You are on page 1of 2

UVODNA RIJEC

Ideja o realizacljiizloLbeo pojavamaranog krSianstvau hrvatskim kontinentalnim


prostorima,nedovoljno istraZenui dugo vremenanepravednozanemarivanufenomenu,
sazrelaje u trenutku kad je Nacionalni organizacijskiodbor za pripremu XIII.
medunarodnogkongresaza starokr5ianskuarheologijuredefiniraoprije planirane
programeprateiih sadrZajatoga znanstvenogskupa, odludivli da se umjestojedne "velike"
sredi3njeizloLbeuZagrebu, postavi niz manjih tematskih izloiabau vi5e hrvatskih
gradova.Razlozi takovoj odluci u prvom su redu bili praktidnenaravi, ajedan od njih,
vjerojatno odsudan,odnosio se na moguie organizacijskeprobleme, osobito na one koji su
semogli pojaviti prigodom prikupljanja spomenidkegrad,eizrazliditihkrajeva Hrvatske,
poglavito iz njezinih okupiranih podrudja.
S obzirom na dinjenicu da je rijed o iznimno vaZnomznanstvenomskupu (njegovi su
i ovoga puta domaiini Split i Solin, organizatoriprvoga kongresaza starokriiansku
arheologiju,odrZanatodno prije 100 godina, te Pored),u zagrebadkomArheolo5kom
muzeju procijenili smo daje vrijedno truda i hrvatsku metropolu ukljuditi u program
manifestacijakoje ie se potkraj rujna i na podetkulistopada1994.dogattatiu naiim
priobalnim sredi5tima.Odludili smo se upustiti u avanturupriprffnanja izloibe o podecima
kr5ianstvau kontinentalnim podrudjimaHrvatske, znaju(i unaprijedza mnoge pote5koie
koje ie stajatina putu realizaciji takva projekta.Uzdali smo se dakako u suradnjumnogih
relevantnihinstitucija iz sjevernihdijelova Hrvatske i u tome pogledu na5aodekivanjanisu
bila iznevjerena.Nismo medutim predvidjeli sve problemekoji su sepojavljivali tijekom
pripremanjaizloi,be.Tako je, primjerice,izvan priobalnogahrvatskogpodrudjamalo
strudnjakakojima je starokr5ianskaarheologijauZaspecijalnost,pa je teret koncipiranja
izloLbei njezinaosmiSljavanjabio na letlima malog broja pojedinaca,koji su morali uloZiti
velik napor da ideju dovedu do konadnerealizacije.Drugi podjednakosloZenproblem
proizaiaoje iz dinjeniceda je jedna od posljedicadogaclajakoji se posljednjih godina
zbivaju na ovim prostorimai vrlo oteZanofunkcioniranjeuobidajenihmuzejskih djelatnosti.
Primjerice,bilo je vrlo te5kodoii do izloLakapohranjenihu mnogim muzejskim zbirkama,
jer su nerijetko bile dislociranei te5ko dostupne.Svakakotreba naglasitida je sretna
okolnost i to StoZagreb u ovoj, 1994. god., obiljeZava900. godi5njicu osnutkaZagrebaLke
biskupije. PremdaArheolo5ki muzej za tu prigodu priprema projekte koji su izravno
povezanis najstarijompro5lo5iu grada,ipak drZimo da se i ova tema dobro nadopunjujeuz
druge planiranesvedanostiobiljeZavanjatogajubileja. Valja se podsjetiti da jeZagreb
utemeljenjembiskupije utro put izgradnji svogapovijesnogidentiteta,a novaje biskupija
neformalnobila nasljednikom starije, ranokr56anske,sisadkebiskupije.
O sadrZajuove izloZbevi5e ie biti rijedi u jednom od uvodnih tekstovai u katalo5koj
obradbi izlolaka. iitatelji kataloga i posjetitelji izlolbe uvjerit ie se u teZnju autora da u Sto
je moguie veioj mjeri prezentirajuspomenikeizrazlllitlh podrudjakontinentalneHrvatske.
NeizbjeZnoje ipak bilo posvetiti osobitu pozornostspomenidkojbaStinivaZnijih antidkih (i
kasnoantidkih)sredi5ta:Siska (Siscia),Osijeka (Mursa) i Vinkovaca (Cibalae),zatim
VaraZdinskihToplica (Aquae Iasae),Ludbrega (Iovia), Daruvara (Aquae Balissae)te
Dakova, SlavonskePoZege,Ozlla,Prozora,Zagrebai dr. Valja takoder naglasitida su
istraZivanjakoja je bilo nuZnoobaviti nadma5ilaodekivanjatemeljenana podacimaiz
strudneliterature. "Otkriven" je niz do sadanepoznatihspomenika,neki su spomenici
reinterpretirani,a neki valorizirani premanovim, drukdijim kriterijima. lzloiba jebez
sumnjeopseZnijai zanimljivija od one koja je u podetnojfazi pripremebila zamiSljena.Tu
d-injenicusmatramonajvrednijim postignuiem ovoga projekta. Premdasu u mnogim
sludajevimainterpretacijei datacijeiskoradileiz shematiziranihokvira uvrijeZenoganadina
razmi5ljanja- sa dime se netko moZei ne mora u potpunostislagati- nepobitnoje da se

prezentacUom
veieg dijela gra<testrudnojjavnosti otvaramogudnostwednovanja
spomenidkegratlei uvid u taj nepravednomarginalizirandio na5earheolo5kebi5tine. Cilj je
oveinicijativeda to budepoticajdaljim istrazivanjimai drukdijemodnosuprema
ranokr5ianskoj
ba5tinisjeverneHrvatske.Moramo,naime,vjerovatida su znatnobogatiji
nalaziu susjednojMaclarskoju najveCojmjeri rezultatbole istraZenostitogadijela
nekadainjePanonije,to prije Stosukasnoantidki
izvori podjednako,ili daku ve6oimSeri
relevantniza hrvatskipanonskiprostor(usporedbes Dalmacijomi Istrom nisu primjlrene
iz mnogihrazloga).
OsjeiampotrebudanakrajuuvodnerijediiskaZemveliku zahvalnost
svimmuzejskim
ustanovama
diljem sjeverneHrvatske,koje su spremnoustupileodgovarajuiuspomenidku
gra<Iu,suradujuiina taj nadins namau realizacijiovogaprojekta(imenatih institucija
istaklutasuna drugomemjestuu katalogu).Takotterzahvaljujemsvim suradnicimikoji su
piluii tekstovezakatalogili nabilo koji druginadinomoguiili da posaouspjesno
privedemokraju. Iako im u ovoj prigodi ne mogusvimapojedinadnozahvaliti,ipak moram
istaknutionekoji su dali osobitdoprinosi bezkojih nebi bilo ovakveizlolbe.U prvom
reduto je dr. BrankaMigotti iz Odsjekaza arheologijlHAZtJ, kojaje od podetki
su9jelovalau realizacijiizloilbe,ponajprijekao autor,ili baremkaonqjeksponiranijiod
lefo{cine autorarpisacjednogod uvodnihtekstovau katalogu.Zahvalnostdugujemoi
kolegici mr. Midi Jarakiz Odsjekaza arheologijuzagrebadkog
Filozofskogfaku[eta kojaje
za ovu prigodupripremilapodugadak,ali nesumnjivowlo zanimljiv i koristanuvodnitekst
bezkojegabi teiko bilo razumjetiozradfepojavei razvojakr5ianstvau tim naiim krajevima.
N{alje moramspomenutii kolegudr. zetjta Demu,koji je, uz ostalo,vodiobriguo
pripremikataloga,preuzevsitu nezahvalnu
duZnostu trenutkukadje bilo sumnjiu
moguinostiuspje5nog
i pravodobnog
posla.Naposljetku
okondavanja
, iz ovogipopisanije
moguieizostavitiime autoralikovnogpostavaizloLbe,kolegeMarijaBeusana,
toiiJe
profesionalnost
ovogaputanadopunioi osobnomzanesenosiu
za gradukojuje valjalo
prezentirati,
Stoje moralouroditiuspje5nim
rezultatima.
Svimanjimate onirni koji iu
odradili bilo koji dio poslau svezis realizacijomizloilbe(pisci katalo5kihjedinica fotograf,
"
crtad,prevoditelj,lektori,restauratori
i dr.) zahvaljujem.Nadamseda smosvi zajedno
ovomizloZbomoworili novusfianicujednevaZnegranearheologije,kojoj seu sJevernim
hrvatskimkr4jevimado sadanije posveiivalapotrebitapozornosi,a kojojle u nas,prije
svegau Dalmaciji,temeljepostaviona5zasluZniarheologdon FraneBulii, upozoravaJuii
na problempanonskihstarokrSianskihmudenikate u ono dobaohrabrivaoisiraZivanjai na
sjevernohrvatskim
panonskimprostorima!
'

Ante Rendii-Miodevii
Ravnatelj Arheolo3kog muzeja u Zagrebu