You are on page 1of 28

SADRAJ

Informativni centar za osobe


sa invaliditetom Lotos Tuzla

BiH: (NE)VIDLJIVI LJUDI


3-4

Redakcija:
Fikreta Hasanovi
Suvad Zahirovi
Jasminko Bijeli
Adisa Kii
Aladin Kavgi

Iz konvencije un - lan 24. Obrazovanje


5
itanje knjiga produava
ivot za dvije godine
6
DOBAR DAN PROFESORE
NIKAD NISAM IMALA PRILIKU DA KAEM
7-8
Knjievnici s invaliditetom
koji su zaduili ovjeanstvo
9-10
povodom meunarodnog
dana gluHih osoba:
NEBO JE DIVLJALO KAD JE UMRO
11-12
Kako gluhi uju svijet oko sebe
13
RAZGOVOR SA POVODOM
14-16
Meunarodna konferencija o
medicinskom i biolokom ininjeringu
17
Alternativni izvjetaj o primjeni
Konvencije un o pravima
osoba s invaliditetom u BiH
18
odmor - svaije pravo
19-22
Projekat: Educiranje ene sa
invaliditetom o zapoljavanju
23

Glavni i odgovorni urednik:


Fikreta Hasanovi
Adresa redakcije:
M. i . Crnogorevia 3
75 000 Tuzla
Tel./Fax: + 387 35 251-476, 251-245
E-mail:
ic.lotos@bih.net.ba
info@ic-lotos.org.ba
Web:
www.ic-lotos.org.ba
Izdava:
Informativni centar za osobe sa
invaliditetom Lotos Tuzla
Tira:
1000 primjeraka
INICIJATIVA (lat.)
Podsticaj za neku aktivnost posebno u pravu,
zakonodavna inicijativa, pravo na podnoenje
prijedloga zakona i drugih akata s pravnim dejstvom.
Uopte, ovjek od inicijative je onaj koji samostalno preduzima potrebnu aktivnost u svom
ili irem djelokrugu privatnog ili javnog ivota, ne
ekajui za sve naredbe ili spoljanji podsticaj.

Djeca izbjeglice u Evropi nekada i sada


24-25
Milenijal inspiracija
26
sport
27
NEKE INFORMACIJE KORITENE SU IZ DNEVNIH NOVINA I INTERNET STRANICA.

Broj: 08-651-437-4/97
Sarajevo 16.12.1997. god.
Redni broj: 746
Upis u evidenciju javnih glasila izvren u skladu
sa Zakonom o javnom informisanju.

BiH: (NE)VIDLJIVI LJUDI


Za mnoge osobe sa invaliditetom u BiH, vani
je uvijek elementarna nepogoda, zbog fizikih
barijera i surove diskriminacije.
"ao nam je, ne moete ui, nemamo
adekvatan pristup za Vas, naalost, ekamo
bolja vremena..."
"Primili bismo Vas na posao, ali niko od
zaposlenih ne poznaje znakovni jezik."
"Ne, nemamo tu knjigu na Brajevom pismu..."
Ovakve i sline reenice su svakodnevnica
sa kojom se suoavaju osobe sa invaliditetom

raskorak izmeu onoga to jeste na papiru, u


zakonima, konvencijama i prakse.

Stvarnost osoba sa invaliditetom je drugaija,


mogla bi se uporediti sa pogledom kroz prozor
na poplavljene ulice uslijed jakih, obilnih
padavina, pogledom ljudi koji nemaju te
probleme i jednostavno odlue ostati unutra,
ne izlaziti vani.

u Bosni i Hercegovini. ta je to invaliditet,


kakvo je to stanje, esto se zapitamo. Neki e
pomisliti bolest. Ne, nije bolest, to je stanje.
Prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o
pravima osoba sa invaliditetom koju je Bosna
i Hercegovina ratifikovala 2010. godine,
invaliditet nastaje kao rezultat meudjelovanja
osoba sa oteenjima i prepreka koje proizilaze
iz stava njihove okoline i prepreka koje postoje
u okruenju, a koje onemoguavaju njihovo
puno i djelotvorno uee u drutvu na
jednakoj osnovi sa drugim ljudima.
Kako je to inae kod nas, u siromanim i
nedovoljno ureenim dravama, veliki je

Jednostavno, radije emo ostati u stanu i


gledati film, itati knjigu, pa emo izai kasnije
kada proe vremenska nepogoda. Naalost,
za mnoge osobe sa invaliditetom u BiH, vani
je uvijek elementarna nepogoda, kako zbog
arhitektonskih barijera, nedostatka strunog
kadra koji bi im pomagao na radnom mjestu,
kolama, fakultetima... tako i zbog osjeaja
nie vrijednosti, osjeaja latentnog saaljenja
i daha surove diskriminacije u zraku sa kojom
se suoavaju prilikom pokuaja da ostvare
neka osnovna, elementarna ljudska prava.
Kada odemo u te famozne, razvijene drave
Zapada, moemo vidjeti mnogo vie osoba sa

Stvarnost kao elementarna


nepogoda

INICIJATIVA 122

Strana 3

fizikim problemima kako se slobodno kreu


ulicama, koriste gradski prevoz, odlaze na
posao... odnosno potpuno su ravnopravni u
svakom aspektu ivota sa onima koji nemaju
iste ili sline probleme.
Zapitamo se, odakle ovoliko takvih osoba
ovdje, kod nas u BiH ih nema toliko, ali
tu pravimo veliku greku. Broj osoba sa
invaliditetom kod nas nije mali, naroito nakon
nesretnih devedesetih godina, ali za razliku od
Zapada, proces inkluzije nije sproveden kako
treba, ostala su samo mrtva slova na papiru.
U vozila gradskog prevoza ne mogu, stepenice
su na ulazu starih tramvaja, trolejbusa i
autobusa. Istina, u posljednje vrijeme malo
je vie novih niskopodnih autobusa koji nude
mogunost ulaska osobama u kolicima, ali to
je tako malo i u malom broju gradova, to je
kao aa vode u moru, skoro neprimjetno, ali
opet mali korak naprijed.

ulica nije asfaltirana... Jednostavno, drugaije


stanje nije i ne smije biti sramota. Svi pod
ovim nebom, sve koje nas obasjavaju zraci
ovog Sunca zasluujemo sreu, jednake
mogunosti, anse. Primjeri mladih osoba sa
invaliditetom koje su odluile da, bez obzira
na sve potekoe, rade ono to vole su brojni.
Merima Dervovi, studentica historije
umjetnosti i talijanskog jezika na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu, djevojka je koja je naoj
javnosti postala poznata jer je otvoreno priala
o problemima koje ima prilikom ulaska u
muzeje, u kojima ne postoji prilaz za osobe u
kolicima. Tu je i Duko Tadi iz Banja Luke,
mladi koji i pored fizikih problema sa kojima
se bori jo od djetinjstva nie uspjehe u atletici,
tri polumaratone i osvaja prva mjesta.
Lijep primjer solidarnosti su i uenici Osnovne
kole "Pale", koji su prije par godina pokrenuli
akciju da se za njihovog drugara iz odjeljenja
ugradi lift u koli, kako bi se mogao slobodno
Biti drugaiji nije sramota kretati po koli, kao i uiteljica Osnovne
Mnoge osobe ive u etiri zida, slabo se kreu, kole "Osman Naka", Sanela Ljumanovi,
rijetko izlaze, ne rade... to je takoer u vezi zahvaljujui kojoj su svi uenici nauili
sa naim konzervativnim mentalitetom gdje je znakovni jezik da bi mogli komunicirati sa
i dalje biti drugaiji neka vrsta sramote, blama, drugom iz razreda. Ovakvih primjera treba biti
a to nikako nije i ne smije da bude tako.
mnogo vie, i na taj nain, uz podrku drave,
Svi bi trebali biti ukljueni u drutveni ivot, entiteta, kantona, lokalnih zajednica, timova
jer ovjek je prije svega socijalno bie, koje psihologa i zdravstvenih radnika i nas samih,
treba drutvo. Potreba da se osjea korisnim stvarat emo ljepe, bolje drutvo za sve nas,
lanom drutva je prirodna, kao i potreba za bez bilo kakvih razlika.
vodom i hranom.
Ne znamo ta nam nosi dan, da li emo se
i mi nai u istoj ili slinoj situaciji, i kada to
shvatimo, poinjemo posmatrati ivot, okolinu
njihovim oima, vodei se uvenom reenicom
amerike knjievnice Harper Li: "Drugo ljudsko
bie se nikada ne moe upoznati i razumjeti
dok se, ma i na tren ne obuju njegove cipele
i malo ne proeta u njima."
Kada sebe vidimo u takvoj situaciji razmiljamo
zrelije, manje egoistino, shvatamo da i ljudi
oko nas ele isto - da vode jedan normalan
ivot, da ne strahuju da li e na konkursu za
posao biti diskriminisani, da li e ostati ispred
pozorita, muzeja jer nema adekvatnog
prilaza, da nee moi izai vani jer njihova
Izvor: Al Jazeera
INICIJATIVA 122

Strana 4

Iz konvencije un o pravima osoba sa


invaliditetom- lan 24. Obrazovanje

1. Drave potpisnice priznaju pravo svih osoba


sa invaliditetom na obrazovanje. Sa ciljem da
ostvare uivanje ovog prava bez diskriminacije
i na osnovu jednakosti sa drugima, drave
potpisnice osigurat e inkluzivni sistem
obrazovanja na svim nivoima i uenje tokom
itavog ivota usmjereno na:
a. Pun razvoj ljudskih potencijala i osjeanja
dostojanstva i samovrijednosti, kao i jaanje
potovanja ljudskih prava, osnovnih sloboda
i ljudske raznovrsnosti;
b. Razvijanje linosti, talenata i mentalnih i
fizikih sposobnosti osobe sa invaliditetom do
najvee mogue mjere;
c. Omoguavanje da sve osobe sa invaliditetom
efektivno uestvuju u slobodnom drutvu.

2. Prilikom ostvarivanja ovog prava, drave


potpisnice e osigurati da:
a. Osobe sa invaliditetom ne budu iskljuene
iz opteg obrazovnog sistema na osnovu
svoje invalidnosti, a da niti jedno dijete sa
invaliditetom ne bude iskljueno iz besplatnog
i obaveznog osnovnog obrazovanja ili iz
srednjeg obrazovanja, zbog svog invaliditeta;
b. Osobe sa invaliditetom imaju pristup
inkluzivnom, kvalitetnom, besplatnom i
obaveznom osnovnom obrazovanju, ili
srednjem obrazovanju u svojoj lokalnoj
zajednici na osnovu jednakosti sa drugima;
c. Budu osigurane razumne adaptacije koje
e odgovoriti potrebama pojedinaca;
d. Osobama sa invaliditetom bude pruena
podrka u sklopu opteg obrazovnog sistema
koja im je potrebna da bi im se olakalo
efektivno obrazovanje;
e. Budu pruene individualizovane mjere
podrke u okruenjima koje maksimiziraju
akademski i socijalni razvoj, u skladu sa ciljem
pune ukljuenosti.

neophodne kako bi olakale njihovo puno i


jednako uee u obrazovanju i kao lanova
zajednice. Da bi ostvarile ovaj cilj, drave
potpisnice e preduzeti odgovarajue mjere
koje e izmeu ostalog:
a. Olakati uenje Brajevog i alternativnog
pisma, augmentativnih i alternativnih naina,
sredstava i formata komunikacije, vjetine
orijentacije i mobilnosti, olakati vrnjako
obrazovanje i razmjenu iskustava meu
osobama u slinoj situaciji;
b. Olakati uenje gestovnog jezika i
promovisanje lingvistikog identiteta zajednice
gluhih osoba;
c. Osigurati da se obrazovanje osoba, a naroito
djece koja su gluha, slijepa ili slijepogluha vri
na jezicima i oblicima komunikacije koji su
najprimjereniji i u okruenju koje osigurava
maksimalan akademski i drutveni razvoj.
4. Da bi pomogle u garantovanju uivanja
ovog prava, drave potpisnice preduzet
e odgovarajue mjere za zapoljavanje
nastavnog osoblja koje je kvalifikovano
da koristi gestovni jezik ili Brajevo pismo,
ukljuujui nastavnike koji su i sami osobe sa
invaliditetom i da obui strunjake i osoblje
koji rade na svim nivoima obrazovanja.
Takav trening i obuka treba da obuhvate
podizanje nivoa svijesti o invalidnosti, upotrebu
odgovarajuih augmentativnih i alternativnih
naina, sredstava i formata komunikacije,
obrazovnih tehnika i materijala radi podrke
osobama sa invaliditetom.

5. Drave potpisnice osigurat e da osobe


sa invaliditetom mogu imati pristup optem
tercijarnom obrazovanju, profesionalnom
osposobljavanju i edukaciji, obrazovanju
za odrasle i ivotnom uenju na jednakim
osnovama sa ostalim licima. Radi ostvarivanja
3. Drave potpisnice e omoguiti osobama pomenutog cilja, drave potpisnice e osigurati
sa invaliditetom da ue ivotne i vjetine da se osobama sa invaliditetom prue
relevantne za socijalni razvoj koje su im razumne adaptacije.
INICIJATIVA 122

Strana 5

itanje knjiga produava ivot za dvije godine


itanje knjiga moe produiti ivotni vijek
za dvije godine, kau naunici s Jejla koji
su rezultate svog nedavno sprovedenog
istraivanja objavili u asopisu Social
Science&Medicine.
Koautorka studije Beka R. Levi, profesorka
epidemiologije na univerzitetskom Odsjeku
za javno zdravlje i njene kolege tvrde da
je itanje korisno za zdravlje. I uprkos sve
veoj popularnosti Kindla i ostalih slinih
e-izdanja knjiga, prodaja tampanih izdanja
je u porastu. Prole je godine u Sjedinjenim
Dravama prodat 571 milion knjiga u odnosu
na 559 miliona 2014., prenosi portal Medical
News Today. Meutim, itanje knjiga nije samo
popularna razbibriga. Naime, brojne do sada
sprovedene studije, pokazale su da je itanje
dobro za razne aspekte zdravlja. Nedavno
istraivanje pokazalo je da itanje knjiga fikcije
kod nekih ljudi podstie empatiju. A novo
istraivanje profesorke Levi i kolega otilo je
korak dalje, pokazavi da itai knjiga umiru
u prosjeku dvije godine kasnije od onih koji
ne itaju. Istraivanje je sprovedeno na 3.635

osoba starijih od 50 godina koje su naunici


podijelili u tri grupe: one koji ne itaju knjige,
oni koji nedjeljno na itanje knjige utroe tri
i po sata, a treu grupu inile su osobe koje
nedjeljno itaju vie od tri i po sata.
Rezultati su pokazali da, kad se uporede s
osobama koje ne itaju, ljudi koji itaju tri i po
sata nedjeljno imaju 17 posto manje anse da
e umrijeti u predstojeih 12 godina, a onima
koji itaju vie od tri i po sata anse se smanjuju
za 23 posto. Zakljueno je da itai umiru u
prosjeku dvije godine kasnije od onih koji
uopte ne itaju. Studija je otkrila i da knjige
vie itaju fakultetski obrazovane ene s viim
prihodima. Slina je veza utvrena i kod osoba
koje itaju novine ili asopise, ali povezanost
je neto manje vrsta. Istraivanjem nije
precizno utvreno koji mehanizmi tano
osobama koje itaju produava ivot, ali Levi
i kolege pretpostavljaju da bi se moglo raditi
o pozitivnom uticaju na kognitivne funkcije.
Tome u prilog idu i rezultati jedne studije iz
2013. koja je pokazala da itanje podstie
komunikaciju meu modanim elijama.

INICIJATIVA 122

Strana 6

DOBAR DAN PROFESORE


NIKAD NISAM IMALA PRILIKU DA KAEM

Inicijativa: Moete
nam se ukratko
predstaviti?
Moje ime je Senaida
Sarajli. Roena sam
31.8.1995. godine
u Tuzli i od samog
roenja imala sam
raznih, zdravstvenih
problema, a u petoj
godini ivota dijagnosticirana mi je cerebralna
paraliza. Zbog toga sam danas korisnica
invalidskih kolica, ali to me nije omelo da
budem odlina uenica Osnovne kole
Hasan Kiki u Graanici. Istini za volju,
moje kolovanje zavrilo se sa Dobar dan,
nastavnie jer Dobar dan, profesore ja
nisam imala priliku da kaem. Naime, okolina
i sama srednja kola mi nije izala u susret
tada, a moji roditelji nisu bili u mogunosti
plaati nekoga ko bi mi pomagao da savladam
sve barijere. Samim tim je studij njemakog
jezika i knjievnosti ostao moja neostvarena
elja. Moda bi sve bilo drugaije da sam od
strane drave imala omoguenog personalnog
asistenta. Od 2006. godine utjehu pronalazim
u pisanju poezije. Uestvovala sam na raznim
literarnim konkursima i na istim ostvarila
zapaene rezultate, a najvei uspjeh je
moja prva zbirka Govor tunog srca koja je
objavljena u novembru prole godine.

Inicijativa: Kakav je ivot iz Vaeg ugla osobi


sa invaliditetom u dananjem drutvu, na
koji nain se nosite sa izazovima?
Ja kao osoba sa invaliditetom svakodnevno se
susreem sa raznim problemima, poevi od
fizikih barijera do raznih oblika diskriminacije.
Svi mi imamo izazove i ivot ih je pun, za
svakoga, pa i za mene. Uglavnom sve to mi
ivot servira savladavam sa vjerom u Boga,
uz pomo mojih roditelja i Centra Koraci
Nade. Otvorenog srca i uma mogu rei da, ma
koliko god se mirila sa injenicom da kroz ivot

putujem na tokovima, naravno da ponekad


ima trenutaka kada se osjeam i loe zbog
toga. Sve u svemu, ne predajem se nikad.
Inicijativa: Kako provodite vrijeme, ta Vas
ini sretnom, u kojim sferama pronalazite
duhovni balans?
Vrijeme provodim uglavnom trudei se da
kreiram svoj vlastiti, pomalo izolovan svijet,
ali ne mislim da u istom mogu jahati zmaja
preko duge pa ne dozvoljavam sebi da
zaboravim da sreu ine male stvari. Zvuk
gitare je moja duhovna hrana, ve davno mi
se uvukao pod kou i umjesto krvi mol mi je
potekao u venama. Volim prirodu i ivotinje.
Dan proveden u prirodi, na svjeem vazduhu,
s pogledom na moju najdrau zelenu boju za
mene je ispunjen dan i mislim da ne postoji
bolji psihijatar od psa koji vam lie lice.
Inicijativa: Kada se rodila Vaa ljubav
prema pisanju, moete li podijeliti s nama
kako je prvi put dolo do toga, postoji li
moda neka anegdota vezana za to?
Moja pria o poeziji poinje upravo jednom
anegdotom. Naime, imam jednog komiju
koji je, znajui da sam esto sama i da mi
je dosadno, pokuavao da mi uljepa dane
pa je dolazio i priao sa mnom ili mi slao
poruke u stihovima. Spontano sam mu uvijek
odgovarala u stihovima, a onda sam 2006.
godine napisala svoju prvu pjesmu za jedan
literarni konkurs. Nedugo zatim shvatila sam
da papir trpi sve, a da te pri tome ne kritikuje i
ne osuuje, pa je poezija postala moja velika
ljubav, koja se ne moe opisati rijeima ve
se ona jednostavno ivi.
Inicijativa: U emu pronalazite inspiraciju,
ta Vas ispunjava i motivie na pisanje?
Najvie inspiracije crpim iz ljubavi. Ljubav
openito je jedna nepresuna tema na koju
moemo pisati do besvijesti. Svi koji budu itali
moju zbirku, vidjet e da se u mojim pjesmama

INICIJATIVA 122

Strana 7

pored ljubavi prema jednom mukarcu, javlja


ljubav prema gitari i jednom gradu.

Promocija je na mene ostavila ogroman


utisak. Sjediti tamo, vidjeti toliko dragih lica
i znati da su dola samo zbog tebe, osjeaj
Inicijativa: Da li je istina da najljepa djela je koji se ne moe opisati, to se prosto mora
umjetnikih dua nastaju u trenucima doivjeti.
nekih moda tmurnijih raspoloenja i
Inicijativa: Po Vaem miljenju, kakav
sjetnih emocija, da li je i kod Vas tako?
Da, i moja djela, kao i kod veine pjesnika i je odnos dananjeg ovjeka prema
umjetnika openito, nastaju u trenucima tuge knjievnosti i kulturi uopte?
i sjete, jasno se vidi u skoro svakoj mojoj Nedavno sam bila u knjiari i traila jednu
pjesmi koje nisu napisane fiktivno nego su knjigu, na ta mi je ovjek, prodava, vidno
iznenaen rekao da se ne sjea kada je neka
odraz moje due.
mlaa osoba zatraila neku knjigu. To zapravo
Inicijativa: Nedavno je odrana promocija dovoljno govori koliko je tehnologija potisnula
Vae prve zbirke poezije pod nazivom prave vrijednosti pa samim tim i itanje, te
Govor tunog srca. Recite nam neto kulturu openito.
o Vaoj knjizi, kako je nastala, kako su
se nizale pjesme u njoj, Vai utisci sa
promocije?
Budui da nisam u potpunosti posveena
pisanju, moja zbirka nastajala je cijelu jednu
deceniju, u zaista specifinim okolnostima.
Kada je rije o poetnikim knjigama, kao
to je ova moja, nekako je za oekivati da
pjesme budu poredane hronoloki, po onom
vremenskom slijedu kako su napisane. Ja
sam napravila iznimku i nisam to uradila,
nego sam knjigu podijelila na tri dijela. U
prvom dijelu iskazujem ljubav i zahvalnost
prema roditeljima, sestri i prijateljima, dok u
drugom i treem dijelu ve uveliko zalazim u
problematiku muko enskih odnosa i to na
prilino ozbiljan i detaljan nain.

Inicijativa: Koji su Vai planovi u


budunosti?
Budunost zapravo planiram prepustiti
dragom Bogu. On je taj koji zna ta je najbolje
za mene, ali se nadam daljem promovisanju
zbirke i skorijoj posjeti Berlinu, koji e moda
biti inspiracija da napiem neto novo.
Inicijativa: Koja bi bila Vaa poruka
osobama sa invaliditetom i onima bez, kao
i za mlade, budue knjievnike?
Osobama sa invaliditetom nemam ta da
poruim. Mi smo se ionako nauili boriti, na
cijeli ivot je borba. Jedino elim poruiti
osobama bez invaliditeta da iskoriste i cijene
ivot koji im je Bog dao.
Pripremila: Adisa Kii

INICIJATIVA 122

Strana 8

Knjievnici s invaliditetom
koji su zaduili ovjeanstvo

Jeste li znali da su Agatha Christie, Gustave


Flaubert, Jules Verne, Francis Scott
Fitzgerald... imali neki oblik potekoa, a
ipak su zasluili svoje mjesto u povijesti
knjievnosti kao jedni od najitanijih i
najprevoenijih pisaca?
Hoe li ovo desetljee u knjievnosti ostati
upameno i po pjesnicima s invaliditetom?
Knjievni teoretiari, ali i sve malobrojniji
poklonici poezije u ovo informatiko doba,
vjeruju kako barem pet autora koji ive izazov
invaliditeta zavrjeuju svoje mjesto u antologiji
suvremene poezije.
Obratite panju na ove pjesnik(inj)e kojih
jo nema u prijevodu, to je propust koji
e, vjerujemo, ispraviti jedan od izdavaa.
Sheila Black, Ona Gritz, Paul Kahn, Daniel
Simpson, Linda Cronin, Kobus Moolman i
Patricia Wellingham-Jones nova su imena
na knjievnoj sceni, no svojom su snanom
poezijom ve osvojili znaajan prostor u
rubrikama kulture brojnih svjetskih asopisa.
Ono to reene autore izdvaja od njihovih
prethodnika, pjesnik(inj)a s invaliditetom,
jest injenica da u svojoj poeziji invaliditet
tumae kao normalno ljudsko stanje, i tjelesno
i duhovno, a ne neto to bi trebalo biti
predmetom saaljenja. Njihova djela invaliditet
slave kao iskustvo koje gradi ovjeka, a sve
to je potrebno je hrabrost da se suoi sa
svijetom punim saaljenja ili predrasuda.
Njihovi slavni prethodnici, primjerice Josephine
Miles i Larry Eigner, bili su predmetom otrih
kritika jer je njihova poezija ocijenjena
presentimentalnom, samosaaljivom i
previe skoncentriranom na invaliditet kao
ograniavajui faktor. Nove snage knjievnika
s invaliditetom kreu se u posve suprotnom
pravcu: oni invaliditet svjedoe kao izazov,
stanje koje je tek jedna prepreka u vjeitoj
ljudskoj potrazi za sreom.
Malo je poznato da su neki od najveih
svjetskih pisaca imali neki oblik potekoa, i
to uglavnom one koje bi se kojeg li apsurda!

- trebali svrstati u kategoriju intelektualnih


poremeaja.
Nobelovac W. B. Yeats jedan je od najvanijih
likova svjetske knjievnosti 20. stoljea. Irski
pjesnik i dramski pisac patio je od tekog
poremeaja u uenju, a njegovi su ga
obrazovani roaci bezuspjeno godinama
pokuavali barem nauiti itati.

Yeats se nije pokazao dobrim uenikom, ali se


ni njegov otac nije iskazao kao uitelj: esto bi
Yeats, kad bi krivo proitao neku rije, dobio
knjigom u glavu! Do kraja ivota Yeats je
imao problema s itanjem, pa su ga izdavai
nevoljko pozivali na promocije njegovih
knjiga. No to ga nije sprijeilo da 1923. dobije
Nobelovu nagradu za knjievnost.
Gustave Flaubert, prema nekim teoretiarima
knjievnosti, najbolji je pisac zapadne
hemisfere svih vremena.
Njegov roman Madame Bovary obvezna
je lektira u svim kolama, no to je tek jedno
remek-djelo iz njegova bogatog opusa. Bio je
poznat po perfekcionizmu, svaku je reenicu
znao satima 'peglati', pa gotovo nevjerojatno
zvui podatak da je patio od disleksije.
"Imao sam nesreu da sam roen sa
'specijalnim jezikom' za koji sam jedino ja
imao klju, protumaio je Flaubert tajnu
svog uspjeha. Duga je lista slavnih imena
svjetske knjievnosti koja su imala neke od tzv.

INICIJATIVA 122

Strana 9

intelektualnih tekoa. Na toj je listi i Agatha


Christie, jedna od najprevoenijih spisateljica
svih vremena. S gotovo etiri milijarde
prodanih primjeraka i prijevoda na 103 jezika,
postala je sinonim za kriminalistiki anr.

je da je ovaj veliki pisac patio od disleksije.


Jules Verne pionir je anra znanstvene
fantastike, a uvijek je postizao ispodprosjene
rezultate u koli te se esto alio na probleme
s koncentracijom. Pretpostavlja se da je Verne

Sve to postigla je unato tekoama u


uenju, te se sama prozvala "iznimno loom
sricateljicom. Francisa Scotta Fitzgeralda
proslavio je "Veliki Gatsby, a najvjerojatnije

patio od nekog poremeaja iz ADHD spektra.


I tko se usuuje, kada se osvrne na ove
velikane, invaliditet nazvati hendikepom?!
Izvor: www.bhmagazin.com

Josephine Miles i Larry Eigner, bili su predmetom otrih kritika jer je njihova
poezija ocijenjena presentimentalnom, samosaaljivom i previe skoncentriranom
na invaliditet kao ograniavajui faktor.

INICIJATIVA 122

Strana 10

povodom meunarodnog dana gluHih osoba:


NEBO JE DIVLJALO KAD JE UMRO

Ludvig Van Betoven, nadmona muzika figura


u prelaznom periodu izmeu ere klasicizma i
romantizma i jedan od najveih kompozitora
svih vremena, roen je u decembru 1770.
godine u Bonu. Taan datum roenja nije
poznat, ali se vjeruje da je Betoven doao
na svijet 16. decembra, jer postoji precizan
podatak da je krten 17. 12., dan nakon
roenja.
Njegovi roditelji Johan i Marija, bili su veoma
sretni i uzbueni, ali su se u isto vrijeme plaili
za budunost svog sina. Djeak je bio prilino
udljiv i svojeglav od malih nogu i rodio se
sa zdravstvenim problemima, od kojih mu
je oteenje sluha kasnije i pravilo najvee
probleme. Poticao je iz flamanske porodice a
talenat za muziku je naslijedio od oca, koji je
radio kao dvorski muziar u Bonu.
Tvrdoglavi djeai dobijao je veliku panju od
porodice, prijatelja i to mu je prijalo, posebno
jer je bio boleljiv i krhkog zdravlja. Ipak, iako
je spolja sve djelovalo idilino, porodica je
imala dosta problema: majka je bila esto
bolesna, a otac je bio alkoholiar. Stvarao
je od rane mladosti do ranih tridesetih, kada
je poeo da gubi sluh, pa je s vremenom
nauio da komponuje na svoju ruku, bez
mogunosti da uje ijedan ton, oslanjao se

na svoju intuiciju i sjeanje. Zanimljivo je da


je svoja najbrilijantnija djela stvorio skoro
potpuno gluh. Preminuo je u 57. godini u
Beu, 26. marta 1827. godine. Slovi za
najboljeg kompozitora beke klasike i jednog
od najboljih kompozitora u istoriji.
Susret sa klavirom Betovena koji je tema nae
prie, zapravo je trei Ludvig Van Betoven
u svojoj porodici. Prvi je bio njegov djeda,
poznati bonski muziar, a drugi njegov stariji
brat koji je umro samo est dana nakon
roenja. Za svoj veliki uspjeh u svijetu muzike,
moda je najzasluniji njegov otac koji je rano
primijetio da djeak ima sklonost ka ritmovima
i plesu. Mali Ludvig je imao nepune dvije
godine kada mu je otac bukvalno stajao nad
glavom dok djeak ne bi uvjebao note do
savrenstva, jer je bio fasciniran udom od
djeteta Mocartom koje je ve sa est godina
iskomponovalo prvu numeru.
Ludvigove komije kasnije su tvrdile kako
pamte Betovena kao nesretnog djeaka koji
stoji na klupi kako bi dohvatio dirke klavira,
i plaui pokuava da svira dok otac bdi
nad sinom. Zbog tolikih vjebanja, esto je
bio preumoran za kolu. Osim ispunjavanja
visokih prohtjeva svog oca, ivot mladog
Ludviga nije bio jednostavan.

INICIJATIVA 122

Strana 11

Prva zarada od muzike

kolu je napustio sa 11 godina kako bi


pomogao porodici sa prihodima, tako da
nikada nije nauio da mnoi i dijeli. Kada bi
morao da, na primjer, pomnoi 60 x 52, on
bi to zaista runo radio u 60 posuda bi
stavljao po 52 zrna kafe i potom brojao sve
to kako bi doao do tanog rjeenja. Brzo je
postao drugi orgulja na dvoru i poeo da
dobija mjesenu platu.
Kada je imao 13 godina svirao je embalo
i violu u izbornom orkestru dvora i bavio se
komponovanjem razliitih kamernih muzikih
djela. Kako bi unaprijedio svoje znanje, 1787.
godine, odlazi u Be. Kada je prvi put posjetio
Be imao je 17 godina i trebalo je da svira za
Mocarta. Niko ne zna kako je protekao njihov
susret, ali postoje zapisi da je Mocart izaao iz
prostorije sa rijeima Pazite na ovog malog!
Jednog dana e on dati svijetu neto o emu
e se priati. Sa 29 godina, Betoven poinje
da radi na svojoj Prvoj simfoniji i zavrava je
sljedee godine. Uspjena premijera izvedena
je 2. aprila 1799. godine.

Poeo je naglo da gubi sluh


ve u 27. godini.

Njegovo maestralno djelo Mjeseeva


sonata posveena je Betovenovoj uenici
Juliji Guikardi. Meutim, mrzio je da daje
asove klavira, pa je to rado inio samo
veoma talentovanim studentima ili atraktivnim
uenicama. Glavna inspiracija za uvenu
Devetu simfoniju jeste Oda radosti pjesnika
Fridriha ilera.

ivot i stvaralatvo

Betoven je od ranije bio poznat po improvizaciji,


uvijek je improvizovao kada bi komponovao,
tako da mu je vjerovatno zbog te injenice bilo
lake da komponuje u starosti, kada je bio
skoro potpuno gluh. U Be se preselio u ranim
dvadesetim, kada je uio muziku od uvenog
Jozefa Hajdna, koga su zvali otac simfonije.
Kako je Betoven bio poznat po tvrdoglavosti
i prijekoj naravi, dva velikana nisu se mnogo
voljela i nerado su odravali svoje asove.
Sa enama je imao promjenljivu sreu
jedne su mu se divile zbog genijalnosti,
druge smatrale da je odvratan. Nerijetko su
ga nazivale rugobom i ludakom. Otkako se
rodio imao je zdravstvene probleme pa je bio
prilino boleljiv: pored oteenja sluha, patio
je od reumatizma, groznice, tifusa, konih
oboljenja, raznih infekcija, problema u radu
arterija, utice, hroninog hepatitisa i ciroze
jetre. Zbog toga ovaj veliki muziar i nije dugo
poivio.

Prerana smrt

Njegova usredsreenost na razvojni dio


njegovog muzikog djela e, poput ostalih
inovacija, postaviti trend koji e kasniji
kompozitori slijediti. Betoven je razvio potpuno
originalni stil muzike, odraavajui kroz nju
svoje patnje i radosti. Njegov rad predstavlja
vrhunac u razvoju tonske muzike i jedan je
od kljunih razvojnih kretanja u istoriji muzike.
Nesumnjivo je jedan od najveih kompozitora
svih vremena, muziki div ije su kompozicije
osnova klasine muzike, ali i danas
oduevljavaju poklonike muzike umjetnosti
svuda u svijetu. Zanimljivo je da je u noi
kada je Betoven preminuo, nebo iznad
Bea divljalo. Bila je, kau, nezapamena
grmljavina. Sahranjen je u Beu a sahrani
je prisustvovalo vie od 20.000 ljudi. Na
njegovom spomeniku jednostavno i samo
pie Betoven.

INICIJATIVA 122

Strana 12

Kako gluhi "uju" svijet oko sebe


Cvrkut ptica, muziku ili buku koju svakodnevno
ujemo na ulici, mnogi od nas uzimaju zdravo
za gotovo. Da li ste se ikada zapitali kako ove
zvuke uju ljudi koji, zbog oteenja sluha,
imaju ugraen kohlearni implantat? Kohlearni
implantat je aparat ija se unutranja jedinica

do mozga, omoguujui gluhim i nagluhim


osobama da razumiju ta neko govori.
Majkl Dormen, profesor na Univerzitetu u
Arizoni, uspio je da otkrije kako se uju zvukovi
pomou ovog implantata, kada je jedan od
pacijenata sa potpuno oteenim sluhom na

postavlja ispod koe, a spoljna jedinica nosi


se iza uha. Ovaj aparat funkcionie tako to
snima audio zvuke okoline i sprovodi elektrine
signale direktno do slunog nerva, a uglavnom
ga koriste ljudi sa tekim oteenjem sluha,
kojima klasini sluni aparati ne pomau.
Sve donedavno, niko, ak ni oni koji su
dizajnirali ovaj aparat nisu znali kako tano
zvue tonovi, glasovi... onim ljudima koji koriste
kohlearni implantat. Implantati konvertuju
zvukove u elektrine impulse koji "putuju"

oba uha, ugradio ovaj implantat, a zatim mu


se sluh "vratio" na jedno uho.
"To nam je omoguilo da uporedimo kvalitet
zvukova koji ovaj pacijent uje pomou
implantata i pomou svog zdravog uha", kae
Dormen.
S obzirom na to da ovaj aparat radi pomou
elektrinih impulsa, ne udi ni to to oni koji ga
koriste ne mogu da uju "originalni" glas osobe
koja im govori, ve ga uju kao kompjuterski
obraen.

INICIJATIVA 122

Strana 13

RAZGOVOR SA POVODOM
Jelena Miloevi iz Beograda (Srbija) je
dobitnica Nagrade za inspirativno liderstvo
Dini Piper za doprinose u zajednici rijetkih
bolesti, naroito onih koji imaju dijagnozu
Fibrodysplasia Ossificans Progressiva (FOP).

Godina je 1988. U Americi je osnovana IFOPA,


a preko okeana, u Beogradu, glavnom gradu
Srbije, devetogodinja Jelena Miloevi je
postala prva osoba u svojoj zemlji za koju je
utvreno da ima FOP.
etiri godine kasnije, Jelena je upoznala
dr. Kaplana na Univerzitetu u Pensilvaniji, a
1994. godine, ova tinejderka je otputovala u
Orlando na meunarodnu FOP konferenciju.
"To putovanje i poznanstvo sa osnivaicom
Dini Piper mi je promenilo ivot. Shvatila sam
da nismo sami na svetu."
Jelena se kod kue posvetila zastupanju prava
osoba sa invaliditetom i radu na pruanju
podrke i komunikaciji sa osobama sa FOPom u Srbiji i susjednim zemljama.
Bila je najmlaa potpredsjednica Udruenja
distrofiara Beograda, a jedna je od osnivaa
Nacionalne organizacije za rijetke bolesti
Srbije. Jelena je lanica Meunarodnog
predsjednikoga savjeta u okviru udruenja
IFOPA i Savjetodavnog odbora pacijenata za
FOP registar.
Jelenina posveenost i dostignua nastavljaju
da dodiruju ivote osoba koje imaju FOP, dok
radi na podizanju svijesti o FOP-u u Srbiji.
2014. godine Jelena je organizovala prvu FOP
konferenciju u zemlji, na kojoj su predavanja

odrali dr. Frederik Kaplan i dr. Ajlin or.


Skup je ispraen na nacionalnim medijima i
potvrdio je znaaj edukacije i podizanja svijesti
za porodice koje se osjeaju usamljeno na
svom putu.
Jelena zastupa filozofiju ivota punim pluima:
"FOP je definitivno veliki i vaan deo naih
ivota, ali nije jedini deo. Verujem da svi
treba da pronaemo neto do ega nam je
stalo i to volimo da radimo, a onda da se
tome posvetimo. Volim da se obrazujem,
itam, piem i prevodim... tako se oseam
slobodnom.
Jelena je diplomirala engleski jezik i knjievnost
i zavrila je master politikih nauka. Nada
se da e jednog dana nastaviti studije u
inostranstvu. ivi u Beogradu sa roditeljima.
Jelena je zaduila Internacionalnu FOP
asocijaciju svojim radom na podizanju svijesti
i pruanju podrke FOP zajednici u Srbiji i
regionu. Aktivna je lanica Meunarodnog
predsjednikog savjeta u okviru udruenja
IFOPA i Savjetodavnog odbora pacijenata za
FOP registar.

O rijetkoj bolesti
Fibrodysplasia Ossificans
Progressiva (FOP)

FOP je zdravstveno stanje koje kao posljedicu


ima teak invaliditet, a usljed koje se
miii pretvaraju u kost i tako progresivno
ograniavaju kretanje.
esto se pogreno postavlja dijagnoza
kancera, a sve vrste trauma (biopsije,
operacije, injekcije, modrice, virusi) ovo stanje
jo vie pogoravaju. Lijek ne postoji, ipak,
trenutno se radi na prvom klinikom ispitivanju
za potencijalni lijek.

O udruenju IFOPA

Udruenje IFOPA je osnovala Dini Piper


1988. godine kako bi prekinula izolaciju osoba
sa FOP-om. S vremenom je IFOPA prerasla
u svjetski neprofitni vodei resurs za FOP, a

INICIJATIVA 122

Strana 14

danas ima lanove iz preko 50 zemalja koji se


nadaju da e lijek biti pronaen.

sve to na predavanjima profesori obrazloili iz


teorijske perspektive.

Inicijativa: Upoznala si dr. Kaplana na


Univerzitetu u Pensilvaniji, a 1994. godine
si kao tinejderka sa roditeljima otputovala
u Orlando na meunarodni FOP skup. To
putovanje i poznanstvo sa osnivaicom
Dini Piper i sa jo mnogim drugim
dragim ljudima ti je zasigurno promijenilo
ivot. Kako je raditi sa ekipom uvaenih
strunjaka?
FOP je bolest koja se javlja kod 1 u 2 miliona
Tim povodom zamolili smo Jelenu Miloevi osoba i ja sam 1988. evidentirana kao prvi i
da nam odgovori na par pitanja da bi nam jedini sluaj u celoj nekadanjoj Jugoslaviji.
detaljnije predstavila kako sve to izgleda iz Na tom meunarodnom skupu sam prvi put
njenog ugla.
upoznala druge ljude koji imaju FOP, a to je
bilo est godina od kada mi je postavljena
Inicijativa: Jelena, svojim radom i trudom dijagnoza. Ne umem reima da opiem taj
ve si ostavila, a nadamo se jo e oseaj. Bilo je emotivno u prvom trenutku i
ostavljati trag u istoriji koja se povezuje za moju majku i za mene, ali smo se ve do
sa dijagnozom Fibrodysplasia Ossificans kraja prvog dana oseale kao deo jedne nove
Progressiva (FOP). ta za tebe znai ova zajednice, ak i porodice. Tako se oseamo
nagrada?
i danas. FOP je vrlo nepredvidljiva bolest.
Svakako bih radila isto i bez nagrade, ali
Jelena Miloevi radi od kue kao honorarni
naravno da mi prija ovo priznanje, posebno
prevodilac. Pie za nekoliko asopisa koje
poto dolazi od udruenja ija sam lanica
izdaju udruenja osoba sa invaliditetom u
toliko dugo. Zajedno rastemo ve vie od dve
zemlji i inostranstvu, ali i blog na web sajtu
decenije. Te daleke 1992. ja sam bila jedna
Tima za socijalno ukljuivanje i smanjivanje
od prvih lanica, a danas nas ima oko 400 iz
siromatva. Njeni tekstovi su objavljivani i
celog sveta, ukljuujui i na region.
u raznim mainstream asopisima i na web
Inicijativa: Diplomirala si engleski jezik
i knjievnost, zavrila master politikih
nauka. Koliko ti je to struno znanje
pomoglo u borbi za to bolji poloaj osoba
sa rijetkim bolestima u zajednici?
Nekako se sve to preplitalo i dopunjavalo.
Iskustva koja sam stekla kroz rad sa raznim
udruenjima osoba sa invaliditetom i sa
retkim bolestima, pomogla su mi tokom
nekih predispitnih obaveza i ispita, dok mi
je s druge strane ono to sam nauila na
master studijama komunikologije pomoglo da
steknem jednu iru sliku i da na medije gledam
iz drugog ugla. Mnogo toga to sam godinama
uila kroz praksu postalo mi je jasnije kada su

portalima. Pisanje je moj nain da utiem


na podizanje svesti javnosti o pitanjima
invalidnosti i retkim bolestima, to je
izuzetno vano za celo drutvo, kao i za
mene lino. Rado se odazovem i kada me
pozovu da govorim na nekom skupu o ovim
temama.

esto su i lekari nemoni, a mi koji ivimo sa


FOP-om smo jedni drugima najvea podrka.
Dok mi je zdravstveno stanje dozvoljavalo,
putovala sam sa majkom jednom godinje
na skupove i konferencije gde su se okupljale
osobe koje imaju FOP i lanovi naih porodica
i to nam je veoma znailo. Ljudi koje sam na
taj nain upoznala su me inspirisali da se

INICIJATIVA 122

Strana 15

volonterski ukljuim u rad udruenja IFOPA


kroz nekoliko meunarodnih odbora, pa i da
se aktiviram u pokretu osoba sa invaliditetom
u Srbiji. Naravno, nai ivoti se mnogo
razlikuju u zavisnosti od zemlje u kojoj ivimo
i naravno da u razvijenim dravama imaju na
raspolaganju mnogo vie razliitih servisa
podrke, ali razmena iskustva i to saznanje
da nismo jedini, ni sami, ne moe ni sa im da
se meri. Od kada je Internet postao dostupan,
komunikacija je mnogo laka. Prua nam
se mogunost da budemo svakodnevno u
kontaktu i tako dobijamo razne ideje kako
reiti neki problem. Zato sam se i usudila da
pre dve godine organizujem prvi FOP skup u
Beogradu, na koji su doli dr. Kaplan i dr. or,
kao i nas nekoliko sa porodicama iz regiona.
I posle dve godine se rado seamo tih nekoliko
dana koje smo proveli zajedno. Za neke je to
bila prilika da po prvi put upoznaju dr. Kaplana
i druge osobe koje imaju FOP, kao za mene
pre vie od 20 godina.

Skandinaviji. Sigurna sam da bi mi to bilo


neprocenjivo iskustvo u svakom smislu.
ovek iri vidike upoznajui nove ljude,
kulture, zemlje.

Inicijativa: Za kraj, ta bi poruila svojim


mlaim kolegama sa dijagnozom FOP?
FOP jeste vaan deo naih ivota koji nikako
ne moe niti treba da se ignorie, ali nije
jedini deo. Ohrabrila bih ih da se ulane
u meunarodno udruenje (IFOPA), ali
obavezno i u udruenja osoba sa invaliditetom
ili sa retkim bolestima u gradu u kome ive.
Najpre postanete lan, a zatim i aktivista.
Jedino tako moemo da budemo u toku sa
pravima koje imamo, da menjamo sredinu
u kojoj ivimo i da budemo uzor mlaim
generacijama. Treba ulagati u sebe, u svoje
obrazovanje, raditi ono to nas ispunjava,
koliko god nam to fiziko stanje dozvoljava.
Toliko je toga na ta ne moemo da utiemo.
Preostaje nam jedino da bar ono na ta imamo
uticaja uredimo kako nam prija. Nedavno sam
Inicijativa: ivi u Beogradu. Da ti se ukae proitala jednu od onih reenica koje vam
prilika, u kojem gradu ili dravi bi voljela se ureu u pamenje poto sumiraju sutinu
da ivi?
ivota: Spokoj nije ivot van oluje, ve mir u
Volela bih da doktorat zavrim ili u nekom samoj oluji.
amerikom gradu, recimo u Filadelfiji, ili u
Pripremila. F. Hasanovi

Pobjednik ili gubitnik?

Pobjednik ima program rada gubitnik uvijek ima izgovor.


Pobjednik kae: pusti me da to zavrim umjesto tebe gubitnik kae: to nije moj posao.
Pobjednik vidi rjeenje u svakom problemu gubitnik vidi problem u svakom rjeenju.
Pobjednik kae: bit e vrlo teko ali je izvedivo gubitnik kae: moda je izvedivo ali je
isuvie teko.
Pobjednik kada pogrijei kae : pogrijeio sam gubitnik kada pogrijei kae: to nije moja
krivica.
Pobjednik se obavezuje gubitnik obeava.
Pobjednik ima snove gubitnik ima kombinacije.
Pobjednik kae: moram neto uraditi gubitnik kae: neto mora biti uraeno.
Pobjednik vjeruje u pobjedu gubitnik vjeruje, da bi on mogao da pobijedi netko mora
izgubiti.
Pobjednik vidi mogunosti gubitnik gleda prolost.
Pobjednik bira ta govori gubitnik govori ta izabere.
Pobjednik koristi jake argumente i mirne rijei gubitnik koristi slabe argumente a jake rijei.
Pobjednik planira i priprema se da pobijedi gubitnik samo planira da pobijedi.
Pobjednik ili gubitnik?
INICIJATIVA 122

Strana 16

Meunarodna konferencija o
medicinskom i biolokom ininjeringu

INICIJATIVA 122

Strana 17

Alternativni izvjetaj o primjeni Konvencije


un o pravima osoba s invaliditetom u BiH

Alternativni izvjetaj o primjeni Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini 06.09.2016. godine je prvi put predstavljen radnoj grupi Komiteta za prava osoba s
invaliditetom Ujedinjenih nacija (UN), koji prati provoenje dokumenta u zemljama koje su ga
ratifikovale. BiH je to uinila 2010. godine, a ovaj izvjetaj je rezultat rada koji je poeo 2012.
godine u okviru projekta kojim koordinira organizacija MyRight, uz uee 65 organizacija
osoba razliitog invaliditeta. Iskustva osoba sa invaliditetom kojima su uskraena i prekrena
osnovna prava, najvaniji su dio ovog dokumenta koji ukazuje i na svakodnevne prepreke,
nedostatak i neadekvatnost ortopedskih i drugih asistivnih sredstava, postojanje sistemske
diskriminacije.

INICIJATIVA 122

Strana 18

odmor - svaije pravo


Ljetne vruine idealno su vrijeme da predahnemo od umora nakupljenog tokom cijele godine,
pa je sasvim logian obiaj da se veina godinjeg odmora koristi ljeti. Zvonjava telefona,
radio, muzika, galama ljudi, sastanci, pregovori, konferencije, seminari, zvukovi, rijei, rijei,
rijei... Ma koliko se svi ljudi na svijetu raaju jednaki u dostojanstvu i pravima, svakodnevno
se deavaju stvari koje nas podsjeaju na to koliko je osobama sa invaliditetom otean ili
onemoguen normalan ivot i uobiajene aktivnosti. Evo recimo, odmor na moru i uivanje
u ljetnom odmoru. Sad bi neki vjerovatno rekli, ili bar pomislili: a od ega bi se to oni trebali
odmarati, kad i ne rade, nemaju posla?! Prava neminovna istina je u stvari da bi i osobe sa
invaliditetom voljele biti zaposlene i da jednako kao i svi ele ivjeti normalno i dostojanstveno,
izmeu ostalog odmoriti se i otii na more. Naravno, ne da idu po svaku cijenu i da im to bude
nemogua misija zbog arhitektonskih i drugih barijera za koje je velikim dijelom drutvo krivo a
ne samo njihov invaliditet. Tim povodom smo pitali nae itaoce, osobe sa invaliditetom, kako
su proveli dane ljetnog odmora. Proitajte i prosudite sami treba li toj populaciji uopte odmor.
Jovana Dever, Banja
Luka
Poela sam raditi
poetkom jula, ba
u vrijeme godinjih
odmora. Do tad mi je
bio godinji godinu dana.
Uglavnom, uivam u
prirodi, svaki vikend
jedva ekam kako bih
dola kod svojih na selo. Taj fantastini spoj
prirodnog sklada na planinskim obroncima
Lisine djeluje potpuno meditativno.
Jadranka Ruii,
Prijedor
Dugo oekivano ljeto
brzo proleti... bilo je
kratko, ali ispunjeno.
U julu sam s momkom
posjetila Budvu, uivali
smo est dana (nema
se za due), a brkali
smo se na plai koja je
prilagoena korisnicima invalidskih kolica.
Meutim, nisam primijetila nijednu osobu sa
invaliditetom. Vrativi se sa mora, na naoj
rijeci Sani u Prijedoru sam se okupala samo
dva puta, jer je zbog estih kia bila pohladna.
Ostatak ljeta sam provodila sa porodicom,

prijateljima i momkom, uz povremene izlete i


piknike u okolini Prijedora. Naravno, bata i
ratarstvo su bili neizbjeni! Ipak, treba se na
zimu i neto domae prezalogajiti.
U narednom periodu, pripremat u diplomski
(to mi je trenutno prioritet), imat u jednu
posjetu Sarajevu i opet neizbjeno ubiranje
plodova bate i priprema za dugu, dosadnu
zimu...
Amela Goleti, Donja
Via
Kod mene je bilo tradicionalno ljetovanje kod
kue uz nekoliko izlazaka s prijateljima. Ove
godine sam bila aktivnija
u drutvu za razliku od
prethodnih godina gdje
sam provodila u kui i
bila zatvorenog tipa. Finansijska situacija nije
dobra, nezaposlena sam, niti sam kad ila, niti
u izgleda ikad ii na more, jezero, planinu ili
vikendicu ako ne rijeim svoje finansijsko stanje. Veinom vlada loa ekonomska situacija
i miljenje da se osobe s invaliditetom i ne
trebaju odmarati, ali svakako da treba banja,
more i sunce vie osobama sa invaliditetom
nego ikom drugom. Za odmor kao i za mnoge
druge aktivnosti potreban je i personalni asistent, a nemam ni njega da platim.

INICIJATIVA 122

Strana 19

Fatma Buli, Gornje


Dubrave
Godinji odmor? U
naoj dravi slabo da
postoji ta stvar, osim u
sluaju ako nisi na nivou
dravne vlasti, ako jesi,
super, godinji ti traje
cijelu godinu. Kada doe
vrijeme ljeta svi oekuju
izlaske, urke, drutvo... and in plot twist
reality: sjede kui, izau do kominice Merse
koja e da se ali na mua, te nazad kui.
Ovi mlai kao izau hodati po gradu, opijati
se, uglavnom. Vrate se kui, te spavaju do 15
sati, ale se na sve to die, oplakuju ivot,
oplakuju ljude. Ma sve ivo. A ja? Samo mogu
rei da u sedam sezona serije jo uvijek nisu
otkrili ko je ubica. Ugodan dan.

nova prijateljstva i irila svoju priu. I ovo mi


je jedan od najljepih godinjih odmora.

Mirela Rami, Tuzla


Nakon nekoliko godina
ja i sin smo se uputili na
Hrvatsko primorje da se
odmorimo. Sav odmor je
proao u udovoljavanju
elja jednog adolescenta. S obzirom da je u
pubertetu, poprilino je
bilo zabavno sluati i
gledati svijet iz perspektive jednog tinejdera.
Sve u svemu, dobra zabava.
Evo vam i malo humora sa godinjeg...
Otiao ovjek na godinji odmor na more.
Zakupio bungalov, ali jednog dana vrata se
zaglavila i ne moe da ue. Ode i poali se
recepcioneru, a Bosanac kae: - E ba nee
J a s m i n D e m i i , da se otvori? - Nee, burazeru. Gledaj.
Sarajevo
Zaleti se iz sve snage, udari ramenom u vrata
K a d a g o v o r i m o o i nita. Prie Bosanac vratima, udari glavom i
godinjem, mogu da vrata se otvorie. - Kako, bre, to?, upita gost.
se pohvalim da moj - Ne pomae tu snaga. Treba koristiti glavu.
godinji kao i vjerovatno
godinji odmori veine D e j a n a V u j n o v i ,
mladih ljudi u BiH traje Prijedor
minimalno 300 dana u Eh, ljeto bez mora, palmi,
godini. A onih ostalih 65 mirisa proetih neim
dana odmaramo od pretjerane doze godinjeg boanstvenim.... Kao i
odmora. Nije nama mladima nimalo lako.
prethodnih godina i ovaj
godinji provodim kod
Emina Mujanovi,
kue, bez posjeivanja
Kalesija
razliitih egzotinih
Ovaj svoj ljetnji godinji
lokacija. Divni su ljetnji
odmor, nisam imala priliku
dani uz porodicu, prijatelje, moje cuke...
otii na more i uivati na
Rutina, rekla bih. No, ove godine je ljeto
suncu, skupljajui po
za mene posebno jer mi je na ovogodinjoj
plai morske koljke.
manifestaciji pod nazivom Zlatne ruke
Ali, definitivno sam ga
Potkozarja urueno specijalno priznanje
provela na najljepi
Grada Prijedora za runo izraen nakit od
mogui nain, povodom
fimo mase.
izdavanja moje druge knjige "Ruim Srea, radost, ljepota, ponos na svoj rad...
predrasude", (autobiografsko djelo mene razne emocije se isprepletu u osobi kada
kao osobe s invaliditetom), putovala sam na dobije zaslugu za svoj rad i napune se
promocije, upoznavala razne ljude, sticala baterije za nova iskuenja.
INICIJATIVA 122

Strana 20

Anes Mehi, Lukavac


Ma jok, ja nisam uopte
tradicionalna osoba sa
invaliditetom, bilo je
uurbano, vrue, mokro
i preno... Mogu rei
da sam se ovo ljeto
ba nahodao, mislim
naputovao. Kupao sam
se na bazenima, posebno
na Termama gdje je topla voda pa se moe biti
dugo u vodi. Zatim su tu rotiljade, koncerti i
dnevne kafice sa prijateljima, uf udebljao sam
se garant 2-3 kg, hehe. Samo to nisam iao
na more, ali ljeto jo traje. Dok ovo piem,
prilika se ve ukazala za jednodnevni posjet
Splitu. Uivajte ljudi u ostatku ljeta i ivota...
Fata Rami, Banovii
Nisam neko ko je ba
ljubitelj mora pa da
sam godinji morala
provesti na moru, al sam
zato uivala u izletima u
prirodi i odlasku na selo.
A kad je vrue da se ne
moe trpjeti ljubovala
sam sa svojim ljubiastim
lavorom, ubacim none u njega i uivancija.
Senaida Sarajli,
Graanica
Ja bih komotno mogla
postati mjerna jedinica za
voljenje mora, pa da se
pita: Koliko od jedan do
Senaida voli more? Pa
ako voli najvie, samo
izgovori Senaida i eto
ga. Budui da je tako,
i ove godine sam se drala one Antieve Prodaj sve to ima i kupi vreu. Natrpaj u nju
svu svoju sreu. Baci na rame u cik zore i put
pod noge - pravo na more. Posluavi jednog
prijatelja, koji mi mostarskim akcentom ree:
Majke mi, nije lo put, krenuli smo od Mostara
preko Trebinja, nadajui se da emo izbjei

kilometarske kolone i pretrese na granici.


Krivine u kombinaciji sa mojom ravnoteom,
uinile su da bude mnogo veselo.
Na auto je stao ak tri puta, ali tek po dolasku
u Crnu Goru, poinje prava drama. Od extra
smjetaja koji su nam opisali putem telefona,
nije bilo ni e, a pogleda na more ni na vidiku.
S obzirom da ostanak tu ne bi liio na odmor,
vratili smo se u Hrvatsku, to je znailo jo est
sati vonje. Dolaskom u Sreser, svake godine
se iznova uvjerim da onakve tirkizno-plave
boje nema nigdje. Sretna upravo zbog te boje
i sunca, sretna zbog bosih noga, zbog talasa
i mirisa mora u nosnicama... uivala sam sve
dok nas loe vrijeme nije potjeralo kui.
Ali ve u Sarajevu doekalo me moje sopstveno
sunce. Sunce koje pria i zove me tetka.
Tako da ni tamo uivanja nije nedostajalo.
Budui da nikad nita ne radim i odmaram
tokom cijele godine, ne mogu rei da sam bila
na godinjem odmoru. Samo su mi ljetni period
uljepale dvije stvari kojih nikad dosta: more i
moj mali princ.

Alma Hodi, ivinice


Godinji odmor sam
provela sa mojom
porodicom i prijateljima.
Nekoliko dana sam bila
na moru s drutvom i
provela sam se prelijepo.
Nakon mora sam
posjetila djevojku po
imenu Emina, koja je
ne samo moja najbolja prijateljica, ona je
posebna i jedna jako draga osoba, za nju
mogu slobodno rei da mi je sestra. Bila sam
par dana kod nje, vrijeme provedeno zajedno
iskoristile smo da se bolje upoznamo, priale
smo o svemu, zezale se i super se provodile.
Kada je doao dan da krenem kui bilo nam
je ao to se rastajemo, ali nije kraj naem
druenju, stalno smo u kontaktu i nastavit
emo se viati i dalje. Osim odmaranja,
druenja s prijateljima i izlazaka, naravno bilo
je i obaveza. Treninzi, takmienja i poslovi oko
kue, naravno. No, ne alim se, ovjek moe

INICIJATIVA 122

Strana 21

sve uskladiti kad hoe, uvijek ima mjesta i


vremena za druenja. ivot je jedan, ivi ga
i uivaj!!
Emina Hatemi,
Graanica
Moj godinji odmor je
proao uglavnom kod
kue, u krugu porodice
i prijatelja. Prijateljice su
me posjeivale svaki dan,
provodile smo vrijeme uz
kafu, zezanje i etnje.
Poseban utisak mi je
ostavio jedan dan ovog godinjeg odmora,
kad sam sa porodicom ila na izlet pored rijeke
gdje smo pecali ribe. Mogu rei da sam svaki
dan iskoristila maksimalno i da mi je bilo divno,

bez obzira to sam osoba sa invaliditetom,


znam i umijem se dobro provesti. Ne dozvolite
da vam vae potekoe u ivotu smetaju i
neto zabrane, samo naprijed, uzdignute
glave!
Eldar Smaji, Lipnica
Ovo ljeto bilo mi je
super. Prvi put u ivotu
otiao sam na neko
takmienje. Bilo je to
kantonalno takmienje
osoba sa invaliditetom
u ribolovu. Bio sam u
prvih deset. Osjeao
sam se ponosno.
Pripremila: Redakcija

Usudite se da od odmora traite samo najbolje!

INICIJATIVA 122

Strana 22

Projekat: Educiranje ene sa


invaliditetom o zapoljavanju

Polovinom septembra mjeseca ove godine, zapoela je implementacija programa odobrenog


od strane Federalnog ministarstva rada i socijalne politike pod nazivom "Educiranje ene sa
invaliditetom o zapoljavanju". Cilj projekta je unapreenje vjetina traenja posla, efikasnih
metoda traenja posla, prepoznavanje sopstvenih kapaciteta, usvajanje efektivnih naina
samoprezentacije, koritenje linih i socijalnih resursa u procesu pronalaenja posla, te
upravljanje karijerom u situaciji nezaposlenosti. Same ene kao osobe sa invaliditetom su
jako diskriminirane, vrlo bitno je da imaju svoj posao i da mogu ivjeti od svog rada koji je
prilagoen njihovom stanju u kojem se nalaze. Sam cilj Projekta i radionica jeste da se probudi
svijest kod ena sa invaliditetom, te da ih upoznamo sa zakonskom regulativom i Konvencijom
UN o pravima osoba sa invaliditetom. Projektom je planirano odravanje radionica i podjela
ortopedskih pomagala uesnicama radionica.

Ovim Projektom elimo da probudimo svijest ena sa invaliditetom o njihovoj integraciji u


drutvu, te da kroz zapoljavanje, barem neka od uesnica radionica, kroz edukaciju i dobiveno
odgovarajue pomagalo, uzme ivot u svoje ruke, istakla je predsjednica Udruenja oboljelih
od distrofije Tuzlanskog kantona Selma Balukovi.
INICIJATIVA 122

Strana 23

Djeca izbjeglice u Evropi nekada i sada

UNICEF-ov humanitarni rad poeo je odmah nakon zavretka Drugog svjetskog rata, i do
sredine pedesetih godina dvadesetog vijeka milioni djece su dobili pomo. Sedamdeset
godina kasnije, izbjeglice i migranti ponovo dolaze u Evropu. Jedna od etiri osobe je
dijete, a broj djece koja su bez pratnje ili razdvojena od porodica se poveava.
Pogledajte foto-esej koji prikazuje neku od ove djece nekada i sada.

INICIJATIVA 122

Strana 24

Sedam decenija nakon Drugog svjetskog rata, izbjeglice koje bjee od konflikta
nastavljaju traiti utoite van granica svojih zemalja.

INICIJATIVA 122

Strana 25

Milenijal inspiracija: Zato novim Diznijevim


princezama nisu potrebni prinevi?

Ni Meridi, ni Elsi,
ni Moani nije
potreban princ
kako bi njihova
pria imala sretan
zavretak!
Mi znamo da nama
nije potreban. Da, s
godinama je svako
od nas shvatio da
ivot nije bajka, da
on nudi puno vie
od pronalaska srodne due, prave istinske
ljubavi i da njen pronalazak nije jedini nain
na koji emo pronai istinsku sreu... ali
hoemo li bez nje ikad biti potpune? Kako god
da smo okrenuli, svako je od nas svjesno ili
podsvjesno elio da stvori svoju malu bajku.
Ali, da li smo i mogli drukije da razmiljamo
kada su nae djetinjstvo gradile princeze
koje su uvijek iznova bile spaavane od
savrenih mukaraca koje je bilo lake izmisliti
i nacrtati nego zapravo pronai u stvarnom
svijetu? Zato nam je bilo i vie nego drago
kad su svijetu predstavljene Merida, Elsa, ali
i najnovija princeza, Moana sve arobne
mlade djevojke kojima nije bio potreban princ
kako bi njihova pria imala sretan zavretak.
Moana je pria o upoznavanju sebe same.
U drevnoj Okeaniji, pria prati polinezijsku
princezu Moanu u potrazi za legendarnim
ostrvom. Na putovanju je prati prijatelj Maui iji
je lik stvoren prema jednom od najveih heroja
polinezijske mitologije. Ovo je odlina vijest za
sve djevojke, a posebno one novih generacija
koje e odrastati gradei i upoznajui sebe,
bez potrebe da u oaju tri za djeacima,
traei svog princa. I prije nego to pomislite
kako prinevi nemaju lo uticaj, nedavno
istraivanje je pokazalo kako djevojice koje
odrastaju uz Dizni pokazuju veliku koliinu
stereotipnog ponaanja ondanjih ena.
"Djevojice koje odrastaju upijajui takve
enske stereotipe, ive u uvjerenju kako neke

stvari jednostavno ne mogu uraditi", kae Sara


M. Kojn, voditeljka istraivanja.
"Nemaju jednako samopouzdanje, te su
uvjerene kako ne mogu biti dobre u matematici
ili nauci. Ne vole biti prljave, pa je tako i
smanjena vjerovatnoa kako e se upustiti u
eksperimentisanje."
Nije udno, budui da su slavne bajke poput
Pepeljuge, Snjeane ili Uspavane ljepotice
stvarane davnih pedesetih godina kad je
svijet, pa tako i pogled na ene, bio potpuno
drukiji od ovoga danas. Pa, ba kao to se
mijenja svijet, trebale bi se mijenjati i princeze
uzori djevojicama irom svijeta.
Ali, da li je Dizni otiao dovoljno daleko ili je
tek poeo da napreduje?
Jedna majka je nedavno skupila 55 hiljada
potpisa kako bi navela Dizni da stvori princezu
s invaliditetom.
"Dizni je uvijek napredovao kako bi djecu
nauio ta je dobro, a ta loe. Njegovi filmovi
su nevjerovatno pouni i savren su nain
da djecu naue o moralu, te da stvare dobre

ljude. Ipak, filmovi nemaju gotovo nijednog


lika s invaliditetom. Naalost, takva djeca
su i dalje u najveoj mjeri rtve nasilja, te
etiketirani kao nepopularni tokom cjelokupnog
djetinjstva", rekla je. Takoe, zajednice
homoseksualaca trae da Elsa u sljedeem
nastavku crtia "Snjeno kraljevstvo" bude
homoseksualka. Idina Menzel, glas Else,
podrava akciju: "Mislim da je to odlina ideja!
Dizni jednostavno mora da pristane."
Zakljuak? injenica da e najnovija princeza
odavati sliku snane, pametne i nezavisne
heroine jako nas veseli. Ipak, Dizni jo ima
jako puno posla.

INICIJATIVA 122

Strana 26

Odbojkai BiH osvojili paraolimpijsko srebro


Reprezentacija Bosne i Hercegovine u
sjedeoj odbojci osvojila je srebrnu medalju na
15. paraolimpijskim igrama u Riju. Odbojkai
BiH su u finalu poraeni od reprezentacije
Irana sa 3:1.

odbojkai Bosne i Hercegovine osvojili su


dva zlata, u Atini 2004. i Londonu 2012., dok
su srebra izborili u Sydneyu 2000. godine i
Pekingu 2008. te ove godine u Rio de Janeiru.
Na paraolimpijskom turniru u Riju odbojkai
BiH u pet susreta ostvarili su tri pobjede i
dva poraza. U grupnom dijelu takmienja
maksimalnim rezultatima savladali su Ukrajinu
i Kinu, te u polufinalu Egipat, dok su dva puta
poraeni od Irana. Bronzanu medalju osvojila
je reprezentacija Egipta koja je savladala
domaina Brazil sa 3:2.
Pored paraolimpijskih medalja najuspjenija
sportska ekipa BiH devetostruki je evropski
U petom uzastopnom finalu paraolimpijskih i trostruki svjetski prvak. Boje Bosne i
turnira izmeu dvije najbolje selekcije na Hercegovine na Paraolimpijskim igrama u Rio
svijetu, Iranci su bili bolji i osvojili esto de Janeiru branili su: Adnan Kemer, Mirzet
paraolimpijsko zlato.
Duran, Sabahudin Delali (kapiten), Armin

Izabranici selektora Mirze Hrustemovia i


ovog puta su pruili maksimum, posebno u
drugom setu, ali su se na kraju morali oprostiti
od titule koja zaslueno ide u Teheran.
U dosadanjih pet paraolimpijskih nastupa

ehi, Benis Kadri, Ismet Godinjak, Adnan


Manko, Asim Medi, Nizam anar, Devad
Hamzi, Safet Alibai, Ermin Jusufovi,
selektor Mirza Hrustemovi, te treneri Ejub
Mehmedovi i Zikret Mahmutovi.

INICIJATIVA 122

Strana 27

You might also like