekstu jasno i preciznog dokumenta ili ugovora koji regulira prava i obaveze vlasnika . udružene Opštine i operatere gdje će novac prikupljen od strane korisnika biti prikupljeni od strane tarifne zajednice. garanciju realizacije nivoa usluge. poštivanja reda vožnje.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. Studija optimizacije gradske prevozne mreže i izrade dugoročnog plana prevoza za Kanton Sarajevo između ostalog predložila je: -Uspostavljanju pravila zahtijeva izgradnju tarifne zajednice koja će okupiti Kanton Sarajevo. broj ponuđenih vozila kilometara. kvalitete i čistoće vozila. troškove i ulaganja u vozni park. na kraju knjigovodstvenog računa. biće urađen bilans koji će prilagoditi subvencije na bazi prikupljenih podataka.

te ostalim prijevoznicima putnika na Kantonu Sarajevo u cilju adekvatne i bolje usluge i rješavanja nagomilanih problema u javnom prijevozu Kantona Sarajevo. .Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. mobilnost i održivi razvoj Prema navedenom održivi transport u segmentu javnog prijevoza i saobraćaja na Kantonu Sarajevo ogleda se u ovom trenutku u sljedećem koracima: 1. Može se dosta postići kroz ovu Direkciju bez novog ulaganja a samim preustrojem i organizacijom postojećih preduzeća javnih i privatnih koji učestvuju u prijevozu putnika na Kantonu Sarajevo ne umanjujući niti značaj niti kapacitete niti jednog prijevoznika na Kantonu Sarajevo. USPOSTAVLJANJE DIREKCIJE ZA JAVNI PRIJEVOZ KANTONA SARAJEVO koja bi se u svom sastavu i po novoj organizaciji i ustroju javnog prijevoza na Kantonu Sarajevo konačno počela baviti sistemskim rješenjima KJKP GRAS kao i TAXI djelatnosti.

navele su prijedloge vladama koji mogu poboljšati mogućnosti za uspješnu provedbu politike održivog gradskog prijevoza [2]: . mobilnost i održivi razvoj 3. PREPORUKE EVROPSKE KOMISIJE MINISTARA TRANSPORTA ZA PROVEDBU ODRŽIVE POLITIKE GRADSKOG JAVNOG PRIJEVOZA U dokumentu “Ključne poruke za vlade” Evropska konferencija ministara transporta u maju 2001.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika.

Racionalizirati financiranja i ulaganja 7.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. 5. mobilnost i održivi razvoj 3. 4. Osigurati cjelovitost cijene i fiskalnu strukture. 6. Pružite podršku zakonskog i regulatornog okvira. 2. praćenje i istraživanje .PREPORUKE EVROPSKE KOMISIJE MINISTARA TRANSPORTA ZA PROVEDBU ODRŽIVE POLITIKE GRADSKOG JAVNOG PRIJEVOZA 1. Uspostaviti podršku za nacionalni okvir politike održivog gradskog prijevoza. Poboljšati institucionalnu koordinaciju i suradnju 3. Poboljšati prikupljanje podataka. Poticati efikasno sudjelovanje javnosti partnerstva i komunikacija.

regionalne i lokalne ciljeve za namjena zemljišta. zdravlje i okoliš. Integracija saobraćajne politike sa politikama u drugim sektorima kao što su korištenje zemljišta.Uspostaviti podršku za nacionalni okvir politike za održivog gradskog prijevoza.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. . Razviti nacionalni okvir politike za održivog gradskog prijevoza koji podržava i utječe na nacionalne. okoliša i financija. Integrirai saobraćajna ulaganja. upravljanje saobraćajem i potražnja politike upravljanja. mobilnost i održivi razvoj 1. putničkom i teretnom saobraćaju.

posebno ekološki održivih načina. Decentralizovati odgovornosti kada je to moguće. 2. .4. Osigurati konzistentnu. Razmotriti sve mogućnosti putovanja. zdravlje i okolina. Koordinirati nacionalne politike pristupi na urbanom korištenju zemljišta. dok je osigurati adekvatne. integrirani okvir za nacionalne vlade i financiranja ulaganja u regionalni i lokalni saobraćaj i korištenju zemljišta akcijama.2. putovanja. kao i kao korištenju zemljišta prioriteta pri dodjeli sredstava nacionalna vlada na lokalnom nivou. Poboljšati institucionalni koordinaciju i saradnju. 2.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. kada je to potrebno centralizirati.3. 2.1. 2. mobilnost i održivi razvoj 2.

3.1.2.. udruženja i dr. poslodavce.. mobilnost i održivi razvoj 3. Tražite partnerstva s raznim učesnicima u saobraćajnom sistemu (preduzeća. . stambene i komercijalne zone. 3. Poticati efikasno sudjelovanje javnosti partnerstva i komunikacija. 3. novine. 3. zagovaranja grupne i individualne klijente u prijevozu) u postupku izrade strategije i osigurati njihovo aktivno sudjelovanje u toku provedbe i praćenja. Uključiti javnosti (npr.. Informiranja i komuniciranja s klijentima transportnog sistema.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika.

2. 4. a rigorozno pratiti njihovu provedbu u javnom i privatnom sektoru prijevoza i transporta. 4. auto sharing šeme i a koji će biti podržani kroz pravni i regulatorni okvir.1. emisiju stakleničkih plinova. Potpuno integrirati kvalitetu zraka.3. Parametri za privatnog sektora treba biti jasno precizirani uključujući i pravila za natjecanja i nabave.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. . mobilnost i održivi razvoj 4. sniženje cijene i ostale povlastice kao dio socijalne politike – koji treba da bude adekvatno i ispravno osmišljen kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i štetne posljedice za javnost saobraćajne organizacije i sigurnost putnika. kao i usluga i kvaliteta obaveze. Financiranje javnog prijevoza treba preispitati kako bi se osiguralo da se postigne maksimalna efikasnost u poslovanju. kao što su uključivanje mobilnosti i održivog razvoja u planovima. 4.i usvojiti tehničke standarde za vozila i goriva. kao i poticanje prijevoza kao dio potražnje prilikom planiranja upravljanja. Obaveze Javnih servisa trebaju uključivati nadzor usluge i mreže kvalitete. Podrška zakonskog i regulatornog okvira. Razvijati mjere za poticanje pješačenje i biciklizam u urbanim područjima. zagađenje bukom i druge ciljeve zaštite okoliša u segmentu prijevoza i korištenja zemljišta i prostora. Pravila i propisi za javni prijevoz jasno određuju uloge javnog i privatnog sektora u pružanju usluga i infrastrukture te financiranje.

Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. mobilnost i održivi razvoj 5. Osigurati cjelovitost cijene i fiskalnu održivost. . osobito za prijevoz i prostorno planiranje u konceptu integracije.1. Cijene i fiskalne politika treba poslati pravu poruku za promicanje održivog gradskog prijevoza u svim resorima. Nedosljednosti u fiskalnoj politici među sektorima mogu predstavljati problem za provedbu. 5.

.). cestarina. 6. Prihodi od davanja za saobraćaj (npr.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. i sl. kazne.2. cijene zagušenja. mobilnost i održivi razvoj 6. 6. Uravnoteženost nacionalnih ulaganja i financiranje projekata u glavnim gradovima protiv potrebe za financiranjem u sekundarnim i tercijarnim gradovima.3.1. zagađenja. Racionalizirati financiranja i ulaganja 6. Dodjela sredstava (investicije ili druge) na uravnotežen način među različitim načinima prijevoza kako bi se povećala efikasnost u obavljanju gradskog saobraćajnog sistema i izbjeći razvoj jednog načina na štetu drugih. parking.

2. Provesti dosljedno praćenje provedbe gradskog prijevoza i korištenja zemljišta i prostora i njihove konekcije na zdravstvene i ekološke ciljeve. 7. .Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika.1.3. 7. 7. Poboljšati prikupljanje podataka. mobilnost i održivi razvoj 7. praćenje i istraživanje. Poboljšati prikupljanje. razvoj i ispitivanje mogućih rješenja promicanje održivog gradskog prijevoza i korištenja zemljišta. Organizirati i financirati istraživanje.

Osnovna smjernica pri planiranju saobraćajnih uređenja je dobra dostupnost do ključnih usluga uz istovremeno smanjivanje negativnih učinaka motornog saobraćaja na društvo i životnu sredinu.03. pristup 21.php?id=static&nav1=2&nav2=8.SAOBRAĆAJ I INFRASTRUKTURA Mobilnost predstavlja osnovnu karakteristiku ekonomskih aktivnosti zadovoljenjem osnovnih potreba kretanja sa jedne lokacije na drugu. Poboljšanje mobilnosti dobije se planiranjem saobraćajnog sistema. pri čemu se ne zanemaruje povezanost sa prostornim uređenjem i društveno-ekonomskim faktorima. MOBILNOST PUTNIKA I ODRŽIVI RAZVOJ .si/mne/index. mobilnost i održivi razvoj 4. [1]http://www.omegaconsult.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. Potreba koja je osnova i za osobe i za robu i za informacije.2014 .

5 min .Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. nagrada za ideju 2014 Klip 3. sedmica mobilnosti. 3. mobilnost i održivi razvoj Klip 2. Održiva mobilnost animacija.

koji su tijesno povezani sa ukupnim urbanističkim konceptom grada. mobilnost i održivi razvoj Regionalno saobraćajno povezivanje: Planiranje regionalnog saobraćajnog povezivanja pozitivno utiče na razvojne mogućnosti ukupnog prostora.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. Sagledavanjem svih faktora (ekoloških. JPP. stacionarnog saobraćaja i mjerama na području parkiranja. izrađuju se cjelovita saobraćajna uređenja gradova. biciklističkog i pješačkog saobraćaja. koji uz otvaranje prostornih i razvojnih mogućnosti predstavljaju minimum opterećenja u prostoru. demografskih. ukupnog saobraćajnog uređenja gradskog jezgra. prostornih i saobraćajnih) planira se takve saobraćajne koridore. . ekonomskih. Saobraćajna uređenja urbanih sredina: Sa mjerama uređenja putne mreže.

cestovni i intermodalni transport. plovni putevi i pomorske luke i mreža evropskih brzih željeznica. Transevropska telekomunikacijska mreža (eTEN) telekomunikacijske mreže Uspostavljanja i razvijanja je stvaranje moderne i efikasne infrastrukture kojom će se povezati evropske regije i mreže država članica. .). sa ciljem da ukloni ograničenja među državama članicama i kako bi se olakšalo slobodno kretanje ljudi i roba. te održivi razvoj i povećanje sigurnosti u transportu.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. usluga i ljudi./1958.Evropskoj ekonomskoj zajednici (1957. i to: Transevropska transportnu mreža (TEN-T). slobodnom kretanju robe. tj. ZAJEDNIČKA TRANSPORTNA POLITIKA (COMMON TRANSPORT POLICY): Uvođenje zajedničke transportne politike definisano je Ugovorom o EEZ . što će doprinijeti boljem funkcioniranju unutrašnjeg tržišta EU. mobilnost i održivi razvoj TEN-TRANSEVROPSKE MREŽE (TRANS-EUROPEAN NETWORK): Uspostavljanje i razvijanje transevropskih mreža definisano je Ugovorom o Evropskoj zajednici. uspostava tržišta transporta. Transevropska energetska mreža (TEN-E) električna energija i plin.

Najvažnije je bilo napraviti zajedničko saobraćajno/transportno tržište. odnosno ostvariti slobodu pružanja usluga i otvoriti saobraćajna tržišta. Saobraćaj je bio jedno od prvih područja zajedničkih politika Zajednice. godine formiraju se Panevropski transportni koridori. Cilj je već gotovo u svim vidovima uveliko postignut. Od 1991. . unutar EU. mobilnost i održivi razvoj Države članice EZ su u Ugovoru iz Rima pocrtale važnost zajedničke saobraćajne/transportne politike posvetivši joj posebnu glavu teksta. Otvaranjem saobraćajnih/transportnih tržišta ujedno se stvaraju i uslovi pravednog tržišnog natjecanja za različite vrste saobraćaja koje se istodobno razmatraju svaka pojedinačno i kroz međusobne odnose.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika.

istočnoj i jugoistočnoj Evropi. mobilnost i održivi razvoj Panevropski saobraćajni koridori su koridori koji povezuju zemlje centralne Evrope. Evropski projekat Panevropskih saobraćajnih koridora otpočet je 1991. sa zemljama istočne i jugoistočne Evrope. 1997. i dio koridora Vc kroz BiH. u mrežu Panevropskih koridora dodat i deseti koridor (Panevropski koridor 10). sa idejom njihovog prioritetnog finansiranja tokom sljedećih 10-15 godina. godine na Kritu.u centralnoj. na konferenciji u Pragu. Na drugoj Panevropskoj konferenciji o saobraćaju održanoj u martu 1994. definisano je devet koridora. godine. kao glavne saobraćajne trase između Evropske Unije i država u njenom okruženju . Zaključci ove konferencije precizirani su i dopunjeni na trećoj konferenciju u Helsinkiju. usljed potrebe za integriranjem postojeće Transevropska transportne mreže (TEN-T) sa transportnim mrežama zemalja van Evropske Unije.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. kada je zahvaljujući završetku ratnih dešavanja. .

ekološkim štetama ili saobraćajnim zastojima. . model „održive mobilnosti” u razvoju saobraćaj i transporta postaje sve značajniji i jedini ispravan. Saobraćajno-transportni sektor. S početkom 21. osiguravanje financijski povoljne i djelotvorne mobilnosti robe i osoba središnji je element konkurentnog unutarnjeg tržišta i temelj za slobodno kretanje osoba. s ekonomskog gledišta vrlo je uspješan i dinamičan. bolestima. S jedne strane. a sa druge strane suočava se sa sve težim društvenim i ekološkim posljedicama. klimatskim promjenama.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. vijeka. Razvoj saobraćaja i transporta i održive mobilnosti balansira između dva različita cilja. mobilnost i održivi razvoj Prijevoz putnika i robe u posljednjih se 30 godina više nego udvostručio. S druge strane. potrebno je riješiti pitanje rastućeg obima saobraćaja sa smanjenjem vanjskih (eksternih) troškova uzrokovane saobraćajnim nesrećama. bukom.

. Od glavnih ciljeva naročito treba ojačati tržišnu konkurentnost ne zagađujućih vrsta prijevoza stvoriti integrirane saobraćajne/transportne mreže s dvije ili više vrsta prijevoza (kombinirani prijevoz ili intermodalnost) i izgraditi jednake uslove tržišnog natjecanja među vrstama prijevoza pravednom naplatom troškova koje su uzrokovali.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. organizacija saobraćaja i sigurnost te smanjiti potrošnja energije i posljedice za okoliš. mobilnost i održivi razvoj Primjena modela „održive mobilnosti” podrazumijeva cjelovit pristup kojim se nastoji poboljšati djelotvornost saobraćajnog sistema.

tako je i nastao dokument: „Održiva budućnost saobraćaja: prema integriranom. . predstojeći izazovi i odgovarajuće mogućnosti na području saobraćajne/transportne politike. pristupačnom i tehnički naprednom sistemu” [COM(2009) 279. U ovom dokumentu se analiziraju mogući trendovi. str. raspravlja ozbiljnije i donosi zaključke o dugoročnoj budućnosti saobraćaja (naredne 20 do 40 godina).Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika.0 RASPRAVE O BUDUĆNOSTI SAOBRAĆAJA NA EU PROSTORU I ŠIRE Evropska komisija od 2010. 4]. mobilnost i održivi razvoj 5.

g) mogućih tehnoloških napredaka na području energije. e) rastuće urbanizacije. b) razvoja odnosa s trećim zemljama. te i) promjena koje treba uvesti na polju opskrbe energijom. c) povećanja transporta robe d) promjene socijalnih struktura i demografskog razvoja. saobraćaja i komunikacija. mobilnost i održivi razvoj U dokumentu komunikacije se razmatra budući sistem evropskog saobraćaja/transporta. . posebno u kontekstu: a) nastavak globalizacije. h) mogućih posljedica klimatskih promjena.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. f) budućih komercijalnih trendova.

— Komisija opisuje prijelaz sa starih na nove izazove na području saobraćaja i navodi načine za njihovo savladavanje. mobilnost i održivi razvoj U Bijeloj knjizi o budućnosti saobraćaja od 2010 do 2050. .Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. naslovljenoj „Putokaz za jedinstveni evropski saobraćajni prostor — prema konkurentnom saobraćajnom sistemu koji racionalno koristi resurse”[COM(2011) 144] — objavljenoj 28.. marta 2011.

.cijene bi prije svega trebale odražavati troškove i izbjegavati anomalije: u tu će svrhu učesnici saobraćaja u budućnosti trebati plaćati veći dio troškova nego danas i koristit će se dva tržišna instrumenta: oporezivanje energije i sistemi trgovanja pravima na emisije. . mobilnost i održivi razvoj Modernizacija infrastruktura. Vanjski razmjeri saobraćaja naposljetku će se prilagoditi dvostrukom trendu otvaranja tržišta i održivosti unutarnjih aspekata.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. usmjerena na višemodalnu osnovnu mrežu. različite izvore financiranja i inteligentne sisteme naplate. zahtijeva značajna financijska sredstva.

mobilnost i održivi razvoj 6.0 PREPORUKE EVROPSKE KOMISIJE MINISTARA TRANSPORTA ZA ODRŽIVU POLITIKU GRADSKOG JAVNOG PRIJEVOZA Savremena razmišljanja u pogledu upravljanja sistemom javnog gradskog prevoza putnika. svedena su na viziju da javni prevoz od “sistema za sebe” postane “ podsistem sistema grada i naselja u okruženju”. To znači da se od strategije “putnika koga treba transportirati” prelazi na strategiju “korisnika koje treba opslužiti”. .Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. odnosno umjesto strategije “kvantiteta usluge” ka strategiji “kvaliteta specifičnih potreba svih korisnika sistema javnog gradskog prevoza putnika”.

. maksimalna proizvodnost i minimalni troškovi. koji se u razvijenim zemljama već realizuju. mobilnost i održivi razvoj Ključni trendovi u javnom gradskom prevozu putnika su: trend ''održivog razvoja'' i ''kvaliteta života''.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. kvalitet. od kojih se jedan odnosio na koordinaciju javnog gradskog prevoza putnika (SM/71/23-1971) a drugi na financiranje javnog gradskog prevoza putnika (SM/72/13-1972). sigurnost. jedna karta za sve linijske pravce i integracija tarifnog sistema. cijena.CEMT (European Conference of Ministaers of Transport/Evropska Konferencija Ministara Transporta). Navedene promjene su posebno naglašene u dva izvještaja . Stavovi iz ovih izvještaja predstavljaju polaznu tačku politike financiranja i tarifne politike.

mobilnost i održivi razvoj U dokumentu “Ključne poruke za vlade” Evropska konferencija ministara transporta u maju 2001.. Pružanje podrške zakonskog i regulatornog okvira. Poboljšati prikupljanje.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. Poticati efikasno sudjelovanje javnog partnerstva i komunikacija.Uspostaviti podršku za nacionalni okvir politike održivog gradskog prijevoza. 2. Racionalizirati financiranja i ulaganja. 5. dati su prijedlozi vladama koji mogu poboljšati mogućnosti za uspješnu provedbu politike održivog gradskog prijevoza: 1. 4. . Poboljšati institucionalni koordinaciju i suradnju. 6. 3. 7. praćenje i istraživanje. Osigurati cjelovitost cijene i fiskalne strukture.

ali se mora kontrolisati sa aspekta uticaja na okoliš i društveni razvoj.0 TENDENCIJE RAZVOJA ODRŽIVOG SAOBRAĆAJA I INFRASTRUKTURE Prije četrdesetak godina počelo se uviđati kako je nemoguće imati zdravo društvo i kvalitetnu privredu u svijetu u kojem postoji toliko siromaštva i narušavanja okoliša.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. mobilnost i održivi razvoj 7. Privredni razvoj se ne može zaustaviti. .

i obrnuto. zapošljavanja i konkurentnosti. ali razvoj treba smjestiti u ekološke granice planete.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. socijalnih i ekoloških zahtjeva kako bi se osiguralo «zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe». U konceptu održivog razvoja danas nalaze ishodište svi moderni privredni i društveni trendovi jer su štete okolišu štete sveukupnom društvu. zaštita okoliša postaje znatno šira od tradicionalnog gledanja. . prema kojem se dominantna zaštita ljudskog zdravlja i očuvanjem cjelovitosti ekoloških sistema. djelovanje u zaštiti okoliša donosi korist u obliku privrednog rasta. Globalna privreda mora odgovarati ljudskim potrebama i opravdanim htijenjima. S tako postavljenim ciljem. mobilnost i održivi razvoj Koncept održivog razvoja podrazumijeva proces prema postizanju ravnoteže između privrednih.

Uspostavljanje sistema upravljanja saobraćajem i međusobno povezivanje u regionu na osnovu Plana upravljanja saobraćajem. Današnje aplikacije upravljanja omogućavaju širok spektar pružanja usluga: identificiranje udesa/urgentnih slučajeva. loši vremenski uslovi. Upravljanje saobraćajem omogućava bitnu uslugu informiranja putnicima i prijevoznicima u cestovnom transportu o stanju na cestama. mobilnost i održivi razvoj Preporuke za uvođenje efikasnog sistema upravljanja saobraćajem. provedba strategija za omogućavanje sigurnog saobraćaja. kao i pružanje adekvatnih informacija upravljačima cesta. itd. itd. radovi na cesti. optimiziranje korištenja cesta. demonstracije. praznici. Specifične situacije mogu biti nepredvidive ili planirane (udesi.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. .).

Uspostava ovih sistema je tek u začetku kod većine zemalja regiona. . Ovim planom raspolažu brojne zemlje na području EU. takvi planovi još uvijek nisu adekvatno pripremljeni i povezani. osnovna infrastruktura mora biti uspostavljena duž koridorskih saobraćajnica sa odgovarajućim centrima za upravljanje saobraćajem i mogućnošću komuniciranja i usklađivanja sa kolegama iz susjednih zemalja.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. mobilnost i održivi razvoj Osnovu za upravljanje predstavlja Plan upravljanja saobraćajem. koji se zasniva na unaprijed utvrđenim privremenim mjerama i postupcima kao odgovor na konkretnu situaciju. ali predstoji aktivnost njihovog udruživanja naročito za opsluživanje prekograničnog i daljinskog saobraćaja. Kada budu urađeni. U SEETO regionu.

mobilnost i održivi razvoj 8.prijevoznih zahtjeva i potreba za nadgradnju javnog prevoza putnika. s ciljem da vozila JPP bolje povezuju dijelove grada kao i pojedina naselja na užem (lokalnom) i širem (regionalnom) području. Uspostavljanje prevozne mreže u skladu sa potrebama korisnika u najvećoj mjeri zavisi od načina na koji je izvršena integracija različitih oblika transporta.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika.0 MOBILNOST I PRIJEVOZ PUTNIKA U GRADOVIMA Problem gradova su dnevno migracijski i tranzitni saobraćaj i što je ključna mjera za motivaciju upotrebe javnih oblika prevoza uvođenjem kvalitetnog sistema JPP. Poduzimanjem neophodnih aktivnosti za praćenje podataka o javnom prevozu putnika i saobraćajnih trendova. upotrebljava se za uspostavljanje organizacijskih struktura za usklađivanje transportno . . odnosno prijevoza. Glavne referentne sfere u prevoznom sistemu gradova i regija treba se ogledati u integraciji individualnog i javnog saobraćaja kao i integraciju javnog prevoza putnika.

.  buka.  degradacija urbanih sredina (smanjenje prostora za pješake usljed povećanja broja vozila). Poboljšanje mobilnosti dobije se planiranjem saobraćajnog sistema. mobilnost i održivi razvoj Osnovna smjernica pri planiranju saobraćajnih uređenja je dobra dostupnost do ključnih usluga uz istovremeno smanjivanje negativnih učinaka motornog saobraćaja na društvo i okoliš. koje rezultira klimatskim promjenama. kao što su:  zagađenje zraka.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. ekologiju i ekonomiju. pri čemu se ne zanemaruje povezanost sa prostornim uređenjem i društveno-ekonomskim faktorima Održiva mobilnost podrazumijeva aktivno zalaganje za promjenu načina transporta.  gužve u saobraćaju.  eksploatacija zemljišta (sve veća izgradnja puteva i infrastrukture).  saobraćajne nesreće. navika i ponašanja putnika u cilju smanjenja negativnih posljedica transporta po društvo.

posebno u segmentu razvoja saobraćaja/transporta i prijevoza. te zacrtana dinamika razvoja i transportne i saobraćajne infrastrukture nije ravnomjerno regionalno raspoređena. odnosno neadekvatne informiranosti o prijevozu između gradova Evrope.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. . mobilnost i održivi razvoj U Bosni i Hercegovine ne postoji ravnomjeran regionalni razvoj i uvezivanje. BiH i na području gradova u cilju jednostavnosti i kompletnosti planiranja odredišta i polazišta. Mobilnost putnika nije u funkciji prednosti pojedinih prijevoza kao integrativnog faktora i vidova prijevoza a djelomično i zbog neinformiranosti.

Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. posebno saobraćaj koji predstavlja glavni suport razvoju turizma koji u posljednjoj deceniji bilježi najveći porast u Evropi. mobilnost i održivi razvoj Poboljšanje kvalitete usluga u javnom prijevozu podrazumijeva cjeloviti i integralni pristup kojima se nastoji poboljšati djelotvornost saobraćajno-transportnog i prijevoznog sistema što u mnogome može pospješiti mobilnost putnika u kontekstu održivog razvoja javnog prijevoza. U svakoj zemlji. BiH i šire. što su stavovi i na području EU a posebno u zadnjih dvadeset godina da transport i energetika predstavljaju preduslove za ostali privredni i društveni razvoj. .

U takvom okruženju veliki je period u današnjem razvoju tehnologija čekati narednih trideset godina da se navedeni planovi u strategijskim dokumentima ostvare ili ne ostvare. a grad postaje danas „problematičan“ sa sigurnosnog i ekološkog aspekta jer pojedini planovi nisu u cijelosti ostvareni kako su planirani. godine imaju kao konačan cilj kvalitetan. komforan. . a koji je danas prioritet. u periodu do 2023. koji će biti maksimalno prilagođen zahtjevima putnika. mobilnost i održivi razvoj Globalni pravci razvoja gradova u Evropi.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. Prema navedenim planovima planirani razvoj sistema javnog prijevoza putnika će se bazirati na uključenju željeznice u sistem javnog prijevoza putnika. pogotovo nisu u sebi sadržavali segment održivog razvoja. siguran i pouzdan prijevoz. kao i transformaciju postojećeg tramvajskog prijevoza putnika u sistem lako šinskog prijevoza putnika (LŠP). Ovakvi planovi su postojali i prije 30 godina i danas postoje i planiraju se u narednih 30 godina.

Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. Neke od prednosti koje nosi održivi transport su: zdraviji život građana. a jedino je moguće kroz inovativna i „svježa“ rješenja koja moraju doživjeti svoju valorizaciju u gradovima. manje zagađenja. nema smisla ako stanovnici nisu upoznati sa istim i ako to oni ne prihvaćaju kao svoje. . manje buke. mobilnost i održivi razvoj Neophodno je brzo i adekvatno reagirati. Većina razvijenih gradova Evrope imaju akcione planove i utvrđene strategije razvoja održivog transporta i intenzivno rade na informisanju i edukovanju stanovnika o potrebama prelaska sa sadašnjeg vida transporta na održivi. a u cilju humanog i sigurnog življenja. Iskustva gradova koji su prošli početne faze realizacije projekata pokazuju da je edukacija stanovništva prvi korak u ostvarenju takvog projekta. ljepši grad.

Ostale aktivnosti koje su vezane za mobilnost putnika kao što su modeli upravljivosti saobraćaja. alternativni vidovi prijevoza. ne dozvoljava nikakve zastoje ni od mjesec dana a kamoli godišnje zastoje izgradnje saobraćajne infrastrukture.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. . nemoguće je očekivati bitnije pomake. Bez završetka planiranih saobraćajnica. ekološki čisti vidovi prijevoza će tek tada dobiti pravi značaj i mjesto gradovima ugodnog življenja i održivog transporta ili prijevoza. mobilnost i održivi razvoj Prije svega navedenog mora biti izgrađena adekvatna saobraćajna infrastruktura kako u segmentu zacrtanih motornih saobraćajnica. jer narastajući saobraćaj u gradovima. a posebno u segmentu zacrtanih i novih planova nemotorizovanog saobraćaja i prijevoza.

mobilnost i održivi razvoj prije danas .Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika.

mobilnost i održivi razvoj u budućnosti .Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika.

Redizajn pješačke zone . mobilnost i održivi razvoj 1. Redizajn tramvajskog prijevoza 3.Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika. Redizajn tram pojasa u pokretnu traku1 4. Redizajn korita rijeke 2.

Osman Lindov.osman@hotmail.. -------------------------------------------------------------------------Faculty of Traffic and Communications University of Sarajevo Zmaja od Bosne 10... Red.. dipl. saobr. prof.. inž.com e-mail: osman.. 71 000 Sarajevo. dr. B&H Phone +387 (33) 565 210 Mobile + 387 (61) 161 482 web: osmanlindov.ba e-mail: llindov.unsa...webs....Tema 2: Javni gradski prijevoz putnika...lindov@fsk.com e-mail: olindov@gmail..com Myself on web and social networks: . mobilnost i održivi razvoj HVALA NA PAŽNJI .