You are on page 1of 64

Godina XX

Utorak, 30. augusta/kolovoza 2016. godine

Broj/

64

XX
, 30. 2016. e
ISSN 1512-7486 - bosanski jezik
ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik
ISSN 1512-7508 srpski jezik

MINISTARSTVO SIGURNOSTI
BOSNE I HERCEGOVINE
958

Na osnovu lana 81. stav (3) Zakona o azilu ("Slubeni


glasnik BiH", br. 11/16 i 16/16), lana 16. stav (2) Zakona o
putnim ispravama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 4/97, 1/99, 9/99, 27/00, 32/00, 19/01, 47/04, 53/07, 15/08,
33/08 i 39/08), l. 4. i 14. stav (1) alineje 8) Zakona o
ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine
("Slubeni glasnik BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06,
88/07, 35/09, 59/09, 103/09, 87/12 i 6/13) i lana 16. Zakona o
upravi Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02 i
102/09), na osnovu provedenih konsultacija sa Ministarstvom
civilnih poslova BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo je

PRAVILNIK

O IZGLEDU I SADRAJU ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE


PUTNE ISPRAVE ZA IZBJEGLICE
lan 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim Pravilnikom propisuje se izgled i sadraj zahtjeva za
izdavanje putne isprave za izbjeglice, potvrde o prijemu zahtjeva
i preuzimanje putne isprave te nain upisa podataka u obrasce.
lan 2.
(Upotreba roda)
Svi izrazi u ovom Pravilniku dati u jednom gramatikom
rodu odnose se bez diskriminacije i na mukarce i na ene.
lan 3.
(Izgled i sadraj zahtjeva za izdavanje putne isprave za
izbjeglice)
(1) Zahtjev za izdavanje putne isprave za izbjeglice sainjen je
na obrascu formata A4, bijele boje, na dvije stranice i
sastoji se iz dva dijela.
(2) Prvi dio zahtjeva, iz stava (1) ovog lana, sadri naziv
organa za izdavanje putne isprave kod kojeg se zahtjev

(3)

podnosi, broj zahtjeva i slijedee podatke o podnosiocu


zahtjeva:
a) jedinstveni matini broj (u daljem tekstu: JMB)
izbjeglice,
b) prezime i ime,
c) drava, mjesto i datum roenja,
d) pol,
e) prebivalite,
f)
adresa stanovanja u Bosni i Hercegovini,
g) dravljanstvo,
h) izrada putne isprave u roku kraem od propisanog,
i)
podaci o putnim ispravama/novi dokument - prvi
zahtjev,
j)
najava zahtjeva za akviziciju putem mobilne radne
stanice,
k) broj izbjeglikog kartona,
l)
kontakt telefon,
m) datum podnoenja zahtjeva,
n) potpis podnosioca zahtjeva.
Drugi dio zahtjeva, iz stava (1) ovog lana, sadri podatke o
roditeljima, zakonskom staratelju ili licu koje najavljuje
akviziciju putem mobilne radne stanice:
a) JMB,
b) prezime,
c) ime,
d) srodstvo,
e) broj identifikacionog dokumenta,
f)
datum,
g) potpis,
h) datum prijema zahtjeva,
i)
potpis ovlatenog lica,
j)
preuzimanje putne isprave - lino,
k) putem punomonika (ime i prezime, broj identifikacionog dokumenta),
l)
putem pote,

Broj 64 - Strana 2
m)

SLUBENI GLASNIK BiH

datum i potpis lica koje je izvrilo akviziciju


podataka,
n) datum i potpis lica koje je vrilo provjeru ispunjenosti
uslova za izdavanje putne isprave,
o) datum i potpis lica koje je odobrilo izradu putne
isprave.
(4) Obrazac zahtjeva za izdavanje putne isprave za izbjeglice je
sastavni dio ovog Pravilnika, Obrazac broj 1.
lan 4.
(Nain upisa podataka u zahtjev)
U obrazac zahtjeva, iz lana 3. ovog Pravilnika, podaci se
ispisuju elektronskim putem od strane lica ovlatenog za
zaprimanje zahtjeva a podnosilac zahtjeva tanost unesenih
podataka potvruje potpisom.
lan 5.
(Potvrda o prijemu zahtjeva i preuzimanje putne isprave)
(1) Lice ovlateno za zaprimanje zahtjeva za izdavanje putne
isprave za izbjeglice podnosiocu zahtjeva izdaje potvrdu o
prijemu zahtjeva za izdavanje i preuzimanje putne isprave.
(2) Potvrda iz stava (1) ovog lana sadri naziv organa, broj
zahtjeva, datum i barkod i sastoji se iz dva dijela:
a) dio koji se odnosi na predaju zahtjeva za izdavanje
putne isprave za izbjeglice i
b) dio koji se odnosi na preuzimanje putne isprave za
izbjeglice.
(3) Dio potvrde koji se odnosi na predaju zahtjeva za izdavanje
putne isprave za izbjeglice sadri: ime, prezime, JMB,
mjesto prebivalita podnosioca zahtjeva i potpis ovlatenog
lica.
(4) Dio potvrde koji se odnosi na preuzimanje putne isprave za
izbjeglice sadri: datum, serijski broj putne isprave, ime,

Utorak, 30. 8. 2016.

prezime, JMB, potpis primaoca putne isprave i potpis


ovlatenog lica.
(5) Potvrda iz stava (1) ovog lana sadri obavjetenje da e
lini podaci iz zahtjeva za izdavanje putne isprave biti
obraeni u svrhu odreenu Zakonom o putnim ispravama i
bie predmetom prava i zatite prema Zakonu o zatiti
linih podataka.
(6) Potvrda o prijemu zahtjeva za izdavanje i preuzimanje
putne isprave za izbjeglice je sastavni dio ovog Pravilnika,
Obrazac broj 2.
lan 6.
(Obrasci)
Obrasci koji su sastavni dio ovog Pravilnika tampani su
latininim i irilinim pismom, na jezicima u slubenoj upotrebi
u BiH i na engleskom jeziku.
lan 7.
(Prestanak vaenja propisa)
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da vai
Pravilnik o izgledu i sadraju zahtjeva za izdavanje putne isprave
za izbjeglice, putne isprave za lica bez dravljanstva i putnog lista
za strance ("Slubeni glasnik BiH", broj 78/09) u dijelu koji se
odnosi na izgled i sadraj zahtjeva za izdavanje putne isprave za
izbjeglice.
lan 8.
(Stupanje na snagu Pravilnika)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
Broj 07-02-2-2554-4/16
Ministar
17. augusta 2016. godine
Dragan Mekti, s. r.
Sarajevo

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Broj 64 - Strana 3

Broj 64 - Strana 4

SLUBENI GLASNIK BiH

Utorak, 30. 8. 2016.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Broj 64 - Strana 5

Broj 64 - Strana 6

SLUBENI GLASNIK BiH


k)

Temeljem lanka 81. stavak (3) Zakona o azilu ("Slubeni


glasnik BiH", br. 11/16 i 16/16), lanka 16. stavak (2) Zakona o
putnim ispravama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 4/97, 1/99, 9/99, 27/00, 32/00, 19/01, 47/04, 53/07, 15/08,
33/08 i 39/08), lanaka 4. i 14. stavak (1) alineja 8) Zakona o
ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine
("Slubeni glasnik BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06,
88/07, 35/09, 59/09, 103/09, 87/12 i 6/13) i lanka 16. Zakona o
upravi Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02 i
102/09), a na osnovu provedenih konzultacija sa Ministarstvom
civilnih poslova BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo je

PRAVILNIK

O IZGLEDU I SADRAJU ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE


PUTOVNICE ZA IZBJEGLICE
lanak 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim se Pravilnikom propisuje izgled i sadraj zahtjeva za
izdavanje putovnice za izbjeglice, potvrde o prijemu zahtjeva i
preuzimanje putovnice te nain upisa podataka u obrasce.
lanak 2.
(Uporaba roda)
Svi izrazi u ovom Pravilniku dati u jednom gramatikom
rodu odnose se bez diskriminacije i na mukarce i na ene.
lanak 3.
(Izgled i sadraj zahtjeva za izdavanje putovnice za izbjeglice)
(1) Zahtjev za izdavanje putovnice za izbjeglice sainjen je na
obrascu formata A4, bijele boje, na dvije stranice i sastoji se
iz dva dijela.
(2) Prvi dio zahtjeva, iz stavka (1) ovog lanka, sadri naziv
organa za izdavanje putovnice kod kojeg se zahtjev
podnosi, broj zahtjeva i sljedee podatke o podnosiocu
zahtjeva:
a) jedinstveni matini broj (u daljem tekstu: JMB)
izbjeglice,
b) prezime i ime,
c) drava, mjesto i datum roenja,
d) spol,
e) prebivalite,
f)
adresa stanovanja u Bosni i Hercegovini,
g) dravljanstvo,
h) izrada putovnice u roku kraem od propisanog,
i)
podaci o putovnicama / novi dokument - prvi zahtjev,
j)
najava zahtjeva za akviziciju putem mobilne radne
stanice,
k) broj izbjeglikog kartona,
l)
kontakt telefon,
m) datum podnoenja zahtjeva,
n) potpis podnositelja zahtjeva.
(3) Drugi dio zahtjeva, iz stavka (1) ovog lanka, sadri
podatke o roditeljima, zakonskom zastupniku, staratelju ili
osobi koja najavljuje akviziciju putem mobilne radne
stanice:
a) JMB,
b) prezime,
c) ime,
d) srodstvo,
e) broj identifikacijske isprave,
f)
datum,
g) potpis,
h) datum prijema zahtjeva,
i)
potpis ovlatene osobe,
j)
preuzimanje putovnice - osobno,

Utorak, 30. 8. 2016.

putem punomonika (ime i prezime, broj


identifikacijske isprave),
l)
putem pote,
m) datum i potpis osobe koja je izvrila akviziciju
podataka,
n) datum i potpis osobe koja je vrila provjeru
ispunjenosti uvjeta za izdavanje putovnice,
o) datum i potpis osobe koja je odobrila izradu
putovnice.
(4) Obrazac zahtjeva za izdavanje putovnice za izbjeglice
sastavni je dio ovog Pravilnika, Obrazac broj 1.
lanak 4.
(Nain upisa podataka u zahtjev)
U obrazac zahtjeva, iz lanka 3. ovog Pravilnika, podaci se
ispisuju elektronskim putem od strane osobe ovlatene za
zaprimanje zahtjeva a podnositelj zahtjeva tanost unesenih
podataka potvruje potpisom.
lanak 5.
(Potvrda o prijemu zahtjeva i preuzimanje putovnice)
(1) Osoba ovlatena za zaprimanje zahtjeva za izdavanje
putovnice za izbjeglice podnositelju zahtjeva izdaje potvrdu
o prijemu zahtjeva za izdavanje i preuzimanje putovnice.
(2) Potvrda iz stavka (1) ovog lanka sadri naziv organa, broj
zahtjeva, datum i barkod i sastoji se iz dva dijela:
a) dio koji se odnosi na predaju zahtjeva za izdavanje
putovnice za izbjeglice i
b) dio koji se odnosi na preuzimanje putovnice za
izbjeglice.
(3) Dio potvrde koji se odnosi na predaju zahtjeva za izdavanje
putovnice za izbjeglice sadri: ime, prezime, JMB, mjesto
prebivalita podnositelja zahtjeva i potpis ovlatene osobe.
(4) Dio potvrde koji se odnosi na preuzimanje putovnice za
izbjeglice sadri: datum, serijski broj putovnice, ime, prezime, JMB, potpis primatelja putovnice i potpis ovlatene
osobe.
(5) Potvrda iz stavka (1) ovog lanka sadri obavijest da e
osobni podaci iz zahtjeva za izdavanje putovnice biti
obraeni u svrhu odreenu Zakonom o putnim ispravama i
biti predmetom prava i zatite prema Zakonu o zatiti
osobnih podataka.
(6) Potvrda o prijemu zahtjeva za izdavanje i preuzimanje
putovnice za izbjeglice je sastavni dio ovog Pravilnika,
Obrazac broj 2.
lanak 6.
(Obrasci)
Obrasci koji su sastavni dio ovog Pravilnika tampani su
latininim i irilinim pismom, na jezicima u slubenoj uporabi u
BiH i na engleskom jeziku.
lanak 7.
(Prestanak vaenja propisa)
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti
Pravilnik o izgledu i sadraju zahtjeva za izdavanje putovnice za
izbjeglice, putovnice za osobe bez dravljanstva i putnog lista za
strance ("Slubeni glasnik BiH", broj 78/09) u dijelu koji se
odnosi na izgled i sadraj zahtjeva za izdavanje putovnice za
izbjeglice.
lanak 8.
(Stupanje na snagu Pravilnika)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
Broj 07-02-2-2554-4/16
Ministar
17. kolovoza 2016. godine
Dragan Mekti, v. r.
Sarajevo

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Broj 64 - Strana 7

Broj 64 - Strana 8

SLUBENI GLASNIK BiH

Utorak, 30. 8. 2016.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Broj 64 - Strana 9

Broj 64 - Strana 10

SLUBENI GLASNIK BiH

( ,
),
) ,
)
,
)
,
)
.
(4)
, 1.
4.
( )
, 3. ,


.
5.
( )
(1)

.
(2) (1) ,
, :
a)

)
.
(3)
: , ,
,
.
(4)
: , , ,
, ,
.
(5) (1)



.
(6)
,
2.
6.
()

,
.
7.
( )


,
("
", 78/09)
.
8.
( )

" ".
07-02-2-2554-4/16

17. 2016.
, . .

81. (3) ("


", . 11/16 16/16), 16. (2)
("
", . 4/97, 1/99, 9/99, 27/00, 32/00, 19/01, 47/04, 53/07,
15/08, 33/08 39/08), . 4. 14. (1) 8)

(" ", . 5/03, 42/03,
26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09, 103/09, 87/12 6/13)
16. ("
", . 32/02 102/09),
,



1.
( )

,

.
2.
( )

.
3.
( )
(1)
4, ,
.
(2) , (1) ,
,
:
) ( : )
,
) ,
) , ,
) ,
) ,
) ,
) ,
) ,
) / - ,
)

,
) ,
) ,
) ,
) .
(3) , (1) ,
,
:
) ,
) ,
) ,
) ,
) ,
) ,
) ,
) ,
) ,
)
- ,

Utorak, 30. 8. 2016.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Broj 64 - Strana 11

Broj 64 - Strana 12

SLUBENI GLASNIK BiH

Utorak, 30. 8. 2016.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Broj 64 - Strana 13

Broj 64 - Strana 14

SLUBENI GLASNIK BiH

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE


BOSNE I HERCEGOVINE
959

Na osnovu lana 15. Zakona o Upravi za indirektno


oporezivanje (''Slubeni glasnik BiH'', broj 89/05) i lana 61. stav
2. Zakona o upravi (''Slubeni glasnik BiH'', broj 32/02 i 102/09),
direktor Uprave za indirektno oporezivanje donosi

UPUTSTVO

ZA POSTUPANJE U KRIVINIM I PREKRAJNIM


PREDMETIMA U SITUACIJAMA KADA POSTOJI
MOGUNOST POVREDE NAELA NE BIS IN IDEM
GLAVA I. Osnovne odredbe
lan 1.
(Predmet)
Ovim Uputstvom se blie ureuje postupanje i suradnja
organizacionih jedinica Uprave za indirektno oporezivanje kod
pokretanja prekrajnog i krivinog postupka u situacijama kada
postoji mogunost povrede naela ne bis in idem.
lan 2.
(Organizacione jedinice nadlene za postupanje)
Po Uputstvu za postupanje u krivinim i prekrajnim
predmetima u situaciji kada postoji mogunost povrede naela ne
bis in idem dune su da postupaju organizacione jedinice Sektora
za poslovne usluge, Sektora za carine, Sektora za poreze i Sektora za provoenje propisa u Upravi za indirektno oporezivanje.
GLAVA II. Nain postupanja
lan 3.
(Obavjetavanje nadlenog Odsjeka)
(1) Ovlateno slubeno lice organizacione jedinice nadlene za
pokretanje prekrajnog postupka, duno je po saznanju i
ocjeni da jedan dogaaj istovremeno ima obiljeja krivinog djela i prekraja, a prije pokretanja prekrajnog postupka, pismeno obavijestiti odsjek za provoenje propisa
nadlenog regionalnog centra. Pismeno obavjetenje se
dostavlja u roku od 10 dana od dana otkrivanja prekraja.
(2) Ovlateno slubeno lice nee pokretati prekrajni postupak
dok mu odsjek za provoenje propisa nadlenog
regionalnog centra ne dostavi odluku tuioca.
lan 4.
(Sadraj obavjetenja)
(1) Obavjetenje sadrava: naziv organizacione jedinice, mjesto,
broj i datum obavjetenja, podatke o poiniocu prekraja,
podatke o poinjenom prekraju (vrijeme, mjesto, radnje
koje ine bitne elemente prekraja i ostale podatke koji su od
znaaja za poinjeni prekraj), podatke o dokazima i drugoj
dokumentaciji koji se prilau uz obavijest. Obavjetenje
potpisuje lice koje ga je sainilo, ef grupe i ef odsjeka.
(2) Obrazac obavjetenja predstavlja prilog i sastavni je dio
ovog Uputstva.
lan 5.
(Obavjetavanje tuioca)
Ovlateno slubeno lice odsjeka za provoenje propisa
nadlenog regionalnog centra duno je po prijemu obavjetenja iz
lana 3. ovog Uputstva, saznanju i ocjeni da jedan dogaaj
istovremeno ima obiljeja krivinog djela i prekraja odmah
obavijestiti nadlenog tuioca u cilju donoenja naredbe o
provoenju istrage ili naredbe o neprovoenju istrage.
lan 6.
(Obavjetenje o nepokretanju prekrajnog
postupka do odluke tuioca)
Pored obavjetenja iz lana 5. ovog Uputstva ovlateno
slubeno lice odsjeka za provoenje propisa nadlenog

Utorak, 30. 8. 2016.

regionalnog centra, duno je obavijestiti tuioca da su ispunjeni


uvjeti za pokretanje prekrajnog postupka, kao i da se prekrajni
postupak nee pokretati do donoenja odluke tuioca uzimajui u
obzir rokove zastarjelosti za pokretanje i voenje prekrajnog
postupka u konkretnom sluaju.
lan 7.
(Dostava naredbe tuioca ovlatenom slubenom licu koje je
otkrilo prekraj)
(1) Po dobijanju naredbe tuioca o neprovoenju istrage ili
naredbe o obustavljanju istrage, ovlateno slubeno lice
odsjeka za provoenje propisa nadlenog regionalnog
centra duno je naredbu odmah dostaviti ovlatenom
slubenom licu koje je otkrilo prekraj. Ovlateno slubeno
lice e pokrenuti prekrajni postupak putem izdavanja
prekrajnog naloga ili podnoenja zahtjeva za pokretanje
prekrajnog postupka.
(2) Po dobijanju naredbe tuioca o provoenju istrage,
ovlateno slubeno lice odsjeka za provoenje propisa
nadlenog regionalnog centra duno je istu dostaviti na
znanje ovlatenom slubenom licu koje je otkrilo prekraj.
lan 8.
(Postupanje kad se u toku prekrajnog postupka otkrije da
dogaaj ima obiljeja krivinog djela)
U sluaju kada se nakon podnoenja zahtjeva za pokretanje
prekrajnog postupka ili nakon izdavanja prekrajnog naloga i
zatraenog sudskog odluivanja, utvrdi da isti dogaaj ima
obiljeja i krivinog djela, ovlateno slubeno lice e prije
okonanja prekrajnog postupka preduzeti mjere iz lana 3. ovog
Uputstva, te e o tome obavijestiti nadleni sud koji vodi
prekrajni postupak u cilju odgaanja radnji u konkretnom
prekrajnom postupku do donoenja odluke tuioca.
lan 9.
(Preduzimanje radnji dokazivanja)
U sluaju da se radi o dogaaju koji istovremeno ima
obiljeja prekraja i krivinog djela ovlateno slubeno lice
odsjeka za provoenje propisa nadlenog regionalnog centra
preduzet e, u skladu sa odredbama krivinoprocesnih zakona,
radnje dokazivanja pod nadzorom tuioca, a kada postoji
opasnost od odlaganja navedeno ovlateno slubeno lice e
samostalno preduzeti radnje dokazivanja uz naknadno
obavjetavanje tuioca.
GLAVA III. Prijelazne i zavrne odredbe
lan 10.
(Pokretanje prekrajnog postupka ako dogaaj nema elemente
krivinog djela)
Ako je poinjen prekraj koji nema zakonsko obiljeja
krivinog djela, prekrajni postupak se pokree na nain propisan
vazeim prekrajnim zakonom Bosne i Hercegovine.
lan 11.
(Prestanak vaenja ranijih propisa)
Danom poetka primjene ovog Uputstva prestaje da vai
Objanjenje direktora o postupanju organizacionih jedinica UIO
kada se otkrije poinjeni prekraj koji ima zakonsko obiljeje
krivinog djela broj: 01 18- 50-59/15 od 20.01.2015. godine.
lan 12.
(Stupanje na snagu)
Ovo Uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
Broj 01-02-2-1438/16
Direktor
10. augusta 2016. godine
Dr. Miro Dakula, s. r.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Broj 64 - Strana 15

Broj 64 - Strana 16

SLUBENI GLASNIK BiH

Utorak, 30. 8. 2016.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Temeljem lanka 15. Zakona o Upravi za neizravno


oporezivanje (''Slubeni glasnik BiH'', broj 89/05) i lanka 61.
stavak 2. Zakona o upravi (''Slubeni glasnik BiH'', broj 32/02 i
102/09), ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje donosi

UPUTU

ZA POSTUPANJE U KAZNENIM I PREKRAJNIM


PREDMETIMA U SITUACIJAMA KADA POSTOJI
MOGUNOST POVREDE NAELA NE BIS IN IDEM
GLAVA I. Osnovne odredbe
lanak 1.
(Predmet)
Ovom Uputom se blie ureuje postupanje i suradnja
organizacijskih jedinica Uprave za neizravno oporezivanje kod
pokretanja prekrajnog i kaznenog postupka u situacijama kada
postoji mogunost povrede naela ne bis in idem.
lanak 2.
(Organizacijske jedinice nadlene za postupanje)
Po Uputi za postupanje u kaznenim i prekrajnim
predmetima u situaciji kada postoji mogunost povrede naela ne
bis in idem dune su da postupaju organizacijske jedinice Sektora
za poslovne usluge, Sektora za carine, Sektora za poreze i
Sektora za provoenje propisa u Upravi za neizravno
oporezivanje.
GLAVA II. Nain postupanja
lanak 3.
(Obavjetavanje nadlenog Odsjeka)
(1) Ovlatena slubena osoba organizacijske jedinice nadlene
za pokretanje prekrajnog postupka, duna je po saznanju i
ocjeni da jedan dogaaj istovremeno ima obiljeja
kaznenog djela i prekraja, a prije pokretanja prekrajnog
postupka, pisano obavijestiti odsjek za provoenje propisa
nadlenog regionalnog centra. Pisano obavjetenje se
dostavlja u roku od 10 dana od dana otkrivanja prekraja.
(2) Ovlatena slubena osoba nee pokretati prekrajni
postupak dok joj odsjek za provoenje propisa nadlenog
regionalnog centra ne dostavi odluku tuitelja.
lanak 4.
(Sadraj obavjetenja)
(1) Obavjetenje sadrava: naziv organizacijske jedinice,
mjesto, broj i datum obavjetenja, podatke o poinitelju
prekraja, podatke o poinjenom prekraju (vrijeme, mjesto,
radnje koje ine bitne elemente prekraja i ostale podatke
koji su od znaaja za poinjeni prekraj), podatke o
dokazima i drugoj dokumentaciji koji se prilau uz
obavijest. Obavjetenje potpisuje osoba koja ga je sainila,
ef grupe i ef odsjeka.
(2) Obrazac obavjetenja predstavlja prilog i sastavni je dio ove
Upute.
lank 5.
(Obavjetavanje tuitelja)
Ovlatena slubena osoba odsjeka za provoenje propisa
nadlenog regionalnog centra duna je po prijemu obavjetenja iz
lanka 3. ove Upute, saznanju i ocjeni da jedan dogaaj
istovremeno ima obiljeja kaznenog djela i prekraja odmah
obavijestiti nadlenog tuitelja u cilju donoenja naredbe o
provoenju istrage ili naredbe o neprovoenju istrage.
lanak 6.
(Obavjetenje o nepokretanju prekrajnog postupka do odluke
tuitelja)
Pored obavjetenja iz lanka 5. ove Upute ovlatena
slubena osoba odsjeka za provoenje propisa nadlenog
regionalnog centra, duna je obavijestiti tuitelja da su ispunjeni

Broj 64 - Strana 17

uvjeti za pokretanje prekrajnog postupka, kao i da se prekrajni


postupak nee pokretati do donoenja odluke tuitelja uzimajui
u obzir rokove zastarjelosti za pokretanje i voenje prekrajnog
postupka u konkretnom sluaju.
lanak 7.
(Dostava naredbe tuitelja ovlatenoj slubenoj osobi koja je
otkrila prekraj)
(1) Po dobivanju naredbe tuitelja o neprovoenju istrage ili
naredbe o obustavljanju istrage, ovlaten sluben osoba
odsjeka za provoenje propisa nadlenog regionalnog
centra duna je naredbu odmah dostaviti ovlatenoj
slubenoj osobi koja je otkrila prekraj. Ovlatena slubena
osoba e pokrenuti prekrajni postupak putem izdavanja
prekrajnog naloga ili podnoenja zahtjeva za pokretanje
prekrajnog postupka.
(2) Po dobivanju naredbe tuitelja o provoenju istrage,
ovlatena slubena osoba odsjeka za provoenje propisa
nadlenog regionalnog centra duna je istu dostaviti na
znanje ovlatenoj slubenoj osobi koja je otkrila prekraj.
lanak 8.
(Postupanje kad se tijekom prekrajnog postupka otkrije da
dogaaj ima obiljeja kaznenog djela)
U sluaju kada se nakon podnoenja zahtjeva za pokretanje
prekrajnog postupka ili nakon izdavanja prekrajnog naloga i
zatraenog sudskog odluivanja, utvrdi da isti dogaaj ima
obiljeja i kaznenog djela, ovlatena slubena osoba e prije
okonanja prekrajnog postupka preduzeti mjere iz lanka 3. ove
Upute, te e o tome obavijestiti nadleni sud koji vodi prekrajni
postupak u cilju odgaanja radnji u konkretnom prekrajnom
postupku do donoenja odluke tuitelja.
lanak 9.
(Preduzimanje radnji dokazivanja)
U sluaju da se radi o dogaaju koji istovremeno ima
obiljeja prekraja i kaznenog djela ovlatena slubena osoba
odsjeka za provoenje propisa nadlenog regionalnog centra
preduzet e, sukladno odredbama kazneno procesnih zakona,
radnje dokazivanja pod nadzorom tuitelja, a kada postoji
opasnost od odgaanja navedena ovlatena slubena osoba e
samostalno preduzeti radnje dokazivanja uz naknadno
obavjetavanje tuitelja.
GLAVA III. Prijelazne i zavrne odredbe
lanak 10.
(Pokretanje prekrajnog postupka ako dogaaj nema elemente
kaznenog djela)
Ako je poinjen prekraj koji nema zakonsko obiljeja
kaznenog djela, prekrajni postupak se pokree na nain propisan
vazeim prekrajnim zakonom Bosne i Hercegovine.
lanak 11.
(Prestanak vaenja ranijih propisa)
Danom poetka primjene ove Upute prestaje da vai
Objanjenje ravnatelja o postupanju organizacijskih jedinica
UNO kada se otkrije poinjeni prekraj koji ima zakonsko
obiljeje kaznenog djela broj: 01 18-50-59/15 od 20.01.2015.
godine.
lanak 12.
(Stupanje na snagu)
Ova Uputa stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
"Slubenom glasniku BiH".
Ravnatelj
Broj 01-02-2-1438/16
Dr. Miro Dakula, v. r.
10. kolovoza 2016. godine

Broj 64 - Strana 18

SLUBENI GLASNIK BiH

Utorak, 30. 8. 2016.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Broj 64 - Strana 19

Broj 64 - Strana 20

SLUBENI GLASNIK BiH

15.
('' '', 89/05)
61. 2. ('' '',
32/02 102/09),



NE BIS IN IDEM
I.
1.
()




ne bis in idem.
2.
( )


ne bis in idem
, ,

.
II.
3.
( )
(1)
,

, ,

. 10
.
(2)
.
4.
( )
(1) : ,
, ,
, (,
,

),
.
, .
(2)
.
5.
( )


3. ,



.

Utorak, 30. 8. 2016.

6.
(
)
5.
, ,


.
7.
(
)
(1)
,



.


.
(2) ,



.
8.
(
)


,
,

3. ,


.
9.
( )



, , ,


.
III.
10.
(
)

,

.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

11.
( )



: 01 18- 50-59/15
20.01.2015. .

Broj 64 - Strana 21

12.
( )

" ".

01-02-2-1438/16
, . .
10. 2016.

Broj 64 - Strana 22

SLUBENI GLASNIK BiH

Utorak, 30. 8. 2016.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Broj 64 - Strana 23

AGENCIJA ZA LIJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA BOSNE I HERCEGOVINE


960

Na osnovu lana 122. a u skladu sa lanom 77. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slubeni glasnik BiH", broj
58/08), Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine objavljuje

SPISAK

MEDICINSKIH SREDSTAVA KOJA SE UKIDAJU ILI PONITAVAJU IZ REGISTRA MEDICINSKIH SREDSTAVA


U periodu od 1. marta 2016. do 31. marta 2016. godine iz Registra medicinskih sredstava BiH trajno su ukinute Potvrde o upisu
za sljedea medicinska sredstva:
Red.
br.

Naziv medicinskog sredstva


(generiko ime)

Klasa

Broj potvrde

Datum potvrde

Proizvoa

Nosilac dozvole

MEDIMPEX d.o.o. Igmanska br. 38


Vogoa
Sarajevo

BIOMEDICA d.o.o.
Dr. Silve Rizvanbegovi b.b.
Ilida
Sarajevo

1.

STERILE LANCET FOR SINGLE


USE
(10440)
sterilne lancete

Klasa IIa

06-07.27-2318-3/12

15.03.2013.

SHANDONG LIANFA
MEDICAL PLASTIC
PRODUCTS Co. Ltd.
No.1, Shuangshan Sanjian
Road, Zhangqiu, Jinan
City, Shandong Province,
250200, Kina

2.

MUREX HIV Ag/Ab


COMBINATION
kombinacijski test detekcije antigen i
antitijela HIV-a metodom ELISA
Napomena: Svi kataloki brojevi
medicinskog sredstva su navedeni u
dodatku potvrde i ine njen sastavni
dio.

Lista A

06-07.4-1-4634-1/15

02.09.2015.

DIASORIN S.p.A. UK
BRANCH, Central Road,
Datford, DA1 5LR, Velika
Britanija

Broj 10-02.3-4116/16
16. augusta 2016. godine
Banja Luka

v. d. direktora
Dr. Aleksandar Zolak, s. r.
60-1/2016

Na temelju lanka 122. a sukladno lanku 77. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slubeni glasnik BiH", broj
58/08), Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine objavljuje

POPIS

MEDICINSKIH SREDSTAVA KOJA SE UKIDAJU ILI PONITAVAJU IZ REGISTRA MEDICINSKIH SREDSTAVA


U razdoblju od 1. oujka 2016. do 31. oujka 2016. godine iz Registra medicinskih sredstava BiH trajno su ukinute Potvrde o
upisu za sljedea medicinska sredstva:
Red.
br.

1.

Naziv medicinskog sredstva


(generiko ime)

STERILE LANCET FOR SINGLE USE


(10440)
sterilne lancete

Klasa

Klasa IIa

Broj potvrde

06-07.27-2318-3/12

Datum potvrde

Lista A
Napomena: Svi kataloki brojevi medicinskog
sredstva su navedeni u dodatku potvrde i ine
njen sastavni dio.

Broj 10-02.3-4116/16
16. kolovoza 2016. godine
Banja Luka

06-07.4-1-4634-1/15

Nositelj dozvole

15.03.2013.

SHANDONG
LIANFA
MEDICAL
PLASTIC
PRODUCTS Co. MEDIMPEX d.o.o.
Igmanska br. 38
Ltd.
No.1, Shuangshan
Vogoa
Sanjian
Sarajevo
Road, Zhangqiu,
Jinan City, Shandong
Province, 250200,
Kina

02.09.2015.

DIASORIN S.p.A. BIOMEDICA d.o.o.


Dr. Silve
UK BRANCH,
Central Road,
Rizvanbegovi b.b.
Datford, DA1 5LR,
Ilida
Velika Britanija
Sarajevo

MUREX HIV Ag/Ab COMBINATION


kombinacijski test detekcije antigen i antitijela
HIV-a metodom ELISA
2.

Proizvoa

v. d. ravnatelja
Dr. Aleksandar Zolak, v. r.
60-1/2016

Broj 64 - Strana 24

SLUBENI GLASNIK BiH

Utorak, 30. 8. 2016.

122. 77. ("


", 58/08),

1. 2016. 31. 2016.


:
.
.


( )

1.

STERILE LANCET FOR SINGLE


USE
(10440)
sterilne lancete

2.

MUREX HIV Ag/Ab


COMBINATION
kombinacijski test detekcije antigen i
antitijela HIV-a metodom ELISA
Napomena: Svi kataloki brojevi
medicinskog sredstva su navedeni u
dodatku potvrde i ine njen sastavni dio.

Klasa IIa

Lista A

06-07.27-2318-3/12

06-07.4-1-4634-1/15

10-02.3-4116/16
16. 2016.

DRAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA


ELEKTRINU ENERGIJU - DERK
961

Na osnovu lana 4.10. Zakona o prijenosu, regulatoru i


operatoru sistema elektrine energije u Bosni i Hercegovini
("Slubeni glasnik BiH", br. 7/02, 13/03, 76/09 i 1/11), na
sjednici Dravne regulatorne komisije za elektrinu energiju,
odranoj 21. jula 2016. godine, donosi se

ODLUKA

O USVAJANJU FINANSIJSKOG PLANA


ZA 2017. GODINU
I
Ovom odlukom usvaja se Finansijski plan Dravne
regulatorne komisije za elektrinu energiju za 2017. godinu.
Finansijski plan Dravne regulatorne komisije za elektrinu
energiju za 2017. godinu dat je u prilogu ove odluke i ini njen
sastavni dio.
II
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e
objavljena u "Slubenom glasniku BiH".
Broj 06-16-1-201-2/16
21. jula 2016. godine
Predsjedavajui Komisije
Tuzla
Suad Zeljkovi, s. r.

15.03.2013.

SHANDONG
LIANFA MEDICAL
PLASTIC
PRODUCTS Co.
Ltd.
No.1, Shuangshan
Sanjian
Road, Zhangqiu,
Jinan City, Shandong
Province, 250200,
Kina

MEDIMPEX d.o.o.
Igmanska br. 38
Vogoa
Sarajevo

02.09.2015.

DIASORIN S.p.A.
UK BRANCH,
Central Road,
Datford, DA1 5LR,
Velika Britanija

BIOMEDICA d.o.o.
Dr. Silve
Rizvanbegovi b.b.
Ilida
Sarajevo

..
, . .
60-1/2016

FINANSIJSKI PLAN

DRAVNE REGULATORNE KOMISIJE ZA


ELEKTRINU ENERGIJU ZA 2017. GODINU
Primarni izvori finansiranja Dravne regulatorne komisije
za elektrinu energiju (DERK) utvreni su lanom 4.10. Zakona
o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema elektrine energije u
Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", br. 7/02, 13/03,
76/09 i 1/11), kao prihodi od regulatornih naknada koje DERK
ostvaruje od vlasnika licenci za prijenos elektrine energije,
operatora prijenosnog sistema, meunarodnu trgovinu
elektrinom energijom, kao i proizvodnju, distribuciju i
snabdijevanje kupaca elektrine energije u Brko Distriktu Bosne
i Hercegovine.
Prihodima utvrenim Finansijskim planom DERK-a
finansirat e se veina detaljno planiranih rashoda neophodnih za
realizaciju osnovnih pravaca aktivnosti DERK-a u 2017. godini.
Viak prihoda nad rashodima prethodnog perioda koristit e se za
djelimino finansiranje rashoda i za taj iznos e se umanjiti
regulatorna naknada.
Plan rashoda DERK-a za 2017. godinu je utvren na
osnovu procijenjenih trokova planiranih po inkrementalnoj
metodologiji budetiranja, odnosno prema stvarnim trokovima
iz prethodnih godina koji su bili predmet revizije od strane
nezavisnih revizora.
Finansijski plan Dravne regulatorne komisije za elektrinu
energiju za 2017. godinu sastoji se od:

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

R. br.
1
I
II
III
IV
V

Naziv
2
PRIHODI
RASHODI
UKUPNO (I-II)
VIAK PRIHODA PRETH. PERIODA
SVE UKUPNO (III+IV)

Broj 64 - Strana 25

Finansijski plan 2016. Poveanje/ smanjenje Finansijski plan 2017.


godine
(5 - 3)
godine
3
4
5
1.998.000
5.000
2.003.000
2.098.000
55.000
2.153.000
(100.000)
(150.000)
100.000
150.000
0
0

Index %

Finansijski plan 2016. Poveanje/ smanjenje Finansijski plan 2017.


godine
(5 - 3)
godine
3
4
5
1.993.000
5.000
1.998.000
1.983.000
3.000
1.986.000
10.000
2.000
12.000

Index
%
5/3
100
100
120

5/3
100
103
150
150
0

Planovi prihoda i rashoda utvruju se kako slijedi:


1. Plan prihoda
R. br.

Naziv prihoda

1
I
1
2

2
PRIHODI OD VLASTITE AKTIVN. (1+2)
Prihodi od regulatorne naknade
Prihodi od naknada za podnoenje zahtjeva

II
3
4
5

OSTALI PRIHODI (3+4+5)


Prihodi od kamata
Prihodi od prodaje stalnih sredstava
Prihodi od ECS

III
IV
V

5.000
1.000
0
4.000

0
0
4.000
-4.000

5.000
1.000
4.000
0

100
100
0
0

UKUPNO (I+II)

1.998.000

5.000

2.003.000

100

VIAK PRIHODA PRETH. PERIODA


SVE UKUPNO (III+IV)

100.000
2.098.000

50.000
55.000

150.000
2.153.000

150
103

2. Plan rashoda
R. br.

Naziv rashoda

I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII

Finansijski plan 2016. Poveanje/ smanjenje


godine
(5 - 3)
3
4

Finansijski plan
2017. godine
5

Index
%
5/3

Materijal i energija
Usluge
Plae i naknade zaposlenih
Amortizacija
Kamate i premije osiguranja
Putni trokovi
Porezi i dopr. koji ne zavise od rezultata
Ostali rashodi

69.000
392.000
1.427.000
59.000
12.000
102.000
1.000
36.000

-2.000
-24.000
60.000
-1.000
1.000
23.000
0
-2.000

67.000
368.000
1.487.000
58.000
13.000
125.000
1.000
34.000

97
94
104
98
108
123
100
94

UKUPNO (I+...+VIII)

2.098.000

55.000

2.153.000

103

Na temelju lanka 4.10. Zakona o prijenosu, regulatoru i


operatoru sustava elektrine energije u Bosni i Hercegovini
("Slubeni glasnik BiH", br. 7/02, 13/03, 76/09 i 1/11), na
sjednici Dravne regulatorne komisije za elektrinu energiju,
odranoj 21. srpnja 2016. godine, donosi se

ODLUKA

O USVAJANJU FINANCIJSKOG PLANA


ZA 2017. GODINU
I
Ovom odlukom usvaja se Financijski plan Dravne
regulatorne komisije za elektrinu energiju za 2017. godinu.
Financijski plan Dravne regulatorne komisije za elektrinu
energiju za 2017. godinu dan je u prilogu ove odluke i ini njen
sastavni dio.
II
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e
objavljena u "Slubenom glasniku BiH".
Broj 06-16-1-201-2/16
21. srpnja 2016. godine
Predsjedatelj Komisije
Tuzla
Suad Zeljkovi, v. r.

FINANCIJSKI PLAN

DRAVNE REGULATORNE KOMISIJE ZA


ELEKTRINU ENERGIJU ZA 2017. GODINU
Primarni izvori financiranja Dravne regulatorne komisije
za elektrinu energiju (DERK) utvreni su lankom 4.10. Zakona
o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava elektrine energije u
Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", br. 7/02, 13/03,
76/09 i 1/11), kao prihodi od regulatornih naknada koje DERK
ostvaruje od vlasnika licenci za prijenos elektrine energije,
operatora prijenosnog sustava, meunarodnu trgovinu elektrinom energijom, kao i proizvodnju, distribuciju i opskrbu kupaca
elektrine energije u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine.
Prihodima utvrenim Financijskim planom DERK-a
financirat e se veina detaljno planiranih rashoda neophodnih za
realizaciju temeljnih pravaca aktivnosti DERK-a u 2017. godini.
Viak prihoda nad rashodima prethodnog razdoblja koristit e se
za djelomino financiranje rashoda i za taj iznos umanjit e se
regulatorna naknada.
Plan rashoda DERK-a za 2017. godinu utvren je na
temelju procijenjenih trokova planiranih po inkrementalnoj
metodologiji budetiranja, odnosno prema stvarnim trokovima
iz prethodnih godina koji su bili predmet revizije od strane
neovisnih revizora.
Financijski plan Dravne regulatorne komisije za elektrinu
energiju za 2017. godinu sastoji se od:

Broj 64 - Strana 26

SLUBENI GLASNIK BiH

R. br.
1
I
II
III
IV
V

Naziv
2
PRIHODI
RASHODI
UKUPNO (I-II)
VIAK PRIHODA PRETH. PERIODA
SVE UKUPNO (III+IV)

Utorak, 30. 8. 2016.

Financijski plan 2016. Poveanje/ smanjenje Financijski plan 2017. Index %


godine
(5 - 3)
godine
3
4
5
5/3
1.998.000
5.000
2.003.000
100
2.098.000
55.000
2.153.000
103
(100.000)
(150.000)
150
100.000
150.000
150
0
0
0

Planovi prihoda i rashoda utvruju se kako slijedi:


1. Plan prihoda
R. br.

Naziv prihoda

1
I
1
2

2
PRIHODI OD VLASTITE AKTIVN. (1+2)
Prihodi od regulatorne naknade
Prihodi od naknada za podnoenje zahtjeva

II
3
4
5

OSTALI PRIHODI (3+4+5)


Prihodi od kamata
Prihodi od prodaje stalnih sredstava
Prihodi od ECS

III
IV
V

Financijski plan 2016. Poveanje/ smanjenje Financijski plan 2017.


godine
(5 - 3)
godine
3
4
5
1.993.000
5.000
1.998.000
1.983.000
3.000
1.986.000
10.000
2.000
12.000

Index
%
5/3
100
100
120

5.000
1.000
0
4.000

0
0
4.000
-4.000

5.000
1.000
4.000
0

100
100
0
0

UKUPNO (I+II)

1.998.000

5.000

2.003.000

100

VIAK PRIHODA PRETH. RAZDOBLJA


SVE UKUPNO (III+IV)

100.000
2.098.000

50.000
55.000

150.000
2.153.000

150
103

2. Plan rashoda
R. br.

Naziv rashoda

I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII

Financijski plan 2016. Poveanje/ smanjenje Financijski plan 2017.


godine
(5 - 3)
godine
3
4
5

Index
%
5/3

Materijal i energija
Usluge
Plae i naknade uposlenih
Amortizacija
Kamate i premije osiguranja
Putni trokovi
Porezi i dopr. koji ne ovise od rezultata
Ostali rashodi

69.000
392.000
1.427.000
59.000
12.000
102.000
1.000
36.000

-2.000
-24.000
60.000
-1.000
1.000
23.000
0
-2.000

67.000
368.000
1.487.000
58.000
13.000
125.000
1.000
34.000

97
94
104
98
108
123
100
94

UKUPNO (I+...+VIII)

2.098.000

55.000

2.153.000

103

4.10. ,

(" ", . 7/02, 13/03,
76/09 1/11),
, 21. 2016. ,


2017.
I

2017.
.

2017.
.

II

" ".
06-16-1-201-2/16
21. 2016.

, . .


2017.

()
4.10. ,
("
", . 7/02, 13/03, 76/09 1/11),

,
, ,
,

.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

-


- 2017. .


.
. .
1
I
II
III
IV
V

- 2017.
,

.

2017. :

2016.

(I-II)
.
(III+IV)

Broj 64 - Strana 27

3
1.998.000
2.098.000
(100.000)
100.000
0

/
2017. Index %
(5 - 3)
4
5
5/3
5.000
2.003.000
100
55.000
2.153.000
103
(150.000)
150
150.000
150
0
0

:
1.
. .

1
I
1
2

2
. (1+2)

II
3
4
5

(3+4+5)


ECS

III
IV
V


2016.
3
1.993.000
1.983.000
10.000

2017.
(5 - 3)
4
5
5.000
1.998.000
3.000
1.986.000
2.000
12.000

Index
%
5/3
100
100
120

5.000
1.000
0
4.000

0
0
4.000
-4.000

5.000
1.000
4.000
0

100
100
0
0

(I+II)

1.998.000

5.000

2.003.000

100

.
(III+IV)

100.000
2.098.000

50.000
55.000

150.000
2.153.000

150
103

2.
. .


2016.

I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII

(5 - 3)
4


2017.

Index
%

5/3

69.000
392.000
1.427.000
59.000
12.000
102.000
1.000
36.000

-2.000
-24.000
60.000
-1.000
1.000
23.000
0
-2.000

67.000
368.000
1.487.000
58.000
13.000
125.000
1.000
34.000

97
94
104
98
108
123
100
94

(I+...+VIII)

2.098.000

55.000

2.153.000

103

Broj 64 - Strana 28

SLUBENI GLASNIK BiH

VISOKO SUDSKO I TUILAKO VIJEE


BOSNE I HERCEGOVINE
962

Na osnovu lana 17. take 22., 25. i 26. Zakona o Visokom


sudskom i tuilakom vijeu Bosne i Hercegovine ("Slubeni
glasnik BiH", broj 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), Visoko sudsko i
tuilako vijee Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj 7. 7.
2016. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O ORIJENTACIONIM MJERILIMA ZA RAD TUILACA


U TUILATVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI
PRVI DIO OPE ODREDBE
lan 1.
(Predmet Pravilnika)
Pravilnikom o orijentacionim mjerilima za rad tuilaca u
tuilatvima u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: "Pravilnik") propisuju se orijentaciona mjerila za praenje i mjerenje
rada i radnih rezultata tuilaca, efova odjeljenja/odsjeka, zamjenika glavnih tuilaca i glavnih tuilaca u kantonalnim/okrunim
tuilatvima, Tuilatvu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine,
Republikom tuilatvu Republike Srpske, Federalnom tuilatvu
Federacije Bosne i Hercegovine i Tuilatvu Bosne i
Hercegovine, kao i druga pitanja od znaaja za praenje i
mjerenje rada tuilatava u Bosni i Hercegovini.
lan 2.
(Osnovna naela)
Ova mjerila su odreena naelima rada tuilatava u Bosni i
Hercegovini, vrstama i nainom zavretka tuilakih predmeta,
pri emu se polazi od zakonitog, pravilnog i blagovremenog
rjeavanja predmeta u toku jedne kalendarske godine.
lan 3.
(Svrha primjene Pravilnika)
(1) Primjenom ovog pravilnika osigurava se jednaka primjena
pravila u praenju i vrednovanju rada i rezultata rada za sve
tuioce, efove odjeljenja/odsjeka, zamjenike glavnih
tuilaca i glavnih tuilaca, na istim nivoima tuilatava na
podruju Bosne i Hercegovine, te se omoguava
jedinstveno praenje njihovog kvantitativnog rada prema
jednakim kriterijima.
(2) Primjenom ovog pravilnika nastoji se osigurati efikasniji
rad tuilaca i tuilatava u Bosni i Hercegovini.
(3) Uspostavljanje pravila o nainu ostvarivanja norme
omoguit e utvrivanje potrebnog broja tuilaca za
obavljanje tuilakog posla kao i broja prateeg pomonog
osoblja.
lan 4.
(Odgovornost za primjenu Pravilnika)
(1) Za pravilnu primjenu ovog pravilnika odgovorni su glavni
tuioci koji su unutar svojih tuilatava duni organizirati
voenje potrebnih evidencija na osnovu podataka iz
Sistema za automatsko upravljanje tuilakim predmetima
(u daljnjem tekstu: "TCMS"), te na osnovu ovog pravilnika
sainjavati redovne periodine izvjetaje o radu tuilatva i
tuilaca.
(2) Uputstvo i tumaenja u vezi s primjenom Pravilnika daje
Visoko sudsko i tuilako vijee BiH (u daljnjem tekstu:
"VSTV").
lan 5.
(Nadzor nad primjenom Pravilnika)
Nadzor nad primjenom ovog pravilnika i obavljanjem
poslova tuilake uprave u vezi s primjenom ovog pravilnika vre
glavni tuilac Tuilatva BiH, glavni tuilac Republikog
tuilatva RS, glavni tuilac Federalnog tuilatva FBiH, glavni

Utorak, 30. 8. 2016.

tuilac Tuilatva Brko Distrikta BiH i VSTV u okviru svojih


nadlenosti.
DRUGI DIO OSNOVI ORIJENTACIONIH MJERILA
lan 6.
(Voenje evidencija)
(1) Glavni tuilac svakog tuilatva duan je osigurati voenje
svih potrebnih tanih evidencija o redovnom i efektivnom
radu tuilaca, pri emu se efektivni rad definira kao ukupan
broj rijeenih predmeta u zadanom periodu, i osigurati
voenje evidencija o svim prisustvima pred sudom za
svakog pojedinanog tuioca u tom tuilatvu.
(2) Glavni tuioci u svim tuilatvima duni su donositi
godinje planove rada uzimajui u obzir propisana mjerila
za rad tuilaca u svim vrstama predmeta i na mjesenom
nivou pratiti realizaciju plana.
(3) Tuilatva koja imaju stare predmete obavezna su donositi
poseban plan rjeavanja starih predmeta.
(4) Definiciju starog predmeta donosi Visoko sudsko i
tuilako vijee BiH u Uputstvu za izradu planova za
rjeavanje starih predmeta u tuilatvima.
(5) Prilikom sainjavanja planova rada, glavni tuioci su duni
voditi rauna o broju nerijeenih prijava i istraga na kraju
prethodnog izvjetajnog perioda, te osigurati da u ukupnom
broju rijeenih predmeta svakog tuioca bude zastupljeno
najmanje 30% starih predmeta.
(6) Glavni federalni i republiki tuioci duni su vriti nadzor
nad realizacijom planova rada u kantonalnim/okrunim
tuilatvima i po potrebi predlagati mjere za unapreenje.
lan 7.
(Vrednovanje predmeta)
(1) Ovim pravilnikom su utvreni mogui naini zavretka za
sve vrste predmeta.
(2) Prilikom iskazivanja predmeta zavrenim, tuilac koji je
zavrio predmet lino e i pod punom odgovornou u
TCMS sistemu odrediti taan nain zavretka predmeta,
nakon ega e se tom predmetu po automatiziranom
sistemu dodijeliti odgovarajua vrijednost s obzirom na
njegovu vrstu. Putem TCMS sistema i manuelnih
evidencija pratit e se primjena i provoenje ovog
pravilnika.
lan 8.
(Posebne situacije vrednovanja izuzetno sloenih predmeta)
(1) Ukoliko u toku rada na predmetu, a do iskazivanja
predmeta zavrenim, u skladu s lanom 13. ovog pravilnika,
tuilac smatra da dodijeljena vrijednost u konkretnom
sluaju ne odgovara njegovoj pravoj vrijednosti, moe
glavnom tuiocu uputiti obrazloen pismeni zahtjev za
donoenje odluke o priznavanju veeg vrednovanja
predmeta.
(2) Ukoliko glavni tuilac udovolji zahtjevu, moe odrediti da
se takav predmet vie vrednuje od drugih predmeta, ali
najvie do 30% godinje norme, u skladu s teinom
konkretnog predmeta, o emu on donosi posebnu odluku.
(3) Glavni tuilac e prilikom ocjene teine predmeta uzeti u
obzir broj krivino-pravnih radnji, teinu dokazivanja
(vei broj svjedoka), broj provedenih posebnih istranih
radnji, broj radnji dokazivanja (pretresa i drugih radnji za
koje je potrebno pribavljanje naredbe suda).
(4) O predmetima koji su vie vrednovani prema odluci
glavnog tuioca vodi se evidencija uz obrazloenje
razloga zbog kojih je predmet vie vrednovan.
(5) Svi obrazloeni zahtjevi tuilaca, zajedno s obrazlo-enim
odgovorom glavnog tuioca, dostavljat e se VSTV-u,
odnosno Komisiji za efikasnost tuilatava, koja e dva
puta godinje razmatrati opravdanost ovih zahtjeva.

Utorak, 30. 8. 2016.


(6)

SLUBENI GLASNIK BiH

O svim predmetima koji su vie vrednovani bit e upoznat


kolegij tuilatva, glavni tuilac Republikog tuilatva
RS i glavni tuilac Federalnog tuilatva FBiH.
lan 9.
(Vrednovanje predmeta s vie prijavljenih/osumnjienih lica)
(1) Kod rjeavanja predmeta s vie od jednog prijavljenog/
osumnjienog lica, ukupno vrednovanje predmeta, bez
posebne odluke glavnog tuioca, vrit e se na taj nain da
se za svako dodatno prijavljeno/osumnjieno lice vrednovanje tog predmeta uveava za 10%, najvie do 100%.
(2) Posebne situacije vrednovanja predmeta propisane
lanovima 8. i 9. ne odnose se na predmete organiziranog
kriminala, ratnih zloina i terorizma.
lan 10.
(Vrednovanje rada u tuilakim timovima)
(1) Kada tuilac postupa kao lan tuilakog tima, u krivinom
predmetu kojim nije zaduen, u normu mu se moe
uraunati do 50% od vrijednosti tog konkretnog predmeta, a
na osnovu obrazloene odluke glavnog tuioca o doprinosu
tuioca u konkretnom predmetu.
(2) Glavni tuilac je duan prije poetka rada na predmetu
donijeti pismenu odluku kojom e se formirati tuilaki tim
za svaki konkretan predmet.
(3) Sve obrazloene odluke glavnih tuilaca iz stava 2. ovog
lana dostavljat e se VSTV-u, odnosno Komisiji za
efikasnost tuilatava, koja e dva puta godinje razmatrati
opravdanost ovih odluka.
lan 11.
(Posebno vrednovanje predmeta s obzirom na veliki broj i duinu
trajanja pretresa)
(1) Glavni tuilac moe tuiocu, izuzetno, uveati njegovu
ostvarenu godinju normu do 50%, kada postoji evidencija
o velikom broju pretresa kojima je tuilac prisustvovao i
njihovoj neuobiajenoj duini trajanja.
(2) Glavni tuilac e, na zahtjev tuioca koji e priloiti
evidenciju o prisustvu pretresima, njihovoj duini trajanja i
broju, donijeti pismenu odluku o uveanom vrednovanju iz
stava 1. ovog lana s obrazloenjem.
(3) Sve obrazloene odluke glavnih tuilaca iz stava 2. ovog
lana dostavljat e se VSTV-u, odnosno Komisiji za
efikasnost tuilatava, koja e dva puta godinje razmatrati
opravdanost ovih odluka.
lan 12.
(Vrednovanje predmeta u kojem je podnesena alba)
Tuiocu koji podnese albu na presudu u normu e se
uraunati 10% vrijednosti konkretnog predmeta u kojem je
podnesena alba.
lan 13.
(Naini zavretka predmeta)
(1) Rijeenim predmetom u prvostepenom postupku smatra se
svaki predmet u kojem je iskazan jedan od naina zavretka
kako slijedi:
a) KT/KTPO/KTK/KTO/KTT predmet:
Neprovoenje istrage
Obustavljanje istrage
Podizanje optunice
Zavreno na drugi nain
b) KTRZ predmet:
Neprovoenje istrage
Obustavljanje istrage
Podizanje optunice
Zavreno na drugi nain prijenos nadlenosti
Zavreno na drugi nain

c)

Broj 64 - Strana 29

KTM predmet:
Nepokretanje krivinog postupka
Nepokretanje pripremnog postupka
Obustavljanje pripremnog postupka
Izricanje vaspitne preporuke
Izricanje vanzavodske odgojne mjere
Izricanje zavodske mjere
Izricanje kazne maloljetnikog zatvora
Saglasnost za izricanje mjere policijskog
upozorenja
Zavreno na drugi nain
d) KTN/KTNK/KTNO/KTNPO/KTNT predmet:
Neprovoenje istrage
Obustavljanje istrage
Zavreno na drugi nain
e) KTNRZ predmet:
Neprovoenje istrage
Obustavljanje istrage
Zavreno na drugi nain prijenos nadlenosti
Zavreno na drugi nain
f)
KTA/KTARZ/KTAK/KTAO/KTAPO/KTAT
predmet:
Neprovoenje istrage
Zavreno na drugi nain
g) KTPOM/KTMPOM predmet:
Postupljeno po molbi
Odbijena molba
Zavreno na drugi nain
h) KTEKS predmet:
Prosljeivanje molbe za izruenje sudu
Stavljanje prijedloga za odreivanje pritvora
Zavreno na drugi nain
(2) U momentu donoenja jedne od navedenih odluka daje se i
status zavrenosti predmeta u TCMS sistemu.
(3) Prelazak predmeta u drugu vrstu, kao poseban nain
zavretka predmeta, ne vrednuje se u smislu ovog
pravilnika.
TREI DIO ORIJENTACIONA MJERILA ZA RAD U
SLUAJEVIMA POSTUPANJA POSEBNIH
TUILATAVA
lan 14.
(Tuilatvo Bosne i Hercegovine)
(1) Mjerila za vrste predmeta specifine nadlenosti Tuilatva
Bosne i Hercegovine sadrana su u posebnoj tabeli u lanu
21. ovog pravilnika.
(2) Glavni tuilac Tuilatva BiH odgovoran je za primjenu,
nadzor i potovanje Dravne strategije za rad na
predmetima ratnih zloina.
lan 15.
(Republiko tuilatvo RS i Federalno tuilatvo FBiH)
(1) U radu na predmetima koji spadaju u nadlenost Federalnog
tuilatva Federacije Bosne i Hercegovine i Republikog
tuilatva Republike Srpske i KTZ predmetima iz
nadlenosti Republikog tuilatva Republike Srpske, od
tuilaca se zahtijeva rad na predmetima koji omoguava
auran i efikasan rad ovih tuilatava.
(2) Mjerila za vrste predmeta specifine nadlenosti Posebnog
odjeljenja Federalnog tuilatva FBiH i Posebnog odjeljenja
Republikog tuilatva RS sadrana su u lanu 21. ovog
pravilnika.

Broj 64 - Strana 30

SLUBENI GLASNIK BiH

lan 16.
(Tuilatvo Brko Distrikta BiH)
Kada Tuilatvo Brko Distrikta BiH postupa u predmetima
identine nadlenosti kao i kantonalna/okruna tuilatva,
primjenjivat e se mjerila predviena za kantonalna/okruna
tuilatva, a kada postupa u predmetima identine nadlenosti
kao i Federalno tuilatvo FBiH i Republiko tuilatvo RS,
primjenjivat e se mjerila predviena za ta tuilatva.
ETVRTI DIO POSEBNA ORIJENTACIONA MJERILA
ZA GLAVNE TUIOCE, ZAMJENIKE GLAVNIH
TUILACA I EFOVE ODJELJENJA/ODSJEKA
lan 17.
(Glavni tuilac)
(1) Glavni tuioci kantonalnih/okrunih tuilatava, uz posao
rukovoenja tuilatvom, duni su mjeseno raditi
neposredno na predmetima i ostvarivati:
a) u tuilatvima do 7 tuilaca, 40% norme predviene
ovim pravilnikom;
b) u tuilatvima od 8 do 15 tuilaca, 30% norme
predviene ovim pravilnikom;
c) u tuilatvima od 16 do 25 tuilaca, 20% norme
predviene ovim pravilnikom;
d) u tuilatvima s preko 25 tuilaca glavni tuioci ne
trebaju rjeavati predmete, osim u sluajevima kada je
drugaije predvieno posebnom odlukom ili
uputstvom VSTV-a.
(2) Glavni tuilac Tuilatva Bosne i Hercegovine, Federalnog
tuilatva Federacije Bosne i Hercegovine, Republikog
tuilatva Republike Srpske, Tuilatva Brko Distrikta
BiH, zamjenik glavnog republikog tuioca RS specijalni
tuilac i posebni zamjenik glavnog federalnog tuioca
nemaju obavezu zaduivanja predmeta i neposrednog rada
po predmetima, osim u sluajevima kada je drugaije
predvieno posebnom odlukom ili uputstvom VSTV-a.
(3) Glavni tuioci su duni blagovremeno rjeavati pritube u
toku godine i o tome voditi odgovarajue evidencije.
lan 18.
(Zamjenici glavnih tuilaca i efovi odjeljenja/odsjeka)
(1) Zamjenici glavnih tuilaca i efovi odjeljenja/odsjeka, uz
posao rukovoenja, duni su raditi neposredno na
predmetima i ostvarivati:
a) u odjeljenjima/odsjecima do 5 tuilaca, 80% norme
predviene ovim pravilnikom;
b) u odjeljenjima/odsjecima od 6 do 10 tuilaca, 70%
norme predviene ovim pravilnikom;

c)

Utorak, 30. 8. 2016.

u odjeljenjima/odsjecima od 11 do 20 tuilaca, 60%


norme predviene ovim pravilnikom;
d) u odjeljenjima/odsjecima s preko 20 tuilaca, 50%
norme predviene ovim pravilnikom.
(2) Zamjenicima glavnih tuilaca i efovima odjeljenja/
odsjeka propisana orijentaciona norma dodatno se umanjuje srazmjerno zadacima koje im je delegirao glavni
tuilac, o emu se vode posebne evidencije. Glavni tuilac
e o dodatnom procentualnom umanjenju norme iz stava
2. ovog lana donijeti posebnu odluku, koju e dostaviti
VSTV-u odnosno Stalnoj komisiji za efikasnost
tuilatava.
PETI DIO NAIN MJERENJA RADA PO
PREDMETIMA
lan 19.
(Mjerenje radnog rezultata)
(1) Rad tuilaca, efova odjeljenja/odsjeka i glavnih tuilaca
koji rade na predmetima prati se i vrednuje na nain
predvien ovim pravilnikom, a na osnovu evidencije o
broju i vrsti zavrenih predmeta.
(2) Orijentaciona tuilaka norma, u smislu ovog pravilnika,
propisana je na godinjem nivou.
(3) Evidentiranje rada tuilaca putem ovih mjerila vri se
manuelno ili putem TCMS sistema.
(4) Na kraju izvjetajnog perioda vri se obraun radnog
rezultata na osnovu podataka iz TCMS-a i manuelnih
evidencija.
(5) Godinji rezultat rada tuioca dobije se tako da se zavreni
broj predmeta podijeli s normom za tu vrstu predmeta koja
je propisana u lanu 21. ovog pravilnika. Dobijeni rezultat
se mnoenjem s brojem 100 iskazuje u obliku postotka.
lan 20.
(Opravdani razlozi za neispunjenje norme)
Opravdani razlozi za neispunjenje norme predviene ovim
pravilnikom su:
a) bolovanje;
b) plaeno i neplaeno odsustvo, u skladu s vaeim
zakonskim propisima;
c) nedovoljan broj predmeta u radu;
d) uee u radu VSTV-a.
lan 21.
(Orijentaciona mjerila za praenje rezultata rada tuilaca)
(1) Kantonalna/okruna tuilatva i Tuilatvo Brko Distrikta
BiH

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH


Kazneni
nalog
154

Obustavljanje i
neprovoenje istrage
154

KTA
KTN
KTRZ
KTARZ / KTNRZ
KTPO

X
X
X
X
38

616
1.540
5
165
38

KTAPO
KTNPO
KTO
KTAO
KTNO
KTK

X
X
X
X
38

200
200
7
165
165
38

KTAK
KTNK
KTT
KTAT
KTNT
KTPOM / KTMPOM

X
X
X
X
X
X

200
200
3
3
3
X

Vrsta predmeta
KT

Vrsta predmeta

Kazneni
nalog
66

Obustavljanje i
neprovoenje istrage
66

KTA
KTN
KTRZ
KTARZ
KTNRZ
KTPO

X
X
X
X
X
35

264
660
4
150
150
35

KTAPO
KTNPO
KTO
KTAO
KTNO
KTK

X
X
X
X
X
35

165
165
6
150
150
35

KTAK
KTNK
KTT
KTAT
KTNT
KTPOM / KTMPOM
KTEKS

X
X
X
X
X
X
X

165
165
3
3
3
X
X

KT

Vrsta predmeta
KTM

145
44

Zavreno na drugi nain


Do 10 god.
Preko 10 god.

X
X
5
X

6.160
15.400
50
1.650

Do 10 god.
Preko 10 god.

34
11

Do 10 god.
Preko 10 god.

X
X
7
X
X
Do 10 god.
Preko 10 god.

1.450
440

340
110
2.000
2.000
70
1.650
1.650

34
11 /KZ RS1

Do 10 god.
Preko 10 god.

X
X
3
3
3
300

340
110
2.000
2.000
30
30
30
X

Tuilaka odluka
154

Zavreno na drugi nain


1.540

Tuilatvo BiH, Posebno odjeljenje Republikog tuilatva RS i Posebno odjeljenje Federalnog tuilatva FBiH
Vrsta predmeta

(3)

Optunica/Tuilaka odluka
Do 10 god.
Preko 10 god.

Saglasnost za izricanje mjere policijskog upozorenja


308

KTM

(2)

Broj 64 - Strana 31

Optunica/Tuilaka odluka
Do 10 god.
Preko 10 god.

62
45

Zavreno na drugi nain


Do 10 god.
Preko 10 god.

X
X
4
X
X
Do 10 god.
Preko 10 god.

2.640
6.600
40
1.500
1.500
31
10

Do 10 god.
Preko 10 god.

X
X
6
X
X
Do 10 god.
Preko 10 god.

Saglasnost za izricanje mjere policijskog upozorenja


308

620
450

310
100
1.650
1.650
60
1.500
1.500

31
10 / KZ RS2
X
X
3
3
3
200
150
Tuilaka odluka
154

Do 10 god.
Preko 10 god.

310
100
1.650
1.650
9
9
9
X
1.500

Zavreno na drugi nain


1.540

Vrijednosti iz stavova 1. i 2. ovog lana, koje predstavljaju godinju normu tuioca za pojedine vrste predmeta, propisane su
alternativno.

U kategoriju predmeta KTK optunica preko 10 godina za okruna tuilatva u Republici Srpskoj spadaju i predmeti za sljedea krivina djela iz
Krivinog zakona Republike Srpske:
- lan 347. stav 4., za iznos preko 50.000 KM,
- lan 348. stav 3., za iznos preko 50.000 KM, i
- lan 349. stav 2., za iznos preko 50.000 KM
2
U kategoriju predmeta KTK optunica preko 10 godina za Posebno odjeljenje Republikog tuilatva RS spadaju i predmeti za sljedea krivina
djela iz Krivinog zakona Republike Srpske:
- lan 347. stav 4., za iznos preko 50.000 KM,
- lan 348. stav 3., za iznos preko 50.000 KM, i
- lan 349. stav 2., za iznos preko 50.000 KM.

Broj 64 - Strana 32

SLUBENI GLASNIK BiH

ESTI DIO PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 22.
(Izmjene i dopune Pravilnika)
Ovaj pravilnik moe mijenjati VSTV na svoju inicijativu ili
na osnovu obrazloenog prijedloga Stalne komisije za efikasnost
tuilatava.
lan 23.
(Prestanak primjene propisa)
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje vaiti
Pravilnik o orijentacionim mjerilima za rad tuilaca u
tuilatvima u BiH br. 13-02-4063-1/2012 od 12.12.2012.
godine, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
orijentacionim mjerilima za rad tuilaca u tuilatvima u BiH br.
13-02-11-2/2013 od 3.1.2014. godine i Pravilnik o izmjenama i
dopunama Pravilnika o orijentacionim mjerilima br. 13-02-115/2014 od 24.12.2014. godine.
lan 24.
(Stupanje na snagu i primjena)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH", a primjenjuje se od 1.
1. 2016. godine.
Broj 13-02-2-2132-1/2016
21. jula 2016. godine
Predsjednik VSTV-a
Sarajevo
Milan Tegeltija
Na temelju lanka 17. toke 22., 25. i 26. Zakona o
Visokom sudbenom i tuiteljskom vijeu Bosne i Hercegovine
("Slubeni glasnik BiH", broj 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08),
Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine, na
sjednici odranoj 7. 7. 2016. godine, donijelo je:

PRAVILNIK

O ORIJENTACIJSKIM MJERILIMA ZA RAD


TUITELJA U TUITELJSTVIMA U
BOSNI I HERCEGOVINI
PRVI DIO OPE ODREDBE
lanak 1.
(Predmet Pravilnika)
Pravilnikom o orijentacijskim mjerilima za rad tuitelja u
tuiteljstvima u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu:
"Pravilnik") propisuju se orijentacijska mjerila za praenje i
mjerenje rada i radnih rezultata tuitelja, efova odjela/odsjeka,
zamjenika glavnih tuitelja i glavnih tuitelja u upanijskim/
okrunim tuiteljstvima, Tuiteljstvu Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine, Republikom tuiteljstvu Republike Srpske,
Federalnom tuiteljstvu Federacije Bosne i Hercegovine i
Tuiteljstvu Bosne i Hercegovine, kao i druga pitanja od znaaja
za praenje i mjerenje rada tuiteljstava u Bosni i Hercegovini.
lanak 2.
(Osnovna naela)
Ova su mjerila odreena naelima rada tuiteljstava u Bosni
i Hercegovini, vrstama i nainom zavretka tuiteljskih predmeta,
pri emu se polazi od zakonitog, pravilnog i blagovremenog
rjeavanja predmeta tijekom jedne kalendarske godine.
lanak 3.
(Svrha primjene Pravilnika)
(1) Primjenom ovog Pravilnika osigurava se jednaka primjena
pravila u praenju i vrednovanju rada i rezultata rada za sve
tuitelje, efove odjela/odsjeka, zamjenike glavnih tuitelja
i glavnih tuitelja, na istim razinama tuiteljstava na
podruju Bosne i Hercegovine, te se omoguuje jedinstveno

Utorak, 30. 8. 2016.

praenje njihova kvantitativnog rada prema jednakim


kriterijima.
(2) Primjenom ovog Pravilnika nastoji se osigurati djelotvorniji
rad tuitelja i tuiteljstava u Bosni i Hercegovini.
(3) Uspostava pravila o nainu ostvarivanja norme omoguit e
utvrivanje potrebnog broja tuitelja za obavljanje
tuiteljskog posla kao i broja prateeg pomonog osoblja.
lanak 4.
(Odgovornost za primjenu Pravilnika)
(1) Za pravilnu primjenu ovog Pravilnika odgovorni su glavni
tuitelji koji su unutar svojih tuiteljstava duni organizirati
voenje potrebnih evidencija na temelju podataka iz
Sustava za automatsko upravljanje tuiteljskim predmetima
(u daljnjem tekstu: "TCMS"), te na temelju ovog Pravilnika
sainjavati redovita periodina izvjea o radu tuiteljstva i
tuitelja.
(2) Naputak i tumaenja u svezi s primjenom Pravilnika daje
Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee BiH (u daljnjem tekstu:
"VSTV").
lanak 5.
(Nadzor nad primjenom Pravilnika)
Nadzor nad primjenom ovog Pravilnika i obavljanjem
poslova tuiteljske uprave u svezi s primjenom ovog Pravilnika
vre glavni tuitelj Tuiteljstva BiH, glavni tuitelj Republikog
tuiteljstva RS, glavni tuitelj Federalnog tuiteljstva FBiH,
glavni tuitelj Tuiteljstva Brko Distrikta BiH i VSTV u okviru
svojih nadlenosti.
DRUGI DIO TEMELJI ORIJENTACIJSKIH MJERILA
lanak 6.
(Voenje evidencija)
(1) Glavni tuitelj svakog tuiteljstva duan je osigurati
voenje svih potrebnih tonih evidencija o redovitom i
uinkovitom radu tuitelja, pri emu se uinkoviti rad
definira kao ukupan broj rijeenih predmeta u zadanom
razdoblju, i osigurati voenje evidencija o svim
nazonostima pred sudom za svakog pojedinanog tuitelja
u tom tuiteljstvu.
(2) Glavni tuitelji u svim tuiteljstvima duni su donositi
godinje planove rada uzimajui u obzir propisana mjerila
za rad tuitelja u svim vrstama predmeta i na mjesenoj
razini pratiti realizaciju plana.
(3) Tuiteljstva koja imaju stare predmete obvezna su donositi
poseban plan rjeavanja starih predmeta.
(4) Definiciju starog predmeta donosi Visoko sudbeno i
tuiteljsko vijee BiH u Naputku za izradu planova za
rjeavanje starih predmeta u tuiteljstvima.
(5) Prilikom sainjavanja planova rada, glavni su tuitelji duni
voditi rauna o broju nerijeenih prijava i istraga na kraju
prethodnog izvjetajnog razdoblja, te osigurati da u
ukupnom broju rijeenih predmeta svakog tuitelja bude
zastupljeno najmanje 30% starih predmeta.
(6) Glavni federalni i republiki tuitelji duni su vriti nadzor
nad realizacijom planova rada u upanijskim/okrunim
tuiteljstvima i po potrebi predlagati mjere za unapreenje.
lanak 7.
(Vrednovanje predmeta)
(1) Ovim su Pravilnikom utvreni mogui naini zavretka za
sve vrste predmeta.
(2) Prilikom iskazivanja predmeta zavrenim, tuitelj koji je
zavrio predmet osobno e i pod punom odgovornou u
TCMS sustavu odrediti toan nain zavretka predmeta,
nakon ega e se tom predmetu po automatiziranom
sustavu dodijeliti odgovarajua vrijednost s obzirom na

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

njegovu vrstu. Putem TCMS sustava i manualnih evidencija


pratit e se primjena i provedba ovog Pravilnika.
lanak 8.
(Posebne situacije vrednovanja izuzetno sloenih predmeta)
(1) Ukoliko tijekom rada na predmetu, a do iskazivanja
predmeta zavrenim, sukladno lanku 13. ovoga Pravilnika,
tuitelj smatra da dodijeljena vrijednost u konkretnom
sluaju ne odgovara njegovoj pravoj vrijednosti, moe
glavnom tuitelju uputiti obrazloen pismeni zahtjev za
donoenje odluke o priznavanju veeg vrednovanja
predmeta.
(2) Ukoliko glavni tuitelj udovolji zahtjevu, moe odrediti da
se takav predmet vie vrednuje od drugih predmeta, ali
najvie do 30% godinje norme, sukladno teini konkretnog
predmeta, o emu on donosi posebnu odluku.
(3) Glavni e tuitelj prilikom ocjene teine predmeta uzeti u
obzir broj kazneno-pravnih radnji, teinu dokazivanja (vei
broj svjedoka), broj provedenih posebnih istranih radnji,
broj radnji dokazivanja (pretresa i drugih radnji za koje je
potrebno pribavljanje naredbe suda).
(4) O predmetima koji su vie vrednovani prema odluci
glavnog tuitelja vodi se evidencija uz obrazloenje razloga
zbog kojih je predmet vie vrednovan.
(5) Svi obrazloeni zahtjevi tuitelja, zajedno s obrazloenim
odgovorom glavnog tuitelja, dostavljat e se VSTV-u,
odnosno Povjerenstvu za djelotvornost tuiteljstava, koje e
dva puta godinje razmatrati opravdanost ovih zahtjeva.
(6) O svim predmetima koji su vie vrednovani bit e upoznat
kolegij tuiteljstva, glavni tuitelj Republikog tuiteljstva
RS i glavni tuitelj Federalnog tuiteljstva FBiH.
lanak 9.
(Vrednovanje predmeta s vie prijavljenih/osumnjienih osoba)
(1) Kod rjeavanja predmeta s vie od jedne prijavljene/
osumnjiene osobe, ukupno vrednovanje predmeta, bez
posebne odluke glavnog tuitelja, vrit e se na taj nain da
se za svaku dodanu prijavljenu/osumnjienu osobu
vrednovanje tog predmeta uveava za 10%, najvie do
100%.
(2) Posebne situacije vrednovanja predmeta propisane lancima
8. i 9. ne odnose se na predmete organiziranog kriminala,
ratnih zloina i terorizma.
lanak 10.
(Vrednovanje rada u tuiteljskim timovima)
(1) Kada tuitelj postupa kao lan tuiteljskog tima, u
kaznenom predmetu kojim nije zaduen, u normu mu se
moe uraunati do 50% od vrijednosti tog konkretnog
predmeta, a na temelju obrazloene odluke glavnog tuitelja
o doprinosu tuitelja u konkretnom predmetu.
(2) Glavni je tuitelj duan prije poetka rada na predmetu
donijeti pismenu odluku kojom e se formirati tuiteljski
tim za svaki konkretan predmet.
(3) Sve obrazloene odluke glavnih tuitelja iz stavka 2. ovoga
lanka dostavljat e se VSTV-u, odnosno Povjerenstvu za
djelotvornost tuiteljstava, koje e dva puta godinje
razmatrati opravdanost ovih odluka.
lanak 11.
(Posebno vrednovanje predmeta s obzirom na veliki broj i duljinu
trajanja pretresa)
(1) Glavni tuitelj moe tuitelju, izuzetno, uveati njegovu
ostvarenu godinju normu do 50%, kada postoji evidencija
o velikom broju pretresa kojima je tuitelj nazoio i
njihovoj neuobiajenoj duljini trajanja.
(2) Glavni e tuitelj, na zahtjev tuitelja koji e priloiti
evidenciju o nazonosti pretresima, njihovoj duljini trajanja

Broj 64 - Strana 33

i broju, donijeti pismenu odluku o uveanom vrednovanju


iz stavka 1. ovoga lanka s obrazloenjem.
(3) Sve obrazloene odluke glavnih tuitelja iz stavka 2. ovoga
lanka dostavljat e se VSTV-u, odnosno Povjerenstvu za
djelotvornost tuiteljstava, koje e dva puta godinje
razmatrati opravdanost ovih odluka.
lanak 12.
(Vrednovanje predmeta u kojem je podnesena alba)
Tuitelju koji podnese albu na presudu u normu e se
uraunati 10% vrijednosti konkretnog predmeta u kojem je
podnesena alba.
lanak 13.
(Naini zavretka predmeta)
(1) Rijeenim predmetom u prvostupanjskom postupku smatra
se svaki predmet u kojem je iskazan jedan od naina
zavretka kako slijedi:
a) KT/KTPO/KTK/KTO/KTT predmet:
Neprovedba istrage
Obustava istrage
Podizanje optunice
Zavreno na drugi nain
b) KTRZ predmet:
Neprovedba istrage
Obustava istrage
Podizanje optunice
Zavreno na drugi nain prijenos nadlenosti
Zavreno na drugi nain
c) KTM predmet:
Nepokretanje kaznenog postupka
Nepokretanje pripremnog postupka
Obustava pripremnog postupka
Izricanje vaspitne preporuke
Izricanje vanzavodske odgojne mjere
Izricanje zavodske mjere
Izricanje kazne maloljetnikog zatvora
Suglasnost za izricanje mjere policijskog
upozorenja
Zavreno na drugi nain
d) KTN/KTNK/KTNO/KTNPO/KTNT predmet:
Neprovedba istrage
Obustava istrage
Zavreno na drugi nain
e) KTNRZ predmet:
Neprovedba istrage
Obustava istrage
Zavreno na drugi nain prijenos nadlenosti
Zavreno na drugi nain
f)
KTA/KTARZ/KTAK/KTAO/KTAPO/KTAT
predmet:
Neprovedba istrage
Zavreno na drugi nain
g) KTPOM/KTMPOM predmet:
Postupljeno po molbi
Odbijena molba
Zavreno na drugi nain
h) KTEKS predmet:
Prosljeivanje molbe za izruenje sudu
Stavljanje prijedloga za odreivanje pritvora
Zavreno na drugi nain
(2) U momentu donoenja jedne od navedenih odluka daje se i
status zavrenosti predmeta u TCMS sustavu.
(3) Prelazak predmeta u drugu vrstu, kao poseban nain
zavretka predmeta, ne vrednuje se u smislu ovoga
Pravilnika.

Broj 64 - Strana 34

SLUBENI GLASNIK BiH

TREI DIO ORIJENTACIJSKA MJERILA ZA RAD U


SLUAJEVIMA POSTUPANJA POSEBNIH
TUITELJSTAVA
lanak 14.
(Tuiteljstvo Bosne i Hercegovine)
(1) Mjerila za vrste predmeta specifine nadlenosti
Tuiteljstva Bosne i Hercegovine sadrana su u posebnoj
tabeli u lanku 21. ovoga Pravilnika.
(2) Glavni tuitelj Tuiteljstva BiH odgovoran je za primjenu,
nadzor i potovanje Dravne strategije za rad na
predmetima ratnih zloina.
lanak 15.
(Republiko tuiteljstvo RS i Federalno tuiteljstvo FBiH)
(1) U radu na predmetima koji spadaju u nadlenost Federalnog
tuiteljstva Federacije Bosne i Hercegovine i Republikog
tuiteljstva Republike Srpske i KTZ predmetima iz
nadlenosti Republikog tuiteljstva Republike Srpske, od
tuitelja se zahtijeva rad na predmetima koji omoguuje
auran i djelotvoran rad ovih tuiteljstava.
(2) Mjerila za vrste predmeta specifine nadlenosti Posebnog
odjela Federalnog tuiteljstva FBiH i Posebnog odjela
Republikog tuiteljstva RS sadrana su u lanku 21. ovoga
Pravilnika.
lanak 16.
(Tuiteljstvo Brko Distrikta BiH)
Kada Tuiteljstvo Brko Distrikta BiH postupa u
predmetima identine nadlenosti kao i upanijska/okruna
tuiteljstva, primjenjivat e se mjerila predviena za upanijska/
okruna tuiteljstva, a kada postupa u predmetima identine
nadlenosti kao i Federalno tuiteljstvo FBiH i Republiko
tuiteljstvo RS, primjenjivat e se mjerila predviena za ta
tuiteljstva.
ETVRTI DIO POSEBNA ORIJENTACIJSKA
MJERILA ZA GLAVNE TUITELJE, ZAMJENIKE
GLAVNIH TUITELJA I EFOVE ODJELA/ODSJEKA
lanak 17.
(Glavni tuitelj)
(1) Glavni tuitelji upanijskih/okrunih tuiteljstava, uz posao
rukovoenja tuiteljstvom, duni su mjeseno raditi
neposredno na predmetima i ostvarivati:
a) u tuiteljstvima do 7 tuitelja, 40% norme predviene
ovim Pravilnikom;
b) u tuiteljstvima od 8 do 15 tuitelja, 30% norme
predviene ovim Pravilnikom;
c) u tuiteljstvima od 16 do 25 tuitelja, 20% norme
predviene ovim Pravilnikom;
d) u tuiteljstvima s preko 25 tuitelja glavni tuitelji ne
trebaju rjeavati predmete, osim u sluajevima kada je
drugaije predvieno posebnom odlukom ili
naputkom VSTV-a.
(2) Glavni tuitelj Tuiteljstva Bosne i Hercegovine,
Federalnog tuiteljstva Federacije Bosne i Hercegovine,
Republikog tuiteljstva Republike Srpske, Tuiteljstva
Brko Distrikta BiH, zamjenik glavnog republikog
tuitelja RS specijalni tuitelj i posebni zamjenik glavnog
federalnog tuitelja nemaju obvezu zaduivanja predmeta i
neposrednog rada po predmetima, osim u sluajevima kada
je drugaije predvieno posebnom odlukom ili naputkom
VSTV-a.

(3)

Utorak, 30. 8. 2016.

Glavni su tuitelji duni blagovremeno rjeavati pritube


tijekom godine i o tome voditi odgovarajue evidencije.
lanak 18.
(Zamjenici glavnih tuitelja i efovi odjela/odsjeka)
(1) Zamjenici glavnih tuitelja i efovi odjela/odsjeka, uz posao
rukovoenja, duni su raditi neposredno na predmetima i
ostvarivati:
a) u odjelima/odsjecima do 5 tuitelja, 80% norme
predviene ovim Pravilnikom;
b) u odjelima/odsjecima od 6 do 10 tuitelja, 70% norme
predviene ovim Pravilnikom;
c) u odjelima/odsjecima od 11 do 20 tuitelja, 60%
norme predviene ovim Pravilnikom;
d) u odjelima/odsjecima s preko 20 tuitelja, 50% norme
predviene ovim Pravilnikom.
(2) Zamjenicima glavnih tuitelja i efovima odjela/odsjeka
propisana orijentacijska norma dodatno se umanjuje
srazmjerno zadatcima koje im je delegirao glavni tuitelj, o
emu se vode posebne evidencije. Glavni e tuitelj o
dodatnom procentualnom umanjenju norme iz stavka 2.
ovoga lanka donijeti posebnu odluku, koju e dostaviti
VSTV-u odnosno Stalnom povjerenstvu za djelotvornost
tuiteljstava.
PETI DIO NAIN MJERENJA RADA PO
PREDMETIMA
lanak 19.
(Mjerenje radnog rezultata)
(1) Rad tuitelja, efova odjela/odsjeka i glavnih tuitelja koji
rade na predmetima prati se i vrednuje na nain predvien
ovim Pravilnikom, a na temelju evidencije o broju i vrsti
zavrenih predmeta.
(2) Orijentacijska tuiteljska norma, u smislu ovoga Pravilnika,
propisana je na godinjoj razini.
(3) Evidentiranje rada tuitelja putem ovih mjerila vri se
manualno ili putem TCMS sustava.
(4) Na kraju izvjetajnog razdoblja vri se obraun radnog
rezultata na temelju podataka iz TCMS-a i manualnih
evidencija.
(5) Godinji rezultat rada tuitelja dobije se tako da se zavreni
broj predmeta podijeli s normom za tu vrstu predmeta koja
je propisana u lanku 21. ovoga Pravilnika. Dobijeni
rezultat se mnoenjem s brojem 100 iskazuje u obliku
postotka.
lanak 20.
(Opravdani razlozi za neispunjenje norme)
Opravdani razlozi za neispunjenje norme predviene ovim
Pravilnikom su:
a) bolovanje;
b) plaeni i neplaeni dopust, sukladno vaeim
zakonskim propisima;
c) nedovoljan broj predmeta u radu;
d) sudjelovanje u radu VSTV-a.
lanak 21.
(Orijentacijska mjerila za praenje rezultata rada tuitelja)
(1) upanijska/okruna tuiteljstva i Tuiteljstvo Brko
Distrikta BiH

Utorak, 30. 8. 2016.


Vrsta predmeta

SLUBENI GLASNIK BiH


Kazneni
nalog
154

Obustava i
neprovedba istrage
154

KTA
KTN
KTRZ
KTARZ / KTNRZ
KTPO

X
X
X
X
38

616
1.540
5
165
38

KTAPO
KTNPO
KTO
KTAO
KTNO
KTK

X
X
X
X
38

200
200
7
165
165
38

X
X
X
X
X
X

200
200
3
3
3
X

KT

KTAK
KTNK
KTT
KTAT
KTNT
KTPOM /
KTMPOM
Vrsta predmeta

Optunica/Tuiteljska odluka
Do 10 god.
Preko 10 god.

Zavreno na drugi nain

145
44

Do 10 god.
Preko 10 god.

X
X
5
X

1.450
440
6.160
15.400
50
1650

Do 10 god.
Preko 10 god.

34
11

Do 10 god.
Preko 10 god.

X
X
7
X
X

340
110
2.000
2.000
70
1.650
1.650

Do 10 god.
Preko 10 god.

34
11 /KZ RS1

Do 10 god.
Preko 10 god.

X
X
3
3
3
300

Suglasnost za izricanje mjere policijskog upozorenja


308

KTM

Broj 64 - Strana 35

340
110
2.000
2.000
30
30
30
X

Tuiteljska odluka
154

Zavreno na drugi nain


1.540

(2) Tuiteljstvo BiH, Poseban odjel Republikog tuiteljstva RS i Poseban odjel Federalnog tuiteljstva FBiH
Vrsta predmeta

Kazneni
nalog
66

Obustava i
neprovedba istrage
66

KTA
KTN
KTRZ
KTARZ
KTNRZ
KTPO

X
X
X
X
X
35

264
660
4
150
150
35

KTAPO
KTNPO
KTO
KTAO
KTNO
KTK

X
X
X
X
X
35

165
165
6
150
150
35

KTAK
KTNK
KTT
KTAT
KTNT
KTPOM / KTMPOM
KTEKS

X
X
X
X
X
X
X

165
165
3
3
3
X
X

KT

Vrsta predmeta
KTM

(3)

Optunica/Tuiteljska odluka
Do 10 god.
Preko 10 god.

Zavreno na drugi nain

62
45

Do 10 god.
Preko 10 god.

X
X
4
X
X
Do 10 god.
Preko 10 god.

2.640
6.600
40
1.500
1.500
31
10

Do 10 god.
Preko 10 god.

X
X
6
X
X
Do 10 god.
Preko 10 god.

620
450

310
100
1.650
1.650
60
1.500
1.500

31
10 / KZ RS2

Do 10 god.
Preko 10 god.

X
X
3
3
3
200
150

310
100
1.650
1.650
9
9
9
X
1.500

Suglasnost za izricanje mjere policijskog upozorenja

Tuiteljska odluka

308

154

Zavreno na drugi
nain
1.540

Vrijednosti iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, koje predstavljaju godinju normu tuitelja za pojedine vrste predmeta, propisane
su alternativno.

U kategoriju predmeta KTK optunica preko 10 godina za okruna tuiteljstva u Republici Srpskoj spadaju i predmeti za sljedea kaznena djela
iz Kaznenog zakona Republike Srpske:
- lanak 347. stavak 4., za iznos preko 50.000 KM,
- lanak 348. stavak 3., za iznos preko 50.000 KM, i
- lanak 349. stavak 2., za iznos preko 50.000 KM.
2
U kategoriju predmeta KTK optunica preko 10 godina za Poseban odjel Republikog tuiteljstva RS spadaju i predmeti za sljedea kaznena
djela iz Kaznenog zakona Republike Srpske:
- lanak 347. stavak 4., za iznos preko 50.000 KM,
- lanak 348. stavak 3., za iznos preko 50.000 KM, i
- lanak 349. stavak 2., za iznos preko 50.000 KM.

Broj 64 - Strana 36

SLUBENI GLASNIK BiH

ESTI DIO PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lanak 22.
(Izmjene i dopune Pravilnika)
Ovaj Pravilnik moe mijenjati VSTV na svoju inicijativu ili
na temelju obrazloenog prijedloga Stalnog povjerenstva za
djelotvornost tuiteljstava.
lanak 23.
(Prestanak primjene propisa)
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o orijentacijskim mjerilima za rad tuitelja u tuiteljstvima u
BiH br. 13-02-4063-1/2012 od 12.12.2012. godine, Pravilnik o
izmjenama i dopunama Pravilnika o orijentacijskim mjerilima za
rad tuitelja u tuiteljstvima u BiH br. 13-02-11-2/2013 od
3.1.2014. godine i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
orijentacijskim mjerilima br. 13-02-11-5/2014 od 24.12.2014.
godine.
lanak 24.
(Stupanje na snagu i primjena)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH", a primjenjuje se od
1.1.2016. godine.
Broj 13-02-2-2132-1/2016
21. srpnja 2016. godine
Predsjednik VSTV-a
Sarajevo
Milan Tegeltija
17. 22., 25. 26.
(" ", 25/04, 93/05, 48/07
15/08), , 7. 7. 2016. , :





1.
( )

(
: "")
,
/,
/ ,
, , ,
.
2.
( )
,
, ,

.
3.
( )
(1)
, / ,
,

Utorak, 30. 8. 2016.

,

.
(2)

.
(3)


.
4.
( )
(1)



( : "TCMS"),

.
(2)
(
: "").
5.
( )


,
, ,
.

6.
( )
(1)

,

,

.
(2)
.
(3)
.
(4)

.
(5) ,
,
30% .
(6)

/
.
7.
( )
(1)
.
(2) ,

Utorak, 30. 8. 2016.

(1)

(2)

(3)

(4)
(5)

(6)

(1)

(2)

(1)

(2)
(3)

SLUBENI GLASNIK BiH

TCMS
,

. TCMS

.
8.
(
)
,
, 13. o ,

,

.
,

, 30% ,
,
.

e o - ,
( ),
,
(
).


.
, ,
-, ,
.

,
.
9.
( /
)
/ , , ,
/

10%, 100%.

8. 9.
, .
10.
( )
,
,
50%
,
.


.
2.
-,
,
.

Broj 64 - Strana 37

11.
(
)
(1) , ,
50%,

.
(2) , , ,
1. .
(3) 2.
-,
,
.
12.
( )

10%
.
13.
( )
(1)

:
) //// :




) :





) :








) //// :



) :




) /////
:


) / :


Broj 64 - Strana 38
)

SLUBENI GLASNIK BiH

:



(2)
TCMS .
(3) ,
,
.

14.
( )
(1)

21. o .
(2)
,
.
15.
(
)
(1)



,

.
(2)


21. .
16.
( )

/
,
/ , ,
.
, /
17.
( )
(1) / ,
,
:
) 7 , 40%
;
) 8 15 , 30%
;
) 16 25 , 20%
;
) 25
,

-.
(2) ,
, ,

Utorak, 30. 8. 2016.

,



,
-.
(3)

.
18.
( /)
(1) /
, ,
:
) / 5 , 80%
;
) / 6 10 , 70%
;
) / 11 20 ,
60% ;
) / 20 ,
50% .
(2) /


, .

2.
, -
.

19.
( )
(1) , /

,
.
(2) ,
, .
(3)
TCMS .
(4)
TCMS-
.
(5)

21. o . 100
.
20.
( )

:
) ;
) ,
;
) ;
) -.
21.
(
)
(1) /

Utorak, 30. 8. 2016.

(2)

154



154

X
X
X
X

616
1.540
5
165

38

38

X
X
X
X
38

200
200
7
165
165
38

X
X
X
X
X
X

200
200
3
3
3
X

Broj 64 - Strana 39

/
10 .
10 .

145
44


10 .
10 .

X
X
5
X
10 .
10 .

6.160
15.400
50
1.650
34
11

10 .
10 .

X
X
7
X
X
10 .
10 .

340
110
2.000
2.000
70
1.650
1.650

34
11 /1

10 .
10 .

X
X
3
3
3
300


308

1.450
440

340
110
2.000
2.000
30
30
30
X


154


1.540

66



66

X
X
X
X
X
35

264
660
4
150
150
35

X
X
X
X
X
35

165
165
6
150
150
35

X
X
X
X
X
X

165
165
3
3
3
X

X
X
3
3
3
200

1.650
1.650
9
9
9
X

150

1.500

(3)

SLUBENI GLASNIK BiH

/
10 .
10 .

62
45


10 .
10 .

X
X
4
X
X
10 .
10 .

2.640
6.600
40
1.500
1.500
31
10

10 .
10 .

X
X
6
X
X
10 .
10 .


308

620
450

310
100
1.650
1.650
60
1.500
1.500

31
10 / 2


154

10 .
10 .

310
100


1.540

1. 2. , ,
.

10
:
- 347. 4., 50.000 ,
- 348. 3., 50.000 ,
- 349. 2., 50.000 .
2
10
:
- 347. 4., 50.000 ,
- 348. 3., 50.000 ,
- 349. 2., 50.000 .

Broj 64 - Strana 40

SLUBENI GLASNIK BiH


22.
( )


.
23.
( )


. 13-02-4063-1/2012 12. 12. 2012.
,
. 13-02-11-2/2013 3. 1. 2014.
. 13-02-11-5/2014 24. 12. 2014.
.
24.
( )

" ",
1. 1. 2016. .
13-02-2-2132-1/2016
21. 2016.

USTAVNI SUD
BOSNE I HERCEGOVINE
963

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeu, u


predmetu broj AP 1015/13, rjeavajui apelaciju Sulje Levia, na
osnovu lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, lana 57. stav
(2) taka b), lana 59. st. (1) i (2) i lana 62. stav (1) Pravila
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - preieni tekst ("Slubeni
glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), u sastavu:
Mirsad eman, predsjednik
Mato Tadi, potpredsjednik
Zlatko M. Kneevi, potpredsjednik
Valerija Gali, sutkinja
Miodrag Simovi, sudija
Seada Palavri, sutkinja
na sjednici odranoj 20. jula 2016. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Sulje Levia.


Utvruje se povreda prava iz lana II/3.e) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ukida se Presuda Kantonalnog suda u Tuzli broj 33 0 K
002008 12 K od 21. novembra 2012. godine u dijelu koji se
odnosi na Sulju Levia.
Nalae se Kantonalnom sudu u Tuzli da po hitnom
postupku donese novu odluku u skladu sa lanom II/3.e) Ustava
Bosne i Hercegovine i lanom 6. stav 1. Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalae se Kantonalnom sudu u Tuzli, da u skladu sa
lanom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,
u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti
Ustavni sud o preduzetim mjerama s ciljem izvrenja ove odluke.
Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i
Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i

Utorak, 30. 8. 2016.

Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i u


"Slubenom glasniku Brko distrikta Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOENJE
I. Uvod
1. Suljo Levi (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banovia,
kojeg zastupa amil Softi, advokat iz Banovia, podnio je 11.
marta 2013. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude
Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud)
broj 33 0 K 002008 12 K od 21. novembra 2012. godine i
Presude Opinskog suda u ivinicama (u daljnjem tekstu:
Opinski sud) broj 33 0 K 002008 10 K2 od 14. novembra 2011.
godine.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu lana 23. Pravila Ustavnog suda, od
Kantonalnog suda, Opinskog suda i Kantonalnog tuilatva u
Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalno tuilatvo) zatraeno je 19.
maja 2016. godine da dostave odgovore na apelaciju.
3. Kantonalni sud, Opinski sud i Kantonalno tuilatvo su
odgovore na apelaciju dostavili u periodu od 23. maja do 22. juna
2016. godine.
III. injenino stanje
4. injenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda
i dokumenata predoenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na
sljedei nain.
5. Postupajui u ponovnom postupku (nakon to su
rjeenjima Kantonalnog suda ukinute dvije prvostepene presude),
Opinski sud je donio novu Presudu broj 33 0 K 002008 10 K2
od 14. novembra 2011. godine kojom su apelant i Omer
Bebakovi (u daljnjem tekstu: prvooptueni, a obojica u daljnjem
tekstu: optueni) proglaeni krivim to su kao saizvrioci iz
nehata motornom silom izazvali opasnost za ivot ljudi uslijed
ega je nastupila smrt jedne osobe, ime su poinili krivino djelo
- teka djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine iz lana 308.
stav (4) u vezi sa lanom 304. stav (4) u vezi sa stavom (1) i u
vezi sa lanom 23. Krivinog zakona Federacije BiH ("Slubene
novine FBiH" br. 43/98, 2/99, 15/99, 29/00 i 59/02; u daljnjem
tekstu: KZFBiH), pa im je taj sud, uz primjenu istih zakonskih
odredaba i l. 40, 41, 42, 50. i 51. KZFBiH, te lana 346. Zakona
o krivinom postupku FBiH ("Slubene novine FBiH br. 43/98 i
23/99; u daljnjem tekstu: ZKPFBiH) izrekao uvjetnu osudu
kojom im je utvrena kazna zatvora u trajanju od po est mjeseci
i istovremeno odreeno da se izreena kazna nee izvriti ukoliko
optueni u roku od dvije godine od pravomonosti presude ne
uine novo krivino djelo (sve detaljnije navedeno u izreci
presude).
6. Istom presudom, na osnovu odredbe lana 101. stav (2)
ZKPFBiH i lana 201. stav (1) Zakona o obligacionim odnosima
(u daljnjem tekstu: ZOO) optueni su obavezani da M. B. (u
daljnjem tekstu: majka oteenog), na ime imovinsko-pravnog
zahtjeva zbog pretrpljenih duevnih boli, isplate iznos od po
6.000,00 KM u roku od mjesec dana od pravomonosti presude,
dok je majka oteenog s vikom imovinsko-pravnog zahtjeva
upuena na parnicu, uz istovremeno obavezivanje optuenih da
naknade i trokove krivinog postupka.
7. Nakon to je Opinski sud proveo dokaze, koje je
taksativno pobrojao na strani 5. obrazloenja presude
(sasluavanjem oevidaca spornog dogaaja, majke oteenog i
ostalih osoba koje su se kritinog dana nalazile na odlagalitu
smea, ukljuujui i optuene, zatim sasluavanjem tehnikog
rukovodioca firme JP "Komunalac" iz Banovia (u daljnjem
tekstu: Komunalac), te drugih bivih i sadanjih zaposlenika
firme, vjetaenjem po vjetacima saobraajne struke, zatite na
radu, te ljekarske struke, rekonstrukcijom spornog dogaaja,

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

uvidom u materijalne dokaze - uviaj s lica mjesta,


fotodokumentaciju i sl.), utvrena je odgovornost optuenih za
krivino djelo koje im je optunicom stavljeno na teret. Opinski
sud je, prije svega, naveo da tokom postupka nije bilo sporno da
se kritinog dana u kritino vrijeme desio tragian dogaaj u
kojem je esnaestogodinji A. B. (u daljnjem tekstu: oteeni)
smrtno stradao djelovanjem motornog vozila firme Komunalac,
da su optueni kao zaposlenici Komunalca doli na odlagalite
smea na PK "ubri" RMU u Banoviima (koje je rjeenjem
Opine Banovi odreeno za deponiju smea) s namjerom da
istovare kontejner sa smeem, da je prvooptueni upravljao
teretnim vozilom, da je apelant obavljao poslove u vezi s
odvozom smea, ienjem i sl., da se kritinog dana apelant
nalazio u teretnom vozilu zajedno s prvooptuenim, da su
optueni prilikom dolaska na odlagalite smea na odlagalitu
zatekli majku oteenog, oteenog i njegova dva mlaa
srodnika, te H. . i H. B., koji su ekali da se kontejner istovari
kako bi "prebrali" smee.
8. Sporna pitanja koja su se postavila za Opinski sud
odnosila su se na injenini supstrat predmetnog sluaja, a to su:
da li je prvooptueni kritine prilike, upravljajui spornim
vozilom na odlagalitu smea, propustio da pomou bonih
ogledala prati situaciju na vozilu i oko njega, odnosno da li je
apelant kao pomoni radnik propustio da izae iz vozila i na
eventualnu opasnost upozori osobe koje su se zatekle na
odlagalitu smea i koje su se nalazile u neposrednoj blizini
vozila koje se kretalo unazad, odnosno da li je uslijed tih propusta
dolo do traginog dogaaja.
9. U vezi sa spornim pitanjima Opinski sud je sasluao
optuene na glavnom pretresu, pa je tako apelant naveo da
kritinog dana nije izaao iz vozila jer se vozilo nije zaustavilo,
da je bilo u kretanju i da taj dan nije signalizirao vozau
(prvooptuenom) kada da krene unazad jer mu voza nije rekao
da izae iz kamiona. Meutim, Opinski sud je u vezi sa spornim
pitanjima o sutinskom dijelu dogaaja i dotadanjim
postupanjem i praksom koju su imali optueni prilikom dolaska
na odlagalite i istovar smea sasluao svjedoke oevice (majku
oteenog, te H. . i H. B.) koji su se esto, i prije traginog
dogaaja, nalazili na istom mjestu na deponiji smea.
10. Iz obrazloenja proizlazi da je majka oteenog, izmeu
ostalog, u svom iskazu navela da je sa svojom djecom na
deponiju stigla kritinog dana ujutro, oko 7.00 sati, s namjerom
da nakupi aluminija i kalaja kako bi to kasnije mogla prodati, da
je na deponiji zatekla kominice H. . i H. B., da su u jednom
momentu krenuli kui kada su ugledali vozilo s novim
kontejnerom, te su saekali da i njega pregledaju tako to su svi
stajali s vozaeve strane, da je vidjela da je apelant klimnuo
glavom oteenom dajui mu znak da otvori kvake da bi na to
"sjeo" kontejner, sve da se apelant ne bi isprljao i izlazio iz vozila
jer je put bio blatnjav, to je bila i ranija praksa. Zatim je navela
da je vozilo stajalo kada je oteeni otvorio kvake sa zadnje
strane vozila, te da je tada bio okrenut leima i da mu se neto
zapetljalo oko nogu, vjerovatno lanac koji se nalazio na lijevom
toku vozila, da nije mogao da pobjegne kada je vozilo krenulo
unazad preavi prvo preko njegovih nogu, nakon ega je poela
da vie i da upozorava prvooptuenog da stane, ali je bilo kasno
jer je vozilo ve prelo i preko glave oteenog. Iz iskaza je
nadalje proizalo da taj dan optueni nisu upozorili prisutne na
deponiji da se sklone, niti su izlazili iz vozila prije nesree, a
prema iskazu majke oteenog "pravilo je da vozilo treba da
stane, pa da se onda skinu kuke, te da se da znak vozau da su
kuke skinute da bi on mogao dalje da radi jer im se kuke dignu
voza treba da upali vozilo i da krene nazad". Jo je navela da se
u momentu nesree nalazila na udaljenosti od oko 3,5 m od
vozila, te je vidjela da su optueni oteenom klimnuli glavom.

Broj 64 - Strana 41

11. Svjedokinja H. . (oevidac) je u svom iskazu navela da


je kritinog dana, oko 12.45 sati, naiao kamion sa smeem, te je
vidjela da se vozilo prije toga okrenulo i u momentu kada je
krenulo unazad oteeni je potrao prema zadnjem dijelu vozila, s
tim to nije vidjela da je apelant klimnuo glavom oteenom da
otkai kuke, ali je to kasnije ula od majke oteenog. Zatim je
vidjela da se oteeni, u momentu kada je stigao iza vozila,
uhvatio za kvailo i da se poeo kretati unazad zajedno s
vozilom. Vidjela je da se oteeni u jednom momentu zapetljao u
zemlju koja mu je bila iza lea, ali je ostao na nogama, te se
nakon toga jo malo odrao na nogama kreui se unazad, drei
se za vozilo. Vidjela je da je oteeni pokuao pobjei iza vozila
u momentu kada se ono pribliilo istovaru smea, ali nije mogao,
i u tom momentu ga je vozilo udarilo i oborilo, te je tada stavila
ruke na oi jer vie nije smjela gledati, nakon ega je otila kui.
Svjedokinja H. B. je u svom iskazu navela da, iako je kritinog
dana u kritino vrijeme bila prisutna na odlagalitu smea,
tragini dogaaj nije vidjela jer je u tom momentu vezala svoje
smee.
12. Vjetak saobraajne struke je sainio nalaz na okolnosti
nastanka traginog dogaaja tako da je iz nalaza, izmeu ostalog,
proizalo da se oteeni, u momentu kada je vozilo poelo da se
kree unazad, nalazio u grupi s ostalim oevicima, udaljen od
vozila 10-15 metara, pa kako se prvooptueni vonjom unazad
poeo pribliavati grupi pjeaka, tada se oteeni, koji je u tom
trenutku bio udaljen desetak metara od vozila, poeo pribliavati
zadnjoj strani vozila, to je prvooptueni mogao primijetiti sve do
njegovog dolaska iza samog vozila, kada mu je oteeni izaao iz
vidnog polja. Uvaavajui konkretne saobraajne uvjete,
izraunom je utvreno da je kretanje oteenog prema vozilu
otpoelo priblino u momentu pokretanja vozila unazad, te je
utvreno da je oteeni bio u mogunosti vidjeti kretanje vozila
kojim je upravljao prvooptueni.
13. Na osnovu rekonstrukcije dogaaja od 8. novembra
2002. godine, postavljanjem osobe iste visine kao oteeni uz
zadnji kraj vozila, utvreno je da zadnji dio kontejnera nije
mogao ostvariti kontakt s glavom oteenog, nasuprot tvrdnji
majke oteenog. Nadalje je rekonstrukcijom utvreno da
prvooptueni nije imao tehnike mogunosti da uoi oteenog
kada se on nalazio iza vozila.
14. Vjetak iz oblasti zatite na radu je dao pismeni nalaz i
miljenje u vezi s predmetnom nezgodom, te je taj vjetak
sasluan i na glavnom pretresu. Prema tom nalazu i njegovom
iskazu, do traginog dogaaja je dolo zato to je Sekretarijat za
prostorno ureenje, stambene i komunalne poslove Opine
Banovii donio rjeenje kojim je naloeno Komunalcu da
deponira smee na odlagalitu ubri, a da prethodno nije
propisao mjere zatite ljudi, imovine i ivotne sredine, niti je
obavezao Komunalac da izradi odgovarajuu dokumentaciju i
propie te mjere. Osim toga, Komunalac je propustio da obui
svoje zaposlenike i provjeri njihovo znanje iz oblasti zatite na
radu, da organizira poslove zatite na radu i sl. Vjetak je u svom
iskazu na glavnom pretresu naveo da u ovom sluaju nema
propusta optuenih radnika jer su oni izvravali obaveze koje su
dobili, te je jo naveo da u konkretnom sluaju nije bilo signaliste
da signalizira gdje kamion ide unazad i dokle smije ii, te da bi
kamioni trebali imati zvuni signal pri kretanju unazad, dodavi
jo da voza mora da vodi rauna o sigurnosti prostora na kojem
izvodi radnju kretanja unazad.
15. Opinski sud je dalje naveo da je optuenim stavljeno
na teret da su poinili krivino djelo - teka djela protiv ope
sigurnosti ljudi i imovine iz lana 308. stav (4) u vezi sa lanom
304. stav (4) u vezi sa stavom (1) i u vezi sa lanom 23. KZFBiH.
U vezi s tim, nadalje je pojanjeno da su radnje izvrenja tog
krivinog djela odreene alternativno i da se radi ili o
nepostupanju po odgovarajuim propisima ili o nepostupanju po

Broj 64 - Strana 42

SLUBENI GLASNIK BiH

tehnikim pravilima o zatitnim mjerama, te je jo navedeno da je


to krivino djelo blanketnog karaktera i da sadri blanketnu
dispoziciju koja upuuje na druge odgovarajue propise, a moe
se raditi i o nepostupanju po odgovarajuim propisima kojima se
propisuju uvjeti i nain preduzimanja mjera i postupaka zatite na
radu i slino ili o nepostupanju po tehnikim pravilima o
zatitnim mjerama. Nadalje je naglaeno da se pod tehnikim
pravilima podrazumijevaju praktini, iskustveno provjereni i
opeprihvaeni i utemeljeni naini postupanja koji ne moraju biti
predvieni odgovarajuim propisima, to je sluaj u konkretnom
predmetu.
16. Opinski sud je u cilju dokazivanja da se u konkretnom
sluaju radilo o nepotovanju tehnikih pravila o zatiti na radu,
pod kojima se podrazumijeva praktino, iskustveno i
opeprihvaeno postupanje, naveo da je cijeli postupak odvoza i
istovara smea u svom iskazu opisao tehniki rukovodilac
Komunalca koji je, izmeu ostalog, naveo da je prilikom dolaska
na istovar pomoni radnik duan da vozau "malo pokazuje kad
je dobro, kad da stane, da ga malo navodi, ako ima osoba koje
skupljaju smee trudi se da ih ukloni, ako hoe posluati, a to je
danas problem", te da voza i pomoni radnik moraju da rade
sinhronizirano.
17. Iz iskaza obojice optuenih je proizalo da su taj dan
vie puta dovozili smee istim vozilom i da nisu imali nikakvih
problema pri istovaru, da je apelant taj dan, ali i ranije, izlazio i
pomagao vozau pri istovaru smea, odnosno navodio kamion pri
kretanju unazad, te je upozoravao prisutne na opasnost, da su iste
osobe na odlagalitu bile cijeli dan i da ih je svaki put upozoravao
na opasnost, osim taj put.
18. Opinski sud je na osnovu iskaza oevidaca, H. . i
majke oteenog zakljuio da je upozorenje pomonog radnika
prisutnima da se udalje od vozila uobiajen i do tada siguran
nain postupanja. To, prema ocjeni Opinskog suda, nadalje
znai da je prvooptueni propustio da kritine prilike pomou
bonih ogledala prati situaciju na vozilu i oko njega, a da je
apelant propustio da izae iz vozila koje se kretalo unazad i
prisutne, koji su se nalazili u njegovoj neposrednoj blizini,
upozori na eventualnu opasnost. O sutinskom dijelu dogaaja
svjedoila je oevidac H. . iji je iskaz prvostepeni sud prihvatio
u cijelosti, koji je u bitnom dijelu potvren i iskazom majke
oteenog, osim u nekim detaljima koji se ne slau. Nadalje,
Opinski sud je u cijelosti prihvatio nalaz vjetaka saobraajne
struke kao objektivan i u bitnom u skladu s iskazima oevidaca,
dok je nalaz vjetaka iz oblasti zatite na radu takoer prihvaen
kao objektivan, osim u dijelu u kojem je navedeno da u
konkretnom sluaju nema propusta optuenih radnika jer su
izvravali obaveze koje su dobili, uz obrazloenje da je tokom
postupka utvreno da je bilo propusta optuenih uslijed kojih je
oteeni smrtno stradao. Opinski sud je zakljuio da su se u
radnjama optuenih stekla sva bitna obiljeja krivinog djela za
koje su optueni.
19. Opinski sud je prilikom odluenja cijenio apelantovu
odbranu (njegov iskaz dat u istrazi i na glavnom pretresu), ali je
takva odbrana, prema ocjeni Opinskog suda, bila usmjerena na
izbjegavanje odgovornosti i, kao takva, neprihvatljiva jer su
optueni znali kakva je njihova ustaljena praksa u radu po kojoj
tog dana nisu postupili. Nadalje, Opinski sud je na osnovu svih
provedenih dokaza utvrdio da su optueni krivino djelo poinili
iz svjesnog nehata, te u stanju uraunljivosti, a krivino-pravnom
sankcijom Opinski sud se detaljnije bavio na strani 12. osporene
presude, s tim da je prilikom odmjeravanja visine kazne
prvostepeni sud uzeo u obzir i doprinos majke oteenog
traginom dogaaju.
20. O imovinsko-pravnom zahtjevu koji je postavila majka
oteenog u iznosu od 30.000,00 KM Opinski sud se detaljnije
izjasnio na strani 13. osporene presude. Opinski sud je o tom

Utorak, 30. 8. 2016.

zahtjevu odluio na osnovu odredbe lana 201. stav 1. ZOO-a, te


je u tom pravcu naglasio da gubitak djeteta za majku oteenog
predstavlja nemjerljive duevne boli i da joj po osnovu naknade
pripada iznos od 20.000,00 KM koji je odmjeren u svjetlu
Orijentacionih kriterija za utvrivanje visine pravine novane
naknade nematerijalne tete Graanskog odjeljenja Vrhovnog
suda FBiH. Kako je utvren doprinos majke oteenog od 40%,
odlueno je da joj na ime pravine naknade pripada ukupan iznos
od 12.000,00 KM, koji su optueni duni platiti, i to po 6.000,00
KM svaki od njih, budui da je njihov doprinos nastanku tete
isti.
21. Odluujui o albama branilaca optuenih, Kantonalni
sud je na sjednici vijea donio Presudu broj 33 0 K 002008 12 K
od 21. novembra 2012. godine kojom je albe odbio i
prvostepenu presudu u cijelosti potvrdio. Apelantov branilac je
podnio albu iz razloga propisanih odredbama lana 357. ta. 2,
3. i 4. ZKPFBiH, predloivi da se prvostepena presuda preinai
ili ukine i predmet vrati na ponovni postupak. Nakon to je
Kantonalni sud ispitao albe branilaca u granicama albenih
razloga i po slubenoj dunosti, taj sud je utvrdio da su albe
neosnovane. U vezi s prigovorima branilaca optuenih koji su se
odnosili na pogreno utvreno injenino stanje Kantonalni sud
je pojasnio da se optuenim ne stavlja na teret da su krivino
djelo uinili nepostupanjem po odgovarajuim propisima
(odreenoj blanketnoj normi), ve da su krivino djelo poinili
nepostupanjem po tehnikim pravilima o zatitnim mjerama koje
podrazumijevaju praktino i iskustveno provjerene i
opeprihvaene i utemeljene naine postupanja koji ne moraju
biti predvieni odgovarajuim propisima. Imajui to u vidu,
Kantonalni sud je naveo da je prvostepeni sud na osnovu iskaza
svjedoka tehnikog rukovodioca firme Komunalac pravilno
utvrdio proceduru i nain utovara i istovara smea, koju su na isti
nain opisali optueni u svojim iskazima, to su potvrdili i
oevici traginog dogaaja. Stoga je, prema ocjeni Kantonalnog
suda, prvostepeni sud pravilno utvrdio da se na odlagalitu smea
kritinog dana nalazilo vie osoba, meu kojima i djeca, i da je ta
okolnost optuenim nalagala da u skladu sa svojim ustaljenim
obavezama pokau poseban oprez. Nadalje, iz iskaza oevidaca,
majke oteenog i H. . proizalo je da apelant tom prilikom nije
izaao iz kamiona ni po dolasku na odlagalite smea, niti
prilikom kretanja kamiona unazad, niti mu je prvooptueni rekao
da to uini. Ocijenjeno je da je prvostepeni sud na osnovu svih
provedenih dokaza pravilno utvrdio da je prvooptueni propustio
da pomou bonih ogledala prati situaciju na kamionu i oko
njega, a apelant da izae iz kamiona i prisutne upozori na
eventualnu opasnost, odnosno da prvooptuenog upozori na
prisustvo djece i ostalih na odlagalitu.
22. Kantonalni sud je takoer istakao da je prvostepeni sud
pravilno cijenio i iskaz, kao i nalaz i miljenje vjetaka zatite na
radu, te sasvim ispravno nije prihvatio dio iskaza u kojem vjetak
tvrdi da nema odgovornosti i propusta optuenih, budui da to
nije zadaa vjetaka, ve suda. U vezi s ostalim dijelom njegovog
iskaza Kantonalni sud je ocijenio da je irelevantan poto se
vjetak izjanjavao o nepostojanju propisa iz oblasti zatite na
radu i iz toga izvodio zakljuke, iako optuenim nije stavljeno na
teret da su krivino djelo uinili nepostupanjem po
odgovarajuim propisima. Nadalje je Kantonalni sud utvrdio da
je na utvreno injenino stanje prvostepeni sud pravilno
primijenio krivini zakon kada je radnje optuenih iz izreke
pobijane presude pravno kvalificirao kao krivino djelo iz lana
308. stav 4. u vezi sa lanom 304. stav 4. u vezi sa stavom 1. i
lanom 23. KZFBiH jer i navedeni sud smatra da su se u
njihovim "radnjama" stekla sva obiljeja navedenog krivinog
djela, zbog ega se albama branilaca prvostepena presuda
neosnovano pobija i zbog povrede krivinog zakona.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

23. Kantonalni sud je na strani 4. osporene presude ispitao


prvostepenu presudu i u dijelu odluke o krivino-pravnoj sankciji,
imovinsko-pravnom zahtjevu i trokovima krivinog postupka
utvrdivi da su albeni prigovori usmjereni u tom pravcu
neosnovani, te da je prvostepena presuda i u tim segmentima
pravilna i na zakonu zasnovana.
24. Shodno svemu navedenom Kantonalni sud je, ne
nalazei u smislu lana 370. ZKPFBiH ni povrede zakona na koje
sud pazi po slubenoj dunosti, odluio kao u izreci presude
pozivajui se na lan 377. ZKPFBiH.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
25. Apelacijom se tvrdi da je osporenim presudama
povrijeeno apelantovo pravo na pravino suenje iz lana II/3.e)
Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u
daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz
lana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 1. Protokola
broj 1 uz Evropsku konvenciju. U apelaciji se, izmeu ostalog,
navodi da je Opinski sud u Banoviima apelanta oslobodio
optube da je poinio krivino djelo koje mu je tadanjom
optunicom bilo stavljeno na teret, ali da je u ponovnom
postupku, prema apelantovoj ocjeni, neopravdano proglaen
krivim da je poinio krivino djelo - teko krivino djelo protiv
ope sigurnosti ljudi i imovine iz lana 308. stav (4) u vezi sa
lanom 304. stav (4) u vezi sa stavom (1) tog lana. Iz iscrpnih
navoda apelacije proizlazi da apelant sutinski ukazuje na
pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje i na pogrenu
primjenu materijalnog prava jer apelant nije poinio bilo koje
krivino djelo, pa ni ono za koje je proglaen krivim. Navodi da
je tokom postupka utvreno da je apelant u spornom periodu
obavljao poslove pomonog radnika na odvozu smea sa
zavrenom osnovnom kolom, te da su lanom 100. Pravilnika o
organizaciji i sistematizaciji detaljno opisani poslovi koje obavlja
pomoni radnik na odvozu smea, u koje ne spadaju poslovi
signaliste, kako je utvrdio i vjetak zatite na radu u svom nalazu
(koji je apelant priloio uz apelaciju).
26. Zatim se navodi da je tokom postupka nesporno
utvreno da je smrt oteenog nastupila u vrijeme dok se vozilo
kretalo unazad, pa se postavlja pitanje da li je apelant u toku
kretanja vozila unazad, prije njegovog zaustavljanja, bio u
obavezi da izae iz njega i obavi posao signaliste. Ukazuje da su
redovni sudovi svoj stav o apelantovoj odgovornosti zasnovali na
injenici da apelant nije postupio po tehnikim pravilima o
zatitnim mjerama, to apelant smatra proizvoljnim jer je i prema
strunom miljenju vjetaka iz oblasti zatite na radu utvreno da
u konkretnom sluaju nije bilo apelantovog propusta, niti firma
Komunalac posjeduje adekvatne akte o zatiti na radu.
Apelacijom se osporava i odluka u dijelu kojim je odlueno o
imovinsko-pravnom zahtjevu, kojom je apelant obavezan na
isplatu iznosa od 6.000,00 KM, ime su redovni sudovi
povrijedili njegovo pravo na imovinu jer nije bilo dovoljno
elemenata za utvrivanje nematerijalne tete, izmeu ostalog, i
zbog injenice to je majci oteenog ve isplaena nematerijalna
teta po osnovu ugovora o osiguranju u korist treeg. Predloeno
je da se apelacija usvoji, te utvrdi krenje apelantovog prava na
pravino suenje i imovinu, osporene presude ukinu i predmet
vrati prvostepenom sudu na ponovno odluivanje.
b) Odgovor na apelaciju
27. Kantonalni sud je u odgovoru na apelaciju predloio da
se apelacija odbije kao neosnovana jer su apelacioni prigovori
neosnovani iz razloga sadranih u osporenoj presudi tog suda.
28. Opinski sud je u iscrpnom odgovoru na apelaciju, u
sutini, iznio pojedinosti o duini trajanja predmetnog postupka,

Broj 64 - Strana 43

nalazei apelacione prigovore neosnovanim, predloivi da se


apelacija odbije kao neosnovana.
29. Kantonalno tuilatvo je navelo da se u apelaciji
ponavljaju isti injenini navodi koji su isticani u ranijem
postupku, uz prijedlog da se apelacija odbije kao neosnovana.
V. Relevantni propisi
30. Krivini zakon Federacije BiH ("Slubene novine
FBiH" br. 43/98, 2/99, 15/99, 29/00 i 59/02), koji je vaio u
relevantnom periodu, u bitnom dijelu glasi:
lan 4. stav (1)
(1) Na uinitelja krivinog djela primjenjuje se zakon koji je
vaio u vrijeme izvrenja krivinog djela.
Krivino djelo
lan 8.
Krivino djelo je protivpravno djelo koje je zakonom
propisano kao krivino djelo, ija su obiljeja odreena zakonom
i za koje je zakonom propisana krivina sankcija.
Saizvrilatvo
lan 23.
Ako vie osoba, sudjelovanjem u radnji izvrenja ili na
drugi nain, zajedniki uine krivino djelo, svaka od njih kaznit
e se kaznom propisanom za to djelo.
Nain izvrenja krivinog djela
lan 30.
(1) Krivino djelo moe se uiniti injenjem ili neinjenjem.
(2) Krivino djelo moe biti uinjeno neinjenjem samo kad
uinitelj propusti injenje koje je bio duan izvriti.
Glava XXVII
KRIVINA DJELA PROTIV OPE SIGURNOSTI
LJUDI I IMOVINE
Izazivanje ope opasnosti
lan 304.
(1) Ko poarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili
otrovnim gasom, jonizirajuim zraenjem, motornom silom,
elektrinom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oruja
izazove opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veeg opsega, kaznit
e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se slubena ili
odgovorna osoba koja ne postavi propisane ureaje za zatitu od
poara, eksplozije, poplave, otrovnih gasova ili jonizirajuih
zraenja ili ove ureaje ne odrava u ispravnom stanju ili ih u
sluaju potrebe ne stavi u rad ili uope ne postupa po propisima
ili tehnikim pravilima o zatitnim mjerama i time izazove
opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veeg opsega.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lana izvrena na mjestu
gdje je okupljen vei broj ljudi, uinitelj e se kazniti zatvorom od
est mjeseci do pet godina.
(4) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz nehata, kaznit
e se zatvorom do jedne godine.
Teka djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine
lan 308. stav (4)
(4) Ako je uslijed djela iz lana 304. stava 4., lana 305.
stava 2., lana 306. stava 3. i lana 307. stava 2. ovog zakona
nastupila smrt jedne ili vie osoba, uinitelj e se kazniti
zatvorom od jedne do osam godina.
31. Zakon o krivinom postupku Federacije BiH
("Slubene novine Federacije BiH br. 43/98 i 23/99) u
relevantnom dijelu glasi:
c) Osnove zbog kojih se presuda moe pobijati
lan 357.
Presuda se moe pobijati:
2) zbog povrede krivinog zakona;

Broj 64 - Strana 44

SLUBENI GLASNIK BiH

3) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog


stanja;
4) zbog odluke o krivinim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnim
zahtjevima, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem
tampe, radija ili televizije.
lan 359.
Povreda krivinog zakona postoji ako je krivini zakon
povrijeen u pitanju:
1) je li djelo za koje se optueni goni krivino djelo;
2) ima li okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost;
3) ima li okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a
naroito je li nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je
gonjenje iskljueno uslijed amnestije ili pomilovanja, ili je stvar
ve pravomono presuena;
4) je li u pogledu krivinog djela koje je predmet optube
primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti;
e) Granice ispitivanja prvostepene presude
lan 370.
(1) Drugostepeni sud ispituje presudu u onom dijelu u
kojem se pobija albom, ali mora uvijek po slubenoj dunosti
ispitati:
1) postoji li povreda odredaba krivinog postupka iz lana
358. stav 1. ta. 1, 2, 5, 6, 8. do 11. ovog zakona i je li glavni
pretres protivno odredbama ovog zakona odran u odsustvu
optuenog ili u odsustvu branioca optuenog;
2) je li na tetu optuenog povrijeen krivini zakon (lan
359).
32. U Zakonu o krivinom postupku Federacije Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine FBiH" br. 35/03, 37/03, 56/03,
78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14)
relevantne odredbe glase:
lan 452. st. (1) i (3)
Rjeavanje predmeta primljenih u rad
(1) Postupci u krivinim predmetima primljenim u rad kod
sudova do dana stupanja na snagu ovog zakona nastavit e se po
odredbama ovog zakona, osim ako odredbama ovog lana nije
drugaije odreeno.
(3) Postupci u predmetima iz stava 1. ovog lana u kojima
je optunica stupila na pravnu snagu nastavit e se po
dosadanjim propisima, osim ako odredbama ove glave nije
drukije odreeno.
VI. Dopustivost
33. U skladu sa lanom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takoer, ima apelacionu nadlenost u pitanjima
koja su sadrana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora
zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
34. U skladu sa lanom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud moe razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni
pravni lijekovi mogui prema zakonu i ako se podnese u roku od
60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o
posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
35. U konkretnom sluaju predmet osporavanja apelacijom
je Presuda Kantonalnog suda broj 33 0 K 002008 12 K od 21.
novembra 2012. godine protiv koje nema drugih djelotvornih pravnih lijekova moguih prema zakonu. Zatim, osporenu presudu
apelant je primio 18. januara 2013. godine, a apelacija je podnesena 11. marta 2013. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano lanom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Konano, apelacija ispunjava i uvjete iz lana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog
suda jer ne postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je oigledno (prima facie) neosnovana.
36. Imajui u vidu odredbe lana VI/3.b) Ustava Bosne i
Hercegovine, lana 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda,

Utorak, 30. 8. 2016.

Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u


pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
37. Apelant pobija navedene presude tvrdei da su tim
presudama povrijeena njegova prava iz lana II/3.e) i k) Ustava
Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije,
odnosno lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Pravo na pravino suenje
38. lan II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom
dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska
prava i slobode iz stava 2. ovog lana, to ukljuuje:
e) Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim
stvarima i druga prava u vezi sa krivinim postupkom.
39. lan 6. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrivanja njegovih graanskih prava i
obaveza ili krivine optube protiv njega, svako ima pravo na
pravinu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i
nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. []
40. Ustavni sud prvenstveno zapaa da se predmetni postupak odnosi na utvrivanje osnovanosti krivine optube protiv
apelanta, te je nesporno da apelant u predmetnom postupku uiva
garancije prava na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 6. Evropske konvencije. S obzirom na to, Ustavni sud e u konkretnom sluaju ispitati da li je predmetni postupak bio pravian na nain na koji to zahtijevaju navedene odredbe.
41. U vezi s kljunim apelantovim prigovorima, Ustavni
sud podsjea da, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava
(u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, zadatak ovih
sudova nije da preispituju zakljuke redovnih sudova u pogledu
injeninog stanja i primjene materijalnog i procesnog prava (vidi
Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30.
juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01). Naime, Ustavni sud
nije nadlean supstituirati redovne sudove u procjeni injenica i
dokaza, ve je, openito, zadatak redovnih sudova da ocijene
injenice i dokaze koje su izveli (vidi Evropski sud, Thomas
protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 10. maja 2005.
godine, aplikacija broj 19354/02). Zadatak Ustavnog suda je da
ispita da li su, eventualno, povrijeena ili zanemarena ustavna
prava (pravo na pravino suenje, pravo na pristup sudu, pravo
na djelotvoran pravni lijek i dr.), te da li je primjena zakona bila,
eventualno, proizvoljna ili diskriminaciona.
42. Ustavni sud e se, dakle, izuzetno upustiti u ispitivanje
naina na koji su nadleni sudovi utvrivali injenice i na tako
utvrene injenice primijenili pozitivno-pravne propise kada je
oigledno da je u odreenom postupku dolo do proizvoljnog
postupanja redovnog suda, kako u postupku utvrivanja injenica
tako i primjene relevantnih pozitivno-pravnih propisa (vidi
Ustavni sud, Odluka broj AP 311/04 od 22. aprila 2005. godine,
stav 26). U kontekstu navedenog, Ustavni sud podsjea i da je u
vie svojih odluka ukazao da oigledna proizvoljnost u primjeni
relevantnih propisa nikada ne moe voditi ka pravinom postupku
(vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 1293/05 od 12. septembra
2006. godine, taka 25. i dalje i, mutatis mutandis, Evropski sud,
Anelkovi protiv Srbije, presuda od 9. aprila 2013. godine, taka
24). Imajui u vidu navedeno, Ustavni sud e u konkretnom
sluaju, s obzirom na pitanja koja se postavljaju, ispitati da li je
osporena odluka zasnovana na pogreno utvrenom injeninom
stanju, odnosno proizvoljnoj primjeni prava.
43. Ustavni sud zapaa da je apelant u predmetnom
postupku proglaen krivim to je kao pomoni radnik na ienju,
prikupljanju, utovaru i istovaru smea u firmi Komunalac, kao
saizvrilac sa prvooptuenim (kao vozaem teretnog vozila), iz
nehata motornom silom izazvao opasnost za ivot ljudi, uslijed
ega je nastupila smrt oteenog. Prema ocjeni redovnih sudova

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

apelant je na taj nain, "nepostupanjem po tehnikim pravilima",


poinio krivino djelo - teka djela protiv ope sigurnosti imovine
i ljudi iz lana 308. stav (4) u vezi sa lanom 304. stav (4) u vezi
sa stavom (1) i u vezi sa stavom 23. KZFBiH (vidi Relevantni
propisi). Naime, Ustavni sud zapaa da je Opinski sud u vezi sa
lanom 304. stav (1) KZFBiH na koji se pozvao naveo da su
radnje izvrenja tog krivinog djela odreene alternativno,
odnosno da se radi ili o nepostupanju po odgovarajuim
propisima ili o nepostupanju po tehnikim pravilima o zatitnim
mjerama. Jo je navedeno da se radi o krivinom djelu
blanketnog karaktera koje sadri blanketnu dispoziciju koja
upuuje na druge odgovarajue propise ili o nepostupanju po
tehnikim pravilima o zatitnim mjerama, kao u konkretnom
sluaju, a da se pod tehnikim pravilima podrazumijevaju
iskustveni i opeprihvaeni naini postupanja koji ne moraju biti
predvieni zakonom. U vezi s tim, Ustavni sud zapaa da je
Opinski sud na osnovu provedenih dokaza izveo zakljuak da su
se u apelantovim "radnjama" stekla sva obiljeja krivinog djela
za koje je proglaen krivim, odnosno da je "propustio" da izae iz
kamiona, te oteenog i ostale prisutne na deponiji smea upozori
na eventualnu opasnost, uslijed ega je "djelovanjem motorne
sile" nastupila smrt oteenog. Takav stav je prihvatio Kantonalni
sud koji je u cijelosti podrao stav prvostepenog suda, nalazei
albe branilaca optuenih, usmjerene i u pravcu proizvoljne
primjene materijalnog prava, neosnovanim.
44. Ustavnom sudu se takvo obrazloenje ini proizvoljnim
jer iz sadraja odredbe lana 304. stav (1) KZFBiH, na koji su se
pozvali redovni sudovi, takva obiljeja ne proizlaze. Naime,
Ustavnom sudu se ini da su se redovni sudovi pozvali na lan
304. stav (1) KZFBiH, a da su zapravo imali u vidu obiljeja
krivinog djela iz stava (2) lana 304. KZFBiH. U vezi s tim
Ustavni sud podsjea da odredba lana 304. stav (1) KZFBiH,
koju su redovni sudovi imali u vidu i na koju su se pozvali
prilikom odluenja, propisuje: "Ko poarom, poplavom,
eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, jonizirajuim
zraenjem, motornom silom, elektrinom ili drugom energijom
ili pucanjem iz vatrenog oruja izazove opasnost za ivot ljudi ili
za imovinu veeg opsega, kaznit e se zatvorom od tri mjeseca do
tri godine." Ustavni sud, takoer, podsjea da se krivino djelo iz
ovog stava citiranog lana sastoji od izazivanja opasnosti za ivot
ljudi ili imovine veeg opsega, i to "djelovanjem", izmeu
ostalih, motorne sile (kao u konkretnom sluaju), odnosno
"djelovanjem" bilo koje druge "ope opasne radnje ili ope
opasnog sredstva". U vezi s radnjom izvrenja kod ovog
krivinog djela Ustavni sud podsjea da ona podrazumijeva ne
samo izazivanje opasnosti samim radom motora ve i radom
raznih predmeta, naprava i mehanizama koji se pokreu radom
motora i koji su povezani s radom motora. Isto tako je bitno
napomenuti da poinilac ovog krivinog djela moe biti svaka
osoba, te da to krivino djelo u zakonskom obiljeju ne predvia
"neinjenje" kao nain izvrenja, kako su naveli redovni sudovi.
45. Imajui u vidu sadraj citirane odredbe na koju se
Opinski sud pozvao ono to prima facie ukazuje na mogui
problem jeste pitanje na koji nain se predmetno krivino djelo
moe izvriti neinjenjem kada to krivino djelo, u svom
osnovnom obiljeju, predvia "izazivanje opasnosti ope
opasnim radnjama i opasnim sredstvima", odnosno postavlja se
pitanje kako je apelant kao pomoni radnik neinjenjem mogao
izazvati opasnost djelovanjem motorne sile (teretno vozilo).
Nadalje se postavlja pitanje kako su i prvooptueni koji je
upravljao teretnim vozilom i na taj nain "djelovao motornom
silom" i apelant kao pomoni radnik koji je samo prevoen
predmetnim kamionom istovremeno mogli biti kanjeni za isto
krivino djelo koje, u svom osnovnom obiljeju, podrazumijeva
"injenje", odnosno "preduzimanje opte opasne radnje". Ustavni

Broj 64 - Strana 45

sud smatra da je od redovnih sudova u tom pravcu izostalo


relevantno obrazloenje.
46. U vezi s tim, Ustavni sud podsjea da je radnja izvrenja
krivinog djela njegova osnovna karakteristika, njegovo
sutinsko obiljeje koje mu daje kvalitet djela koje moe dovesti
do povrede ili ugroavanja zatienih vrijednosti. Dakle, radnja
predstavlja osnovno konstitutivno obiljeje svakog krivinog
djela, pa stoga bez radnje djelo ne postoji (nullum crimen sine
actione) jer je radnja osnovni uvjet i osnov svakog krivinog
djela. Shodno odredbama lana 30. KZFBiH krivino djelo moe
biti izvreno injenjem koje podrazumijeva aktivnu radnju,
odnosno neinjenjem koje se sastoji u proputanju dunog
injenja. Zatim, Ustavni sud podsjea da postoje zakonski
regulirana neprava krivina djela neinjenja koja imaju svoja
posebna zakonska bia, u kojima je odreeno u emu se sastoji
njihova radnja, u kojima je radnja postavljena kao neinjenje ili
injenje. Kao dobar primjer za to ini se upravo krivino djelo iz
lana 304. stav (2) KZFBiH (vidi Relevantni propisi) koje
predstavlja poseban oblik krivinog djela izazivanja ope
opasnosti, kod kojeg se radnja izvrenja sastoji, izmeu ostalog, i
u nepostupanju po odreenim pravilima, tehnikim pravilima i
sl., a krug osoba, kao moguih izvrilaca, ogranien je na
slubene ili odgovorne osobe.
47. S druge strane postoje zakonski neregulirana neprava
krivina djela neinjenja koja predstavljaju takva krivina djela
koja nemaju svoje posebno zakonsko obiljeje jer ona zakonom
nisu predviena kao neinjenje. Nadalje, kod takvih nereguliranih
nepravih krivinih djela, kada neinjenje nije izriito opisano u
krivinom djelu, postavlja se pitanje garanta, odnosno kruga
osoba koje bi mogle biti odgovorne za proputanje. Imajui to u
vidu Ustavni sud zapaa da krivino djelo iz lana 304. stav (1)
KZFBiH, u svom osnovnom obiljeju, ne predvia neinjenje
kao nain izvrenja, niti propisuje ko je odgovorna osoba za
eventualno proputanje dune radnje.
48. Dovodei navedeno u kontekst konkretnog sluaja
Ustavni sud zapaa da su redovni sudovi zakljuili da se krivino
djelo iz lana 304. stav (1) KZFBiH moe izvriti i
"neinjenjem", odnosno proputanjem dune obaveze. Pri tome,
Ustavni sud zapaa da redovni sudovi nisu dali opis osnovnih
obiljeja krivinog djela iz lana 304. stav (1) KZFBiH, ve su u
odnosu na apelanta imali u vidu obiljeja krivinog djela iz stava
(2) lana 304. KZFBiH koji propisuje: "Kaznom iz stava 1. ovog
lana kaznit e se slubena ili odgovorna osoba koja ne postavi
propisane ureaje za zatitu od poara, eksplozije, poplave,
otrovnih gasova ili jonizirajuih zraenja ili ove ureaje ne
odrava u ispravnom stanju ili ih u sluaju potrebe ne stavi u rad
ili uope ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o
zatitnim mjerama i time izazove opasnost za ivot ljudi ili za
imovinu veeg opsega." Ustavni sud nadalje podsjea da krivino
djelo iz stava (2) lana 304. KZFBiH predstavlja poseban oblik
krivinog djela izazivanja ope opasnosti, kod kojeg je radnja
izvrenja odreena alternativno i moe se izvriti injenjem, ali i
neinjenjem i proputanjem preduzimanja odreenih radnji,
odnosno "nepostupanjem po odgovarajuim tehnikim pravilima
o zatitnim mjerama", upravo onako kako su redovni sudovi i
obrazloili u osporenim presudama. Ustavni sud zapaa da su
redovni sudovi zapravo utvrdili apelantovu odgovornost na
osnovu obiljeja tog krivinog djela, dokazavi tokom postupka
da apelant nije postupao po "tehnikim pravilima zatite na radu",
to je, po miljenju Ustavnog suda, posebno neprihvatljivo
budui da u opisu apelantovog radnog mjesta ne stoji da obavlja
poslove signaliste, to je u svom nalazu i miljenju naveo i
vjetak zatite na radu.
49. Konano, Ustavni sud podsjea da je prilikom odluenja
imao u vidu da je Ustavni sud u Odluci o dopustivosti broj AP
341/13 od 13. januara 2015. godine ispitao identine presude u

Broj 64 - Strana 46

SLUBENI GLASNIK BiH

kontekstu apelacionih prigovora prvooptuenog kao vozaa


teretnog vozila. Nadalje, Ustavni sud podsjea da su tom
odlukom apelacioni prigovori prvooptuenog odbaeni kao
oigledno (prima facie) neosnovani jer Ustavni sud u
predmetnom postupku nije utvrdio krenje prava prvooptuenog
na koja se u apelaciji neosnovano pozvao. Ustavni sud takoer
podsjea da je prilikom odluenja u citiranoj odluci imao u vidu
da je prvooptueni voza teretnog vozila koji je upravljao
teretnim vozilom kojim je izazvana nesrea s traginom
posljedicom i da su se upravo u radnjama prvooptuenog stekla
obiljeja krivinog djela za koje je konano i proglaen krivim.
Upravo navedeno ini bitnu razliku izmeu poloaja optuenih u
predmetnom sluaju u kontekstu krivinog djela za koje su
proglaeni krivim. Navedeno stoga to iz okolnosti konkretnog
sluaja proizlazi da apelant "proputanjem", odnosno
"nepostupanjem po tehnikim pravilima" nije mogao ostvariti
obiljeja krivinog djela iz lana 304. stav (1) KZFBiH koje, u
svom osnovnom obiljeju, podrazumijeva "radnju" odnosno
"djelovanje motornom silom".
50. Stoga, imajui u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra
da su redovni sudovi, proglaavajui apelanta odgovornim da je
"nepostupanjem po tehnikim pravilima iz zatite na radu" kao
pomoni radnik na odvozu smea poinio krivino djelo iz lana
304. stav (1) KZFBiH koje, u svom osnovnom obiljeju,
podrazumijeva djelovanje nekom motornom silom, pri emu
redovni sudovi nisu dali opis osnovnih obiljeja tog krivinog
djela, ve krivinog djela iz stava (2) lana 304. KZFBiH kao
posebnog oblika krivinog djela izazivanja ope opasnosti, u
odnosu na apelanta zapravo proizvoljno primijenili odredbu lana
304. stav (1) KZFBiH.
51. Ustavni sud smatra da je u okolnostima konkretnog
sluaja zbog proizvoljne primjene materijalnog prava dolo do
krenja apelantovog prava na pravino suenje iz lana II/3.e)
Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske
konvencije.
Ostali prigovori
52. S obzirom na zakljuak Ustavnog suda u vezi s
krenjem apelantovog prava na pravino suenje u kontekstu
primjene materijalnog prava Ustavni sud ne vidi razlog da se bavi
ostalim apelantovim navodima.
VIII. Zakljuak
53. Ustavni sud zakljuuje da je dolo do krenja
apelantovog prava na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava
Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije kada
su redovni sudovi apelanta proglasili krivim da je neinjenjem
poinio krivino djelo iz lana 304. stav (1) KZFBiH koje, u
svom osnovnom obiljeju, ne predvia neinjenje kao nain
izvrenja, pri emu su redovni sudovi u odnosu na apelanta, ini
se, imali u vidu obiljeje krivinog djela iz stava (2) lana 304.
KZFBiH kao posebnog oblika krivinog djela izazivanja ope
opasnosti, iako se na tu odredbu u osporenim presudama nisu
pozvali, ali ni objasnili kako bi apelant i u tom sluaju, kao
pomoni radnik s konkretnim opisom radnih poslova i zadataka,
mogao poiniti navedeno krivino djelo neinjenjem, odnosno
kako je osuen za neinjenje, odnosno nepreduzimanje radnje
koja uope nije u opisu njegovih poslova i zadataka kao
pomonog radnika.
54. Na osnovu lana 59. st. (1) i (2) i lana 62. stav (1)
Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu
ove odluke.
55. Prema lanu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke
Ustavnog suda su konane i obavezujue.
Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Mirsad eman, s. r.

Utorak, 30. 8. 2016.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeu, u


predmetu broj AP 1015/13, rjeavajui apelaciju Sulje Levia, na
temelju lanka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, lanka 57.
stavak (2) toka b), lanka 59. st. (1) i (2) i lanka 62. stavak (1)
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - preieni tekst
("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), u sastavu:
Mirsad eman, predsjednik
Mato Tadi, dopredsjednik
Zlatko M. Kneevi, dopredsjednik
Valerija Gali, sutkinja
Miodrag Simovi, sudac
Seada Palavri, sutkinja
na sjednici odranoj 20. srpnja 2016. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Sulje Levia.


Utvruje se povreda prava iz lanka II/3.e) Ustava Bosne i
Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske konvencije za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Ukida se Presuda Kantonalnog suda u Tuzli broj 33 0 K
002008 12 K od 21. studenog 2012. godine u dijelu koji se
odnosi na Sulju Levia.
Nalae se Kantonalnom sudu u Tuzli da po urnom
postupku donese novu odluku u skladu sa lankom II/3.e) Ustava
Bosne i Hercegovine i lankom 6. stavak 1. Europske konvencije
za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Nalae se Kantonalnom sudu u Tuzli, da u skladu sa
lankom 72. stavak (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostave ove odluke
obavijesti Ustavni sud o poduzetim mjerama s ciljem izvrenja
ove odluke.
Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i
Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i u
"Slubenom glasniku Brko distrikta Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOENJE
I. Uvod
1. Suljo Levi (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banovia,
kojeg zastupa amil Softi, odvjetnik iz Banovia, podnio je 11.
oujka 2013. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude
Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud)
broj 33 0 K 002008 12 K od 21. studenog 2012. godine i
Presude Opinskog suda u ivinicama (u daljnjem tekstu:
Opinski sud) broj 33 0 K 002008 10 K2 od 14. studenog 2011.
godine.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na temelju lanka 23. Pravila Ustavnog suda, od
Kantonalnog suda, Opinskog suda i Kantonalnog tuiteljstva u
Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalno tuiteljstvo) zatraeno je 19.
svibnja 2016. godine da dostave odgovore na apelaciju.
3. Kantonalni sud, Opinski sud i Kantonalno tuiteljstvo su
odgovore na apelaciju dostavili u razdoblju od 23. svibnja do 22.
lipnja 2016. godine.
III. injenino stanje
4. injenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda
i dokumenata predoenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na
sljedei nain.
5. Postupajui u ponovnom postupku (nakon to su
rjeenjima Kantonalnog suda ukinute dvije prvostupanjske
presude), Opinski sud je donio novu Presudu broj 33 0 K
002008 10 K2 od 14. studenog 2011. godine kojom su apelant i
Omer Bebakovi (u daljnjem tekstu: prvooptueni, a obojica u

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

daljnjem tekstu: optueni) proglaeni krivim to su kao


suizvritelji iz nehata motornom silom izazvali opasnost za ivot
ljudi uslijed ega je nastupila smrt jedne osobe, ime su poinili
kazneno djelo - teka djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine
iz lanka 308. stavak (4) u svezi sa lankom 304. stavak (4) u
svezi sa stavkom (1) i u svezi sa lankom 23. Kaznenog zakona
Federacije BiH ("Slubene novine FBiH" br. 43/98, 2/99, 15/99,
29/00 i 59/02; u daljnjem tekstu: KZFBiH), pa im je taj sud, uz
primjenu istih zakonskih odredaba i l. 40., 41., 42., 50. i 51.
KZFBiH, te lanka 346. Zakona o kaznenom postupku FBiH
("Slubene novine FBiH br. 43/98 i 23/99; u daljnjem tekstu:
ZKPFBiH) izrekao uvjetnu osudu kojom im je utvrena kazna
zatvora u trajanju od po est mjeseci i istodobno odreeno da se
izreena kazna nee izvriti ukoliko optueni u roku od dvije
godine od pravomonosti presude ne uine novo kazneno djelo
(sve detaljnije navedeno u izreci presude).
6. Istom presudom, na temelju odredbe lanka 101. stavak
(2) ZKPFBiH i lanka 201. stavak (1) Zakona o obligacijskim
odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO) optueni su obvezani M. B.
(u daljnjem tekstu: majka oteenog), na ime imovinsko-pravnog
zahtjeva zbog pretrpljenih duevnih boli, isplatiti iznos od po
6.000,00 KM u roku od mjesec dana od pravomonosti presude,
dok je majka oteenog s vikom imovinsko-pravnog zahtjeva
upuena na parnicu, uz istodobno obvezivanje optuenih da
naknade i trokove kaznenog postupka.
7. Nakon to je Opinski sud proveo dokaze, koje je
taksativno pobrojao na strani 5. obrazloenja presude
(sasluavanjem oevidaca spornog dogaaja, majke oteenog i
ostalih osoba koje su se kritinog dana nalazile na odlagalitu
smea, ukljuujui i optuene, potom sasluavanjem tehnikog
rukovoditelja tvrtke JP "Komunalac" iz Banovia (u daljnjem
tekstu: Komunalac), te drugih bivih i sadanjih uposlenike
tvrtke, vjetaenjem po vjetacima prometne struke, zatite na
radu, te ljekarske struke, rekonstrukcijom spornog dogaaja,
uvidom u materijalne dokaze - oevid s lica mjesta,
fotodokumentaciju i sl.), utvrena je odgovornost optuenih za
kazneno djelo koje im je optunicom stavljeno na teret. Opinski
sud je, prije svega, naveo da tijekom postupka nije bilo sporno da
se kritinog dana u kritino vrijeme desio tragian dogaaj u
kojem je esnaestogodinji A. B. (u daljnjem tekstu: oteeni)
smrtno stradao djelovanjem motornog vozila tvrtke Komunalac,
da su optueni kao uposlenici Komunalca doli na odlagalite
smea na PK "ubri" RMU u Banoviima (koje je rjeenjem
Opine Banovi odreeno za deponiju smea) s namjerom da
istovare kontejner sa smeem, da je prvooptueni upravljao
teretnim vozilom, da je apelant obavljao poslove u svezi s
odvozom smea, ienjem i sl., da se kritinog dana apelant
nalazio u teretnom vozilu zajedno s prvooptuenim, da su
optueni prilikom dolaska na odlagalite smea na odlagalitu
zatekli majku oteenog, oteenog i njegova dva mlaa
srodnika, te H. . i H. B., koji su ekali da se kontejner istovari
kako bi "prebrali" smee.
8. Sporna pitanja koja su se postavila za Opinski sud
odnosila su se na injenini supstrat predmetnog sluaja, a to su:
je li prvooptueni kritine prilike, upravljajui spornim vozilom
na odlagalitu smea, propustio pomou bonih zrcala pratiti
situaciju na vozilu i oko njega, odnosno je li apelant kao pomoni
radnik propustio izai iz vozila i na eventualnu opasnost upozoriti
osobe koje su se zatekle na odlagalitu smea i koje su se nalazile
u neposrednoj blizini vozila koje se kretalo unazad, odnosno je li
uslijed tih propusta dolo do traginog dogaaja.
9. U svezi sa spornim pitanjima Opinski sud je sasluao
optuene na glavnom pretresu, pa je tako apelant naveo da
kritinog dana nije izaao iz vozila jer se vozilo nije zaustavilo,
da je bilo u kretanju i da taj dan nije signalizirao vozau
(prvooptuenom) kada da krene unazad jer mu voza nije rekao

Broj 64 - Strana 47

da izae iz kamiona. Meutim, Opinski sud je u svezi sa


spornim pitanjima o sutinskom dijelu dogaaja i dotadanjim
postupanjem i praksom koju su imali optueni prilikom dolaska
na odlagalite i istovar smea sasluao svjedoke oevice (majku
oteenog, te H. . i H. B.) koji su se esto, i prije traginog
dogaaja, nalazili na istom mjestu na deponiji smea.
10. Iz obrazloenja proizlazi da je majka oteenog, izmeu
ostalog, u svom iskazu navela da je sa svojom djecom na
deponiju stigla kritinog dana ujutro, oko 7.00 sati, s namjerom
da nakupi aluminija i kalaja kako bi to kasnije mogla prodati, da
je na deponiji zatekla susjede H. . i H. B., da su u jednom
momentu krenuli kui kada su ugledali vozilo s novim
kontejnerom, te su saekali da i njega pregledaju tako to su svi
stajali s vozaeve strane, da je vidjela da je apelant klimnuo
glavom oteenom dajui mu znak da otvori kvake da bi na to
"sjeo" kontejner, sve da se apelant ne bi isprljao i izlazio iz vozila
jer je put bio blatnjav, to je bila i ranija praksa. Potom je navela
da je vozilo stajalo kada je oteeni otvorio kvake sa zadnje
strane vozila, te da je tada bio okrenut leima i da mu se neto
zapetljalo oko nogu, vjerojatno lanac koji se nalazio na lijevom
toku vozila, da nije mogao pobjei kada je vozilo krenulo
unazad preavi prvo preko njegovih nogu, nakon ega je poela
vikati i upozoravati prvooptuenog da stane, ali je bilo kasno jer
je vozilo ve prelo i preko glave oteenog. Iz iskaza je nadalje
proizalo da taj dan optueni nisu upozorili prisutne na deponiji
da se sklone, niti su izlazili iz vozila prije nesree, a prema iskazu
majke oteenog "pravilo je da vozilo treba da stane, pa da se
onda skinu kuke, te da se da znak vozau da su kuke skinute da bi
on mogao dalje da radi jer im se kuke dignu voza treba da upali
vozilo i da krene nazad". Jo je navela da se u momentu nesree
nalazila na udaljenosti od oko 3,5 m od vozila, te je vidjela da su
optueni oteenom klimnuli glavom.
11. Svjedokinja H. . (oevidac) je u svom iskazu navela da
je kritinog dana, oko 12.45 sati, naiao kamion sa smeem, te je
vidjela da se vozilo prije toga okrenulo i u momentu kada je
krenulo unazad oteeni je potrao prema zadnjem dijelu vozila, s
tim to nije vidjela da je apelant klimnuo glavom oteenom da
otkai kuke, ali je to kasnije ula od majke oteenog. Potom je
vidjela da se oteeni, u momentu kada je stigao iza vozila,
uhvatio za kvailo i da se poeo kretati unazad zajedno s
vozilom. Vidjela je da se oteeni u jednom momentu zapetljao u
zemlju koja mu je bila iza lea, ali je ostao na nogama, te se
nakon toga jo malo odrao na nogama kreui se unazad, drei
se za vozilo. Vidjela je da je oteeni pokuao pobjei iza vozila
u momentu kada se ono pribliilo istovaru smea, ali nije mogao,
i u tom momentu ga je vozilo udarilo i oborilo, te je tada stavila
ruke na oi jer vie nije smjela gledati, nakon ega je otila kui.
Svjedokinja H. B. je u svom iskazu navela da, iako je kritinog
dana u kritino vrijeme bila prisutna na odlagalitu smea,
tragini dogaaj nije vidjela jer je u tom momentu vezala svoje
smee.
12. Vjetak prometne struke je sainio nalaz na okolnosti
nastanka traginog dogaaja tako da je iz nalaza, izmeu ostalog,
proizalo da se oteeni, u momentu kada se vozilo poelo kretati
unazad, nalazio u skupini s ostalim oevicima, udaljen od vozila
10-15 metara, pa kako se prvooptueni vonjom unazad poeo
pribliavati grupi pjeaka, tada se oteeni, koji je u tom trenutku
bio udaljen desetak metara od vozila, poeo pribliavati zadnjoj
strani vozila, to je prvooptueni mogao primijetiti sve do
njegova dolaska iza samog vozila, kada mu je oteeni izaao iz
vidnog polja. Uvaavajui konkretne prometne uvjete, izraunom
je utvreno da je kretanje oteenog prema vozilu otpoelo
priblino u momentu pokretanja vozila unazad, te je utvreno da
je oteeni bio u mogunosti vidjeti kretanje vozila kojim je
upravljao prvooptueni.

Broj 64 - Strana 48

SLUBENI GLASNIK BiH

13. Na temelju rekonstrukcije dogaaja od 8. studenog


2002. godine, postavljanjem osobe iste visine kao oteeni uz
zadnji kraj vozila, utvreno je da zadnji dio kontejnera nije
mogao ostvariti kontakt s glavom oteenog, nasuprot tvrdnji
majke oteenog. Nadalje je rekonstrukcijom utvreno da
prvooptueni nije imao tehnike mogunosti uoiti oteenog
kada se on nalazio iza vozila.
14. Vjetak iz oblasti zatite na radu je dao pismeni nalaz i
miljenje u svezi s predmetnom nezgodom, te je taj vjetak
sasluan i na glavnom pretresu. Prema tom nalazu i njegovu
iskazu, do traginog dogaaja je dolo zato to je Tajnitvo za
prostorno ureenje, stambene i komunalne poslove Opine
Banovii donijelo rjeenje kojim je naloeno Komunalcu da
deponira smee na odlagalitu ubri, a da prethodno nije
propisalo mjere zatite ljudi, imovine i ivotne sredine, niti je
obvezalo Komunalac da izradi odgovarajuu dokumentaciju i
propie te mjere. Osim toga, Komunalac je propustio obuiti
svoje uposlenike i provjeriti njihovo znanje iz oblasti zatite na
radu, organizirati poslove zatite na radu i sl. Vjetak je u svom
iskazu na glavnom pretresu naveo da u ovom sluaju nema
propusta optuenih radnika jer su oni izvravali obveze koje su
dobili, te je jo naveo da u konkretnom sluaju nije bilo signaliste
da signalizira gdje kamion ide unazad i dokle smije ii, te da bi
kamioni trebali imati zvuni signal pri kretanju unazad, dodavi
jo da voza mora voditi rauna o sigurnosti prostora na kojem
izvodi radnju kretanja unazad.
15. Opinski sud je dalje naveo da je optuenim stavljeno
na teret da su poinili kazneno djelo - teka djela protiv ope
sigurnosti ljudi i imovine iz lanka 308. stavak (4) u svezi sa
lankom 304. stavak (4) u svezi sa stavkom (1) i u svezi sa
lankom 23. KZFBiH. U svezi s tim, nadalje je pojanjeno da su
radnje izvrenja tog kaznenog djela odreene alternativno i da se
radi ili o nepostupanju po odgovarajuim propisima ili o
nepostupanju po tehnikim pravilima o zatitnim mjerama, te je
jo navedeno da je to kazneno djelo blanketnog karaktera i da
sadri blanketnu dispoziciju koja upuuje na druge odgovarajue
propise, a moe se raditi i o nepostupanju po odgovarajuim
propisima kojima se propisuju uvjeti i nain poduzimanja mjera i
postupaka zatite na radu i slino ili o nepostupanju po tehnikim
pravilima o zatitnim mjerama. Nadalje je naglaeno da se pod
tehnikim pravilima podrazumijevaju praktini, iskustveno
provjereni i opeprihvaeni i utemeljeni naini postupanja koji ne
moraju biti predvieni odgovarajuim propisima, to je sluaj u
konkretnom predmetu.
16. Opinski sud je u cilju dokazivanja da se u konkretnom
sluaju radilo o nepotovanju tehnikih pravila o zatiti na radu,
pod kojima se podrazumijeva praktino, iskustveno i
opeprihvaeno postupanje, naveo da je cijeli postupak odvoza i
istovara smea u svom iskazu opisao tehniki rukovoditelj
Komunalca koji je, izmeu ostalog, naveo da je prilikom dolaska
na istovar pomoni radnik duan da vozau "malo pokazuje kad
je dobro, kad da stane, da ga malo navodi, ako ima osoba koje
skupljaju smee trudi se da ih ukloni, ako hoe posluati, a to je
danas problem", te da voza i pomoni radnik moraju raditi
sinkronizirano.
17. Iz iskaza obojice optuenih je proizalo da su taj dan
vie puta dovozili smee istim vozilom i da nisu imali nikakvih
problema pri istovaru, da je apelant taj dan, ali i ranije, izlazio i
pomagao vozau pri istovaru smea, odnosno navodio kamion pri
kretanju unazad, te je upozoravao prisutne na opasnost, da su iste
osobe na odlagalitu bile cijeli dan i da ih je svaki put upozoravao
na opasnost, osim taj put.
18. Opinski sud je na temelju iskaza oevidaca, H. . i
majke oteenog zakljuio da je upozorenje pomonog radnika
prisutnima da se udalje od vozila uobiajen i do tada siguran
nain postupanja. To, prema ocjeni Opinskog suda, nadalje

Utorak, 30. 8. 2016.

znai da je prvooptueni propustio kritine prilike pomou


bonih zrcala pratiti situaciju na vozilu i oko njega, a da je
apelant propustio izai iz vozila koje se kretalo unazad i prisutne,
koji su se nalazili u njegovoj neposrednoj blizini, upozoriti na
eventualnu opasnost. O sutinskom dijelu dogaaja svjedoila je
oevidac H. . iji je iskaz prvostupanjski sud prihvatio u
cijelosti, koji je u bitnom dijelu potvren i iskazom majke
oteenog, osim u nekim detaljima koji se ne slau. Nadalje,
Opinski sud je u cijelosti prihvatio nalaz vjetaka prometne
struke kao objektivan i u bitnom u skladu s iskazima oevidaca,
dok je nalaz vjetaka iz oblasti zatite na radu takoer prihvaen
kao objektivan, osim u dijelu u kojem je navedeno da u
konkretnom sluaju nema propusta optuenih radnika jer su
izvravali obveze koje su dobili, uz obrazloenje da je tijekom
postupka utvreno da je bilo propusta optuenih uslijed kojih je
oteeni smrtno stradao. Opinski sud je zakljuio da su se u
radnjama optuenih stekla sva bitna obiljeja kaznenog djela za
koje su optueni.
19. Opinski sud je prilikom odluenja cijenio apelantovu
obranu (njegov iskaz dan u istrazi i na glavnom pretresu), ali je
takva obrana, prema ocjeni Opinskog suda, bila usmjerena na
izbjegavanje odgovornosti i, kao takva, neprihvatljiva jer su
optueni znali kakva je njihova ustaljena praksa u radu po kojoj
tog dana nisu postupili. Nadalje, Opinski sud je na temelju svih
provedenih dokaza utvrdio da su optueni kazneno djelo poinili
iz svjesnog nehata, te u stanju uraunljivosti, a kazneno-pravnom
sankcijom Opinski sud se detaljnije bavio na strani 12. osporene
presude, s tim da je prilikom odmjeravanja visine kazne
prvostupanjski sud uzeo u obzir i doprinos majke oteenog
traginom dogaaju.
20. O imovinsko-pravnom zahtjevu koji je postavila majka
oteenog u iznosu od 30.000,00 KM Opinski sud se detaljnije
izjasnio na strani 13. osporene presude. Opinski sud je o tom
zahtjevu odluio na temelju odredbe lanka 201. stavak 1. ZOOa, te je u tom pravcu naglasio da gubitak djeteta za majku
oteenog predstavlja nemjerljive duevne boli i da joj po osnovi
naknade pripada iznos od 20.000,00 KM koji je odmjeren u
svjetlu Orijentacijskih kriterija za utvrivanje visine pravine
novane naknade nematerijalne tete Graanskog odjeljenja
Vrhovnog suda FBiH. Kako je utvren doprinos majke oteenog
od 40%, odlueno je da joj na ime pravine naknade pripada
ukupan iznos od 12.000,00 KM, koji su optueni duni platiti, i
to po 6.000,00 KM svaki od njih, budui da je njihov doprinos
nastanku tete isti.
21. Odluujui o prizivima branitelja optuenih, Kantonalni
sud je na sjednici vijea donio Presudu broj 33 0 K 002008 12 K
od 21. studenog 2012. godine kojom je prizive odbio i
prvostupanjsku presudu u cijelosti potvrdio. Apelantov branitelj
je podnio priziv iz razloga propisanih odredbama lanka 357. to.
2., 3. i 4. ZKPFBiH, predloivi da se prvostupanjska presuda
preinai ili ukine i predmet vrati na ponovni postupak. Nakon to
je Kantonalni sud ispitao prizive branitelja u granicama prizivnih
razloga i po slubenoj dunosti, taj sud je utvrdio da su prizivi
neutemeljeni. U svezi s prigovorima branitelja optuenih koji su
se odnosili na pogreno utvreno injenino stanje Kantonalni
sud je pojasnio da se optuenim ne stavlja na teret da su kazneno
djelo uinili nepostupanjem po odgovarajuim propisima
(odreenoj blanketnoj normi), ve da su kazneno djelo poinili
nepostupanjem po tehnikim pravilima o zatitnim mjerama koje
podrazumijevaju praktino i iskustveno provjerene i
opeprihvaene i utemeljene naine postupanja koji ne moraju
biti predvieni odgovarajuim propisima. Imajui to u vidu,
Kantonalni sud je naveo da je prvostupanjski sud na temelju
iskaza svjedoka tehnikog rukovoditelja tvrtke Komunalac
pravilno utvrdio proceduru i nain utovara i istovara smea, koju
su na isti nain opisali optueni u svojim iskazima, to su

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

potvrdili i oevici traginog dogaaja. Stoga je, prema ocjeni


Kantonalnog suda, prvostupanjski sud pravilno utvrdio da se na
odlagalitu smea kritinog dana nalazilo vie osoba, meu
kojima i djeca, i da je ta okolnost optuenim nalagala da u skladu
sa svojim ustaljenim obvezama pokau poseban oprez. Nadalje,
iz iskaza oevidaca, majke oteenog i H. . proizalo je da
apelant tom prilikom nije izaao iz kamiona ni po dolasku na
odlagalite smea, niti prilikom kretanja kamiona unazad, niti mu
je prvooptueni rekao da to uini. Ocijenjeno je da je
prvostupanjski sud na temelju svih provedenih dokaza pravilno
utvrdio da je prvooptueni propustio pomou bonih zrcala pratiti
situaciju na kamionu i oko njega, a apelant izai iz kamiona i
prisutne upozoriti na eventualnu opasnost, odnosno
prvooptuenog upozoriti na prisustvo djece i ostalih na
odlagalitu.
22. Kantonalni sud je takoer istaknuo da je prvostupanjski
sud pravilno cijenio i iskaz, kao i nalaz i miljenje vjetaka zatite
na radu, te sasvim ispravno nije prihvatio dio iskaza u kojem
vjetak tvrdi da nema odgovornosti i propusta optuenih jer to
nije zadaa vjetaka, ve suda. U svezi s ostalim dijelom njegova
iskaza Kantonalni sud je ocijenio da je irelevantan poto se
vjetak izjanjavao o nepostojanju propisa iz oblasti zatite na
radu i iz toga izvodio zakljuke, iako optuenim nije stavljeno na
teret da su kazneno djelo uinili nepostupanjem po
odgovarajuim propisima. Nadalje je Kantonalni sud utvrdio da
je na utvreno injenino stanje prvostupanjski sud pravilno
primijenio kazneni zakon kada je radnje optuenih iz izreke
pobijane presude pravno kvalificirao kao kazneno djelo iz lanka
308. stavak 4. u svezi sa lankom 304. stavak 4. u svezi sa
stavkom 1. i lankom 23. KZFBiH jer i navedeni sud smatra da
su se u njihovim "radnjama" stekla sva obiljeja navedenog
kaznenog djela, zbog ega se prizivima branitelja prvostupanjska
presuda neutemeljeno pobija i zbog povrede kaznenog zakona.
23. Kantonalni sud je na strani 4. osporene presude ispitao
prvostupanjsku presudu i u dijelu odluke o kazneno-pravnoj
sankciji, imovinsko-pravnom zahtjevu i trokovima kaznenog
postupka utvrdivi da su prizivni prigovori usmjereni u tom
pravcu neutemeljeni, te da je prvostupanjska presuda i u tim
segmentima pravilna i na zakonu utemeljena.
24. Shodno svemu navedenom Kantonalni sud je, ne
nalazei u smislu lanka 370. ZKPFBiH ni povrede zakona na
koje sud pazi po slubenoj dunosti, odluio kao u izreci presude
pozivajui se na lanak 377. ZKPFBiH.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
25. Apelacijom se tvrdi da je osporenim presudama
povrijeeno apelantovo pravo na pravino suenje iz lanka
II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske
konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u
daljnjem tekstu: Europska konvencija) i pravo na imovinu iz
lanka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 1. Protokola
broj 1 uz Europsku konvenciju. U apelaciji se, izmeu ostalog,
navodi da je Opinski sud u Banoviima apelanta oslobodio
optube da je poinio kazneno djelo koje mu je tadanjom
optunicom bilo stavljeno na teret, ali da je u ponovnom
postupku, prema apelantovoj ocjeni, neopravdano proglaen
krivim da je poinio kazneno djelo - teko kazneno djelo protiv
ope sigurnosti ljudi i imovine iz lanka 308. stavak (4) u svezi sa
lankom 304. stavak (4) u svezi sa stavkom (1) tog lanka. Iz
iscrpnih navoda apelacije proizlazi da apelant sutinski ukazuje
na pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje i na pogrenu
primjenu materijalnog prava jer apelant nije poinio bilo koje
kazneno djelo, pa ni ono za koje je proglaen krivim. Navodi da
je tijekom postupka utvreno da je apelant u spornom razdoblju
obavljao poslove pomonog radnika na odvozu smea sa

Broj 64 - Strana 49

zavrenom osnovnom kolom, te da su lankom 100. Pravilnika o


organizaciji i sistematizaciji detaljno opisani poslovi koje obavlja
pomoni radnik na odvozu smea, u koje ne spadaju poslovi
signaliste, kako je utvrdio i vjetak zatite na radu u svom nalazu
(koji je apelant priloio uz apelaciju).
26. Potom se navodi da je tijekom postupka nesporno
utvreno da je smrt oteenog nastupila u vrijeme dok se vozilo
kretalo unazad, pa se postavlja pitanje je li apelant tijekom
kretanja vozila unazad, prije njegova zaustavljanja, bio u obvezi
izai iz njega i obaviti posao signaliste. Ukazuje da su redoviti
sudovi svoje stajalite o apelantovoj odgovornosti utemeljili na
injenici da apelant nije postupio po tehnikim pravilima o
zatitnim mjerama, to apelant smatra proizvoljnim jer je i prema
strunom miljenju vjetaka iz oblasti zatite na radu utvreno da
u konkretnom sluaju nije bilo apelantova propusta, niti tvrtka
Komunalac posjeduje adekvatne akte o zatiti na radu.
Apelacijom se osporava i odluka u dijelu kojim je odlueno o
imovinsko-pravnom zahtjevu, kojom je apelant obvezan na
isplatu iznosa od 6.000,00 KM, ime su redoviti sudovi
povrijedili njegovo pravo na imovinu jer nije bilo dovoljno
elemenata za utvrivanje nematerijalne tete, izmeu ostalog, i
zbog injenice to je majci oteenog ve isplaena nematerijalna
teta po osnovi ugovora o osiguranju u korist treeg. Predloeno
je da se apelacija usvoji, te utvrdi krenje apelantova prava na
pravino suenje i imovinu, osporene presude ukinu i predmet
vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odluivanje.
b) Odgovor na apelaciju
27. Kantonalni sud je u odgovoru na apelaciju predloio da
se apelacija odbije kao neutemeljena jer su apelacijski prigovori
neutemeljeni iz razloga sadranih u osporenoj presudi tog suda.
28. Opinski sud je u iscrpnom odgovoru na apelaciju, u
biti, iznio pojedinosti o duljini trajanja predmetnog postupka,
nalazei apelacijske prigovore neutemeljenim, predloivi da se
apelacija odbije kao neutemeljena.
29. Kantonalno tuiteljstvo je navelo da se u apelaciji
ponavljaju isti injenini navodi koji su isticani u ranijem
postupku, uz prijedlog da se apelacija odbije kao neutemeljena.
V. Relevantni propisi
30. Kazneni zakon Federacije BiH ("Slubene novine
FBiH" br. 43/98, 2/99, 15/99, 29/00 i 59/02), koji je vaio u
relevantnom razdoblju, u bitnom dijelu glasi:
lanak 4. stavak (1)
(1) Na uinitelja kaznenog djela primjenjuje se zakon koji je
vaio u vrijeme izvrenja kaznenog djela.
Kazneno djelo
lanak 8.
Kazneno djelo je protupravno djelo, koje je zakonom
propisano kao kazneno djelo, ija su obiljeja odreena zakonom
i za koje je zakonom propisana kaznena sankcija.
Suizvrilatvo
lanak 23.
Ako vie osoba, sudjelovanjem u radnji izvrenja ili na
drugi nain, zajedniki uine kazneno djelo, svaka od njih kaznit
e se kaznom propisanom za to djelo.
Nain izvrenja kaznenog djela
lanak 30.
(1) Kazneno djelo moe se uiniti injenjem ili neinjenjem.
(2) Kazneno djelo moe biti uinjeno neinjenjem samo kad
uinitelj propusti injenje koje je bio duan izvriti.

Broj 64 - Strana 50

SLUBENI GLASNIK BiH

Glava XXVII
KAZNENA DJELA PROTIV OPE SIGURNOSTI
LJUDI I IMOVINE
Izazivanje ope opasnosti
lanak 304.
(1) Tko poarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili
otrovnim gasom, jonizirajuim zraenjem, motornom silom,
elektrinom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oruja
izazove opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veeg opsega, kaznit
e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se slubena
ili odgovorna osoba koja ne postavi propisane ureaje za zatitu
od poara, eksplozije, poplave, otrovnih gasova ili jonizirajuih
zraenja ili ove ureaje ne odrava u ispravnom stanju ili ih u
sluaju potrebe ne stavi u rad ili uope ne postupa po propisima
ili tehnikim pravilima o zatitnim mjerama i time izazove
opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veeg opsega.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lanka izvrena na mjestu
gdje je okupljen vei broj ljudi, uinitelj e se kazniti zatvorom od
est mjeseci do pet godina.
(4) Tko djelo iz st. 1. i 2. ovog lanka uini iz nehata, kaznit
e se zatvorom do jedne godine.
Teka djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine
lanak 308. stavak (4)
(4) Ako je uslijed djela iz lanka 304. stavak 4., lanka 305.
stavak 2., lanka 306. stavak 3. i lanka 307. stavak 2. ovog
zakona nastupila smrt jedne ili vie osoba, uinitelj e se kazniti
zatvorom od jedne do osam godina.
31. Zakon o kaznenom postupku Federacije BiH
("Slubene novine Federacije BiH br. 43/98 i 23/99) u
relevantnom dijelu glasi:
c) Osnove zbog kojih se presuda moe pobijati
lanak 357.
Presuda se moe pobijati:
2) zbog povrede kaznenog zakona;
3) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog
stanja;
4) zbog odluke o kaznenim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnim
zahtjevima, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem
tiska, radija ili televizije.
lanak 359.
Povreda kaznenog zakona postoji ako je kazneni zakon
povrijeen u pitanju:
1) je li djelo za koje se optueni goni kazneno djelo;
2) ima li okolnosti koje iskljuuju kaznenu odgovornost;
3) ima li okolnosti koje iskljuuju kazneno gonjenje, a
naroito je li nastupjela zastarjelost kaznenog gonjenja ili je
gonjenje iskljueno uslijed amnestije ili pomilovanja ili je stvar
ve pravomono presuena;
4) je li u pogledu kaznenog djela koje je predmet optube
primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti;
e) Granice ispitivanja prvostupanjske presude
lanak 370.
(1) Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u
kojem se pobija albom, ali mora uvijek po slubenoj dunosti
ispitati:
1) postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz lanka
358. stavak 1. to. 1., 2., 5., 6., 8. do 11. ovog zakona i je li glavni
pretres protivno odredbama ovog zakona odran u odsustvu
optuenog ili u odsustvu branitelja optuenog;
2) je li na tetu optuenog povrijeen kazneni zakon (lanak
359.).

Utorak, 30. 8. 2016.

32. U Zakonu o kaznenom postupku Federacije Bosne i


Hercegovine ("Slubene novine FBiH" br. 35/03, 37/03, 56/03,
78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14)
relevantne odredbe glase:
lanak 452. st. (1) i (3)
Rjeavanje predmeta primljenih u rad
(1) Postupci u kaznenim predmetima primljenim u rad kod
sudova do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavit e se
po odredbama ovoga Zakona, osim ako odredbama ovoga lanka
nije drugaije propisano.
(3) Postupci u predmetima iz stavka 1. ovoga lanka u
kojima je optunica stupila na pravnu snagu nastavit e se po
dosadanjim propisima, osim ako odredbama ove Glave nije
drugaije propisano.
VI. Dopustivost
33. U skladu sa lankom VI/3.b) Ustava Bosne i
Hercegovine, Ustavni sud, takoer, ima apelacijsku nadlenost u
pitanjima koja su sadrana u ovom ustavu kada ona postanu
predmetom spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i
Hercegovini.
34. U skladu sa lankom 18. stavak (1) Pravila Ustavnog
suda, Ustavni sud moe razmatrati apelaciju samo ako su protiv
presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi
uinkoviti pravni lijekovi mogui prema zakonu i ako se podnese
u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio
odluku o posljednjem uinkovitom pravnom lijeku koji je
koristio.
35. U konkretnom sluaju predmet osporavanja apelacijom
je Presuda Kantonalnog suda broj 33 0 K 002008 12 K od 21.
studenog 2012. godine protiv koje nema drugih uinkovitih
pravnih lijekova moguih prema zakonu. Potom, osporenu
presudu apelant je primio 18. sijenja 2013. godine, a apelacija je
podnesena 11. oujka 2013. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je
propisano lankom 18. stavak (1) Pravila Ustavnog suda.
Konano, apelacija ispunjava i uvjete iz lanka 18. st. (3) i (4)
Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki drugi formalni razlog
zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je oigledno (prima
facie) neutemeljena.
36. Imajui u vidu odredbe lanka VI/3.b) Ustava Bosne i
Hercegovine, lanka 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete
glede dopustivosti.
VII. Meritum
37. Apelant pobija navedene presude tvrdei da su tim
presudama povrijeena njegova prava iz lanka II/3.e) i k) Ustava
Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske konvencije,
odnosno lanka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.
Pravo na pravino suenje
38. lanak II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom
dijelu glasi:
Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uivaju ljudska
prava i temeljne slobode iz ovog lanka, stavak 2 to ukljuuje:
e) Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim
stvarima, i druga prava vezana za krivine postupke.
39. lanak 6. Europske konvencije u relevantnom dijelu
glasi:
1. Prilikom utvrivanja njegovih graanskih prava i obveza
ili kaznene optube protiv njega, svatko ima pravo na pravinu i
javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim
sudom ustanovljenim zakonom. []
40. Ustavni sud prvenstveno zapaa da se predmetni
postupak odnosi na utvrivanje utemeljenosti kaznene optube
protiv apelanta, te je nesporno da apelant u predmetnom postupku
uiva garancije prava na pravino suenje iz lanka II/3.e) Ustava

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Bosne i Hercegovine i lanka 6. Europske konvencije. S obzirom


na to, Ustavni sud e u konkretnom sluaju ispitati je li predmetni
postupak bio pravian na nain na koji to zahtijevaju navedene
odredbe.
41. U svezi s kljunim apelantovim prigovorima, Ustavni
sud podsjea da, prema praksi Europskog suda za ljudska prava
(u daljnjem tekstu: Europski sud) i Ustavnog suda, zadatak ovih
sudova nije preispitivati zakljuke redovitih sudova glede
injeninog stanja i primjene materijalnog i procesnog prava (vidi
Europski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30.
lipnja 2005. godine, aplikacija broj 65167/01). Naime, Ustavni
sud nije nadlean supstituirati redovite sudove u procjeni
injenica i dokaza, ve je, openito, zadatak redovitih sudova
ocijeniti injenice i dokaze koje su izveli (vidi Europski sud,
Thomas protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 10. svibnja
2005. godine, aplikacija broj 19354/02). Zadatak Ustavnog suda
je ispitati jesu li, eventualno, povrijeena ili zanemarena ustavna
prava (pravo na pravino suenje, pravo na pristup sudu, pravo
na uinkovit pravni lijek i dr.), te je li primjena zakona bila,
eventualno, proizvoljna ili diskriminacijska.
42. Ustavni sud e se, dakle, iznimno upustiti u ispitivanje
naina na koji su nadleni sudovi utvrivali injenice i na tako
utvrene injenice primijenili pozitivno-pravne propise kada je
oigledno da je u odreenom postupku dolo do proizvoljnog
postupanja redovitog suda, kako u postupku utvrivanja injenica
tako i primjene relevantnih pozitivno-pravnih propisa (vidi
Ustavni sud, Odluka broj AP 311/04 od 22. travnja 2005. godine,
stavak 26.). U kontekstu navedenog, Ustavni sud podsjea i da je
u vie svojih odluka ukazao da oigledna proizvoljnost u primjeni
relevantnih propisa nikada ne moe voditi ka pravinom
postupku (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 1293/05 od 12. rujna
2006. godine, toka 25. i dalje i, mutatis mutandis, Europski sud,
Anelkovi protiv Srbije, presuda od 9. travnja 2013. godine,
toka 24.). Imajui u vidu navedeno, Ustavni sud e u
konkretnom sluaju, s obzirom na pitanja koja se postavljaju,
ispitati je li osporena odluka utemeljena na pogreno utvrenom
injeninom stanju, odnosno proizvoljnoj primjeni prava.
43. Ustavni sud zapaa da je apelant u predmetnom
postupku proglaen krivim to je kao pomoni radnik na ienju,
prikupljanju, utovaru i istovaru smea u tvrtki Komunalac, kao
suizvritelj sa prvooptuenim (kao vozaem teretnog vozila), iz
nehata motornom silom izazvao opasnost za ivot ljudi, uslijed
ega je nastupila smrt oteenog. Prema ocjeni redovitih sudova
apelant je na taj nain, "nepostupanjem po tehnikim pravilima",
poinio kazneno djelo - teka djela protiv ope sigurnosti imovine
i ljudi iz lanka 308. stavak (4) u svezi sa lankom 304. stavak
(4) u svezi sa stavkom (1) i u svezi sa stavkom 23. KZFBiH (vidi
Relevantni propisi). Naime, Ustavni sud zapaa da je Opinski
sud u svezi sa lankom 304. stavak (1) KZFBiH na koji se
pozvao naveo da su radnje izvrenja tog kaznenog djela odreene
alternativno, odnosno da se radi ili o nepostupanju po
odgovarajuim propisima ili o nepostupanju po tehnikim
pravilima o zatitnim mjerama. Jo je navedeno da se radi o
kaznenom djelu blanketnog karaktera koje sadri blanketnu
dispoziciju koja upuuje na druge odgovarajue propise ili o
nepostupanju po tehnikim pravilima o zatitnim mjerama, kao u
konkretnom sluaju, a da se pod tehnikim pravilima
podrazumijevaju iskustveni i opeprihvaeni naini postupanja
koji ne moraju biti predvieni zakonom. U svezi s tim, Ustavni
sud zapaa da je Opinski sud na temelju provedenih dokaza
izveo zakljuak da su se u apelantovim "radnjama" stekla sva
obiljeja kaznenog djela za koje je proglaen krivim, odnosno da
je "propustio" izai iz kamiona, te oteenog i ostale prisutne na
deponiji smea upozoriti na eventualnu opasnost, uslijed ega je
"djelovanjem motorne sile" nastupila smrt oteenog. Takvo
stajalite je prihvatio Kantonalni sud koji je u cijelosti podrao

Broj 64 - Strana 51

stajalite prvostupanjskog suda, nalazei prizive branitelja


optuenih, usmjerene i u pravcu proizvoljne primjene
materijalnog prava, neutemeljenim.
44. Ustavnom sudu se takvo obrazloenje ini proizvoljnim
jer iz sadraja odredbe lanka 304. stavak (1) KZFBiH, na koji su
se pozvali redoviti sudovi, takva obiljeja ne proizlaze. Naime,
Ustavnom sudu se ini da su se redoviti sudovi pozvali na lanak
304. stavak (1) KZFBiH, a da su zapravo imali u vidu obiljeja
kaznenog djela iz stavka (2) lanka 304. KZFBiH. U svezi s tim
Ustavni sud podsjea da odredba lanka 304. stavak (1) KZFBiH,
koju su redoviti sudovi imali u vidu i na koju su se pozvali
prilikom odluenja, propisuje: "Tko poarom, poplavom,
eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, jonizirajuim
zraenjem, motornom silom, elektrinom ili drugom energijom
ili pucanjem iz vatrenog oruja izazove opasnost za ivot ljudi ili
za imovinu veeg opsega, kaznit e se zatvorom od tri mjeseca do
tri godine." Ustavni sud, takoer, podsjea da se kazneno djelo iz
ovog stavka citiranog lanka sastoji od izazivanja opasnosti za
ivot ljudi ili imovine veeg opsega, i to "djelovanjem", izmeu
ostalih, motorne sile (kao u konkretnom sluaju), odnosno
"djelovanjem" bilo koje druge "ope opasne radnje ili ope
opasnog sredstva". U svezi s radnjom izvrenja kod ovog
kaznenog djela Ustavni sud podsjea da ona podrazumijeva ne
samo izazivanje opasnosti samim radom motora ve i radom
raznih predmeta, naprava i mehanizama koji se pokreu radom
motora i koji su povezani s radom motora. Isto tako je bitno
napomenuti da poinitelj ovog kaznenog djela moe biti svaka
osoba, te da to kazneno djelo u zakonskom obiljeju ne predvia
"neinjenje" kao nain izvrenja, kako su naveli redoviti sudovi.
45. Imajui u vidu sadraj citirane odredbe na koju se
Opinski sud pozvao ono to prima facie ukazuje na mogui
problem jeste pitanje na koji nain se predmetno kazneno djelo
moe izvriti neinjenjem kada to kazneno djelo, u svom
temeljnom obiljeju, predvia "izazivanje opasnosti ope
opasnim radnjama i opasnim sredstvima", odnosno postavlja se
pitanje kako je apelant kao pomoni radnik neinjenjem mogao
izazvati opasnost djelovanjem motorne sile (teretno vozilo).
Nadalje se postavlja pitanje kako su i prvooptueni koji je
upravljao teretnim vozilom i na taj nain "djelovao motornom
silom" i apelant kao pomoni radnik koji je samo prevoen
predmetnim kamionom istodobno mogli biti kanjeni za isto
kazneno djelo koje, u svom temeljnom obiljeju, podrazumijeva
"injenje", odnosno "preduzimanje opte opasne radnje". Ustavni
sud smatra da je od redovitih sudova u tom pravcu izostalo
relevantno obrazloenje.
46. U svezi s tim, Ustavni sud podsjea da je radnja
izvrenja kaznenog djela njegova temeljna karakteristika,
njegovo sutinsko obiljeje koje mu daje kvalitetu djela koje
moe dovesti do povrede ili ugroavanja zatienih vrijednosti.
Dakle, radnja predstavlja temeljno konstitutivno obiljeje svakog
kaznenog djela, pa stoga bez radnje djelo ne postoji (nullum
crimen sine actione) jer je radnja temeljni uvjet i osnova svakog
kaznenog djela. Shodno odredbama lanka 30. KZFBiH kazneno
djelo moe biti izvreno injenjem koje podrazumijeva aktivnu
radnju, odnosno neinjenjem koje se sastoji u proputanju dunog
injenja. Potom, Ustavni sud podsjea da postoje zakonski
regulirana neprava kaznena djela neinjenja koja imaju svoja
posebna zakonska bia, u kojima je odreeno u emu se sastoji
njihova radnja, u kojima je radnja postavljena kao neinjenje ili
injenje. Kao dobar primjer za to ini se upravo kazneno djelo iz
lanka 304. stavak (2) KZFBiH (vidi Relevantni propisi) koje
predstavlja poseban oblik kaznenog djela izazivanja ope
opasnosti, kod kojeg se radnja izvrenja sastoji, izmeu ostalog, i
u nepostupanju po odreenim pravilima, tehnikim pravilima i
sl., a krug osoba, kao moguih izvritelja, ogranien je na
slubene ili odgovorne osobe.

Broj 64 - Strana 52

SLUBENI GLASNIK BiH

47. S druge strane postoje zakonski neregulirana neprava


kaznena djela neinjenja koja predstavljaju takva kaznena djela
koja nemaju svoje posebno zakonsko obiljeje jer ona zakonom
nisu predviena kao neinjenje. Nadalje, kod takvih nereguliranih
nepravih kaznenih djela, kada neinjenje nije izriito opisano u
kaznenom djelu, postavlja se pitanje garanta, odnosno kruga
osoba koje bi mogle biti odgovorne za proputanje. Imajui to u
vidu Ustavni sud zapaa da kazneno djelo iz lanka 304. stavak
(1) KZFBiH, u svom temeljnom obiljeju, ne predvia neinjenje
kao nain izvrenja, niti propisuje tko je odgovorna osoba za
eventualno proputanje dune radnje.
48. Dovodei navedeno u kontekst konkretnog sluaja
Ustavni sud zapaa da su redoviti sudovi zakljuili da se kazneno
djelo iz lanka 304. stavak (1) KZFBiH moe izvriti i
"neinjenjem", odnosno proputanjem dune obveze. Pri tome,
Ustavni sud zapaa da redoviti sudovi nisu dali opis temeljnih
obiljeja kaznenog djela iz lanka 304. stavak (1) KZFBiH, ve
su u odnosu na apelanta imali u vidu obiljeja kaznenog djela iz
stavka (2) lanka 304. KZFBiH koji propisuje: "Kaznom iz
stavka 1. ovog lanka kaznit e se slubena ili odgovorna osoba
koja ne postavi propisane ureaje za zatitu od poara, eksplozije,
poplave, otrovnih gasova ili jonizirajuih zraenja ili ove ureaje
ne odrava u ispravnom stanju ili ih u sluaju potrebe ne stavi u
rad ili uope ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o
zatitnim mjerama i time izazove opasnost za ivot ljudi ili za
imovinu veeg opsega." Ustavni sud nadalje podsjea da kazneno
djelo iz stavka (2) lanka 304. KZFBiH predstavlja poseban oblik
kaznenog djela izazivanja ope opasnosti, kod kojeg je radnja
izvrenja odreena alternativno i moe se izvriti injenjem, ali i
neinjenjem i proputanjem poduzimanja odreenih radnji,
odnosno "nepostupanjem po odgovarajuim tehnikim pravilima
o zatitnim mjerama", upravo onako kako su redoviti sudovi i
obrazloili u osporenim presudama. Ustavni sud zapaa da su
redoviti sudovi zapravo utvrdili apelantovu odgovornost na
temelju obiljeja tog kaznenog djela, dokazavi tijekom postupka
da apelant nije postupao po "tehnikim pravilima zatite na radu",
to je, po miljenju Ustavnog suda, posebno neprihvatljivo jer u
opisu apelantova radnog mjesta ne stoji da obavlja poslove
signaliste, to je u svom nalazu i miljenju naveo i vjetak zatite
na radu.
49. Na koncu, Ustavni sud podsjea da je prilikom
odluenja imao u vidu da je Ustavni sud u Odluci o dopustivosti
broj AP 341/13 od 13. sijenja 2015. godine ispitao identine
presude u kontekstu apelacijskih prigovora prvooptuenog kao
vozaa teretnog vozila. Nadalje, Ustavni sud podsjea da su tom
odlukom apelacijski prigovori prvooptuenog odbaeni kao
oigledno (prima facie) neutemeljeni jer Ustavni sud u
predmetnom postupku nije utvrdio krenje prava prvooptuenog
na koja se u apelaciji neutemeljeno pozvao. Ustavni sud takoer
podsjea da je prilikom odluenja u citiranoj odluci imao u vidu
da je prvooptueni voza teretnog vozila koji je upravljao
teretnim vozilom kojim je izazvana nesrea s traginom
posljedicom i da su se upravo u radnjama prvooptuenog stekla
obiljeja kaznenog djela za koje je konano i proglaen krivim.
Upravo navedeno ini bitnu razliku izmeu poloaja optuenih u
predmetnom sluaju u kontekstu kaznenog djela za koje su
proglaeni krivim. Navedeno stoga to iz okolnosti konkretnog
sluaja proizlazi da apelant "proputanjem", odnosno
"nepostupanjem po tehnikim pravilima" nije mogao ostvariti
obiljeja kaznenog djela iz lanka 304. stavak (1) KZFBiH koje,
u svom temeljnom obiljeju, podrazumijeva "radnju" odnosno
"djelovanje motornom silom".
50. Stoga, imajui u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra
da su redoviti sudovi, proglaavajui apelanta odgovornim da je
"nepostupanjem po tehnikim pravilima iz zatite na radu" kao
pomoni radnik na odvozu smea poinio kazneno djelo iz lanka

Utorak, 30. 8. 2016.

304. stavak (1) KZFBiH koje, u svom temeljnom obiljeju,


podrazumijeva djelovanje nekom motornom silom, pri emu
redoviti sudovi nisu dali opis temeljnih obiljeja tog kaznenog
djela, ve kaznenog djela iz stavka (2) lanka 304. KZFBiH kao
posebnog oblika kaznenog djela izazivanja ope opasnosti, u
odnosu na apelanta zapravo proizvoljno primijenili odredbu
lanka 304. stavak (1) KZFBiH.
51. Ustavni sud smatra da je u okolnostima konkretnog
sluaja zbog proizvoljne primjene materijalnog prava dolo do
krenja apelantova prava na pravino suenje iz lanka II/3.e)
Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske
konvencije.
Ostali prigovori
52. S obzirom na zakljuak Ustavnog suda u svezi s
krenjem apelantova prava na pravino suenje u kontekstu
primjene materijalnog prava Ustavni sud ne vidi razlog da se bavi
ostalim apelantovim navodima.
VIII. Zakljuak
53. Ustavni sud zakljuuje da je dolo do krenja
apelantova prava na pravino suenje iz lanka II/3.e) Ustava
Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske konvencije
kada su redoviti sudovi apelanta proglasili krivim da je
neinjenjem poinio kazneno djelo iz lanka 304. stavak (1)
KZFBiH koje, u svom temeljnom obiljeju, ne predvia
neinjenje kao nain izvrenja, pri emu su redoviti sudovi u
odnosu na apelanta, ini se, imali u vidu obiljeje kaznenog djela
iz stavka (2) lanka 304. KZFBiH kao posebnog oblika kaznenog
djela izazivanja ope opasnosti, iako se na tu odredbu u
osporenim presudama nisu pozvali, ali ni objasnili kako bi
apelant i u tom sluaju, kao pomoni radnik s konkretnim opisom
radnih poslova i zadataka, mogao poiniti navedeno kazneno
djelo neinjenjem, odnosno kako je osuen za neinjenje,
odnosno nepoduzimanje radnje koja uope nije u opisu njegovih
poslova i zadataka kao pomonog radnika.
54. Na temelju lanka 59. st. (1) i (2) i lanka 62. stavak (1)
Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu
ove odluke.
55. Prema lanku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine,
odluke Ustavnog suda su konane i obvezujue.
Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Mirsad eman, v. r.
,
1015/13,
, VI/3)
, 57 (2) ), 59 . (1) (2)
62 (1)
- ("
" 94/14), :
,
,
. ,
,
,
,
20. 2016.

.
II/3)
6 1
.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

33 0
002008 12 21. 2012.
.

II/3)
6 1
.
,
72 (5)
,

.
"
", "
", " "
"
".

I.
1. ( : ) ,
, ,
11. 2013.
( : )
( :
) 33 0 002008 12 21.
2012. (
: ) 33 0 002008 10 2
14. 2011. .
II.
2. 23 ,
,
( :
) 19. 2016.
.
3. ,

23. 22. 2016. .
III.
4.

.
5. (

), 33 0
002008 10 2 14. 2011.
( : ,
: )


, -
308 (4)
304 (4) (1)
23 ("
" . 43/98, 2/99, 15/99, 29/00 59/02;
: ), ,
. 40, 41, 42, 50 51 ,
346 ("
. 43/98 23/99; :
)



(
).

Broj 64 - Strana 53

6. , 101
(2) 201 (1)
( : )
. . ( : ),
-
, 6.000,00
,
- ,

.
7. ,
5
( ,

, ,

"" ( : ),
,
,
, , ,
- , .),
.
, ,

. . (
: )
,

"" (
)
,
,
, .,
,

,
, . . . .,
"" .
8.

, : ,
,

,



,
.
9.
,

,
()
. ,




( , . . . .) ,
,
.
10. ,
,
, 7.00 ,

Broj 64 - Strana 54

SLUBENI GLASNIK BiH


, . .
. .,
,
,

"" ,

, .

,
,
,
,

,
.

, ,
" ,
,

".
3,5
,
.
11. . . ()
, 12.45 ,
,

,
,
.
, ,
.

, ,
,
.

, ,
,
, .
. . ,
,

.
12.
,
, ,
,
, 10-15 ,

, ,
,
,
,
.
,

,

.
13. 8.
2002. ,
,

Utorak, 30. 8. 2016.

,
.

.
14.
,
.
,
,


, ,
,
.
,

, .


,

,
,

.
15.
-

308 (4) 304 (4) (1)
23 . ,



,

,



.

,

,
.
16.

,
, ,

,
,
" ,
, ,
, ,
",
.
17.

,
, ,
, ,
,

, .

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

18. , .
.

. ,
,

,

,
, .
. .
,
,
. ,

,

,

,

.

.
19.
(
), ,
, ,
,
.
,

, ,
12 ,

.
20. -
30.000,00
13 .

201 1 -,


20.000,00


.
40%,
12.000,00 ,
, 6.000,00 ,
.
21. ,
33
0 002008 12 21. 2012.
.

357 . 2, 3 4 ,

.

,
.


Broj 64 - Strana 55

( ),




. ,



,
, .
, ,

, ,

. ,
, . .

,
, .



,
,

.
22.
,
,

,
, .


,

.




308 4 304 4 1
23
""
,

.
23. 4

,
-

,

.
24. ,
370
,
377 .
IV.
)
25.

II/3) 6 1
(

Broj 64 - Strana 56

SLUBENI GLASNIK BiH

: )
II/3) 1
1 . ,
,

,
, ,

-
308 (4) 304
(4) (1) .



,
.

,
100

,
,
( ).
26.

,
,
,
.


,


,
.
-
,
6.000,00 ,

, ,


. ,

,
.
)
27.


.
28.
, ,
,
,
.
29.

,
.
V.
30. ("
" . 43/98, 2/99, 15/99, 29/00 59/02),
, :

Utorak, 30. 8. 2016.

4. (1)
(1)
.

8.

,
.

23.
,
, ,
.

30.
(1)
.
(2)

.
XX



304.
(1) , , ,
, , ,


,
.
(2) 1.

, , ,




.
(3) . 1. 2.
,
.
(4) . 1. 2. ,
.

308. (4)
(4) 304. 4.,
305. 2., 306. 3. 307. 2.
,
.
31.
(" . 43/98 23/99)
:
)
357.
:
2) ;
3)
;
4) ,
, ,
,
, .

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

359.

:
1) ;
2)
;
3) ,

,
;
4)
;
)
370.
(1)
,
:
1)
358. 1. . 1, 2, 5, 6, 8. 11.

;
2)
( 359).
32.
(" " . 35/03,
37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13
59/14) :
452. . (1) (3)

(1)

,
.
(3) 1.

,
.
VI.
33. VI/3)
, , ,


.
34. 18 (1)
,
, ,

60

.
35.
33 0 002008
12 21. 2012.
.
, 18. 2013.
, 11. 2013. , .
60 , 18 (1)
. ,
18 . (3) (4)

, (prima facie) .
36. VI/3)
, 18 . (1), (3) (4)
,
.

Broj 64 - Strana 57

VII.
37.
II/3) )
6 1
, 1 1
.

38. II/3
:

2 ,
:
)

.
39. 6
:
1.
,

.
[]
40.

,

II/3) 6
. ,


.
41. ,
,
( : )
,

( , Pronina
, 30. 2005.
, 65167/01). ,

, , ,
(
, Thomas ,
10. 2005. , 19354/02).
, ,
(
, ,
.),
, , .
42. , ,


-

,
- (
, 311/04 22. 2005.
, 26). ,


( ,
1293/05 12. 2006. ,
25 , mutatis mutandis, ,
, 9. 2013. , 24).
,

Broj 64 - Strana 58

SLUBENI GLASNIK BiH

, ,

, .
43.

, ,
, (
),
,
.
, " ",
-
308 (4) 304
(4) (1) 23
( ). ,
304 (1)

,

.



,
,

.
,

""
, ""
,
, "
" .

,
,
, .
44.
304 (1)
, ,
. ,
304 (1) ,

(2) 304 .
304 (1) ,
,
: " , , ,
, ,
,

,
." , ,

,
"", , (
), ""
" ".


,

.
,

Utorak, 30. 8. 2016.

"" ,
.
45.
prima facie

,
, "
",


( ).

" "


, , "",
" ".

.
46. ,
,


.
,

,
(nullum crimen sine actione)
.
30

,
. ,

,
,
.
304 (2) (
)
,
, ,
, .,
, ,
.
47.


. ,
,
,
,
.
304 (1)
, ,
,
.
48.

304 (1)
"",
. ,

304 (1) ,
(2) 304
: " 1.

, ,
,

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH





."
(2) 304
,

,
, "
",

.

,
"
", , ,

,
.
49. ,

341/13 13. 2015.

.
,

(prima facie)

.





.


.
"",
" "
304
(1) , ,
"" " ".
50. , ,
,
"
"

Broj 64 - Strana 59

304 (1) ,
,
,
,
(2) 304
,

304 (1) .
51.


II/3) 6 1
.

52.


.
VIII.
53.
II/3)
6 1

304 (1)
, ,
,
, ,
(2) 304
,
,
,
,
,
,

.
54. 59 . (1) (2) 62 (1)
,
.
55. VI/5 ,
.


, . .

Broj 64 - Strana 60

SLUBENI GLASNIK BiH

Utorak, 30. 8. 2016.

SADRAJ
MINISTARSTVO SIGURNOSTI BOSNE I
HERCEGOVINE
958 Pravilnik o izgledu i sadraju zahtjeva za izdavanje
putne isprave za izbjeglice (bosanski jezik)
1
Pravilnik o izgledu i sadraju zahtjeva za izdavanje
putovnice za izbjeglice (hrvatski jezik)
6

( )
10
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
BOSNE I HERCEGOVINE
959 Uputstvo za postupanje u krivinim i prekrajnim
predmetima u situacijama kada postoji mogunost
povrede naela ne bis in idem (bosanski jezik)
14
Uputu za postupanje u kaznenim i prekrajnim
predmetima u situacijama kada postoji mogunost
povrede naela ne bis in idem (hrvatski jezik)
17


ne bis in idem
( )
20
AGENCIJA ZA LIJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA
BOSNE I HERCEGOVINE
960 Spisak medicinskih sredstava koja se ukidaju ili
ponitavaju iz Registra medicinskih sredstava
(bosanski jezik)
23
Popis medicinskih sredstava koja se ukidaju ili
ponitavaju iz Registra medicinskih sredstava
(hrvatski jezik)
23



( )
DRAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA
ELEKTRINU ENERGIJU - DERK
961 Odluka o usvajanju Finansijskog plana za 2017.
godinu (bosanski jezik)
Odluka o usvajanju Financijskog plana za 2017.
godinu (hrvatski jezik)
2017.
( )
VISOKO SUDSKO I TUILAKO VIJEE
BOSNE I HERCEGOVINE
962 Pravilnik o orijentacionim mjerilima za rad tuilaca
u tuilatvima u Bosni i Hercegovini (bosanski
jezik)
Pravilnik o orijentacijskim mjerilima za rad
tuitelja u tuiteljstvima u Bosni i Hercegovini
(hrvatski jezik)


( )
USTAVNI SUD
BOSNE I HERCEGOVINE
963 Odluka broj AP 1015/13 (bosanski jezik)
Odluka broj AP 1015/13 (hrvatski jezik)
1015/13 ( )

24

24
25
26

28
32
36

40
46
52

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Broj 64 - Strana 61

Broj 64 - Strana 62

SLUBENI GLASNIK BiH

Utorak, 30. 8. 2016.

Utorak, 30. 8. 2016.

SLUBENI GLASNIK BiH

Broj 64 - Strana 63

Broj 64 - Strana 64

SLUBENI GLASNIK BiH

Utorak, 30. 8. 2016.

Izdava: Ovlatena sluba Doma naroda Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, Trg BiH 1, Sarajevo - Za izdavaa: sekretar Doma naroda Parlamentarne skuptine
Bosne i Hercegovine Bojan Ninkovi - Priprema i distribucija: JP NIO Slubeni list BiH Sarajevo, Demala Bijedia 39/III - Direktor: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala:
722-030 - Direktor: 722-061 - Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049, 722-050, faks: 722-074 -Sluba za pravne i ope poslove: 722-051 - Raunovodstvo:
722-044 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvruje polugodinje, a uplata se vri UNAPRIJED u korist rauna: UNICREDIT BANK d.d. 338-320-22000052-11,
VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160-200-00005746-51, HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja Luka, filijala Brko 552-000-00000017-12, RAIFFEISEN BANK d.d.
BiH Sarajevo 161-000-00071700-57 - tampa: GIK "OKO" d.d. Sarajevo - Za tampariju: Mevludin Hamzi - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od
izlaska glasila.
"Slubeni glasnik BiH" je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 731.
Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I - 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV
broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavanja poreske fakture.
Pretplata za II polugodite 2016. za "Slubeni glasnik BiH" i "Meunarodne ugovore" 120,00 KM, "Slubene novine Federacije BiH" 110,00 KM.
Web izdanje: http://www.sluzbenilist.ba - godinja pretplata 200,00 KM