You are on page 1of 39

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

OSNOVNA KOLA SLAVKA KOLARA


HERCEGOVAC

5.razred

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

OBRADE NASTAVNIH TEMA


PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE
MOTORIKIH ZNANJA UENIKA
TZK-e
U OSNOVNOJ KOLI
5. RAZRED

Listopad 2016..

Priredio uitelj savjetnik TZK e


Josip Arefijev

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

SADRAJ
NASTAVNE CJELINE I TEME
PREDGOVOR
UVOD
IZRADA PROGRAMA
I
Tranja
1. Ciklina kretanja razliitim tempom do 6 minuta
2. Brzo tranje do 60 metara iz niskog starta
II

III

IV

VI

Skakanja
3. Skok uvis prekoranom tehnikom kare
4. Skok udalj zgrnom tehnikom
Bacanja
27. Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem
lijevom i desnom rukom

3
4
5
6
7
9

10
11

12

Vienja ,upiranja i penjanja


5. Vis strmoglavi iz visa uznjetog
6. Njih u uporu na ruama do sjeda raznono
7. Jednononi uzmah na niskoj prei/pritci
8. Stoj na rukama uz vertikalnu plohu

14
15
16
17

Kolutanja
9.Kolut naprijed
10. Kolut natrag

18
19

Preskakanja
11. Raznoka

20

VII Ritmike i plesne strukture


12. Narodni ples po izboru iz domicilnog podruja

21
22

VIII Borilake strukture


13. Pad naprijed preko ramena

22

IX Igre
14. Voenje lopte razliitim nainima ( R )
15. Dodavanje i hvatanje lopte razliitim nainima ( R )
16. utiranje s tla osnovnim nainom (R )
17. ut jednom rukom s prsiju iz mjesta ( K )
18. Koarkaki stav i pivotiranje ( K ) *
19. Vrno odbijanje iz srednjeg odbojkakog stava ( O )
20. Podlaktino odbijanje ( O )
21. Donji servis i prijem servisa vrno ( O )
22. Igra vrnim odbijanjem 1 : 1, 2 : 2 ( O )
23. Zaustavljanje lopte amortizacijom hrptom stopala ( N )
24. Osnovno oduzimanje lopte suelice ( N )
25. ongliranje loptom ( N )
26. ut. na gol sred. hrpta i unutarnjim dijelom stopala ( N )
28. Slobodna igra 1 : 1 ( K )
LITERATURA

23
24
25
26
27
28
29
31
32
33
34
35
36
37
38

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

PREDGOVOR

Novi nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture bitno se razlikuje od


dosadanjih .Novi je prije svega zbog toga to je potpuno okrenut uenicima ,njihovim
potrebama i interesima, a posebno onima koje potjeu na osposobljavanje uenika za
ivot .Polaskom u kolu mijenja se nain djetetova ivota. Njegov dan postaje isprepleten
obvezama , kretanje preputa mjesto mirovanju ,igrake kolskoj torbi ,a bezbrian ivot
obvezama . Kako bi prijelaz bio to laki ,kako bi promjene ostavile to manje tragova
,moe pomoi tjelesna i zdravstvena kultura. Nastavom tjelesne i zdravstvene kulture
moe se nadoknaditi manjak kretanja ,a raznovrsna sredstva tjelesne i zdravstvene
kulture,osobito igre,mogu zadovoljiti i druge potrebe djece. Uenici e tada biti spremniji
,raspoloeniji i za rad u drugim predmetima .
Ovaj moj mali doprinos nadam se bit e od pomoi pri obradi tema Tjelesne i zdravstvene
kulture .elja mi je bila da olakam kolegama pri obradi zadanih tema tjelesne i
zdravstvene kulture i ne samo praktinim potrebama nego i njihovom teorijskom
usavravanju.
Pogledom na teme koje se obrauju moe se zakljuiti da se sve moe obraivati i u
najnepovoljnijim uvjetima rada.:Prema tome ne bi smjelo biti opravdanja da se ne moe
raditi jer kola nema dvorane .Nastavu u razredu treba prihvatiti kao nunost ,kao jedno od
rjeenja kad se zbog slabog vremena ne moe raditi na otvorenom.
Od uiteljeva znanja i odgovornosti prema radu zavisi kako e se organizirati i provoditi
nastava , znaajno je hoe li kod uenika pobuditi zanimanje za vjebanje i poticati ih na
rad. No to ne bi smjelo biti teko obzirom na dob uenika , treba samo stvoriti uvjete ,a
uvjeti se stvaraju u pripremljenoj i dobro voenoj nastavi .
Ako se primjenom ovog materijala pobolja i unaprijedi nastava tjelesne i zdravstvene
kulture, ako time zadovoljimo potrebe i elje uenika, bit e to najvee priznanje i radu
uitelja i mom nastojanju da im u tome pomognem.

Uitelj savjetnik Josip Arefijev

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

U V O D
Provjeravanje psiho motorikih znanja ,sposobnosti i dostignua
integralni je dio nastavnog procesa u tjelesno zdravstvenoj kulturi jer sve
ono to se ui i obrauje treba na neki nain provjeriti ali i vrednovati.
Ocjena je indikator uloenog uenikog truda i postignutog uspjeha
svakog uenika ponaosob. Pored toga ,provjeravanje je pokazatelj kvalitete
i nedostataka nastavnog procesa ali nam daje i vane podatke o populaciji
na kojoj se taj proces primjenjuje.
Nastavu TZK-e treba tako organizirati da se ocjenjivanje ukljui u
nastavni proces na naruavajui strukturu sata.
Ocjena iz TZK-e kao nastavnog predmeta sadri u sebi kriterije o
realizaciji zdravstveno- higijenskih ,obrazovnih i odgojnih zadataka.
Ocjena iz motorikih znanja trebala bi i mora da pokae ueniku koji
je domet u momentu provjere postigao da se usporedi sa rezultatima
ostalih uenika.
Ta spoznaja treba prije svega da na uenika djeluje stimulativno, da
ga potakne u nastojanju da ta motorika znanja pobolja ,da svoje
mogunosti i sposobnosti dalje razvija, da bi postigao svoj individualni
domet
Nastavnik treba dobro da upozna uenika, njegove subjektivne i
objektivne mogunosti ;tjelesnu konstituciju, ishranjenost, zdravstveno
stanje, prilike u kojima ivi, njegove sklonosti, treba da zna kakovo mu je
bilo poetno motoriko znanje, mora pratiti uenikov razvoj da bi doao
do spoznaje koliko je uenik uloio napora u savladavanje programa
TZK-e.
Nadam se da e ovaj materijal korisno posluiti kolegama nastavnicima
,profesorima TZK-e u njihovoj svakodnevnoj praksi i pridonijeti
objektivnijem ocjenjivanju motorikih znanja uenika u TZK- i.

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

Pri izradi programa princip jednog uvrtavanja nastavne teme, jer je sukladan
pisanju programa ostalih predmeta osnovne kole. Prema tom se principu bilo koja
nastavna tema navodi se u programu samo jedanput i vie ne ponavlja u istom
obliku.
Meutim, to ne znai da se zbog realnih potreba djece, a po procjeni i odluci uitelja ista
nastavna tema ne moe odabrati i ponavljati u svim viim razredima. Dakle, ono to
je navedeno kao tema, primjerice u III. razredu moe se izvoditi i u svim viim razredima
iako ona nije prikazana u programu tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruja
viih razreda.
U programu tjelesne i zdravstvene kulture navode se u pravilu nazivi tema, a ne
kao u prethodnom programu i nazivi dijelova metodikog postupka (osim
nekoliko neophodnih iznimaka). Naravno, ovaj pristup ne uskrauje uitelju u provedbi
nastavne teme metodiki postupak kojeg kao obrazovana osoba zasigurno zna.
U programu su posebno CRNOM bojom istaknute one nastavne teme koje se
smatraju temeljnim motorikim znanjima za pojedini razred. Na takav su nain
utvrena temeljna znanja kao osnova koju bi svaki uenik mogao i morao, sukladno
sposobnostima, usvojiti tijekom redovitog pohaanja nastave tjelesne i zdravstvene
kulture na odreenoj razini (osim uenika s tekoama u razvoju).
Kako se nastava tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se u razliitim materijalnim
uvjetima i mikrosredinama, jedna od odrednica pri izboru tema bila je programska
provedivost u to veem broju kola Republike Hrvatske. Zato e odreen broj tema koje
nisu predloene u programu biti razmatrane pri izradi programa izbornih aktivnosti u
osnovnim kolama.
Kod odabira nastavnih tema od posebne je vanosti mogunost koritenja
odgovarajue opreme za rad. Primjerice, u razrednoj nastavi lopte trebaju biti
veliine prilagoene uzrastu uenika, visina koa i sl.
U sklopu zakonske obveze (kao i do sada) kola je obvezna osigurati potrebne
uvjete da svi uenici tijekom boravka u osnovnoj koli naue plivati.
Zbog izvanrednog znaenja plivanja sa zdravstvenog, pedagokog i socijalnog gledita
plivanje se ne tretira kao vjetina, ve kao svakodnevna potreba suvremenog ovjeka.
Budui da je proces uenja plivanja u negativnoj korelaciji s kronolokom dobi uenika
preporuuje se s uenjem plivanja zapoeti to ranije. Idealno vrijeme za uenje
plivanja kolske djece je drugi razred osnovne kole.

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac


I TRANJA

CIKLINO KRETANJ E RAZLI IT IM TEMPOM - ISTRAJNO TRANJE


Cijela etapa tranja "duih" pruga moe se podijeliti na tri dijela: 1. start i startno ubrzanje, 2.
tranje na pruzi i 3. ubrzanje prije prolaska ciljem.
Na poetku pretravanja tih pruga primjenjuje se visoki start. Poto se dostigne odgovarajua
brzina, obino nakon 3-5 m, poinje tranje na pruzi, a trka nastoji dostignutu brzinu sauvati do
cilja.
Trei na pruzi, tijelo trkaa je u gotovo uspravnom poloaju. Vei pretklon tijela oteava podizanje
zamane noge, dok zaklon tijela usmjerava odraz pokraj centra teita tijela, odnosno izaziva tzv.
ekscentrini odraz. Noga se stavlja na podlogu najprije prednjim dijelom, a zatim cijelim stopalom,
bez okretanja van. Odrazna se noga na kraju odraza potpuno oprui, a brzo podizanje zamane noge
pogoduje jo efikasnijem odrazu. Rameni pojas i ruke su oputeni, te svojim radom pomau
ouvanju ravnotee trkaeva tijela.
Pri tranju u zavoju trka se lagano otkloni ulijevo, a lijevom rukom radi manje intenzivno nego
desnom. Desno je stopalo okrenuto petom malo udesno, a odraava se unutranjim rubom.
Ulasku u cilj prethodi ubrzanje ija duina moe biti razliita, ovisno o duini pruge. Tijelo je tada
u malo veem pretklonu, a ruke rade energinije. Velika ali esta pogreka u ovom dijelu je zaklon
glave i tijela. Tokom cijele pruge trati treba to oputenije, jer je to osnova racionalnog tranja.
Uenje tehnike sastoji se od postepenog uklanjanja greaka i krutosti u kretnjama. Istovremeno s
uenjem tehnike tranja treba provoditi i vjebe za podizanje razine svestrane fizike pripreme,
naroito izdrljivosti. U poetku je to lagano tranje sa 160-170 koraka u minuti, koje ne izaziva
vee naprezanje, a
kasnije se tri due i bre. Tim se vjebama razvijaju i funkcionalne mogunosti organizma,
naroito dini i srano ilni sustav. Duina pruga tranja moe iznositi u poetku 1-3 km, a praksa
govori da se starijim uenicima moe postepeno produiti i do 6-8 km.

Tehniku izvoenja neke atletske discipline moemo ocijeniti samo ako smo u stanju analizirati to
kretanje. Da bi u tome uspjeli i bili realni moramo dobro poznavati biomehanike osnove ,odnosno
utjecaje prethodnih elemenata kretanja na one koji slijede to jest na cijelu strukturu kretanja i na
kraju utjecaj na postizanje rezultata.
Pogreke u izvoenju tehnike atletskih kretanja moemo podijeliti na manje, vee i grube
pogreke .
Mala pogreka je ona koje ne naruava osnovnu strukturu kretanja ,niti praktino sniava
rezultat. U osnovi ispravljanjem tih sitnih pogreaka moe se poboljati rezultat ali veoma malo .
Vea pogreka je ona koja dovodi do uoljivog odstupanja od pravilne tehnike ,ali se zbog te
pogreke bitno ne mijenja osnovna struktura kretanja - npr kod skoka u vis kare uenik letvicu
prelazi jako savijenom zamanom nogom ,dok mu ostale kretnje pravilne, no to mu sniava rezultat.
Grubom pogrekom smatra se ona koja dovodi do odstupanja od pravilne tehnike i do
promjene u osnovnoj strukturi kretanja, to pridonosi znatnom snienju rezultata
7

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


Jedna te ista pogreka moe imati razliit stupanj teine ,pa moe biti manja ,vea i gruba.
Sve ovisi o tome u kojoj mjeri utie na rezultati u kojoj mjeri naruava strukturu kretanja.
Da bi se lake i pravilnije ocijenilo kretanje dijelimo ga u tri faze: pripremnu, osnovnu i
zavrnu U pripremnu fazu ulaze sve kretnje koje prethode osnovnoj .Treba napomenuti da kao
pripremnu fazu u tranju moemo smatrati zauzimanje startnog poloaja .U osnovnu fazu ulazi
kretanje poevi od startnog znaka pa do poetka finia, dakle sve to ulazi u tehniku tranja; start,
startno ubrzanje i tehnika tranja na zadanoj pruzi U zavrni dio spada fini koji se u sprintu oituje
u tehnici prolaska kroz cilj i u zaustavljanju.
Kod bacanja ,kao i kod skokova ,pripremni dio obuhvaa zauzimanje poloaja prije poetka
zaleta i sam zalet. U osnovni dio ulaze kretnje bacanja, odnosno odraz i faza leta. Zavrni je dio
zaustavljanje nakon izbaaja i izlazak iz prostora za bacanje, odnosno doskok kod skoka uvis i
udalj.
Ako prihvatimo takav nain ocjenjivanja ,tada moemo ocijeniti tehniku kretanja po
standardnom sistemu ocjenjivanja.

Odlian
Vrlo dobar

Dobar
Dovoljan

Nedovoljan

Dobije uenik koji je zadatak izvrio bez pogreke ili s malom


pogrekom u pripremnoj ili zavrnoj fazi.
Dobit e uenik koji se kretao manjim pogrekama u osnovnoj
fazi ,i s veim pogrekama u pripremnoj i zavrnoj fazi
kretanja.
Daje se ueniku koji se kree s veim pogrekama u osnovnoj
fazi , a s grubim u pripremnoj i zavrnoj fazi kretanja.
Tom ocjenom ocijenit emo uenika koji u osnovnoj fazi uini
grubu pogreku ili vei broj razliitih pogreaka u cijeloj
strukturi kretanja.
Dobiva uenik koji nije u stanju izvesti vjebu ni u kojem
obliku, koji naini prijestup u bacanju, srui letvicu u skoku
uvis, krene prije startnog znaka itd.

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

Brzo tranje do 60 metara iz niskog starta


Uenici se natjeu u brzom tranju startajui iz poloaja niskog starta. U grupi tri onoliko
uenika koliko ima trkaih staza i startnih blokova. Vrijeme tranja mjeri se svakom ueniku
zasebno, a grupe se sastavljaju tako da svaki uenik ima jednaku priliku da pobijedi. Uz
vjebe sprinta provode se i igre koje
poveavaju brzinu tranja, a razvijaju i brzinsku izdrljivost.
a) SLIJEDI VOU. Uenici tre u parovima, jedan je voa, a drugi ga slijedi. Voa mijenja
brzinu tranja, povremeno hoda i sl. Duine dionica sprinta su 30-40 m. Uloge se zatim
mijenjaju.
b) TRANJE UZ BRIJEG. Uenici brzo tre uz brijeg nagnut 5-6', a zatim se polako vraaju
na polazno mjesto. Pri sljedeem vjebanju zadatak e biti suprotan, tj. uenici e sprintati
niz brijeg itd.
c) PROMJENLJIVO TRANJE. Trei u koloni po jedan oko igralita, uenici sprintaju
uzdu jedne ili dvije nasuprotne stranice, a ostali dio polako tre ili hodaju. Nakon 3-4
sprinta, dva do tri kruga hodaju, a zatim se vjeba moe ponoviti.

Pogreaka ima mnogo a uvjetovane su razinom tjelesnog razvoja uenika ,slabijom koordinacijom
ili neznanjem.
Laka je ako uenik ne zna postaviti startne blokove i odrediti razmak meu njima, ako
nepravilno ulazi u startne blokove ,ako su mu ruke na startu u laktovima malo savijene ,ako za
vrijeme startnog ubrzanja ima premalu amplitudu rada ruku, a za vrijeme tranja nejednaku duinu
koraka ,ako su mu ruke premalo ili prejako savijene, a pri ulasku u cilj napravi skok u posljednjem
koraku
Vee su pogreke ,na primjer ,povuena ramena iza startne linije u startnom poloaju,
zakanjela reakcija na startu, lo poloaj tijela u tranju, nepravilan rad ruku, usporavanje tranja
prije ulaska u cilj .
Grube su pogreke polazak prije startnog znaka, izlazak iz odreene staze, zaustavljanje
prije cilja.
ATLETSKA KRETANJA Faze : pripremna, osnovna zavrna
5

Izvrio vjebu bez pogreke ili malim pogrekama

Manje pogreke u osnovnoj fazi i vee u pripremnoj

Vee pogreke u osnovnoj fazi grube u pripremnoj i zavrnoj,

U osnovnoj fazi gruba pogreka ili vei broj pogreaka


Nije u stanju izvesti vjebu, (prijestup, srui letvicu, krene prije i slino)

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

II SKAKANJA
Skok uvis prekoranom tehnikom kare
Skakalite za vjebanje skokova ovom tehnikom moe se pripremiti tako da se u dvorani ili
vanjskom terenu izmeu stalaka napne dugaka i malo deblja guma ili se postavi vie skakalita, a
uenici podijele u grupe. Najvanije je da se vjebanje organizira tako da uenici mogu mnogo puta
ponoviti vjebu.
Prvi element uenja tehnike je pravolinijski zalet, a zatim se ui zamani rad povezan s odrazom iz
mjesta. Slijede vjebe prelaska preko letvice. Vjeba se najprije prekoraenjem preko koso
postavljene letvice iz mjesta, a zatim nakon zaleta od tri koraka i uz oznaeno mjesto za odraz i
doskok. Vjeba se zatim ponavlja na isti nain odrazom "slabije" noge. Konano se letvica stavi u
horizontalan poloaj te uenici izvode skokove na razliitim visinama.

Zalet se izvodi pod kutom od 35 do 45 stupnjeva u odnosu prema letvici ,a odraz 60- 80 cm od
njene okomite projekcije na podlogu. Odraavanje se izvodi nogom koja je podalje od letvice. U
prvoj fazi leta uenik je okrenut bokom prema letvici , zamana mu je noga paralelna s njom,. A
odrazna slobodno oputena. U najvioj toci leta vri se prekoraenje, tj, zamana se noga sputa , a
odrazna podie. Stopalo zamane noge okree se pri sputanju malo prema letvici , to dovodi do
toga da se tijelo okrene prema njoj i lagano pretkloni prema zaletitu Zbog toga karlica bre prelazi
preko letvice .Odrazna se noga prenosi preko letvice , a uenik doskae na zamanu nogu okrenut
bokom prema letvici.
Pogreke .Lake su u tehnici skoka uvis ,aritmian zalet , pojava da se stopalo zamane
noge ne okree prema letvici , doskok na obje noge.
Vee s pogreke ako je mjesto odraza preblizu ili predaleko od projekcije letvice
, ako se letvica preskae savijenim nogama.
Gruba pogreka je okretanje grudima prema letvici zbog odraza nogom bliom
letvici
Prema grekama odrediti ocjenu.

ATLETSKA KRETANJA Faze : pripremna, osnovna zavrna


5

Izvrio vjebu bez pogreke ili malim pogrekama

Manje pogreke u osnovnoj fazi i vee u pripremnoj

Vee pogreke u osnovnoj fazi grube u pripremnoj i zavrnoj,

U osnovnoj fazi gruba pogreka ili vei broj pogreaka


Nije u stanju izvesti vjebu, (, srui letvicu, krene prije i slino)

10

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

Skok udalj zgrnom tehnikom

Uvjebavanje se provodi na normalnom ili irem skakalitu, a u dvorani se doskae na strunjae.


Treba nastojati da zalet bude uvijek jednake duine i brzine, a tijelo u fazi leta ostane u
ravnotenom poloaju. U toj fazi uenja naglasak treba biti na usavravanju tehnike i na poveanju
duine skoka.
a) Skok preko dvije letvice za skok uvis nakon zaleta od 5 do 7 koraka.
b) Nakon zaleta 5-7 koraka uvjebava se odraz od povienja npr. klupe. Mjesto odraza se oznai
kruiem. Vjeba slui kontroli kretanja u fazi leta.
c) Uenje doskoka. Nakon 3-5 koraka zaleta, uenik se odrazi i doskoi u sjedei poloaj na deblji
sloj strunjaa.
d) Skokovi preko prepreka nakon zaleta od 7-9 koraka.

Izvrio vjebu bez pogreke ili malim pogrekama

Manje pogreke u osnovnoj fazi i vee u pripremnoj

Vee pogreke u osnovnoj fazi grube u pripremnoj i zavrnoj,

U osnovnoj fazi gruba pogreka ili vei broj pogreaka


Nije u stanju izvesti vjebu, (prijestup, srui letvicu, krene prije i slino)

11

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac


III BACANJA

BACANJE MALE MEDICINKE OD 1 KG S MJESTA SUVANJEM LIJEVOM I DESNOM


RUKOM
Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom je izuzetno bitno u procesu
nastave TZK i to zato jer se tada moe nauiti razlika i pravilno izvoenje pokreta suvanja koje se
koristi kod bacanja kugle. Uenicima treba objasniti razliku izmeu suvanja i bacanja.
Najjednostavnije: kod bacanja je sprava veliki dio izvoenja pokreta iza lakta ruke koja izvodi
izbaaj, dok je kod suvanja sprava cijelo vrijeme ispred lakta ruke koja izvodi pokret.
Drugi vani moment kod izvoenja ove nastavne teme je pokuaj uenja pravilnog zauzimanja
bacake centralne pozicije, dakle pozicije koju je baca zauzeo nakon ekscentrinog odraza, a
koja je vrlo slina kod bacanja kugle, koplja i diska. Nije realno oekivati da bi veina uenika u 5.
razredu mogla pravilno zauzeti centralnu poziciju, no potrebno im je pruiti informacije o njoj i
pokuati je savladati prema sljedeem postupku. Na taj e nain obuavanje zauzimanja ispravne
centralne pozicije u 6. razredu kod izvoenja bacanja medicinke bonom tehnikom biti puno
jednostavnije i efikasnije. Neto kasnije u prikazati metodiku uenja pravilnog zauzimanja
centralne pozicije.
1. METODIKA OBUAVANJA SUVANJA MEDICINKE
Tehniku suvanja male medicinke treba uiti analitiki, jer ukoliko se krene sintetiki uenici e
prilikom izvoenja suvanja sputati lakat i zapravo izvoditi bacanje, jer e doi do bjeanja
lakta ispred sprave.
Uenici stoje licem okrenuti smjeru bacanja, u malom raskoranom stavu. obje su ruke ispruene
ispred i neto iznad glave, dlanovi okrenuti prema smjeru bacanja, prsti unutra. Medicinku prvo
izbacujemo istovremenim opruanjem samo dlanova obje ruke, tako da ruke nakon izbaaja ostanu
u istom poloaju kao i na poetku izvoenja,
Isti poetni stav, samo to su ruke savinute u laktovima, i medicinka je na prsima. Gibanje se izvodi
biomehanikim lancem prvo opruanjem podlaktica, a zatim dlanova kao i u prethodnoj vjebi.
Uenici stoje licem okrenuti u smjeru bacanja, u dijagonalnom stavu, noga istoimena ruci koja
izbacuje medicinku je otraga. Suprotna ruka, na dlanu okrenutom prema gore, pridrava medicinku,
a ruka koja izvodi suvanje je okrenuta dlanom prema naprijed, prsti unutra i malo raireni, kao i u
vjebi br. 1. Izbacivanje medicinke izvodi se samo opruanjem dlana.
Isti poetni poloaj kao i u prethodnoj vjebi, samo to je medicinka na prsima, ruka koja izvodi
suvanje je savinuta u laktu, medicinka je smjetena na vratu ispod brade, a suprotna je ruka dri na
dlanu. Suvanje se izvodi povezano prvo opruanjem podlaktice, a zatim opruanjem dlana.
Uenicima treba posebno obratiti panju da lakat mora biti stalno u visini ramena, ne smije
doi do njegovog sputanja jer je to greka koja dovodi do bjeanja lakta ispred sprave i
bacanja, a ne suvanja.
Poetnom poloaju iz prethodne vjebe doda se rotacija ramene osovime suprotno od smjera
bacanja, tako da je ramena osovina paralelna sa smjerom bacanja, ruka koja izvodi suvanje je
otraga. Gibanje se izvodi povezano rotiranjem trupa tako da ramena osovina dolazi okomito na
smjer bacanja, nastavlja se opruanjem podlaktice i opruanjem dlana ruke.
Poetnom poloaju iz prethodne vjebe dodaje se lagano sputanje u koljenima, ali ne
dozvoljavajui sklanjanje u kukovima, i laganim prenoenjem teine na zadnju nogu. Gibanje se
izvodi istovremenim prijenosom teine na prednju nogu i rotacijom ramene osovine do pozicije
okomite na smjer bacanja, a nastavlja opruanjem podlaktice i nakon toga dlana ruke.

12

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

IV VIENJA , UPIRANJA I NJIHANJA

VIS STRMOGLAVI IZ VISA UZNIJETOG (M-)

TEHNIKA: Vis uznijeto: pruene ruke (!) glava u pretklonu, pruene noge, maksimalno smanjen
kut izmeu natkoljenica i trupa;
Vis strmoglavo: Glava ostaje u blagom pretklonu do dolaska u okomicu, u okomici glava prelazi u
blagi zaklon to uzrokuje opruenost ili blago uvinue tijela, rukama se karike sa strane potiskuju uz
tijelo, povrat u vis uznijeto prvo pretklonom glave, povrat iz visa uznijetog do mjeovitog visa na
tlu prvo kukovima
METODIKA: Vis prednji na prei (predvjebe, jaanje hvata) i na karikama, vis mjeoviti nogama
na povienju na karikama, potpor uznijeto na tlu, stoj na lopaticama na tlu, sklapanja/rasklapanja
iz potpora uznijetog do stoja na lopaticama na tlu, vis uznijeto na niskim karikama, sklapanja
rasklapanja vis uznijeto prema visu strmoglavo na karikama, vis strmoglavo asistencijom sa strane
(korekcija pozicija tijela)

VIS STRMOGLAVI IZ VISA


UZNIJETOG NA KARIKAMA

Uenik izvodi vis bez pomaganja ,s lakoom

Izvodi vis bez pomaganja ali tee

Izvodi vis lako ali s pomaganjem

Izvodi vis uz pomaganje i teko


Ne moe ga nikako nainiti

13

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

NJIH U UPORU NA NISKIM RUAMA DO SIJEDA RAZNONO (M)


TEHNIKA: Iz poluaktivne pozicije upora, njihom minimalnih amplituda u prednjihu irenjem nogu
zaustaviti se u sijedu raznonom, naglaska na opruenost ruku i nogu, iz sijeda mogue je sasjedom
ponoviti kretnu strukturu
METODIKA: Razliite vrste upora pred i za rukama na tlu, izmjena uvinua i grbice odrivom i
poskokom iz upora za rukama na tlu, upor prednji na prei, upor na ruama, izmjena aktivnogpasivnog upora, prenos teine s jedne na drugu ruku, hodanje u uporu uzdu rua, njih u uporu na
niskim ruama (!!!) minimalnih amplituda - bez ikakvih promjena u kukovima (tehnika bia),
njih u uporu do sijeda raznonog u prednjihu

NJIH U UPORU NA NISKIM RUAMA


DO SIJEDA RAZNONO

Vis strmoglavi
5
Uenik izvodi njih s lakoom dobrih amplituda
4
Izvodi njih malo tee manjim amplitudama
3
Izvodi njih tee amplitudom nazad a ne naprijed
2
Izvodi njih vrlo teko gotovo samo klim
Ne moe ga nikako nainiti
Vis uznijeti
5
Tijelo je maksimalno sklonjeno noge pruene stopala pruena.
4
Tijelo nije maksimalno sklonjeno noge pruene kao i stopala
3
Tijelo nije sklonjeno noge kao i ruke pogrene kao ,i stopala nisu naglaena
2
Uenik je nedovoljno sklonjen prevelik kut izmeu nogu i trupa
1
Ne moe izvesti vis uznijeti

14

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

JEDNONONI UZMAH NA NISKOJ PREI/PRITCI (M-)

Opis tehnike:
Uenik se okrene licem prema niskoj prei ili pritci dvovisinskih rua.objema rukama dri pritku
nathvatom,pri emu zamanom nogom zanoi .Zamahom jedne i odrazom druge noge uenik usmjeri gibanje
tijela ispod pree naprijed i uz pritku prema gore.Gri ruke tako da kukove podigne iznad pritke ,a noge
prebaci na stranu s koje je poeo taj elemenat.U zavrnici se uenikove noge nakon sputanja zaustave,a trup
se podigne i izravna te uenik dolazi u upor prednji na prei.
uvanje i pomaganje:
U poetku s prednje strane pree desno i lijevo stoje dva pomagaa.Svaki jednom rukom podupre lea
uenika i podigne ga u kritinom momentu prebacivanja nogu preko pritke.Kasnije pomae samo jedan
uenik ,sve dok je potrebno.
Pogreke:
-Preslab pokret zamane noge;
-preslab odraz stajne noge na tlu;
-nedovoljno privlaenje tijela rukama prema pritki;
-prerano ili prekasno opruanje tijela nakon prebacivanja nogu preko
Metodski postupci:
-Kroz ope pripremne vjebe moraju ojaati miii pregibai zgloba kuka i miii pregibai ruku;
-pritka dvovisinskih rua priblii se vedskim ljestvama,uspinjanje nogama po prekama vedskih ljestava i
iz tog poloaja uzmah prednji na niu pritku dvovisinskih rua;
-ispod niske pree postavi se odrazna daska , na kojoj se uenik pri
uzmahu na prei odrazi nogom;
-uzmah prednji sunonim odrazom.

Uenik izvodi uzmah bez pomaganja ,s lakoom

Izvodi uzmah bez pomaganja ali tee

Izvodi uzmah lako ali s pomaganjem

Izvodi uzmah uz pomaganje i teko


Ne moe ga nikako nainiti

15

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

STOJ NA RUKAMA UZ VERTIKALNU PLOHU (M/)


TEHNIKA: Dolazak do stoja: iz stava spetnog rukama iz uzruenja ili predruenja,
iskorakom, pretklonom i postavljanjem ruku na podlogu 20-tak cm od vertikale, odrazom
odrazne i zamahom zamane noge izdraj u stoju 3-5 sekundi
Stoj: ruke postavljene u irini ramena ili neznatno ire od toga, prsti raireni i usmjereni
prema naprijed, laktovi su prueni, poglede je usmjeren izmeu dlanova, kut u ramenima je
maksimalno otvoren (180) uz aktivan potisak ramene muskulature, tijelo je potpuno
oprueno ili u blagom zategnutom luku, noge zategnute i opruene
METODIKA: Upor za rukama, grbica u uporu na podlakticama, upor za rukama na
povienju, kretanje u takama, penjanje nogama uz vertikalnu plohu prema vertikali,
zanoni zamasi u raznim kombinacijama, iz upora za rukama odrazom jedne i zamahom
druge odraz prema stoju (moe i uz vertikalnu plohu), stoj na rukama uz vertikalnu plohu
asistencijom (korekcije pozicija tijela)

Stav na rukama. Izvodi se samostalno bez pomaganja i bez asistencije, poto je stav pred vjeba
za premet strance. Od uenika se zahtijeva da nakon odraza, a prije doskoka ,izmjeni zamanu i
odraznu nogu, da odrazom nogu i postavljanjem dlanova ruku na tlo podigne noge i trup
vertikalno i samo naznai taj poloaj.

16

-ako uenik izvodi odraz u okomit poloaj i doskok na zamanu nogu

-ako izvodi odraz u okomit poloaj i doskok na odraznu nogu

-ako izvodi odraz u malo nii poloaj

-ako izvodi odraz u kosi poloaj oko 45

-ako nikako ne moe prenijeti teinu tijela na ruke

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

V KOLUTANJA
KOLUT NAPRIJED

METODIKA OBUAVANJA KOLUTA NAPRIJED:


- u uporu za rukama, izmjenjivati ravna i zaobljena lea - poloaj make
- iz leanja na leima, s rukama opruenim u uzruenju, zamahom ruku obuhvatiti koljena i
grenjem nogu na prsa podizanje u zgreni sijed s glavom u pretklonu
- povaljke na leima s zgrenim nogama, koljenima oslonjenim na prsima, rukama obuhvatiti
potkoljenice
- povaljke na leima s zgrenim nogama, koljenima oslonjenim na prsima, rukama obuhvatiti
potkoljenice podizanje do unja
- kolut naprijed niz blagu kosinu iz upora ueeg uz pomo
- kolut naprijed niz blagu kosinu iz upora ueeg samostalno
- kolut naprijed iz upora ueeg uz pomo trenera
- kolut naprijed zgrenim nogama samostalno
UVANJE I POMAGANJE:
Stati sa strane uenika koja izvodi kolut naprijed i jednom rukom ga podravati ispod vrata, a
drugom za lea u drugom dijelu koluta. Na taj nain potaknut emo uenika da stavi glavu na prsa u
prvom dijelu izvoenja koluta naprijed i pomoi mu u kolutanju, ukoliko e nedostajati rotacije.

17

-ako uenik ne dodirne glavom tlo i ne pomae se rukama pri ustajanju

-ako ne dodiruje glavom tlo ,ali se pomae rukama ,ili obratno.

-ako dodiruje glavom tlo i pomae se rukama

-ako se oslanja glavom o tlo ili pada na lea.

-ako ne moe izvesti kolut naprijed

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

KOLUT NATRAG
METODIKA KOLUTA NATRAG
povaljke na leima s zgrenim nogama, koljenima oslonjenim na prsima, rukama
obuhvatiti potkoljenice
povaljke na leima s postavljanjem ruku na tlo u visini glave s
palcima prema ramenima i vraanje u poetni poloaj
kao u prethodnoj vjebi, uz postavljanje ruku kraj glave i s visokim podizanjem nogu i
kukova iznad ramena - noge preko glave
kolut natrag niz kosinu iz sjeda uz pomo
kolut nazad do upora ueeg niz kosinu uz pomo
kolut nazad do upora ueeg niz kosinu samostalno
kolut nazad na tlu uz pomo
kolut nazad na tlu samostalno
UVANJE I POMAGANJE:
Kleknuti sa strane i pomoi ueniku da uspostavi pravilnu poziciju tijela sa zaobljenim leima i
pretklonom glave na prsa, tako da ne doe do pada ravno na lea. U drugom dijelu uenika uhvatiti
rukama za kukove ili donji dio lea kako bi mu se pomoglo pri rotaciji i potiskivanju rukama od
podloge.

KOLUT NATRAG NIZ KOSINU I NA


RAVNOM

18

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

VI

O Slavka Kolara Hercegovac

PRESKAKANJA

RAZNOKA
Opis tehnike
Nakon zaleta uenik izvede sunoni odraz na dasci ispred kozlia. Odraz izvede ekscentrino tako
da se vjebaevo tijelo u fazi leta okree oko irinske osi prema naprijed. Smjer odraza je koso
prema naprijed i gore. U zraku se noge podiu i u momentu odraza rukama o spravu tijelo je
vodoravno.
Slijedi kratak i snaan odraz rukama, a uenik nogama poinje raznoenje.
Zbog odraza, koji takoer djeluje ekscentrino ali ima suprotan smjer, tijelo uenika se sada okrea
unazad. Trup se naglo podie, a noge sputaju. To je faza raznonog prijelaza preko sprave. U fazi
doskoka uenik sastavi noge, izravna tijelo i doskoi na tlo u pouanj na strunjai s druge strane
kozlia.
Asistiranje
Pri raznoci je potrebna pomo na mjestu doskoka. Pomaga stoji na strunjai, licem okrenut
kozliu. U fazi doskoka hvata vjebaa za nadlaktice i zajedno s njim se pomie korak, dva nazad i
pridrava ga sve do doskoka.
Pogreke
19

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


-Prespor zalet i preslab odraz nogama.
-Odraz izveden samo jednom nogom.
-Nedostatak faze leta nakon odraza nogama.
-Pogrene noge, naroito za vrijeme raznoenja.
-U fazi leta, prije doskoka, uenik se oprui ili ne sastavi noge.
Metodski postupci
-Naskok u raznoni sjed na kozli i sanduk po duini.
-Naskok u upor kleei na poetak kozlia po duini.
- Surunim odrazom na kraju raznoka do stava na tlu.
-Naskok u upor uei na poetku sanduka po duini.
- Raznoka "zejim" skokom i odrazom ruku na kraj sprave, sunoni doskok na tlo.
-Raznoka preko kozlia u irinu. U fazi naskoka, nakon odraza nogama, a prije odraza rukama,
pljesnuti dlanom o dlan.
-Raznoka preko kozlia odmicanjem daske za odraz ili povienjem sprave.

-ako uenik izvodi raznoku s izrazitom fazom leta i pruenim nogama

-ako uenik izvodi raznoku s neznatnom fazom leta

-ako izvodi raznoku bez faze leta

-ako izvodi raznoku na snienom kozliu .

-ako ne moe izvesti raznoku.

VII RITMIKE STRUKTURE


FORMIRANJE PAROVA IZ SLOBODNOG
POSKOCIMA I KORAKOM VALCERA

KRETANJA

HODANJEM,

TRANJEM,

1. U ritmu tranja uenici se slobodno kreu prostorom. Na povik "Hop!" uhvate se u parove, dre
se za obje ruke i poskakujui opiu cijeli krug, a zatim se razdvoje i nastavljaju kretanjem
kao na poetku.
2. Uenice i uenici tre po krunici, na nastavnikov znak parovi se uhvate za ruke. Kretanje se u
parovima nastavlja po krunici korakom valcera. Na ponovni nastavnikov znak uenici tre po
krunici jedan iza drugoga kao na poetku.
3. Uenici se u parovima ukrteno dre za ruke. Na odreenu ritmiku cjelinu kreu se poskocima
prema naprijed, jai udarac ritma oznaava promjenu smjera prema natrag, a ponovni akcent
oznaava izmjenu, kao na poetku. Inaica: Prvi poskoci parova su u smjeru kretanja prema
naprijed, a na jai udarac uenici se poskocima kreu oko sebe.
RITAM I TAKT
20

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

Ritmom u glazbi nazivamo meusobni odnos tonova razliitog trajanja koji se realiziraju
izgovaranjem rijei, zvukom i kretnjom.
Ritmikim govorom nazivamo ritmike slogove koji prikazuju zvukove ili tonove razliite duljine.
Ti su ritmiki slogovi sredstvo izraavanja ritma.
Glazbeni taktovi su dijelovi cjeline koji vremenski dijele tu cjelinu na jednake dijelove - na jednak
broj doba.
Navodimo naine kojima se ritmika trajanja izgovaraju, biljee notnim oblicima i izvode kretnjom:
-etvrtina: izgovara se ta i izvodi se korakom.
-osmina: izgovara se ta-te, a izvodi se dvama sitnim koracima u usponu.
-cijela nota: izgovara se ta-a-a-a i izvodi ispadom i izdrajem u trajanju etiri dobe.
-polovina: izgovara se ta-a, izvodi se korakom i pounjem na dvije dobe
-triola: izgovara se ta-te-ti, a izvodi se trima sitnim treim koracima, na jednu dobu
-etvrtina s tokom i osmina: izgovara se ta-ate, a izvode se poskokom na jednu dobu
-osmina s tokom i esnaestima: izgovaraju se ta-efe, a izvodi se poskokom na prvi dio druge dobe
-etiri esnaestine: izgovaraju se ta-fa-te-fe, izvode se etiri sitna trea koraka na jednu dobu
Takt ili mjera je vremenski oblik, a sastoji se od naglaenih i nenaglaenih doba odijeljenih taktnom
crtom ili tincem. Takt je oznaen dvama brojevima. Gornji oznaava broj doba, a donji oblik note
koji vrijedi jednu dobu.
Dobe se u pokretu izvode jednakomjernim zamasima ruku, u kojima je prva doba izvedena
dinaminije od ostalih. To se naziva taktiranjem.

Narodni ples po izboru iz domicilnog podruja

-Analiza narodnog plesa KALENDARE


1. Narodni ples panonske zone, preporuka "Kalendare"
Uenici su u kolu i dre se u donjem V hvatu, okrenuti licem
prema centru kola. Poskok L u lijevo, D prednono pogrena, poskok D u desno, L prednono pogrena,
poskok L u lijevo, D prednono pogrena te poskok D naprijed, L prednono pogrena s rukama u
predruenju. Ponoviti u cijelosti dva puta.
Slijedi 8 trokoraka (ta-tate) s laganim otklonima tijela u lijevu i desnu stranu.
ODLIAN-aktivno,samostalno i savreno izvodi motoriki zadatak i
povezuje ga sa ostalim motorikim znanjima u jednu cjelinu uz
pratnju glazbe,bez pogreke;
VRLO DOBAR-samostalno izvodi motoriki zadatak ,ali ga ne povezuje s
ostalim motorikim za njima, uz pratnju glazbe s manjim

21

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

pogrekama;
DOBAR-samostalno izvodi motoriki zadatak, ali ga ne povezuje s ostalim
motorikim znanjima i glazbom;
DOVOLJAN-samostalno izvodi motoriki zadatak nekoordinirano gornjim
i donjim ekstremitetima i bez formacija;
NEDOVOLJAN-ne eli sudjelovati u izvoenju motorikog zadatka;

VIII BORILAKE STRUKTURE


PAD NAPRIJED U DOMINANTNU STRANU
1. poetni stav a) kleei, b) stojei .
Uenik iz normalnog uspravnog stava iskorai desnom naprijed
(a) jednoruni upor lijevom, desnom predruiti ulueno dolje lijevo, polu zasuk trupa u lijevo. Otklon
glavom dolje, brada na lijevom ramenu (uluenom desnom i lijevom rukom napraviti toak) i okrenuti se
polu lijevo i usmjeravati se u pravcu kretanja naprijed.
b) stojei ( bez kleka i jednorunog upora sve ostalo je isto)
2. Kolutanje prijenosom teine tijela na desnu nogu i blagim odrazom iste noge uz istovremeni pretklon trupa
i zamah lijevom nogom natrag i gore, baciti se unaprijed uspostavljajui kontakt s tlom bridom desne ake i
dlanom lijeve ruke.
Kolutanje se nastavlja preko podlaktice i nadlaktice desne ruke i desnog ramena (povaljka), dijagonalno,
preko povijenih lea prema lijevom boku.
3. amortizacija udarac lijevom rukom, cijelom unutranjom povrinom
( od dlana do ramena) izvodi se prije nego to bokovi i noge udare o tlo.

22

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

4. zavrni poloaj:
a) kleei na lijevom boku tijelo lagano zgreno, brada na grudima, (lijeva ruka na tlu, udaljena
30cm od (lijevog boka),stopalo l. noge je cijelim vanjskim bridom na tlu,(potkoljenica i stopalo pod 90)
d.noga zgrena punim stopalom na tlu.
b) stojei: Ubrzanje dobiveno kolutanjem pomae da se ustane u istom zamahu i doe u pred
korani stav desnom nogom.
Pogreke:
-neispravan poetni stav, kolutanje napravio preko glave ili suprotnog ramena, bacio se naprijed, nije
uspostavio kontakt s tlom d.rukom, nije zamahnuo zamanom nogom, amortizaciju rukom nije napravio ili je
pao na istu.( ruka preblizu tijelu),
a) zavrni poloaj na leima, petom udario o tlo,
b) petom udario o tlo i ostao leati na leima, uspravio se uz pomo ruku).
ODLIAN-motoriki zadatak izvodi iz ispravnog poetnog stava(kleei , stojei) savreno i u ritmu izvodi
kolutanje uz pravodobnu amortizaciji i zauzimanje ispravnog zavrnog poloaja( leei na boku ili dolazi u
stoj prednono desnom, bez pomoi)
VRLO DOBAR- motoriki zadatak izvodi s malim pogrekama,(poetni stav, kolutanje, amortizacija,
zavrni poloaj)
DOBAR- motoriki zadatak izvodi s pogrekama,( poetni stav/, neritmikokockasto kolutanje,/zakanjela
amortizacija,/ zavrni poloaj na leima)
DOVOLJAN- motoriki zadatak izvodi s velikim pogrekama (neispravan poetni stav,
neritmikokockasto kolutanje, bez amortizacije, zavrni poloaj vie na leima nego na boku)
NEDOVOLJAN -motoriki zadatak ne moe izvesti (ili ga izvodi preko glave i bez amortizacije sa
zavrnim poloajem u sijedu na lijevom boku ili leanju na leima opruenim nogama i rukama.)

IX IGRE
VOENJE LOPTE NA RAZLIITE NAINE S OBZIROM NA SMJER,
BRZINU KRETANJA, BEZ OMETANJA I UZ OMETANJE SUIGRAA
I u obradi te nastavne teme i dalje valja paziti da uenici vode loptu objema rukama podjednako.
Osim toga, uenici se moraju naviknuti da u odnosu prema "protivniku" vode loptu uvijek daljom
rukom, da za vrijeme voenja mijenjaju smjer i brzinu kretanja, da loptu vode dok ih suigrai
pasivno, poluaktivno i aktivno ometaju i sl. Zato sve zadatke treba to vie pribliiti uvjetima igre, a
kao "protivnik" mogu nam posluiti crte igralita, stalci, suigrai itd.
1. Po obodu crte esterca vodimo loptu desnom rukom, a vraajui se po obodu crte deveterca
lijevom rukom.
2. Slalom-voenje izmeu suigraa koji se nalaze u koloni meusobno udaljeni 2-3 m.
3. Pravolinijsko voenje lopte sa svladavanjem najprije pasivnog, a poslije poluaktivnog
"protivnika".
23

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


4.Uenici su podijeljeni u dvije kolone meusobno razmaknute 1 m.Na dogovoreni znak uvijek prvi
uenik iz desne kolone vodi loptu, a prvi uenik iz lijeve kolone tri pored njega i pasivno ga ometa.
Kada uenici dou do centra, mijenjaju uloge i nastavljaju izvoditi opisani zadatak do druge strane
igralita. Kasnije se, ovisno o napredovanju uenika, taj zadatak moe izvoditi uz poluaktivno i
aktivno ometanje "protivnika", kao i kombinirano sa utiranjem na gol.
5. U prostoru esterca nalazi se est uenika, od kojih petero slobodno vode loptu, a jedan je uenik
bez lopte. Uenik koji nema loptu nastoji je pravilnim i pravodobnim izbijanjem (sprijeda, sa strane,
straga) oduzeti, a kada to uspije, mijenja ulogu s uenikom kojemu je oduzeo loptu.6. Isto kao
zadatak 5, samo su uenici podijeljeni u parove, u kojima jedan vodi loptu, a drugi na pravilan nain
nastoji doi do lopte. Ako uenik koji vodi loptu za vrijeme voenja izae iz prostora esterca, gubi
loptu i voenje nastavlja njegov suigra koji je bio bez lopte.
Pogreke:
-Kruti pokreti u zglobovima tijela,osobito lakta i ake;
-nepotreban pretklon tijelo prigodom voenja;
-udaranje lopte dlanom;
-voenje lopte predaleko,ispred ili iza tijela;
-preesti pogledi u loptu;
-voenje lopte daljnjom rukom obzirom na protivnika ili promjenu smjera voenja.

5
4
3
2

Vodi loptu pravilno s obzirom na smjer kretanja ,poloaj protivnika, rad ruku i
nogu , te ima dobar pregled kretanja
Loptu vodi uglavnom pravilno ,ali zbog slabijeg pregleda kretanja (ee gleda
u loptu )ponekad izvodi promjene ruku u pogrenom vremenu, kasni ili rani
Prilikom voenja ima kontrolu nad njom ali je vodi pogrenom rukom u odnosu
prema protivniku
Prilikom voenja nema stalnu kontrolu nad njom tj udara je pljuska i vodi je
pogrenom rukom u odnosu prema protivniku
Ne uspijeva voditi loptu ,vodi je na pogrean nain pa je lopta izvan kontrole

Dodavanje i hvatanje lopte razliitim nainima ( R )


Hvatanje i dodavanje lopte, dupli pas, jednostruka i viestruka krianja, rukometna
ubadanja
Metodiki postupak za uenje i usavravanje kontrole rukometne lopte
Formiranje rukometne koarice
Dranja lopte u stavovima (dvije ruke, jednom uz pomo druge, jednom rukom nathvatom,
jednom rukom pothvatom)
Hvatanja isputenih lopti s dvije ruke i jednom rukom nathvatom u stavovima
Borba za loptu u parovima (dranjem lopte s dvije ruke i jednom rukom)
Kruenja loptom oko struka, glave i nogu
Kruenja loptom oko i izmeu nogu u vidu osmica
Kotrljanja lopte po tlu na razliite naine
Bacanja lopte iza lea s dvije ruke u vis preko glave i hvatanje s dvije ruke
Bacanja lopte iza lea s jednom rukom u vis preko suprotnog ramena i hvatanje suprotnom
rukom
Bacanje lopte s dvije ruke u vis i hvatanje s dvije ruke iza lea
24

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


Bacanje i hvatanje lopte iz jedne u drugu ruku na razliite naine (s rukama u odruenju iz
zgloba lakta i ake, samo iz zgloba ake i sl.)
Dodavanja lopte na razliite naine mogu biti :
Dodavanje osnovnim nainom,u visini glave ,iznad visine glave,u visini
boka,otklonom u stranu ruke,iza glave, iza tijela,odozgo naprijed, odozdo natrag.
Hvatanje lopte:jednom rukom, s dvije ruke,jednom uz pomo druge
Hvatanje moe biti u mjestu ,kretanju ili skoku
Hvatanje u visini glave,visini prsiju,visini bokova, u visini koljena
5.
Dodaje loptu tono, a poloaj tijela ruku nogu pravilan, kao to je i pravilno
prenoenje teine tijela a hvata ju u svim fazama pravilno u kretanju ruku u susret
lopti,pravilan kontakt s loptom prenoenje teine tijela s
prednje na stranju nogu
4
Loptu dodaje tono ali to ne izvodi uvijek povezano s prenoenjem tijela,hvata
je
uglavnom pravilno ,ali rad ruku i nogu nije dovoljno povezan zbog ega kasni u prenoenju
tijela .
3
Dodavanje uglavnom izvodi tono ,ali je izbacuje prije nego to je
prela rame ,pa
ne dolazi potrebnog prenoenja teine tijela,prilikom hvatanja lopte ne
prua dovoljno
ruke u susret lopti i ne prenosi teinu tijela
2
Ne dodaje loptu uvijek tono, ve je ponajee ne baca , ve gura
,loptu
uspijeva
uhvatiti ,ali bez amortizacije i prenoenja tijela
Dodavanje netono, loptu ne baca ve gura,a loptu ne uspijeva uhvatiti ili je
hvata privlaenjem na prsa

utiranje s tla osnovnim nainom (R


Veliki dio vjebi iz metodikih postupaka vezanih uz hvatanje i dodavanje lopte svoju primjenu u
modificiranom obliku moe pronai mjesto i u metodikim postupcima za uenje i usavravanje
razliitih tehnika utiranja
Osnovni udarac iz mjesta iz dijagonalne pozicije prijenosom teine sa zadnje na prednju
nogu
Osnovni udarac iz jednog koraka sa mjesta
Osnovni udarac iz dva koraka sa mjesta
Osnovni udarac iz tri koraka sa mjesta
Osnovni udarac iz zaleta voenjem lopte i primjenom dvokoraka
Osnovni udarac iz zaleta voenjem lopte i primjenom trokoraka (dokoranom, prekoranom
i/ili zakoranom tehnikom)
Osnovni udarac iz zaleta na dodanu loptu primjenom jednokoraka, dvokoraka i/ili trokoraka
Osnovni udarac sa razliiti igrakih pozicija
Osnovni udarac nakon razliitih zaleta (okomitih, dijagonalnih, polukrunih)
Osnovni udarac na loptu dodanu sa razliitih strana u odnosu na utersku ruku
Osnovni udarac sa zadatkom ciljanja i gaanja odreene mete
25

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

5
Ako utira na tlo pravilno tono pod korakom s dobrim zamahom i
pravilnim prenoenjem teine tijela, ne naruavajui ritam kretanja
4
utira tono ali prilikom izbaaja lopte naruava ritam kretanja ,usporava ga
a ut je pravilan
3
utira pod korakom o tlo ali s naruenim ritmom kretanja i bez zamaha pa
ut nije toan
2
Ne uspijeva uvijek utiratipod korakomo tlo zbog ega gubi ritam kretanja,
ravnoteu ,a utiranje ponajee nije tono
Uope ne utira pod korakom ,ve s krive noge ili s mjesta ,i to netono i
slabo

ut jednom rukom s prsiju iz mjesta ( K )


U koarci je cilj svih akcija pogoditi protivniki ko. U osnovi se lopta u ko moe ubaciti dvjema
rukama, jednom rukom, iz mjesta, kretanja ili u skoku.
U prvoj etapi uenja osnovni je zadatak usvojiti pravilnu tehniku kretnji pri ubacivanju lopte u ko
iz mjesta. Pri tom vrlo vanu ulogu ima povezanost rada nogu, tijela, ruku i prstiju. Uenici trebaju
nauiti utirati od grudi, iznad ela, s dvije tuke i jednom rukom.
Uvjet za ut iz kretanja je dobar odraz i visok skok. Ako se igra kree s desne strane terena,
najee puca desnom rukom i obratno.
Pri uenju pucanja na ko iz kretanja svaki uenik, nakon pucanja treba otii po loptu i dodati je
sljedeem ueniku (po redu). Vjeba se tada odvija bre, a uenici se navikavaju hvatati loptu
odbijenu o obru ili tablu. Vjebe treba provoditi to vie u igri ili natjecanju, jer to poveava
interes uenika. Uenike treba rasporediti u onoliko grupa koliko ima koeva.
a) Uenici su u etiri kolone rasporeeni oko koa i pucaju prema kou po redu, a nakon toga odlaze
na zaelje svoje kolone. Varijanta te igre moe biti natjecanje u tome tko e od deset pokuaja vie
puta pogoditi ko, u koliko e pokuaja uenici postii po 5 ili 10 pogodaka, koliko e pogodaka
postii pojedina ekipa za odreeno vrijeme, svaki igra moe gaati ko dok ne promai itd.
b) Na podu oko koa nacrta se nekoliko oznaka. Uenici po redu pucaju s prve oznake. Ako pogode
26

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


ko, pucaju sa slijedee itd. Ako promae, pucaju ponovo s iste, a ako opet promae, vraaju se na
poetnu oznaku. Tko e prije doi do kraja.
c)Na terenu je nacrtano 9 oznaka. Uenik baca loptu u ko sa svake oznake po redu dok ne postigne
pogodak sa svih oznaka. Pobjeuje uenik koji je u manje pokuaja to uspio.
Kolone su rasporeene koso i uenici bacaju loptu redom svaki jedanput. Koja e kolona bre
postii 20 pogodaka?
e) Uenik tri prema kou, uhvati loptu i kreui se gaa ko.
f) Uenici su rasporeeni u vie kolona oko koa. Prvi uenici u kolonama izvedu fintu kretanja
udesno, zatim vode loptu lijevom rukom prema kou te pucaju iz kretanja. Zatim to isto ine
ulijevo.
g) Uenici su rasporeeni u tri kolone. Uenik prve kolone krene prema kou, primi loptu s lijeve
strane iz druge kolone i puca na ko iz kretanja, igra iz desne kolone pokua ga u tome sprijeiti
itd.

5
4
3

Umije uputiti loptu u ko jednom rukom zauzima pravilan stav ima tehniki
pravilne pokrete osobito rad dlana i prstiju
Umije uputiti loptu prema kou s jednom rukom ima pravilan osnovni stav i
pokrete prilikom upuivanja lopte prema kou s prisutnom panjom
Umije uvijek pravilno uputiti loptu prema kou s jednom rukom nema uvijek
pravilan stav pokreti ruku, nogu i tijela su kruti, a prsti ne djeluju do kraja na
lopti
Vlada samo djelomino nainom ubacivanja lopte u ko ,pokreti nisu pravilni ,a
esto su kruti ,lopte ne leti prema kou a putanja nije ujednaena
Ne vlada nainom ubacivanja lopte u ko kretnje nisu povezane lopta nema
pravilnu putanju pa esto ne dosegne do obrua nije u stanju procijeniti
udaljenost od koa

OSNOVNI KOARKAKI STAV U NAPADU I PIVOTIRANJE( K ) *


Osnovne koarkake stavove razlikujemo po visini i po poloaju stopala. Po poloaju stopala mogu
biti paralelni i dijagonalni, uski, srednji i iroki; a po visini visoki, srednji i niski.
Uenicima treba objasniti i pokazati osnovne koarkake stavove i razliku meu njima, a zatim ih
prema znakovima ruke i prema vidnoj informaciji o stavu kojeg zauzima nastavnik ili demonstrator,
uputiti na zauzimanje identinog i zrcalno okrenutog stava.
PIVOTIRANJE
Pivotiranje je nain kretanja u koarci kod kojeg se jedno stopalo ne mie s podloge, odnosno
barem prsti toga stopala, a drugom se nogom igra moe slobodno okretati u mjestu nastojei
zauzeti to povoljniji poloaj u odnosu na protivnika. Pivotiranje se izvodi sa loptom u rukama i
nastoji se postii povoljna pozicija u odnosu na protivnika da bi se lopta mogla dodati suigrau ili
izvriti ut na ko.
Uenici pivotiranje uvjebavaju prvo u parovima tako da jedan igra nastoji pivotiranjem s loptom
u rukama zauzeti to povoljniji stav u odnosu na obrambenog igraa, a zatim se izvodi u trojkama s
27

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


dodavanjem lopte suigrau. Moe se izvoditi i simulacijom uta na ko.

5
Noge razmaknute ,stopala paralelna ,noge pogrene trup malo nagnut naprijed. Loptu
dri rukama ispred sebe pred prsima. Pivotira ,stajna noga stalno u dodiru s tlom
4
Noge razmaknute stopala nisu uvijek paralelna ,noge su pogrene trup nije uvijek
nagnut naprijed .Loptu pravilno dri. Kod pivotiranja stajna noga je uvijek na tlu
3
Noge razmaknute stopala nisu paralelna tijelo nije uvijek u koarkakom stavu
loptu dri pred
prsima pivotira ali vrlo kratko jer podie stajnu nogu a da pri tom nije
isputena lopta iz ruku
2
Koarkaki stav teko moe zauzeti i onda kada ga zauzme noge nisu pogrene niti
trup nagnut naprijed loptu dri rukama ispred sebe , pivotirati teko uspije jer pravi
pogreke u stajnoj nozi.
ne zna zauzeti koarkaki stav niti pivotirati

Vrno odbijanje iz srednjeg odbojkakog stava ( O )


Odbijanje lopte u odbojci je osnovni element jer brzina napredovanja poetnika umnogome ovisi o nivou vladanja tim elementom.

prije uenja odbijanja lopte potrebno je da poetnik ovlada odbojkakim stavom i


racionalnom tehnikom kretanja po terenu.
Ovisno o brzini i visini leta lopte, odbojkaki stav moe biti visok, srednji ili nizak, a igra se po
terenu kree koracima (obinim ili dokoracima), trei ili skaui.
Za ovladavanje tehnikom odbojkakog stava, kao i kretanjem, koristimo se atletskim vjebama za
hodanje i tranje. Specifine su vjebe kretanje dokoracima u raznim smjerovima, kretanje i
oponaanje partnera, zauzimanje osnovnog stava nakon kretanja, dolazak u stav ispod nabaene
lopte itd.Greke koje su uoljive u ovladavanju tim elementom jesu: opruene ili jako savijene
noge, sputene ruke, jak pretklon tijela, neusklaeno i neracionalno kretanje te nestabilan poloaj
igraa prije primanja lopte. Lopta se odbija iz osnovnog odbojkakog stava. Ruke su savijene u
laktovima, dlanovi ispred lica, prsti raireni i usmjereni gore u obliku koarice, laktovi su usmjereni
naprijed i u stranu, noge razmaknute za irinu ramena i polusavijene, jedna u malom iskoraku, a
trup je u laganom pretklonu. Pri odbijanju samo prsti dodiruju loptu. Oni u poetku amortiziraju
njezino kretanje. Usklaenim opruanjem ruku, tijela i nogu lopti se daje ubrzanje gore i naprijed,
da bi na kraju odbijanja igra potpuno opruio ruke, tijelo, noge i prste.
Pripremne vjebe za uenje odbijanja lopte jesu vjebe za jaanje miino-vezivnog aparata,
dlanova i prstiju, npr.: hodanje na rukama (kolica), bacanje i hvatanje medicinki, vjebe za
razvijanje reakcije na zvuni i vidni signal, vjebe za razvoj koordinacije, brzine i pokretljivosti.
Meutim,

28

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


Vjebe oponaanja mogu biti: oponaanje odbijanja lopte, suvanje
odbojkake lopte, odbijanje lopte objeene na konop i sl.
Specifine vjebe moemo podijeliti na:
- individualne - npr. odbijanje lopte na razliite visine iznad glave u mjestu i kretanju, sa sputanjem
u nii stav i obratno, odbijanje o zid na razliite visine i iz razliitih udaljenosti, te kombinacije s
odbijanjem iznad glave nakon odskoka lopte o pod s okretom i sl.
- vjebe u parovima - izvode se u mjestu na razliitim rastojanjima, s razliitim visinama putanje
lopte, nakon kretanja razliitim nainima, tako da se jedan partner kree, a drugi je u mjestu, uz
mreu, preko mree i sl.
- vjebe u grupama - izvode se u krugu, s raznim kombinacijama kolona, vrsta, trokuta, etverokuta
itd.
Najee greke u savladavanju tog elementa jesu: zakanjeli dolazak pod loptu, nesimetrian
poloaj dlanova, palci na rukama usmjereni naprijed, jako savijeni prsti, oputeni laktovi, lopta pada
prema grudima ili iza glave, lopta se ne amortizira, prsti previe oputeni, prsti ne slijede loptu do
kraja odbijanja, neusklaen rad ruke, tijela i nogu.

5
4
3
2
1

Pravilno i precizno odbija loptu ,dobro se postavlja ,pravilno dranje tijela,


rad nogu, ruku i prstiju, odbija loptu na razliite visine
Odbija loptu ,dobro se postavlja, pravilan rad nogu, tijela i ruku, samo su
prsti malo kruti ,pa se prilikom odbijanja uje neist udarac po lopti
Uenik odbija loptu i dobro se postavlja, ali mu je rad nogu krut i odsjeen,
a prsti su mu ukoeni ,zbog slabe amortizacije lopte uje se udarac po njoj
Odbija loptu, ali se netono postavlja prema lopti, prsti su ukoeni, kao i
pokreti tijela, loptu odbija jako ukoenim ili oputenim prstima
Netono odbija loptu netono se postavlja prema njoj ima ukoena koljena i
doekuje loptu ukoenim ili previe savijenim rukama ,loptu odbija
dlanovima

PODLAKTINO ODBIJANJE
b) Parovi - jedan uenik sjedi i odbija loptu
a) Imitacija odbijanja podlakticama - na 1.znak podlakticama,
naskok
dok mu drugi podbacuje loptu odozdo s dvije
b) u odbojkaki stav, na 2. sputanje u ruke.
koljenima,
c) na 3. formiranje povrine za odbijanje,
d) a na 4.imitacija odbijanja.

d) Parovi - jedan uenik loptu odbija vrno, a


c) Parovi - jedan uenik sjedi na klupi ( drugi "ekiem".
stopala postavljena u dijagonalnom stavu),
odbija loptu podlakticama i istodobno se podie
sa klupe.
Drugi uenik podbacuje loptu.
29

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

f) Parovi - jedan uenik loptu odbija vrno, a


e) Parovi - jedan uenik loptu odbija vrno, a drugi "ekiem".
drugi "ekiem".

h) Parovi - jedan uenik loptu odbija vrno, a


g) Parovi - jedan uenik loptu odbija vrno, a drugi "ekiem".
drugi "ekiem".

j) Odbijanje lopte podlakticama iznad sebe,


i) Parovi - jedan uenik loptu odbija vrno, a pokret iz
drugi "ekiem".
ruku i iz nogu.

30

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

Zauzima stav da lopta pada malo ispred njega ruke ispruene naprijed i dolje ,noge u
raskoraku i savijene, lakti i dlanovi priljubljeni jedan uz drugi a podlaktice izvrnute van
tijelo u malom pretklonu a ruke se kreu samo u ramenom zglobu lopta pada na
podlaktice blie akama i umanjenom brzinom odbija u eljenom pravcu

Pravilno se postavlja prema lopti pravilan poloaj ruku i tijela , meutim u asu
udaranja lopte ima ukoene noge i ne uspijeva dovoljno smiriti loptu

Pravilno se postavlja prema lopti ,pravilan mu je poloaj ruku i tijela ,ali u asu prije
dodira s loptom savija ruke u laktu tako da se lopta odbija iza njega

Pravilno se postavlja prema lopti ali mu ruke nisu jedna uz drugu pokret rukama ne vri
iz ramena , nego iz lakta, lopta mu udara u ake a ne o podlaktice ,pa se odbija u
neoekivanim smjerovima
Ne postavlja se pravilno prema lopti ima savijene ili rairene ruke i nepravilan mu je
poloaj tijela kretanje rukama vri iz lakta ,ali odbijena lopta ubrzano leti u neeljenom
smjeru

DONJI SERVIS - RAVNO NAPRIJED


Servis je element uvoenja lopte u igru, efikasno sredstvo za oteavanje protivnikog napada i
postizanje poena. O dobrom izvoenju servisa i pravilnoj taktikoj realizaciji esto ovisi tok igre.
Pri izvoenju donjeg servisa ravno i naprijed igra se licem okrene k mrei, noge razmakne za
irinu ramena i savije ih u koljenu, lijevom iskorai (ako loptu udara desnom rukom). Lopta lei na
dlanu savijene lijeve ruke u visini pojasa, a pogled mu je usmjeren prema suprotnom polju. Zatim
desnom rukom zamahne nazad, teinu tijela prenese na nogu pozadi , a pogled usmjeri prema lopti.
Kretnjom lijeve ruke prema gore baca loptu uvis. Nogu koja je otraga oprua, teinu tijela prenosi
na prednju, tijelo malo okrene ulijevo, desnu ruku pokree odozdo gore (dlan je malo napet, prsti
skupljeni) i udara loptu odozdo i pozadi.
Pripremne vjebe za uenje servisa jaaju muskulaturu ruku, grudi, trbunog pojasa. Takve su
vjebe npr. bacanje medicinke s otporom partnera i sl.
Kao oponaajue vjebe moe posluiti:
a) viekratno oponaanje izvoenja osnovnog stava za servis
b) viekratno oponaanje izvoenja servisa bez lopte
c) viekratno podbacivanje lopte i hvatanje u momentu udarca (lijeva ruka spreava polet lopte)
d) u parovima na bonim linijama terena jedan igra izvodi servis, drugi hvata loptu
e) servis iznad linije nacrtane na zidu s udaljenosti 6-9 m
31

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


f) servis preko mree 7-8 m daleko od nje
g) ista vjeba, samo se gaa u desnu ili lijevu polovicu polja.
Specifine vjebe:
a) servis paralelan s bonom linijom ili dijagonalan
b) natjecanje u tonosti gaanja nacrtanih kvadrata.

Pravilno se postavlja i okrenut licem prema mrei, pravilno baca loptu


udara je malo ukoenim i otvorenim dlanom opruene desne ruke(lijeve)
a istodobno prenosi teinu tijela s desne noge na lijevu ,lopta mu leti preko
mree i pada u suprotno polje
Pravilno se postavlja licem prema mrei ,ali nepravilno baca loptu pa je
udara savijenom rukom u laktu ili je prisiljen ispruiti se za njom daleko
naprijed
Pravilno se postavlja i licem prema mrei ali loptu baca previe uvis i udara
je oputenim dlanom teinu tijela jedva primjetno prenosi na iskoraenu nogu

Pravilno se postavlja ali loptu baca ispred lijeve(desne ) ruke, ruka kojom udara
loptu savijena je u laktu i ne kree se prema naprijed ,nego koso ulijevo(udesno)
pa zbog toga skree u stranu pri tom mu teina ostaje na desnoj(lijevoj) nozi
Nepravilno se postavlja (npr, desna noga naprijed ako servira desnom rukom )
servira iz ruke staje na liniju prilikom serviranja a lopta ne leti preko mree

IGRE VRNIM ODBIJANJEM 1:1, 2:2


OPIS TEHNIKE:
Usporedo s usvajanjem elemenata odbojkake tehnike treba provoditi razliite jednostavnije oblike igre.
Teren je skraen po duini i irini, a visina mree je do 2 m. Na takvom igralitu u igru se postepeno
ukljuuju donji servis i razne taktike kombinacije.
POGREKE:
-

Prebacivanje prve ili druge lopte preko mree


Nepravilno postavljanje igraa u polju
Neaktivnost igraa u igri

a) 1:1 igralite dimenzija 2x2 ili 3x3: Hvatanje lopte odozdo 1:1 hvatanje lopte iznad ela
podignute glave i suvanje lopte1:1 uenik loptu uhvati iznad ela, podbaci je i odbija vrno
32

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


1:1 odbijanje lopte ( prve ) preko mree vrno i podlaktino
1:1 odbijanje preko mree vrno i podlaktino s jednim meuodbijanjem
Dimenzije igralita 4 ( duina ) x 2 ( irina ) vrno odbijanje - kratka duga. Vjeba za percepciju
dubine prostora.
Dimenzije igralita 2 ( duina ) x 4 ( irina ) vrno odbijanje. Vjeba za percepciju irine terena i
bono kretanje.
b) igra male odbojke 2:2 na terenu veliine 2x(3x4,5) metara

ZAUSTAVLJANJE (PRIMANJE) LOPTE AMORTIZACIJOM HRPTOM STOPALA


Zaustavljanje lopte na naelu amortizacije se moe izvoditi raznim dijelovima tijela: - hrptom
stopala, unutranjom i vanjskom stranom hrpta stopala, unutranjom stranom stopala, butinama,
grudima i glavom.
Suvremeni nogomet zahtjeva, da se primanje lopte izvri u to kraem vremenu i to vie u kretanju,
kako igra ne bi izgubila na dinamici i brzini provoenja akcija. Ova primanja na bazi amortizacije
su dosta statina zbog same strukture kretanja. Zato ova primanja treba vezivati to vie uz kretanje
i prijenose lopti koji ubrzavaju igru. Znai teiti dinamikoj obuci, a ne statinoj.
a) PRIMANJE LOPTE UNUTRANJOM STRANOM STOPALA
To je primanje lopte koja dolazi po podlozi. Kod primanja stajna noga je blago savijena u koljenu.
Noga s kojom primamo loptu okrenuta je unutranjom stranom stopala prema dolazeoj lopti.
Stopalo stajne noge i noge koja prima loptu je pod kutem od 90 stupnjeva. U momentu pred sam
dodir s loptom noga koja prima loptu povlai se prema natrag (brzina povlaenja noge ovisi o brzini
dolazee lopte). Tijelo je nagnuto prema naprijed ukoliko elimo nastaviti kretanje u pravcu odakle
33

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


nam je lopta dola. Ukoliko elimo nastaviti kretanje sa loptom u jednu ili drugu stranu, tijelo
naginjemo u stranu prema stajnoj nozi, a zatim loptu povlaimo u tu stranu.
b) PRIMANJE LOPTE HRPTOM STOPALA
Hrptom stopala najee se primaju lopte koje vertikalno padaju iz zraka i paraboline lopte.
Prilikom primanja lopte amortizira se njena brzina na nain da se noga s kojom primamo loptu mora
krenuti ususret lopti prije dodira s njom. Poslije dodira treba izjednaiti (priblino) brzinu kretanja
lopte i noge u produetku putanje kojom je lopta slobodno padala. Brzina kretanja lopte usporava se
otporom noge (amortizacijom) koja je prima sve dok se lopta ne umiri.

5 Prima loptu pravilno, ako pravodobno kree stopalom u susret lopti i na vrijeme ga
povlai, ako mu je stopalo u asu primanja oputeno a poslije kontrolira loptu
4 Ima kontrolu nad loptom uglavnom ,ali loptu prima s nedovoljno oputenim stopalom
,pa dolazi do odbijanja lopte
3 Prilikom primanja lopte povlai stopalo prerano, pa ne dolazi do amortizacije , pa
najee ne uspijeva zadrati kontrolu nad loptom
2 Prekasno kree u susret lopti ,zbog ega kasni u povlaenju stopala, pa je ne uspijeva
uvijek primiti
Ne kree stopalom prema lopti ve je eka, zbog ega je ne moe primiti

OSNOVNO ODUZIMANJE LOPTE SUELICE


Ovo oduzimanje primjenjuje se kada se protivnik nalazi s loptom u blizini i suelice. Prije negoli se
pone oduzimati lopta potrebno je svladati bekovski ples odnosno znati ui u ritam kretanja
protivnika. Kod ovog oduzimanja lopte vrlo je znaajno prosuditi vremenski kada izvriti
napad.Najee je to vrijeme kada protivnik dade sebi for, tada ga se napada odnosei mu istu
loptu, ili dolazi do duela u kojem loptu napadamo unutranjom stranom stopala. Ovaj drugi moment
je ustvari duel noge protiv noge kada se lopta prebacuje preko protivnikova stopala ili izvlai sa
strane. Pri tome uenik koji oduzima loptu, stopalo svoje noge postavlja (otprilike) u blizini sredita
lopte, dok se teina tijela prenosi sa stajne noge na zamanu nogu. Najee pri kraju oduzimanja
lopte protivniku dolazi se do kontakta i s ramenima tijela, kada se eli guranjem izbaciti protivnika
iz ravnotee i nastaviti kretanje oduzetom loptom.
Vjebe:
- Dva uenika postavljena suelice jedan nasuprot drugome s loptom izmeu njih vre
naizmjenino prevlaenje lopte bono ili natrag.
- Dva uenika stanu na razmaku oko 10 metara jedan nasuprot drugom, a loptu postave na
34

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


stredinu razmaka. Na znak nastavnika u sprintu moraju to prije osvojiti loptu prevlaenjem lopte
bono ili natrag.
- Jedan uenik vodi loptu, a drugi osnovnim oduzimanjem osvaja loptu.
Najea (tipina) greka je:
1. Kriva prosudba vremena ulaska u oduzimanju lopte.
2. Nije se ulo u ritam kretanja protivnika.
3. Nije se vrsto ulo u duel oduzimanja lopte.
Metodski postupak:
1. Opisati znaaj tehnikog elementa, njegova primjena i znaaj (informacija).
2. Demonstracija ulaska u fazu oduzimanja (postavljanje noge prema lopti koja se eli oduzeti)

5
Uzima loptu od protivnikog igraa na pravilan nain kada lopta
nije
u
njegovoj neposrednoj kontroli dolazi do kontakta s protivnikom pa je fiksiran donji
dio stopala
4
Uzima loptu na pravilan nain no slabije je fiksirano stopalo
3
Ne uspijeva uvijek uzeti loptu na pravilan nain ne
vodei rauna dali je
pod kontrolom ili nije kod protivnikog igraa
2
Ima namjeru oduzeti loptu ali mu to stvara potekoe pa ju rijetko oduzme od
protivnika .
Ne uspijeva nikako oduzeti loptu protivniku

. ongliranje loptom ( N )

ongliranje moe biti razliito


-da jednom lopta odskoi od tla
-da lopta ne padne na tlo, lopta se dri u zraku
-ongliranje (stopalom, natkoljenicom ,glavom, ramenom)
-ongliranje jednom nogom pa drugom i objema naizmjenino.
Kod ongliranja loptu uenik treba podii sam s tla rolanjem prema vrhu patike nazad
.

35

5 Uenik povlaenjem podigne loptu s tla i onglira njome ne dozvolivi da padne na tlo
.Uspijeva onglirati na mjestu i kretanju.
4 Uenik ispravno podigne loptu sa tla kako bi njome onglirao no tee onglira u
kretanju
3 Podigne loptu sa tla onglira na mjestu no kada kree
u kretanje ne uspijeva onglirati
2 Rijetko uspije podignuti loptu i kada je podigne samo onglira dva do tri puta
Ne uspijeva ni dii loptu kako bi onglirao

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

VOENJE
STOPALA

LOPTE

O Slavka Kolara Hercegovac

UDARAC

UNUTARNJIM

DIJELOM

HRPTA

Sve to smo iznijeli u opisu voenja lopte sredinom hrpta stopala vrijedi i za ovo voenje, s
napomenom da voenje lopte unutarnjim dijelom hrpta stopala treba uvjebati da bi se stvorili
povoljni uvjeti za prijelaz na udarac unutarnjim dijelom hrpta stopala.
Pri izvoenju udarca unutarnjim dijelom hrpta stopala od poetka moramo od uenika zahtijevati da
loptu udaraju u sredite da ne bi nepotrebno rotirala.
1. Voenje lopte unutarnjim dijelom hrpta stopala po obodu linija na igralitu ili u dvorani najprije
boljom, poslije slabijom nogom, lagano pa brzo trei
2. Naizmjenino voenje lopte unutarnjim dijelom hrpta stopala lijevom i desnom nogom pod
kutom 45' mijenjajui smjer.
3. Slalom-voenja; uenici vode loptu unutarnjim dijelom hrpta stopala, naizmjenino lijevom i
desnom nogom izmeu stalaka. Razmak izmeu stalaka je 2 m.
4. Udarac lopte unutarnjim dijelom hrpta stopala o zid boljom nogom, proputanje odbijene lopte
36

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


kroz rairene noge, okret za 180' i dodavanje lopte iduem ueniku. Isti zadatak uenici izvode i
slabijom nogom.
5. Dodavanje udvoje unutarnjim dijelom hrpta, stopala bez zaustavljanja lopte: najprije samo
boljom, a potom slabijom nogom, pa naizmjenino lijevom i desnom.
6. Uenici su podijeljeni u dvije kolone. Uenik na elu kolone A vodi loptu do odreenog znaka,
odatle je dodaje eonom ueniku kolone B, koji je prihvaa i izvodi isti zadatak.
7. Isto kao zadatak 6, samo to uenici loptu poinju voditi
lijevom nogom, neposredno prije znaka "prenose" je na desnu i dodaju je desnom nogom.
8. Uenici u koloni A vode loptu unutarnjim dijelom hrpta stopala u ravnoj liniji, a kad dou do
visine "kaznenog" prostora, udaraju je unutarnjim dijelom hrpta stopala na vrata. Uenici u koloni B
izvode to isto, samo to loptu vode izmeu stalaka. Poslije odreenog vremena kolone mijenjaju
mjesta, a time i zadatke.

5
Vodi loptu pravilno unutarnjom stranom stopala, zabacuje potkoljenicu,
zahvaa
loptu u produetku koraka i ispod njenog
sredita,ima stalnu kontrolu nad loptom i
dobar pregled igre
4
Vodi loptu uglavnom pravilno unutarnjom stranom stopala,ali gleda u loptu ,zbog ega
ima slabiji pregled
3
Prilikom voenja gleda u nju ,ne zahvaa je uvijek u produetku koraka
ispod
sredita ,zbog ega nema uvijek kontrolu nad njom.
2
Prilikom voenja ne zabacuje dovoljno potkoljenicu, ne zahvaa je u produetku
koraka i ispod sredita, pa ne uspijeva uvijek voditi ,loptu
Nije usvojio osnovnu strukturu voenja, pa je ne uspijeva
voditi

SLOBODNA IGRA KOARKE ( 1 : 1 )


OPIS TEHNIKE:
Vjebe slobodne igre 1:1 slue nam za usavravanje osnovnih koarkakih elemenata kroz igru i
natjecanje. Na taj nain vjebamo pravovremenost, ali i kreativnost, improvizaciju, stvaralatvo. U
ovim vjebama ostavljamo vie prostora ueniku u pronalaenju vlastitog rjeenja. Cilj vjebe je
povezati uenikovu kreativnost s osnovnim koarkakim elementima koje je dosada usvojio
(koarkaki dvokorak, ut jednom rukom s prsa, dodavanje i hvatanje lopte...), te sposobnost njihove
primjene u slobodnoj igri.
Uenici stoje jedan nasuprot drugoga u visini linije tri poena. Napada ima pravo na neogranieni
broj voenja. Igra zapoinje kada obrambeni igra urui loptu napadau. Svaki puta kada napada
pogodi ko lopta ostaje u njegovom posjedu, ako je napada doao u novi posjed lopte u istoj
napadakoj akciji (skok za loptom), moe odmah utirati na ko. Ukoliko je obrambeni igra osvojio
loptu, mora izai sa loptom van granice tri poena i kada mu obrambeni igra urui loptu zapoinje
napadaku akciju. Pobjednik je onaj uenik koji prvi postigne pet poena. Nakon tree osobne
pogreke igra u napadu izvodi slobodno bacanje. Radi dinamike igre, moe se ukljuiti i dodava,
pa igra zapoinje tako to se lopta mora dodati dodavau , pa tek onda se moe krenuti u realizaciju
prema kou.

37

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK

O Slavka Kolara Hercegovac

POGREKE:
-

ne potivanje pravila igre


ne dovoljna usvojenost osnovnih koarkakih elemenata

METODSKI POSTUPAK:
- kretanje u voenje iz osnovnog koarkakog stava u napadu
- kretanje u koarkaki dvokorak iz osnovnog koarkakog stava u napadu
- igra 1:1 sa pasivnom obranom
- igra 1:1 sa poluaktivnom obranom
- slobodna igra 1:1
ODLIAN:
Programska jedinica usvojena u potpunosti. Uenik nema nikakvih potekoa u savladavanju
motorikog zadatka, a tehnika izvedba je izuzetna. Motoriko znanje primjenjuje u svim
situacijama, na pravilan nain.
VRLO DOBAR:
Programska jedinica usvojena gotovo u potpunosti. Uenik nema potekoa u savladavanju
motorikog zadatka, a tehnika izvedba nije na oekivanoj razini. Motoriko znanje primjenjuje uz
male korekcije.
DOBAR:
Programska jedinica usvojena veim dijelom. Uenik s malim potekoama savladava motoriki
zadatak, a tehnika izvedba mu je povrna, nesigurna. Primjena znanja teko izvediva.
DOVOLJAN:
Programska jedinica usvojena djelomino. Uenik s velikim potekoama savladava motoriki
zadatak, a o tehnikoj izvedbi teko se moe i govoriti. Primjena znanja je loa.
NEDOVOLJAN:
Programska jedinica nije usvojena. Uenik ne moe izvesti zadatak, niti na uiteljev poticaj. Uenik
je pasivan i ne eli raditi kako bi postigao rezultat za koji ima predispozicije i sposobnosti.

Literatura:
1. Arefijev Josip , Adi Branka- Obvezni sadraji TZK u osnovnoj koli (1998.)
2. Findak, Mironovi, Schmidt, najder TZK u O kolska knjiga Zagreb (1987)
TZK u osnovnoj koli ,kolska knjiga Zagreb (1987.g )

3. Findak Metodika TZK ,kolska knjiga Zagreb ( 1999)


4. Findak Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj koli -Prirunik za uitelje
5.

razredne nastave , kolska knjiga Zagreb 1994.


Arefijev Josip ocjenjivanje motorikih znanja sportskih igara 2006. godine

Arefijev ,Baljan Provjeravanje i ocjenjivanje Motorikih znanja uenika TZK-e u O


2004.
7. Testovi motorikih znanja i dostignua
Zavod za unapreenje osnovnog obrazovanja , Zagreb(1975)

6.

8.
38

Findak, Juras Stella

Josip Arefijev , uitelj savjetnik TZK O Slavka Kolara Hercegovac


TZK radni listovi 5 8 razreda kolska knjiga 1986
9. Edicija kinogrami sportskih igara 1969 Aleksandar Marinkovi
10. Izlaganje HNOS- Zagreb lipanj 2006 doc.dr.sc.Boris Neljak
11. Edicija kinogrami sportskih igara 1969 Aleksandar Marinkovi
Autori
Atletika

M Marinkovi
Nogomet
Miti
Koarka
R. eravica
Vjebe na spravamaJ. Petrovi
Rukomet
V: Tii
Odbojka
S: Grozdanovi
Nastavne cjeline i teme lipanj 2006.
Hodanja i tranja- mr.sc. Boris Vampula, prof. TZK
Bacanja

- prof . Mario Kea

Rukomet Igor Grui, prof Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu


Pavlin, K. (1979) Tehnika rukometne igre. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu.
Nogomet

Josip Arefijev u. savjetnik

Kolutanja

Doc.dr. Kamenka ivi

Ritmike strukture Prof.dr. Goran Oreb


Vienja upiranja Doc.dr. Kamenka ivi
Skakanja

mr. sc. Ljubomir Antekolovi

Pavlin, K. (1979) Tehnika rukometne igre. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu.


Opisi tema dio materijala prof . Maria Kee

39