You are on page 1of 28

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
OPATIJA

Razvoj kulturnog turizma grada Rijeke
SEMINARSKI RAD

Kolegij: Turističko planiranje i razvoj
Mentor: dr.sc. Dora Smolčić Jurdana

Studenti: Antonela Grabar, 2473/16
Nensi Dubrović,
Manuela Puž, 2491/16

Opatija, studeni 2016

1

SADRŽAJ

POPIS ILUSTRACIJA..............................................................................................................ii
UVOD........................................................................................................................................1
1. SELEKTIVNI OBLICI TURIZMA.......................................................................................2
1.1 Oblici selektivnog turizma...............................................................................................3
1.1.2 Kulturni turizam.........................................................................................................4
2. RAZVOJ KULTURNOG TURIZMA GRADA RIJEKE.......................................................9
3.1 Kvantitativni pokazatelji..................................................................................................9
3.2 Kvalitativni pokazatelji..................................................................................................13
3.2.1 Kulturni resursi i atrakcije.......................................................................................13
3.2.2 Strategija razvoja kulturnog turizma Grada (2015.-2020.)......................................14
3.2.3 Prostorni plan uređenja (2007.)...............................................................................14
3.2.4 Strategija kulturnog razvitka (2013.-2020.).............................................................14
3.2.5 Rijeka kao Europska prijestolnica kulture 2020......................................................14
4. MOGUĆNOSTI I POTENCIJAL RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA U GRADU
RIJECI..................................................................................................................................15
4.1 Analiza SWOT matrice...................................................................................................16
ZAKLJUČAK..........................................................................................................................18
POPIS LITERATURE..............................................................................................................19

1

..12 Grafikon 5: Motivi dolaska turista u destinacije na Kvarneru..........01.................12 2 ... do 30..15 Grafikon 1...09...........................-2016.................................................................. i godini...........................................: Dolasci i noćenja u gradu Rijeci za razdoblje 2011.............: Usporedba strukture turista za razdoblje od 01..10 Grafikon 2.............................POPIS ILUSTRACIJ Tablica 1............11 Grafikon 4..9 Y Slika 1...................: Ostvarena noćenja po zemljama porijekla u 2016...............................................: SWOT matrica grada Rijeke.....11 Grafikon 3......................: Struktura turista prema dobnim skupinama u 2015.........................: Model stvaranja proizvoda kulturnog turizma............ godini............: Ostvarena noćenja po zemljama porijekla u 2015.................. godine s istim razdobljem prethodne godine................... godini..........................14 Slika 2...2016..........

Svrha rada je ukazati na važnost razvoja kulturnog turizma u gradu Rijeci i unapređenja kulturnih potencijala u vidu prenamjene i očuvanja postojeće baštine. Također su korištene i induktivna. zahtjevnijem i izbirljivijem potrošaču nužno ponuditi jedinstven doživljaj „upakiran“ u turistički proizvod. sve se više nameću trendovi koji podrazumijevaju doživljajnu komponentu odmora. Seminarski se rad sastoji od dva dijela – teorijskog i praktičnog. Cilj rada je također ukazati na vrijednost navedenih lokaliteta kao resursa te nužnost njihove adekvatne turističke valorizacije. sinteza. Znanstvene metode korištene prilikom izrade rada imaju osobni pristup sa korištenjem postojećih povijesnih i aktualnih statističkih podataka. deduktivna metoda. činjenica i opažanja izveli uopćeni zaključci na konkretnom primjeru grada Rijeke. Izrađena je analiza turističkog tržišta te prikazana sama koncepcija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke putem koje se analizira sadašnje stanje te razvojni put destinacije. Kultura kao jedan od dominantnijih motiva putovanja danas uključuje čak 37% tržišta. Nadalje. aktivno sudjelovanje u kreaciji odmora te uključivanje u lokalnu kulturu i zajednicu. U drugom se dijelu teoretski dio implementira u praksi. destinacija mora težiti stalnim inovacijama u samoj turističkoj ponudi gdje se javljaju selektivni oblici turizma kao aktualni turistički trend. potencijali i ograničenja razvoja odnosne vrste turizma te daje kritički osvrt autora. gdje se moraju nadopuniti osnovni elementi turističkog proizvoda. kompilacija i generalizacija te dokazivanje čime su se naposljetku iz pojedinačnih podataka. ali i ciljevi navedeni u pripadajućim strategijama razvoja. Kao svojevrstan odgovor pojavili su se selektivni oblici turizma koje karakterizira individualan pristup. klasifikacija. Zahvaljujući dinamičnim promjenama na tržištu i rastućem broju iskusnih turista. pripadajućim spomenicima i baštini. odnosno kulturnog turizma. a motivirano djelomično ili potpuno interesom za povijesno-umjetničko ili znanstveno naslijeđe određene zajednice. izrađena je i SWOT matrica čime se navode mogućnosti. Turistu je danas kao iskusnijem. na primjeru grada Rijeke. a podrazumijeva posjet kulturnim lokalitetima.UVOD Na današnjem turističkom tržištu ponuda daleko nadmašuje potražnju. Kako bi opstala na tržištu. Pod kulturnim turizmom smatramo putovanje osoba izvan stalnog mjesta stanovanja. Prvi dio odnosi se na definiranje pojma selektivnog oblika turizma. konkurencija je nelojalna. analiza i strategija. odnosno motivirano kulturom. a zahtjevi turista sve su veći i teže ostvarivi. 1 .

: Menadžment selektivnih oblika turizma. zdravstvene. Ovakav okvir razvoja neizbježan je ukoliko destinacija posjeduje viziju i želju za osiguranjem dostojnog života i budućim generacijama. obogaćivanja ponude i produljenja turističke sezone. ali i mora služiti kao alat kojim će se potaknuti očuvanje i regeneracija određenih lokaliteta.: „Selektivni turizam pouzdano sredstvo za revitalizaciju prostorno-ekološke i kulturne baštine Hrvatske“. a koji za sobom osim održivog razvoja i očuvanja okoliša te produljenja sezone donose mnogostruke koristi. dr. Vlatka Jadrešića. 2011. kulturološke. SELEKTIVNI OBLICI TURIZMA Selektivne turističke vrste. 222 3 Vlahović. Ne ograničava razvoj. Podrazumijeva opstojanje i kvalitetu prirodnih i ljudskih resursa. V.4 1 Jadrešić. političke.3 Turizam može..2 Stoga. nužno je adekvatno valorizirati i staviti u funkciju postojeće resurse i bogato kulturno-civilizacijsko naslijeđe.1. ali i odgojne..1 Branwell i Lane ističu kako je održivi turizam usmjeren na smanjenje utjecaja koji imaju kompleksne interakcije između turističke industrije. posjetitelja. Veleučilište u Splitu. S obzirom na nove trendove u turizmu i turističkom poslovanju te na uključivanje Hrvatskog turističkog gospodarstva u europske i svjetske integracijske procese. str. u poticanju odmora koji nisu masovni. D. potrebno je pronaći odgovarajuće vitalne prostorne. S. selektivni turizam odnosno održivi oblici turizma predstavljaju relativno nov pojam u hrvatskoj turističkoj literaturi koji se po prvi puta javlja devedesetih godina prošlog stoljeća kada su ga među prvima obradili autori iz zadarske humanističke škole izučavanja turizma pod stručnim vodstvom prof. 2002.: Turizam i kulturno-civilizacijsko naslijeđe.: Hrvatska strana Jadrana: Turizam i transformacije. 2. kulturne. str. okoline i stanovništva. 2015. odnosno.. Turizam.. shematski i bezlični. Zagreb. 1991. 8 2 . 37 4 Geić. sociološke te gospodarske potencijale i tendencije te adekvatne niše koji će zemlju inkorporirati u sasvim novi suvremeni europski gospodarski i socio-kulturološki milje. a sukladno stalnim naporima ministarstva i svih ponuđača usluga u turizmu i ugostiteljstvu s ciljem produžavanja turističke sezone te nadopune osnovnog turističkog proizvoda. Između ostalog. Sveučilište u Splitu. Suvremeni turistički teoretičari odgovor na probleme uzorkovane opće poznatim masovnim „hard“ turizmom nalaze upravo u razvoju ovakvih oblika „soft“ turizma. S. javlja se nužnost usmjerenja budućeg razvoja ovog društvenog fenomena u smjeru održivog razvoja te sadržajne dokolice čime se omogućava ispunjenje istinskih funkcija turizma: rekreativne. str. Split. 2 Geić. Split. već pokušava osvijestiti kako postoje granice istog. a sve s ciljem rasterećivanja postojećih turističkih destinacija. br.

Klasifikacija selektivnih oblika turizma tim je teža. Školska knjiga. 5 Jadrešić. kulturno-umjetnički. đački. usluga i motiva koji često mogu biti kontradiktorni. studentski. edukativno-kulturni. kontinentalni turizam. edukativni turizam. Primjeri takvog turizma jesu dječji. doživljaja. industrijski. ostale vrste. teško je dati njegovu univerzalnu klasifikaciju. multidisciplinarna pojava ne može se niti očekivati drugačije. doprinosi se ostvarenju ciljeva održivog razvoja i istoimene politike orijentirane na očuvanje različitosti i multikulturalnosti. individualni i obiteljski turizam. 1. 3 . poslovni turizam te turizam susreta. ekskluzivni. nalaze se podskupine. safari turizam te sudjelovanje u raznim vinskim i gastronomskim turama. ruralni. politički. iseljenički. Također. sportsko-rekreacijski. u ovu skupinu ubraja se pješački. jezerski. ali i stručni dignitet. kulturni. zdravstveni i zabavno rekreativni. alternativni. biciklistički. čime se naposljetku nastoje izbjegnuti poremećaji i štete uzorkovani masovnim i nekontroliranim razvojem turističkih aktivnosti. manifestacijski. ferijalni turizam. istraživačkim putovanjima u neotkrivena područja. memorijalni. druženja i sl. Zagreb. omladinski. razni hobi programi. U alternativne vrste autor ubraja razne specifične i ekstremne sportsko-rekreacijske programe koji predstavljaju suprotnost uobičajenom konceptu turističkih putovanja. patriotski. ekoedukativni. pa tako se u ekološke turističke vrste ubrajaju ambijentalni turizam. Jadrešić je pokušao dati podjelu selektivnih turističkih oblika dijeleći ih u 6 skupina:       ekološki. ali i zabavno-edukativne programe. naturizam. avanturistički. V. religijski. robinzonski. Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni. fokusiranih na kulturnu baštinu i agronomiju kao osnovne oblike tematskih oblika turizma.1 Oblici selektivnog turizma Turizam se općenito može podijeliti temeljem mnogih kriterija. etnički turizam i sl. ekumenski. kongresni. bez i jedne sličnosti. 2001. Zbornik istraživanja. riječni. konjički. Kako je turizam dinamična.Usmjeravanjem turističkih destinacija na jedan od ovakvih oblika turizma. ekskurzionizam.5 Unutar svake od navedenih skupina. jer u svojoj definiciji podrazumijeva veliki broj elemenata. umirovljenički. S obzirom na činjenicu da stručnjaci iz područja turizma još nisu usuglašeni u podjeli vrsta i oblika turizma. pješački te planinski turizam. shopping turizam. Pod kulturno-edukativnim vrstama turizma smatraju se one turističke aktivnosti koje unaprjeđuju čovjekov znanstveni. zdravstveni.

4 . domaći. a najčešće se dijele na primarne. interregionalni. odnosno u koju bi skupinu trebali pripasti. seks. proljetni. ali i zdravstveni turizam spadaju u prvu grupu. komplementarni. nautički. eko. zdravstveno-rekreacijski turizam i sl. regionalni. primarnog motiva koji je turista zapravo i doveo u turističku destinaciju iako to najčešće nije ispravno. konjički. izletnički i pješački turizam. odnosno ponavljaju u više skupina pa se tako primjerice. rekreacijski. statističkog i vremenskog obuhvata. jezerski. kulturni i kulturnoumjetnički turizam. riječni. R. ruralni. turizam izgrađenih atrakcija). umirovljenički. jesenski. otočni. da ni stručnjaci ne mogu sa sigurnošću reći o kojoj se turističkoj vrsti radi. klimatski. nautički. receptivni. kongresni. U turističkoj praksi se klasifikacija najčešće obavlja temeljem glavnog. lječilišno-klimatski. industrijski. safari itd. komercijalni. konjički. hazardni. ruralni. U zdravstveno-rekreativne i zabavne turističke vrste spadaju razni hobi programi. John Wiley & Sons. radnički.Ekskluzivne vrste turizma nadalje podrazumijevaju elitni. Gradski. astro turizam). klupski. sezonski. hedonistički i jahting turizam. konjički turizam može sagledati kao ekološki. nautički. ekološki.6 Temeljem prve navedene klasifikacije moguće je zaključiti kako se neke vrste turizma preklapaju. organizacijskog. 2001. podijeljenog u dvije grupe. a ovisno o primarnom motivu provođenja istog. zdravstveni. lovni. Noviji oblici (dark. kolonijalni. inozemni i međunarodni. športskišportsko-rekreacijski. Turist se za vrijeme dokolice može pojaviti u nekoliko uloga i vrsta turizma što može predstavljati prepreku prilikom statističkog praćenja pa ne čudi što je u literaturi dostupan mali broj statističkih podataka vezanih uz motive dolaska. poslovni te kulturni). Australia. grupni. N. turizam srednjeg sloja. avanturistički. obalni. interkontinentalni. Po Douglasu i ostalima selektivni oblici turizma dijele se na kulturni. pustolovni. posjet karnevalima. ljetni. gastronomski..: Special interes tourism: context and cases. Prema prostornim obilježjima (urbani. obrazovni. lokani. enogastronomski. incentive turizam. posezonski. Pod ostalim vrstama turizma sagledavaju se turističke vrste koji su rezultat različitog prostornog. 6 Douglas. turizam prirodnih atrakcija. dok aktivni. sekundarne i tercijarne. nacionalni. individualni. ekskluzivni te zdravstveni turizam. Derrett. urbani. zimski. vansezonski pripadaju u drugu grupu ostalih vrsta turizma. mješoviti. Motivi za ostvarivanje turističkih aktivnosti često su toliko kompleksni i brojni. predsezonski. Program predmeta „Posebni oblici turizma“ na Ekonomskom fakultetu u Splitu kojem su nositelji profesori Petrić i Geić nadalje obrađuje selektivne vrste turizma temeljem triju komponenti:    Prema sadržaju boravka/aktivnostima koje se provode (sportsko-rekreativni.

odijevanja. Sama po sebi. Samoj definiciji turizma imanentno je putovanje u svrhu odmora i psihofizičke rekreacije te upoznavanje drugih područja..8 Svaki turist.3% veća od prosječnog ekonomskog rasta čitave Europske Unije. 8 Tomljenović R. Rastom educiranosti i kulturne obrazovanosti. Upravo zbog toga oduvijek predstavlja važan element zanimanja 7 Alfier. priključivanjem u turističke tokove sudjeluje u nekom od njenih pojavnih oblika. riječni. trend tjelovježbe i zdrave prehrane u punom je jeku pa je i samim time prevencija zdravstvenih tegoba od velikog značaja. Uz razne kulturne atrakcije i lokalitete. zeleno.1.: Turizam. raznim priredbama i manifestacijama. bio on zainteresiran za kulturu ili ne. Iako se smatra relativno novijom vrstom turizma (kao fenomen prepoznat tek 70-ih godina prošlog stoljeća). može biti iznimno raznolika i svojstvena svakom dijelu svijeta. kulturu navodi 37% turista s tendencijom rasta od 15% godišnje. Kulturni. kultura je iznimno kompleksna. Ruralni/seoski. balneoterapija. Ekonomski fakultet u Zagrebu. Sportski i rekreacijski (morski. 1994. o njegovoj važnosti dovoljno svjedoči i podatak iznesen od strane Knoxa i Hannama kako je stopa rasta kulturnog sektora za razdoblje 1999. Vikendom mnogi traže bijeg iz gradske vreve na selo. Institut za turizam. počeo se javljati novi profil turista specifičnih interesa koje pokreću dva osnovna motiva: stalna edukacija i cjeloživotno učenje.7 Popis navedenih turističkih oblika kao najznačajnijih aktualan je i danas jer je sukladno promjeni životnih stilova i ljudske svijesti prisutan povratak temeljnim vrijednostima. ona je sveprisutna i ne može se izbjeći. kultura i civilizacija. komunikacije.2 Kulturni turizam Po Alfieru i Geiću najznačajniji oblici selektivnih oblika turizma manifestirani su kroz sljedeće oblike:     Zdravstveni (thalasoterapija. Institut za turizam. koje se poglavito odnosi na segment kulturnog turizma. Neke studije svjedoče o čak 70% putovanja koja se mogu svrstati u neki od vidova kulturnog turizma.plavo. bijelo. planinski koji uključuju pješačke. 2006. što se ispunjava različitim vidovima kulturnog turizma. Bila to kultura poslovanja. ovdje su uključene i mnogobrojne aktivnosti turista i njihovo iskustvo. jezerski. što ga čini izrazito složenim vidom selektivnog oblika turizma. Kao motiv svojih putovanja.: Hrvatski turizam . galerijama. 119148 5 . a važnost edukacije i rada na sebi poticaj je za posjet muzejima. D. klimoterapija). ali i ostalim edukativnim sadržajima. biciklističke i slične itinerare). poglavito u turističkim kretanjima koja podrazumijevaju putovanja izvan mjesta stalnog boravka i stabilnog kulturnog okruženja. str. jahačke.1. Zagreb.-2003. Zagreb. bila za 12.

posjete povijesnim lokalitetima i spomenicima.: Selektivni oblici turizma. priredbe koji predstavljaju „neopipljivi“ turistički resurs. jedinstvenu definiciju kulturnog turizma vrlo je teško dati s obzirom na to da ovaj vid turizma može podrazumijevati posjet lokalitetima od izrazite kulturne važnosti. moderni. ali može biti i poticajni element koji privlači turiste u samu destinaciju.10 Turizam naslijeđa temeljen je na doživljaju raznih povijesnih oblika. 1985. Kultura može predstavljati „dodatni“ proizvod destinacije koji podiže njezin stupanj atraktivnosti. građevine. logično je kako se razlikuje veći broj njegovih pojavnih oblika. Zbog toga. festivali. kako bi se proučavala priroda. obrazovne i zabavne prirode. spomenici ili pak dokumenata. Obično se u teoriji spominju tri vida kulturnog turizma:    turizam naslijeđa.9 Kulturni turizam definirao je i Smith kao „pasivno. 10 Geić. turizam kao globalni fenomen lako može doprinijeti njezinom istraživanju i daljnjem razvoju. povijesni i sl. lako je pristupiti i brendiranju destinacija kao jedinstvenog turističkog proizvoda koji tržište lakše prepoznaje.turista i općenito ponude turističke destinacije.cit. Turist zainteresiran za ovakav vid ponude naziva se „kulturnim turistom“. svojstvene običaje i način života. tradicijski. a tu su i razne galerije. građevine. likovni. Op. raznih 9 UNWTO. interakciju s lokalnim stanovništvom. spomenicima kulture i raznoj kulturnoj baštini. Iz navedenih činjenica lako je zaključiti kako postoji neizbježna povezanost kulture i turizma. pa čak i na selu ukoliko posjeduje određenu kulturnu baštinu. folklor i umjetnost. ali i doživljaj nematerijalnih resursa kulture. manifestacije. aktivno i interaktivno uključivanje u kulturu i zajednicu. turizam umjetnosti. Turizam zapravo i pridonosi oživljavanju i promicanju kulture u mnogim gradovima. Pod kulturnim turizmom mogu se smatrati putovanja motivirana kulturom što uključuje festivale i slična događanja. bilo povijesnih artefakata kao što su nalazišta. ali i prisustvovanje raznim događanjima koji odražavaju neki od njenih vidova – folklorni. Ova vrsta turizma podrazumijeva posjet institucijama kulture. putem kojeg posjetitelj stječe nova iskustva kreativne. 6 . Ona zapravo predstavlja ukupnost materijalnih i nematerijalnih (duhovnih) vrijednosti koji posjeduje određena zajednica. Kako u sferi kulture većinom djeluju neprofitne organizacije koje često imaju slabu moć djelovanja.“ Kako sam pojam podrazumijeva posjećivanje raznih materijalnih. Na taj način. S. povijesni turizam. krajolika.

ples.. ruralni kulturni i domorodački turizam kao dodatne pojavne oblike. a pojavljuje se kao reakcija na „pasivni“ način provođenja odmora. a odnosi se na posjet područjima starih civilizacija kao što su Rim. a usmjeren je na vizualnu umjetnost i izvedbu. Kosi toranj u Pizi i sl. godine dodao i kreativni. ključna je i definicija Silberberga koji kulturnim turizmom smatra putovanje osoba izvan stalnog mjesta stanovanja. a drugi čas u ulozi „kulturnog“ turista te njegov primarni motiv uopće ne mora biti kultura kao takva. U ovu klasifikaciju. urbani kulturni. Turizam umjetnosti veže se uz oblike ljudskog izražavanja kao što su slikarstvo. Važan je jer može uključivati i edukaciju turista ukoliko je pod pratnjom stručne osobe/vodiča. vjerska štovanja i sl. Za razmatranje teme ovoga rada. Taj motiv često se javlja kada je turist već u destinaciji i može se ponuditi kao dodatni proizvod. Veže se i uz bivše industrijske gradove i gradska središta. odnosno motivirano kulturom. pustinje i sl.  urbani kulturni turizam odnosi se na aktivnosti koji se odvijaju u gradovima. Ovom se definicijom Silberberg nadovezao na tezu uz prijašnjeg poglavlja vezano uz određivanje oblika turizma. dok se ostala odredišta moraju potruditi kako bi izgradili imidž destinacije na nekom od ostalih potencijalnih turističkih resursa. Egipat. a često podrazumijeva povijesne gradove i gradove kulture. čime će se prvotno osigurati prepoznatljivost i atraktivnost na tržištu. Često se povezuje i s elitnim oblicima turizma. kiparstvo.). Piramide u Egiptu. a ne kao elementarni. Navedeno može predstavljati i prepreku za neke od slabije razvijenih turističkih destinacija koje ne posjeduju resurs tako snažnog potencijala da privuče turista koji će kulturu imati za primaran motiv. način života. Dujmović je 2014. a motivirano djelomično ili potpuno interesom za povijesno-umjetničko ili znanstveno naslijeđe određene zajednice.  ruralni kulturni turizam provodi se u ruralnim područjima. Kreativni turizam podrazumijeva aktivno uključivanje turista u kulturne aktivnosti. teže dostupna mjesta. gluma i sl. a aktivnosti su usredotočene na ekologiju i poljoprivredu. Na ovaj način.zbirki. Maje. Taj si luksuz mogu priuštiti rijetka odredišta sa jedinstvenom atrakcijom (Louvre u Parizu. koja se pretvaraju u zabavne komplekse za provođenje slobodnog vremena. planinski predjeli. 7 .  etnički se pak turizam odvija u specifičnom okruženju kao što su rezervati. Tako se turist može u destinaciji pojaviti čas u ulozi „poslovnog“. Povijesni turizam čini glavni vid kulturnog. moguće je turistu pružiti jedinstveni i neponovljiv oblik iskustva. Potpuno je nevažno dolazi li turist u destinaciju s tendencijom posjete neke od navedenih resursa kulture – njegov početni motiv dolaska nebitan je ukoliko njegov boravak u destinaciji uključuje posjetu barem jednog od postojećih kulturnih resursa. gastro i vinski turizam te s njima povezane kulturne krajobraze. Ovaj vid kulturnog turizma podrazumijeva i lokalne običaje koji su manifestirani kroz umjetnost.

inspirirani su dobro poznatim atrakcijama. koji čine većinu. turisti inspirirani kulturom. Motivirani su elitnim događanjima i aranžmanima u destinaciji..Sukladno tome.culturenet. Općenito. studeni 2016] 12 Stretegija razvoja Ministarstva turizma RH. Turisti inspirirani kulturom.hr/UserDocsImages/040709-kult-turizam. 11 www.] 8 . Oni koji su pak privučeni kulturom. turisti koji su motivirani kulturom često su visokog stupnja obrazovanja s profesijom koja je vezana uz umjetnost i kulturu. izložbe ili posjećuje neku od kulturnih manifestacija. no oni svejedno razgledavaju kulturnu baštinu. Dostupno na: www. Kulturne atrakcije još uvijek ne posjeduju dovoljnu privlačnu snagu da bi bili primarni motivator dolaska u destinaciju.: Od turizma i kulture do kulturnog turizma. London. Htjeli to ili ne htjeli. Rim. pa makar se ona odnosila na kulturu odijevanja. turističkim posrednicima i sl. poslovanja ili ponašanja. jer iako nemaju nikakav interes za kulturu destinacije. ukoliko su im iste ponuđene. muzeje. možemo spomenuti destinacije/regije sa značajnim kulturno-povijesnim resursima koji su jedinstveni kao što su Pariz.hr [20.12 Sudeći po istraživanjima. Institut za turizam. već ih odlučuju posjetiti u trenutku odmora. Turisti sa slučajnom motivacijom u ovom smislu najzanimljiviji su. Inkulturacija podrazumijeva spontano proširivanje postojeće subjektivne kulture pojedinca. moguće je razvrstati kulturne turiste s obzirom na tri razine njihove motivacije:    kultura kao primarna motivacija. ne planiraju posjet nekoj od kulturnih atrakcija. turisti privučeni kulturom. dok je akulturacija rezultat proširivanja osobne kulture putem raznih susreta turista sa rezidentima. samim boravkom u njoj i interakcijom s lokalnim stanovništvom dolaze u dodir sa njihovim načinom života i kulturom življenja 11. turisti se segmentiraju i ovisno o njihovom poimanju kulture:    turisti motivirani kulturom. kulturnim se turistima smatraju osobe s višim stupnjem obrazovanja.ppt [20. kultura kao slučajna motivacija. Usputna motivacija odnosno usputni kulturni turisti su oni koji dolaskom u destinaciju nemaju namjere za posjećivanje kulturnih resursa. a u turističkim tokovima sudjeluju kao istraživači i pustolovi. Kultura kao primarna motivacija putovanja prisutna je u najmanjem postotku. lokalitetima i sl. studeni 2016.mint. te nemaju velik interes za lokalne običaje i kulturu življenja. Sukladno višem obrazovanju. kultura kao usputna motivacija. Kao iznimke. čime provode procese akulturacije ili inkulturacije. turisti u destinaciji uvijek će na neki način biti integrirani u neki od pojavnih oblika kulture. Nadalje. U ovom slučaju ključnu ulogu igraju efikasne promotivne aktivnosti te dostupnost informacija.

21 14 mint.. 2006. studenog 2016. str. u smislu da imaju više razumijevanja za okoliš i održivost turizma te shvaćaju negativnosti koje turizam kao aktivnost može prouzročiti. FMTU. 3.. Opatija.1 Kvantitativni pokazatelji Kod kvantitativnih pokazatelja nužno je prikazati strukturu prihvatnih kapaciteta te analizirati broj dolazaka i noćenja. Potom su definirani ciljevi (kvalitativni i kvantitativni) uz mogućnosti i sredstva koja teže ostvarenju rasta i razvoja destinacije. Grad Rijeka trenutno raspolaže sa:     Četiri hotela s ukupno 554 ležajeva. Dva prenoćišta s 396 ležajeva.: Dolasci i noćenja u gradu Rijeci za razdoblje 2011. godini ukupni smještajni kapacitet grada Rijeke iznosio je 2. 2.smatraju se i savjesnijima. 13 Stipanović C.169 ležaja. Koncepcija i strategija razvoja u turizmu. dok je isti zaključno s rujnom 2016. nužno je prikazati koncepciju razvoja destinacije u kojima se isti nalaze. strategije. 16 hostela s 469 ležajeva. povećan na ukupno 2.hr [20.588 ležajeva što je porast od 7%. RAZVOJ KULTURNOG TURIZMA GRADA RIJEKE Kako bi se što kvalitetnije prikazalo sadašnje stanje kulturne baštine i pravci razvoja istoimenog turizma.13 U prvom dijelu izvršena je kvantitativna i kvalitativna analiza sadašnjeg stanja destinacije kako bi se moglo utvrditi trenutno stanje kulturnog turizma.423 ležaja. ciljevi. Navedeni je rast posljedica otvaranja dvaju hostela te povećanja broja smještajnih jedinica kod privatnih osoba (porast od čak 62%). a sastoji od tri dijela: analiza sadašnjeg stanja. prikazane su i smjernice postojećih strategija ali i osvrt autora u kojemu se razmatra što i kako mijenjati u daljnjem razvoju kulturnog turizma u gradu Rijeci.-2016. odnosne baštine te perspektive razvoja ovog tipa turizma.14 U 2015.] 9 . Tablica 1. Koncepcija razvoja pisani je dokument o kojemu ovisi izbor strategije kojom će se ostvariti ciljevi destinacije u budućnosti. Konačno. Privatnim smještajem (302 jedinice) sa ukupno 1.

prosječno vrijeme boravka turista u destinaciji tijekom godina ostaje nepromijenjeno. godinu.580 100 76. 2014.549 123 95.Dolasci Indeks Noćenja Indeks Prosječni boravak 2011. Navedeni se trend rasta nastavio i ove godine o čemu svjedoče najnoviji podaci za razdoblje od 01. Što se tiče strukture gostiju. S druge strane. godini ostvareno je 213. Navedeni se trend može iščitati i iz Tablice 1. što je prikazano i grafičkim rješenjem. godine: u prvih devet mjeseci ostvareno je čak dva posto više noćenja u odnosu na 2015.: u 2015.717 119 173.01. 70.visitrijeka. renoviranja postojećih smještajnih kapaciteta i otvaranja novih te podizanja njegove ukupne kvalitete.09. 10 .299 109 146.] Unazad pet godina u Rijeci je prisutan i kontinuirani rast u broju dolazaka i noćenja. te gotovo 50% u odnosu na 2011.692 98 135.177 108 90. godinu. Također. 2012. do 30. bolje prometne povezanosti. 2013. u 2015.549 119 106. godinu.hr [20.165 90 217. i 2016.. godini najveći broj dolazaka i noćenja ostvaren je od strane inozemnih gostiju koji sudjeluju u najvećem djelu turističkog prometa destinacije.09% 9.553 102 2 2 2 2 2 2 Prosječna godišnja stopa rasta 6. Može se reći kako su pozitivni turistički trendovi rezultat brojnih manifestacija koje se održavaju tokom cijele godine.89% - Izvor: TZ Grada Rijeke.780 - 69. 2016. Dostupno na: http://press. u 2015.2016.549 noćenja što predstavlja rast od 23% u odnosu na prethodnu. studenog 2016.056 117 213.797 135. te 57% u odnosu na 2011.056 dolazaka što je porast od 17% u odnosu na 2014. godini ostvareno je čak 106. 2015.

847 6.212 17. Njemačke.] Najveći broj noćenja 2015. Francuske.] Što se tiče 2016.376 10.visitrijeka. Izvor: TZ Grada Rijeke.199 9. godini 27. Mađarske i Slovenije. Grafikon 2. godine.000 200.450 Italija Njemačka Španjolska Francuska 5.792 Slovenija Velika Britanija Poljska 2015. Amerike. studenog 2016.105 34.000 177.888 Austrija SAD M ađarska 4.816 2016.368 Dolasci 39.000 150. Dostupno na: http://press.01.09.737 18. Španjolske.392 6. Austrije. Bosne i Hercegovine. Rijeka se uspjela pozicionirati na nova turistička tržišta: najveći je broj noćenja ostvaren od državljana Italije.visitrijeka. Srbije.365 19. do 30.: Usporedba strukture turista za razdoblje od 01.hr [20.209 100. Izvor: TZ Grada Rijeke. Velike Britanije.: Ostvarena noćenja po zemljama porijekla u 2015.175 9. Obrada autora. Francuske. 11 .089 6.hr [20.059 71.Grafikon 1.2016. Dostupno na: http://press.000 0 Strani Domaći 146.000 77. 50. Njemačke. Obrada autora. studenog 2016. Mađarske te Izraela. Austrije. Španjolske. Poljske. Poljske.106 Noćenja Dolasci Noćenja 2015. godine ostvaren je od strane turista iz Italije. godine s istim razdobljem prethodne godine 250.

000 60.437 6. Ciljna skupina destinacije upravo je dobna skupina od 19 do 30 godina koja u ukupnom prometu sudjeluje sa čak 24%. Obrada autora. studenog 2016.visitrijeka. i 2016. Dostupno na: http://press. Izvor: TZ Grada Rijeke.188 9. u 2015.361 2016. godinu opada. godini od 0 do 12 od 13 do 18 od 51 do 60 od 60 41 do 50 31 do 40 19 do 30 0 10. 12 . 40.000 50.: Struktura turista prema dobnim skupinama u 2015.591 6.] Od ukupno ostvarenog broja noćenja.000 30.750 8. a slijede ih turisti starosti od 31 do 40 godina te od 41 do 50 godina.: Ostvarena noćenja po zemljama porijekla u 2016. godini većinu su činili turisti iz dobne skupine od 19 do 30 godina.877 21.000 2015.hr [20.000 2016. Broj ostvarenih noćenja od strane dobne skupine od 51 do 60 te 31 do 40 u odnosu na 2015.677 10.338 6.119 5.000 20.Grafikon 3.970 10. Navedeni se trend ponovio i ove godine uz blagi porast mlađih dobnih skupina. Grafikon 4. godini 25.

visitrijeka. potrebno je sagledati i motivaciju.hr [20.71%) te zabavu i nove doživljaje (18.] U kontekstu razvoja kulturnog turizma. oni nesumnjivo predstavljaju važan prateći sadržaj turističkog boravka čiji je značaj 13 . Grafikon 5: Motivi dolaska turista u destinacije na Kvarneru 18% 11% 3% 3% 2% Odmor i relaksacija Zabava i novi doživljaji Priroda i krajolik Kultura Sport Zdravlje/wellness 4% M ICE Ostalo 48% 11% Izvor: Ocjenjivanje turističke ponude Kvarnera. studenog 2016.Izvor: TZ Grada Rijeke.05%). str. Destinacije također posjećuje velik broj iskusnijih turista koji su destinaciju posjetili dva ili više puta (26. 23 Iako se proizvodi kulturnog turizma ne mogu ubrojiti među važnije samostalne motive dolaska. Obrada autora. 2012.0%). Istraživanje FMTU-a. Dostupno na: http://press. Glavni motivi dolaska u destinacije na Kvarneru vezuju se prvotno uz odmor i relaksaciju (47.

kulturni. 3. kongresni.2. Osim bogate ugostiteljske ponude (preko 70 pizzerija. Rijeka nije tipična turistička destinacija. Gradski muzej.] 16 www. gospodarstvenih priredaba ali i sajmova.u porastu. najvažnije je istaknuti aktualne Strategije razvoja koje u sebi sadrže smjernice za adekvatnu valorizaciju postojećih kulturnih resursa. Muzej moderne i suvremene umjetnosti. godine nastao Savez Molekula osnovan u cilju promocije i poticanja obrazovnih.2%) te odlazak na organizirane izlete i ture (53. Grad bi trebao postati sveobuhvatna kulturno-turistička destinacija koji će na tržištu biti prepoznatljiva kao važno kulturno i urbano središte Europe. Zajca. ali i vjerski. Gradsko kazalište lutaka.rijeka.molekula. maritimnu i industrijsku baštinu koju posjeduje. objekata te lokaliteta mora prethoditi njihova detaljna analiza i ocjena jer svaki resurs ne posjeduje dovoljnu „snagu“ i privlačni potencijal da bi postao kulturno15 Institut za turizam. Konkretno. S obzirom na mnogobrojnu kulturnu.17 Na području grada djeluje i šest kulturnih ustanova (Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl.kvarner. pristup 03. što se može postići jedino adekvatnom revalorizacijom atraktivnih kulturnih resursa.2 Kvalitativni pokazatelji Zbog svoje naglašene povijesne i sadašnje industrijske funkcije. Art kino Croatia). studeni 2016. 17 www. posjet muzejima i izložbama (41. edukacija. Proizvodi kulturnog turizma. Dostupno na: www. Od vezanih dokumenata kojih je mnogo.1 Kulturni resursi i atrakcije Glavni cilj Grada Rijeke kao turističke destinacije svakako mora biti stvaranje jedinstvenog brenda i imidža kojim će se iskoristiti postojeća resursna osnovica i postići prepoznatljivost na tržištu.15 3. Aktivnosti turista na Kvarneru između ostalog podrazumijevaju razgled znamenitosti (59.hr [09. rijetko se vezuje uz odmorišni turizam već za poslovni.org.5%). 16 U sklopu Grada egzistira i Odjel za kulturu koji prati i izvršava poslove te programe iz djelokruga zaštite i očuvanja kulturnih dobara te surađuje s nadležnim službama i institucijama. urbani. restorana i konoba te više od 200 ugostiteljskih objekta). kulturnih i drugih interesa građana te promicanja kulturnog sektora. studeni 2016. u Rijeci posluju 34 putničke agencije te mnogobrojne Udruge čija je glavna zadaća promicanje kulture. Ono što se sagledava kao konkurentska prednost destinacije jest njezin specifičan zemljopisni položaj. turizma i turističke djelatnosti te podizanje kvalitete pruženih turističkih usluga putem raznih projekata.hr. pristup 03. suradnji i partnerstva. Tako je udruživanjem šest Udruga kulture 2007.8%). na području kulture djeluje nekoliko Udruga. Gradska knjižnica. Prenamijeni resursa. 14 . blizina glavnih prometnih koridora i emitivnih zemalja zbog čega je čest domaćin mnogobrojnih kongresa. studeni 2016.

te perivoj. Do njega se može doći autobusom.visitrijeka. kao primjerak unikatnog objekta te vrste u Hrvatskoj. Otvoren je u bivšoj utvrdi iz Drugog svjetskog rata. 18 www. 19 Ibidem. Prvi puta se spominje kao sjedište župe još davne 1288. Ovaj dio grada sa centrom povezuju Trsatske stube koje vode do prema hodočasničkom središtu. Trsat se smjestio ponad centra grada te je idealno mjesto za razgledavanje i šetnju.: Model stvaranja proizvoda kulturnog turizma KULTURNI RESURS KULTURNA ATRAKCIJA • velika privlačna snaga i mogućnost revalorizacije PROIZVOD KULTURNOG TURIZMA • privlačni element u destinaciji i motiv dolaska Izvor: obrada autora Rijeka kao destinacija nudi niz zanimljivih kulturno–ambijentalnih prostora ili lokaliteta koji su kao takvi zanimljivi svim posjetiteljima. što je u takvih objekata rijetko. ali i lokalnom stanovništvu. Danas je Trsatska Gradina obogaćena novim sadržajima. listopada 2016. godine. kao i modnim revijama i književnim večerima. a ujedno je i jedini planetarij u Hrvatskoj i široj regiji s digitalnom tehonologijom. 15 .18 Također. posjetiteljima je omogućeno da posjete više njih. preuzeto 19. a pogodno za turiste.hr. 19 Centar raspolaže caffe barom i terasom s panoramskim pogledom na Kvarner. Na tom se mjestu od prapovijesti nalazila liburnijska osmatračnica odakle se kontrolirao put iz iz unutrašnjosti prema moru. Franjevački samostan. zaleđe i obližnju sredonjovjekovnu crkvicu. Danas objekt objednjuje zvjezdarnicu i planetarij. Navedeno je prikazano i modelom. Na samo nekoliko minuta vožnje od Trsata. smjestio se Astronomski centar. ljetnim koncertima i kazališnim predstavama na otvorenom. cjelokupna resursna osnovica ne može se pretvoriti u atrakciju toga tipa. Rimljanima je ta lokacija odlično poslužila u doba učvršćivanja obrambenog sustava. galerijskim prostorom s likovnim izložbama. kapaciteta za 52 posjetitelja. na Trsatu se smjestilo i Svetište Marije Božje Trsatske.turistička atrakcija: iako svaka kulturna atrakcija predstavlja resurs istoimenog turizma.2016. S obzirom na blizinu tih lokaliteta.11. ali i Trsatske Gradine koja je strateški izbočeni vidikovac na 138 metara visokom brijegu koji dominira nad Rijekom. Slika 1. preuzeto 24. kao najveće hodočasničko središte zapadne Hrvatske..

misnog ruha. koji je građen nad prvobitnim glavnim primorskim ulazom u riječki Stari grad. Muzej grada Rijeke. Muzej moderne i suvremene umjetnosti. koje odlikuje bogata arhitektonska plastika portala. Džamonje. Na trgu pokraj kazališta danas se nalazi kip hrvatskog skladatelja Ivana pl. kulturno-povijesni. višekratno je preoblikovano.Danas se postojeći lukobran. 21 http://rijecani. Muzej informatike. kao monumentalna zgrada ispred koje se nalazi francuski park s dvije fontane i stražarnicom. Na prostoru Koblerovog trga nekada se nalazilo komunalno srediste. a u funkciji je putničkog terminala i obalne šetnice. preuzeto 24. stoga ovaj dio i danas odiše tradicijom i ostacima povijesnih priča. godine. na kojem se još od XVII. balet. nalazi se bivša Guvernerova palača. u kojoj je moguće uz najavu razgledati zbirku slikarstva. hrvatska i talijanska drama.21 Ukoliko se prođe ispod Riječke ure. Zajca u kojem se redovno održavaju programi i predstave. Danas je ovaj trg potpuno renoviran.2016 16 . rijetkih knjiga. Na pročelju tornja danas je uočljivo nekoliko njegovih baroknih faza. Zajca i fontana sa skulpturom D. Turstima je zanimljiv i zbog toga što je bio dobitnik nagrade „Plavi cvijet“.11. stoljeća počeo formirati u obliku kakvim ga danas poznajemo. a s osobitim su ponosom obnovljene dizalice na lukobranu.20 Korzo se još od 19. U gradu se nalaze i brojni muzeji. Nadgrađe tornja. kao najljepši park u Hrvatskoj. jer su kao tehnički revolucionarno dostignuće mogle bitno unaprijediti status luke. ulazi se u Stari grad. zbog njegovih 1707 metara dužine. popularno zove „Molo longo“. Rijeka ima i svoje kazalište. Korzom još uvijek uspijeva dominirati Gradski toranj. Ponad katedrale. etnografski i arheološki odjel.com/portal/kulturne-znamenitosti-grada-rijeke/. preuzeto 20. Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. nalazi se i katedrala svetog Vida. listopada 2016. koji sadrži pomorski.Velika obnova lučkog akvatorija uslijedila je po završetku rata i trajala je do 1961. zlatarstva. Prirodoslovni muzej. U dijelu Staroga grada. to jest Gradskog tornja. Muzej djetinjstva. a nedavno je obnovljen i park te su mu tako vraćene karakteristike klasicističko-secesijskog razdoblja obogaćene suvremenim elementima. U sklopu kazališne kuće djeluju opera. grafika i drugih sakralnih umjetnina. i drugi. stoljeća. U palači je smješten Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoj primorja. i to: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja. posljednji put znatnije koncem XIX. odnosno kao glavno šetalište i sastajalište Riječana. stoljeća nalazi gradska ura. kamenog carskog grba i reljefa austrijskih careva Leopolda i Karla VI. 20 Ibidem.

ojačati znanja i vještine djelatnika.visitrijeka.22 3. na svoj način ima jednaku stratešku vrijednost.) Unutar strategije navedene su vizija.23 Navedena je vizija u skladu s vizijom Strategije kulturnog razvitka grada Rijeke 2013. ostvariti suradnju svih djelatnika u turizmu. urediti dijelove lučkog područja Učvrstiti međunarodni položaj Rijeke kao prepoznatljivog kulturno-turističkog središta.2 Strategija razvoja kulturnog turizma Grada (2015.Sam proces stvaranja konkurentnog proizvoda industrijskog turizma svakako podupiru aktualne inicijative iznesene u sklopu kandidature Grada za Europsku prijestolnicu kulture što je prepoznato i od strane Odjela gradske uprave za kulturu. oživjeti kulturno povijesnu cjelinu. Ovaj je projekt krovni u smislu provedbe i upravljanja prioritetnim projektima u koje su uključeni i navedeni lokaliteti.2. 23 http://press. strateški ciljevi razvoja te način njihove provedbe. Ostvarenje vizije predviđeno je kroz četiri strateška cilja. Rijeka je suvremeno regionalno i europsko središte kulturnog i urbanog turizma izgrađeno na multikulturalnim temeljima i bogatoj kulturnoj.-2020. Oni nisu navedeni po važnosti već po logici provođenja te svaki od njih. 24 Ibidem. poticati stvaranje i održivost kreativnih industrija 22 Strategija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke 2015. razviti mobilnost turističkih djelatnika te pristupačnost kulturno-turističkim proizvodima Stvoriti pozitivno okruženje za razvoj ljudskih resursa u domeni kulture. godine.-2020. ali i u skladu s Glavnim planom razvoja turizma Primorsko-goranske županije. razviti konkurentnu kulturno-turističku ponudu. pristup 24. urediti javne površine. industrijskoj i maritimnoj baštini iz koje izrastaju kreativne energije novog vremena .2020. Strateški ciljevi i prioriteti razvoja kulturnog turizma: 24 - - - Razviti integrirani pristup preobrazbi grada Rijeke kao kulturno-turističkog urbanog središta. a smatraju se važnim odrednicama Strategije kulturnog razvoja Grada.hr/strateskiDokumenti/strategija_razvoja_kulturnog_turizma_grada_Rijeka.pdf. 17 .grad u kojem se svatko dobro osjeća. studenog 2016. obnoviti i prenamijeniti lokalitete i objekte. turizma i poduzetništva. U budućnosti. kulturi i poduzetništvu.

Međutim provedba konkretnih aktivnosti.hr/strateskiDokumenti/strategija_razvoja_kulturnog_turizma_grada_Rijeka.-2016.- Razviti sustav upravljanja kulturnim turizmom Rijeke kroz destinacijski menadžment. potrebno je ojačati upravljačku strukturu uz osiguranje suradnje svih aktera. uspostaviti i promovirati kulturno-turistički brend destinacije. godine. Iako grad Rijeka ima sve prirodne i izgrađene resurse za razvoj kulturnog turizma. 26 Ibidem. promocije i marketinga. pa je stoga izrađen akcijski plan provedbe strategije koji je donesen za period od godine dana. otežava njegovo pozicioniranje i percepciju kao turističke destinacije. Ta opredijeljenost i želja izraženi su kroz viziju Rijeke kao „grada kreativne energije novog vremena. Kao i kod raznih drugih strateških dokumenata grada Rijeke. Također. potrebnim financijskim sredstvima i izvorima tih financiranja te pokazateljima za praćenje uspješnosti provedbe. poduzetništva. S obzirom na ključna ograničenja u razvoju kulturnog turizma. 18 . s razdobljem trajanja njihove provedbe. Značajan resurs za razvoj urbanog turizma.visitrijeka. a posebice i kulturnog turizma imaju postojeće institucije i manifestacije grada koje uz postojeći zakonski i institucionalni okvir mogu stvoriti nova kreativna razvojna usmjerenja.pdf . Kako bi se Strategija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke uspješno provela.“25 Prilikom rada na strategiji prikupljeno je niz ideja za razvoj kulturnog turizma. odnosno proizvoda i usluga integriranog i održivog kulturnog turizma grada Rijeke zahtijeva integraciju svih do sada rascjepkanih aktivnosti i koordiniranu provedbu projekata u budućnosti. izostanak integriranog pristupa i zajedničke suradnje u razvoju kulturnog turizma uz ograničena financijska sredstva te nedovoljna stručna znanja i vještina u područjima upravljanja. studenog 2016. Akcijski plan i aktivnosti razvoja kulturnog turizma kroz četiri strateška cilja grada: 26 25 http://press. otvaranje prostora i osiguranje podrške novim inicijativama. ojačati ulogu Turističke zajednice grada Rijeke i snažnu podršku Uprave Grada. predstavljaju ograničavajući čimbenik ostvarenja vizije grada. Sve dosadašnje aktivnosti uglavnom su izrazito rascjepkane te sektorski usmjerene. pristup 24. predložene su aktivnosti za njihovo otklanjanje. i kod ovoga se javlja snažna opredijeljenost i želja svih aktera za razvoj urbanog i kulturnog turizma te kreativnih industrija. Sukladno tome navodi se dvogodišnji akcijski plan koji obuhvaća ključne aktivnosti na ostvarivanju prethodno navedenih strateških ciljeva i prioriteta u području kulturnog turizma u gradu Rijeci u razdoblju 2015. dugogodišnja percepcija grada kao industrijskog središta te teretno-trgovačke luke.

: Stvoriti pozitivno okruženje za razvoj ljudskih resursa u domeni kulture.: Razviti integrirani pristup preobrazbi grada Rijeke kao kulturnoturističkog urbanog središta – nadogradnja plana procjene i integrirane obnove kulturno-povijesne cjeline grada. 19 . - Strateški cilj 2. konferencijama i edukativnim programima. financijski poticaji za razvoj i promociju. osuvremenjivanje softvera kulturnih ustanova za digitalizaciju građe. podrška u pripremi projektnih prijava. podrška u pripremi projektnih prijava za relevantne EU fondove.- Strateški cilj 1. izrada projektne i tehničke dokumentacije za lokalitete/objekte industrijske i kulturno-povijesne baštine. - Strateški cilj 3. sudjelovanje na međunarodnim sajmovima. produkcija kulturnih proizvoda. edukacija kulturnih i turističkih djelatnika. razmjenu iskustava i međunarodnu suradnju na temu kulturnog turizma.: Učvrstiti međunarodni položaj Rijeke kao prepoznatljivog kulturnoturističkog središta – mapiranje postojećih potencijalnih kulturno-turističkih proizvoda. projekti digitalizacije građe. formiranje integriranog multisektorskog koordinacijskog tijela za razvoj i provedbu projekata kulturnog turizma i kreativnih industrija. povezivanje i koordinacija postojećih start-upova i inkubatora s objedinjenim pristupom i namjenom. zajednički europski interkulturni festival nacionalnih manjina.: Razviti sustav upravljanja kulturnim turizmom Rijeke kroz destinacijski menadžment – osnivanje organizacijske platforme za upravljanje destinacijom. osnivanje "Zaklade Ri-EPK 2020". biciklističke staze). turizma i poduzetništva – One stop shop kao referentni centar integriranog i održivog turizma. izrada projektne i tehničke dokumentacije za konkretne zone te uređenje prostora tih zona. izrada modula i provedba programa edukacije. poslovnih planova i druge relevantne dokumentacije. - Strateški cilj 4. snažnija implementacija propisa kojima se uređuje i organizira eksterijer. izrada projektne i tehničke dokumentacije za konkretne aktivnosti obnove (npr. nadogradnja i daljnji razvoj konkretnih proizvoda (npr. daljnji razvoji festivala. rezidencijalni programi i drugi edukacijski programi. provedba promotivnih aktivnosti određenih marketinškim i akcijskim planom. usklađivanje aktivnosti provedbe Strategije s projektom EPK 2020. multimedijalni centar za nacionalne manjine. nagrada za vizualni identitet kulturnog turizma grada Rijeke. izrada strateškog i akcijskog plana upravljanja destinacijom. priprema i provedba projekata koji razvijaju mobilnost. Riječki karneval). izrada marketinškog i akcijskog plana kulturnog turizma. analiza stanja i definiranje sadržaja i namjene te stavljanje u funkciju prostora kao prostora kreativnih industrija.

4. U ovom radu SWOT matrica usmjerena je na potencijal i mogućnosti razvoja kulturnog turizma u gradu Rijeci gdje je za glavni cilj promatran razvoj budućeg turističkog proizvoda istoimenog turizma. prilika i prijetnji uključenih u projekt ili neki poslovni poduhvat. 20 . slabosti. MOGUĆNOSTI I POTENCIJAL RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA U GRADU RIJECI Trenutno stanje i buduće viđenje navedenog destinacijskog proizvoda prikazan je pomoću SWOT matrice – metode strateškog planiranja koja se koristi za procjenu snaga.

21 . • EU fondovi • podrška međunarodnih institucija kulturnog turizma • razvoj malog i srednjeg poduzetništva • razvoj novog.1 Analiza SWOT matrice Od davnina poznat kao kulturno-industrijski grad. Rijeka ima odlične predispozicije za daljnji razvoj s obzirom na spomenuti imidž. jedinstvenog turističkog proizvoda • kulturno-industrijske i gradske ture PRIJETNJE • nedovoljan smještajni kapacitet • loša struktura smještajnog kapaciteta • nedovoljan broj udruženja/poduzeća u sferi kulture i turizma • neusklađenost ponude sa aktualnim turističkim trendovima • neinovativni turistički proizvod • pravne i vlasničke dubioze • loša komunikacija među dionicima Izvor: obrada autora 4. Ono što predstavlja snagu Grada upravo je podizanje svijesti u ovom segmentu koja se očituje kroz postojanje sve većeg broja Udruga. geografski položaj i brojne turističke resurse koji spadaju u segment kulturno-industrijske baštine.Slika 2.: SWOT matrica grada Rijeke SNAGE • povoljan geoprometni položaj • bogata prirodna i kulturna baština (resursna osnovica) • velik broj manifestacija i događanja • brojne Udruge iz djelokruga kulture • Strategije razvoja i prateći dokumenti • mnogobrojni kulturni projekti koji čekaju realizaciju • izgradnja imidža kulturno-urbanog grada • blizina obalnih establiranih turističkih destinacija • kulturni resursi jake privlačne snage SLABOSTI • loša prometna infrastruktura • nezadovoljavajuća postojeća kulturna i turistička infrastruktura • ograničena financijska sredstva • nedovoljno izgrađen brend i imidž • neprepoznatljiv i nejasan turistički proizvod • loš destinacijski menadžment • neadekvatno valorizirana kulturna baština • nestručan kadar i nedovoljan broj djelatnika • outgoing agencijsko poslovanje • nedovoljno razrađen plan realizacije i upravljanja kulturnom baštinom • loša promocija kulturne baštine i vezanih aktivnosti • propadanje/neočuvanje kulturne baštine • izostanak međusektorske koordinacije PRILIKE • nove tržišne niše i aktualni turistički trendovi • mogućnost cjelogodišnjeg poslovanja • međusektorska suradnja i partnerstvo • low-cost zrakoplovne linije • kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

aktiviranje potencijalnih resursa. Priliku predstavljaju aktualni tržišni trendovi koji uključuju kraća vikend putovanja (city break) i doživljajnu komponentu odmora gdje se kao svojevrsni odgovor javlja razvoj kulturno-industrijskih tura. Daljnjim razvojem prometne infrastrukture (posebice zrakoplovne) otvara se mogućnost za nova tržišta i daljnji turistički razvoj. Ono što je također važno. 28 U sve strateške planove potrebno je uvesti dodatne mjere kojima bi se potaknuo razvoj kreativnih industrija. bolja organizacija i aktivnije uključenje svih kulturnih organizacija i Grada.).hr [14.] 22 . Međunarodni festival malih scena. potrebno je prvotno preusmjeriti outgoing agencijsko poslovanje i potaknuti kreaciju te prodaju incoming turističkih paketa.-2020.).rijeka. studeni 2016. Prostorni plan uređenja (2007. potiče se razvoj poduzetništva. Ljeto na Gradini. Osim što su sjedišta velikih kompanija i organizacija. Ono što tome doprinosi kulturne su manifestacije koje se održavaju na godišnjoj razini. Temeljem predstojeće titule prijestolnice kulture.inicijativa. otvaraju se radnje i pogoni te s time i povezana radna mjesta što naposljetku doprinosi razvoju opće ekonomije i gospodarstva. Dostupno na: www. u prestižnim svjetskim gradovima raste potražnja za nekretninama.protorpedo-rijeka. prijedloge i projekte za budući razvitak kulturnog imidža Grada. a što predstavlja bitnu odrednicu kulturnog turizma. 27 Protorpedo. a privlače velik broj posjetitelja te na taj način formiraju dio kulturnog proizvoda Grada (Riječke ljetne noći.-2020. Spajalica.27 Od vezanih strateških dokumenata nužno je istaknuti aktualnu Strategiju razvoja kulturnog turizma Grada (2015. Kada se utvrdi postojanje kvalitetnog turističkog proizvoda. Hartera i dr.] 28 www. ali i ostale atrakcije te na taj način oblikovati jedinstveni turistički proizvod kojim će se postići tržišna diferencijacija i uspostavljanje kulturnog identiteta. Između ostalog. privući turiste i posjetitelje iz okolnih destinacija ali i povećati prosječno vrijeme boravka u samoj destinaciji koje je još uvijek vrlo kratko. Veliki iskorak učinila je upravo Udruga Pro Torpedo koja već sedmu godinu za redom organizira Međunarodnu konferenciju na istoimenu temu i problematiku.) te Strategiju kulturnog razvitka (2013. poticanje je obnove starih građevina i ulica te revalorizacija postojeće baštine kojima Rijeka vrvi. Rijeka se može dodatno afirmirati i brendirati kao središte kulturno-urbanog turizma Republike Hrvatske ali i kao jedan od svjetskih gradova. Navedeni tržišni imidž i „marka“ Rijeci mogu donijeti mnogostruke koristi. Navedene mogu uključiti mnogobrojne kulturne i industrijske spomenike. studeni 2016. adaptacija objekata. projekata i konferencija. ovakvi turistički proizvodi mogu produljiti trajanje turističke sezone (smanjiti negativni učinak sezonalnosti).hr/manifestacijeKultura [14. Za realizaciju navedenog. lakše je dobiti podršku međunarodnih institucija ali i Europskih fondova koji osim kapitala mogu ponuditi i pomoć stručnjaka te vezanih institucija.) koji u svojim ciljevima i smjernicama sadrže analize. ali i mjere kojima će se ista zaštititi s ciljem stvaranja jedinstvenog i održivog kulturno-turističkog proizvoda. Festival Republika.

ZAKLJUČAK Budućnost uspješnog pozicioniranja turističke destinacije na tržištu svakako leži u daljnjem razvijanju selektivnih oblika turizma. Sudeći po mnogobrojnim svjetskim primjerima.Iako ima mnogostruke prednosti. Povezivanjem Grada. U nekim periodima gradovi mogu biti prenatrpani turistima. prevazišla bi se birokracija i postojeće dubioze te se pokrenuli projekti koji za sada stagniraju i predstavljaju gorući problem. industrijske arheologije. može biti glavni pokretač razvoja kako turizma. ali i ostalih dionika koji su direktno ili indirektno povezani s industrijskom baštinom na višoj razini. Ono što je trenutni problem Grada Rijeke nejasno je definiran i suviše diverzificiran turistički proizvod kojeg je teško plasirati u određeni tržišni segment. pravilno upravljanje i pozicioniranje ključ su odgovornog turističkog razvoja unutar granica održivosti. usmjeriti se u određenu tržišnu nišu te u tom smjeru nastaviti razvijati postojeću ponudu i resursnu osnovicu. Ubuduće je nužno segmentirati tržište. Turističke zajednice. kulturni turizam. Osim što pridonose načelima održivosti. kreativne industrije i kulturne manifestacije čime bi se naposljetku razvila brojnija „kulturna“ publika i integralni proizvod. omogućuju 23 . čime se prelazi opteretni kapacitet destinacije i potiče saturacija što nikako nije poželjan ishod. lokalnog stanovništva. tako i lokalne ekonomije i gospodarstva. kreativnih industrija i marketinga potaknuo bi se razvoj kompetitivnog kadra čime bi se pojačali svi segmenti kulture i na taj način Rijeci donijeli titulu „kulturnog predvodnika regije“. Kompetitivan menadžment destinacije. ovakav smjer razvoja može donijeti i određene negativnosti. Veliki je nedostatak i nedovoljan smještajni kapacitet koji ne može primiti veće grupe gostiju. poglavito zbog osjetljivog okruženja neprocjenjive ekonomske i emocionalne vrijednosti. ukoliko je pravilno ustrojen. Daljnjim poticanjem nastavnih programa iz područja kulturne baštine. Jedna od većih prepreka u Gradu Rijeci zasigurno je i nedostatak koordinacije i adekvatnog menadžmenta kojim bi se uvele razvojne mjere konkretno za urbani turizam. Na taj se način može potaknuti obnova i revitalizacija postojeće „jake“ kulturne baštine koja je većim dijelom neiskorištena te nema nikakvu funkciju iako posjeduje ogroman razvojni potencijal.

Ubuduće je nužno ugledati se na svjetske primjere dobre prakse kako bi dionici postali svjesniji neprocjenjivog kulturnog bogatstva kojeg posjeduju. Velike Britanije. Mađarske i Slovenije. priključivanjem u turističke tokove sudjeluje u nekom od njenih pojavnih oblika. S obzirom na činjenicu da je prosječno vrijeme zadržavanja u destinaciji isto unazad šest godina. Ona je imanentna samoj definiciji turizma: svaki turist. Iako je prisutan rast u broju smještajnih kapaciteta. Španjolske. turist se javlja u velikom broju uloga. Aktualna kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture te Europski fondovi predstavljaju značajnu priliku za pokretanje navedenih inicijativa te daljnju afirmaciju Rijeke kao svjetski poznate urbano-kulturne metropole. Austrije. Proizvod kulturnog turizma ima veliku snagu u stvaranju suvremenog urbanog imidža destinacije. koje po teoriji često i nadilaze ovu vrstu turizma. nužno je bolje upravljanje njenom strukturom: privatni smještaj sudjeluje sa preko 50% u ukupnom udjelu što može predstavljati kočnicu daljnjem razvoju. Rijeku posjećuju pretežito turisti u dobi od 19 do 50 godina uz trend rasta mlađe populacije do 30 godina. POPIS LITERATURE 24 . a uvelike doprinose prihodu od turizma. bio zainteresiran za kulturu ili ne. godine najveći broj dolazaka ostvarili su državljani Italije. Njemačke. Francuske. Tijekom 2015. Srbije te Izraela. Uz postojeće.kreaciju doživljajne komponente odmora i kreativnih industrija koje je danas neophodno integrirati u osnovne elemente turističkog proizvoda. ali i mogućnosti njihove adekvatne revalorizacije. oduvijek su privlačile posjetitelje što je prepoznato kao glavni faktor poticanja razvoja urbanizacije i ekonomije – u jednome gradu koji nudi pregršt aktivnosti. Poljske. Grad Rijeka bi svoj turistički proizvod zasigurno trebao razvijati u smjeru gradskog urbanog turizma gdje bi se kulturna baština uvrstila kao dodatni segment ponude. Amerike. potrebno je daljnje diverzificiranje i obogaćivanje postojeće ponude. destinacija je tijekom 2016. godine uspjela privući turiste iz Bosne i Hercegovine. Kultura kao primarna ili usputna motivacija uključuje više od trećine (37%) turističkog tržišta. Urbane sredine kao što su Rijeka.

1985. 8. S. Institut za turizam.ppt 12.. S.rijeka.-2020.: Special interes tourism: context and cases.1. Geić. 3.hr 9. Proizvodi kulturnog turizma. V. 2001. 11. mint. R. 14. Derrett. Vlahović. Opatija.kvarner. 2006. zeleno. 5. D. Školska knjiga. UNWTO.: Turizam. Zagreb.hr/UserDocsImages/040709kult-turizam.plavo. 2002. www. 7.: Hrvatski turizam . Split.hr 16. Institut za turizam. Sveučilište u Splitu.: Menadžment selektivnih oblika turizma. Douglas. 1994. Ekonomski fakultet u Zagrebu. Stipanović C. 13.: Turizam i kulturno-civilizacijsko naslijeđe. D. Tomljenović R. Dostupno na: www. 10. Alfier. Geić. bijelo. 2001. Zagreb. Zbornik istraživanja.: Hrvatska strana Jadrana: Turizam i transformacije.culturenet. FMTU. Koncepcija i strategija razvoja u turizmu. 2015. 1991. 2011.: „Selektivni turizam pouzdano sredstvo za revitalizaciju prostornoekološke i kulturne baštine Hrvatske“. Zagreb. Zagreb. Dostupno na: www. N. V. John Wiley & Sons. Turizam.mint.: Od turizma i kulture do kulturnog turizma. 2006. www. Strategija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke 2015. Veleučilište u Splitu.. 2. Jadrešić. 15. Institut za turizam.hr 6. br. Institut za turizam..hr 25 . Jadrešić. 2. Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni. Split. Australia. 4. Strategija razvoja Ministarstva turizma RH.