isto smicanje

Duan Vukojevi , Mainski fakultet Zenica

isto smicanje spada u specijalne slu ajeve ravnog naponskog stanja. Ono se javlja kada na
presje nim povrinama elementa u okolini neke ta ke djeluju samo tangencijalni (smi u i)
naponi xy i yx , koji su jednakih veli ina zbog svojstva konjugovanosti smi u ih napona.
5.1. Veza izme u napona i deformacija
Ukoliko postoji takvo naponsko stanje u ravni, da je izdvojeni plo asti element optere en u
svojoj ravni u dva me usobno upravna pravca, tako da bude zategnut u pravcu ose x, a
pritisnut u pravcu y ose (slika 5.1), a naponi su istog intenziteta i suprotnih smjerova,
dilatacije se mogu odrediti prema Hukovom (Hooke) zakonu. Prema slici 5.1 slijedi:

x = ,
y =
= .

(5.1)

129

Slika 5.1. Raspored napona na elementarnoj povrini

Dilatacije u pravcu osa x i y dobi e se na osnovu izraza (3.20), poglavlje 3.5:

x =

1
1
1 +
x y = [ ( )] =
,
E
E
E

1
1
1 +
y = ( y x ) = [ ( )] =
,
E
E
E

(5.2)

gdje je: - Poasonov (Poisson) koeficijent, a E modul elasti nosti.

Iz izraza (5.2) je vidljivo da su dilatacije po apsolutnoj vrijednosti jednake, ali se razlikuju
po predznaku:

x = y =

(5.2a)

5.1.1. Naponi u kosom presjeku i glavni naponi

Za ravno naponsko stanje plo astog elementa, optere enog ravnomjerno zatezanjem i
pritiskom prema (5.1), potrebno je potraiti stanje napona u kosom presjeku (slika 5.1).
Polaze i od izraza za dvoosno naponsko stanje, (3.4), poglavlje 3.1, ali s vrijednostima
prema (5.1) dobija se:

1
[ + ( )] + 1 [ ( )]cos 2 ,
2
2
1
n = [ ( )]sin 2 ,
2

n =

odnosno
130

 n = cos 2 ,
n = sin 2 .

(5.3)

Najve i i najmanji normalni napon dobijaju se iz izraza (5.3) za:

[cos 2 ] =
Za ugao

= 1 i [cos 2 ] = 2 = 1 .

2 1 = 0 , odnosno 1 = 0 ,

max = 1 = ,
a za ugao

(5.4)

2 2 = 180 0 , odnosno 2 = 90 0 ,

min = 2 = .

(5.5)

Prema izrazima (5.4) i (5.5) moe se izvesti zaklju ak da se pravci glavnih normalnih
napona (1) i (2) poklapaju s osama x i y.
Najve i i najmanji tangencijalni napon dobijaju se iz izraza (5.3) za

[sin 2 ] =
odnosno, za ugao

= 1 ,

2 1 = 90 0 , 1 = 45 0 ,
max =

[sin 2 ] =
odnosno za ugao

n , tj.:

(5.6)

= 1,

2 2 = 90 0 , 2 = 45 0 ,
min = ,

a pravci ekstremnih tangencijalnih napona su odre eni uglovima

(5.7)

1 i 2

Na osnovu prethodne analize u Tabeli 5.1 najbolje se moe uo iti raspored najve ih
normalnih i tangencijalnih napona u funkciji ugla .

131

Tabela 5.1 Raspored najve ih i najmanjih napona

00

45 0

90 0

Za ravni nagnute pod 45 normalni naponi su jednaki nuli. Ovakav specijalni slu aj
ravnog naponskog stanja, kada na presje nim povrinama djeluju samo tangencijalni
naponi, a normalni naponi su jednaki nuli naziva se isto smicanje.
0

Ukoliko se iz elementarne plo e (slika 5.1) isje e element u obliku prizme, ije su strane
0

nagnute pod 45 u odnosu na pravce glavnih napona, dobija se stanje istog smicanja
(slika 5.2).

Slika 5.2. Stanje istog smicanja

5.1.2. Morov (Mohr) krug napona
Naponi u kosom presjeku za slu aj istog smicanja definisani su izrazima (5.3):

n = cos 2 ,
n = sin 2 .
Eliminacijom parametra iz ovih jedna ina, (kvadriranjem, a zatim sabiranjem) dobije se
jedna ina Morovog kruga:

n2 + n2 = 2

Na slici 5.3 prikazan je Morov krug napona s karakteristi nim stanjima.

132

(5.8)

Pravac dejstva maksimalnog

tangencijalnog napona

Slika 5.3. Morov krug napona

Iz Morovog kruga se vidi poloaj pravaca glavnih normalnih i ekstremnih smi u ih napona
i veli ine tih napona: 1 = , 2 = , 1 = i 2 = .

5.2. Veza izme u modula elasti nosti i modula klizanja

Usljed dejstva napona, prema uslovima datim pri istom smicanju (slika 5.4), dijagonala
kvadrata AC e se skratiti, dok e se dijagonala kvadrata BD izduiti. Kvadrat ABCD
dobija oblik romba A'B'C'D'.

/2

/4 /2

Slika 5.4. Deformacija pri istom smicanju

Prvobitne duine dijagonala

d = a 2 sada iznose:
133

d ' = d (1 ) ,
(5.9)

d = d (1 + ) ,
''

gdje su dilatacije:

= x = y

Zbog promjene oblika kvadrata, pravi ugao ABC mijenja se za malu veli inu
zove klizanje.

, koja se

Iz pravouglog trougla OA'B' slijedi odnos:

tg

d' 1
.
=
d'' 1+

(5.10)

Tangens razlike uglova jednak je:

tg

S obzirom na vrlo malo klizanje

tg

tg

1 + tg

tg

2 =

1 tg
1 + tg

2.

(5.11)

uzima se da je:

tg

Tada izraz (5.11) izjedna avanjem sa (5.10) dobija oblik:

1
=
1+
to o igledno uspostavlja odnos:

1
1+

2 ,

(5.12)

Prema izrazu (5.2) moe se pisati da je:

1 +

= ,
E
2

ili prema izrazu (5.6), ako se umjesto

134

uvrsti

, dobija se klizanje:

2(1 + )
.
E

(5.13)

Koeficijent proporcionalnosti izme u tangencijalnog napona

modul klizanja ili modul smicanja i obiljeava se sa:

G=

i klizanja

E
.
2(1 + )

naziva se

(5.14)

Modul klizanja je iste dimenzije kao i modul elasti nosti E i izraen je u istoj jedinici, Pa.
Uvrtavanjem (5.14) u izraz (5.13) dobija se Hukov (Hooke) zakon u obliku:

= G

(5.15)

0 < < 0,5 , to se modul klizanja kre e

E
E
<G<
u granicama
i moe se preko vrijednosti za E i izra unati.
3
2
Kako se Poasonov koeficijent nalazi u granicama

Na sli an na in, kao u slu aju veze normalnog napona i odgovaraju e specifi ne duinske
deformacije, moe se eksperimentalnim putem dobiti zavisnost izme u napona smicanja
i ugla klizanja .
Na slici 5.5 predstavljen je dijagram , s karakteristi nim ta kama. Za dalju analizu
bitno je podru je do granice proporcionalnosti smicanja, P, to je na slici 5.5 nazna eno.

Slika 5.5. Dijagram ,

Kod istog smicanja sila djeluje u ravni presjeka i za slu aj jednolikog rasporeda napona
bi e
135

F
,
A

(5.16)

F
,
GA

(5.17)

gdje je GA krutost smicanja.

5.3. Deformacioni rad

Pri istom smicanju, kvadratni element stranice a u vr en s donje strane, izloen je
djelovanju smi u ih (popre nih) sila FS (slika 5.6). Usljed deformacije do i e do
pomjeranja ta aka A i B u poloaj A' i B'.
s

a
Slika 5.6. Kvadratni element debljine izloen istom smicanju
Pomjeranje ta aka A i B prema slici 5.6 iznosi:

s = AA' = BB ' = a .
Kako smi u a sila FS raste od nule do kona ne vrijednosti (slika 5.7), odnosno do granice
proporcionalnosti (ta ka P na slici 5.7), to e deformacioni rad pri istom smicanju Wd biti
jednak radu popre ne sile FS na putu s:

Wd = W =

136

1
FS s .
2

(5.18)

P'

Slika 5.7. Dijagram FS, s

Za date uslove deformcioni rad je analogan povrini trougla prema dijagramima FS,s (slika
5.7).
Uvrtavaju i vrijednosti za Fs i s u izraz (5.18) dobije se:

1
Wd = aa ,
2

gdje je zapremina V = a2

1
Wd = V ,
2
.

Specifi ni deformacioni rad, Wd ' =

trougla i dat izrazom

(5.19)

Wd
, u dijagramu (slika 5.5) prikazan je povrinom
V
1
Wd '= .
2

(5.19a)

5.4. Primjena teorije istog smicanja u tehni koj praksi

Kod konkretnog prora una realnih konstrukcija vrlo rijetko se pojavljuje slu aj istog
smicanja. Pri tome, vrlo esto se javlja smi u i napon u kombinaciji s normalnim
naponima. Pri spajanju dva ili vie elemenata u konstrukciji optere enoj vanjskim
optere enjem, daje se primarni zna aj istom smicanju.
137

U praksi se naj e e pretpostavlja naponsko stanje istog smicanja na presje nim

povrinama zakivaka i u zavaru. Pri provjeri izdrljivosti konstrukcije na smicanje, polazi
se od poznatih dimenzija elemenata kao i materijala pa se provjerava tangencijalni napon
i upore uje s dozvoljenim tangencijalnim naponom Sd .
Mora biti

Sd

gdje se tangencijalni napon

(5.20)

, u slu aju ravnomjerne raspodjele sile smicanja FS po

povrini A, ra una po izrazu:

FS
.
A

(5.21)

5.4.1. Zakovane veze

dA
A

F
2

F
2

Na slici (5.8a) je prikazan tipi an primjer zakovane veze sastavljene od dva spoljanja i
jednog unutranjeg lima povezanih zakovicama.

F
2

a)

b)
Slika 5.8. Zakovana veza

U slu aju idealnog nalijeganja limova jednog na drugi, kao i zakivka na limove, moe se s
dovoljno ta nosti pretpostaviti da e do poputanja veze, pri kriti nom optere enju, do i u
ravnima a-a i b-b. U ovim ravnima dolazi do pojave smicanja zakivaka.
Postavi li se uslov ravnotee sila u pravcu dejstva zateu e sile (slika 5.8b) dobija se:

Zi = 0 ;
Uvode i pretpostavku da je

= const. , srednja vrijednost napona smicanja, dobije se:

=
138

F
+ dA = 0 .
2
A

F
,
2A

gdje je: A =

d 2
- popre ni presjek zakovice.
4

Kod povezivanja vie limova u jednu cjelinu uvodi se pojam viesje nih zakivaka, k, koji
nose naziv po broju smi u ih povrina. Naprimjer na slici 5.8a k = 2.
Za slu aj viesje nih zakivaka koristi se izraz:

F
Sd ,
Akn

(5.22)

gdje je: n- broj zakivaka s jedne strane spoja, a k- sje nost zakivaka.
Tako e treba napomenuti, da pri ostvarenju zakovane veze zakivci se u zagrijanom stanju,
nakon provla enja kroz otvore na limovima, plasti no deformiu pri emu se formira glava
zakivka. Nakon hla enja dolazi do zatezanja zakivaka i veoma velikog me usobnog
pritiska limova, tako da novonastala sila trenja pove ava sigurnost konstrukcije. Iz ovoga
proizilazi da se zakivak nalazi u stanju sloenog naponskog stanja zatezanja-smicanja, to u
prethodnom izlaganju nije uzeto u obzir.

5.4.2 Zavarene veze

Sljede i vrlo est slu aj u tehni koj praksi je zavarena veza. Na slici 5.9 je razmotren
slu aj dva me usobno zavarena lima, koji lee u jednoj ravni.

l1

B-B

B-B
a

F
b

B
l2

Slika 5.9. Slu aj zavarene veze

Pretpostavlja se da se zavarivanje vri du ivica na duinama l1 i l 2 u pravcu dejstva
optere enja. Tako e se pretpostavlja da je zavar idealnog popre nog presjeka u obliku
trougla (slika 5.9).

139

Visina trougla se naziva debljina zavara i moe se uzeti da je a = b 2 0,7b , pri emu

je zadovoljen uslov b , gdje je

debljina tanjeg lima.

To zna i da pri dimenzionisanju mora biti zadovoljen uslov:

a 0,7 .
Srednja vrijednost napona smicanja iznosi:

n = =

F
n

n
i =1

(5.23)

ASi

i =1

gdje je:

ASi - ukupna povrina smicanja.

Za slu aj, prema slici 5.9 naponi smicanja iznose:

F
F
=
.
al a (l1 + l 2 )

(5.24)

5.5. Primjeri i zadaci

Primjer 5.1.
Dva lima debljine po = 10mm vezani su s dvije zakovice i optere eni zateu om silom
F = 40kN (slika 5.10). Izra unati pre nik zakovice, ako je dozvoljeni napon na smicanje

Sd = 80 MPa , a zatim
istezanje materijala lima Zd = 100 MPa .

materijala zakovice

irinu limova, ako je dozvoljeni napon na

F
d

Slika 5.10 Dva lima povezana zakivcima

140

Rjeenje:
Zakovanu vezu ine dvije jednosje ne zakovice , pa se povrina smicanja odre uje iz
(5.22).
Ukupna povrina smicanja je

A = nk
gdje je: n=2 -broj zakovica u vezi
k=1-broj presje nih povrina.

d 2
4

d 2 d 2
=
,
4
2
3
F
40 10
A=
= 5 10 4 m 2 = 500mm 2 ,
=
Sd 80 10 6
A = 2 1

2A

d=

Usvaja se prva ve a standardna vrijednost, tj.

2 500

= 17,84mm .

d = 18mm .

Sile F optere uju limove na zatezanje. Kriti na veli ina popre nog presjeka prema slici
(5.10) iznosi:

A' = (b d ) , a iz (4.1.) bi e:
A' =

Zd

40 10 3
= 4 10 4 m 2 = 400mm 2 .
6
100 10

irina lima je

b=

A'

+d =

400
+ 18 = 58mm .
10

Primjer 5.2.
U limu debljine

= 14mm ,

od materijala ija je ja ina na smicanje

potrebno je probiti otvor pre nika

kojim se vri probijanje.

Sm = 380 MPa ,

d = 20mm (slika 5.11). Odrediti silu na alatu prese

141

Slika 5.11. Probijanje otvora u limu

Rjeenje:
Prema (5.21) bi e
gdje je:

F = AS Sm

AS = d = 20 14 = 880mm 2 -povrina smicanja.

F = 880 10 6 380 10 6 = 334400 N = 334,4kN .

Primjer 5.3.
Odrediti minimalnu duinu x potrebnu za zavarivanje lima u spoju prikazanom na slici
5.12, ako je napon zatezanja lima Z = 140 MPa , a dozvoljeni napon pri smicanju za
zavar

Sd = 80 MPa .

100x10 mm

Slika 5.12. Zavarena veza limova

142

Rjeenje:
Da bi se izra unala duina zavarivanja, mora se prethodno izra unati sila F koja optere uje
spoj. Ona se dobija iz (4.1)

F = A Z = b Z
F = 100 10 10 6 140 10 6 = 140000 N .
Povrina smicanja zavara, prema (5.23) je:

AS =

Sd

140000
= 1750 10 6 m 2 = 1750mm 2
6
80 10

.
Povrina smicanja za zavareni spoj prema slici 5.12 iznosi:

AS = (b + 2 x)0,7
x=

1 AS
1 1750
b =
100 = 75mm .
2 0,7
2 0,7 10

Primjer 5.4.
Za vornu zakovanu vezu, prema slici 5.13 optere enu spoljanjim silama Q i H na i:
a) Optere enje u zakovicama,
b) Najve e optere enje zakivka i odgovaraju i smi u i napon.

Q
4

5
3

Slika 5.13.

vorna zakovana veza

143

Rjeenje:
Sila Q se redukuje na teite zakovane veze, te se njeno dejstvo svodi na ekvivalentni
sistem, silu u teitu i spreg momenta
M = Q (a + b).

(a)

Sila Q se ravnomjerno raspore uje na zakivke kao i sila H, te je svaki optere en sa

FQ =

Q
n

FH =

H
,
n

(b)

gdje je n broj zakivaka. U datom primjeru n = 5. Usljed dejstva sprega u svakom zakivku
se javljaju dopunske sile. Pretpostavlja se da su sile u zakivcima izazvane spregom sile
srazmjerne rastojanjima zakivaka od teita i upravne na odgovoraju e polupre nike (slika
5.14). Za proizvoljan zakivak bi e

FMi = k i ,

(c)

gdje je k koeficijent proporcionalnosti, a moment te sile je

M i = FMi i .

(d)

Moment sprega sila mora biti jednak zbiru momenata sila u svim zakivcima, tj. na osnovu
(c) i (d) je

M =

n
i =1

k i i =

n
i =1

k i2 .

(e)

Iz (e) se dobija koeficijent proporcionalnosti

k=
odnosno sila

i =1

FMi =

M
n
i =1

(f)

2
i

2
i

(g)

Najnepovoljnije optere en zakivak je onaj za koji je rezultiraju a sila najve a. U ovom

primjeru to je zakivak 1.

144

FM

FH

FH
4

FQ

FM

FQ

FH

FM

FQ

FH

FH

Slika 5.14. Optere enje zakivaka u vezi

Kako je:

1 = 2 = 3 = 4 = a 2

5 = 0 , a na osnovu (g) i (a) bi

Q(a + b )a 2
, a iz (b) se dobija
4a 2 2
Q
H
FQ = , FH = .
5
5
FM 1 =

Rezultiraju a sila u zakivku 1 dobija se iz

F1 =

FH + FM

2
2

+ FQ + FM

2
2

jer ugao izme u sile FM1 i pravaca sila FH i FQ iznosi 450.

145

Maksimalni smi u i napon je

F1
,
2A

max =

gdje je: A - presjek zakivka koji je dvosje ni.

Zadatak 5.5.
Kotlovski limovi debljine = 12mm spojeni su zakovicama pre nika d = 20mm .
Korak zakovice je e = 47 mm (slika 5.15). Koliki je normalni napon u opasnom presjeku
lima, ako napon u zakovicama iznosi

S = 70MPa.

Ravan smicanja

Slika 5.15. Limovi vezani zakovicama

Rezultat:

Z = 67,8MPa .

Zadatak 5.6.
Specifi ni

povrinski

pritisak

ispod

prstenastog

zadebljanja

zavrtnja

pre nika

d = 100mm , prikazanog na slici 5.16, iznosi 40 MPa , a napon sabijanja u zavrtnju

je 100 MPa .
Izra unati pre nik d1 zadebljanja i napon smicanja na mjestu spoja prstenastog zadebljanja
sa zavrtnjem, ako je visina zadebljanja = 50mm .
146

F
d

d1

Slika 5.16. Zavrtanj optere en silom F

Rezultat:

d 1 = 187 mm , S = 50MPa .

Zadatak 5.7.
Odrediti potrebnu duinu l bo nih zavara za spajanje dva lima na preklop, prema slici
5.17. Limovi su razli ite irine i debljine. Debljina uskog lima = 10mm , a irokog
1 = 8mm . Intenzitet sila kojima je izloen spoj F = 150kN . Dozvoljeni napon za
zavar pri smicanju

Sd = 110 MPa .

l
Rezultat:

l = 100mm

Slika 5.17. Limovi u zavarenom spoju

147

Zadatak 5.8.
Spojnica prikazana na slici 5.18 prenosi obrtni moment od 300 Nm. Izra unati potrebni broj
vijaka pre nika 6 mm da dozvoljeni smi u i napon u vijcima bude d = 50MPa. Poznato
je
R = 30 mm. Trenje zanemariti.
F1

Mt

F2

Mt
Slika 5.18. Spojnica s vijcima
Rezultat: n = 8

Zadatak 5.9.
Usljed

dejstva

sile

(slika

5.19)

normalni

napon

pritiska

osovine

iznosi

c = 3MPa. Dozvoljeni povrinski pritisak na povrine prstenova je dp = 0,3MPa.

Odrediti:
a) aksijalnu silu F,
b) broj prstenova da se ne prekora i dozvoljeni povrinski pritisak,
c) smi u i napon na spoju prstenova i osovine.
Poznato je: d1 = 100 mm, a = 40 mm, = 15 mm.

148

a d1 F

Rezultat:
F = 23,56 kN, n = 5,

Slika 5.19. Spoj osovine s prstenovima

= 1MPa

Zadatak 5.10.
Platforma data na slici 5.20. vezana je u ta ki C nepokretnim osloncem, a u ta ki B je
zglobno vezana za tap AB krunog popre nog presjeka. Potrebno je, uz stepen sigurnosti
= 8 , dimenzionisati tap AB u odnosu na napon na granici te enja T = 340 MPa i

osovinu u C u odnosu na smi u i napon na granici loma L = 340MPa. Maksimalni teret

koji platforma treba da nosi je Fmax = 10 kN. Poznato je l = 1,5 m, l2 = l3 = 2 m.

l1
a

aC
Presjek a-a
l2

l3

Slika 5.20. Platforma zglobno vezana za tap AB i optere ena teretom F

Rezultat:
d = 13,7 mm ;

do = 11,6 mm
149

Zadatak 5.11.

Zglob koji vezuje dvije poluge treba biti napregnut na istezanje (slika 5.21.). Koji pre nik
svornjaka treba izabrati ako dozvoljeno naprezanje na zatezanje u polugama od 288 MPa
ne smije biti prekora eno? Dozvoljeno naprezanje na smicanje materijala svornjaka je
d=100 MPa. Izbor pre nika svornjaka prema DIN 1453: [d]=mm: 5-6-10-12-14-16-...

d
Slika 5.21. Zglobno vezane poluge

Rezultat:
d= 10 mm
Zadatak 5.12.

Nakon zakivanja zakovice, zaostali aksijalni napon u trupu zakovice iznosi z=180MPa. Za
zakovicu je dato: D=32 mm i d=12 mm (slika 5.22.)
a) Koliki povrinski pritisak djeluje na glavu zakovice?
b) Kolika sila zatezanja moe biti prenesena pri koeficijentu trenja o=0,2 tako da
zakovica ne bude izloena naprezanju na smicanje?
c) Koliko je naprezanje na smicanje trupa zakovice ako do e do proklizavanja spoja?
d) Prora unati naprezanje na smicanje za vanjski i unutranji lim?
Napomena: b) Ako je Fz sila zatezanja u zakovici, tada mora biti F=20Fz.

F
2

e1=20

e2=15

F
2
d
D

Slika 5.22. Zakovana veza (sve veli ine su u mm)

Rezultat:
a) p = 29,45 MPa, b) F = 8,14 kN, c) z = 36 MPa, d) v = 11,3 MPa, u = 38,8 MPa
150

Zadatak 5.13.
Zakovani spoj ine tri lima spojena zajedno ( slika 5.23). Spoj se izlae naprezanju na
zatezanje. Sila zatezanja je F=223 kN. Koje zakovice treba birati i koja rastojanja e1 i e2 ako
za lim vai d=180MPa, a za trup zakovice d=280 MPa. Polukrune zakovice za eli ne
ipke prema DIN 124: d(mm):11-13-17-21-23-25...

F
2

F
2

e2
F

e1
F

Slika 5.23. Zakovani spoj

Rezultat:
d = 13 mm, e1 = 17,2 mm, e2 = 34,4 mm
Zadatak 5.14.
Za viljukasti spoj na slici 5.24. (F=8kN) treba prora unati:
a) naprezanje na zatezanje u okruglom tapu (1),
b) naprezanje na zatezanje u zavarenom spoju (a=4mm),
c) maksimalno naprezanje na zatezanje u limu (2),
d) napon smicanja u limu (2),
e) napon smicanja svornjaka (3).
Napomena: c) faktor koncentracije napona odrediti sa slike 4.19.

151

(3)
7

lim 6x30

5
(2)

(1)

e=12
Slika 5.24. Viljukasti spoj
Rezultat:
a) z1=208MPa, b) zz=58MPa, c) z2=53MPa, max=139MPa, d)2=55,6MPa, e)
s=204MPa

152