You are on page 1of 2

SKILLS VJETINE

Razvoj vjetina u pouavanju i uenju je nuan sastavni dio osnovnog obrazovanja. Vjetina
moe biti opisana kao sposobnost da neto dobro napravimo i izvrimo odreeni zadatak
kompetentno, i ona je obino steena praksom i iskustvom. Stjecanje vjetina
ukljuuje..
Tako vjetina pristupanja informacijama preko interneta zahtjeva da su uenici stekli
sposobnost koritenja mia raunala, odabiranja iz izbornika i tako dalje. Vjetine se mogu
povezati i sa prirodnom sposobnou koja je preraena preko uenja, vjebe i strunog
osposobljavanja; na primjer, dijete moe poboljati prirodnu sposobnost crtanja ili tranja ili
raunanja poduavanjem i voenjem odrasle osobe. Vjetine miljenja/ razmiljanja se
takoer mogu razviti kod djece promicanjem slobode odluivanja, rasuivanja, razumijevanja
i osjeajnosti za objanjavanje koritenjem individualnih ili grupnih aktivnosti smiljenih s
ciljem.
Jedna od kljunih odluka za uitelje je to trebaju li se osnovne vjetine dogoditi prije glavnog
zadatka; ili se sposobnosti vjetina javljaju kao rezultat obavljanja nekog zadatka i
poboljavajui svaku vjetinu koja je potrebna. Na primjer, uenike se moe nauiti kako
pristupiti rjeniku, ali samo regularna upotreba za otkriem znaenja rijei omoguuje djetetu
da se nosi sa sloenosti procedura. S druge strane, vjetina s potencijalnim rizikom sigurnosti
mora biti sa sigurnou usvojeno prije koritenja; na primjer, bilo bi nemarno dopustiti malom
djetetu da istrauje kako koristiti pilu samo eksperimentirajui njome. Uitelji neprestano
donose odluke o mjeri u kojoj nadgledaju pomake uenikih iskustava i kako oni uzmiu i
doputaju djeci da sami pronau svoj nain rada.
Uitelji moraju biti jasni oko toga koja vjetina pouavanja je prikladna za koju situaciju, iako
te namjere moraju biti oeliene voljom da ih se prilagodi po onome to se dogaa tijekom
session. Izravno puoavanje ( Direct Transmission teaching DTT) ukljuuje pruanje
znanja i razumijevanja uenicima. Uspjeh kojim je prenoenje postignuto ovisi o
nastavnikovom prezentiranju informacija na miran nain, koristei prikladan rjenik,
privlaei djecu koristei razliite tonove glasa i brzinu dikcije i upotrebom vizualnih
pomagala gdje je prikladno. Druga vjetina pouavanja je interaktivno prenoenje ( interactive
transmission teaching ITT) koje je takoer zasnovano na direktnom prenoenju, ali
ukljuuje prekide za pitanja i odgovore. ITT je tea vjetina pouavanja jer nastavnik mora
prebacivati izmeu pruanja informacija i nositi se s odgovorima uenika na postavljeno
pitanje. Dobri nastavnici misle na to da djeca mogu razlikovati prava i retorika (misliti
naglas) pitanja koja ne zahtijevaju da se na njih odgovori. Bez takvih mjera zatite nastavnici
se moraju nositi s neeljenim odgovorima, posebno od mlaih uenika. Trea vjetina
pouavanja koju nastavnici upotrebljavaju je sudjelovanje (participative teaching PT) gdje
ohrabruju aktivno sudjelovanje uenika, ne samo u smislu odgovaranja na pitanja ve i u
pruanje shvaanja, prijedloga i primjera. PT zahtijeva znatnu koliinu vjetina pouavanja jer
prua najvie prilika za nedisciplinu, jer uenici ne posjeduju iskustvo ili samodisciplinu da
ekaju na svoj red, sluaju ideje drugih uenika i odravaju prikladnu jainu buke. Nastavnici

moraju teko raditi kako bi razjasnili pravila o tome kada i kako uenici mogu doprinijeti i
kako trebaju uljudno odgovoriti na stavove drugih.
Bez obzira na ukljuene vjetine, nastavnici trebaju uzeti u obzir uenikove sposobnosti,
iskustvo i brzinu rada, dajui im priliku da upotrijebe sline vjetine u razliitim uenjima ili
da se uhvate u kotac sa bitnim i novim izazovima. Kada bi uenici morali istraiti ili rijeiti
probleme , razina vjetina treba biti prethodno identificirana kako bi se osiguralo da uenici
mogu ozbiljno rijeiti izazov bez da budu sputani nedostatkom vjetina potrebnih za uspjeh.
Na primjer, da uenici trebaju proizvesti design za predloeni kolski vrt, trebali bi biti
opremljeni vjetinama koje im omoguuju planiranje, crtanje i mjerenje i vjetine razmiljanja
potrebne da prosuuju mogunosti, uz dodatak znanja o biljkama i uvjetima tla.