Emin Muhammed Demaluddin

BLIZINA POJAVE MEHDIJE I

SMAK SVIJETA

Predgovor drugom izdanju

PREDGOVOR D RUGOM IZDANJU NA
BOSANSKOM JEZIKU
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Koji je odabrao da
nam islam bude vjera a Muhammed, s.a.v.s., poslanik, voa,
uzor i uitelj . On je iz svoje milosti poslao Poslanika s
ciljem da nam ukae na pravi put i upozori ovjeanstvo na
iskuenja koja ga oekuju kako bi se na vrijeme i to bolje
pripremili za njih.
Knjiga koja se nalazi u vaim rukama govori o
dogaaj ima koj i e se zasigurno desiti u budunosti, a ista je
naila na izuzetnu zainteresiranost itateljstva. Ovo je nj eno
drugo izdanje, te koristimo priliku da dodatno pojasnimo
odreene stvari za koje osjeamo da ih pojedini itaoci nisu
najbolje razumjeli.
Odreene nejasnoe postoje oko samog naslova knj ige
"Blizina pojave Mehdije i Smak svijeta", jer su neki
razumjeli da je ovim naslovom preciziran termin nastupanja
Smaka svijeta, a to je poznato samo Allahu, d.. Malo nas
je iznenadilo ovako povrno shvatanje jer za njega nema
elementarnih pretpostavki. Odrednica blizine se ne odnosi
na Smak svijeta, nego na prvi dio naslova, pojavu Mehdij e !
Kada b i se i odnosila na Smak svijeta, opet t u nita nije
sporno, jer je injenica da je on blizu. A llah, d.., nam u
Kur'anu ovo pojanj ava: "Blii se as i Mjesec se
raspo/utio. " (Al-Qamar, 1 .). Takoer, A llah, d.., kae :
"Ljudima se blii as polaganja rauna njihova, a oni,
bezbrini, ne mare za to. " (Al-Anbiya, 1 .) O blizini Smaka
svijeta najjasnije nam govori Muhammed, s.a.v.s., koj i u
velikom broju hadisa upozorava vjernike na njegovu blizinu.
Zadovolj it emo se citiranjem samo jednog hadisa u kojem

On, s.a.v.s., kae: "Ja i Smak svijeta smo poslani zajedno, i

umalo me on nije pretekao ! " 1 Dakle, on je zasigurno blizu,
samo kol iko je blizu, to je ono to zna samo Allaha, d..
Posebnu polemiku pojedini otvaraju oko opravdanosti
govora na ovu temu. Smatraju da u ovom vremenu, kada
muslimani zaostaju za Zapadom, treba ulagati napore za
prosperitet ummeta a ne dodatno ga uspavljivati kroz iluzije
o nekakvom dobrom ovjeku sa arobnim tapiem koj i e u
jednom mahu ukloniti sve probleme koji pritiskaju ummet !
Naravno, da se sa ovakvom postavkom stvari ne moemo

sloiti. Zar normalan ovjek, ako je svjestan da mu je ostalo

jo malo vremena, moe sebi dozvoliti uspavanost i
nemaran odnos prema ostatku vremena? ! Zamislite studenta
koji radi ispit, i pred kraj predvienog vremena profesor ga
upozori da mu je ostalo jo samo nekoliko minuta. Da l i e
se on opustiti, uspavati, ili e dodatno pojaati napore da
iskoristi ostatak vremena na najbolji nain? ! Ako vrsto
vjerujemo u peti imanski art, Sudnj i dan, jasno nam je da je
to istina koja nas nee mimoii. To je A llahova odredba i
ona se izmjeniti ne moe ! Zato se bojati Al lahovog kadera,
ukoliko se adekvatno pripremimo za njega? ! Upravo u ovom
kontekstu predznaci Sudnjega dana imaju veliki znaaj, da
nas pripreme za susret sa naim Gospodarom.
Takoer, znanje o predznacima Sudnjeg dana je neto to
je izvan mogunosti spoznaje ljudskog uma, pa sve
informacije o ovoj temi crpimo iz rijei Muhammeda,
s.a.v.s. Upravo je Poslanik, s.a.v.s., poduavao svoje ashabe
ovoj tematici , upozoravao ih na predznake Sudnj eg dana i
iskuenja koja e se desiti u budunosti. Drugovi Allahovog
poslanika, s.a.v.s., su najznanij i ljudi u ovoj oblasti, pa da li
su oni bili uspavani, nazadni zbog tog znanja, kojeg su nama
vj erno prenijeli ? ! Naravno da je to na nj ih ostavilo suprotan,
pozitivan dojam i da im je upravo to znanje bila preventiva
1

Musned Ahmed bin Hanbela, 5/348.

od preokupacije materijalizmom i dunjalukim nasladama.

Dakle, smatramo da upoznavanje sa injenicama iz ove
oblasti samo pomae ljudima i dodatno ih potie na
djelovanje kako bi to bolje iskoristili ostatak vremena na
ovom prolaznom svijetu, a radi postizanja uspjeha i vjene
Allahove nagrade na ahiretu.
Postoje i oni koji izraavaj u sumnju u autoritativnost
predaja koje govore o ovoj temi, a to nije novonastala i deja
meu muslimanima. Oni smatraj u da se u ovoj oblasti ne
mogu prihvatati predaje koje su nieg ranga od mutevatira,
tj . ahad predaje2. Ovaj stav zagovaraju racional isti i
pobornici ilmul-kelama, mada on nema utemeljenja. Naa
vjera sc zasniva na predajama pojedinaca pa zar da
sumnjamo u sve u to vjerujemo? ! Kur'an je objavljen
Muhammedu, s.a.v.s., a on (pojedinac) ga prenosi nama. Zar
da sumnjamo u Kur'an samo zato to ga prenosi jedan
Poslanik? !
Oito je da se ovdje radi o nedovoljnom poznavanj u
hadiske nauke, pa smo odluili da na kraj u dj ela ponudimo
poseban dio u kojem pojanjavamo ovu problematiku i
argumcntiramo ispravnost prihvatanja si ngularnih (ahad)
predaja, pod uslovom da njihova vj erodostojnost nije upitna.
Allaha, d.., molim da ojaa nae vjerovanje i da nas
sauva iskuenja koja nas oekuju u budunosti !
IZDAVA

Singularna, ahad, predaja je svaka predaja koja ne ispunjava uslove

mutevatir predaje. Mutevatir predaja je ona koju iz generacije u
generaciju prenosi toliki broj prenosilaca da je iskljuena bilo kakva
sumnja u njenu autentinost. Za dodatna pojanjena pogledati:
Tirmizijin Damiu'-Suncn, knjiga 1 . , prijevod i komentar Mahmud
Karali, str. 1 7- 1 8.

SUMNJE I ODGOVOR NA NJIH

Hvala Allahu s ijom se blagodati upotpunJUJU dobra
djela, neka je salavat i selam na najodabranijeg Poslanika i
predvodnika bogobojaznih, uitelj a daija i vou upuivaa.
Uznemiravan je radi Allahova puta pa se strpio, potom mu
je dola Allahova pomo pa je bio zahvalan. Ostvarilo se
Allahovo obeanje o pobjedi vjernika, a On kae: "Mi emo,
doista, pomoi Poslanike nae i vjernike u ivotu na ovom
svijetu, a i na dan kada se dignu svjedoci." 3
Dozvolite mi da izdvojim sljedee retke kako bih
objasnio neka pitanja koja tretira ova knjiga, a dovode do
pogrenog razumijevanja kod onih koj i se bave naukom.
Moramo palj ivo promatrati, imati jasnu misao i vie puta
iitavati ovu knjigu kako bi otkloni li sve sumnje i dobili
odgovor na bilo koje pitanje koje nas interesuje, a zahvala
pripada Allahu, Gospodaru svjetova.
Ako neko kae da nije ispravno rei "ivotni vijek
islamskog ummeta", niti "pripovijedanje o ivotu prijanjih
naroda," mi mu odgovaramo da je ispravno tako kazati !
Allah, d., kae: "Svaki narod ima svoj kraj i kada doe
njegov kraj , nee ga moi ni za tren jedan ni odloiti ni
ubrzati." 4 Muhammed, s.a.v.s, kae: "Va ivot na ovom
svijetu je kao ivot onih prije vas." Ovu predaju biljei
Buhari . U predaji koju biljei i Muslim se dodaje "va kraj",
a u drugoj predaj i, u Poglavlj u o rekaiku, se kae: "Va
ivotni vijek je poput onih prije vas." Dakle, izraz "ivot" i
"ivoti" se upotrebljavaju u Kur'anu i u vjerodostojnim
predajama hadisa Muhammeda, s.a.v.s.

3 El-Ga/ir, 5 1 .
4 El-'Araf, 34.

Islamski uenjaci selefa su jedinstveni u tome da je

dozvoljeno jedan hadis nazvati po sadraj u nj egovog
kazivanj a, ili karakteristinim izrazom koj i je upotrebljen u
njemu, kao to je to sluaj u kazivanj u o Dessasi (pogledaj
Sahihul-Muslim, poglavlje o smutnj i), ili kazivanje o Ummu
Zerea' (pogledaj Fethu'l-bari, Poglavlje o enidbi). Poznato
je da Muhammed, s.a.v.s, nije rekao ashabima: " . . . doite da
vam ispriam priu o Dessasi ! ", niti je rekao Aii, r.a:
" . . . doi da ti priam priu o Ummu Zerea'. " Islamski
uenjaci ne vide nita loe u tome da se hadis nazove po
kazivanju koje se u njemu spominje, i l i po karakteristinom
izrazu koji je upotrijebljen u njegovom kazivanju. Takav
sluaj je i sa pojedinim ajetima i surama iz Kur'ana, npr.
suru Gafir nazivaj u El-Mu'min, suru Isra, nazivaj u Benu
lsrail, suru Fatir El-Melaike. Takoer, pojedine ajete
nazivaj u posebnim imenima, kao Ajetul - Kursij, te Ajetu dejn, itd. Zbog toga na izraz "ivot islamskoga ummeta", ili
"kazivanje o duini ivota prijanjih ummeta" ne izlazi iz
okvira Kur'ana i sunneta, niti iz rijei u leme.
Takoer, elim dodatno pojasniti tekst koji govori o
znaenj u izraza "ivot islamskog ummeta." ivotni vijek
nekog naroda traje od pojave nj ihovog poslanika, pa sve do
slanja sljedeeg poslanika. Onaj ko doivi dolazak sljedeeg
poslanika i povjeruje mu, on pripada njegovu ummetu i ima
dodatnu nagradu, a ko mu ne povjeruje, propao je i njegov
period je proao, kao t<;> je proao period njegovog naroda.
Na osnovu ovoga kaemo da je ivot ummeta Muhammeda,
s.a.v.s, od njegovog poslanstva, pa do poj ave blagog vjetra
koj i e puhnuti iz pravca Jemena i uzeti due svim
vjernicima. To e se desiti nakon to se desi est velikih
predznaka Smaka svijeta, poev od pojave Dedala, pa do
pojave dima kada se zavrava postojanje svih muslimana.
To smo detaljno opisali u petom poglavlju. Ovo ne znai da
je tu kraj ovozemaljskog ivota! I nakon vjernika na Zemlj i

e ostati najgori ljudi koji e praviti nered poput magaraca.

Koliko e trajati ivot na Zemlji nakon smrti vjernika zna
samo Al lah, d.. Neki kau da e taj period trajati sto
godina, a drugi sto dvadeset. Svoje miljenje temelje na
jednoj predaj i od Abdul laha bin Amra koj u biljei Ahmed u
svome "Musnedu" , a za koju Hejsemi kae da su joj
prenosioci pouzdani. Ona glasi : " Ljudi e ivjeti nakon
izlaska Sunca sa zapada sto dvadeset godina." Allah, d.,
najbolje zna koliki je period izmeu kraja islamskog
ummeta i Smaka svijeta. Dakle, govor o ivotnom vijeku
ummeta ne znai odreivanje datuma nastupanja Smaka
svijeta jer to poznaje samo A l lah, d. , i niko sem Njega to
ne zna, pa ni najodabranij i melek, ni Poslanik. Znai mi
govorimo o duini ivota islamskoga ummeta, a ne o
poetku Smaka svijeta! Na to treba obratiti panju.
Ako neko kae da obraunavanje u svojoj osnovi nije
dozvoljeno, jer Ibn Hader kae da se rijei "vae
postojanje" odnose na apoksimaciju (pribliavanje) i
alegorij u (poreenjc), a ne na obraun, mi otvoreno
odgovaramo da ne znamo o emu govore ! Hafiz Ibn Hader
u komentaru pomenutog hadisa kae da postoje dvije
mogunosti nj egovog tumaenj a. Prva je da (apoksimacija)
predstavlja apoksimaciju a ne odreivanje alegorija,
odreivanja tanog perioda, a druga je razumijevanje hadisa
na osnovu njegovog jasnog znaenja, tj . razumijevanje rijei
"obraun." Zbog jasnoe teksta i vjerodostojnosti predaje,
daje se prednost hadisu Ibn Omera u kojem se spominje
duina ivota ummeta. Doslovno razumijevanje ovog hadisa
nas upuuje da je period ivota naeg ummeta pet dana.
Tako sc biljei u Fethul-bariju u jedanaestom tomu, u
Poglavlju o rekaiku. Takoer, u trinaestom tomu, u
Poglavlju o tewhidu kae: "Va ivot je kao ivot naroda
prije vas . " Znai da je duina ivljenja islamskog ummeta
poput duine ivljena ostalih naroda. U poglavlju koje

lO

govori o iznajmlj ivanju, u etvrtom tomu svoga djela on

kae: " Hadiski strunjaci saglasni su da je period idova do
poslanstva Muhammeda, s.a.v.s, vie od dvije hiljade
godina, a od toga je period krana esto godina, a neki
tvrde da je i manje. Na osnovu toga kaemo da je period
ivljenja naega ummeta, zasigurno, vie od hiljadu godina.
Takoer, Ibn Hader u istom poglavlju kae da najvie djela
imaju idovi, to potvruje u Poglavlj u o tewhidu. To je za
idove i logino jer su oni ivjeli najdui vremenski period,
pa su mogli i najvie dj ela uraditi. On, takoer, kae da je
primjer postojanja islamskog ummeta u odnosu na period
postojanja naroda prije nas kao primjer vremena izmeu
ikindijskog namaza i zalaska Sunca u odnosu na ostatak
dana (Poglavlje o namaskim vremenima). Ovo su tekstovi
Ibn Hadera gdj e se hadis komentarie na osnovu vanjskog
znaenja, a u ovom sluaju se radi o vremenskom raunanj u
u z spominjanje druge varijante, a to je da se ovaj hadis
odnosi na pribliavanje i alegoriju, to je neprihvatljivo.
Aritmetikom su se bavili poznati uenjaci prije Ibn
Hadera. On kae: "Et-Taberi u uvodu svog djela "Historija"
prenosi od Ibn Abasa, pa kae: 'Zbir godina dunjaluka je
sedam hiljada godina od zbira ahireta .. .' Zatim je prenio
hadis Ibn Omera: 'Va edel je poput edcla onih prije vas.'"
Taberi je potvrdio nj egovu predaju hadisom kojeg prenosi
Ebu . Sa'leb: "Allahu nije teko voditi rauna o ovom
ummetu pola dana. " (Pojam dana koji se spominje u Kur'anu
i hadisu nije poput dana kojeg mi poznajemo. nap. prev.)
Ovu predaju prenosi Suhejli od Tabcrij a. (Pogledaj Fethul
bari, jedanaesti tom, Poglavlj e o rekaiku.) Taberi u
pomenutom djelu, u Poglavlj u "Koliki je vremenski period
od poetka do nestanka svijeta", kae da su se uenjaci
selefa razili u tome. Neki kau sedam hiljada, drugi kau
est hiljada, pa je spomenuo miljenja nekih uenjaka kao
Abdullaha ibn Abasa, Ka'ba i dr. Ovim uenjacima se

l l

pridruio veliki uenj ak Es-Sujuti koji je puno izuavao ovo

pitanje kroz obraunavanje. To je radio hrabro i smjelo,
oslanjajui se na svoje ogromno znanje i duboke vidike. Bio
je more znanja, svjetlost razumijevanja, bavio se svim
naunim oblastima, emu su dokaz njegove mnogobrojne
knjige i zbirke. Es-Sujuti u svojoj poslanici "Otkrovljenje da
e ovaj ummet nadivjeti hiljadu", kae: "Izvori upuuju da
e ovaj ummet postojati vie od hiljadu godina, a to
poveanje preko hiljadu nee prijei petsto godina.
Prije svega spomenuo sam miljenj a poznatih uenjaka
koj i su se bavili problematikom izraunavanja ivotnog
vij eka ummeta kao to su Ibn Hader, Taberi, Es-Sujuti i
mnogi drugi. M i smo u ovoj knj izi prenijeli miljenja
poznatih uenjaka onako kako su razumjeli hadise od
Poslanika, s.a.v.s. Neka zna svako onaj ko odbacuje
aritmetiku kao novotariju i izmiljotinu da odbacuje ono to
su prihvatili nai priznati uenjaci.
Ako neko kae da nam se nije dozvoljeno sluiti
predajama Kitabija, niti uzimati kao dokaz, niti pripovijedati
od njih, mi emo na te rijei odgovoriti da postoj i
vjerodostoj an i jasan tekst u Buharijinom Sahihu koji nam
dozvoljava pripovijedanje od Kitabija s ciljem opomene i
pouke. Kae Poslanik, s.a.v.s: "Prenesite od mene, pa makar
ajet i pripovijedajte od sinova Israilovih, u tome nema nita
loe. Ko slae na mene namjerno, pripremio je sebi mjesto u
vatri. " Ibn Hader ovaj had is komentarie da nema zapreke
prenoenj a od nj ih, jer je prije toga Poslanik zabranio da se
pripovijeda od nj ih i slui nj ihovim knj igama da bi poslije
toga to postalo dozvoljeno. Kao da je izrekao zabranu prije
uspostavljanj a islamskih propisa i vjerskih naela, bojei se
smutnje. Poto se otklonila prepreka, postaje dozvoljeno
pripovijedanje od njih, ali sa ciljem uzimanja pouke." (Vidi
Fethul-Bari, tom esti, str. 498.) Dodao je na istom mjestu:
"Kae Malik, r.a, da se pod dozvolom pripovijedanja od nj ih
12

misli na ono to je l ijepo, a ne na la ... " Takoer navodi:

"Kae afija: 'Poznato je da Poslanik, s.a.v.s, nije
dozvoljavao pripovijedanje lai, to znai da je dozvoljeno
pripovijedanje od sinova lsrailovih onoga to ne smatramo
da je la."'
ejhu'l- islam, Ibn Tejmije u djelu Medmuatul-fetava
kae: "Poslanik, s.a.v.s, dao je olakicu da se pripovijeda od
njih, ali je zabranio potvrivanje istinosti i smatranje lanim
nj ihovog govora. Da nij e bilo nikakve koristi u
pripovijedanju od nj ih ne bi nam dao olakicu da postupimo
po nj oj . " Isti pisac u svojoj drugoj knjizi "Ispravan odgovor
za onog ko zamijeni kranstvo" spominje mnoge predaje
od Kitabija. Ako se pogledaju tefsirska djela, primjetit e se
da su mnogi ashabi kao Ibn Abbas, Abdullah ibn Omer i dr.
koristili predaje od Kitabija u stvarima u koj ima je
dozvoljeno koristiti predaje od njih.
Ovo je mali dio od onoga to su kazali uenjaci o ovoj
temi. Postaje svakome j asno da se zabrana upuena Omeru
od Poslanika, s.a.v.s, da ita knj ige Kitabija odnosi na prvi
period islama da bi poslije postalo dozvoljeno
pripovijedanje od njih. Ne mislim da iko od pravednih ljudi
moe ovo osporavati .
Ako neko kae da se jo nisu dogodili svi mali predznaci
Smaka svijeta, poput borbe muslimana protiv idova, tako
da e se oni sakrivati iza kamena i drveta, te povlaenje
rijeke Eufrat sa zlatnoga brda, mi emo odgovoriti da, su to
dogaaj i koj i e se desiti nakon pojave nekih velikih
predznaka, kao to emo objasniti.
l . Borba muslimana protiv idova u kojoj e se oni
sakrivati iza kamenja i drvea desit e se nakon sputanja
lsaa, sina Merjeminog i meu uenj acima o ovoj borbi nema
razilaenja. On e ubiti Dedala i poraziti njegove
sljedbenike od idova i tada e se desiti pomenuta bitka. Na
13

dva mj esta u ovoj knj izi sam spomenuo vjerodostojne hadise

o tome. Na jednom od nji h se kae: "Zaista e drvo i kamen
dozivati : 'O Ruhullah, tj . Isa, ovo je idov ! ' Nee ostaviti
nijednog s ljedbenika Dedala, a da ga nee ubiti." Na
drugom mjestu nalazi se hadis kojeg prenosi Ebu Umameh,
iju je ispravnost potvrdio Albani, a u kojem Poslanik,
s.a.v.s, kae: "Dedal s kojim e biti sedamdeset hiljada
idova, naoruanih sabljama i oklopima, sresti e Isaa kod
I stonih vrata u Palestini i ubiti ga. Onda e Allah poraziti
idove i nee ostati nita od Allahovih stvorenja ime bi se
oni mogli zatititi, a da nee progovoriti . Niti drvo, niti
kamen, niti ivotinja, a da nee rei : 'Boij i robe,
muslimanu, ovo je idov, doi i ubij ga !' Osim drveta
garkad, a to je nj ihovo drvo. " Stvar je potpuno jasna, pa
nema potrebe da je obj anjavamo. Postoje jasni tekstovi u
Kur'anu i hadisu i nema s lobodnog rasuivanja prema
tekstu, pa zbog toga u prvom izdanju nisam prenio miljenja
uenj aka koj i tretiraju ovu problematiku, ali nema nikakve
prepreke da navedemo nj ihova miljenja.
Ibn Hader kae da e se i dovi sakrivati ispod drveta i
kamena, pa e i drvo i kamen rei muslimanu: "Ovo je
idov, ubij ga! " Ovo ubijanje idova e se desiti nakon to
se pojavi Dedal i spusti Isa, a.s, kao to to jasno potvruje
hadis kojeg prenosi Ebu Umameh, a koji govori o pojavi
Dedala i sputanju Isa, a.s. Borba musl imana protiv idova
traj at e sve dok se idovi ne budu sakrivali iza kamenja i
drvea, a to e se desiti nakon pojave dva velika predznaka
Smaka svijeta: dolaska Dedala i sputanje Isaa, a.s. O tome
nema razi laenja meu uenjacima. elim naglasiti da ne
spominjanje ovog dogaaj a u sklopu velikih predznaka ne
znai da on spada u male predznake, kao to to neki
razumiju. Postoje mnogi dogaaj i koj i se ne ubrajaju u
velike predznake, a desit e se nakon poetka velikih
predznaka, kao to je borba protiv idova, povlaenja

14

Eufrata sa zlatnog brda i ruenje Kabe od strane dva hroma

Abesinca. Ovaj zadnji dogaaj, kao to kau uenjaci, bit e
tako bl izu nastupanja Smaka svijeta da nee niko ostati na
Zemlji izgovarajui A llah, a ovo e se odigrati nakon pojave
est velikih predznaka Smaka svijeta. 5
2. Povlaenje rijeke Eufrat sa brda od zlata, kao to se
kae u hadisu kojeg biljei Buhari : "Uskoro e se rijeka
Eufrat povui i otkriti riznicu zlata. " U drugoj predaji se
kae: " .. .i otkriti brdo od zlata. " Kao to smo spomenuli, ovi
predznaci e se desiti u toku velikih predznaka, ili
neposredno prije njih, tj. pril ikom pojave Mehdije, a.s. Ibn
Hader kae: "Moda je ovo razlog zbog kojeg je Buhari
ovaj hadis uvrstio u poglavlje koje govori o pojavi vatre.
Takoer, Ibn Made biljei hadis od Sevbana da je rekao :
'Kod vae riznice e biti ubijena trojica, a svi e biti sinovi
halifa, vladara . . . ,' pa je spomenuo hadis o Mehdiji koji nije
vjerodostojan. Zlato koje se spominje je isto zlato koje je
spomenuto u hadisu, a aludira na njegovo otkrivanje u
vremenu Mehdije. " 6

Subhanal lah, novine su poele da nas obavjetavaju, a to

se podudara s onim to smo rekli , o prvim naznakama zlata
u rijeci Eufrat i o velikom problemu izmeu Turske i Iraka
zbog vode. Bojazan je da e Turska krenuti u akciju brzog
isuivanja rijeke Eufrat, to e rezultirati pojavom zlatnog
brda, a to e se desiti u vremenu Mehdije. Na osnovu
kategorinosti tvrdimo da su se obi stinuli svi mali predznaci
Smaka svijeta. To e vrlo lahko zakljuiti svako ko se bavi
izuavanjem ove tematike. Koristimo priliku da se
podsjetimo kako nas je na voljeni Poslanik, s.a.v.s,
s

Pogledaj Fethul-Bari od Ibn Hadera, Poglavlje o haddu (o ruenju

Kabe) .

Fethul-Bari, tom 1 3, str. 8 1 .

15

upozorio da se ne pribliavamo ovom zlatu, te da e se

povesti estoka bitka oko tog blaga.
Ako neko kae da e se vratiti vladavina pravovjemih
koji e se ugledati o vladavinu Muhammeda, s.a.v.s, pa i mi
to iekujemo.
Mi odgovaramo da e se to desiti kao potvrda rijei
Muhammeda, s.a.v.s, u hadisu kojeg prenosi Huzejfe, a u
kojem se kae: "Bit e vrijeme poslanstva koliko Allah bude
elio, pa e nestati kada to Allah bude htio. Zatim e
nastupiti vladavina pravovjenih halifa i trajat e koliko
Allah bude htio, a nestat e kada Allah bude htio. Zatim e
nastupiti vladavina nasljednog kraljevstva koje e trajati
koliko Allah bude htio, a nestat e kada Allah bude htio.
Zatim e doi vladavina tiranije i trajat e koliko Allah bude
htio, a nestat e kada to Allah bude htio, pa e nastupiti
vrijeme pravedne vladavine koja e slijediti put poslanstva.
Zatim je uutio." 7 Dakle, pravedna vladavina koja se
spominje na kraju hadisa e doi, ali mi tvrdimo da je to
vladavina Mehdije i to zbog dvije stvari :
- Razumijevanje hadisa koje smo spomenuli u ovoj
knjizi, a odnose se na Mehdiju. U jednom od njih se kae:
"Zemlja e biti ispunjena tiranijom i nasiljem. Kada se to
desi, Allah e poslati jednog ovjeka od mene. Njegovo ime
je moje ime, a ime njegovog oca je ime mog oca, pa e
ispuniti Zemlju pravdom kao to je bila ispunjena
nepravdom i nasiljem." Ovaj hadis i njemu slini, govore da
je Mehdija ovjek za kojeg Muhammed, s.a.v.s, kae:
"Mehdija je iz nae porodice. Allah e ga nadahnuti u jednoj
noi . " On je ispravni hali fa koj i e slijediti put Poslanika,
s.a.v.s, i pod ij om e se vladavinom Zemlja ispuniti
7

Hadis biljei Ahmed u Musnedu, a njegovu ispravnost potvrdio je

hafiz !raki i Albani.

16

pravdom, kao to je bila ispunjena zulumom. "Za njegovo

vrijeme e biti bogatstva toliko da se nee moi izbrojati . "
Da s e ovo odnosi na neku v ladavinu prije poj ave Mehdije,
Poslanik, s.a.v. s, nas ne bi obavijestio o tiranij i i neredu
kojima e Zemlja biti ispunjena prije njegove pojave. Rije
"hilafet" (vladavina) je openit poj am, a rije "ispravan" je
osobenost tog poj ma, to oznaava suzbijanje tiranije i
nasilja. Poslanik, s.a.v.s, nas obavjetava da e Zemlja biti
odjevena odjeom nasilja i zuluma prije Mehdije, pa e ga
Allah poslati da uspostavi ispravnu vladavinu, slijedei put
poslanstva kako bi uspostavio vladavinu pravde. Zato, dragi
brate, obrati panju na ovo, jer je to jedina prilika za onoga
ko razmilja i razumije. Moda nee imati prilike saznati o
spomenutom negdje drugo, pa se vrsto dri onog to si
saznao.
- Samo Muhammed, s.a.v.s, ima pravo da kae ko je taj
pravedni halifa. Osim nj ega to niko nema pravo ! Poslanik
precizno nagovjetava dolazak pravednog vladara pred kraj
postojanja ovoga svijeta, kao to se spominje u hadisima.
Onaj ko tvrdi da e to biti neko drugi, a ne Mehdija, mora
imati za to argumentaciju, tj . hadis koj i je vjerodostojan !
Ibn Hader biljei hadis koji potvruje nau tvrdnju, pa
kae: "Taberani biljei hadis u kojem se kae: 'Poslije mene
e biti pravedni vladari, pa poslije njih prinevi, a nakon
njih kraljevi. Poslije nj ih e vlast uzeti tirani, pa e se
pojaviti ovjek iz moje loze koj i e napuniti Zemlju
pravdom kao to je bila napunjena nasiljem, nakon ega e
se pojaviti Kahtanija. Tako mi Onog koj i me je poslao sa
Istinom, tako e se desiti ! " 8 Dakle, period koj i e doi
nakon vladavine tiranije, a u kojem mi ivimo, je period
Mehdije, nakon kojeg e doi vrijeme Kahtanije koj i se
spominje u hadisu kojeg biljei i Buhari.
6 Fethul-Bari, Poglavlje o propisima, tom 1 3 , str. 2 1 4 .

17

Ovaj na govor ne znai da da'ije na Allahovom putu

trebaju prestati pozivati u Allahovu vjeru, niti da odustanu
od svoje namjere oni koj i ele uspostavu erijata.
Na kraju napominjemo da tree poglavlje ove knj ige daj e
precizne infonnacije o Mehdiji, to ne ostavlja nimalo
sumnje niti nejasnoe. Daje nam informacije o nainu
Mehdijinog
prepoznavanja,
znakovima
njegovog
pojavljivanja, te o naim obavezama prema njemu. Tree
poglavlje e rijeiti nejasnoe o ovoj temi, a ne UJnoiti ih za
one koj i se Allaha boje i koj i su razumom obdareni.
Ovom knjigom sam elio pojasniti neke nejasnoe u vezi
sa ovom problematikom, koju neki pogreno shvataju.
Nadam se da sam uspio u svojoj namjeri. Ono to je dobro,
je od Allaha, a ono to je loe, je plod mojih ruku, a svaka
stvar, prij e ili poslije se vraa Allahu, Gos podaru svih
svjetova. Allahu se zahvaljujem na Njegovim blagodatima i
Uputi. Takoer, zahvaljujem se svima koji su mi pomogli u
izdavanju ove knjige, bez obzira o kojem izdanju je rije
Posebno se zahvaljujem uenj acima Univerziteta Al-Azhar,
te Kolegiju za nauna istraivanja. Takoer se zahvaljujem
onima koji se ne slau sa naim miljenjem, a doprinijeli su
da se prouje i rairi ova ideja. Allah se smilovao onom ko
mi ukae na greku.
Onaj ko u ovoj knjizi nae neto to se suprotstavlja
Kur'anu, sunnetu, ili idma'u islamskih uenjaka, neka to
obznani, ali pod uslovom da se nj egov govor zasniva na
vrstoj argumentacij i Kur'ana, sunneta i islamskih uenjaka.
Znanje istine je izgubljena stvar vjernika i gdje god je nae,
neka je uzme!
Allaha, d., molim da nas uini od skupine iskrenih
pomagaa Ehlis-Sunneta vei-Dema'ta, te da se svi
okoristimo ovom knjigom. Molim Ga da se smiluje moj im
roditelji ma, koj i su mi u djetinj stvu odgoj podarili, te da
18

oprosti svim muslimanima i muslimankama jer On sve uje

i odaziva se onima koj i Ga dozivaju. Allah je taj koj i zna
svaiju namjeru i neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova.
Emin Muhammed Demaluddin
Kairo, 1 6 . dumade-1-ahire 141 7 . h.g.
29. oktobar 1 996.

19

Predgovor prvog izdanja

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU NA
BOSANSKOM JEZIKU
Zahvala pripada Allahu, od Njega pomo i oprost traimo
i Nj emu se utjeemo od zla naih dua i naih runih
postupaka. Koga Allah uputi on u zabludi nee ostati, a koga
On u zabludi ostavi niko ga iz nje nee izvesti, te svjedoim
da nema drugog boga osim A llaha, koj i nema sudruga i da je
Muhammed, s.a.v.s, Njegov rob i Poslanik.
Najispravniji govor je A llahova knj iga, a najvra veza
je rije bogoboj aznosti. Najbolje potomstvo je potomstvo
Ibrahima, a.s, a najbolji put je put Muhammeda, s.a.v.s. ( . . )
Naj asnija smrt je ehadet na Allahovom putu, a najbolje
slijeenje je slijediti poslanike, s.a.v.s. Najvea sljepoa je
sljepilo poslije Upute, a najbolja djela su ona od kojih
najvie koristi imamo. Najgora sljepoa je sljepoa srca.
Ruka koja udjeljuje je bolja od one koja prima. Ono to je
malo a korisno je bolje je od onoga to je mnogobrojno, a
nikakve koristi nemamo od njega. Naj vei grijeh je la, a
najgore kaj anje je kajanje na Kijametskom danu. Ima ljudi
koj i A llaha spominju samo kada Ga negiraju. Jedan od
najveih grijeha jeste la. Najbolje bogatstvo je bogatstvo
due a najbolja poputbina je bogobojaznost. Osnova
mudrosti je strah od Uzvienog Allaha, a najbolj i osjeaj u
srcu je vrsto vjerovanje. ( . . . ) Alkohol je izvor svakog
grijeha, a najgora hrana je ona koja se uzme od imetka
siroeta. Sretan je onaj koj i pouku od drugog primi . Vi idete
putem koji vodi u kabur, a presuda je na Sudnjem danu.
Najvanij i dio naih djela jeste nj ihov svretak. Najgore
licemjerje je lano pretvaranje. Sve to e doi je blizu.
Vrijeanje vjernika j e grijeh, a borba protiv njega je
.

20

nevjerstvo. Jedenje njegovog imetka je grijeh i prema

Allahu, otuivanje njegovog imetka je kao prolijevanje
njegove krvi. Ko je ohol prema Allahu kao da Ga je
zanijekao. Ko prata i Allah e njemu pratati. Ko se suzdri
u srdbi Allah e ga nagraditi, a ko bude strpljiv kada neto
izgubi, Allah e mu to nadoknaditi . Ko bude posluan Allah
e dati da i njega sluaju, a ko preporuuje strplj ivost, Allah
e ga viestruko nagraditi. Ko grijei prema Allahu, On e
ga kazniti.
Allahu na, oprosti nam ! Amin !
Ovo je knj iga koja govori o blizini krvavih ratova i
nereda, koj i e nagovijestiti zavretak ovodunjalukog
ivota, te nastupanje Smaka svijeta. Oslanja se na
vjerodostojne dokaze i jake predaje, tj . na dokaze iz Kur'ana
i sunneta Poslanika, s.a.v.s. U njoj se navode predaje
pripadnika Knj ige (idova i krana), a to je stvar koja je
dozvoljena, jer je to na Poslanik, s.a.v.s, dozvolio rijeima:
"Prenosite od sinova lsrailovih, u tome nema nikakve
tete. " 9 Sadraj ovog djela potvruju dogaaj i savremenog
doba i u skladu su sa njim u potpunosti.
Osjeam veliko aljenje zbog malog broja vjernika koj i
posjeduju znanje o ovoj temi, dok j e ona istovremeno
obinom kranskom svijetu dobro poznata, pa ak i pjevaju
pjesme sa naslovom: "Doi, o Isuse ! ", iekujui ga i
pourujui njegov dolazak. Jedini mi zanemarujemo te
injenice i potpuno ih zapostavlj amo.
Na samom poetku pisanja nastojao sam to je mogue
vie skratiti tekst da bi knj iga bila pristupana svima i lahka

Hadis je vjerodostojan, prenosi ga Buhari u svojoj zbirci - tom 6 br.

361, a njegov poetak je: "Prenesite od mene, pa makar jedan ajet . . .

21

"

za razumijevanje, sa ciljem da se s nJom to bolje

okoristi mo.
Ova knj iga je opomena nemarnima i budilica za
uspavane, bez obzira da li se radi o pobonjacima ili onima
koje je ovaj svijet obuzeo. Zaista su ljudi, osim onih kojima
se Al lah smiluje - nemarni, ravnoduni i ustrajni u neistini.
Mnogi vjernici su od onih nemarnih iz razloga to su se
zaokupirali razilaenjima u miljenj ima koja nisu od
sutinske vanosti i koja su davno prevaziena. Umjesto
toga, trebaju se ugledati na ispravne prethodnike, koje nije
razjedinilo razilaenje u miljenju niti ih je dovodilo do
meusobne mrnje i gubljenja osjeaja ljubavi u ime Allaha.
Oni se nisu prepirali, niti nadijevali rune nadimke jedni
drugima, niti su vrijeali jedni druge. Meusobno su bili
bliski, voljeli su se i bili su tolerantni jedni prema drugima.
Izuzetna vanost ove knj ige se moe dvojako posmatrati,
kako sa naune tako i sa drutvene strane, jer ona svoj im
sadrajem upozorava i nagovjetava svim ljudima blizinu
nereda i krvavih ratova koj i e se odigrati pred kraj
ovodunjalukog svijeta, a koji ve kucaju na vrata, i svojom
estinom unititi sve to bude u nj ihovoj blizini. Zbog toga
se ova knj iga obraa svim pametnim ljudima, poruujui im:
O, vi koji ste odani ovome svijetu, ostavite svoje grij ehe !
Suzdrite s e o d svojih prohtijeva, vratite s e svome
Gospodaru i pridravaj te se Njegovog zakona, jer e na
kraju postojanj a ovog ummeta strana kazna zadesiti one
koji butu ustrajni u besposlici i pijenju alkohola, te ovisni o
svirci i drugim prohtjevima. Toga dana niko nee biti spaen
od Allahove odredbe, osim ako se Allah nekom smiluje.
O, vjernici, svi se vrsto za Allahovo ue drite i nikako
se ne razjedinjujte ! Zanemarite nesuglasice, ujedinite se i
volite u Ime Allaha. Ne prepirite se da ne biste doivjeli

22

neuspjeh i nestajanje. Svi ste vi j edan saf u bliskom i

velikom krvavom boju. Ne dozvolite manjoj skupini, kojoj
nedostaje znanja, da vas razjedini i upropasti va trud.
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Pojavit e se na kraju postojanja
moga ummeta ljudi koji e vam govoriti o onome to niste
10
prije uli, ni vi, a ni vai preci. Dobro ih se priuvajte ! "
O, robovi Boiji, vodite rauna o bitnim stvarima i
nemojte se zamarati sitnim problemima koj i e vas odvratiti
od obavljanja odgovornih poslova i borbe protiv vaih
neprijatelja koji vas okruuju sa svih strana! Muslimanu koj i
se bavi naukom nareeno je da vrj ednuje stvari, te da daje
prednost onome to j e vanije i pree. Postoje stroge
dunosti koj ima je zaduen svaki pojedinac, te obaveze za
jednu grupu lj udi, pa koja god grupa da ih uradi, sa ostalih je
spala obaveza. U svakom vremenu postoj e stvari koj e su
obavezne i one koje nisu obavezne ali ih j e lijepo raditi , itd.
Poznato je svima da svi propisi imaju svoj e odreeno mjesto
i stepen u vanosti i davanju prednosti . Ako vidimo da neko
naruava redosl ijed ovih utvrenih pravi la, pa pouruje ono
to treba odgoditi, ili odgaa ono to treba pouriti, obaveza
je upozoriti ga da tako ne radi a njegova je obaveza da
prihvati savjet i promijeni svoj e postupke ! Vjera je savjet!
Hafiz Ibn Hader kae: "Neki velikani su rekli: 'Koga
zaokupi farz, pa zapostavi nafilu, on ima opravdanje, a koga
zaokupi nafila, pa zapostavi farz, on je sam sebe
prevario."' 1 1
O, politiari, pisci i mislioci, zaista se sklapa mozaik oko
velike bitke Armageddon, kako j e nazivaju krani i j evreji
u svojim svetim knjigama a za koju Muhammed, s .a.v.s,
kae: "Rimljani 1 2 e s vama uspostaviti mirovni ugovor, pa
1

11

12

Hadis je vjerodostojan, biljei ga Muslim u uvodu Sahiha.

Fethul-Bari, tom ll, Poglavlje o rekaiku.

Tj. krani. U nae vrijeme se to odnosi na Evropljane i Amerikance.

23

ete se boriti sa nj ima protiv zajednikog ne rijatelja.

R
Pobijedit ete i ostvariti ratni plijen i sigurni biti ." 3 Za ovu
veliku bitku svjetskih razmjera koja e biti izuzetno
razarajua, vre se velike pripreme. "Zasigurno se vre
pripreme za veliki boj na Bliskom Istoku, oko vanih
stratekih mjesta. Nije u potpunosti jasno koja je to strana
protiv koje e se boj voditi i koja e doivjeti potpuni
poraz." 1 4
Dr. Mustafa Mahmud kae: "Pripremite se! Izrael se
uurbano penje ka svom zenitu, nakon kojeg e poeti
nj egovo ruenje. Jo etiri godine su ostale od njegovog
ivota, a mogue je da e to biti neto prije ili kasnije. Allah
najbolje zna." 1 5
Muhammed, s.a.v.s, nas je obavijestio, a potvreno je da
on samo istinu govori, u vjerodostojnim predajama o
velikom, stratekom boju. To e biti rat saveznika (dakle,
svjetski): muslimana i Rimljana (krana) na jednoj strani,
protiv neke druge sile. Pobijedit emo u njemu, samo ne
znamo koja je to strana koja e se boriti protiv nas i koja e
doivjeti neizbjeni poraz. Moda je to komunistiki blok,
tj . voj ske Rusa, Kine i njihovih saveznika. Moda je to
vojska i'ija (Iran, Irak i njihovi saveznici). A moda e svi
oni biti jedan tabor koj i e doivjeti poraz. Ipak, Allah
najbolje zna ta e sve biti.
Meutim, Muhammed, s.a.v.s, nam ukazuje na neto to
e se desiti nakon tog velikog boja, a to vjerovatno malo ko
od ljudi zna. To daje posebnu vrijednost ovoj knj izi i
13 Hadis biljee Ahmed, Ebu Davud, Ibn Made i Ibn Hiban, hadis je
vjerodostojan, to potvruju Sujuti i Albani.
1 4 Citat je iz lanka "Vaington, Ankara i Izrael" dr. Muhammed Abdul
Mun'im, objavljen u novinama Kairske piramide, od 1 2 .05 . 1 996.
15 Iste novine, lanak: "Pokorno dijete" dr. Mustafa Mahmud, od
25 .05 .1996.

24

svrstava je u vane naune izvore za strunjake koji se bave

analizom politikog i vojnog stanja, te promatranjem
sadanjeg stanja u svijetu. Naime, radi se o tome da e
Rimljani, vraajui se iz tog boja, iznevjeriti muslimane, to
e biti razlog krvave bitke i estokog boja izmeu nas i nj ih.
To e biti straan boj u kojem e oi pocrveniti, oruje e
sijevati, i rasplamsat e se teka borba. Konj i e se uzrujati,
gazei po krvi ubijenih. To e biti uasna bitka !
U treem poglavlju emo spomenuti detalje ovih okraja,
na osnovu onoga to nam je na Poslanik, s.a.v.s, o njima
rekao. Molim od Allaha spas od svih vidlj ivih i skrivenih
iskuenja.

25

Prvo poglavlje

MALI PREDZNACI SMAKA SVIJETA

Prvio dio

Jezino znaenje i smisao predznaka Smaka svijeta, te

posebne napomene
Drugio dio

Najvaniji mali predznaci Smaka svijeta

Trei dio

Armageddon

26

Prvi dio

JEZINO ZNAENJE l SMISAO PREDZNAKA SMAKA

SVIJETA, TE POSEBNE NAPOMENE

Pod malim predznacima Smaka svijeta podrazumijevaju

se dogaaji o kojima nas je obavijestio Muhammed, s.a.v.s.

Oni e se deavati pred kraj svijeta i oznait e skoro

nastupanje velikih predznaka ili sami njihov poetak.

Izraz "predznaci Smaka svijeta" uzet je iz kur'anskog i

hadiskog teksta. Allah, d., kae: "Zar oni ekaju da im

Smak svijeta iznenada doe, a ve su predznaci njegovi

tu." 16 Muhammed, s.a.v.s, u jednom hadisu odgovara na
pitanja Dibrila o poetku Smaka svijeta, pa kae: "Upitani

o tome ne zna nita vie od onog koji pita." Dibril ree:

"Obavijesti me o njegovim predznacima!" Pa Muhammed,

s.a.v.s, odgovori: "Kada robinja sebi rodi gospodaricu, te

kada vidi bosonoge, siromane pastire da se nadmeu u
izgradnji kua!" 17
Smisao izraza "mali predznaci" je u tome da nakon

njihovog pojavljivanja dolazi vrijeme velikih predznaka

Smaka

svijeta,

koji

nagovijestiti

skori

nastup

Kijametskog dana. U suprotnom ne bi bilo smisla nazivati ih

malim predznacima, ako oni svojim obistinjenjem nebi

nagovijestili dolazak velikih predznaka.

Neki

islamski uenjaci

su

nastojali

da

saberu

sve

predznake koji su spomenuti u hadisima, pa su zabiljeili

preko devedeset malih. Drugi su sabrali i vei broj, a neki

manJe

od

pomenutog,

zbog

razlike

16 Muhammed, 18.
17 Dio vjerodostojnog hadisa koji biljei Muslim u Sahihu.

27

priznavanju

vjerodostojnosti odreenih predaja - u svakom sluaju,

razlika nije velika.

Prije nego ponemo izlaganje malih predznaka, htio bih

ukazati na nekoliko stvari:

l . Svi mali predznaci Smaka svijeta su se odigrali, o

emu emo govoriti u drugom dijelu nae knjige, tano

onako kako ih je nagovijestio Muhammed, s.a.v.s.

2 . Obistinjenje dogaaja o kojima nas je na Poslanik

obavijestio, treba da pojaa vjerovanje u istinitost onoga sa

ime je on doao. Muhammed, s.a.v.s, nas je obavijestio o

ovim dogaajima ije je poznavanje u to vrijeme bilo

nadnaravno, (gajb), jer je on sauvan od grijeha, te zato to

on "ne govori po hiru svome!"18

3 . Neki ljudi pogreno ubrajaju u male predznake

dogaaje koji e se desiti nakon pojave velikih predznaka,

kao npr:

- Borba muslimana protiv idova, tako da e se oni

sakrivati iza kamena i drveta, pa e i kamen i drvo govoriti:

"0, muslimanu, o, robe Boiji, evo idova iza mene! Doi i

ubij ga!" 19 Ovo e se desiti nakon pojave Mehdije, nakon

pojave Dedala, te silaska lsaa, a.s, koji e ubiti Dedala i

poraziti njegove sljedbenike idove. U toku te bitke idovi

e se sakrivati iza kamenja i drvea; ali e ono progovoriti Allahovom dozvolom - a to nee biti udno jer je to

vrijeme odigravanja jako udnih dogaaja.

- Borba muslimana protiv Turaka. Muhammed, s.a.v.s,

kae: "Nee nastupiti Smak svijeta sve dok ne doe do

18

En-Nadm, 3.
19 Dio hadisa koji biljee Buhari i Muslim.

28

borbe izmeu muslimana i Turaka, ljudi malih o u, crvenih

lica, spljotenih noseva i okruglih i irokih lica." 2
- Povlaenje rijeke Eufrat koja e ostaviti iza sebe brdo

zlata oko kojeg e se ljudi boriti. Ovo e se desiti u vrijeme

Mehdije, zbog ega Buhari navodi ovaj hadis u poglavlju o

pojavi vatre. Ibn Made hadis slian ovome navodi u

poglavlju o Mehdiji, zbog ega Ibn Hader kae: "To
upuuje na to da e se ta borba desiti u vrijeme Mehdije." 2 1

- Razgovor izmeu ljudi i ivotinja, te razgovor ovjeka

sa kiankom svoga bia. Ovo e se odigrati nakon poetka

velikih predznaka Smaka svijeta.

Ruenje

Kabe

od

strane

jednog

kratkonogog

Etiopljanina. To e se desiti nakon smrti Isa, a.s, jer se

pouzdano zna da e Isa, a.s, obaviti hadd. Muhammed,

s.a.v.s, kae: "Tako mi Onoga u ijoj ruci je moj ivot Isa

sin Merjemin e iz

doline

Feddur-Revha'

poeti
obavljanjem hadda ili umre, ili i jednog i drugog. " 22

sa

- Povratak zelenila i rijeka na Arabijskom poluotoku.

Ovi i slini dogaaji desit e se nakon silaska Isaa, a.s.,

pa na to treba obratiti panju.

20

21
22

Had is biljee Buhari i Muslim, a pod narodom Turaka misli se na

Kineze i Ruse.
Fethul-Bari, tom 1 3.
Biljee Muslim i Ahmed, te Albani u svojoj zbirci pod brojem 2457 .

29

Drugi dio
NAJVANIJI M A LT PREDZNACI SMAKA SVIJETA
U ovom poglavlju emo spomenuti najvazmJe male
predznake bez posebnog komentara, osim tamo gdje to bude
neophodno. Za svaki pomenuti predznak, spomenut emo i
vjerodostoj an hadis u kojem se on spominje. Neka je sal avat
i selam na naeg Poslanika i na njegovu porodicu!

l . Da robinja sebi rodi gospodaricu. Ovim se aludira na

mnogobrojna islamska osvajanja u koj ima e biti veliki broj
robinja koje e raati djecu svoj ih gospodara, a koja e, kao
sinovi svoj ih oeva, biti slobodni i nadreeni svojoj majci
koja je robinja. Takoer je mogue da se ovim aludira na
neposlunost djece prema roditelj ima, tako da e se dijete
odnositi prema svojoj majci kao prema ropkinji. Oba ova
tumaenja su se obistinila u svakodnevnom ivotu.

Da vidi bosonoge, siromane pastire kako se

nadmeu u gradnji velikih kua. Ova pojava je danas jako
rairena, ne samo meu Arapima, nego i na drugim
mj estima.
2.

Preputanje poslova onima koji ih nisu dostojni.

Muhammed, s.a.v.s, kae : " Kada se poslovi preuste onima
koji za to nisu sposobni, oekujte Smak svijeta." 3
3.

23

Hadis biljei Buhari u Poglavlju o znanju.

30

4.

Smanjivanje znanja i rairenost neznanja.

Mnotvo ubistava.

5.

Muhammed, s.a.v.s, kae: " Pred

Smak svijeta e se rairiti neznanje a nestat e znanja, i

24
umnoit e se hered, a to je ubijanj e."

PUenje vina i njegovo nazivanje drugim imenima.

6.

Muhammed, s.a.v.s, kae: " Ljudi iz mog ummeta e piti

25
vino, a nazivat e ga drugim imenima."

7.

Rairenost nemorala (bluda).

8.

Mukarci e oblaiti svilenu odjeu.

9.

Smatranje

Muhammed,

dozvoljenim

s.a.v.s,

kae:

muzikih

"Zasigurno

instrumenata.

e biti u mom

ummetu lj udi koji e blud, svilu, vino i muzike instrumente

26
smatrati dozvoljenim."

l O.

Unajmljivanje pjevaica.

l l . Pojava bestidnosti i razvratno govora.

24

Biljee Buhari i Muslim.

Biljee Ahmed i Nesai sa vjerodostojnim lancem prenosi laca. Al bani
ga spominje u Sahihu.
26
Biljei Buhari, a Albani ga spominje u Sahihu.
25

31

12.

Prekidanje rodbinskih veza.

13.

Prevara i optuba nevinog.

1 4 . Davanje povjerenja varalici. Muhammed, s.a.v.s,

kae: "Od predznaka Smaka svijeta je bestidnost i razvratan
govor, prekidanje rodbinskih veza, i nepovjerenje prema
povjerljivom a povjerenje u varalicu. " 2 7

15.

Pojava iznenadne smrti kod ljudi.

1 6. Prolazak kroz damije, a neobavljanje namaza u

njima. Muhammed, s .a.v.s, kae: " . . . i kada kroz damije
budete prolazili i kada se poj ave iznenadne smrti. " 2 8

Borba izmeu dvije muslimanske vojske iji e poziv

biti isti. Ovo se odnosi na poznati sukob izmeu Alije i
Muavije.
1 7.

1 8.

Kratkoa vremena. U vremenu e nestati berieta.

1 9 . Mnotvo zemljotresa. Egipatski seizmolozi tvrde da je

zemlj a dola u stanje neprestanog podrhtavanja.

27 Biljee Ahmed i Bezzar, te Albani u Sahihu pod brojem 229.

28 Biljee Taj alisi u Musnedu i Albani u Sahihu.

32

20.

Pojava velikih nereda i rairenost zla.

Muhammed,

s.a.v.s, kae: "Nee nastupiti Smak svijeta sve dok se ne

povue znanje, raire zemljotresi, pojave neredi i umnoe

ubistva. " 2 9

2 1 . Udruivanje drugih naroda protiv muslimana kao to

se grupa ljudi okupi oko posude za jelo.

Traenje znanja od nezrelih osoba, koje nisu dobro

upuene u nauku. Bit e pitani, pa e davati odgovore bez
22.

znanja i tako skrenuti s pravog puta i druge u zabludu

odvoditi. Muhammed, s.a.v.s, kae: " Jedan od predznaka
Smaka svijeta je traenje znanja od nezrelih. " 3 0

23. Pojava razgolienja kod ena, tako da e pokrivati

jedan dio tijela, a drugi e otkrivati, ili e oblaiti usku i
prozirnu odjeu.

Glupaci e zauzeti poasna mjesta i vodit e brigu o

poslovima od opeg interesa. Muhammed, s.a.v.s, kae:
24.

"Pred Sudnji dan e biti vrijeme prevare, kada e se

optuivati povjerljivi a laljivcu e se ukazivati poast.

Presudu e donositi

ruwejda? ! "

ruwejda. "

Poslanik odgovori:

Ashabi upitae: "Ko je to

"To

donositi presudu u opim poslovima. "3 1

je glupak koji e

29 Biljee Buhari, Ahmed i Ibn Made.

Biljee Taberani, Ibnul-Mubarek, a Albani ga spominje u Sahihu.
3 1 Biljee Ahmed, Taberani, a Albani ga spominje u Sahihu.

30

33

25. Selam e biti samo za poznatog, tj . nee se selam

nazivati osim onome ko je poznat. Muhammed, s.a.v.s,
kae: "Jedan od predznaka Smaka svijeta je da ovjek
selami samo onog ko mu je poznat. " 32

26. Da se ne vodi rauna o halal opskrbi. Muhammed,

s.a.v.s, kae: "Doi e vrijeme u kojem ovjek nee voditi
rauna o nafaki koju je stekao: da li je to na halal nain, ili
ne." 33

27.

Opa rairenost lai.

28. Blizina arija (trita), ime se ukazuje na rairenost

trgovine. Muhammed, s.a.v.s, kae: " . . . rairenost lai,
kratkoa vremena i blizina arija." 34

29. Deve i kue e koristiti ejtani, tj . ovjek e jahati

devu koju e pratiti druga a koja nee sluiti za jahanje, niti
e njome pomoi onome ko e imati potrebu za njom, pa e
je ejtan jahati . Takoer, ovjek e kupiti kuu ne zbog toga
to mu je neophodna za stanovanje, pa e godinama biti
prazna i ejtani e je nastaniti. Muhammed, s.a.v.s, kae:
" Kue i deve e biti za ej tane pripremljene." 35

32
33
34
35

Biljei Ahmed.
Biljee Buhari i Nesai.
Biljei Ibn Hibban, hadis je vjerodostojan.
Biljei Ebu Davud, hadis je vjerodostojan.

34

Natjecanje u gradnji dam!ja i njihovo uljepavanje.

Muhammed, s.a.v.s, kae : "Nee nastupiti Sudnj i dan sve
dok se ljudi ne budu natjecali u gradnji damija." 36
30.

Farbanje glava crnom bojom. Muhammed, s.a.v.s,

kae: "Pred Smak svijeta e se pojaviti narod koj i e farbati
glave emom bojom, om nee osjetiti m mmsa
dennetskog. " 37
31.

Velika elja za snovienjem Poslanika, s.a. v. s. , a to

e biti vrijeme opih nereda i otuenosti od vjere.
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Doi e vrij eme kada e neko
eljeti da me vidi u snu vie nego to voli svoj imetak
porodicu ." 3 8
32.

33. Rairenost nepokornosti meu ljudima i jako malo

injenje djela za ahiret.

Rairenost krtosti, tako da e svi krtariti sa onim to

posjeduju. Bogata e biti krt u svom imetku, uenjak u
znanju, a proizvoa u onome to proizvodi. Muhammed,
s.a.v.s, kae: "Rad e se umanj iti, a poveat e se krtost. " 39
34.

Meusobna ubijanja bez ikakvog povoda.

Muhammed, s.a.v.s, kae: "Tako mi Onog u ijoj ruct J e
35.

36 Biljee Ahmed, Nesai, Ebu Davud i Ibn Made, hadis je

vjerodostojan.
37 Biljee Ebu Davud i Nesai, hadis je vjerodostojan.
36 Biljee Buhari, Muslim i Ahmed.
39 Biljee Buhari, Muslim i Ebu Davud.

35

moja dua, doi e vrijeme kada ubica nee znati zbog ega
je ubijao, a ubijeni zbog ega je ubijen. " 40

Drutvena bogastva e biti izloena otimaini, pa se

ljudi nee ustruavati od pljake i zatajivanja te imovine.
36.

37.

Gubljenje povjerenja.

38.

Nemarnost ljudi prema vjerskim propisima.

Pokoravanje ovjeka prema svojoj eni, a

neposlunost prema majci.
39.

Grub odnos prema ocu, a lijepo ophoenje prema

prijatelju.
40.

41.

Podizanje glasova u damiji.

Da voa jednog naroda bude najbjedniji, a da

najpokvareniji meu njima bude ugledan.
42.

43. Potivanje ovjeka zbog straha od njegovog zla, a ne

zbog njegove zasluge i plemenitosti. Muhammed, s.a.v.s,
kae : "Kad bude zarada promjenj iva, povjerenje izgubljeno,
zekat kao kazna, kada se bude ovjek pokoravao svojoj eni,
a prema svojoj majci bude neposluan, dobar prema
40

Biljei Muslim.

36

prijatelju, a grub prema svom ocu, kada se povise glasovi u

damiji i voa naroda bude najbjedniji, te najuglednij i bude
najpokvareniji, kada se ovjek bude potivao zbog straha od
njegovog zla, kada se budu pila alkoholna pia i oblaila
svila, kada se budu naruivale pjevaice i muziki
instrumenti, te kada posljednj i iz ovog ummeta budu
proklinjali prve. Tada neka ljudi oekuju crveni vjetar, ili
izoblienja, ili ponienj a, te dogaaje koj i e slijediti jedni
druge, kao to se raspe ono to je nanizano na nisci, kada se
ona prekine." 4 1
44.

Mnotvo policije zbog velikih nereda.

45. Davat e se prednost ovjeku u predvoenju namaza

zbog lijepog glasa, makar on bio najmanje uen i najmanje
vrijedan meu prisutnim ljudima.

46.

mita.

Kupovina poloaja, tj. dolazak na poloaj putem

47. Mnoga prolijevanja krvi. Muhammed, s.a.v.s, kae:

"Pourite sa dobrim djelima prije nego se desi est stvari:
vladavina glupaka, mnotvo policije, prodavanje vlasti,
olahko prolijevanje krvi, prekidanje rodbinskih veza i
skupina mladia koja e od uenj a Kur'ana praviti koncerte.
Birat e se jedan od njih da im melodino ui bez obzira to
najslabije poznaje fikhske propise ! " 42

4 1 Biljei Tirmizi i kae da je hadis garib.

42 Biljee Ahmed, Taberani, a Albani ga je spomenuo u Sahihu.

37

48. Da ena uestvuje sa svojim muem u poslu i

trgovini. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Pred Sudnj i dan ljudi
e nazivati selam samo onima koje poznaju, rairit e se
trgovina, pa e ena uestvovati u trgovini sa svojim
muem. " 43

49.

Mnotvo i rairenost pisanja.

50.

Da dijete bude okrutno.

51.

Da kia bude vrua.

52. Traenja znanja, ne zbog vjere, nego da bi se dobio

poloaj ili stekao imetak.

Pojava automobila. Ovo je jedna od zadivljujuih

stvari o koj ima nas je obavijestio Muhammed, s.a.v.s: "Pred
kraj ivota moga ummeta e biti ljudi koj i e se voziti u
udobnim sedlima slinim onim u kuama. Dolazit e tako do
pred damijska vrata, a ene e im biti razgoliene. 44
53.

54. Pojava raskoi i lagodnog ivota meu muslimanima.

Muhammed, s.a.v.s, kae: "Kada se moj ummet uzoholi i
budu ih sluili sinovi perzijskih i vizantijskih kraljeva, zli e
vladati nad onima koj i su dobri." 45

43
44
45

Biljee Ahmed i Tajalisi, ha dis je vjerodostojan

Biljee Ibn Hibban i Hakim u Mustedreku
Biljee Tirmizi i Albani u Sahihu

38

Uzdizat e se varanje, a potenje e biti poniavano.

Odndosno, potovat e se grijenici, a omalovaavati
plemeniti ljudi .
55.

56. Rei e s e ovjeku: "Kako s i tvrdoglav, kako si

slomljen i raspameen ! " U njegovom srcu nee biti ni
6
trunke i mana. 4

5 7 . Prieljkivanje smrti zbog velikih

iskuenja.
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Nee nastupiti Sudnj i dan sve
dok ovjek ne bude prolazio pored mezara drugog ovjeka
govorei : 'Kamo sree da sam na njegovom mjestu ! "' 4 7

5 8 . Blokada ili sankcije nametnute fraku kome e biti

uskraena hrana i pomo.

Blokada ama (Palestina, Jordan, Sirija ). Takoer e

im biti uskraena hrana i pomo. Ova dva prethodna
predznaka su naj interesantnije stvari o koj ima nas je
obavijestio na Poslanik, s.a.v.s, a desit e se pred kraj
postojanj a dunjaluka. Nedavna blokada Iraka, pa zatim i
Palestine,
potvruju
nJect
Muhammeda,
s.a.v.s.
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Doi e vrijeme kada
stanovnicima Iraka nee moi doi ni roba n i novac."
"Odakle to?" - upitali smo. On nam odgovori : "Od stranaca,
nearapa koj i e to initi ! " Zatim je rekao: "Doi e vrijeme
59.

46
47

Biljee Buhari, Muslim, Ahmed, Trmizi i Ibn Made.

Biljee Buhari i Muslim.

39

kada stanovnicima ama nee moi stii ni novac ni roba."

. "Odakle to?" - upitali smo. "Od Vizantij aca! " - ree." 4 8
60.

Smrt Muhammeda, s. a. v. s.

6 1 . Osloboenje Kudsa. Ovo se desilo za vrijeme hilafeta

Omera, r.a.

Masovno umiranje od epidemije kuge i drugih

zaraznih bolesti, poput epidemije kuge za vrij eme hilafeta
Omera, r.a, u mjestu Amvas i svjetski ratovi .
62.

63 . Pojava visokih cijena. ovjeku e se, umjesto sto dati

tristo dinara, ali on nee biti zadovoljan.

Smutnja koja e ui u svaku arapsku i nearapsku

kuu, kao to su televizor i muziki instrumenti.
64.

Primirje i ugovor koji e se uspostaviti izmeu nas i

Vizantijaca (Evropa i Amerika). Ovo je posljednji mali
predznak jer e se pojaviti neposredno prije zadnjeg
Krvavog boja.
65.

Uspostavljeno je primirje i poeci ovog posljednjeg

predznaka su vidlj ivi. M i sada ivimo u miru sa kranima.
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Nabrojat u est predznaka
Smaka svijeta: moj a smrt, osvaj anje Kudsa, umiranje koje
e vas zadesiti kao to ovce zadesi kuga, izobilje imetka,
48

Biljee Muslim i Ahmed.

40

tako da e ovjek, nakon to mu se da stotinu dinara, ostati

nezadovoljan. Zatim iskuenje koje nee mimoii nijednu
arapsku kuu, te primirje izmedu vas i krana. Oni e vas
iznevjeriti pa e vam doi sa osamdeset zastava, a ispod
svake zastave e biti dvanaest hilj ada. " 49
Primirje izmedu nas i Rima, ili (Evrope i Amerike) je
posljednj i mali predznak Smaka svijeta. To je dogaaj koj i
e se sigurno desiti . Zbog toga je uzet za temu jednog
poglavlja ove knj ige. To je velika bitka u kojoj e
muslimane predvoditi Mehdija. Neposredno pred ovu bitku
desit e se jo jedna velika bitka Armageddon koja e
rezultirati izdajom krana, to e biti razlog krvavom boju
izmeu nas i njih. To su velike bitke za koje se vre
pripreme ovih dana kroz razna saveznitva i potpisivanj a
ugovora izmeu raznih strana. Ova bitka je poznata svima, a
njen poetak se oekuje. Razlike su u datumu njenog
poetka a razlog tome je obim dostupnih informacija kod
onih koj i se bave ovom problematikom, (i kod muslimana i
nemuslimana). Mi tano ne moemo odrediti kada e ona
biti, ali kaemo da e se desiti jako, jako brzo.
Budite sigurni da e vijest o njenom poetku uskoro doi !
Neka je hvaljen Uzvieni Allah!

9 Biljee Buhari, Ahmed i Taberani, a Albani ga spominje u Sahihu

pod brojem 1883.

41

Trei dio
ARMAGEDDON
- ta zna o Annageddonu? !
- To je veliki dogaaj i razarajui rat. ..
- To je strateka bitka koja je jako blizu ...
- To je svjetski rat saveznika, kojeg oekuju svi
stanovnici Zemlje.
- To je politiko-vjerski rat.
- To je ogromna bitka u koju e uestvovati vie strana.
(Dragon War)
- To je najvei i najjai rat u historiji.
- To je poetak kraj a.
- To je rat prije kojeg e vladati "prividni mir" u kojem e
lj udi govoriti da je mir zavladao.
- To je bitka Armageddon !

42

Rije Armageddon je hebrej skog porijekla, a sastoji se iz

dvije rijei: ar, to znai brdo, i Mageddon to je naziv za
jednu dolinu u Palestini. 5 0 Prostor bitke se protee od
Mageddona na sjeveru do Idoma na jugu. Razdalj ina izmeu
ova dva mjesta je oko dvjesto milja. Prostor bitke u irinu e
biti od Sredozemnog mora na zapadu pa do breuljka
Muhab na istoku, to iznosi oko sto milj a. 51 Vojni analitiari
smatraj u da ovo mjesto ima strateki poloaj sa kojeg se
moe onaj ko ga zauzme vrlo lahko oduprijeti invazij i
neprijatelja. 5 2
Rije Annageddon je poznata i u svetim knjigama
krana i idova i u njihovoj naunoj literaturi to emo
pojasniti u nastavku teksta.
Ako spomenemo predaje sljedbenika Knj ige, idova i
krana, nismo uradili nikakvu novotariju jer Muhammed,
s.a.v.s, je rekao: "Prenesite od mene, pa makar jedna ajet.
Pripovijedajte od Benu I sraila, jer u tome nema zapreke." 53
Naravno da je uslov za to opreznost u preuzimanju predaja
od njih i neemo prihvatiti nita, osim ono to se podudara
sa naim uenjem. Ako se nj ihovo predanje suprostavlja
naim izvorima, onda ga potpuno odbacujemo. Muhammed,
s.a.v.s, kae: "Kada vam se obrate sljedbenici Knj ige, ne
potvrujte nj ihovu ispravnost, niti ih utjerujte u la ! " 54

50

51

52
53
54

Vidi Osvrt na Danije/ovu svetu Knjigu od Embadistoresa.

Predskazivanje i politika, Derisa Halela str. 52.
Prethodni izvor, str. 40.
Biljei Buhari.
Biljei Buhari.

43

ARMAGEDDON IZMEU MUSLIMANA I

SLJEDBENIKA KNJIGE
Iskazi sljedbenika Knj ige:
l . U knj izi Apokalipsa, 1 6/ 1 6, kae se: "Sakupit e se
ejtanske due, sva svjetska vojska na mjestu koje se zove
Armageddon." Novi Zavjet, str. 3 8 8 .

2. U knj izi Vjerska odsutnost u amerikoj politici kae se

da je sedam amerikih predsjednika vjerovalo u bitku
Armageddon. 55

B ivi ameriki predsjednik Regan rekao je: "Ova

generacija je generacija koja e vidjeti Armageddon." 5 6
3.

4. " . . . sve e nestati za nekoliko godina... Dogodit e se

velika bitka svjetskih razmjera, bitka Annageddon, ili
jednostavnije - Mageddon." 57

5. Dimi Swadzet kae: "Prieljkivao sam da mogu rei:

'Postii emo mir, ali sam ubjeen da Armageddon dolazi.

Zaista je on neizbjean a desit e se u dolini Mageddon.

Istinsko obeanje i lano obeanje, str. 3 1 .

Predskazivanje i politika, str. 66.
57 Iz knjige Drama o zavretku svijeta, Arol Robetson, te Veliki zavretak
zemaljske kugle, Halins. Dva poznata amerika pisca koji predviaju
propast svijeta 2000. godine.

55

56

44

Mogu potpisivati sporazume za mir, kakve ele, ali time se

nita nee postii. Nadolaze crni dani ! " 5 8
6. Diri Fulvil, voa Radikalne kranske sekte kae:

"Armageddon je istina! To je jako komplikovana istina, ali

Bogu zahvaljujemo to e se desiti pred kraj ivota." 59
7. Skofild je rekao: "Zaista iskreni krani treba da
pozdrave ovaj dogaaj jer time poinje zavrna bitka
Armageddon u kojoj e ih Isus podii u oblake, te e biti
spaeni i nee osjeati nikakve patnje poput onih koj i se
nalaze ispod njih. " 60

8. Deris Haisel, ameriki pisac, kae: "Mi kao krani

duboko vjerujemo da e se historij a ovjeanstva okonati
bitkom koja se zove Armageddon. Ta bitka e biti krunisana
povratkom Isusa koji e presuditi svim ivim i mrtvim,
podjednako. " 6 1

Ovo je samo jedan dio onoga to govore sljedbenici

Knjige, vjerujui u Armageddon i njihovo ubjeenje da e
se to desiti ubrzo. Ko eli da se opirnije upozna sa nj ihovim
miljenjem, neka se obrati na spomenute knj ige.

58
59
60
61

lstinso obeanje i lano obeanje, str. 62 .

Predsa:r.ivanje i politia. str. 53.
Isti izvor, str. 25.
Isti izvor, str. 1 9.

45

Muslimani i Armageddon !

udno ! ! ! Vidimo mnoge iskaze sljedbenika Knjige koj i

potvruju Armageddon, i to j e istina a ne fantazija. S a druge
strane postoje muslimani koj i ne znaj u za Annageddon, niti
znaju znaenje ove rijei! Ovim mi ne ciljamo na jezino
znaenje rij ei, nego na to ta ona predstavlja i na ta nas
upuuje, a ona puno, puno znai.
Neki pisci muslimani su pisali odredene lanke o ovoj
temi koj i se zasnivaju na misaonoj analizi, te historijskim
dogaajima i realnoj politikoj stvarnosti. Zakljuili su
sljedee:
- Da je ta odluujua bitka jako b lizu i da su poele
pripreme za njeno odigravanje;
- Da e to biti atomski rat svjetskih razmjera, od
ogromnog stratekog znaaja;
- Da e idovi u toj bici biti potpuno poraeni .
N a ove konstatacije kaemo:
Slaemo se sa ovim to je reeno! Znai, bitka
Armageddon je istina i njeno deavanje je jako blizu, mada
postoje odredena razilaenj a o detalj ima bitke, te o njenom
ishodu. Sigurno je da e to biti rat svjetskih saveznika,
muslimana i krana (Evrope i Amerike) protiv druge strane
koja je nama sada nepoznata, a o kojoj Muhammed, s.a.v.s,
kae: "Neprijatelj iz nj ih . . . " Druga strana, iz sadanje
situacije gledano, ne moe biti niko drugi do istono
komunistiki blok, ili iije. Ko god da bude, pobjeda e biti
na naoj strani. to se tie idova, mi nemamo podataka o
tome kakva e njihova uloga biti u ovom ratu, ali je sigurno
da e oni zapaliti plamen bitke u kojem e nastradati dvije

46

treine idova, kao to tvrde sljedbenici Knjige. 62 Ostala

treina e izginuti u bici protiv musl imana, za vrijeme
Mehdije, te nakon to Isa, a.s, ubije Dedala. Muhammed,
$._a v.s, .J..J. }Jadjs,u .gQypr.i . 9 oyoj bici, pa kae : "Postii ete
sporazum sa Vizantijcima, pa ete se vi i oni zajedno boriti
protiv zajednikog neprijatelja. Pobijedit ete i ostvariti ratni
plijen, a zatim ete doi do breuljkaste livade gdje e jedan
od Vizantijaca podii krst govorei : 'Pobijedio je krst!' Tada
e ustati jedan musliman i ubit e ga. Nastupit e izdaj stvo
Vizantijaca, pa e doi do krvavog boja. Oni e se zbog vas
okupiti pod osamdeset zastava, a ispod svake e biti
dvanaest hiljada. " 63
..

Iz teksta navedenog hadisa se jasno vidi da e biti dva

rata. Prvi je svjetski rat Armageddon za kojeg su svi uli i
kojeg svi oekuju, a drugi je Krvavi boj ili, po nekim
predajama, Veliki krvavi boj o kojem se vrlo malo zna. To
je rat izmeu nas i Vizantij aca (Evrope i Amerike), koj i e
se desiti neposredno poslije Armageddona, a razlog je izdaja
Vizantijaca. Dakle, Annageddon je prva velika bitka koja
nas oekuje, u kojoj e nestati svo konvencionalno oruje
koje danas postoj i na Zemlji, kao to emo pojasniti u
treem poglavlju. Nakon toga, ovjeanstvo e se u
ratovanju vratiti starom naoruanju, kao to su sablje, koplja
i dr. To ne treba da nas udi jer je prirodni zakon da su sve
civilizacije doivjele svoju propast nakon to su bile u svom
procvatu. Ova civilizacija je u dvadesetom stoljeu doivjela
svoj zenit. Poelo se govoriti i o ratu zvijezda! Subhanallah,
a ta dolazi poslije uzdizanja, nego propast!? To je jako
blizu, a pripreme za Annageddon se vrte oko Palestine, u
2
6

Spominje se u knjizi Zekerija, 89/ 1 3, a u knjizi Hazekijal,. 39/ 1 2

stoji: "Proi e sedam mjeseci prije nego to e i h kua Izraela pokopati
i zemlju oistiti."
63 Biljee Ahmed, Ebu Davud, Ibn Maddde, Ibn Hibban, a Albani
ga biljei u Sahihu pod brojem 5424.

47

kojem e uestvovati veliki broj vojnika. S ljedbenici Knjige

kau da e uestvovati oko etiri stotine miliona vojnika u
toj bici. O ovome opirnije govori knj iga Predskazanje i
politika amerikog pisca Deris Halsla u kojoj se nalazi
mapa mjesta bitke i dodatna pojanjenja.

48

Drugo poglavlje

IVOTNI VIJEK ISLAMSKOG UMMETA

Prvi dio

Objanjenja
Drugi dio

Hadisi koji govore o ivotnom vijeku naroda i njihovo

znaenje
Trei dio

Proraun ivotnog vijeka

etvrti dio

Iskazi sljedbenika Knjige o blizini kraja

50

Prvi dio
OBJANJENJA
ivotni vijek islamskog ummeta je od slanja poslanika
Muhammeda, s.a.v.s, pa do nastupanj a Smaka svijeta ili,
preciznije reeno, dok ne zapue blagi vjetar iz pravca
Jemena koji e oduzeti duu svim vjernicima. To e se desiti
nakon smrti Isaa, a.s, tako da nee na Zemlj i ostati nijedan
vjernik. To je kraj ivotnog vijeka muslimana. Poslije toga
e na Zemlji ostati samo najgori ljudi koji e doivjeti
strahote Smaka svijeta. Dakle, ivot jednog ummeta je od
slanja njihovog poslanika, pa do poj ave sljedeeg poslanika.
Ko doivi poj avu sljedeeg poslanika i povjeruje u njegovo
poslanstvo imat e dvostruku nagradu. Onaj ko ne povjeruje
u novog poslanika, prekinuo je nit vjerovanja i isti je kao
onaj koji je zanijekao sve poslanike.
ivotni vijek idova je od vremena slanja Musaa, a. s, do
pojave Isaa, a.s.
ivotni vijek krana je od poj ave Isaa, a. s, do poslanstva
Muhammeda, s.a.v.s.
Pitanje koje se namee je: "Da li postoje dokazi u naoj
vjeri koji odreuju ivotni vijek ovih naroda? "Odgovor bi
glasio: "Da ! "
Prij e nego to ponemo govoriti o ovoj temi, elio bih
ukazati na nekoliko bitnih stvari:
- Ovim govorom ne pourujemo kraj dunjaluka. Islam
nas ui da radimo za ovaj svijet kao da emo vjeno ivjeti,
i da ne posustajemo sve dok se dunjaluko kolo okree.

51

Muhammed, s.a.v.s, kae : "Ako nastupi Smak svijeta, a u

ruci ima sadnicu i u stanju si da je posadi, posadi je ! " 64
Abdullah bin Omer kae: "Radi za dunjaluk kao da e
ivjeti vjeno, a radi za budui svijet kao da e umrijeti
sutra! " 6 5 Dakle, nae rijei o blizini kraja ne znae da
trebamo biti pesimisti, ostaviti posao, treenje nauke,
pozivanje u Allahovu vjeru. Mi trebamo postupiti suprotno
kako bi se to bolje spremili za ovaj boj znanjem, radom i
bogoboj aznou.
- Nije nam cilj da uplaimo ljude, nego elimo upozoriti
nemarne i probuditi duboko uspavane kako ih ne bi
iznenadili strani dogaaji, koj i e zadesiti njih i njihove
porodice.
- U ovoj knj izi ne donosimo nijednu rije u kojoj ima
sumnje, niti se svojim govorom upliemo u svijet gajba jer
bilo koja pretpostavka ne koristi istini. Svoj govor crpimo
iskljuivo iz Kur'ana, sunneta, te iz rijei priznatih alima, a
spominjemo predaje sljedbenika Knj ige u mjeri u kojoj nam
je to dozvoljeno.
- Ono to je vrlo bitno i to posebno je naglaavamo da
mi ne preciziramo godinu prestanka ivota ummeta, niti smo
u stanju to uraditi. M i priblino odreujemo duinu ivota
ummeta koristei se iskazima priznatih uenjaka i njihovih
pojanjenja. M i govorimo o poetku velikih dogaaja, a ne o
terminu zavretka dunjaluka jer Allah, d., je to zadrao
samo za Sebe. Pored Njega to ne zna nijedan melek niti
ijedan poslanik. Na govor se odnosi na ivot naroda, a
Allah upuuje na Pravi put i na ono to je ispravno.

M Biljee Buhari, Ahmed, a Albani ga spominje u Sahihu pod brojem 9.

65 Nema osnove kao merfu', ali je kao mevkuf na Ibn Omeru. Pogledaj
Zbirku slabih hadisa od Albanija pod brojem 1 8.

52

Drugi dio
HADISI KOJI GOVORE O IVOTNOM VIJEKU
NARODA I NJIHOVO ZNAENJE
l.

Buhari u " Sahihu" biljei hadis od Abdullah bin OmeJ;a

koji je uo Poslanika, s.a.v.s, kako kae: "Vae postojanje u
odnosu na narode prije vas je kao vrijeme od ikindije pa do
zalaska Sunca. Sljedbenicima Tevrata je dat Tevrat, pa su
radili do sredine dana i iznemogli. Njihova nagrada e biti
jedan kirat. Zatim je sljadbenicima lndila dat Indil , pa su
radili do ikindije. Iznemogli su, pa e im nagrada biti jedan
kirat. Nama je dat Kur'an, pa emo raditi do zalaska Sunca,
nagrada nam je dva kirata. Sljedbenici Knj ige e rei:
'Gospodaru, ovima si dao dva kirata, a nama po jedan, a mi
smo vie radili?' Allah e im rei: 'Da li sam vam uinio
nepravdu umanjujui vam nagradu?' 'Ne ! ' - rekoe. Allah
ree: 'To je Moja nagrada, dajem je kome hou. ' " 66
Buhari u Sahihu biljei hadis od Ebi Musaa, r.a, u
kojem Muhammed, s.a.v.s, kae : "Primjer muslimana,
idova i krana je kao primjer ovjeka koj i je iznaj mio
ljude da rade kod njega itav dan. Oni su radili pola dana i
rekli: 'Mi ne trebamo tvoju nagradu.' Zatim je iznaj mio
druge ljude i rekao im: 'Nastavite raditi do kraja dana, pa u
vam dati nagradu koj u sam obeao prvima.' Radili su do
ikindije, pa rekoe : 'Poklanj amo svoj trud tebi.' Zatim je
iznajmio sljedee koj i su radili do kraja dana i dobili
nagradu oba naroda. " 6 7
2.

66
67

Biljei Buhari na vie mjesta u Sahihu

Biljei Buhari na vie mjesta u Sahihu

53

Uopeno objanjenje ovih hadisa

Poslanik, s.a.v.s, nas obavjetava u ovtm hadisima,
koristei se slikovitim primjerima, o periodu postojanja
muslimana na ovom svijetu u odnosu na prijanje narode,
idove i krane. Vremenski period djelovanja muslimana
je od ikindije pa do zalaska Sunca. Period idova je od zore
pa do podne namaza, tj . pola dana. Period krana je od
podne, pa do ikindije - namaza.
To znai da je period idova kao period muslimana i
krana zajedno jer su idovi radil i pola dana, a muslimani i
krani zajedno drugu polovinu. Takoer, hadis nas
obavjetava o Allahovoj blagodati koj a je data ovom
ummetu, ummetu Muhammeda, s.a.v.s. Nagradom koja nam
je data nee se umanj iti nagrada prijanj ih naroda, niti e im
se nasilje uiniti. Zaista je Allah Uzvien od nepravde i
manj kavosti !
Nj ima e se dati njihova nagrada bez ikakvog
umanj ivanja, dakle cijeli kirat. Kirat je jedan posjed u
Dennetu. Onaj ko dobije najmanju nagradu u Dennetu je
poput onog koji ima deset puta sve to poeli. Dakle, kirat je
jedna ogromna nagrada koj a e zadovolj iti onog ko je
zaslui.
Srdba sljedbenika Knj ige nije zbog nezahvalnosti u
ostvarivanju svoga prava i zakidanja u nagradi, nego zbog
nj ihove
zavidnosti
prema
odabranom
ummetu,
muslimanima. Oni kau: "Gospodaru na zato si odlikovao
ove nad nama, pa si im umnogostruio nagradu i dao mnoga
dobra, a mi smo od nj ih vie radili?"
Reenica "Mi smo vie radili" moe imati dva znaenja:

54

l . Vremenski smo due bili na dunj aluku, a to znai i

vie radili.
2 . Imali smo vie sljedbenika, to podrazumijeva vie

obaveza i rada.

Na osnovu prvog znaenja, oni koj i su izgovorili te rijei

su idovi. Potvrda za to je hadis kojeg biljei Buhari u
poglavlju o tevhidu, gdje se kae : "Pa e rei sljedbenici
Tevrata. . . ", to potvruje istinitost njihovog govora da su
najdue radili. A rij ei krana: "Najvie smo radili" su,
takoer, istina ako ih razumijemo na osnovu drugog
znaenja jer su oni vjerovali i u Musaa i u Isaa, a.s, to
dokazuje da su njihove rijei istinite. 68
Poto su se naljutili sljedbenici Knj ige i kazali ono to su
kazali, Uzvieni Gospodar obznanio je da im nasilje nije
uinjeno. Dobili su potpunu i neumanjenu nagradu.
Uzvieni je odlikovao s ljedbenike Muhammeda, s.a.v.s,
posebnom nagradom zato to A llah daje Svoju nagradu
kome hoe, a Allah nee biti pitan o Svoj im djelima, a oni
e biti pitani.
Da li su isti oni koj i su za tele rekli : "Ovo je va bog i
bog Musaov! " , i oni koj i kau: " Samo je Allah Bog ! "?
Da li su isti oni koj i kau: "Uzejr je sin Boiji", i oni koj i
kau: "Isa je s i n Boiji", kao oni koj i kau: "Reci: 'On j e
Allah jedan! Allah je Utoite svakom! Nije rodio i roen
nije, i niko Mu ravan nije!"'
Da li su isti oni koji kau: "Allah je siromaan, a mi smo
bogati .", i koj i kau: "Moe li tvoj Gospodar spustiti nam
trpezu s neba?", kao oni koji kau: "Ti si neovisan, a mi smo
ovisni o Tebi ! "
68

Vidi Fethul-Bari, Poglavlje o trgovini, str. 446.

55

Da li su isti oni koj i kau: "uli smo i odbijamo ! " , kao

oni koj i kau : "uli smo i pokoravamo se ! ?"
Da li su isti oni koj i kau: "Idite ti i tvoj Gospodar i
borite se, a mi emo ovdje sjediti ! ", kao oni koj i kau: "Idite
ti i tvoj Gospodar i borite se, a i mi emo se sa vama
boriti ! "?
DA LI SU ISTI?!
Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova !

56

Trei dio
PRORAUN IVOTNOG VIJEKA NARODA
Ovo poglavlje je jedno od najvanijih poglavlja knjige,
jer predstavlja studiozno istraivanje koje je mnogima
nedostupno. Mi ne donosimo nita novo, osim iznoenja
podataka koj i se nalaze u najvanijim knj igama iz ove
oblasti . Oistili smo prainu sa tog blaga i ponudili ga u
izvornom obliku, istog i bez ikakve skrivenosti i nejasnoe.
Neka se Allah smiluje naim uenjacima, koj i su nam u
nasljedstvo ostavili veliki miraz u razumijevanju sunneta
Posalanikovog, s.a.v.s. Naka je salavat i selam na naeg
poslanika Muhammeda, s.a.v.s, koji nam nije nita ostavio, a
da to nije pojasnio, ni na Zemlji ni na nebesima. ak je
pojasnio i irenje krila kod ptice koj a leti.
Ibn Hader, pojanjavajui hadise koji govore o
ivotnom vijeku naroda, kae: "Na osnovu pomenutog
hadisa se zakljuuje da postojanje ovog ummeta prelazi
hiljadu, jer period idova obuhvaa period muslimana i
krana zajedno. Hadiski uenj aci su saglasni da je period
od postanka idova, pa do poslanstva Muhammeda, s.a.v.s.
vie od dvije hi ade godina, a od toga je eststo godina
period krana. " 9 Takoer kae: " Hadis daje akcenat na
kratkou vremena koje je ostalo od dunjalukog ivota." 70
Da bi podrobnije objasni l i rij ei Ibn H adera naglaavamo:
l . Period ivotnog vijeka idova je identian ivotnom
vijeku muslimana i krana zajedno. Znai, ivotni vijek
idova ivotni vijek muslimana + ivotni vijek krana.
=

69 Fethul-Bari, tom 4. str. 449.

70 Isto djelo, str. 448.

57

2. ivotni vijek krana dug je eststo godina, o emu

govori hadis kojeg biljei Buhari, a u kojem se kae:
"Razdob e izmeu Isaa i Muhammeda, s.a.v.s, je eststo
godina." 1 Na osnovu do sada reenog moemo rei da je
ivotni vijek muslimana
ivotni vijek idova - ivotni
vijek krana. Rekli smo da je ivotni vijek idova i krana
dvije hiljade i jo nekol iko godina, pa ako od toga
oduzmemo eststo godina ivotnog vijeka krana dobit
emo da je ivotni vijek muslimana h i ljadu etiristo i jo
nekoliko godina.
=

Dakle, ivotni vijek muslimana je hiljadu etiristo i jo

nekoliko godina!
Koliko je to "jo nekoliko godina"?
Imami Es-Sujuti u svojoj poslanici El-Kef, u govoru o
poj avi Mehdije, kae: "Predaje upuuju da period
muslimana prelazi hiljedu godina, a da taj prelazak nije vei
od petsto godina. "
Od ovog prelaska je prolo trideset godina. M i sada
ivimo u 1 4 1 7 . h. g. 72 Tome dodajemo trinaest godina od
prije poetka raunanja hidretskog kalendara, a to je period
od poetka poslanstva pa do Hidre. to znai da smo sada u
1 43 0 . h.g. ukoliko uzmemo u obzir godine od poetka
poslanstva pa do hidre. Dakle, na osnovu onog to smo
izloili kao proraun, oslonjajui se na iskaze priznatih
uenjaka, mi ivimo na kraju naeg ivotnog vijeka. To je
71 Sahihul-Buhari, Poglavlje o Ensarijama.
72 Ovo se odnosi na godinu u kojoj je pisana knjiga. Mi sada ivimo u

1 423. h.g. (o.p.)

58

period priprema za velika iskuenj a i period posljednjih

bitaka koje e prethoditi poj avi velikih predznaka Smaka
svijeta. Upotpunjujui ovu temu, u s ljedeem dijelu
prenosimo iskaze sljedbenika Knj ige koj i se u potpunosti
slau sa onim to smo prethodno kazali i potvruje da je kraj
jako blizu.

59

etvrti dio
I SKAZI SLJEDBENIKA KNJIGE O BLIZINI KRAJA
Ovo poglavlje se odnosi na one sljedbenike Knj ige koji
su umjereniji h stavova, te su blii vjerovanju u poslanstvo
Muhammeda, s.a.v.s. Nalazimo interesantna slaganja
izmeu nj ihovih svetih knj iga i hadisa Muhammeda, s.a.v.s.
Nadamo se de e oni biti od onih B izantijaca za koje
Muhammed, s.a.v.s, kae da e primiti islam pred kraj
postojanja ovoga svijeta. U hadisima se spominje da e
jedna grupa od ovih krana biti u vojsci koja e osvoj iti
Istambul. U hadisu se kae da e u vojsci koja bude osvajala
Istambul biti sedamdeset hiljada potomaka Ishaka, a.s, i da
e ga osvoj iti uei tehlil la ilahe illallah i tekbir - Allahu
ekber. 73
-

Spomenut emo neke tekstove koj i se nalaze u knjigama

sljedbenika Knj ige, a govore o blizini kraja:
l . U "]evanelju po Mateju", 20/ 1 - 1 6 str. 3 1 . kae se:
"Carstvo nebesko lii domainu koj i je rano ujutro izaao
da iznajmi radnike za svoj vrt. Dogovorio se s nj ima da
svakom plati po jedan dinar i uputio ih u svoj vrt. Zatim je
oko devet sati izaao i sreo radnike koj i su traili posao, pa
im je rekao da i oni idu u njegov vrt, te da e im platiti ono
to zasluuju. Zatim je oko pet sati poslije podne ponovo
izaao i sreo radnike koj i nisu imali posla. Pitao ih je o
njihovom stanj u, pa su mu rekli da ih niko nije iznajmio, i
uputio ih je u svoj vrt. Kada je dola no vlasnik je naredio
73 Vidi El-Mi/el ven-Nihel, Ibn Kesir, str. 5 1.
60

svom sluzi da isplati radnike poevi od posljednjih, a

zavravajui sa prvima. Svaki radnik je uzeo svoj novac, a
oni prvi su mislili da e dobiti najvie meutim, sluga im je
isplatio samo po jedan dinar. Oni su se poalili vlasniku
govorei: 'Ovi posljednji su radili samo jedan sat a ti si ih
izjednaio sa nama koj i smo radili cijeli dan ! ' Vlasnik im je
odgovorio: 'Zar sam vam nepravdu uinio? ! Zar se nismo
naredili da radite za dinar? ! Uzmi to ti pripada i nastavi
svoj put! Ja elim da dam onome posljednjem kao to sam
dao tebi jer ja imam pravo raspolagati svojim imetkom kako
ja hou, ili je moda pogled tvoj od zavisti bolestan?' Ovako
e prvi postati zadnji, a zadnji prvi . " 74
Takoer, u Jevanelju, u poslanici prvoj "Mom
vjerniku Tesaloniki" /5 kae se :
2.

"Kada su u pitanju termini vremenski, nije potrebno da

piemo o tome jer vi sigurno znate da e dan Gospodnji doi
kao to lopov nou dolazi. Ljudi e govoriti : 'Nastupio je
mir i sigurnost! ' Iznenada e ih zadesiti propast, kao to
trudnicu zadese bolovi i nee moi ni sebi pomoi."
Nikson, bivii predsjednik SAD, u knj izi Pobjeda bez
rata kae: " 1 999. godine emo ostvariti potpunu p revlast na
svijetu. Nakon toga ostaje ono to je na Mesiji." 7 Ovim oni
odreuju 2000. godinu kao termin pojave Mesije.
3.

Bet Robertson, voa ortodoksnih evangelista, kae:

"Povratak roenja Izraela je nagovjetaj da je postepeni
4.

74

75

Ovaj tekst potvruje hadis u kojem se kae: "Mi smo zadnji, a

prednjait emo na Sudnjemu danu." Hadis biljee Buhari i Muslim.
Istinito i lano obeanje, str. 29.

61

zavretak kosmosa ve poeo. Roenje Izraela je ostatak

predskazanja koji je poeo da se vrlo brzo ostvaruje." 7 6
5 . Bily Graham, bivi predsjednik evangelista, 1 970.
godine je upozoravao da se svijet kree velikom brzinom
prema Armageddonu, pa je rekao: "Trenutna generacija e
biti posljednj a generacija u historij i . " 77

Hai Lends, u svojoj knjizi Posljednja najvea

zemaljska lopta kae: "Generacija koja se rodila prije
etrdeset i osam godina svjedoit e drugi povratak
Mesiha. " 7 8
6.

Deri Folvil, voa ortodoksnih krana, kae:

"Ubijeeni smo da ivimo u posljednj im danima koj i
prethode dolasku Gospodara. Nisam ubijeen d a e moja
djeca ivjeti do kraj a svoga ivota." 7 9
7.

Mina Derdis, u knj izi Nagovjetaj dolaska

Gospodara kae: "Predznaci koje je spomenuo Gospodar u
svetom Jevanelju ovih dana j asno se oituju i mi ivimo u
njima . . . Nema nijednog predznaka kojeg je spomenuo
Gospodar u Jevanelju, a da ga jasno ne vidimo ovih dana...
8.

76

Isti izvor, str. 45. Allah, d., nas j e obavijestio d a okupljanje idova
znai poetak njihovog unitenja, pa kae: "Kada dode posljednja
prijetnja dovest emo vas izmijebne."'

77

Predskazanje i politika. str. 49.

78

Isti izvor, str. 50.

79

Isti izvor, 56.

62

To je ono to se trai od nas, da budemo u stanju pune

pripravnosti za doek Gospodara sa nebesa." 8 0
9. Distoris u knjizi Pogledi na Svetu knjigu po Danije/u
kae: "Pojava lanog Mesije (Dedala) e biti u aprilu
1 998., a dolazak lsaa je u jesen 200 l . " Ovo su prorauni
koje je zabiljeio u svome radu " Dodatak slikama nekih
stranica moga rada" On, komentariui hitorijat poj ave
Dedala u proljee 1 998. kae: "udno je da e vjerski
praznici u kojima se prinosi rtva sve tri religije biti u prvoj
polovini mjeseca aprila. U tom vremenskom razdoblju
poj avit e se Dedal, pa e sa voom svetenika prinijeti
rtvu koju e zaklati kod hrama, oekujui da im Allah
poalje vatru sa neba da je spali. To je njihov znak za
primanje prineene rtve. Meutim, Allah nee gledati u tu
rtvu, pa e ona biti odbaena od strane Allaha." 8 1
Spomenuli smo samo neke iskaze sljedbenika Knjige,
koj ima oni pokazuju svoje vrsto ubjeenje da dunjaluk
ovih dana proivljava svoje posljednje razdoblje. O tome ih
obavjetavaju njihove Svete knjige u koje oni vjeruju.

80

81

Nagovjetaji dola$ka Go$podara, str. 6. i 7.

Pogledi na Knjigu o Danijelu, str. 32 .

63

Tree poglavlje

MEHDIJA
Prvi dio

Mehdija kao karika koja spaja velike i male predznake

Smaka svijeta
Drugi dio

Koje Mehdija
Trei dio

Vrijeme pojave Mehdije

etvrti dio

Nagovjetaji pojave Mehdije i davanje prisege

Peti dio

ta e se desiti u razdoblju u kojem e biti Mehdija

64

Prvi dio
MEHDIJA KAO KARIKA KOJA SPAJA VELIKE I
MALE PREDZNAKE SMAKA SVIJETA
Hadisi koji govore o Mehdij i su mnogobrojni tako da po
znaenju doseu stepen najvjerodostojnije predaje
(mutevatir). 82
ejh Muhamed el-Berzendi, u knj izi Osvrt na predznake
Smaka svijeta kae: "Velikih predznaka, bliskih
nagovjetaja dolaska Smaka svijeta, ima mnogo, a od njih
su: Mehdija, koj i je jedan od prvih. Hadisi o Mehdiji su
mnogobrojni, a oni koji govore o njegovoj pojavi pred kraj
dunjaluka, te hadisi koj i govore da je Mehdija Poslanikovog,
s.a.v.s, potomstva, od poroda Fatiminog, r.a, dosegli su
visok stepen (mutevatir po znaenju) i nema smisla negirati
83
ih.
ejh Muhammed es-Sefarini u knjizi Bljesci prostrane
svjetlosti kae: "Mnogobrojne su predaje o Mehdij inom
pojavljivanju, tako da su te predaje dosegle stepen
mutevatira po znaenju, to je poznato meu hadiskim
uenjacima, te su jedno od njihovih uvjerenja." 84
E-evkani, poznati islamski uenjak, kae : "Hadisa koji
govore o Mehdiji ima pedeset. Neki od njih su

82

Kada jedan had is prenosi skupina povjerljivi h prenosilaca u svakoj

generaciji, onda to zovemo mutevatir predajom. Nemogue je da se oni
usaglase oko predaje koja nije potpuno autentina. Mutevatir po
znaenju je hadis koji svojim znaenjem odgovara ostalim predajama.
83 El-Ia'a, str. 87. i 1 1 2 .
64 Vidi B(jesci prostrane svjetlosti, str. 334.

65

vjerodostojni, neki su dobri, a neki i slabi. Svi skupa su bez

ikakve sumnje autentini . " 8 5
ejh Sadik Hasan Kanudi kae: "Hadisi koj i govore o
Mehdij i su mnogobrojni, sa razliitim predajama i doseu
stepen autentinosti. " 8 6
Dakle, hadisi koji govore o Mehdiji su autentini i svi
islamski uenj aci, osim Ibn Halduna, saglasni su u
obaveznost vjerovanja u te hadise, kao i u to da e Allah,
d., poslati ovjeka iz ummeta Muhammeda, s.a.v.s, i
njegove porodice koj i e predvoditi muslimane u periodu
smutnj i i posljednj ih bitki. To je Mehdija, a.s.
Uenjaci su pridavati veliku panju hadisima o Mehdiji,
objanjavajui ih tako da su na tu temu napisali vie od
trideset zbirki.
Pitanje Mehdije je osnovna tema nae knj ige, jer e se on
pojaviti odmah nakon bitke Annageddon. Govorei o ovoj
bitki, pojavu Mehdije mnogi zanemaruju, pa emo zbog
toga pojasniti vezu Meh dije sa naom stvarnou i njegove
uloge koje su spona izmeu malih i velikih predznaka
Smaka svijeta. M i neemo navesti sve hadise koj i govore o
Mehdiji, nego emo izdvoj iti samo one koj i jasno govore o
njegovom opisu, znakovima poj ave, te koja e iskuenja i
dogaanja postojati u njegovom vremenu. Za razliku od
drugih djela koj a podrobno govore o pojavi Mehdije, ko eli
moe se na nj ih obratiti, mi neemo zalaziti u najsitnije
detalje, a A llah je najbolj i pomaga !

85

Pojanjenja o autentinosti u iekivanju lsaa i Dedala, od E

86

El-lza'a, str. 1 1 3 .

evkanija, str. 1 1 3.

66

Drugi dio
KO JE MEHDIJA
Oekivani Mehdija je mladi, musliman, potomak
Allahovog Poslanika, s.a.v.s, preko Hasana, sina Fatiminog,
r.a. Njegovo ime je Muhammed bin Abdullah, kao ime
Muhammeda, s.a.v.s, i on je jedan od pravednih halifa koj i
e predvoditi muslimane. O n nije Mehdija kojeg Rafidije
oekuj u (ijska sekta) i spred peine Samura. Pria o tom
Mehdij i je obina la jer ne postoj i nijedan dokaz koj i nam
potvruje tako neto. Oni smatraju da je on Muhammed bin
Hasan el-Askeri, te da je uao u peinu kada mu je bilo pet
godina, pa oni oekuju njegov izlazak. 87

Mehdijin opis
Mehdiju, Muhammeda sina Abdullaha, nam je Poslanik,
s.a.v.s, detalj no opisao. To je ovjek povijenog nosa, irokog
ela, koj i e ispuniti Zemlju pravdom nakon to je bila
ispunjena nepravdom i zulumom. Vladat e sedam, osam ili
devet godina. Ljudi e u njegovo vrijeme, a nakon silaska
Isaa, a.s, ivjeti u velikom izobilju. Allah e ga uiniti
dobrim u jednoj noi i pruit e mu veliku pomo.

87 Vidi El-Fiten vcl-Melahim, Ibn Kesir.

67

ta znai da e ga Allah uiniti dobrim

Ovo moe imati dva znaenja. Prvo je da Mehdija ima
neke male nedostatke, te e mu ih Allah oprostiti i podariti
mu razumijevanje i inspiraciju (ilham). 88 Drugo je da e mu
Allah pomoi i pripremiti ga za hilafet, vostvo muslimana,
u danima tekih iskuenja i posljednj ih velikih dogaaja.
Oba ova znaenja imaju svoj smisao, ali ovo drugo je
prihvatlj ivije.
Arapi izraz "Allah ga je uinio dobrim" upotrebljavaju
kao hvalu i dovu. Kada neko u svom govoru spomene nekog
uglednika obavezno uz ime tog uglednika dodaju ovu izreku
koja je poput dove upuene A llahu za pomenutog vladara
ili uglednika: Da Allah podari uspjeh vladaru, da mu
popravi stanje i uvrsti stope.
Citirat emo nekoliko hadisa koj i nam govore o
osobinama Mehdije, tj . o njegovom opisu pazei pri tom na
njihovu vjerodostojnost.
l . Allahov Poslanik, s.a.v.s, kae: "Mehdija je od mene,
irokog ela, izduenog i povijenog nosa. Uspostavit e na
Zemlj i pravdu i blagostanje nakon to je bila ispunjena
nepravdom i tiranijom. Vladat e sedam godina. " 89
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Sigurno e zemlja biti
ispunjena nepravdom i tiranijom, pa kada se to desi, Allah
e poslati ovjeka iz moje porodice koj i e imati isto ime
kao i ja, a ime njegovog oca e biti kao ime moga oca.
I spunit e se Zemlja pravdom i blagostanjem kao to je bila
ispunjena nepravdom i tiranij om. Nebesa nee sprijeavati
2.

68
69

Isti izvor.
Biljee Ebu Davud i Hakim, had is je hasen.

68

kiu, a Zemlja biljke. Bit e meu vama sedam, osam, a

najvie devet godina. " 90
3 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Mehdija je od nas, od eh lu
bejta. Allah e ga u jednoj noi uiniti dobrim. " 9 1

Muhammed, s.a.v.s, kae: "Mehdija je i z mog

potomstva, od Fatimine djece. " 92
4.

5 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Pred kraj moga ummeta

pojavit e se halifa koj i e imati mnogo imetka, a taj imetak
e puno dijeliti . " 93

Prije otvaranja teme o nagovjetaj ima i vremenu pojave

Mehdije, elimo kazati sljedee:
- Pojava Mehdije nije razultat linog zalaganja i truda
ovjeka po imenu Muhammed bin Abdullah, niti njegove
elje da bude Mehdija. On ne zna da e biti Mehdija sve dok
ga Allah ne uini dobrim u jednoj noi i pomogne narodom
koji nije mnogobrojan i ne posjeduje potencijale, koj i e mu
dati prisegu kod Kabe, a koju e on nerado prihvatiti .
- Dolazak Mehdije pred kraj vremena je stvar Allahove
odredbe. To je Allah odredio i zapisao u Glavnoj knj izi. On
je bie ija je poj ava, bez ikakve sumnje, u vrlo uskoj vezi
sa pojavom Dedala, Isaa, sina Merjemina, a.s, te sa
izlaskom Je'duda i Me'duda i ostalih predznaka Smaka
90

Biljee Taberani, Bezzar, Sujuti, a spominje ga i Albani pod brojem

1 529, hadis je sahih.

91

Biljee Ahmed, Ibn Made, a Albani ga biljei u Sahihu pod brojem

237 1 .
92

93

Biljee Ebu Davud i Ibn Made, a Sujuti za njega kae da je sahih.

Albani ga spominje u Zbirci slabih hadisa pod brojem 1 / 1 08, hadis je
hasen.
Biljee Ahmed i Muslim.

69

svijeta. Zbog toga moemo rei da je vjerovanje u pojavu

Mehdije vjerska obaveza i stvar nunog vjerovanja za
svakog vjernika jer hadisi koji govore o ovoj temi su
autentini, kao to smo to obj asnili u prvom poglavlju. Ova
autentinost je kod mnogih islamskih uenjaka razlog za
nuno vjerovanje, a ko bude negirao i odbijao mutevatir
hadis uao je u kufr.

70

Trei dio
VRIJEME POJAVE MEHDIJE
Ovaj dio je jedan od najvanijih dijelova ove knj ige. To
je sr poslanice koju elim saopiti ljudima. Volio bih da se
svi muslimani, pa i drugi, upoznaju sa ovom temom, da je
to bolje izue jer je ona istina o predodreenim dogaaj ima
koj i e se uskoro desiti. Tada e A llah pomoi istinu, a
unititi la.
Ovih dana ivimo u iekivanju Mehdije. Pojavit e se
usljed poznatog velikog rata Armageddon.
Najprije emo citirati hadise koj i nam govore o vremenu
dolaska Mehdije, pa emo ih povezati sa naom situacijom,
kako bi nam ova problematika bila mnogo jasnija.
l . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Sa Vizantij cima ete
uspostaviti ugovor o sigurnosti, zatim ete se boriti protiv
zajednikog neprijatelja, pa ete pobjediti, ostvariti ratni
plijen i biti u miru. Zatim ete se povui do breuljkaste
livade gdje e se dii jedan od krstaa uzvikujui : 'Pobjedio
je krst!' To e naljutiti jednog muslimana, pa e on ustati i
gurnuti tog koj i je vikao. To e biti razlog izdaje
Vizantijaca, pa e se sakupiti radi Krvavog boja. Doi e sa
osamdeset zastava, a ispod svake od njih e biti dvanaest
hiljada. "
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Nee nastupiti Smak
svijeta dok Vizantijci ne dou iz El-Amaka (oblast u Sirij i),
pa e im u susret krenuti medinska vojska, najbolj i
stanovnici Zemlje tog doba. Kada s e oni poredaju u redove
Vizantijci e rei: 'Pustite nas i one koj i su nas pozvali da se
borimo protiv njih !' Muslimani e odgovoriti : 'Ne, tako nam
2.

71

Allaha, neemo biti neutralni izmeu vas i nae brae ! ' . . .

Kada Mehdija s a svoj om vojskom doe u am, pojavit e se
Deddal, a muslimani e reati safove za predstojee
namasko vrijeme, pa e sii Isa, sin Merjemin, a.s. " 94
3 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Bit e razilaenj a prilikom
smrti halife, pa e se pojaviti ovjek iz Medine bjeei u
Mekku. Ljudi iz Mekke e se sakupiti oko njega, a on e
negodovati. Dat e mu prisegu izmeu Haderul-Esveda i
Mekami-Ibrahima. " 9 5

4 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Vojni logor musl imana na

dan Velikog boja bit e u dolini koja se naziva El-Gutta. U
njoj je grad koj i se zove Damask. To je najbolje mjesto za
muslimane toga vremena. " 96

Nakon to pogledamo ova etiri hadisa moemo kazati da

e to biti rat saveznika, nas i Vizantijaca (Amerika i Evropa)
na jednoj strani. Borit emo se protiv zajednikog
neprijatelja, kao to smo to objasnili prije. "Postii ete
sporazum sa Vizantijcima, pa ete se boriti protiv
zajednikog vam neprij atelja." Pobjeda e biti na vaoj
strani: "Pobjedit ete, ostvariti ratni plijen i biti u miru."
Uvod u ovaj svjetski rat je poeo da se ostvaruje jer smo
mi danas u sporazumu sa Vizantijcima, a Kina, Rusija i
njihovi saveznici su potpisali ugovore o uzajamnom
pomaganju. U aprilu 1 996. ruski predsjednik je posjetio
Kinu i ostao nekoliko dana, tokom koj ih su se vodili tajni
razgovori koj ima nije bilo nikakavih najava. Svijet, a
naroito Srednj i I stok, je uao u trku potpisivanja ugovora i
94
95

96

Biljee Muslim i Hakim, a Ez-Zehebi kae da je vjerodostojan.

Biljee Ahmed, Ebu Davud, Taberani, a Hejsemi kae da mu je lanac
pouzdan.
Biljee Ahmed, Ebu Davud i Hakim, Albani ga spominje u Sahihu

72

sporazuma. U zadnjih nekoliko mjeseci je na ovom polju

uraeno vie nego u zadnj ih nekoliko stoljea.
U isti kontekst se ubraja i izbor ekstremnih voa meu
idovima, poput Natanjahua, to podstie buenje Arapa i
svih muslimana iz velikog gafleta u koji su zapali. Sve su to
znakovi koj i nagovjetavaju blizinu skore borbe i blizinu
Kraja. Govori u ovom kontekstu su sve jai i mnogobrojniji,
poput meusobnih razmirica izmeu Kine i Amerike, 9 7
poveanje zategnutosti odnosa izmeu Rusije i Amerike kao
rezultat amerikog otkrivanja ogromnog tajnog Centra kojeg
je Rusija sagradi la. Amerikanci smatraju da je to mjesto sa
kojeg se upravlja atomskim projektilima. 98 U ovo se ubraja i
saveznitvo izmeu Turske i Izraela od kojeg strahuju Arapi
i jako oprezno prilaze tom problemu, te o japansko
amerikom sporazumu oko kojeg se ispredaju razne prie.
Kako god bilo, svi iekuju i predviaju!

Mi ne znamo ko e prvi uiniti korak i pritisnuti dugme

razarajueg rata, obino to bude pobjednika strana,
muslimani i Vizantijci.

Kada e tano biti ovaj rat?

Allah najbolje zna! Mnogi sljedbenici Knjige se nadaju
da e biti 2000, tj . za oko tri godine. Oni oekuju silazak
Spasitelja da bi ih spasio. idovi oekuju istu osobu koju
nazivaju Mesija, a koj i e ih predvoditi u voenju svijeta.

97 Kairske piramide asopis koji izlazi u Egiptu, od 25. maja 1 996.

Isti izvor, april 1 996.

96

73

Oni odreuju vrijeme njegove poj ave i kau da je to april

1 998. tj . pedeset godina nakon uspostave izraelske drave. 99
U ovo vrijeme lani Mesih, 1 00 pomou svoj ih
sljedbenika, sagradit e novi Sulejmanov hram 1 0 1 gdje e sa
voom sveenika prinijeti spaljenu rtvu, a njegovi
sljedbenici e kruiti oko rtve molei se Bogu. Trait e da
im poalje vatru sa neba koja e spaliti rtvu u znak da je
njihova rtva primljena. Tu e ostati sedam dana, a panja
im nee biti posveena.
Interesantno je da e se tri vjerska praznika: islamski,
idovski i kranski, u koj ima se prinosi rtva, desiti u prvoj
polovini aprila 1 998. god. Ovo vrijeme, april '98. je vrijeme
pojave Mesiha kod idova, koj i e ih predvoditi u spasenju
od pokvarenih i nepismenih naroda. Kur'an o tome govori:
"To je zato jer oni govore: 'Nama nije grijeh prema
nepismenima.' Oni govore lai o A llahu, a znaju da lau." 1 02
Krani oekuju sputanje I saa sa nebesa u vrijeme
poetka razarajueg rata Armageddona, a smatraju da e on
poeti u jesen 200 l . godine. Tvrde da e ih Isus, nakon to
se spusti s neba, uzdii iznad oblaka kako ih ne bi zadesile
strahote razarajueg rata. Isa e doi da bi blagoslovio svoje
sljedbenike.
Osvrti na Danije/ovu knjigu od Enbadistorisa, ]evanelje po Mateju
24, 34, 3 5 . Vrijeme pojave lanog Mesije odgovara vremenu pojave
izraelske drave: maj 1 948. + SO godina = april 1 998.
1 00
Rije lani Mesih, grij eni ruitelj, antikrist kod krana se odnosi na
idovskog spasitelja ili njihovog kralja kojeg oekuju. Za njega govore
da e se proglaavati bogom i biti razlogom unitenja svijeta.
Muslimani vjeruju da e se to desiti, ali nazivaju ga onako kako ih je
Poslanik nauio, Mesihi - Dedal.
idovi smatraju da se ispod Mesdidui-Akse nalaze temelji
101
Sulejmanovog hrama. Oni kopaju velike tunele u potrazi za temeljima,
gdje e prinijeti svoju rtvu Bogu.
102
Ali lmran, 75.

99

74

Muslimani kau:
Tvrdimo da je rat jako blizu i bitka na pragu, puno blia
nego to mogu pretpostaviti oni koji iekuju. Poslanik,
s.a.v.s, nas nije obavijestio o njenom terminu. Meutim,
Poslanik, s.a.v.s, nas je obavijestio o odreenim znakovima
koj i e se pojaviti prije bitke. Svi su se ostvarili i ne
preostaje nam nita drugo nego ekanje i priprema za tu
bitku. Kaemo da e se vrijeme bitke poklopiti sa iskazima
sljedbenika Knj ige, moda malo kasnije, a moda malo
prije. Razlika je u j ako kratkom vremenskom periodu.
Nakon ovog svjetskog rata desit e se izdajstvo
Vizantijaca prema nama. Vratiti emo se iz rata kao
pobjednici, sa plijenom, zadovoljni. Tada e ustati jedan
Vizantijac i dignuti krst govorei : "Pobijedio je krst! " Prema
njemu e krenuti jedan musliman, kojeg je uzeo vjerski
zanos, odgurnut e ga i l i ubiti. Vizantijci e se vratiti svojim
domovima s namjerom da pripreme zavjeru protiv nas.
Vizantijski kraljevi e se tajno organizirati protiv
muslimana, u periodu od devet mjeseci, kao to se spominje
u hadisu kojeg biljei Ahmed u Musnedu. "Organizirati e
se protiv vas u roku od devet mjeseci , kol iko ena nosi
trudnou."
U ovom vremenu e se pojaviti Mehdija koj i e biti
vojskovoa muslimana u sljedeem velikom okraju.
Njegov vojni logor e biti u mjestu El-Gutta, nedaleko od
Damaska. Vizantijci e se okupiti i napredovati prema Sirij i .
Doi e d o mjesta El-A'mak, takoer u blizini Damaska.
Njihova vojska e biti sastavljena od osamdeset odreda, a
svaki odred e brojati dvanaest hilj ada voj nika.

75

Vrijeme pojave Mehdije je vrijeme izdajstva kada e se

Vizantijci organizirati protiv nas, to e biti pogubno za
nj ih.
U treem hadisu kojeg smo spomenuli u ovom poglavlju
Poslanik nam kazuje da je vrijeme pojave Mehdije nakon
smrti halife, nakon irenja nesloge i borbe za vlast. Tada e
se dati prisega Mehdij i. Hadis, bez obzira na manjkavost u
senedu, moe se uzeti u obzir, te na osnovu njega tvrdimo
da e se pojava Mehdije desiti u vrijeme izdaje Vizantijaca.
Tada e se desiti i smrt halife muslimana, pa e doi
Mehdija da otkloni neslogu i razilaenja oko vlasti.
Ako pogledamo nau stvarnost, vidjet emo da nigdje na
zemlj i nema vladara kojeg nazivaju halifom, osim u
Saudijskoj Arabiji. Oni svog kralja nazivaju halifom. udno
da je sadanji vladar u Saudij i jako naruenog zdravlja, a sve
ovlasti u voenju drave je predao svom zamjeniku. U junu
1 996. je poslao svog zamjenika na sastanak arapskih vladara
visokog nivoa. Da l i je to taj halifa ija e smrt biti znak
pojave Mehdije? Allah najbolje zna ta e biti !

76

etvrti dio
ZNAKOVI POJAVE MEHDIJE I DAVANJE PRI SEGE
Najprije pogledajmo ta se spominje u hadisima o poj avi
Mehdije:
l . Prenosi se od Aie, r.a, da je rekla: "Pomjerilo se
plemenito tijelo Poslanika u snu, pa smo rekli : '0, Boij i
Poslanie, uinio s i u snu neto to inae n e radi?' P a j e
rekao: 'udo d a s e ljudi i z mog ummeta upuuju prema
Kabi ovjeku iz plemena Kurej koj i se takoe, uputio
prema Kabi. Doi e do pustinje gdje e biti uniteni.' Rekli
smo: 'Poslanie, put spaja ljude?' On ree: 'Da! Meu njima
je dobrovoljac i onaj koj i je na silu odveden. Svi e zajedno
biti uniteni. Na razne naine e se nesrea sruiti na njih,
pa e biti proivljeni na osnovu svoj ih namjera."t l 03

2 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Potrebni trai utoite u

Kabi, pa e mu biti poslana vojska koj a e biti unitena kada
stigne u pustinju." 1 04

3 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Utoite kod Kabe trait e

malobrojna skupina bez ikakve snage, na koju e biti

103

Biljee Buhari i Muslim.

Biljei Muslim. Kurtubi u djelu Et-Tezkire spominje halifu koji e se
pojaviti pred kraj ummeta i zivat e se Mehdija. Znak njegove pojave
e biti vojska koja je krenula za Mekku da se bori protiv njega, pa e
propasti u zemlju, u pustinji prije nego doe do Mekke.

104

77

poslana velika vojska, koju e, kada doe u pustinju, zemlja

1 05
progutati."
4. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Uputit e se voj ska prema
Kabi sa ciljem da je napadnu, pa kada zau u pustinju,
sredina kolone e nestati u zemlji. Prednji i zadnj i dio
kolone e se dozivati, pa e i oni u zemlj i nestati. Od njih
traga nee ostati, osim jedan koji e prenijeti vijest o
njihovoj propasti. " 1 06

5 . Muhammed, s.a.v.s, je rekao: "Davat e se prisega

jednom ovj eku izmeu Haderul-Esveda i Mekami
lbrahima .. " 1 7
.

6. Muhammed, s.a.v.s, j e rekao: "Doi e voj ska iz moga

ummeta iz pravca ama i uputit e se prema Kabi, ovjeku
kojeg e A llah zatititi od njih." 1 0 8

U drugom dijelu ovog poglavlj a spomenuli smo ime i

opis Mehdije, pa smo rekli da je to mladi iz loze
Muhammeda, s.a.v.s, visokog ela, izduenog i povijenog
nosa. Njegovo ime e biti Muhammed bin Abdullah. Na
osnovu ovog opisa moemo vrlo lahko pogrijeiti u
prepoznavanju Mehdije, te su nam neophodni dodatni
pokazatelji koj i e nas uvjeriti da nismo pogrijeili u
prepoznavanju tog ovjeka. Treba nam dodatni opis koj i e
105

Biljei Muslim.
Biljee Muslim, Ahmed, Nesai i Ibn Made.
107
Dio vjerodostojnog hadisa kojeg biljee Ahmed, Ebu Davud, Taj alisi
i Hakim, vjerodostojnost potvruju ejh Ahmed akir i Albani.
108
Biljee Ahmed i Ebu )a'la, Hejsemi kae da mu je sened ispravan.
106

78

biti svojstven samo njemu i pomou kojeg emo biti sigurni

da je to bez dvojbe Mehdija, kao to nam kae na Poslanik,
s.a.v.s, u kazivanju o Dedalu. Kae da ga on, s.a.v.s,
poznaje bolje od njega samog. Opisuje ga svojstvima koje
niko drugi nee imati, kao to da e mu na elu pisati "kafir",
te da e taj natpis proitati svaki vjernik, bez obzira na
pismenost. Isto tako Muhammed, s.a.v.s, opisuje Isaa, a.s,
opisom koji je jako precizan i oko kojeg nema nejasnoa.
Pored toga, za Isaa kae da e biti sputen s neba na nain
koji je svojstven samo njemu. Njegove ruke e biti
oslonjene na krila dva plemenita meleka Milostivog.
Dakle, pitanje koje se namee je: "Da li je Mehdija,
Muhammed bin Abdullah, opisan znakom koj i je svojstven
samo njemu i pomou kojeg e se moi prepoznati?
Odgovor je pozitivan.

Siguran znak pojave Mehdije

Prvi znak je da e mu se dati prisega kod asne Kabe,
izmeu Mekami-Ibrahima i Haderul-Esveda, te da e broj
njegovih pristalica biti mali, pa nee posjedovati nikakvu
posebnu snagu. 1 09 Potrait e utoite kod Kabe drei se
Mehdije, sve dok na nj ih ne krene vojska sa ciljem da ih
uniti i tako rijei njihovu sudbinu. "udno je da lj udi iz
moga ummeta idu prema Kabi, ovjeku iz plemena Kurej
koj i se sklonio kod Kabe." Kada vojska proe pored M edine
i doe u blizini Zul-Hulejhe, zemlja e raspuknuti i oni e

1 09

Kae se da je njihov broj kao broj uesnika Bitke na Bedru (3 1 4) , ali

mi emo se zadovoljiti vjerodostojnim hadisom, pa kaemo da je njihov
broj mali, a samo Allah, d., zna tano njihov broj.

79

propasti u nju. Niko od njih nee ostati iv, osim jedan ili
dva ovjeka koji e prenijeti vijest o propasti vojske.
Svima je poznato da je ovjek koj i e se skloniti kod
Kabe A llahov namjesnik na Zemlji, Mehdija. To je ovjek
zbog kojeg e Allah unititi vojsku koja je krenula da mu se
suprotstavi, kao keramet, zatita njemu i potvrda da je on
Mehdija. Kada se to desi, ljudi e ga prepoznati i dati mu
prisegu pridruujui mu se ili aljui mu svoje izaslanike.
Pridruit e mu se najpobonij i ljudi iz ama i Iraka. Tada
e biti obaveza svim muslimanima na svijetu da mu se
pridrue.
Dakle, siguran znak da se radi o Mehdij i je unitenje
vojske koj a e biti poslana da se bori protiv njega.
Prije nego zavrimo ovo poglavlje htio bih da
napomenem neke stvari koje su vezane za nagovjetaje
pojave Mehdije i davanje prisege njemu.
Na osnovu vjerodostojnih hadisa ne moemo odrediti
stranu svijeta sa koje e se poj aviti Mehdija, kojem e se
davati prisega kod Kabe. Neki tvrde da e se on pojaviti iz
pravca istoka, 1 1 0 dok drugi kau da e doi iz pravca
111
zapada.
Neki tvrde da e on doi iz Medine, bjeei
prema Mekki, kao to se o spominje u hadisu kojeg smo
prij e citirali. Meutim, hadis je ocijenjen kao slab, tako da
ni to ne moemo uzeti za pouzdano. Allah, d., da je htio,
mogao nam je dati jasan dokaz na osnovu kojeg bi mi tvrdili
odakle e se on poj aviti. Meutim, takvog dokaza nemamo.
l.

1 10
111

Ovo tvrdi Ibn Kesir u djelu El-Fiten vel-Melahim.

Ovo tvrdi Kurtu bi u djelu Et- Tezkireh .

80

Zasigurno je da je to iz velike mudrosti Uzvienog, koji je

htio da nemamo pouzdanih informacija o ovome, kako bi
zatitio Svog halifu od spletki i zavjera neprijatelja. Neka je
hvala Allahu, Gospodaru svjetova!
U hadisima se jako detaljno opisuje propast vojske.
Kae se da e vojska, koja se uputila prema Mehdiji, biti
unitena tako to e njen sredinj i dio propasti u zemlju.
Nestat e bez traga na oigled ostalih. Taj prizor e unijeti
veliki strah kod ostatka vojske. Njen prednji dio e dozivati
zadnji kako bi saznali od nj ih ta se desilo. Meutim, prije
nego dobiju odgovor, svi e nestati u utrobi zemlje. Od nj ih
nee ostati ni traga, osim jednog ili dva ovjeka koj i e
obavijestiti narod o tome ta se desilo vojsci.
2.

3 . Vojska, koja je krenula na Mehdiju i njegove pristalice

sa ciljem njihovog unitenja je pjeadij a. To nam dokazuje
da e rat Armageddon biti razarajui, izuzetno straan, u
kojem e biti unitena veina vojnog potencijala u svijetu, te
e avioni i rakete nestati. Zbog ega bi voj ska putovala
pustinjom ako posjeduje avione i helikoptere za prijevoz
lj udstva? U poznatom sluaju koj i se desio u Haremi-erifu
1 980. godine, vojni avioni su kruili iznad Harema i
bombardovati munare u koj ima su se bili utvrdili
pobunjenici.

4. Propadanje vojske u zemlju predstavlja vrstu kazne

kojom e biti pogoena vojska, mada navedeni hadis

razlikuje izmeu dobrovoljaca, tj . onog koji je iziao sa
ciljem da se bori protiv Mehdije i onog ko je prisiljen da
krene u taj pohod, ili putnika koj i se sluajno zadesio na
mjestu i u vrijeme tragedije. Svi oni e biti proivljeni na

81

osnovu svoje namjere s kojom su se zadesili na tom mjestu.

Allaha molimo da ne budemo od te bijedne vojske koja e
biti zatrpana zemlj om ! Allaha molimo da nas pomogne
Mehdijom koj i e se pojaviti pred kraj vremena, a kome e
biti ime Muhammed sin Abdullaha, od potomaka Hasana
sina Fatime, kerke Muhammeda, s.a.v.s. Amin !

82

Peti dio
KOJI DOGAAJI E SE DESITI U VRIJEME
MEHDIJE
Nakon to vojska bude poraena, glas o Mehdij i e se
rairiti, pa e ljudi uti za njega. Sa svih strana svijeta e
dolaziti delegacije pridruujui se Mehdij i i davajui mu
prisegu, uzdiui Allahovu rije pod parolom jednog od
dvoje: pobjeda ili ehadet! Oko Mehdije e se okupiti
vojska iskrenih vjernika koja nee imati vremena za odmor.
Vodit e veliki broj ratova i bitaka od koj ih e zjenice
pocrvenjeti, u koj ima e sablje sijevati, konj i vritati, a srca
e do grla dospjeti. Broj poginulih e biti jako velik. Krv e
tei na sve strane, a konj i e po njoj gaziti. To e biti
izuzetno teak prizor, pa A llaha molimo da nas spasi tih
iskuenja.
Ako pogledamo na ratove koje e Mehdij a voditi, vidjet
emo da e se on u vrlo kratkom periodu boriti protiv
cijeloga svijeta. U periodu od nekoliko mjeseci Mehdija e
se boriti protiv:
- muslimana Arapskog poluotoka;
- muslimana iija;
- Vizantijaca (Amerika i Evropa);
- turskih sekularista (Bitka za Konstantinopol)
- idova;
- osvaj anje Rima;
- komunista;

83

U svim ovim ratovima pobjeda e biti na strani Mehdije i

njegovih pristalica, pa neka je hvala Al lahu, Gospodaru svih
svjetova.

Vremenski redosljed glavnih ratova koje e voditi Mehdija

Prvi rat koj i e voditi Mehdija je rat na Arapskom
poluotoku, a zatim rat protiv Perzijanaca, protiv Vizantijaca,
pohod na Konstantinopol, rat protiv idova, rat protiv
krana Zapada (pohod na Rim), rat protiv Mongola, te
plemena Hoz i Kinnan (Kinezi, Rusi i Japanci).
Radi preciznijeg izlaganja navedenog,
spomenuti hadise koj i govore o ovoj temi :

prvo

emo

l . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Borit ete se protiv

Arapskog poluotoka pa e A llah dati da on bude osvojen,
zatim protiv Perzije, pa e Allah dati da bude osvojena.
Borit ete se protiv Vizantijaca, pa e Allah dati da budu
poraeni, zatim ete se boriti protiv Dedala, pa e Allah
1 12
dati da bude poraen! "
2. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Izgradnja Kudsa, pa
ruenje Medine. Nakon ruenj a Medine slijedi Krvavi boj.
Nakon Krvavog boj a slijedi osvaj anje Konstantinopola, a
1 13
nakon osvajanja Konstantinopola slijedi pojava Dedala. "
3 . Muhammed, s.a.v.s, kae: "Nee nastupiti Smak
svijeta sve dok se muslimani ne budu borili protiv idova,
pa e ih muslimani poubijati tako da e se oni kriti iza
kamena i drveta, a kamen i drvo e govoriti : 'O muslimanu,

1 12
1 13

Biljee Muslim, Ahmed i Ibn Made.

Biljee Ahmed i Ehu Davud, Albani ga biljei u Sahihu.

84

o robe Allahov, evo idova iza mene doi i ubij ga! ' Osim
drveta garkad, zaista je ono idovsko drvo. " 1 1 4
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Nee nastupiti Smak
svijeta sve dok se ne budete borili protiv Havsa i Kirmana,
ljudi crvenih lica, pljosnatih noseva, malih oij u, lica irokih
kao titovi obloeni . " 1 1 5
4.

5. Muhammed, s.a.v.s, je upitan : "Koji e grad prvo biti

osvojen, Konstantinopol ili Rim?" Pa je rekao : "Grad

Heraklija e prvi biti osvojen . " 1 1 6 Grad Heraklija je
Konstantinopol, dananji I stambul.
Detalj an opis ratova koj e e Mehdij a voditi

Prvi rat: Borba za Arabijsko poluostrvo

"Borit ete se za Arabijsko poluostrvo, pa e Allah dati
da bude osvojeno ! " To e se dogoditi u vrijeme izdaje
Vizantijaca kada se oni budu pripremali za odluujui boj
protiv muslimana. Prva vojska koj a e stupiti u rat protiv
Mehdije, nakon propasti voj ske koju smo spomenuli prije, je
vojska sa Arabijskog poluotoka pod zapovjednitvom
Sufjanijja. 1 1 7 On e opremiti vojsku i zatraiti pomo od
daida iz plemena Kelb. 1 1 8 Krenut e u borbu protiv
1 14

Biljei Muslim.
Biljee Buhari i Ahmed.
1 16
Biljee Hakim i Darimi, a njegovu vjerodostojnost su potvrdili
Hakim, Ez-Zehebi i Albani.
1 17
Kurtubi u knjizi Et-Tezkireh kae da e se Mehdija boriti protiv
Safijanijja iz plemena Kurej koji je potpomognut plemenom Kelb.
1 16
Kae se da vladajua porodica u Kuvajtu ima rodbinske veze sa
plemenom Kelb, a Allah najbolje zna.
1 15

85

Mehdije, pa e ih Mehdija sa svojom voj skom potpuno

poraziti i osvojiti veliki ratni plij en. U nekim rivajetima se
kae: "Pogrijeio je onaj ko nije prisustvovao podjeli ratnog
plijena plemena Ke lb." Ovom pobjedom Arabijsko
poluostrvo e otvoriti vrata Mehdij i , pa e ga on zaposjesti i
uspostaviti svoju vlast na njemu. Takvim ishodom e se
ostvariti rijei Muhammeda, s.a.v.s: "Borit ete se za
Arabijsko poluostrvo, pa e Allah dati da bude osvojeno."

Drugi rat: Borba protiv Perzije Orana)

"Borit ete se protiv Perzije, pa e Allah dati da bude
osvojena. " Krenut e voj ska iz Perzije (dananjeg Irana) od
1 19
Oni su jedan od najeih protivnika ehli
iija imamija.
sunneta vel - dema'ata. Nee se ustruavati da poalju
vojsku protiv Mehdije koj i nije njihov oekivani dvanaesti
imam. Doivjet e veliki poraz, a Mehdij ina zastava nee
biti pobijeena. To je uto - bijela zastava na kojoj je natpis
sa Allahovim imenom.

Trei rat: Pohod na Vizantiiu (Amerika i Evropa)

"Zatim ete se boriti protiv Vizantije, pa e Allah dati da
bude osvojena. " To je Krvavi boj . To je jedan od najeih
ratova ikada voenih. Poet e dolaskom Vizantijaca, devet
mjeseci nakon bitke Armageddon. Vizantijski vladari e se
1 19

To je jedna od osamnaest sekti iija. Oni su karakteristini po tome

to oekuju izlazak njihovog dvanaestog imama Muhammeda bin
Hasana el-Askerija koji je kao dijete uao u peinu Sam ura i nestao.
Oni oekuju njegov povratak ve nekoliko stoljea.

86

tajno organizovati i doi e sa ogromnom vojskom ij i e

broj biti oko milion vojnika. Muhammed, s.a.v.s, tu vojsku
opisuje rijeima: "Doi e vam sa osamdeset zastava, a
ispod svake dvanaest hilj ada. "

Tok bitke. mjesto njenog odvijanja i rezultati

Imam Muslim biljei hadis od Ehu Hurejre u kojem se
kae: "Nee nastupiti Smak svijeta dok Vizantijci ne dou u
mjesto Al-Ea'mak ili Dabik. U susret nj ima e krenuti
vojska iz Medine koja e biti najbolj a vojska u to vrijeme.
Kada se poredaju u safove, Vizantijci e rei: 'Pustite nas i
one koj i su nas psovali da se borimo.' Muslimani e
odgovoriti : 'Ne, tako nam A llaha neemo ostaviti nau brau
da se vi borite protiv njih ! ' Nastupit e bitka u kojoj e se
povui treina muslimanske voj ske. Allah im nee nikada
oprostiti. Druga treina e izginuti, a trea e pobijediti . Oni
nee biti iskuani smutnjom i osvojit e Konstantinopolj .
Kada uu u njega, objesit e sablje o drvee i djeliti ratni
plijen. Tada e ejtan uzviknuti: 'Mesih (Dedal) je izaao i
u vaim je kuama!' To e biti la ! Muslimani e se vratiti u
am i tada e se on pojaviti. Kada se budu redali u safove i
pripremali za boj , prouie se ikamet za namaz, tada e se
spustit Isa, a.s, i povesti muslimane. Kada ga ugleda
Allahov neprijatelj , topit e se kao to se so u vodi topi. Da
ga pusti sav bi se istopio i tako uniten bio, ali on e ga
svojom rukom ubiti i pokazati njegovu krv na vrhu
koplja." 1 20
U detaljnijem pojanjenj u dogaaja bitke Muhammed,
s.a.v.s, kae: "Borba e biti jako teka, pa e muslimani
120

Biljei Muslim u djelu El-Fiten ve iralus-Sa'a.

87

poslati svoje najbolje jedinice koje se ne vraaju osim kao

pobjednici. Borit e se do noi kada e ratni plijen uzeti i
jedni i drugi, ali pobjednika nee biti. itava jedinica e
izginuti. Drugog dana e muslimani poslati svoju drugu
jedinicu, koja se ne vraa osim kao pobjednik. Borit e se do
noi, kada e uzeti ratni plijen, ali pobjednika nee biti.
itava jedinica e izginuti. Trei dan e muslimani poslati
odabranu vojsku, koja se ne vraa osim kao pobjednik. Borit
e se do noi kada e zadobiti ratni plijen, a itava jedinica
e izginuti. Kada bude etvrti dan, na neprijatelja e nasrnuti
ostali muslimani, pa e Allah uiniti da Vizantijci budu
poraeni tako da e ljudi priati o, do tada, nevienom
porazu. Kada ptica bude nadlijetala mjesto odvijanja bitke i
vidi poraz vizantijske vojske, past e mrtva. Nakon bitke
ljudi e se vraati svojim porodicama i od porodice iz koje
je sto boraca otilo u boj , vratit e se samo jedan koj i je
preivio. Pa kojem plijenu da se raduje, ili koje naslijee da
121
dijeli?"
I z prethodna dva hadisa moemo zapaziti:
1- Ova uasna bitka izmeu nas i Vizantijaca koju
Poslanik, s.a.v.s, naziva Krvavi boj , desit e se u Sirij i, u
1 22
u mjestu koje se zove AI-Ea'mak, ili
blizini Damaska,
Dabik, a komandna mjesto Mehdije e biti u EI-Gutti,
takoer u b lizini Damaska. Muhammed, s.a.v.s, kae:
"Vojni logori muslimana u toku velikog Krvavog boja e
biti u zemlj i koja se zove El-Gutta, u gradu koji se zove

121
122

Biljei Muslim.
Sirija je odbila prisustvovati sastanaku koji je uprilien u Izraelu sa
ciljem pronalaenja eenja blisko-istonog ploblema 1 996. g. To je
bio razlog zahlaenja odnosa izmeu Amerike i Sirije, a Amerika je
nakon tog dogaaja Siriju stavila na spisak zemalja koje pomau
terorizam. Zaista je Allahov Poslanik govorio istinu!

88

Damask. Tada e tu biti najbolje nastambe muslimana tog

1 23
vremena. "
Prvo to e Vizantici rei je: "Pustite nas i one koji su
nas psovali da se obraunamo ! " Ovo je dokaz da e mnogi
krani primiti islam nakon bitke Annageddon i boriti se na
Mehdij inoj strani. Vizantijci e smatrati da su se oni predali
muslimanima i tako ih iznevjerili, pa e traiti da se protiv
nj ih bore kako bi im se osvetili.
2-

3- Bit e veliko ubijanje koje e trajati etiri dana

neprestano. Sablje nee mirovati osim nou, kada e no

razdvajati strane u ratu. Zavretkom etvrtog dana rezultati
bitka e biti zavrena porazom V izantij aca, porazom koji do
tada nije vien u historij i . Broj ubijenih e biti poznat samo
Allahu, d.. Veina Vizantijaca e biti unitena, pa e A llah
pobjedu dati muslimanima.
Allah e pomoi svoga roba Mehdiju nakon to
muslimani doive velika iskuenj a. Due e doi do
grkljana, pa e jedna treina voj ske pobjei sa bojnog polja.
Allah e njih napustiti i nikada im nee oprostiti . Druga
treina e izginuti kao ehidi, a to su najbolj i ehidi kod
Allah, d.. Trea treina e zadobiti pobjedu, a to su oni
koji nee biti na mukama i oni su stanovnici Denneta.
4- Iz ovih hadisa zakljuujemo da e se ratovi voditi

sabljama, a konj i e biti jahalice. U hadisima se spominju

konji i sablje koje e biti objeene o maslinovo drvee.
Ako analiziramo znaenja rijei "sve dok ih no ne
rastavi" moemo zakljuiti da e se rat voditi sabljama, a
ratnici e biti na konj ima.
Savremeni ratovi se vode savremenim naoruanjem, bez
obzira da li je dan i l i no. No nije prepreka za voenje rata
123

Biljee Ahmed, Ehu Davud, Hakim, i Albani u Sahihu.

89

uz pomo savremenog naoruanj a. Ima nekih koj i

alegorino tumae ove izraze, pa kau da sablj a i konji, koji
su spomenuti u tekstu, znae tenkove i ostalo naoruanje.
Meutim, pitamo ih da nam protumae izraz "sve dok ih no
ne rastavi", ili izraz "vidjet e krv na njegovom koplju." Ove
rijei ne prihvataju nikakvu alegoriju, pa zakljuujemo da e
se ratovi voditi uz upotrebu sablji, kopalja i konj a. Ovo ne
treba da nas udi, jer Armageddon je svjetski, izuzetno
estok rat u kojem e se potroiti svo strateko naoruanje
koje koristi naftu kao pogonsko gorivo i kompjuterske
sisteme navigacije. A Allah, d., najbolje zna.

etvrti rat: Osvajanje Konstantinopola

Konstantinopol je Istambul u Turskoj , koji je bio
prijestolnica hilafeta u vrijeme Osmanske vladavine, pa sve
do dolaska Kemala Ataturka, imperijalitikog zastupnika,
koj i je unitio islamski hilafet poetkom dvadesetog
stoljea. Uveo je sekularizam u dravi hilafeta, zamjenio je
dobrotu onim to je nevaljalo. Od toga dana Turska je
odvojena od islama i njegove doktrine. To je razlog da
Turska pristupi partnerstvu sa Izraelom, to je zaprepastilo
sve ostale muslimane. 1 24 Partnerstvo je formirano pod
parolom vojnog potpomaganja i zajednike odbrane, to je
rezultiralo nevienom sramotom jer Turska dozvoljava
Izraelu da koristi njen vazduni prostor za uvjebavanje
svoj ih aviona. To je naputanje i posljednjeg osjeaja
pripadnosti islamu. Nakon samo nekoliko sedmica od
pristupanj a ovom sramnom partnerstvu, iznenadila nas je
vijest o odlunosti Turske da istraje u zatezanju.odnosa sa
islamskim svijetom kroz zauzimanje negativnog stava o
124

udno Tursko - Izraelsko partnerstvo sklopljeno je u aprilu 1 996.

90

rjeenju problema oko vode iz rijeka Tigris i Eufrat. Turska

je javno izjavila da njena braa Arapi nemaju pravo na ove
rijeke. Potranja Turske za njihovim dijelom u vodi je kao
potranja amerikih indijanaca za svoj a prava u amerikoj
zemlj i koja je silom od nj ih oteta.
Naredni dani e nam otkriti stvarno lice Turske, rei
emo: - Istinu je rekao Allahov Poslanik, s.a. v .s: 11 potom
e (osloboditi) Konstantinopol.11 Da, on je najprei da bude
osloboen.

Kako e se okonati osvajanje Konstantinopola?

Ovo je osvaj anje koje e se desiti odmah nakon pojave
Dedala. Nee biti ubijanja sablj ama i koplj ima, nego e
Konstantinopolj biti osvojen uenjem tekbira i tahlila.
Muslim biljei hadis od Ebu Hurejre da je Poslanik, s.a.v.s,
rekao: 11uli ste za grad koj i j e jednim dijelom na kopnu, a
drugim na moru?" "Da, 11 odgovorie ashabi. "Nee nastupiti
Smak svijeta dok se ne budete borili protiv sedamdeset
hiljada sinova Ishakovih. Kada dou nee se boriti orujem i
strijelama, nego e rei: 'Nema drugog boga osim Allaha i
Allah je najvei,' nakon ega e pasti jedna strana zidina. 1 1
Es-Sevri kae: "Ne znam da se odnose ove rijei na bilo ta
drugo osim na onaj dio to je na moru, pa e isti zikr
ponoviti drugi put nakon kojeg e se sruiti druga strana.
Kada donesu tekbire trei put, otvorit e im se prepreka, pa
e ui u grad. U vrijeme podjele ratnog plijena doi e im
glasnik govorei: 'Dedal se poj avio, a oni e sve ostaviti i
vratiti se nazad."'
En-Nevevi kae da je E l-Kadi rekao: "Karakteristian
izraz u hadisu je 'sedamdeset hilj ada od sinova Ishakovih' i

91

ovako je u svim predajama koje prenosi Muslim. Ovaj grad

je Konstantinopol. 1 2 5
Ishakovi sinovi su Vizantijci, koj i su iz potomstva Ajsa,
sina Ishaka, sina Ibrahima, a.s. Oni su dj eca amide,
Israilana koj i su djeca Ja'kuba, sina lshakovog. 1 26
hadisu spomenuti sinovi Ishaka su Vizantijci koji e
primiti islam nakon bitke Armageddon. Ibn Kesir kae da e
Vizantijci primiti islam pred kraj postojanja svijeta. Moda
e upravo ova skupina osvoj iti Konstantinopol, kao to je to
najavio prethodni hadis. 1 2 7
U

Peti rat: Borba protiv idova

Preciznije reeno to je borba u kojoj e biti ubijena jedna
treina idova jer e ostale dvije biti unitene u bici
Annageddon. Nakon ove bitke, ostalim idovima e trebati
sedam mjeseci da pokopaju poginule u ovom ratu. To se
spominje u Svetoj knjizi Hazeklije, u kojoj se kae: "Potrajat
e sedam mjeseci ukopavanje rtava kako bi Izraelani
oistili zemlj u." 1 28
Dvije treine idova bit e unitene u bitki Armageddon,
a muslimanska vojska, pod vodstvom Mehdije, e poubijati
preostalu treinu. To e se desiti nakon to muslimani
osvoje Konstantinopol j nakon pojave prokletog Dedala,
kralj a idova. Oni smatraju da e im doi Mesija, Spasitelj
koj i e ih spasiti od pokvarenih naroda, tj . svih ljudi na
125
126
127
128

Vidi Nevevijev komentar Muslimovog Sahiha.

El-Fiten vel-Melahim, Ibn Kesir.

Isti izvor.
Kao to je zabiljeeno u njihovim svetim knjigama Telmuda: Zekerijah
1 3/89, Hazeklije 1 2/39. Vidi Pedskazanje i politika, str. 45.

92

Zemlj i osim idova. Smatraju da e se on poj aviti prije

godine. 1 29 Ove tvrdnje potvruju i rijei krana koj i
smatraju d a e se Mesija pojaviti u aprilu 1 99 8 . , a o tome
smo govorili u prethodnom poglavlju.
2000 .

Dedal e se pojaviti u vrijeme koje odredi Allah, d..

Na Zemlji e praviti nered i smutnju etrdeset dana. Prvi
dan e biti kao godina, drugi kao mjesec, trei kao sedmica,
a ostali dani kao obini dani. Zatim e se spustiti Isa, a.s,
ubit e Dedala i poraziti sve njegove pristalice. Svi oni e
biti idovi koj i e bjeati pred musl imanskom vojskom i
sakrivati se iza kamenja i drvea. Kamenje i drvee e ih
otkrivati i upuivati na njih, viui zbog njihovog nevjerstva
i bespravno!! ubijanja Poslanika. Njihove ruke e zaudarati
od smrad:. bo toga to su uprljane krvlju nevine djece,
staraca i ena. 30 Drvee i kamenje e dozivati j asnim
glasom: "O muslimanu, o robe Allahov evo idov se sakrio
iza mene, doi i ubij ga! Samo drvo garkad 1 3 1 nee govoriti,
jer je to idovsko drvo. Slavljen neka je A llah !
Borba muslimana protiv idova e biti nakon pojave Isa,
a.s, i ubistva Dedala. Muhammed, s.a.v.s, je rekao: " . . . tako
da e drvo i kamen dozivati: 'O Duhu Boiji, Isa, ovo je
idov ! Nemoj ga ostavlj ati da ga ima ko slijediti (Dedala),
a da ne bude ubijen." 1 3 2
M i kaemo da je rat izmeu idova i muslimana na
pragu. Danas svijet ivi u vremenu svjetskih saveza, koji su
prethodnica bitke Armageddon u kojoj e biti unitena
1

29

Dokazi za ovo se nalaze u idovskim knjigama koje smo spominjali u

ovom djelu. jedan Palestinac me obavjestio da su idovi ve sagradili
dvorac na kojem je napisano Dvorac Mesije.
1 30
Zbog nezapamenih zloina koje su radili i jo ih rade u Palestini.
13 1
Vrsta drveta koje je jako raireno u Kudsu u kojem e biti ubijeni
Dedal i njegove pristalice.
1
32 Biljee Ahmed i Hakim.

93

veina idova, a preostali dio e biti pobijen u vrijeme lsaa,

sina Merjeminog, a.s. Zemlja e biti oiena od njihovog
zla i spletki . Drvo i kamen e progovoriti i to nee biti
udno u vrijeme kada e se razna uda deavati i kada e se
pojaviti Dedal, Isa, a.s, i Je'dud i Me'dud. Cijela
Zemlja e biti spremna za doek Kraj a svijeta.
idovi se mogu okupljati koliko god ele i graditi svoja
naselj a. Neka kre ugovore i sporazume, neka siju svoju
zlobu na Zemlj i koliko god mogu jer uasan kraj je j ako
blizu. Oni su u okruenj u i tu e im biti kraj . Istina su
Allahove rijei : "Naselite se u zemlJ i, pa kada Smak svijeta
doe, doveemo vas izmijeane." 1 3

Ostali ratovi koje e voditi Mehdija

Nakon rata protiv idova, muslimani e se boriti protiv
ostalih nevjernika na Zemlji. Isa, a.s, e sii sa neba, slomit
e krst, ubiti svinj u i dokinuti dizju. Nee priznavati nita
drugo osim islama ili rata. U veini sluajeva ovi ratovi nee
biti teki, a u nj ima e osvoj iti Rim i borit e se protiv
Havza i Kermana, koj i se u hadisima nazivaju i Turk. Oni su
roaci Je'duda i Me'duda. To su Kinezi, Rusi, Japanci,
Mongoli i ostali koj i su iz njihove loze. Poslanik, s.a.v.s, ih
je precizno opisao rijeima: "Borit ete se protiv Havza i
Kermana. To su stranci ija su lica crvena, nosevi su im
pljosnati, oi malene, a lica su im iroka kao titove
obloeni koom. Nosit e vunenu odjeu . "
Tada e s e ostvariti Boije obeanje d a e islam zavladati
svugdje na svijetu i da e sve vjere biti unitene, a sa njima i

133

El-Isra', l 04.

94

njihovi pripadnici. Pa neka je hvala Allaha, Gospodaru svih

svjetova!
Allah, d., kae: "On po Svom Poslaniku alje upustvo i
vjeru istinitu da bi je uzdigao iznad svih vjera, makar
mnogobocima i ne bilo pravo. " 1 3 4
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Ova vjera e stii tamo dokle
stiu dan i no. Allah nee ostaviti nijednu kuu a da u nju
nee ui ova vjera ili snagom snanog ili poniznou
poniznog, ponosom kojim Allah uzdie islam i ponienjem
koj im poniava nevjerstvo." 1 3 5

U Musnedu Ahmeda bin Hanbela nalazi se hadis u kojem

se kae: "Nee ostati nijedna kua na Zemlji, a da u nju nee
ui rije islama ! "

IH
135

Es-Salf, 9.
Biljee Ahmed i Albani.

95

etvrto poglavlje

MESIH DEDAL
Prvi dio

Dedalje prvi veliki predznak Smaka svUeta

Drugi dio

Opis Dedala
Trei dio

Mjesto na kojem se nalazi Dedal

etvrti dio

Mjesto na kojem e se pojaviti Dedal, te razlozi i znakovi

njegovog izlaska
Peti dio

Smutnja koju e Dedal praviti i nain uvanja od nje

esti dio

Dedalova propast i poraz njegovih sljedbenika

96

Prvi dio

DEDAL JE PR VI VELIKI PREDZNAK SMAKA

SVIJETA

El-Mesih (slovo ha bez take) je ime koje se spominje u

svim predajama koje govore o Dedalu, a biljee ih Buhari i
Muslim. Ibn Hader u djelu Fethui-Bari kae: "Ko proita
ovo ime i na h doda taku, pogrijeio je." 1 3 6 Takoer, isti
uenjak kae: "Jako je naglaavao El-Kadi ibnu-1-Arebi da
su pogrijeili oni koji su itali h sa takom i pojaavali
izgovor slova s, kako bi napravili razliku izmeu Dedala i
Mesiha Isaa, sina Merjemina, a.s. Muhammed, s.a.v.s, je
pojasnio razliku izmeu nj ih tako to je Dedala nazvao
'Mesihom zablude', a Isaa, a.s, 'Mesihom upute'. Dakle, oni
su htjeli uveliati Isaa, a.s, pa su iskrivili hadis. " 1 3 7
Rije Mesih upotrebljava se podjednako kod kazivanja o
l sau, a.s, ali i kod spomena Dedala, pa da bi se izbjegao
nesporazum, vee se za ime Dedala pri njegovu spomenu
kao Mesih Dedal. Ukoliko se spomene samo ime Mesih,
podrazumijeva se Isa, a.s. Ovim se pojanjava na koga se
odnosi spomenuto ime.
Dedal je nazvan Mesihom zbog jednog od sljedeih
razloga: zato to je slijep u desno oko (memsuhul-ajni), zato
to mu je desna obrva nepravilnog oblika (memsuhul
hadibi), ili zato to e proputovati cijelom zemljom, tako
da nee ostati mjesto koje nee posjetiti (jesihu fil-erdi).
' 36 Fcthul-Bari, tom 2 . Poglavlje o ezanu.
1 37 Fethul-Bari, tom 1 3 . Poglavlje o smutnji.

97

Isa, a.s, nazvan je Mesihom zbog njegovog putovanja

zemlj om (jesihu fi l-erdi), ili zbog toga to je on bolesne,
8
koje je Al lah, d., lij eio, potirao svojom rukom (mesh). 1 3
Dedal u arapskome jeziku znai onaj koji prekriva, tj .
onaj koji prekriva istinu svojim laima.
Mesih Dedal nije prvi dedal koj i se pojavio, ali je
posljednj i od njih koj i e se pojaviti na dunjaluku.
Muhammed, s.a.v.s, u jednome hadisu kae : "Zaista e se
pred Smak svijeta pojaviti trideset dedala-laaca. " 1 39
Argumentacija tvrdnje da je Dedal prvi veliki predznak
Smaka svijeta
Pojava Dedala je prvi od deset velikih predznaka Smaka
svijeta koj i se spominju u hadisu kojeg emo, ako Bog da,
spomenuti u sljedeem poglavlj u.
Neki islamski uenjaci smatraj u da je izlazak Sunca sa
zapada prvi od velikih predznaka Smaka svijeta, povodei
se za sahih hadisom kojeg prenosi Abdullah bin Amr bin el
As, a u kojem se kae: "Prvi predznaci su pojava Sunca sa
zapada, i pojava ivotinje ljudima, pa koji od da se desi od
ova dva, drugi je odmah iza njega. " 1 4 Meutim, ovo
1 38 Fethul-Bari, tom 2 . Poglavlje o ezanu .
1 39 Hadis je vjerodostojan. Biljei g a Ahmed, Albani g a je uvrstio u Sahih
pod brojem 1 683 . Ve su se pojavili mnogi laci, kao Musejlema ei
Kezab, EI-Esved ei-Unsi, Tilejha el-Esedi, Gulam Ahmed ei-Kadijani
i dr.
140
Biljee Muslim u Sahihu, te Ahmed, Ibn Made i Ebu Davud.

98

miljenje nije ispravno. Izlasku Sunca sa zapada prethodit e

tri velika predznaka, od kojih je prvi pojava Dedala, zatim
silazak Isaa, sina Merjemina, a.s, te izlazak Je'duda
Me'duda. Ovo miljenje temelj imo na sljedeem:
- Izlaskom Sunca sa zapada zatvaraju se vrata pokajanju i
nikome tada nee koristiti vjerovanje ako nije prije
vjerovao, ili u svom vjerovanju dobra djela radio. Nama je
poznato da e Isa, a.s, nakon silaska pozivati ljude u islam,
pa e mu se krani odazvati i povjerovati u njega. Allah,
d., kae: " l nema nijednog sljedbenika Knj ige koji, kada
bude umirao, nee u njega onako kako treba ovjerovati, a
na Sudnjem danu on e protiv njih svjedoiti." 4 1
Ako b i s e Sunce pojavilo s a zapada prije ovih dogaaja,
njihov iman im ne bi koristio. Zato Ibn Hader kae:
"Boravak Dedala na Zemlji, njegovo ubistvo od strane
Isaa, a.s, boravak Isaa, a.s, na Zemlji, te izlazak Je'duda i
Me'duda su dogaaj i koji e se desiti prije izlaska Sunca
sa zapada. Zato je najjae miljenje o pojavi Dedala kao
prvom velikom predznaku koj i naj avljuju velike poremeaje
na Zemlji, a zavravaju se stmu Isa, a.s. Izlazak Sunca sa
zapada je prvi od velikih predznaka koj i najavljuju
poreme e u kosmosu, a zavravaju se nastupanjem Smaka
svijeta. " 1 2
El-Bejheki u dijelu El-Ba's ven-Nuur biljei : "El
Hulejmi navodi da je prvi predznak Dedal, zatim silazak
Isaa, a.s, jer, kada bi izlazak Sunca sa zapada bio prije
ovoga, nevjernicima ne bi koristilo vjerovanje, a poznato je
141
142

En-Nisa, 1 59.
Fethul-Bari, tom l l . Poglavlje o rekaiku, isto miljenje zastupa i
Taberi.

99

da e im koristiti. Kako e se sve vjere objediniti u islamu,

ako im nj ihovo prihvatanje pravoga puta tada nee
koristiti? ! " 143
Isto miljenje zastupa i Ibn Kesir, samo sa drugaij im
pojanjenjem, pa nakon spominjanja hadisa: "Prvi predznak
je izlazak Sunca sa zapada," on kae: "Prvi od predznaka
koji nisu poznati, dok su Dedal, silazak Isaa, a.s, sa neba, i
izlazak Je'duda i Me'duda poznati i desit e se prije
ovih . . . " , pa sve do njegovih rijei: "Kao to je izlazak Sunca
sa zapada - to je suprotno njegovom obiaju, prvi nebeski
predznak Sudnjega dana." 1 44
- Neosporno je da e poj ava Dedala, silazak Jsaa, a.s, te
izlazak Je'duda i Me'duda biti prije izlaska Sunca sa
zapada, jer je poznato da e Isa, a.s, ivjeti poslije smrti
Dedala i unitenja Je'duda i Me'duda sedam godina,
kako biljei Muslim u Sahihu, ili etrdeset godina po drugoj
vjerodostojnoj predaj i koju biljei Ebu Davud od Ebu
Hurejre. Poslije toga e se desiti predznak nakon kojeg e se
ostali nizati j ako brzo, kao da su niska ija se nit prekinula.
Muhammed, s.a.v.s, kae: " Predznaci su poredani na niti, pa
e se nit prekinuti, te e slijediti jedan drugog. " 1 45 U murse!
predaji od Ebu Alije se kae: "Svi predznaci e se desiti u
est mjeseci . " Od Ebu H urejre se prenosi: " ... u osam
mjeseci . " 1 46
Da bi se mogle uskladiti predaje koje odreuju vrijeme
boravka Isa, a.s, na Zemlji na sedam ili etrdeset godina, sa
1 43

Isti izvor.

144

El-Fiten vel-Melahim, Ibn Kesira.

Biljei Ahmed i Hakim, a Al bani ga je spomenuo u Sahihu pod brojem

1 762 .
1 46 Fethul-Bari, tom 1 3 . Poglavlje o smutnji.
145

1 00

onima koje kazuju da e se dogaaji odvijati jako brzo,

silazak Isaa, a.s, i njegov boravak poslije ubistva Dedala i
propasti Je'duda i Me'duda mora biti prije izlaska
Sunaca sa zapada, dok e ostali predznaci slijediti jedan
drugog velikom brzinom. Jedino na ovaj nain moemo
pravilno razumjeti hadise koji govore o ovoj temi, a Allah,
d., najbolje zna.
Ovo pitanje smo detaljnije obradili zbog njegove velike
bitnosti jer, u suprotnom, ovjeanstvo se nee pripremiti za
pojavu Dedala mislei da e to biti poslije izlaska Sunca sa
zapada. Zbog toga tvrdimo da e pojava Dedala biti prvi
veliki predznak Sudnjega dana kojeg e ovjeanstvo
vidjeti. Zato obratite panju, o robovi Allahovi, kako vam se
ova stvar ne bi izgubila iz vida!

101

Drugi dio

OPIS MESIHI DEDALA

Dedal je ovjek, potomak Adema, a.s, idov,
unakaenog tijela, ejtanskog razvoj a, izgleda i naravi.
Okruivat e ga ejtani, a pratnja e mu biti sedamdeset
hiljada idova koj i e nositi ogrtae.
O Dedalovim roditelj ima Muhammed, s.a.v.s, kae:
"Roditelj i Dedalovi e ivjeti trideset godina bez
potomstva. Zatim e im se roditi orav djeak od kojeg nee
biti nikakva dobra. Njegovo oko spava, a srce mu je budno.
Otac mu je visok, golj av, dugog nosa kao kljun ,gtice, a
majka mu je dugih, snanih ruku i ogromnih dojki . " 1 7
Opis Dedala dao je Muhammed, s.a.v.s, tako detaljno da
ga nee biti teko prepoznati. Neke njegove osobine su
uolj ive iz dalj ine, a druge se primijete kada se priblii. Ako
se u njega pogleda izdaleka kada prilazi, primjetit e se da je
nizak, debeo, tamnoput, crvenih obraza, ogromne glave kao
kod kratke zmije, krivih nogu, j ako uvijene i kovrdave kose
koja kao da je naljepljena vodom i pijeskom (blatnim), pa
izgleda poput grana drveta. 1 4 8 Kada se priblii, uoava se
ejtanski izgled lica sa izoblienom desnom stranom, bez
oka i obrve. Lijevo oko mu je zeleno i svijetlo, kao da je
ispupena zelena kugla od stakla ija je zjenica oborena
prema obrazu, odnosno, kao da je ispupena boba grozda ili
147

148

Biljee Ahmed i Tirmizi.

Na osnovu hadisa koji biljei Ahmed, Ebu )a'la i Ibn Kesir u Te/siru.

1 02

ispljuvak na zidu. Dakle, on je orav, desno oko mu je

sasueno, bez sjaja, a lijevo je izbuljeno i oboreno prema
obrazu. 1 4 9
Kada bi samo ovo imali od opisa Dedala, bilo bi
dovoljno, ali Allah, d., je elio da nam da jo preciznij i
opis kroz rijei Svog poslanika Muhammeda, s.a.v.s, koj i ga
opisuje tako precizno da je njegov izgled potpuno jasan.
Kae Muhammed, s.a.v.s: "Izmeu njegovim oiju je
napisano K F R, (kafir), to e proitati svaki mu'min, bio
pismen ili ne. " Poslije ovog opisa mislim da nije ostao niko
ko ga nee moi prepoznati.

Nekoliko hadisa koji govore o opisu Dedala

Muhammed, s.a.v.s, kae: " . . . on je debeo ovjek, crvene
puti, velike glave, orav u jedno oko." 1 5 0
" . . . Mesih Dedal je ovjek, niskog rasta, debeo,
kovrave kose, poremeenog izgleda, oravog oka." 1 5 1
" . . . kosa na zatiljku glave Dedala je u kovrdavim
pramenovima. " 1 5 2
"Zaista je Dedalovo lijevo oko suho." 1 5 3

Ibn Hader prenosi ovaj govor od Kadi l jada, vidi Fethul-Bari,

Poglavlje o smutnji.
1 50 Biljei Buhari u Sahihu.
1 5 1 Biljee Ebu Davud i Ahmed, sened mu je dobar.
1 52 Biljei Ahmed, hadis je vjerodostojan.
1 53 Biljei Ahmed, hadis je vjerodostojan.
149

1 03

" . . . on j e orav u desno oko, kao da je suha groica. " 1 5

" . . . zaista je on orav, a va Gospodar nij e orav. Izmeu

njegovih oiju je napisano kafir i to e proitati svaki
musliman." 1 5 5 , a u drugoj predaj i se kae: "Izmeu oiju mu
je napisano K F R" 1 56

1 54 Biljei Buhari.
1 5 5 Muttefekun alejhi.
1 56 Biljei Tirmizi, br. 2457.

1 04

Trei dio

GDJE SE NALAZI DEDAL SADA

Dedal je iv i zatvoren je u samostanu na jednom
ostrvu. Gdje se taj samostan nalazi? Ko ga je zatvorio u
njega? Je li Dedal I bn Sajj ad el-Jehudi?
Prvo emo navesti hadis u kojem se spominje kazivanje o
Dessasi, a koji je zabiljeen u Muslimovom Sahihu od
Fatime bint Kajs, r.a, koja kae :
"ula sam
Vjerovjesnikovog glasnika kako vie: 'zajedniki namaz ! '
Otila sam u damiju i klanjala s a Allahovim Poslanikom,
s.a.v.s, a bila sam u prvom safu ena. Kada Allahov
Poslanik, s.a.v.s, zavri namaz, smijui se sjede na mimber i
ree: 'Neka svako ostane na svom mjestu', a onda nastavi:'
Znate li zbog ega sam vas okupio?' 'Allah i Njegov
Poslanik to najbolje znaju', odgovorie, a on ree: 'Tako mi
Allaha, ja vas nisam okupio ni radi elje, niti radi straha,
nego sam vas okupio da vam kaem o Temim ed-Dariju koj i
j e bio kranin. O n je doao, dao prisegu, primio islam i
neto mi ispriao, to je u duhu onoga o emu sam vam ve
govorio, o Mesihu Dedalu. Ispriao mi je da se sa jo
trideset ljudi iz plemena Lahm i Duzam ukrcao u lau. Sa
njima su se mjesec dana poigravali valovi na moru da bi, na
kraju, pred akam, sa laom pristali uz obalu jednog ostrva,
sjeli u amce i iskrcali se na ostrvo. Kada su se iskrcali,
srela ih je jedna kosmata ivotinja koja je imala obilatu
dlaku na sebi tako da joj nisu mogli raspoznati prednj i od
zadnjeg dijela tijela.
Ugledavi je upitae: 'ta si ti?' 'Ja sam Dessasa.' 'A ta
je to Dessasa?' upitae. Ona ree. 'Idite do onoga ovjeka u
samostanu, on elj no oekuje vijesti od vas.

1 05

'Poto nam spomenu ovjeka, mi se rastavismo od nje iz

bojazni da je ejtan. Pourili smo sve dok nismo uli u
samostan, kad u njemu naj krupniji ovjek koga smo ikada
vidjeli . . . Ruke mu iznad vrata vezane ogromnim lancima, a
koljena i noni lanaci u eljezim okovima. Rekosmo:
'Teko tebi, ko si ti?' 'Vi pretpostavljate ko sam j a, nego me
obavjestite o tome ko ste vi?' 'Mi smo Arapi', rekoe.
Ukrcali smo se u lau i krenuli. Zatekli smo se na moru
kada se uzbrkalo. Talasi su se s nama poigravali mjesec
dana, a onda su nas donijeli pored obale ovog ostrva gdje
smo se i usidrili. Sjeli smo na amce i iskrcali se na ostrvo.
Na njemu smo sreli ivotinju koja je kosmata tako da joj se
ne raspoznaje prednj i od zadnjeg dijela tijela. Ugledavi je
mi smo joj rekli: 'Teko tebi, ta si ti?' 'Ja sam Dessasa',
odgovorila je. 'A ta je to Dessasa', upitasmo je, a ona ree:'
Idite do onoga ovjeka u samostanu, on sa nestrpljenjem
oekuje vijesti od vas.' Krenuli smo brzo prema tebi u
strahu, jer nismo sigurni da nije ej tanica. On ree:
'Obavjestite me o palmama Bej sana.' Rekosmo: 'ta te to o
nj ima zanima?' 'Pitam vas o njegovim palmama, da li
raaju?' upita on. 'Da, raaju', rekosmo mu. On ree:
'Uskoro vie nee raati' 'Obavijestite me o Taberijskom
jezeru! ' Rekosmo: ' ta te o njemu zanima?' ' Zanima me da
li u njemu ima vode?' ree on.' Da, u njemu ima puno vode',
odgovorismo mi. On ree: 'Njegova voda e uskoro
presuiti, a obavijestite me o vrelu Zugar', ponovo e on. 'A
ta te o njemu zanima,' upitasmo mi. 'Zanima me imali u
njemu vode i da li je stanovnici koriste za zalijevanje?' upita
on.' Da, u njemu je puno vode i stanovnici je koriste za
navodnjavanje,' rekosmo mi. On tada ree: 'A obavijestite
me o Vjerovjesniku pouzdanom, ta je uradio?' 'Napustio je
Mekku i nastanio se u Jesribu,' odgovorismo mi. 'Jesu li se
Arapi borili protiv njega,' upita on. 'Jesu,' odgovorismo. 'A
ta je uinio sa njima,' ponovo e on. 'On je Arape koji su

1 06

mu bi li blizu pobijedio i oni su mu se pokorili,' rekosmo, a

on e na to: 'To se znai, ve dogodilo!' ' Jeste, dogodilo se',
rekosmo mi, a on e na to : 'Za nj ih e biti dobro, ukoliko mu
se pokore,' ree.
'A sad u vas obavijestiti o sebi. Ja sam Mesih. Uskoro e
mi biti dozvoljeno da izaem i ja u izai. Putovat u po
Zemlj i i neu ostaviti nijedno naselje, a da u njega, u roku
od etrdeset dana ne uem, osim Mekke i Taj ibe (Medine).
U ta dva grada mi je zabranjen ulazak. Kada god budem
pokuao da uem u jedan od nji h ispred mene e se pojaviti
melek sa sabljom i odbiti me od njega. Na svakom prilazu
prema tim gradovima e biti meleki koj i e ih uvati.'
Allahov Poslanik, s.a.v.s, je tada udarivi svoj im tapom
o mimber rekao: 'Ovo je Taj iba, ovo je Taj iba! (tj . Medina)
Jesam li vam o tome govorio?' 'Jesi', odgovorie ljudi, a
Vjerovjesnik, s.a.v.s, ree: 'Drago mi je da se Temimova
pria poklapa sa onim to sam vam ja o njemu, i Mekki i
Medini priao. Eto, on je u amskom, ili u Jemenskom
moru. Ne, ipak je od strane istoka! On je od strane istoka !
On je od strane istoka ! ' i pokazao je rukom prema istoku."
Fatima ree: "Ovo sam zapamtila od Allahova Poslanika,
s.a.v.s." 1 57
Da li je Dedal, kojeg je vidio Temim ed-Dari, Ibn Sajjad
el-Jehudi?
Ibn Sajjad je jevrej ski mladi koji je ivio u Medini za
vrijeme Muhammeda, s.a.v.s, a imao je neke osobine
Deala. Bavio se sihrom i vraanjem, pa je bio sumnj iv
1 s7

Biljei Muslim u Sahihu, Poglavlje o smutnji, te Ahmed, Ehu Davud i

Ibn Made sa ispravnim senedom.

1 07

Poslaniku, s.a.v.s, i njegovim ashabima. Meutim, nije nita

objavljeno u vezi sa nj im. Imam en-Nevevi kae:
"Kazivanje o Ibn Sajj adu je komplikovano i njegov sluaj je
nej asan, ali nema sumnj e da je on j edan od laaca koji su se
pojavili. Meutim, nita nije Poslaniku, s.a.v.s, objavljeno u
vezi s nj im, pa je Poslanik, s.a.v.s, rekao Omeru, r.a, kada ga
j e htio ubiti: "Nema nikakva dobra u njegovom ubistvu ! " 1 5 8
Zbog ovoga, mi emo se zadovolj iti sa ovim informacijama.
Znanje o nejasnoama koje su u vezi sa pomenutim
preputamo Uzvienom Allahu i smatramo da nema tete
ako se to ne poznaje, j er se na osnovu toga ne zasniva
nikakvo djelo. U svakom sluaju, pa i u ovom da je Dedal
Ibn Sajj ad, ili neko drugi, Dedal je sada zatvoren na
odreenom mjestu.

Koje zatvorio Dedala?

Kae se da su ga zatvorili meleki, a neke predaje govore
da ga je zatvorio Sulej man, a.s. M i nemamo pouzdanog i
tanog dokaza o tome. Bitno je da j e Dedal uhapen, da je
u odreenoj prostorij i vrsto vezan lancima, te da e biti
puten u ve odreeno vrijeme.

Gdje se tano nalazi mjesto u kojem je zatvoren Dedal?

Mjesto zatvora Dedala je sigurno negdj e na istoku, u
oblasti dananjeg Horosana, iz mjesta "Jehudijje Isfahan"
(na granici izmeu Rusije i Irana). Muhammed, s.a.v.s,
kae : "Dedal e se pojaviti u zemlj i na istoku koju zovu
1 58

Ove rijei biljee Buhari i Muslim u hadisu koji govori o Ibn Sajjadu.

1 08

Horosan." 1 59 U drugom hadisu Muhammed, s.a.v.s, kae:

"Dedala e slijediti sedamdeset hiljada Jevreja iz lsfahana,
zaogrnutih u ogrtae. " 1 60
Hadis koji govori o Dessasi je j asan, pa ga nije potrebno
komentarisati, ali emo iz njega izvui odreene zakljuke:
l . Dedal postoj i trenutno, iv je jo od poslanstva
Muhammeda, s.a.v.s, zatvoren je i vrsto vezan.
Kada bi njegovo mjesto bilo poznato, ne bi se moglo
doi do njega, niti ga osloboditi, jer on ima precizan rok
kojeg mu je Allah propisao, koji se ne moe ni ubrzati ni
usporiti.
2.

3 . Njegovom e izlasku prethoditi odreeni predznaci, od

kojih je isuenje Taberijskog jezera, prestanak raanja palmi
u Bej sanu i jo neki drugi, koje emo poslije objasniti.

4. Mekka i Medina su dva mjesta u koja e biti zabranjen

ulazak Dedalu, takoer i Kuds, kao to stoj i u drugim

predajama.
5. Susret sa Dedalom i razgovor s nJ im Je razlog

prelaska na islam Temima ed-Darimija, r.a.

1 59 Biljee Tirmizi i Hakim, Albani smatra da je sahih i biljei ga pod

brojem 5487.
160
Biljee Muslim i Ahmed.

1 09

etvrti dio
MJESTO, VRIJEME I P REDZNACI POJAVE DEDALA
Allah, d., je odredio da raskidanje okova koj ima je
vezan Dedal i njegov izlazak iz zatvora bude znak blizine
kraja ovoga svijeta. Allah, d., je odredio razloge,
predznake i tennin njegovoga izlaska.

Povod izlaska Dedala

Prokleti Dedal e se pojaviti pun srdbe. U rivajetu od
Hafse, r.a, koj i je vjerodostoj an (sahih), se biljei: "Zaista e
Dedal izai pun srdbe" 1 6 1
Okovi u koj e je Dedal okovan nee popustiti zbog
njegove srdbe. On j e ljut od momenta njegovog zatvaranja.
U drugim predajama hadisa u kojem se spominje kazivanje
o Dessasi, se kae: "Pa j e tri puta zastenj ao." 1 62 Dakle,
srdba koj a se spominje nij e nita drugo do znak koj i je
Allah, d., odredio da bude razlog njegovoga izlaska, kao
to Je'dud i Me'dud imaju razlog svoga izlaska, a to je
da e, kada doe vrij eme za to, rei: "Sutra emo je otvoriti,
ako B og da." Dakle, kada kau ako Bog da, uspjet e izai, a
to e se desiti kada Allah, d., bude htio.

161
162

Biljee Muslim i Ahmed.

Biljee Ahmed i Hakim.

1 10

Termin njegovog izlaska

Kao to smo spomenuli, Dedal e se poj aviti poslije
osvajanja !stambula, shodno rijeima Muhammeda, s.a.v.s:
"Nakon izgradnje Kudsa slijedi razaranje Medine, nakon
razaranja Medine pojavit e se krvava bitka, nakon krvave
bitke slijedi osvajanje !stambula, a nakon osvajanja
I stambula izlazak Dedala. " 1 63
Dakle, pojava Dedala e biti nakon pojave Mehdija, a.s,
te nakon nekoliko bitaka koje e on povesti na Arabijskom
poluotoku, nakon bitaka sa Perzijancima i Vizantijcima, te
nakon osvajanj a !stambula. Te bitke e trajati nekoliko
mjeseci, kao to smo spomenuli u treem poglavlju.

Predznaci pojave Dedala

Neki dogaaj i e se pojavttl prije Dedala i om e
najaviti skori izlazak Prokletnika, od kojih su:
l . Razarajui rat "Annagedon", nakon kojeg e presuiti
rijeka Eufrat i Taberijsko jezero, a palme u Bejsanu e
prestati davati plod. Pa, kada se odigra velika bitka
"Armagedon", oekujte skoru pojavu Dedala.
Dolazak godina velikih sua, gladi, nesrea i nasilja, te
smanjenje broja ljudi koj i e vjerovati, jer Muhammed,
s.a.v.s, kae: " . . . Ljude e, tri godine prije pojave Dedala,
pogoditi velika glad. Allah, d., e prve godine narediti
nebu da smanj i svoje padavine za treinu, a zemlj i da smanj i
2.

163

Biljee Ahmed i Ebu Davud, Albani kae da je sahih.

111

svoje plodove za treinu. U drugoj godini e biti nareeno

da nebo smanj i svoje padavine za dvije treine, a zemlj a da
smanj i svoje plodove za dvije treine. U treoj godini e biti
nareeno nebu da zadri sve svoje padavine, tako da nee
pasti nijedna kap vode, a iz zemlje nee niknuti ni jedna
biljka i nee ostati nijedan panjak da nee biti uniten, osim
onoga to Allah htjedne. Upitae ashabi:'A od ega e ljudi
ivjeti tada?' 'Rijei: Lailahe il/allah, Allahu ekber, Ef
hamdu li/fah e im biti zamjena za hranu. " " 64
Neki od ovih dogaaja su stvarnost. Svaki dan sluamo
vijesti o milionima ljudi koj i su pogoeni glau i ive ispod
granice siromatva, a iji je broj u stalnom porastu. Stalna su
upozorenja od svjetskih organizacija koje se brinu o ishrani
na opasnost od velike gladi koja prij eti u skoroj budunosti.
Ovo nas ne treba uditi jer se ovih dana uveliko govori o
ratovima koj i e se voditi zbog vode.
Dakle, znak blizine pojave Dedala je opi nered na
Zemlji koj i e prouzrokovati smutnje, ratove, glad i
presuivanje rijeka i jezera, te povean broj svjetskih kriza i
problema. Ovakvo vrijeme je pogodno za pojavu tog
ejtanskog stvorenja, koj i e ljude iskuavati preko hrane i
vode, da nas Allah, d., sauva njega!

1 64

Biljei Ibn Made, Ibn Huzejme i Hakim, hadis je vjerodostojan.

1 12

Peti dio

SMUTNJA KOJU E DEDAL PRA VITI I NA IN

SPASENJA OD NJE

Dedalova smutnja
Dedal j e najvee iskuenje i naj tea nesrea koja e
pogoditi ljude pred kraj ivota na ovom svijetu. Koliko je
opasna njegova smutnja, pokazuje nam naredba Poslanika,
s.a.v.s, da na svakom namazu molimo za zatitu od etvero
u to spada i Dedalova smutnja. Zahirije i neki koj i ih
slijede, smatraju da j e ova dova stroga obaveza, vadib, u
svakom namazu. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Kada neko od
vas bude na sjedenju, neka od A llaha zatrai zatitu od
etvero (rijeima): 'Allahu moj , od Tebe traim zatitu od
dehennemske patnje, od iskuenja u kaburu, od smutnje
ivota i smrti i od zla smutnj e Mesiha Dedala."t l 65
Muhammed, s.a.v.s, nas je obavijestio da nije bilo
nijednog poslanika, a da nije upozorio svoje sljedbenike na
smutnju Dedala: "Ja vas upozoravam na njega. Zaista nije
bilo poslanika, koj i nij e upozoravao svoje sljedbenika na
njega. I Nuh, a.s, je upozoravao svoj narod na njega.
Meutim, ja u vam rei ono to niko prije mene nije rekao:
'On je orav, a Allah, d., nije orav."' 166 Muslim biljei
hadis od En-Nuvasa bin Sema'na: "Muhammed, s.a.v.s, je
spomenuo Dedala, pa je povisivao i stiavao svoj govor,
tako da smo pomislili da se nalazi u pahnoviku . " 1 67

1 6s

Biljei Muslim od Ebu Hurejre, r.a.

Biljee Buhari, Muslim, Tirmizi i Ebu Davud.
1 6 7 Nekoliko hadisa na ovu temu biljei Muslim u Sahihu.
166

1 13

Kako je udno to to neki smatraju da je izmeu njih i

pojave Dedala velika vremenska razlika, a nema poslanika
koj i nije upozoravao svoj narod na ovu pojavu! Muhammed,
s.a.v.s, je toliko priao o njemu da su ashabi pomislili da se
nalazi u palmoviku, bojei se da ih ne iznenadi.
Smutnja Dedala e se ogledati u sumnjama i strastima.
To nee biti iskuenje sile i pokoravanja. Njegovo
djelovanje e sliiti djelovanju ejtana, koj i e se obratiti
svojim sljedbenicima na Sudnjem danu, kako nas Allah.
d., obavjetava: "I kada bude sve rijeeno, ejtan e rei:
'Allah vam je pravo obeanje dao, a ja sam svoje obeanje
iznevjerio, ali j a nisam nikakve vlasti nad vama imao, samo
sam vas pozivao i vi ste mi se odazivali, zato ne korite
mene, ve sami sebe, niti j a mogu vama pomoi, niti vi
moete pomoi meni. Ja nemam nita s tim to ste me prije
smatrali Njemu ravnim.' Nevjernike sigurno eka bolna
1 68
patnja."
Kad kaemo da e njegova smutnja liiti djelovanju
ejtana, znai da e ona imati slab uticaj na iskrene vjernike,
jer je to smutnj a do koje e dovesti zabluda i strast, preko
koj ih e Dedal djelovati. Ovo razumijemo iz govora
Muhammeda, s.a.v.s, o Dedalu: " . . . pa je pojaavao i
stiavao govor o njemu: "Znai da je upozoravao na veliku
opasnost od njegove smutnje, ali i da je ona slabog uticaja a
njen nosilac je jadan i bijedan kod Allaha, d.."
Zbog udnih i natprirodnih pojava koje se prokletom
Dedalu date, njegovi sljedbenici e bit muslimani koj i su
1 66

Ibrahim, 22 .

1 14

slabog vjerovanja, a naroito vieboci i nevjernici. Pojavit

e se u vremenu velikih sua, nepogoda i gladi, pa e
pozivati u popravku stanj a. Tvrdit e za sebe da je poslanik i
na kraju e tvrditi da je Bog, pa e mu se osuiti jedno oko,
a na licu e mu biti napisano "kafir", tako da e od njega
pobjei svaki razuman ovjek.
Kada se pojavi, kupovat e lakomislene za koru hljeba, a
sa sobom e imati velike koliine hljeba i rijeke vode. U
takvoj situacij i odazivat e mu se oni koj ima je jedini cilj
dunjaluk, i zadovoljavanje prohtijeva. Odazivat e mu se oni
koj ima nije vano da li je hrana koju jedu halal ili haram i
koj i e govoriti: "Mi saraujemo sa ejtanom kako bismo
preivjeli."
O estini smutnje i situacije u kojoj e se ljudi nai
govori Muhammed, s.a.v.s: "Od stvaranja Adema, pa do
Kijametskog dana nema gore stvari od Dedala." 1 69 U
drugoj predaj i se kae: " ... nema tee smutnje od
Dedala. " 1 70 A u treem hadisu Muhammed, s.a.v.s, kae:
"Ljudi e bjeati u brda od Dedala." 1 7 1 Muhammed, s.a.v.s,
nas upozorava, a posebno one koj i nisu vrsti u svom
vjerovanju, da se ne sretamo sa Dedalom: "Ko uje za
Dedala, neka se udalj i od njega! Tako mi Allaha, bit e
ljudi koji e mu dolaziti, mislei da su vrsti vjernici, pa e
mu se pridruiti zbog iskuenja koje e posjedovati. " 1 72

1 69

Biljei Muslim u Sahihu.

Biljee Muslim, Ahmed i Tirmizi.
171
Biljee Muslim, Ahmed i Tirmizi.
1 72
Biljee Ahmed, Ebu Davud i Hakim, Albani ga ocjenjuje kao
vjerodostojan.

170

1 15

Dedal e obii cijelu Zemlju u roku od etrdeset dana.

Putovat e poput kie koj u prati vjetar. Ljude e pozivati da
mu se pridrue. Oko njega e biti ejtani koji e mu
pomagati u njegovoj zabludi. On je kao i svaki sihirbaz
kojeg ej tani vie pomau u njegovom poslu i vie mu se
pokoravaj u ukoliko vie ispolj i zablude i nevj erovanje.
Dakle, grijesi koje e on initi su mito koj im e on
zadovolj iti ejtane pa e mu biti pokorni.
Nee ostati nijedno mjesto na Zemlj i u koje nee ui
Dedal, osim Meke i Medine, j er su mu ta dva grada
zabranjena. Kada pokua ui u njih, put e mu presjei
meleki koji e sa isukanim sabljama izai pred njega. O
ovome nam govori jedan hadis Muhammeda, s.a.v.s: "Dan
El-Ha/as, a znate li ta je to dan El-Ha/as? (ponovio je tri
puta). Pa su upitali: ' ta je to dan El-Ha/as?' To je dan u
kojem e se Dedal popeti na Uhud i gledati . u Meinu, ga
e rei svoj im sljedbenicima: 'Vidite li onaj bijeli dvorac? 73
Ovo je Ahmedov mesdid.' Zatim e se pribliiti Medini, ali
na svakom njenom prilazu e naii na meleka sa isukanom
sablj om. Doi e do jedne obale, gdj e e udariti nogom o tlo
i cijela Medina e se potresti tri puta. N akon potresa e svi
munafii i veliki grij enici (fasici), bili ene ili mukarci,
napustiti Meinu i pridruiti se njemu. To je dan El
Halas ! " 1 74

1 73

Ovo je mudiza Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koja pojaava iman

vjernika. Poslanik nas obavjetava da e Dedal gledati u njegovu
damiju koja e biti kao bijeli dvorac, a za njegova ivota ona je bila od
erpia i palminih grana. Meutim, ona je danas, uistinu, bijeli dvorac.
Istinu si kazao o, Allahov Poslaniel
1 74 Biljei Ahmed, EI-Hejsemi ga ocjenjuje kao vjerodostojan.

1 16

Ovo kazivanje emo zavriti jednim hadisom, u kojem su

sadrane sve smutnje koje e Dedal nositi sa sobom, neka
je Allahovo prokletstvo na njega: "O ljudi ! Od kada je Al lah
stvorio Adema na Zemlj i nee biti vee smutnje, od smutnje
Dedala. Allah nije poslao nijednog poslanika koj i nije
upozoravao svoj narod na Dedala. Ja sam posljednj i
poslanik, a v i ste posljednji ummet, p a e s e o n sigurno
pojaviti meu vama. Ukoliko se pojavi, a ja budem meu
vama, ja u biti zatita za svakog muslimana, a ako se pojavi
posl ije mene, neka svak sebe zatiti, a A llah je zatita svim
muslimanima. On e se pojaviti u podruju izmeu ama i
Iraka, pa e obii Zemlju desno i lijevo. O Allah ovi robovi !
O ljudi ! Budite postojani, ja u vam ga opisati na nain na
koj i ga nijedan poslanik prije mene nije opisao . . . Govorit e:
'Ja sam va bog,' a vi neete vidjeti vaeg Gospodara sve
dok ne umrete. On je orav, a va Gospodar nije orav.
Izmeu njegovih oiju je napisano 'kafir', to e proitati
svaki musliman, bio pismen ili ne !
Od njegove smutnje je Dennet i vatra koja e ga pratiti .
Njegov Dennet je vatra, a njegova vatra je Dennet. Pa ko
bude iskuan sa vatrom, neka zatrai zatitu kod Allaha i
neka proui prve ajete sure El-Kehf
Od njegove smutnje je da e rei neukom ovjeku: 'Ako
ti oivim roditelje, hoe li svjedoiti da sam ja tvoj
gospodar? 'Hou,' odgovorit e. Pa e se dva ejtana ukazati
u liku njegovih roditelja koj i e mu rei: 'O sine na, zaista
je on tvoj gospodar, pa ga slijedi.'
U njegovu smutnju spada i to da e ubiti jednog ovjeka,
pa e njegovo tijelo pilom prepoloviti na dvije polovine i

1 17

rei : 'Pogledajte ovog mog roba kojeg u oivjeti, pa e

nakon oivljenja tvrditi da ima drugog boga osim mene.'
Allah e oivjeti ovjeka, pa e mu Dedal rei: 'Ko je tvoj
bog?' ovjek e odgovoriti : 'Moj Gospodar je Allah, a ti si
Allahov neprijatelj Dedal. Tako mi Allaha, nikada nisam
bio sigurniji da si to ti, kao to sam danas.'
U njegovu smutnju spada i to da e narediti nebu da kia
pada, pa e padati. Naredit e zemlj i da daje plodove, pa e
ona svoje plodove dati. Od njegove smutnje je da e neko
mjesto odbiti da ga slijedi, pa im nee ostati ni jedno grlo
stoke a da nee biti uniteno.
U njegovu smutnju spada i to da e mu neko mjesto
povjerovati, pa e narediti nebu da spusti kiu, to e ono i
uiniti. Naredit e zemlj i da podari svoje plodove, pa e ona
to uiniti, (te e imati najbolju ispau). Zbog toga e im
stoka biti krupna i ugojena kao nikada do tada, sa
stomacima punim hrane i vimenima punim mlijeka.
Nee ostati nijedan djeli Zemlje a da Dedal nee do
njega dospjeti svojom nogom, osim Mekke i Medine. Na
svakom od nj ihovih prilaza e biti melek koj i e mu se
suprostaviti isukanom sabljom. Doi e do jedne obale koja
je crvene boje i potrest e cijelu Meinu zajedno sa njenim
stanovnicima tri puta, pa nee ostati ni jedan munafik od
lj udi ili ena, a da nee izai i pridruiti mu se. Onda e,
prokletnik, biti udaljen od Medine, kao to kovaki mijeh
udaljava prainu. Taj dan e se zvati dan izbavljenja. 'Gdje
e biti Arapi toga dana?' upitae. 'Nj ih e toga dana biti
malo, a voa e im biti dobar ovjek. Kada prie da s nj ima
klanja sabah, spustit e se Isa a.s. Nj ihov imam e se povui,

1 18

kako bi I sa, a.s, uao u mihrab. Isa, a.s, e staviti ruku

izmeu njegovih pleki i rei: 'Klanjaj ti, j er tebi je ikamet
prouen.' Kada zavri namaz, sklonut e se, a Isa, a.s, e
rei: 'Otvorite vrata.' Otvorit e ih, a iza nj ih e biti Dedal i
sa njim sedamdeset hiljada Jevreja, naoruanih sabljama i
titovima. Kada Dedal ugleda Isaa, a.s, poet e se topiti,
kao to se topi so u vodi. Onda e se dati u bijeg. I sa, a.s, e
ga stii kod Istonih vrata Ludda i ubit e ga. Allah e tada
dati poraz Jevrejima, tako da nita od Allahovih stvorenja
nee ostati ime bi se Jevreji mogli zatititi . Allah e
narediti kamenju, drveu, zidovima, ivotinj ama i bilo
kojem sklonitu da govori, osim drveta garkad, jer je ono
njihovo drvo i nee govoriti . Sve drugo e rei : "O robe
Allahov, muslimanu, ovo je idov, doi i ubij ga! " Isa, a.s,
e u mome ummetu biti pravedan vladar i voa i on e
razbiti krst, zaklat e svinju, dokinut e dizij u i sadaku.
Nee biti potrebe za uvanjem deva i ovaca. Srdba, ljutnja i
zavist e nestati kod svih, tako da e dijete stavljati ruku u
zmijska usta i nita mu se nee desiti . Djevojica e se igrati
sa lavom, a on joj nita naao nee uiniti. Vuk e biti sa
stadom kao to pas ovar bude uz njega. Zemlja e se
napuniti mirom, kao to se posuda napuni vodom. Svi ljudi
e se ujediniti oko jedne rijei. Nee se niko oboavati osim
Allaha, d., nestat e ratovanja i Kurej evii e zaposjesti
hilafet. Zemlja e biti kao srebrena ploa, a njeni plodovi e
biti kao to su bili u doba Adema, a.s. Grupa ljudi e se
okupiti oko jednog grozda i on e im biti dovoljan. Grupa
ljudi e jesti jedan nar, pa e se naj esti. Cijena jednog bika
e biti veoma mala, a konj e se moi kupiti za nekoliko
dirhema (srebrenjaka).
Tri godine prije izlaska Dedala e biti teke za lj ude, u
njima e se pojaviti estoka glad. Allah, d., e prve godine
narediti nebu da smanj i svoje padavine za treinu, a zemlj i
1 19

da smanj i svoje plodove za treinu. U drugoj godini e

narediti nebu da smanj i svoje padavine za dvije treine, a
zemlj i da smanj i svoje plodove za dvije treine. U treoj
godini e narediti nebu da zadri sve svoje padavine, tako da
nee pasti nijedna kap kie, a zemlj i e narediti pa nee
niknuti nijedna biljka i nee ostati ni jedan panj ak, a da
nee biti uniten, osim onoga to Allah bude htio. Ashabi
upitae: 'A od ega e ljudi ivjeti tada?' 'LA ILAHE
I LLALLAH, ALLAHU EKBER i EL-HAMDU LILLAHI
e i m biti zamjena za hranu - odgovori Poslanik."' 1 75
U nekoliko rivajeta, koje biljei Muslim, se dodaje:
"Koliko e ostati na Zemlji o, Boij i Poslanie?" On
odgovori : "etrdeset dana. Prvi dan e biti kao godina, drugi
kao mjesec, trei kao sedmica, a ostali dani kao obini dani
u tom vremenu." Ashabi zatim rekoe: "Allahov Poslani e,
u danu koji je kao godina, da li e nam biti dovoljni namazi
jednoga dana?" Poslanik odgovori : "Ne, obraunavajte
vrijeme namaza. "

Nain spasa od Dedalove smutnje

Hvala Allahu Uzvienom koji nije dao bolest, a da joj
lijeka nije propisao. Onaj ko je spoznao taj lijek, on ga i zna,
a ko nije, sebi je znanje uskratio. Onaj ko ga je spoznao
neka zahvaljuje Allahu, a ko nije neka samog sebe kori, zato
to nije uloio dovoljno truda da sazna!

175 Hadis je vjerodostojan, a biljee ga Ibn Made i Ibn Huzejme. Albani

ga biljei u Sahihu pod brojem 2457.

1 20

I pored opasnosti i estine Dedalovih iskuenja, on je za

Allaha beznaajan. Dedal nee imati vlasti nad iskrenim
vjernicima. Mugire ibn u'be, r.a, kae: "Niko nije vie pitao
Muhammeda, s.a.v.s, o Dedalu od mene, pa mi je rekao
Allahov Poslanik: ' to te on zabrinjava? Nee ti nauditi ! '
Rekao sam: 'Ali za njega kau d a e hrana i pie biti s
njim? ! ' On mi odgovori: 'Allah, d., je iznad njega."' 1 76
Dakle, njegova smutnja e kratko trajati, svega etrdeset
dana, nakon kojih e sii Isa, a.s, koj i e ga ubiti i dokrajiti
njegovu smutnju.
Uz to, na miljenik, Muhammed, s.a.v.s, nas je poduio
kako da se sauvamo njegove smutnje, te da e vjernici
doivjeti njegovu smutnju.

Spas od njegove smutnje se ogleda u sljedeem

l . Stalnim uenjem dove koju nam je preporuio
Muhammed, s.a.v.s, pri kraju svakog namaza, a koja glasi :
"Allahu moj , traim da me zatiti od Dehennemske kazne,
od kaburske kazne, od smutnje ivota i smrti i od zla
smutnje Mesihi Dedala. "
Ko bude uio ovu dovu Allah e ga sauvati i ko bude
traio Allahovu zatitu Allah e mu je dati.
2 . Uenjem napamet sure El-Kehf, ili deset ajeta sa
poetka ili sa kraja sure. Pa, ko naui makar prva tri ajeta
sura El-Kehj, bit e spaen od Dedala, Uzvienom neka je
hvala! Muhammed, s.a.v.s, kae: " Ko napamet naui prvih

1 76

Biljee Buhari i Muslim u Poglavlju o smutnji.

121

deset ajeta
smutnje." 1 77

sure

El-Kehf, bit

spaen Dedalove

U jednom rivajetu kojeg navodi Muslim i Ehu Davud

stoj i : " . . . od posljednjih ajeta sure El-Kehf', a u drugom
rivajetu stoj i : "Prva tri ajete sure El-Kehf"
Kome Allah, d., omogui da vidi Dedala, neka mu
pljucne tri puta u lice kao kada se vidi ejtan, i neka mu
proui poetak, ili kraj sure El-Kehf, pa e biti spaen
Allahovom dozvolom.
3. Ko uje da se pojavio Dedal, neka se preseli u Mekku
ili Meinu, jer on nee ulaziti u ove gradove.

4. Ko ne bude u stanju uraditi bilo ta od navedenog neka

pobjegne od Dedala, pa mu on nee nauditi, ali pod
uslovom da ini zikr i ui dove.

Zbog ega Dedal nije spomenut u Kur 'anu?

Ovo poglavlje emo zavriti odgovorom na postavljeno
pitanje. Neki se pitaju o razlogu zbog kojeg Dedal nije
spomenut u Kur'anu, iako su njegova smutnja i zlo jako
opasni, a kazivanja o njegovoj pojavi pred kraj svijeta u
hadisima doseu do stepena mutevatira.

1 77

Biljee Muslim, Ahmed, Ebu Davaud i Tirmizi.

1 22

Islamski uenjaci su dali nekoliko odgovora na ovo

pitanje, ali ti odovori nisu potpuno ubj edlj ivi i treba ih
prokomentarisati. 78
Kau da je Dedal spomenut u rijeima Allaha, d.:
"Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga dou,
nijednom ovjeku nee biti od koristi to to e tada
vjerovati . " 1 79 Tirmizi bilj ei hadis od Ebu Hurejre kojeg je
ocijenio kao vjerodostojan (sahih) a u kojem stoji da je
Poslanik, s.a.v.s, rekao: " Kada se pojavi troje, nikome nee
koristiti vjerovanje njegovo, osim ako je vjerovao prije:
Dedal, ivotinja iz zemlje i izlazak Sunca sa zapada. "
.

Na ove rijei m i emo odgovoriti d a je pitanje j o uvijek

bez pravog odgovora, jer Dedal u Kur'anu nije izriito
spomenut.
Drugi kau da imamo odreeni znak u Kur'anu, u
kazivanju o silasku Isaa, a.s, a gdje se kae : "I on je
predznak Smaka svijeta, zato nikako ne sumnjaj te u njega i
slijedite uputstvo Moje." 1 80
Ovdje se govori o l sau, a.s, koj i e ubiti Dedala, pa je
dovoljno spomenuti jednog.
Mi dodajemo: Pitanje je jo uvijek bez pravog odgovora,
jer nije spomenut imenom.
Neki kau da Dedal n ije spomenut u Kur'anu zbog
prezira Allaha, d., prema njemu.

1 78

Vidi Fethul-Bari, Poglavlje o Dedalu, i El-Fiten vel-Melahim, Ibn

Kesir, Poglavlje o Dedalu.
1 79 El-En'am, 1 58.
1 60 Ez-Zuhruf, 6 1 .

1 23

M i odgovaramo da su imenima spomenuti drugi koj i su

prezreniji od njega, kao npr. Faraon.
Neki opet tvrde da su u Kur'anu spomenuti oni koj i su
prije ivjeli i u prolosti nered inili, to nije sluaj sa onima
koj i e tek poslij e doi.
Meutim, mi kaemo da su spomenuti Je'dud i
Me'dud, koj i e doi poslije njega, a pitanje je i dalje bez
pravog odgovora.
Meutim, ono to nam je najprihvatlj ivije je, a Allah
najbolje zna, da nije spomenut zbog njegove smutnje, koja
je najvea smutnja koja e doi pred kraj dunj aluka, kako bi
se kazni li oni koj i nijeu hadis Muhammeda, s.a.v.s, poput
onih koj i se nazivaju " Kur'anijun" (sljedbenici Kur'ana), i
j o nekih koj i slijede racionalne pravce. To su oni koji
razmiljaju o erijatskim tekstovima, pa ako se slau sa
nj ihovim razumom prihvate ih, a ako ne onda ih odbace, pa i
kada bi dolazio mutevatir (u koju nema nikakve sumnje)
predajom. Oni odbacuju hadise zbog svoga hira i neznanja.
Oni zasluuju da budu zavedeni Dedalovom smutnjom i da
padnu u njegovu zamku i zalutaju u njegovoj zabludi. Oni
ne vj eruju u njega jer nije spomenut u Kur'anu, a hadis ne
priznaju, osim ono to je u skladu sa nj ihovim bolesnim
umom. Za takve Muhammed, s.a.v.s, kae: "Deavat e se
da ovjek do kojeg doe jedan moj hadis, a on oslonjen na
svome divanu kae : 'Izmeu nas i vas je Allahova Knj iga,
pa to u njoj naemo dozvoljenim i mi emo dozvoljavati, a
to u njoj naemo zabranjenim i mi emo zabranj ivati .'
Zaista, ono to je zabranio Poslanik kao da je zabranio
Allah, d.." 1 8 1

161

Biljee Tirmizi i Ed-Darimi, Albani kae da je sahih.

1 24

 esti dio

PROPAST DEDALA I PORAZ NJEGO VIH

SLJEDBENIKA
Kada Dedal bude putovao po Zemlj i , zavodei ljude i
uznemiravajui ih svoj im zlom, ljudi e bjeati od nj ega u
brda. Tako e Mehdi skupa sa vjernicima biti u Damasku, u
jako tekom okruenju, na izmaku snage zbog sue i
nedostatka hrane. Allah, d., e im dati svoj u pomo preko
Isaa, a.s, kome e dozvoliti da sie sa neba, na koje ga je
uzdigao Allah, d.. Isa, a.s, e se spustiti kod B ijele
munare, u Istonom dijelu Damaska, u vrijeme poetka
namaza. Mehdi e predvoditi namaz, a odmah nakon predaje
selama Isa, a.s, e rei: "Izaite sa mnom do Allahovog
neprijatelj a Dedala. " Kada izau, prokletnik, koj i je do
prije par minuta tvrdio da je naj vei vladar, pa ak i bog,
ugledat e Isaa, a.s. Kada ga ugleda poet e da se topi kao
to se so topi u vodi. Pokuat e da bjei, ali e ga Isa, a.s,
stii kod kapije "Ludda" u Palestini i ubiti . Da ga pusti , sam
bi se istopio, ali e mu rei : "Ja imam jedan udarac za tebe",
pa e ga probost kopljem, i Allah e pokazati njegovu krv na
koplju. Dedalovi sljedbenici e biti svjesni da on nije bog,
jer ga je Isa, a.s, ubio, pa e tu poeti propast idova.
Sedamdeset hiljada Jevreja, Allah ih prokleo, e poeti da
bjei, nastojei se sakriti od Isaa, Mehdija i muslimana.
Allah, d., e narediti svemu za ta se sakriju da progovori i
da ih otkrije. Svi e biti pobijeni i na takav nain e se
Zemlja oistiti od njih, njihove smutnje i prljavtine.
Allahu Uzvienom neka je hvala!

1 25

Peto poglavlje

VELIKI PREDZNACI SMAKA SVIJETA

Prvi dio

Predznaci koje e vjernici vidjeti

Drugi dio

Predznaci koje vjernici nee vidjeti

Trei dio

Veliki poremeaj u svemiru

1 26

U ovom dijelu knjige govorit emo o deset velikih

predznaka Smaka svijeta, sa posebnim osvrtom na prvih
est, koj e e doivjeti vjernici, kako bi se ljudi upoznali sa
redosljedom njihovog dogaanja, te kako e se pojaviti i
kako e se trebati postaviti prema njima.
Poet emo sa hadisom Muhammeda, s.a.v.s, u kojem se
spominje svih deset velikih predznaka. Muhamed, s.a.v.s,
kae: "Izaao je Allahov Poslanik meu nas dok smo se
podsjeali na neke stvari, pa nam ree: 'Na ta se to
podsj eate?' 'Sjeamo se Smaka svijeta,' odgovorie. On
tada ree: 'Smak svijeta nee nastupiti sve dok ne vidite
deset njegovih predznaka,' pa je spomenuo: dim, Dedala,
ivotinju iz zemlje, izlazak Sunca sa zapada, silazak Isaa,
a.s, pojavu Je'duda i Me'duda, te tri potonua tla, jedno
na istoku, jedno na zapadu i jedno na Arabij skom
poluotoku. Posljednj i predznak kojeg je spomenuo je vatra
koja e se pojaviti u Jemenu a tjerat e lj ude prema mjestu
gdje e se skupiti.'" 82
Iz ovog hadisa se da zakljuiti da predznaci nisu
spomenuti redoslijedom kojim e se dogaati. Muslim
biljei drugu verziju ovog hadisa u koj oj se spominju ovi
predznaci drugim redoslij edom, to potvruje da nisu
nabrojani onako kako e se i dogaati.

' 62

Biljee Muslim u Sahihu i Ahmed u Musnedu.

1 27

Zbog toga smo podjelili velike predznake na dvije grupe:

l.

Predznaci koje e vidjeti vjernici,

2.

Predznaci koje nee vidjeti vjernici.

Nakon poj anjenj a ovih predznaka, poglavlje zavravamo

spomenom velikih poremeaja koj i e se desiti u kosmosu i
koji e prouzrokovati propast ovoga svijeta, a u koje smo
obavezni vjerovati.

1 28

Prvi dio

PREDZNA CI KOJE E VIDJETI VJERNICI

Prvih est velikih predznaka Smaka svijeta e vidjeti
vemici, dok e preostala etiri doivjeti samo nevjernici.
Prvih est, koje e vidjeti vjernici, su: Dedal, Isa, sin
Merjemin, a.s, Je'dud i Me'dud, izlazak Sunca sa
zapada, pojava ivotinje iz zemlje i dim.
Sada emo ih navesti redoslijedom koj im e se oni
deavati, uz odreena pojanjenja:
Prvi predznak: Pojava Dedala
Pojava Dedala je prvi veliki predznak Smaka svijeta
kojeg e doivjeti vjernici. O njemu smo posebno govorili u
prethodnom poglavlju, kako bismo upoznali one koj i e ga
doivjeti, kako bismo ukazali na smutnje i tekoe vremena
u kojem e se pojaviti, te zbog nejasnoa kod mnogih ljudi u
pogledu vremena kada e se pojaviti. Ovim smo dokazali da
je pojava Dedala prvi veliki predznak kojeg trebamo biti
svjesni, Allahu Uzvienome hvala.
Drugi predznak: Silazak lsaa, sina Merjeminog, a.s.
Muslimani vjeruj u da Isa, a.s, nije ubijen, niti razapet,
nego da ga je Allah, d., podigao Sebi na nebo. On e se
pojaviti pred kraj svijeta, ubit e Dedala, objelodaniti islam
i pozivati u njega. Allah, d., kae: "l zbog vjerovanj a

1 29

nj ihova, i zbog iznoenja tekih kleveta protiv Merjeme i

zbog rijeih njihovih : 'Mi smi ubili Mesiha, Isaa, sina
Merjemina, A llahova poslanika' . . . A nisu ga ni ubili, ni
razapeli, ve im se priinilo. Oni koj i su se o njemu u
miljenju razilazil i . Oni su sami o tome u sumnj i bili; o tome
nisu nita pouzdano znali, samo su nagaali; a sigurno je da
ga nisu ubili, ve ga j e Allah uzdigao Sebi. - A Allah je
silan i mudar. I nema nij ednog slj edbenika Knj ige koj i, prije
njegove smrti, nee u njega onako kako treba povjerovati, a
1 83
na Sudnjem danu on e protiv nj ih svj edoiti. "

Kada e sii Isa, a.s?

Isa, sin Merjemin, a.s, e sii nakon to se pojave
Mehdija i Dedal, te nakon to Dedal provede etrdeset
dana na Zemlj i . " Prvi dan e biti kao godina, drugi kao
mjesec, trei kao sedmica, a ostali dani kao vai dani". 1 84
Dakle, I sa e sii nakon to Dedal provede svoje vrijeme
na Zemlji i prvo to e uraditi, poslije namaza, jeste da e
ubiti Dedala, govorei mu: "Ja imam jedan udarac za tebe."

Gdje e sii Isa, a.s?

Sii e kod B ijele munare u Istonom Damasku u Siriji,
gdje e ve braniti Mehdi sa muslimanima. Muhammed,
s.a.v.s, kae: " Isa e sii kod B ij ele munare u I stonome
Damasku. " 1 8 5

1 63 En-Nisa, 1 56- 1 59.

184 Dakle, na Zemlji e se zadrati godinu i dva i po mjeseca.
1 6 5 H adis je vjerodostojan, a biljei ga T aberani od Evs bin Evsa.

1 30

Kako emo ga prepoznati?

Muhammed, s.a.v.s, je opisao Isa, a.s, kao i nain
njegovog silaska, u jednom hadisu: "Izmeu mene i I saa
nema poslanika. Isa e sii, pa kada ga ugledate, prepoznaj te
ga. To je ovjek osrednjeg rasta, nije ni crven ni bijel, a sii
e odjeven u odjeu iz dva dijela. Njegova glava e izf: ledati
kao da iz nje kapa voda, iako ga nije dohvatila vlaga." 86
Takoer, u drugom hadisu Muhammed, s.a.v.s, kae:
"Dok on (Dedal) bude u tom stanju, Allah, d., e poslati
Isaa, sina Merjeminog, koj i e se spustiti kod Bijele munare
u I stonom Damasku, odjeven u odjeu koja se sastoj i iz
dva dijela, oslanjajui se dlanovima na krila dva meleka.
Kada pogne glavu iz nje e kapat kaplj ice, a kada je podigne
1 87
iz nje e potei blistave kapi, poput dragulja."
Isa, a.s, je mlad ovjek. Njegova starost je trideset i tri
godine (godine u kojima je uzdignut). Srednjeg je rasta (nije
ni visok ni nizak), bijelo-crvene puti, duge kose (kosa e mu
biti duga i putena). Uvojak kose e se sputati izmeu
njegovih ramena, kao da je iz kupaonice iziao. Kada pogne
glavu iz nje e kapati voda, a kada je podigne iz nje e se
sputati kapi poput dragulja. B it e odjeven u odjeu koja se
sastoji od dva dijela (donjeg i gornjeg ogrtaa) koja e biti
ukaste boje. Spustit e se rukama oslonjen na krila dva
meleka.
ta e uraditi kada sie?
Prva stvar koju e uraditi je klanjanje namaza. Sii e
kada se proui ikamet za sabah-namaz, pa e Mehdi istupiti
da klanja. Kada ugleda I saa, saekat e ga, ustupiti mu
186
187

Hadis je vjerodostojan, biljei ga Ebu Davud i Albani u Sahihu.

Dio hadisa koji biljei Muslim u Poglavlju o smutnji.

131

mjesto i rei: "Doi, Duhu Boij i i klanjaj . " Isa, a.s, e

odbiti i rei: "Zaista su vae voe neki od vas. "
Muhammed, s.a.v.s, je rekao: "U mom ummetu e do
Kijametskoga dana postojati grupa koja e se j avno boriti na
Allahovom putu, pa kada sie Isa, sin Merjemin, njihov
voa e mu rei : 'Doi i klanj aj nam ! ', a on e odgovoriti:
'Ne ! Zaista su vae voe neki od vas, kao poast Allahova
za ovaj ummet."' 1 88
U predaj i od Imam Ahmeda se kae: " . . . Kada bude siao
meu njih I sa, sin Merjemin, a namaz bude poeo, bit e mu
reeno : 'Istupi, o Duhu Boij i ! ' 'Neka istupi va voa i neka
vam klanja' - odgovorit e. "
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Kakvi ete biti kada sie Isa
meu vas, a va voa e biti jedan od vas." 1 8 9 "Kakvi ete
biti", tj . kako ete biti sretni i radosni zbog susreta sa ovim
plemenitim Poslanikom, a.s.
Ovdje se postavljaju dva pitanja:
l . Kakva je mudrost u silasku samo Isaa, a.s, bez
ijednog drugog poslanika ?
Odgovor bi bio ono to je naveo Ibn Hader u djelu
Fethul-Bari: "Rekli su uenjaci : 'Mudrost u silasku samo
Isaa, bez drugih poslanika, je odgovor idovima koj i tvrde
da su ga ubili. Ovim e A llah, d., pokazati da oni lau i da
e Isa nj ih pobiti.'" 1 90
Na ovo mi kaemo: U njegovom silasku je i odgovor
kranima koj i tvrde da je on bog. Allah e im Isaovim
silaskom dokazati da lau, kao i pokazivanjem Isaove
188

Biljei Muslim u Poglavlju o smutnji.

Biljee Buhari, Muslim i Ahmed.
190
Fethul-Bari, hadisi o poslanicima

189

1 32

ljudskosti. Takoer e potvrditi svoju pripadnost islamu

time to e razbiti krst, ubiti svinju i dokinuti dizju.
2.

Zato Isa, a.s, nee klanjati kao imam?

Na ovo pitanje odgovara Ibn Devzi: "Kada bi Isa bio

imam pojavila bi se sumnja, da li on dolazi kao zamjenik ili
dolazi sa novim vjerozakonom? Zbog toga e klanjati kao
muktedija, kako ne bi jedna praka sumnje pala na rijei
Muhammeda, s.a.v.s: 'Nema poslanika poslij e mene."' Ovaj
govor je krajnje lijep i precizan.
Odmah poslije obavljenog namaza on e krenuti da ubije
prokletog Dedala, a potom i njegove sljedbenike. Zatim e
pozvati ljude u islam, slomiti krst, ubiti svinju i dokinuti
dizju, te nee priznavati nita, osim islama ili rata.
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Tako mi Onoga u ijoj ruci je
moja dua, uskoro e se meu vas spustiti sin Merjemin kao
pravedni vladar, koj i e razbiti krst, ubiti svinju i dokinuti
dizju. Imetak e se tako umnoiti da ga niko nee htjeti
primiti. Tada e jedna sedda biti vrjednija od itavog
dunjaluka i onog to se nalazi na njemu. " 1 9 1
Nakon ovih dogaaj a nestat e ratovanja, pa e narod
ivjeti u blagodatima koje nikome prije nisu date. Nestat e
zavisti, tmnje i otrova kod otrovnih ivotinj a, tako da e
dijete staviti ruku u zmijska usta, a zmija ga nee ujesti.
Djeca e se igrati sa lavovima i zvjerima, a one im nee
nauditi. Vuk e biti u blizini ovaca, kao to pas ovar bude s
njima. Zemlja e podariti svoje blagodati, a nebo e spustiti
svoju dobrotu. Tada e se I sa, a.s, oeniti.
Poslije ovih dogaaja Isa, a.s, e obaviti hadd.
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Tako mi Onoga u ijoj ruci je
191

Biljee Buhari, Muslim, Ahmed, Nesai i Ibn Made.

1 33

moja dua, pojavit e se sin Merjemin putem Er-Revha'

obavljajui hadd, ili umru, ili oboje zajedno ! " 1 92
Isa, a.s, e ostati na Zemlji sedam godina, a u drugoj,
takoer vjerodostoj noj predaj i se kae etrdeset godina, A
Allah najbolje zna ta e se dogoditi. Umrijet e nakon to
Allah, d., uniti Je'dud i Me'dud za njegova ivota.
Trei predznak: Je 'dud i Me 'dud.
Trei veliki predznak kojeg e vidjeti vj ernici je izlazak
Je'duda i Me'duda.

Ko su Je 'dud i Me 'dud? Gdje su oni sada? Kada e

se pojaviti? Kako e izgledati njihova smutnja?
Je'dud i Me'dud su dvije grupe ljudi porijeklom od
Turaka, iz potomstva Adema, a.s, kao to je spomenuto u
hadisu Muhammeda, s.a.v.s: "Allah, d., e rei, na
Kijametskom danu: 'O Ademe ! ' 'Odazivam Ti se i urim Ti,
a hajr je u Tvoj im rukama.' - odgovorit e! 'Izdvoji grupu u
vatru,' - rei e. 'A koja grupa je za vatru?' - upita. Allah
ree: 'Od svake hiljade devet stotina i devedeset i devet.'
Tada e dijete osjediti, a svoj plod e svaka nosilja pobaciti.
Vidjet e ljude pijane, a oni nee biti pijani, nego e kazna
Allahova biti estoka. Rekoe: 'Allahov Poslanie, a ko je
od nas taj jedan? ! ' On ree: 'Obradujte se ! Od vas e biti
jedan ovjek, a od Je'duda i Me'duda hiljadu."t l 9 3
192

Biljee Muslim, Ahmed i Albanu u Sahihu.

1 93 Biljei Buhari u Kazivanju o Je'dud.u i Me'dud.u.

1 34

Oni su potomci Jafesa sina Nuhovog. N uh, a.s, je imao tri

sina: Ham, koj i je praotac Abesinaca, Sam koji je praotac
Arapa, Perzijanaca i Rimljana, te Jafes koj i je praotac
Turaka.
Dakle, Je'dud i Me'dud su amidii Turaka, a pod
Turcima podrazumijevamo: Kineze, Ruse, Japance,
Mongole i druge nj ihove srodnike.

Njihov izgled
Oni su isti kao i Turci, Mongoli: iroka lica, s itnih oiju,
eme i svijetle kose, a lica su im poput okruglih titova. Ovaj
opis se spominje u merfu' hadisu kojeg biljei Ahmed u
svome Musnedu.
Ibn Kesir u svome djelu El-Fiten vel-Melahim na strani
1 3 0. kod spomena Je'duda i Me'duda kae: "Onaj ko
tvrdi da meu nj ima ima visokih poput stabala palme, ili da
ih ima jako kratkih, i li da imaju dva velika uha, jednim se
pokrivaju a na drugom lee, obavezao se neim o emu
nema nikakvog znanja i rekao je neto za to nema nikakvog
argumenta."
Gdje su oni sada?
Allah, d., kae: "Kad stie izmeu dvije planine, nae
ispred njih narod koj i je jedva govor razumijevao. 'O
Zulkarnejne,'- rekoe oni - 'Je'dud i Me'dud ine nered
po Zemlji, pa hoe li da izmeu nas i njih zid podigne, mi
emo te nagraditi?' Bolje je ono to mi je Gospodar moj

135

dao', - ree on. 'Nego, samo vi pomozite meni to vie

moete, i ja u izmeu vas i nj ih zid podii."' 1 94
Dakle, Je'dud i Me'dud su iza brane koju je jo davno
sagradio Zulkarnejn, a zbog toga to su oni inili nered i zlo.
Ta brana je jako visoka, utvrena, snana, sagraena od
komada eljeza pomijeanog sa bakrom. Zbog toga je ona
posebno jaka, tako da je ne mogu probiti, a zbog njene
visine je ne mogu preskoiti, niti zaobii. Dakle, to je jedan
zid koj i je postavljen izmeu dva velika brda.

Gdje se nalazi ovaj zid?

Ibn Abbas, r.a, tuma Kur'ana, kae da se on nalazi u
zemlji Turaka,
u predjelu izmeu Armenije i
1
5
9
To se nalazi negdje na granici dananje
Azerbejdana.
Turske i Rusije, u blizini planinskog vijenca Kavkaz ija se
visina, u prosjeku, kree od hiljadu do tri hiljade metara.
Potrebno je spomenuti da niko ne moe stii do njih, i ne
moe im pomoi da izau, kao to niko ne moe pomoi
Dedalu da izae, sve do tennina kojeg je Allah, d., tano
odredio i u Levhi-Mahfuzu ga zabiljeio. " . . . a kada se
prijetnja Gospodara moga ispuni, on e ga sa zemljom
sravniti, a prijetnja Gospodara moga e se sigurno
ispuniti . " 1 96

194 El-Kehf, 93-95.

195 Ovaj govor prenose od Ibn Abbasa veina mufesira, kao Taberi,
Kurtubi, Bejdavi, Alusi

1 96 El-Kehf, 98

1 36

Kada e izai?
Oni e izai nakon to Isa ubije prokletoga Dedala.
Allah, d., e zid koj i ih zatvara sravniti sa zemljom i bit e
im doputeno da izau. Meutim, oni ne odustaju od
pokuaja da prokopaju zid i oslobode se, jo od vremena
kada su zatvoreni . Svaki dan oni kopaju zid koj i ih zatvara i
zamalo da ga prokopaju i ugledaju zrake Sunca, kada kae
njihov zapovjednik: "Vratite se! Sutra emo ga otvoriti . "
Kada s e vrate, nau zid itav kao d a g a nisu ni kopali. Tako
e se ponavljati sve dok ne doe vrijeme koje je Allah, d.,
najavio. Kada doe pomenuti termin, njihov zapovjednik e
biti nadahnut da kae: "Vratite se! Sutra emo ga otvoriti,
ako Bog da. " Kada se sutradan vrate nai e ga onakvog
kakvog su ga ostavili, pa e ga prokopati i izai meu lj ude.
Jedne prilike se, Muhammed, s.a.v.s, probudio uplaen i
rekao: "Nema boga osim Allaha, teko Arapima od zla koje
se pribliilo! Danas se otvorilo od brane Je'duda i
Me'duda ovoliko," pa je napravio krunicu palcem i
kaiprstom. Zejneb bint Dah upita: 'O Allahov Poslanie,
zar emo biti uniteni, a meu nama ima dobrih ljudi?' On
odgovori: 'Da, ukoliko se umnoi zlo !"r 1 97

Kakvu e smutnju initi?

Smutnju koju e oni praviti, pojanjava hadis u kojem
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Puteni e biti Je'dud i
Me'dud pa e izai meu ljude, kao to kae Allah, d.: 'I
kada se budu niz sve strmine urno sputali.' Oni e opkoliti
ljude, a muslimani e se povui u svoj a mjesta i utvrde. Sa
sobom e potjerati svoju stoku, pa e popiti vodu na Zemlj i .
Neki o d njih e doi do rijeke i popiti svu vodu iz nje, pa
kada dou drugi poslije nj ih rei e: 'Ovdje je nekada bila
197 Biljee Buhari i Muslim.

137

voda ! ' Ljudi e nestati, tako da e samo po jedan od njih

ostati u gradu i li utvrdi, pa e Je'dud i Me'dud rei :
'Oslobodili smo se lj udi, ostali su jo stanovnici neba.' Tada
e jedan od nj ih zamahnuti svojim kopljem i baciti ga prema
nebu. Ono e mu se vratiti obojeno bojom krvi, zbog
smutnje i nesree. U takvoj situaciji Allah, d., e im
poslati crve, poput crvia koji ive u nosu stoke, a izlazit e
na nj ihove vratove, od ega e umirati bez ikakvoga glasa.
Muslimani e traiti jednog dobrovoljca koji e se
rtvovati i izvidjeti ta radi neprijatelj . Kada izae
dobrovoljac, mislit e da se nee iv vratiti, vidjet e da su
svi mrtvi, a nj ihova tijela e leati jedno preko drugog.
Povikat e: "O muslimani ! Obradujte se, Allah, d., je
unitio vaeg neprijatelja. Muslimani e izai iz svojih
mijesta i sklonita i pustit e svoju stoku ali ona nee imati
panjaka do njihovih tijela. Meutim, stoka e biti zahvalna
na tome kao to je nekada bila najzahvalnija na bilo kojem
bilju do kojeg je dola." 1 98
Broj Je'duda i Me'duda je jako veliki, tako da ih nee
biti mogue izbrojati, poput mrava ili skakavaca, tako da e
muslimani sedam godina loiti vatru nj ihovim titovima,
drvenim strijelama i stvarima koje ostanu iza njih." 1 99
Smutnja i zlo koje e raditi e biti jako velika, tako da im
se niko nee moi suprostaviti . Kada oni izau, Allah, d.,
e objaviti Isau, a.s: "Izveo sam robove kojima se niko
suprostaviti ne moe, pa se sklonite na Tur. . . Isa, a.s, sa
svoj im ashabima e biti u jakom okruenju, tako da e glava
bika biti vrijednija od dananj ih stotinu dinara zlatnika. Isa,
a.s, sa svoj im ashabima e krenuti, ali nee nai ni jedan
pedalj na Zemlji koj i nee zaudarati od njihove prljavtine i
196

Biljee Ahmed, Ibn Made, Ibn Hiban i H akim, had is je

vjerodostojan.
199 Biljei Ibn Made, hadis je vjerodostojan.

138

smradi. Onda e se Isa, a.s, sa svojim ashabima obratiti

Allahu, d., za pomo, pa e On poslati ptice dugih vratova
koje e odnijeti njihove leeve na mjesto koje Allah bude
htio. Zatim e Allah, d., poslati kiu od koje se nita
sakriti nee, pa e oprati Zemlju tako da e izgledati kao
biserna koljka." 200 Dakle, spas od smutnje Je'duda i
Me'duda e biti uz Isaa, a.s, koj i e povesti muslimane
shodno Allahovoj naredbi da se sklone na Tur. Planina Tur
je Sinajska gora u Egiptu.
etvrti predznak: Izlazak Sunca sa zapada
Izlazak Sunca sa zapada je etvrti u redoslijedu velikih
predznaka Smaka s vij eta. Prva tri predznaka su vezana za
Zemlju, dok se ovaj etvrti predznak odnosi na kosmos a
vidjet ega i vjernici koj i budu ivjeli u tom periodu.
Otkako je Allah, d., stvorio nebesa i Zemlju, Sunce
plovi svojom putanjom, izlazi na istoku i zalazi na zapadu.
Kada zavri krug, ono trai dozvolu od svog Gospodara, da
ponovi putanju. Allah, d., e mu dozvoljavati sve dok ne
doe tano odreen as kada mu nee biti dozvoljeno. Trait
e dozvolu drugi dan i nee mu biti doputeno. Istu molbu
e ponoviti i trei put, ali mu nee biti dozvoljeno. Tri dana
nee izlaziti, nakon ega e mu biti nareeno da se vrati
odakle je dolo, pa e izai na mjestu na kojem je zalo, tj .
na zapadu zbog ega e se ljudi prepasti. Muhammed,
s.a.v.s, kae : "Znate li kuda ide ovo Sunce? Ono plovi sve
dok ne doe do svoga mjesta ispod Ara i padne na seddu.
Tako ostaje sve dok mu se ne naredi da se podigne i da
nastavi svoju putanju kao i do sada. Ono tako plovi sve dok
200

Biljee Muslim, Ahmed i Tirmizi.

139

ne doe do svoga mjesta ispod ara, pa uini seddu. Ostane

u tom poloaju sve dok mu se ne naredi da se podigne i da
nastavi svoju putanju. Ono e tako ploviti i ljudi nimalo
zbog toga nee negodovati, sve dok jednom ne doe do
svoga mjesta, kada e mu biti reeno da se podigne i da se
pojavi sa mjesta na kojem je zalo, pa e tako i uraditi.
Znate li kada e se to desiti? Onda kada ne bude koristilo
vjerovanje nikome ko ne bude vjerovao prije toga i u svom
vjerovanju dobra djela radio." 20 1
Pojedinosti ovoga dogaaja se nalaze u predaji od Hafiza
Ebu Bekra bin Merdevejha, koju biljei u svom tefsiru, a u
kojoj stoj i : "Narod e doivjeti jednu no koja e biti kao tri
vae noi. Kada se pojavi, prepoznat e je oni koj i nafilu
klanjaju. Jedan od njih e ustati i prouiti svoj zikr, pa e se
vratiti spavanju. Onda e se ponovo probuditi i prouiti svoj
zikr, pa e se vratiti spavanju. I dok tako budu radil i jedni e
upitati druge: ' ta je ovo?' N agrnut e u damije i tada e se
Sunce pojaviti. Izai e na zapadu, i kada doe do polovice
neba, vratit e se."
Hafiz el-Bej heki u djelu El-Ba 's ven-nuur biljei predaju
od Ibn Mes'uda u kojoj se kae: " . . . Pa e te noi ovjek
dozivati svoga susjeda: 'ta se dogaa s nama ove noi?
Spavao sam koliko sam mogao, onda sam ustao i dugo
klanj ao.' Zatim e Suncu biti reeno: 'Izai tamo gdje si
zalo ! ' To je dan u kojem nee koristiti vjerovanje, osim
onome ko je prij e vjerovao i u svoj oj vjeri dobra djela
radio. " 202
Izlazak Sunca sa zapada e se desiti samo jednom. To je
dan u kojem e se zatvoriti vrata tewbe, nakon ega e se
Sunce vratiti svoj oj staroj putanj i i izlaziti na istoku sve do
201
202

Biljei Muslim.
Vidi Fethul-Bari, tom l l . Poglavlje o izlazku Sunca sa zapada.

1 40

Smaka svijeta. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Smak svijeta

nee nastupiti dok Sunce ne izae sa zapada. Kada se to
desi, svi ljudi e povjerovati. Meutim, tada nee koristiti
vjerovanje onome ko nije bio vjernik prije toga. " 203 Takoer
se u predaji od Ibn Abbasa kae da je upitao Ubej ibn Ka'b:
" ta e biti sa Suncem i ljudima poslije toga? 'Sunce e
povratiti svoju svjetlosti izlazit e kao i do tada, a ljudi e se
zainteresovati dunjalukim stvarima, tako da e ovjek
othraniti dr ebe i nee uspjeti da ga zajae, a Sudnj i dan e
nastupi ti."' 20
Peti predznak: ivotinja
Allah, d., kae : "I kada doe vrijeme da oni budu
kanjeni, Mi emo uiniti da i7 zemlje izae jedna ivotinja
koja e im rei da ljudi u dokaze Nae nisu uvjereni." 205
I ovaj predznak e vidjeti vjernici i on e se dogoditi
odmah uz izlazak Sunca sa zapada, moda malo prije nj ega
ili odmah poslije. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Prvi predznak
Dana je izlazak Sunca sa zapada i izlazak ivotinje meu
ljude ujutro. Koji god od ova dva bude prvi, drugi je odmah
iza njega. " 206 Mogue je da je razlog tome, a Allah najbolje
zna, to to e jedan predznak oznaiti zatvaranje vrata
tewbe, a drugi e doi da to potvrdi. Sunce e izai sa
zapada ujutro, zatvorit e se vrata tewbe i zapeatit e se
ljudsko stanje. Zatim e se pojaviti ivotinja prije podne

203

Biljee Buhari, Muslim, Ahmed, Ebu Davud i Ibn Made.

Vidi Fethul-Bari, Poglavlje o izlasku Sunca sa zapada.
205
En-Neml, 82.
206
Biljee Muslim, Ahmed, Ebu Davud i Ibn Made.
204

141

istog dana i potvrditi zatvaranje vrata tewbe obiljeavanjem

svih vjernika i nevjernika.
Ibn Hader kae: "Mogue je da e se ivotinja pojaviti
istog dana kada Sunce izae sa zapada. Pa nastavlja da je
Hakim Ebu Abdul lah rekao: Izgleda da e se prvo desiti
izlazak Sunca sa zapada, pa e se pojaviti ivotinj a u tom
danu ili odmah poslije nj ega." Ibn Hader ree: "Mudrost u
tome je to e se prilikom izlaska Sunca sa zapada zatvoriti
vrata tewbe, pa e se pojaviti ivotinja koja e oznaiti
vjernika od nevjernika kao dopuna smislu zatvaranja vrata
tewbe. " 2 07

Opis ivotinje i njeno porijeklo

Ona je izuzetno velikog i snanog tijela, prekrivnog
perjem i maljama. Ima noge. Nemamo vjerodostojnih izvora
koji nam preciznije opisuju njen izgled. Postoje odreene
predaje koje upuuju na njenu ogromnu veliinu. Kae se da
e se pojaviti iz stijene i da e se tri dana pojavljivati samo
njena jedna treina, te druge udne stvari, ali samo Allah
zna vjerodostoj nost tih predaja. Uostalom, ovo nas puno ne
interesuje, jer nee niko stati i gledati u nju s ciljem da se
poblie upozna s nj om. Nj u e Allah, d., izvesti sa jasno
preciziranim zadatkom:
- Da se obrati ljudima, rijeima: "Zaista ljudi nisu bi li
uvjereni u Allahove dokaze. "

207

Fethul-Bari, str. 353.

1 42

- Da oznai ljude. Nee niko ostati, a da mu ona biljeg

nee udariti . Vjernici e zbog toga blistati, a nevjernici e
potamnjeti.
- I kada ljudi budu u naj svetijoj i najasnijoj damiji, tj .
Mesdidul-Haramu, zastrait e ih njena rika izmeu jednog
dijela Kabe i mjesta Ibrahima, a.s, dok bude otresala sa
glave prainu. Okrenut e se prema istoku i kriknut e tako
jako da e se uti na cijelom istoku, pa e se okrenuti prema
zapadu i kriknuti tako jako da e se uti na cijelom zapadu.
Ljudi e se prepasti, pa e pobjei od nje, a vjernici e
shvatiti da je to ivotinj a koju je Allah izveo i da se ne mogu
suprostaviti Allahovoj odluci, pa nee bjeati . Obiljeavanje
e zapoeti od vjernika i nj ihova lica e zablistati poput
sjajnih zvijezda. Zatim e se uputiti na druga mjesta. Onaj
ko je bude traio nee je moi stii, a ko bude bjeao od nj e
nee biti u stanju da joj pobjegne. N eki e se pokuati spasiti
od nje namazom, a ona e doi i rei: "Zar sada da
klanja? ! " On e joj se okrenuti a ona e mu udariti biljeg na
lice i otii.
Ibn Made biljei od Ebu Hurejre, r.a: "Rekao je Boij i
Poslanika, s.a.v.s : 'Pojavit e s e ivotinja i z zemlje i imat e
kod sebe Musaov tap i peat Sulejmana, a.s. Peatit e
noseve kafira tapom, a osvijetlit e lica vjernika peatom,
tako da kada se sastanu ljudi za trpezom, rei e : 'Ovo je
vjernik, a ovo kafir! "' 2 08
To je Allahova ivotinja, koja je peti veliki predznak
Smaka svijeta. Abdullah bin Amr ibn As je rekao da je to
ona ivotinja koja je spomenuta u hadisu Temima ed-Darija,
a Allah najbolje zna.
208

Biljee jo i Ahmed, Ebu Davud i Tajalisi sa istim lancem prenosilaca.

1 43

 esti predznak: Dim

Allah,d., kae: "Zato saekajte dan kada e im se initi
da prema nebu vide vidlj iv dim koji e ljude prekriti. Ovo je
neizdriva kazna ! " 209
Dim je posljednj i predznak kojeg e vidjeti vjernici.
Muhammed, s.a.v.s, kae: "Va Gospodar vas upozorava na
troje: dim koj i e kod vjernika prouzrokovati kihavicu, a u
nevjernika e ui pa e se on napuhati, a onda e iz njega
izai na sve tjelesne otvore. Drugo je ivotinja, a tree
Dedal." 2 1 0
Ibn Ebi Hatem kae da je rekao Alija, r.a: "Jo se nije
pojavio dim kao predznak Smaka svijeta. On e kod
vjernika prouzrokovati kihavicu, a prodrijet e u nevjernika
sve dok ga ne ispuni." 2 1 1
Ibn Derir prenosi kazivanje od Abdullaha bin Ebi
Mulejkeh da je rekao : "Jednog jutra sam doao Ibn Abbasu
pa mi je rekao da nije spavao cijelu no. Upitao sam ga za
razlog, a on mi je odgovorio da je izala kometa, pa se
pobojao da se nije pojavio dim. Zbog toga nije mogao
zaspati cijelu no." 2 1 2
Dakle, dim je esti predznak kojeg e vidjeti vjernici, a
nee im nita nakoditi. To e biti opomena nevjernicima da
kazna poinje i da e se sruiti na njih. Dim e se zadrati na
Zemlj i etrdeset dana. Poslije ovog predznaka, zapuhat e
blag vjetar iz Jemena koj i e uzeti due svim vjernicima. U

209
210

Ed-Duhan, l O- l l .

Biljei Ibn Durejr.

Vidi Ibn Kesirov tefsir sure Ed-Duhan .
212
Ibn Kesir kae da je predaja sa vjerodostojnim senedom.
211

1 44

ivotu e ostati samo nevjernici, to e biti uvod u stranu

nesreu koja e ih zadesiti.
Muhammed, s.a.v.s, je rekao: "Pred Smak svijeta e se
pojaviti vjetar, koj i e uzeti duu svakom vjerniku. " 2 1 3
Takoer, Muhammed, s.a.v.s, u drugom hadisu kae:
"Allah, d., e poslati vjetar iz Jemena koji e biti blai od
svile, a koj i nee ostaviti nikog u ijem srcu ima makar
trunka imana, a da ga nee usmrtiti . " 2 1 4

2 13 Biljee Muslim, Ahmed, Tirmizi i Ibn Made.

2 14 Biljee Muslim i Hakim, Albani ga spominje u Sahihu pod brojem
1 659.

1 45

Drugi dio

PREDZNA CI KOJE VJERNICI NEE VIDJETI

etiri su pomenuta predznaka: tri ulegnua tla, jedno na
istoku, drugo na zapadu i tree na Arabijskom poluotoku.
etvrti predznak je vatra koja e se pojaviti na istoku i tjerat
e ljude prema mjestu na kojem e se sakupiti.
Pomenuta ulegnua tla su cjepanje zemlje, koje e
gutati ljude, kao jedna vrsta kazne odreena ljudima.
Muhammed, s.a.v.s, kae: "U ovom ummetu e biti
ulegnua tla, izoblienj a i kazfa 2 1 5 , kada se raire pjevaice,
muziki instrumenti i pijenje alkohola. " 2 1 6 Meutim, sve
ovo to je nabrojana u ovom hadisu nee zadesiti itav
ummet, nego pojedine grupe ljudi. Zbog toga e Allah, d.,
usmrtiti vjernike, kako ne bi doivjeli ova ulegnua i sam
potres koj i e prethoditi Smaku svijeta. Muhammed, s.a.v.s,
kae: "Smak svijeta e doivjeti samo najgori ljudi. " 2 1 7 U
drugom hadisu Poslanik, s.a.v.s, kae: "Kijametski dan nee
nastupiti sve dok se ne prestane izgovarati Allahovo ime na
Njegovoj Zemlj i . " 2 1 8
Poslij e pomenutih ulegnua poj avit e se posljednj i veliki
predznak koj i je ujedno i prvi znak stvarnog poremeaja
itavoga svijeta. To je vatra koj a e se pojaviti iz Jemena, ili
iz predjela Adena, ili sa i stoka i koj a e tjerati ljude prema
215
216
217
218

Nije jasno znaenje ove rijei (o. p.) .

Biljee Tirmizi i Albani u Sahihu pod brojem 2203.
Biljee Buhari, Muslim i Ahmed.
Biljee Muslim, Ahmed, Tirmizi i Ibn Hiban.

1 46

mjestu okupljanja u amu. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Prvi

predznak Smaka svijeta je vatra koja e se pojaviti sa istoka
i tjerati ljude prema zapadu. " 2 1 9 A u predaj i od Huzejfe koju
biljei Muslim a koju smo spomenuli na poetku ovog
poglavlja, se kae: " . . . a posljednj i je vatra koj a e se pojaviti
u Jemenu i tjerati ljude prema mjestu nj ihovog okuplj anja."
U drugoj predaj i stoj i : " . . . vatra koja e se poj aviti iz Adena
tjerat e ljude prema mjestu njihovog okupljanj a. Ona e se
zaustaviti kada ljudi budu spavali i po podne se
odmarali." 220
Ova vatra nee ostaviti nijednog nevjernika iza sebe. Sve
e ih tjerati prema odreditu, a ko pokua da izostane, pojest
e ga. Tako e postupati dok ih sve ne sabere na mjesto
okupljanja u amu.

219
220

Biljee Buhari, Ahmed i Nesai.

Biljee Muslim i Ahmed.

1 47

Trei dio

POREMEAJ KOSMOSA l NJEGO V NESTANAK

Prij e nego zavrimo ovo poglavlje, spomenut emo neke
znaajke koje e obiljeiti kraj ovodunj alukog ivota i
poetak vjenog i neprekidnog, ahiretskog ivota, koj i e
uslijediti odmah nakon zavretka svih deset predznaka.
Pored toga, nama je obaveza vjerovati u Sudnji dan i to je
sastavni dio nae akide.
Kada Allah, d., odredi kraj i unitenje itavog svieta,
naredit e Israfilu, zaduenom za sur, da puhne u njega. 2 1

Prvo puhanje u sur, koje e izazvati strah

Prvo puhanje u sur e potraj ati jedno vrijeme, pa e se
tog zvuka prepasti sva iva bia na Zemlj i i nebesima, osim
onih koje Allah. d., sauva. To su poslanici i ehidi,
Allahovi miljenici koje e On sauvati od toga straha. Allah,
d., kae: "A na dan kada se u rog puhne, pa se smrtno
isprave i oni na nebesima i oni na ZemlJ i, izuzev onih koje
Allah potedi, svi e Mu ponizno doi." 2 2
Prvo puhanje u sur e prouzrokovati veliki poremeaj u
svemiru, strahovit potres od kojeg e popucati sve veze i sile
koje su uvale svemir od raspadanj a. Zemlja e se strahovito
potresti , od ega e se brda zdrobiti, sa zemljom izravnati i
postati praina razasuta. Mora e prokljuati i jedna u druga
se ulijevati, pa e se u vatru estoku pretvoriti. Nebesa e
doivjeti poremeaj tako to e raspuknuti i doi e do
22 1
222

Sur je velika truba ili rog u kojeg e lsrafil puhnuti tri puta.

En-Nami, 87.

1 48

poremeaj a u silama koje uvaju nebeska tijela, to e biti

razlog njihovih sudaranja i razbijanja. Zvijezde e padati, a
Sunce i Mjesec e se spoj iti, pa e nestati svake svjetlosti i
itav svemir e se vratiti u stanje u kojem je bio prije
stvaranja, stanje praine i dima.
Od zvuka kojeg e sur proizvesti i j adni ovjek, koj i se
znao uzoholiti na svog Gospodara, e bez pameti ostati.
Izbezumljeni, ljudi e tumarati poput leptira ratrkanih, zbog
nemogunosti pravilnog rasuivanja. To je zvuk koji, kada
uje, svako e dizati jednu stranu svoje glave, kako bi
odredio mjesto sa kojeg dolazi taj zastraujui zvuk. To je
zvuk koji e jako iznenaditi ljude koj i su u svom
nevjerovanju daleko otili. Muhammed, s.a.v.s, nam
pojanjava situaciju u kojoj e se nai : "Dva ovjeka e
pazarivati platno i nee uspjeti da obave trgovinu niti da
umotaju platno, a Kijametski dan e nastupiti. ovjek e
ponijeti mlijeko koje je namuzao, ali ga nee ni popiti, a
Kijametski dan e nastupiti. ovjek e prinijeti vodu ili
hranu svojim ustima, pa se nee uspijeti napoj iti, niti najesti,
a Kijametski dan e nastupiti. " 22 3 A Allah, d., kae : "0,
ljudi, Gospodara se svoga bojte! Zaista e potres, kada
Smak svijeta nastupi, veliki dogaaj biti. Na dan kada ga
doivite svaka dojilja e ono to doj i zaboraviti, a svaka
trudnica e svoj plod pobaciti, a ti e vidjeti ljude pij ane, a
oni nee biti pijani, ve e tako izgledati zato to e
Allahova kazna strana biti. " 224

Drugo puhanje koje e ljude oamutiti i usmrtiti

Zatim e Allah, d., narediti lsrafilu da puhne u sur
drugi put i od tog zvuka e se oamutiti i umrijeti svi koji
223
m

Biljee Buhari, Muslim i Ibn Made.

El-Hakk. 1 -2 .

1 49

budu na Zemlji i nebesima, pa i poslanici i ehidi, osim onih

koje Allah potedi, a to e biti osam meleka: Dibril, M ikail,
Israfil, Azrail i etiri nosaa Ara. 225 Allah, d., kae: " .. .i u
rog e se puhnuti, i umrijet e oni na Zemlj i i oni na
nebesima, ostat e samo oni koje bude Allah odabrao,
poslije e se u ro po drugi put puhnuti i oni e, odjednom,
ustati i ekati. " 2 6 Zatim e Allah, d., narediti meleku
smrti da uzme due Debraila, M ikaila, Israfila i nosaa
Ara, tako da e ostati samo jedan melek, pored Al laha,
d., kojem e On rei: "0, meleku smrti ! Ti si jedno od
Mojih stvorenja. Stvorio sam te zato to sam htio, pa umri ! "
Melek smrti e umrijeti i nee niko ostati osim Allaha
Uzvienog, Silnog, ivog, koj i nee mmijeti . On je Prvi,
prije kojeg nita nije bilo i Zadnji, poslije kojeg nita nee
ostati. Zatim e Svoj om desnicom uzeti nebesa i Zemlju i
protresti ih, pa e rei: "Ja sam Vladar, Ja sam Uzvieni !
Gdje su vladari Zemlj e ! ? Gdje su oholi i uzdignuti?! ija je
vlast danas, ija je vlast danas, ij a je vlast danas? ! " Zatim
e odgovoriti : "Allaha Jedinog i Monog ! " Ovakvo stanje e
potrajati etrdeset, kao to se kae u vjerodostoj nom hadisu
kojeg prenosi Ebu Hurejre, r.a, da je Poslanik, s.a.v.s, rekao:
"Izmeu dva puhanja u sur je etrdeset. Na to su upitali: 'O
Ebu Hurejre, je li etrdeset dana?' 'Odbij am' - ree. 'Je li
etrdeset godina?' 'Odbijam' - ree. 'Je li etrdeset mjeseci?'
'Odbijam' - ree." 22 7
Nakon tog perioda, Allah, d., e spustiti kiu, poput
rose ili hlada, od koje e se fonnirati tijela ivih bia koja e
nicati iz zemlje kao to trava nie. itavo tijelo ovjeka se
raspada u zemlji, osim repnog prljena, iz kojeg e se
etiri su stalna nosaa Ara, ali njima e se pridruiti jo etiri na
Sudnjem danu, pa e ih ukupno biti osam.
226
Ez-Zumer, 68.
m Biljee Buhari i Muslim. Pod izrazom odbijam podrazumijeva se: "Ne
znam, pa neu da odgovorim."
m

1 50

formirati tijelo koje je postojalo prije raspadanja, pa uzmite

pouku, o razumom obdareni ! Nakon to se fonniraju tijela,
Allah, d., e prvog oivjeti Israfila i narediti mu da
povie: "O kosti truhle, o veze prekinute, dijelovi razbacani,
kose potrane, Allah vam nareuje da se spoj ite, radi
suenja," 2 8 a zatim e po trei put puhnuti u sur.
Tree puhanje u sur, kojim e se desiti proivljenje i
skupljanje
U treem puhanju u sur bit e nareeno duama da polete
prema svoj im tijelima. Due mu'mina e biti obasjane
nurom, a due kafira e biti crne, pa e Allah, d., rei :
"Tako mi Moje Moi i Veliine, svaka e dua ui u tijelo u
kojem je bila na dunjaluku." Nakon toga e due ui u svoja
tjela, pa e ljudi izlaziti iz svoj ih kaburova, otresajui
prainu sa glave. Nevjernici e rei: "Ovo je teak dan ! ", a
vjernici e rei : "Hvala A llahu koj i je otklonio od nas
alost! "

228

Vidi Haijetus-Savi ala Delalejn .

151

 esto poglavlje

U STRAJA VANJE NA PUTU

Prvi dio

Openite dunosti
Drugi dio

Posebna upozorenja i zakljuak

1 52

Prvi dio

OPENITE DUNOSTI
Nakon svega to smo rekli namee se pitanje o
obavezama i dunostima koje musliman treba da uradi, kako
bi se to bolje pripremio za ova iskuenja.
Pitanje posebno postaje vano kada uzmemo u obzir da
se pribl iilo vrijeme tih dogaaja, te da e nas oni uskoro
iznenaditi. Odgovor na postavljeno pitanje bi sadravao
ope upute vjerniku koje on mora ispuniti, kako bi se to
bolje pripremio za predstojee dogaaje:
1. Znanje
Pod znanjem podrazumjevamo istinsko znanje koje je na
vjerodostojan nain preneeno od naeg Poslanika, s.a.v.s, a
koje je daleko od bajki i bilo kakvih neistinosti . Dakle, pod
znanjem podrazumijevamo znanje iz vjerskih oblasti kao to
su kur'anske nauke, hadis, fikh i ostale erijatske nauke, a
naroito znanje o periodu u kojem ivimo sada, te : koj i e se
predznak Smaka svijeta prvi desiti, kada e se poj aviti
Mehdi, koj i su predznaci njegovog poj avlj ivanj a, kada e se
pojaviti Dedal i koje su mu osobine, te koja je opasnost od
njegovih iskuenja, itd. Neznanje i nedovoljno posjedovanje
informacija o ovim dogaaj ima dovode ovjeka u jako teku
situaciju. Kada neko od neznalica sretne Dedala, on e
nasjesti na njegovu smutnju bez obzira to je bio vjernik,
kao to smo to objasnili na poetku, jer on ne poznaje
osobine smutnje koju e initi Dedal. Da bi se ova vrsta
znanja usvoj ila, neophodno je biti iskren u njegovom
izuavanju i pravilno razumjeti ono to uimo. To se moe

1 53

postii samo bogobojaznou, jer Allah, d., kae: "I bojte

se Allaha, a Allah vas ui i Allah sve zna. " 229
2.

Pokajanje

Druga obaveza je iskreno pokaj anje od svih grijeha, kako

malih tako i velikih, kako javnih tako i tajnih jer u vremenu
iskuenja i smutnje ljudi e biti preokupirani dogaaj ima,
tako da neki na sebe nee uope obraati panju. Ukoliko se
ne pokajemo prije ovih dogaaja, zar emo to uraditi u toku
velikih ratova, smutnji, gladi i drugih iskuenja?!
Muhammed, s .a.v.s, kae: "Dobrim djelima pretecite sedam
stvari. Zar ete ekati siromatvo koje e vas odvesti u
zaborav, ili bogatstvo koje e vas zaokupirati, ili teku
bolest, ili starost koja e vas oslabiti, ili smrt koja spremna
eka, ili Dedala koJ i je svoja zla pripremio, ili Sudnj i dan, a
on je najtei dan? ! " 3 0
Pokajte se, Allahovi robovi, prije nego vas smutnje
zadese i prije nego Sunce izae sa zapada, pa se zatvore
vrata tewbe.
3.

Skromnost na dunjaluku

Ovim ne podrazumijevamo isposnitvo

totalno
odbijanje dunjaluka, naprotiv, Muhammed, s.a.v.s, je
normalno ivio, jeo je hranu, pio je pie, spavao, enio se i
hodao ulicama. Dakle, prihvatao je nonnalan ivot, ali i
pored toga je rekao: "Budi na dunj aluku, kao da si stranac ili

229 El-Bakare, 282.

230 Biljei Tirmizi i kae da je hadis dobar (hasen) , mada ima primjedbi
na njegov sened.

1 54

putnik namjemik! " 23 1 Znai da trebamo uzeti od dunjaluka

onoliko koliko putnik moe ponijeti sa sobom.
To znai da ne smijemo voljeti dunjaluk, jer je on glavni
razlog svih problema. Onaj ko dopusti da mu ljubav prema
dunjaluku ovlada srcem, bude pogoen zaviu, nasiljem,
krtou, nepravdom, itd.
4.

to bolja priprema za ahiret

Allah, d., kae: "A najbolja opskrba je bogobojaznost. I

Mene se bojte, o razumom obdareni ! " 23 2 Mogunost zarade
dobrih djela otvorena je i danju i nou. Najvei sretnik je
onaj koj i se potrudi u skuplj anju dobrih djela, pa uspije
zadobiti nagradu. A onaj ko se nemamo odnosi prema
dobrim djelima je najvea propalica. Naini vrenja dobrih
djela su mnogobrojni i jednostavni :
- Uenje Kur'ana jer s e za svaki proueni harf pie dobro
djelo. Muhammed, s.a.v.s, kae: "Ko proui jedan harf iz
Allahove Knjige ima jedno dobro djelo. Svako dobro djelo
e biti deseterostruko nagraeno. Ne kaem da je "Elif-lam
mim" jedan harf, nego je elifjedan harf, lam je drugi harf a
mim je trei harf. " 233
- Zikr, tj . sjeanje na Allaha, izgovorom: Subhanallah,
Elhamdulillah, Allahu ekber, i La ilahe illallah. Uzmi sebi u
dnevnu obavezu odreeni zikr, pa e za njegovo redovno
uenje dobiti nagradu veliine brda!
- uvanje abdesta i u tekim uslovima, vezanje za
damiju, te ostajanje u njoj nakon namaza ekajui sljedei
namaz. To je jedna vrsta dihada.
2 1
3

Biljee Buhari, Muslim, Ahmed i dr.

1 97.
233 Biljei Tirmizi i kae da je vjerodostojan.

232 El-Bek,are,

1 55

- Dobroinstvo prema roditeljima, spajanje pokidanih

rodbinskih veza, lijep odnos prema komiji, poastiti gosta
to su poslovi za koje ovjek dobija mnogostruku nagradu.
- irenje selama, udjelj ivanje hrane, posjeta bolesniku,
izmirenje zavaenih - to su razlozi da se poveaju derede i
oproste grijesi.
- Pokornost ene svome muu, lijep odnos prema svom
muu, uz uvanje obaveze prema vjeri - to su stvari koje
otvaraju svih osam vrata Denneta, pa e ena izabrati na
koja da ue.
Dakle, naini vrenj a dobrih djela su mnogobrojni, pa
pourite sa injenjem dobrih djela, o Allahovi robovi, kako
bi zasluili Dennet, ija je irina kao irina nebesa i Zemlje.
5.

Pozivanje u Allahovu vjeru

Pod ovim se ne podrazumijeva samo obino predavanje

ili hutba petkom, nego da pozove svoga komiju u vrsto
pridravanje vjerskih propisa, da podstie svoje prijatelje
na namaz ili da nareuje svoj im ukuanima da budu
pokorni i ispunjavaju svoje obaveze. Ako praktikuje ove
stvari, ti si poziva u Allahovu vjeru i niko nema bolji govor
od tebe. Uz to, ti ima nagradu kao svi oni koji te slijede !

6.

Pokornost

Pravi vjernik ne raspravlj a o Allahovoj i Poslanikovoj

naredbi koj a mu je upuena, nego kae: "uli smo i
pokoravamo se ! " Allah, d., kae: "Kada Allah i Poslanik
Nj egov neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju
pravo da po svom nahoenju postupe. A ko Allaha i

1 56

Njegova poslanika ne poslua, taj je sigurno skrenuo s

pravog puta. " 234
Neka se Allah smiluje enama Ensarija koje su, nakon
to je objavljeno " .. .i neka vela svoja spuste na grudi
svoje ... " i nakon to su se njihovi muevi vratili svoj im
kuama i prenijeli im ovaj ajet, cijepale svoje neivene
halj ine i njima se zastirale, potujui naredbu Allaha, d..

7.

Ostavljanje prepirke i razilaenja

Razilaenje je najgore zlo. Od njega nema nikakvog

dobra, a to je bolest od koje su bolovati narodi prije nas.
Razilaenje je jedna jako opasna bolest koja, kada zadesi
neki ummet, ne ostavlja ga dok ga potpuno ne uniti.
Muhammed, s.a.v.s, kae : "Uvukla se meu vas bolest
naroda koj i su ivjeli prij e vas, a to su zavist i ljutnja.
Ljutnja je brija koji brije vjeru, a ne kosu. Tako mi Onoga
u ijoj je ruci Muhammedova dua, neete vjerovati sve dok
se ne budete voljeli. Hoete li da vas obavijestim o stvari
koju ako budete radili, voljet ete se? irite selam meu
sobom ! " 235 Ostavljanje razilaenja meu muslimanima,
kako pojedincima, tako i meu grupama, je stroga obaveza,
"fard" ! Posebno je to opasno u naem vremenu u kojem su
se namnoili neprijatelj i ove vjere i okomili se na nas kao
to to zvijeri rade nad svojom rtvom. Dakle, svaki onaj koj i
iri neslogu i smutnju meu muslimanima danas j e grijenik,
on je grijenik, on je grijenik! Boj te se Allaha u stvarima
koje slabe jedinstvo muslimana i razjedinjuju nj ihov
demat!

234 El-Ahzab, 36.

m Biljee Ahmed i Tirmizi.

1 57

Bojei se da ne oduimo sa ovim poglavljem, zadovoljit

emo se ovim obavezama koje smo spomenuli. Pazili smo,
koliko smo bili u stanju, da ne spominjemo neto to nije
bilo neophodno, bojei se da bespotrebno ne zamaramo
itaoca i time upropastimo njegovo vrijeme. Molimo Allaha,
d., da nam podari znanje, djelovanje i iskrenost u svemu.
Amin !

1 58

DA LI SE AHAD PREDAJE MOGU UZIMA TI KA O

RELE VANTAN IZVOR INFORMA CIJA U PITANJIMA
VJERO VANJA
Govor o predznacima Sudnjega dana je tema koj a je u
sastavu govora o petom imanskom artu, vjerovanje u
Sudnji dan. Dakle, radi se o temi koja je u uskoj vezi sa
naim vjerovanjem (akidom), te je ovo razlog zbog kojeg
pojedinci nastoje pootriti kriterij za prihvatanje hadiskih
predaja. Neki idu tako daleko da ne prihvataju bilo koju
ahad predaju a koja je vezana za jednu od tema islamskog
vjerovanja. Smatraju da se vjerovanje moe temelj iti samo
na kategorikim dokazima, kur'anskim ajetom i li mutevatir
hadiskom predajom. Smatraju da predaj a koju prenosi
pojedinac nije nita drugo do miljenje pojedinca koje ne
mora biti ispravno !
Naravno da ovo nj ihovo miljenje ne moe biti
prihvaeno kao ispravno. Svakom ko se interesuju za
islamsku literaturu j asno je da meu ashabima Mohammeda,
s.a.v.s., nije bilo razliitih stavova po pitanju prihvatanja
ahad predaja. Oni su vjerodostojne hadise uzimali kao
valjan argumenat bilo da se radi o pravnoj ili akaidskoj
problematici. Svaki hadis koji je do njih prenesen
pouzdanom predajom bi prihvatali i postupali po njemu. U
ovom kontekstu, prihvatanja Poslanikovih, s.a.v.s., rijei i
postupanja po njima, razumijevamo i rij ei Uzvienog
Allaha koj i kae: "Reci : 'Pokoravajte se Allahu i
"' 236
poslaniku!
Veliki islamski uenjak u hadiskoj nauci Ibn-Hader
kae: "Razglasio se i proirio rad ashaba i tabiina po vijesti
ZJ6

Ali lmran, 32.

1 59

koju su prenosili pojedinci. Oni nisu odbacivali te predaje,

nego su s r sloili na nj ihovo prihvatanj e ! " 2 3 7
Poznati komentator Tahavijine poslanice iz akide Ibn Ebi
el-Iz kae: "Ako vijest doe od pojedinca pa je ummet
prihvati, radi po njoj, vjeruje da je ona istina, onda je to
potvrdno znanje po miljenju veine islamskih uenj aka. " 23 8
Veliki islamski genije Ibn-Tejmije je rekao: "Ako se
potvrdi vjerodostoj nost nekog hadisa, onda svi muslimani
treba da budu sloni u njegovom slijeenju." 239
Sa ovim miljenjem se s lau ashabi, tabiini, velika veina
hadiskih uenj aka, mu'tezile, dehmije, rafidije, havaridi, te
mnogi islamski pravmct kao Ebu-Hanife i njegovi
sljedbenici, Malik, afija, Ahmed bin Hanbel, Davud bin
Alijj, Ibn-H azm i mnogi drugi . 240

Argumenti onih koj i ne p rihvataj u ahad predaje

Oni smatraju da je predaja koju prenosi pojedinac

podlona grekama, jer je u prirodi ovjeka da grijei.
Sigurnost od greke se stie tako to identinu predaju
trebaju prenijeti u svakoj generacij i grupa ljudi. Ovaj svoj
stav argumentiraju dijelom kur'anskog ajeta u kojem Allah,
d.., kae: " . . . oni se povode samo za pretpostavkama i onim

23 7

Fethul-Bari 1 3/234.
erh akide tahavije, str. 399. - 400.
23 9 Medmua el-Fetava 1 9/85.
238

240

Za podrobnije upoznavanje ove teme pogledati sljedea djela: El-Fekih

ve-l-mute/ekih od El-Bagdadija 1 /96.- 1 04.

1 60

za im due ude, a ve im dolazi od Gospodara njihova

" 24 1
prava uputa.
Poznato j e da se ovaj ajet odnosi n a murike koj i su
odbacivali jasne Allahove, d.., dokaze a povodili se za
svoj im miljenj ima koja nisu bila utemeljena na bilo kakvim
argumentima. Pomenuti ajet se ni u kojem sluaju ne moe
odnositi na hadiske predaje, odnosno, ne moe biti valjan
argumenat jer hadisi Muhammeda, s.a.v.s., nisu
pretpostavke ! Kada bi hadiske predaje imale status
pretpostavke, onda ne bi bile valjane kao argumenat u bilo
kojoj islamskoj nauci, poput fikha, tefsira i dr.
Allah, d.., sumnje i pretpostavke osuuje i pripisuje ih
muricima, jer su oni bili poznati po sumnj iavosti i
povoenju za neargumentiranim pretpostavkama. Ibn-Kesir
tumaei pomenuti ajet kae: "Uzvieni porie sve ono to
su oni izmislili, laui, ne vjerujui, robujui kipovima i
dajui imena tim boanstvima. Allah o nj ima nikakva
argumenta nije poslao. Oni se povode samo za
pretpostavkama, tj . oni nemaju nikakvog uporita u
velianju tih idola, nego to ine iz potovanja i za hatar
svoj ih predaka, a ne iz stvarne, line elje. Slanjem
Poslanika s istinom i vrstim dokazima dolazi im prava
uputa od Gospodara njihova. l pored svega ovog oni slijede
ono to im je preostalo od njihovih oeva." 242
to se tie sumnje da predaja koju prenosi pojedinac
moe biti podlona grekama, takoer, nema nikakve
osnove. Onaj ko se makar povrno bavio hadiskom naukom
poznato mu je koliki stupanj preciznosti i povjerenja mora
imati onaj ko prenosi hadis da bi od istog bio prihvaen kao
24 1
242

En-Nedm, 23.
Te/sir Ibn Kesir skraeno izdanje, Sarajevo, 2002 . , str. 1 3 1 O.

161

vjerodostoj an. Dovoljno je proitati samo par sluajeva iz

biografije Buharije i bit e nam j asno da ovakvim sumnjama
nema mjesta !

Dokazi na osnovu kojih zaklj uujemo da se ahad

p redaje mogu koristiti kao valj an argumenat

Zaista je mnogo argumenata koj i potkrepljuju tvrdnju da

su ahad predaje vjerodostojan argumenat, naravno, ukoliko
njihova vjerodostojnost nije upitna. Pokuat emo
spomenuti samo neke i poj asniti ih naim itaocima.
Allah, d.., kae: "Svi vjernici ne treba da idu u boj.
Neka se po nekoliko njih iz svake zajednice potrudi da se
upute u vjerske nauke i neka ogominju narod svoj da mu se
vrate, da bi se A llaha bojali. " 2 3
Ovim ajetm Allah, d.., podstie vjernike da se upute u
vjerske nauke i da znanje koje steknu prenose svome
narodu. Dakle, znanje do naroda e doi preko njih, a oni su
pojedinci ! Pod vjerskim naukama se podrazumijevaju sve
islamske nauke, kao akida, fikh, tefsir itd. Dakle, pravilan
nain prenoenj a nauke drugima je preko pojedinaca koj i su
izuil i tu nauku.
Takoer, Allah, d.., kae: "O vjernici, ako vam kakav
nepoten ovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite/"244
Allah, d.., nam nareuje da provjerimo vijest koja nam
doe preko nepotena ovjeka, a ne spominje vijest koja
243

244

Et-Tevbe, 1 22 .
El-Hudurat, 6.

1 62

doe preko onoga u ije potenje ne sumnjamo. Znai, da

vijest koja doe preko osobe koja je povjerlj iva i pouzdana
se prihvata i nije je potrebno dodatno provjeravati.
Poznato nam je da Allah, d.., u Kur'anu eksplicite
nareuje pokoravanje Poslaniku, s.a.v.s. On kae: "O
vjernici, pokoravajte se A llahu i pokoravajte se Pos/aniku, i
predstavnicima vaim. A ako se u neemu ne slaete,
obratite se A llahu i Poslaniku. " 245
Pod pokornou Poslaniku se podrazumijeva direktna
pokornost njemu dok je on iv. Meutim, nakon njegove
smrti na nama je da se vratimo njegovom sunnetu. Kakvog
ima smisla da se vraamo sunnetu, A llah nam to nareuje,
ako predaje koje se prenose od poslanika smatramo neijim
miljenjem ! ?
Takoer, Muhammed, s.a.v.s., se u svom djelovanju
oslanjao na predaje pojedinaca. Nakon to je islamska
drava ojaala svoje temelje u Medini, Muhammed, s.a.v.s.,
alje izaslanke kraljevima tadanjih susjednih kraljevina.
Zadatak izaslanika je da prenesu poruku kraljevima i
nj ihovim narodima od Poslanika, s.a.v.s., u kojoj ih on
poziva da prihvate jedino ispravu vj eru islam. Dakle, poziv
kojem su se oni trebali odazvati je do nj ih doao preko
pojedinca i u tom postupku nije bilo nikakve sumnje.
Buharija biljei hadis u koj em kae: "Dok su ljudi
klanjali sabah-namaz u Kubau, doao je neki ovjek i rekao:
'Uistinu je Allahovom Poslaniku u ovoj noi siao jedan
ajet, u kojem mu se nareuje da se tokom obavljanja namaza
okrene licem ka Kabi u Mekki, pa se i vi okrenite nj oj .'
245

En-Nisa, 59.

1 63

Nj ihova lica su tada bila okrenuta prema Siriji, pa su se

preusmjerili ka Kabi." 246
Jasno se u ovom hadisu vidi da su ashabi bez ikakvog
oklijevanja u toku namaza okrenuli svoja lica prema Mekki,
iako su za taj propis uli od jednog ovjeka!
Omer, r.a., prenosi hadis u kojem kae: "Bio je jedan
ensarija umjesto kojeg bih ja prisustvovao kod Boijeg
Poslanika, s.a.v.s., kada on to nije mogao. Poslije bi mu
prenio sve to sam saznao kod Poslanika, s.a.v.s. Ako, pak,
ja nisam bio u mogunosti da prisustvujem, onda bi on bio
prisutan i prenio meni sve to je uo kod Poslanika,
s.a.v.s. " 247
I ovim hadisom se potvruje da su ashabi prihvatali
informacije o vjeri koje su dole preko pojedinca, bez obzira
da li se one odnosi le na akidu, fik.h ili bilo koju drugu
naunu oblast.
Abdullah ibn Mes'ud, r.a., prenosi : "uo sam Allahovog
Poslan ika, s.a.v.s., kada kae: 'Neka A l lah, d.., nagradi
osobu koja kada uje od nas hadis, naui ga napamet sve
dok ga ne saopi drurorn, a taj ga zapamti bolje od prvog
nje govog sluaoca." 24
Kakvog bi imalo smisla prenositi ono to se uje od
Poslanika, s.a.v.s., ako to ne bi moglo biti izvor vjere,
odnosno valjan erijatski argumenat? ! Takoer, ni u ovom
primjeru se ne pravi razlika izmeu prihvatanja hadisa po
pitanju akide i ostalih vjerskih nauka.
246
247
248

Sahihul-Buhari, 1 3/232.
Sahihul-Buhari, 1 3/232.
Musned Ahmeda bin Hanbela, 6/96.

1 64

Iz ovih nekoliko ajeta i hadisa, koje smo izdvojili iz

velikog broja dokaza za opravdanost prihvatanja ahad
predaja, ako njihova vjerodostoj nost mJe upitna,
zakljuujemo sljedee:
Ispravno miljenje po ovom pitanju, a Allah najbolje
zna, jeste da svaki sahih hadis, kojeg je ummet prihvatio bez
pogovora i zamjerke, upuuje na sigurno znanje bez obzira u
kojoj je hadiskoj zbirci zabi ljeen. Kao takav on se smatra
valjanim argumentom na kojem se moe graditi erijatski
stav bez obzira da li se radilo o akidi, fikhu, tefsiru, ahlaku
ili o bilo kojoj drugoj erijatskoj nauci. 249

249

Za detaljnije upoznavanje sa ovom temom pogledati djela: El-Fekih vel

mule/ekkih od Bagdadija 1 / 1 1 9- 1 37., Er-Risa/e od Imam afije, str.
369.-46 1 ., El-Hikem od Ibn Hazma, 1 / 1 1 9.- 1 3 7., Muhlesaru-s-savaik
el-murse/e od Ibn Kajjima, str. 359.-446., Levamiu-1-envar el-behijje od
Es-Safari nija, str. 1 7 .-20.

1 65

Drugi dio
POSEBNA UPOZORENJA l ZAKLJUAK
Cilj nam je da podsjetimo muslimane na vrlo bitne stvari
koje su u uskoj vezi sa predstojeom smutnjom i
iskuenj ima.
O robe Allahov, nemoj biti sa vojskom koja e se boriti
protiv Mehdije u Mekki asnoj, jer je to jadna voj ska, koj u
e zemlja progutati .
Daj zakletvu Allahovom halifi Mehdiji kada se pojavi,
odmah dok uje za njega i pridrui mu se ako si u stanju, a
ako ne, onda mu srcem zakletvu daj .
O robe Allahov, n e budi s a onom treinom koja e se
odvoj iti u Velikom ratu i time sebi uskratiti tewbu, nego se
strpi, pa e zaraditi jedno od dva dobra.
Skloni se u Mekku i l i Meinu kada se pojavi Dedal, a
ako ne bude u stanju, onda se strpi i kada se sretne s nj im
proui mu poetak ili kraj sure El-Ke[, pa ti nee nauditi .
Ne pribliavaj se hljebu koj i e biti kod Dedala, niti
rijeci vode koja e biti s nj im, jer je ona vatra estoka, nego
prii vatri koja je s nj im. Sagni svoju glavu, zatvori oi i
napij se iz nje, jer je ona svjea voda.
Pridravaj se zikra, Subhanallah, Elhamduli/lah, Allahu
ekber i La ilahe illallah, jer je to tvoja hrana i pie u danima
gladi, sue i velikih iskuenja.
Pazi na namaska vremena u danu u kojem e se pojaviti
Dedal, a koj i je kao godina, jer nee biti dovoljno u njemu
klanjati samo pet namaza. Dunost je u ovom danu klanjati
namaze itave godine.
1 66

Prenesi Isau, a.s, selam od naeg Poslanika, s.a.v.s.

Budi od onih koji klanjaju noni namaz, pa e tako biti
budan u dugoj noi koj a e biti pred izlazak Sunca sa
zapada. Tada e se zatvoriti vrata tewbe a ti e biti
oznaen kao dobroinitelj .
Ne bjei od Allahove ivotinje, jer ti ona nee nauditi,
nego e obiljeiti tvoje lice koje e blistati, uz Allahovu
dozvolu.
Allaha Uzvienog molimo da se okoristimo onim emu
nas je poduio i da nas podui onome to ne znamo, da nas
sauva javne i skrivene smutnje, smutnje ivota i smrti i
smutnje Mesihi Dedala. Zaista je On divan Pomaga i
divan Zatitnik! Amin !
Subhanerabbike Rabbil-izzeti amma jesifun, ve selamu
alel-murselin. Vel-hamdu l illahi rabbit alemin !
Emin Demaluddin
Kairo, uoi petka, 1 3 . safer 1 4 1 7 . h.g.
5 . j uli 1 996.

1 67

Sadraj
PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU N A BOSANSKOM JEZIKU

SUMNJE I ODGOVOR NA NJIH

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU NA BOSANSKOM JEZIKU

20

MALI PREDZNACI SMAKA SVIJETA

26

JEZINO ZNAENJE l SMISAO PREDZNAKA SMAKA SVIJETA,

TE POSEBNE NAPOMENE

27

NAJVANIJI MALI PREDZNACI SMAKA SVIJETA

30

ARMAGEDDON

42

ARMAGEDDON IZMEU MUSLIMANA I SLJEDBENIKA KNJIGE 44

MUSLIMANI I ARMAGEDDON !

46

IVOTNI VIJEK ISLAMSKOG UMMET A

50

OBJANJENJA

51

HADISI KOJI GOVORE O IVOTNOM VIJEKU NARODA I

NJI HOVO ZNAENJE

53

PRORAUN IVOTNOG VIJEKA NARODA

57

I S KAZI SLJEDB EN IKA KNJIGE O BLIZINI KRAJA

60

MEHDIJA

MEHDIJA KAO KA R I KA KOJA SPAJA VELI KE l

MALE PR EDZNAKE SMAKA SVIJETA

65

KO JE MEHDIJA

67

VRIJEME POJAVE MEHDIJE

71

ZNAKOVI POJAVE MEHDIJE I DA VANJE PRI SEGE

77

KOJ I DOGAAJI E SE DESITI U VRIJEME MEHDIJE

83

M ESIH DEDAL

96

DEDAL JE PRVI VELIKI PREDZNAK SMAKA SVIJETA

97

OPIS MESI H I DEDALA

1 02

GDJE S E NALAZI DEDAL SADA

1 05

MJESTO, VRIJEME I PREDZNACI POJAVE DED ALA

I lO

SMUTNJA KOJU E DEDAL PRA VITI I NAIN

SPASENJA OD NJE

1 13

PROPAST DEDALA l PORAZ NJEGOVIH S LJEDBENIKA

1 25

VELIKI PREDZNACI SMAKA SVIJETA

1 26

PREDZNACI KOJE E VIDJETI VJERN ICI

129

PREDZNACI KOJE VJERNICI N EE VIDJETI

146

POREMEAJ KOSMOSA I NJEGOV NESTANAK

1 48

USTRAJAVANJE NA PUTU

1 52

OPENITE DUNOSTI

1 53

DA LI SE AHAD PREDAJE MOGU UZIMATI KAO RELEVANTAN

IZVOR INFORMACIJA U PITANJIMA VJEROVANJA
1 59
POSEBNA UPOZORENJA l ZAKLJUAK

1 66

Smrt

Kranska izdaja i njihov dolazak

Savezniki rat poslije

svjetskog primirja

Mehdije

radi krvave bitke

Smrt
lsaa, o.s.

Pojava Mehdij e
-,
ll
ll
l'

:! Period svjetske obmane

--9 mjeseci

l
l
l
l
l
l
l
l
l
-------- -------------------------------------------

Pojava

Silazak lsaa, a.s., i

Pojava naroda

Dedala

ubij anje Dedala

Je'duda i Me'duda

L------ - ------------------------

Boravak Mehdije na Zemlji

---- ----- --- - - - - - - - -

-.-

1
l
l
l
l
"'
------------- --------------- ----------------------- ----------

Kraj ivota islamskog ummeta

f"

Bitka Hermegedon
(Armagedon) izmeu

krana i muslimana:
Jevreji kau da je trebala biti
u aprilu 1 998. godine. Kra ni
kau da se trebala desiti prije
jeseni 200 1 . godine.
Mi kaemo ona je vrlo, vrlo
blizu ali njeno vrij eme zna
jedino Allah, d..

SMAK SVIJETA

--o-

Veliki predznaci Sudnjeg dana

VREMENSKI REDOSLIJED DOGAAJA KOJI SE OEKUJU