You are on page 1of 36

KVANTITATIVNE METODE U EKONOMIJI

I MENADMENTU
Vjebe br. 11
Linearno programiranje
Grafika metoda

Linearno programiranje
Linearnim programiranjem mogue je rjeavati svaki
problem koji moemo predstaviti odgovarajuim modelom
linearnog programiranja.
Osnovni preduslov za kompletiranje modela LP je postojanje
linearnih veza izmeu kategorija koje su nezaobilazne u
pripadnom problemu koji elimo rijeiti
Model LP sastoji se od funkcije cilja, ogranienja i optih
uslova

Linearno programiranje
Matematiki, LP je pronalaenje tzv. uslovnog ekstrema. Treba
pronai ekstremnu vrijednost (max./min.) odabrane linearne
funkcije vie promjenljivih, tako da optimalna kombinacija
vrijednosti tih promjenljivih zadovolji sva ogranienja koja su
postavljena kod razmatranog problema.
Skup tih ogranienja izraava se odgovarajuim sistemom
linearnih (ne)jednaina sa promjenljivim od ijih vrijednosti zavisi
vrijednost naprijed navedene linearne funkcije cilja.
Najee koritene metode za rjeavanje modela linearnog
programiranja su:
1. Grafika metoda
2. Simpleks metoda

Grafika metoda

Primjenjuje se u sluajevima kada polazni oblik modela LP sadri dvije promjenljive {X1;

X2}

Grafika metoda slui da lake shvatimo:

Oblast svih moguih rjeenja;


Kada je neko ogranienje suvino;
ta je jednoznano a ta vieznano rjeenje;
Postojanje uskih grla kod optimuma i sl.

Sastoji se od grafikog prikaza cijelog modela LP, funkcije cilja i ogranienja u 2-dim.
koordinatnom sistemu XOY

Funkcija cilja (Min./Max) se predstavlja jednoparametarskom porodicom pravih linija

Ogranienja jednaine se predstavljaju pravim linijama a ogranienja nejednaine


poluravnima.

Opti polazni model LP kod grafike metode

Max.

f C1 X 1 C2 X 2
Min.

Funkcija cilja

a11 X 1 a12 X 2 d1
a21 X 1 a22 X 2 d 2

Ogranienja

a31 X 1 a32 X 2 d3
X1 0; X 2 0

Opti uslovi

a11 X1 a12 X 2 d1

(ogranicenj e I tipa) ' ' ' '

X2

d1
a12

X1 0 X 2

d1
a12

X 2 0 X1

d1
a11

Ogranienje I tipa

Skup moguih
rjeenja za dato
ogranienje
0

d1
a11

X1

a21 X1 a22 X 2 d2

(ogranicenj e II tipa) ' ' ' '

X2

Ogranienje II tipa

d2
a22

X1 0 X 2

d2
a22

X 2 0 X1

d2
a21

Skup moguih rjeenja za dato


ogranienje

d2
a21

X1

a31 X1 a32 X 2 d3

(ogranicenj e III tipa) ' ' ' '

X2

d3
a32

X1 0 X 2

d3
a32

X 2 0 X1

d3
a31

Ogranienje III tipa

d3
a31

X1

X2

Skup moguih rijeenja predstavlja du BC.

B (IIII)
f0
C (IIIII)

A (III)

translacija
f0

Ogranienje III tipa


=

Ogranienje I tipa

X1
Ogranienje II tipa

Funkcija cilja: Max f C1 X1 C2 X 2


X2

B - najudaljenija taka od ishodita


(maksimalna vrijednost funkcije cilja)

Skup moguih rijeenja predstavlja du BC.

B (IIII)

f0

C (IIIII)

A (III)

Ogranienje III tipa


=

Ogranienje I tipa

f0

X1
Ogranienje II tipa

Funkcija cilja: Min f C1 X1 C2 X 2


X2

C - najblia taka ishoditu (minimalna


vrijednost funkcije cilja)

Skup moguih rijeenja predstavlja du BC.

B (IIII)
f0
C (IIIII)

A (III)
f0

Ogranienje III tipa


=

Ogranienje I tipa

X1
Ogranienje II tipa

Grafika metoda
Na osnovu prethodnih razmatranja vidimo da se grafiki metod
odreivanja rjeenja zadatka linearnog programiranja sastoji od
slijedeih aktivnosti:
1. Formulisanje problema u obliku zadatka linearnog
programiranja;
2. Grafiko predstavljanje pravih koje reprezentuju
(ne)jednaine sistema ogranienja;
3. Identifikacija skupa moguih rjeenja za koja su zadovoljene
sve (ne)jednaine sistema ogranienja i opti uslov
nenegativnosti.
4. Nanoenje prave koja reprezentuje funkciju
cilja f0

Grafika metoda

5. Translacija prave funkcije cilja slijeva udesno, (nanoenje


paralelnih pravih) sve dok ne ucrtamo jednu takvu pravu
koja sa skupom moguih rjeenja ima samo jednu
zajedniku taku;
6. Utvrivanje optimalnih vrijednosti promjenljivih X1 i X2 u
vidu koordinata ekstremne take skupa moguih rjeenja
najudaljenije od koordinatnog poetka (identifikacijom sa
grafika ili rjeavanjem sistema jednaina pravih na ijem
presjeku se taka nalazi), i
7. Odreivanje vrijednosti funkcije cilja za optimalne
vrijednosti promjenljivih.

Primjer 1:
Neka kompanija proizvodi dobra A i B. Maine koje se koriste u
proizvodnji imaju maksimalan mjeseni kapacitet 24 000 sati (ms
mainski sati). Jedinica dobra A moe se izraditi za 3 sata a jedinica
dobra B za 2 sata rada maina.
Moe se raunati sa najvie 35 000 radnih sati radnika (rs). Potrebno
vrijeme za izradu jedinice dobra A je 2,5 sata a jedinice dobra B je 5
sati.
Istraivanje trita kazuje da se moe prodati najvie 6000 jedinica
dobra A i 5000 jedinica dobra B.
Dobit po jedinici dobra A je 140KM a dobra B je 80KM.
Cilj je ostvarenje maksimalne dobiti za kompaniju pa treba:
a) formirati model LP-a;
b) izraunati optimalan program proizvodnje;
c) izvriti analizu optimalnog programa

Model i grafiki prikaz


1

x2
12000

5000 E

x2

5 000 kom B

IV

6 000 kom A

x1
x1 , x2 0

D
M

3 x1 2 x2 24 000 (m.s.)

2,5 x1 5 x2 35 000 (r.s.)

7000

x1=0 x2=12000

max f 140 x1 80 x2

A
6000 8000
III

14000
I

x1
II

x2=0 x1=8000
x1=0 x2=7000
x2=0 x1=14000

Primjer 2

Kompjuterska koorporacija MSA prizvodi dva modela mini


kompjutera Alfa 4 i Beta 5.

Firma zapoljava 5 tehniara. Svaki od njih radi 160 sati mjeseno na


montai.
Za sklapanje kompjutera Alfa 4 potrebno je 20 sati rada tehniara
dok je za model Beta 5 potrebno neophodno 25 sati rada.
U narednom mjesecu MSA eli proizvesti barem 10 kompjutera Alfa
4 i barem 15 kompjutera Beta 5.
Svaki kompjuter Alfa 4 ostvaruje profit od 1200 USD a Beta 5 profit
od 1800 USD.

Odrediti najprofitabilniji broj mini kompjutera koje treba


proizvesti u narednom mjesecu ( koristi grafiku metodu).
Formirati dualni model datog problema LP.
Koliko bi primanje jo jednog radnika unaprijedilo funkciju cilja?

Rjeenje
x1 broj kompjutera Alfa 4
x2 broj kompjutera Beta 5
Model:
max f 1200 x1 1800 x 2
20 x1

x1

x1 0;

25 x 2 160 5 x10 40;


10
x 2 15
x2 0

x 20 32

Skup moguih rjeenja


Skup moguih rijeenja predstavlja trougao ABC.
Proizvoljna taka: (15, 15) f(15, 15) = 45000.

f0: 1200 x1 1800 x2 45000 15.15, 0.25 f 0

II
32
C

15

III

40

R
I
10
Vidimo da je optimalna taka taka C:
I II x1=10; x2=24
f 1200 10 1800 24 55200

c) Promjena ogranienja
Primanje jo jednog radnika e direktno uticati na I
ogranienje:
K

II

32

Promijenit e se skup moguih


rijeenja (prava I e se pomijeriti
prema gore) pa e novo rijeenje
biti x1=10; x2=30,4 odnosno
funkcija cilja e se poveati za
11520 USD.

15

10

III

40

Primjer 3:
U proizvodnom pogonu firme mogu se proizvoditi dva
proizvoda (P1, P2). Strojevi prvog pogona (S1) imaju mjeseni
kapacitet 450 sati a drugog (S2) kapacitet od 600 sati.
Potreban broj sati rada strojeva u proizvodnji jedinice
proizvoda je sljedei:
S1

S2

P1

P2

Na temelju analize trokova zna se da treba proizvesti


najmanje 100 jedinica P1.
Prihod po jedinici P1 je 10KM i po jedinici P2 je 10KM.

Model LP-a
x1 broj proizvoda P1
x2 broj proizvoda P2

1
2
3

max f 10 x1 10 x2

2 x1 1x2 450 (m.s.) S1

2 x1 2 x2 600 (m.s.) S 2

1x1
x1 , x2 0

100 kom P1

Rjeenje:
Optimalno rijeenje je:

X2

Koordinate take B(150, 150)


Koordinate take C(100, 200)

450

f(C)=f(B)=3000

Optimalno rijeenje je du BC

200
C (IIIII)

B (III)

100

III

250 A
I

300
II

X1
f
f0

Opti polazni primarni model LP


1

n
Max.

f Cp X p
Min.
p 1

a
p 1
n

kp

a
p 1
n

lp

a
p 1

rp

X p dk

za k 1, K

X p dl

za l K 1, K L

X p dr

za r K L 1, ( K L) R

X p 0 za p 1, n ; m ( K L R)

Bazini polazni model primarni model LP


1

n
Max.
*

f C p X p 0 X n k 0 X n l M X n r M X n l
Min.
p 1
k
l
r
l

a
p 1

Izravnavajua varijabla I tipa

kp

alp X p
p 1

X n l
Izravnavajua varijabla II tipa

d k , k
Vjetaka varijabla II tipa

p 1

X p X nk

rp

Xp

X *nl dl , l
X nr

d r , r

Vjetaka varijabla III tipa

X p 0 , X n k 0 , X n l 0 , X n r 0 , X *n l 0 ,
p, k , l , r

Zadatak 1
Napraviti standardizirani model, modela LP iz primjera
1 i pronai optimalne vrijednosti svih varijabli

1
2

max f 140 x1 80 x2

2,5 x1 5 x2 35 000 (r.s.)

3 x1 2 x2 24 000 (m.s.)

6 000 kom A

x1
x2
x1 , x2 0

5 000 kom B

Stadardizirani primal
1
2

max f 140x1 80x 2 0 x3 0 x 4 0 x5 0 x6

3 x1 2 x 2
2,5 x1 5 x 2

x3

24 000 (m.s.)

x4

35 000 (r.s.)
x5

x1
x2

6 000 kom A
x6 5 000 kom B

x1 , x 2, x3 , x 4, x5 , x6, 0

Odrediti optimalne vrijednosti izravnavajuih varijabli!


X3=0 raspoloivi mainski sati su usko grlo programa
X4=5000 neiskoriteni radni sati
X5=0 trite je zasieno proizvodom A, usko grlo programa
X6=2000 moe se plasirati jo 2000 jedinica dobra B

Zadatak 2
Napraviti standardizirani model,
modela LP iz primjera 2 i pronai
optimalne vrijednosti svih varijabli

max f 1200 x1 1800 x 2


20 x1

x1

25 x 2 800
10
x 2 15

x1 0;
Rjeenje:
max f 1200 x1 1800 x2 0 x3 0 x4 0 x5 Mx4* Mx5*
20 x1

x1

25 x2 x3

800
x4

x2

x4* 10
x5

x5*

x1 0; x2 0; x3 0; x4 0; x5 0

15

x2 0

Zadatak 3:
Napraviti odgovarajui dualni model modela
LP iz1 primjera
max f 140 x 80 x 1 pa odrediti optimalne
3 x 2 x 24 000 (m.s.)
vrijednosti
dualnih promjenjljivih i objasniti
2
2,5 x 5 x 35 000 (r.s.)
x
6 000 kom A
njihovo znaenje
1

x2

5 000 kom B

x1 , x2 0

Y3
Y4
Y5
Y6

Zadatak 4
Formirati dualni model modela iz primjera 2 i 3 i
odrediti optimalne vrijednosti dualnih promjenjljivih

Dualni model primjer 2


min g 800 y3 10 y 4 15 y5
20 y3 y 4

25 y3

1200
y5 1800

y3 0; y 4 0; y5 0;
Odrediti optimalne vrijednosti dualnih varijabli i
protumaiti znaenja!

Dualni model primjer 3


1
2
3

max f 10 x1 10 x2

2 x1 1x2 450 (m.s.) S1

2 x1 2 x2 600 (m.s.) S 2

1x1
x1 , x2 0

100 kom P1

Y3
Y4
Y5

Zadaa:
Ruda se kopa u rudnicima R1 i R2. Dnevna proizvodnja je 100
tona u rudniku R1 i 200 tona u rudniku R2. Ta ruda se prerauje
u fabrikama F1 i F2 i svaka fabrika moe dnevno da preradi
najvie 250 tona rude. Cijene prevoza jedne tone uglja od
rudnika do fabrike dati su u tabeli:
F1

F2

R1

R2

Kako treba organizovati prevoz dnevne proizvodnje rude iz


rudnika do fabrika da ukupna cijena prevoza bude minimalna?

Zadaa:

Jedan lanac restorana eli proiriti svoju djelatnost otvarajui nove


restorane u odreenim gradovima.

Za jedan novi restoran tipa FAST FOOD potrebno je 20 000 KM i 2 nova


radnika a oekivani godinji prihod je 200 000 KM.
Za jedan novi restoran tipa CLASIC potrebno je 30 000 KM i 4 nova
radnika a oekivani godinji prihod je 500 000 KM.
Preduzee ima na raspolaganju 600 000 KM.
Zakonski ugovor zahtijeva da uposli najmanje 44 nova radnika.
Istraivanje trita je pokazalo da restorana tipa FAST FOOD treba biti
najmanje za 10 vie od restorana tipa CLASIC.

Pronai optimalan program program irenja djelatnosti u cilju


maksimizacije profita i analizirati rjeenje
Ako bi se naknadnim istraivanjem trita u gradovima ustanovilo da
ne treba vie od 6 restorana tipa CLASIC, kako bi to uticalo na
optimalan plan proizvodnje?

Zadaca:

Preduzee koristi tri stroja S1, S2, S3, da bi proizvelo dva tipa plastine mase P1,
P2. Jedan sat rada stroja S1 kota 10 KM, S2 kota 7 KM i S3 kota 12 KM.
Svake sedmice preduzee mora proizvesti barem 7 kg plastine mase tipa P1 i
barem 4 kg mase tipa P2.
Podaci o obradi plastinih masa u jednom satu dati su tabelom:
P1

P2

S1

1 kg

2 kg

S2

1 kg

1 kg

2 kg

1 kg

Sastaviti odgovarajui 3model LP a za minimalne sedmine trokove


Formirati dualni model i odrediti optimalne vrijednosti duala.
Protumaiti znaenje varijabli: .

Zadatak 1 (za vjebu)

Electrocom korporacija proizvodi dva tipa proizvoda: klima ureaje i


velike ventilatore. Proces proizvodnje za svaki proizvod je slian:
zahtijeva se odreena koliina oiavanja i odreena koliina
buenja.
Svaki klima ureaj trai 3 sata oiavanja i 2 sata buenja a za
svaki ventilator treba 2 sata oiavanja i 1 sat buenja.
U narednom proizvodnom periodu raspolaemo sa 240 sati
oiavanja i do 140 sati buenja.
Svaki klima ureaj donosi profit od 25 USD a svaki ventilator
donosi profit od 15 USD.
Menadment kompanije je potpisao ugovor kojim se garantuje
isporuka 20 klima ureaja a ispitivanjem trita su ustanovili da
ponudu ventilatora treba ograniiti na maksimalno 80 komada u
narednom proizvodnom periodu.
Odrediti optimalnu kombinaciju proizvodnji klima ureaja i
ventilatora u narednom periodu koja e osigurati najvei profit
Electocom- u; Izvriti analizu optimalnog programa proizvodnje;
Formirati dualni model i odrediti optimalne vrijednosti dualnih
promjenjljivih.

Zadatak 2 (za vjebu)

Kandidat za gradonaelnika u gradu XYZ je izdvojio 40 000


USD za oglaavanje u posljednjem danu pred izbore.
Planirano je da se koriste dva tipa oglaavanja: radio i
televizija.

Oglas na radiju kota 200 USD i procjenjuje se da e svako


oglaavanje na radiju uti novih 3 000 osoba.
Oglas na TV kota 500 USD i procjenjuje se da svaki TV oglas
informie novih 7 000 osoba.

U planiranju reklamne kampanje menader bi elio da oglase


uje to vie ljudi ali ugovorom su ogranieni da:

moraju imati najmanje 10 oglasa svakog tipa i


da radio oglasa mora biti najmanje toliko koliko i TV oglasa.

Odrediti koliko oglaavanja svakog tipa treba koristiti da bi se


informisalo to vie ljudi i koliko maksimalno ljudi e uti
oglase (koristiti grafiku metodu rijeavanja LP-a).
Ako bi ugovorom bilo odreeno da moramo imati najmanje 20
TV oglasa a ostali uslovi ugovora ostaju nepromjenjeni, da li
bi tada vie ljudi bilo informisano.
Formirati dualni model datog problema LP a.