You are on page 1of 25

Prvih 100 dana rada Vlade

19. listopada 2016. 26. sijenja 2017.

Vlada Republike Hrvatske


26. sijenja 2017.

Prvih 100 dana rada Vlade


19. listopada 2016. 26. sijenja 2017.

U prvih 100 dana 14. Vlade Republike Hrvatske, uz osiguranu politiku stabilnost zemlje, pokrenute su reforme usmjerene na gospodarski
rast, pravnu sigurnost i drutvenu solidarnost.
Donesen je kvalitetan i racionalan proraun koji omoguuje ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske.
U cjelovitoj poreznoj reformi smanjeni su porezi na dohodak i na dobit,
a plae su poveane. Istodobno osigurana su sredstva za znaajno poveanje rodiljnih i roditeljskih naknada. Povean je proraun za znanost i obrazovanje. Znaajno su poveana sredstva za hrvatske branitelje, kao i obrambeni proraun, a nakon niza godina smanjenja.
Poboljan je postupak javne nabave i razraen plan za rastereenje
gospodarstva kako bi 2017. bila godina poduzetnitva i daljnjeg gospodarskog oporavka. Osigurana su sredstva za potporu razvoja hrvatskog
sela, a pojaanim nadzorom zajamena je zdravstvena ispravnost hrane. Gospodarenje otpadom e se temeljiti na krunom procesu, dok e
energetska obnova zgrada pridonijeti utedi energije.
S ciljem poveanja uinkovitosti javne uprave, donesen je poseban Akcijski plan, a poduzete su i mjere za uinkovitije upravljanje dravnom
imovinom osnivanjem novog Ministarstva. Osnivanjem dva posebna
Sredinja dravna ureda naglasila se vanost digitalizacije drutva,
kao i daljnjeg razvoja porta.
Na sjednici vladinog Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske odranoj u prosincu u Vukovaru potvrena je privrenost jaanju odnosa s hrvatskim
zajednicama diljem svijeta. Ojaano je partnerstvo izmeu Vlade i upanija te su uvedene mjere koje e ubrzati povlaenje sredstava iz europskih fondova.

Prvih 100 dana rada Vlade

1. Dravni proraun za 2017. i projekcije za 2018. i 2019.

Dravni proraun za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. Hrvatski sabor je donio 15. prosinca, a usmjeren je na ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske. Temelji se na oekivanim makroekonomskim pokazateljima, s naglaskom na ouvanju fiskalne odrivosti te poboljanju ivotnog standarda. U srednjoronom razdoblju oekuje se nastavak
pozitivnih kretanja i postupno ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti.
Planirane stope za naredne tri godine:
GODINA

RAST BDP-A

MANJAK OPE DRAVE

SMANJENJE JAVNOG DUGA

2017.

3,2

-1,6

81,5

2018.

3,2

-1,0

78,6

2019.

3,3

-0,6

75,3

(%)

(% BDP-A)

(% BDP-A)

Prvi puta od 1999. smanjen je udio javnog duga u bruto domaem proizvodu te se
oekuje njegovo daljnje smanjenje, to e pridonijeti padu troka kamata.
Vlada poduzima aktivnosti s ciljem izlaska iz procedure prekomjernog proraunskog manjka.
Vlada vodi odrivu i uravnoteenu fiskalnu politiku koja pridonosi trajnom smanjenju tereta duga i povratku kreditnog rejtinga na razinu investicijskog.
Takve mjere ve su prepoznate, to se pokazalo u prosincu 2016. kada je agencija
Standard & Poors unaprijedila procjenu kretanja kreditnog rejtinga iz negativne u
stabilnu.

2. Porezna reforma

Cjelovitom poreznom reformom smanjuje se ukupno porezno optereenje graana i poduzetnika, stvara se socijalno pravedniji porezni sustav te preduvjeti za veu konkurentnost, gospodarski rast i zapoljavanje. Potie se demografska obnova, zadravanje visokostrunih obrazovanih kadrova te razvoj obrtnitva, malog i srednjeg poduzetnitva, kao
i poljoprivrednika. Novi porezni sustav namijenjen je suzbijanju sive ekonomije, a pojednostavljenjem prua veu pravnu sigurnost poreznim obveznicima.

3 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

Uklonjena su negativna obiljeja koja su hrvatski porezni sustav inile nekonkurentnim i sloenijim nego u zemljama u okruenju.
Osigurana je odrivost javnih financija i financiranja funkcija lokalne i podrune
samouprave.
Reformom je obuhvaeno 16 zakona, ukljuujui sedam potpuno novih (Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na promet nekretnina, Zakon o lokalnim porezima,
Opi porezni zakon, Zakon o Poreznoj upravi i Zakon o upravnim pristojbama).
Uspostavljen je stabilan, odriv i predvidiv porezni sustav i porezna politika, koji
su preduvjeti za jaanje konkurentnosti zemlje i pravne sigurnosti.

Rastereenje graana
Osnovni osobni odbitak je ujednaen i podignut na 3.800 kuna za sve obveznike, a
podignut je i odbitak za djecu i druge uzdravane lanove:
Osoba s jednim djetetom ne plaa porez na dohodak do iznosa od 5.520 kuna neto
plae, umjesto dosadanjeg iznosa od 3.840 kuna;
Osoba s dvoje djece ne plaa porez na dohodak do iznosa od 8.000 kuna neto plae,
umjesto dosadanjeg iznosa od 5.680 kuna.
Smanjeno je ukupno porezno optereenje dohotka za oko 1,5 milijardi kuna i revidirani su porezni razredi (stope poreza na dohodak sniene su 25% na 24% te s 40%
na 36%).
Dodatnih 560 tisua graana osloboeno je plaanja poreza na dohodak, ime se
ukupan broj graana koji ne ulaze u kare poreza na dohodak poveao na 1,5 milijun.
Smanjena je stopa PDV-a s 25% na 13% za pojedine proizvode i usluge: elektrinu struju, repromaterijal u poljoprivrednoj proizvodnji, odvoz smea i odreene vrste robe.

Rastereenje gospodarstva
Stopa poreza na dobit smanjena je s 20% na 18%.
Za poljoprivrednike, obrtnike i male poduzetnike s godinjim prihodima manjima
od 3milijuna kuna sniena je stopa poreza na dobit na 12%, a porez mogu plaati i prema novanom naelu (naplaeni prihodi i plaeni rashodi).
Poduzetnicima je ukinut porez na tvrtku ili naziv.

Potpora obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima


Na 13% smanjena je stopa PDV-a za sadnice, sjeme, gnojivo i pesticide te druge agrokemijske proizvode, kao i za stonu hranu.
Pojednostavljene su administrativne obveze za male proizvoae alkoholnih pia i
male vinare.

4 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

Smanjena je stopa troarina za male destilerije s proizvodnjom do 2.500 litara rakije godinje (za 50% u odnosu na standardnu stopu).

3. Strategija upravljanja javnim dugom za razdoblje


2017. 2019.

Javni dug ope drave dosegao je krajem 2015. razinu od 289,6 milijardi kuna, odnosno 86,7% bruto domaeg proizvoda. Izlazak iz viegodinje gospodarske recesije kao
i postojee makroekonomske projekcije ukazuju na ublaavanje rizika refinanciranja te preokret dosadanjeg trenda rasta javnog duga. No i dalje visoka razina javnog
duga zahtijeva aktivnu politiku upravljanja dugom kako bi se osigurala njegova dugorona odrivost i ograniili negativni uinci povezanih rizika.
Odriv javni dug. Vlada je usvojila Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje
2017.-2019., koja definira osnovne ciljeve i provedbene metode unapreenja odrivosti ukupnog javnog duga i ublaavanja povezanih rizika.
Identificiranje i ublaavanje provedbenih rizika. Strategija identificira i provedbene rizike te naela njihovog ublaavanja s naglaskom na:
1. jaanje pravnog i institucionalnog okvira upravljanja javnim dugom;
2. ublaavanje rizika refinanciranja i smanjenja udjela kratkoronog duga u ukupnom javnom dugu;
3. ublaavanje valutnog rizika javnog duga;
4. ublaavanje kamatnog rizika javnog duga;
5. poveanje transparentnosti javnog duga i zaduivanja.

5 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

4. Akcijski plan za administrativno rastereenje


gospodarstva

Dosljednom i koordiniranom provedbom 104 mjere sadrane u Akcijskom planu za


administrativno rastereenje gospodarstva za 2017. poduzetnicima se omoguuje
jednostavnije i jeftinije poslovanje te se poboljava i uinkovitost regulatornog okvira. Oekuje se kumulativno rastereenje gospodarstva za prosjeno 30% po svakom
mjerenom podruju, to e prema procjenama iznositi utede do 1,5 milijardi kuna.
Poslovanje se rastereuje od suvinih administrativnih trokova te se poduzetnicima
olakava provedba pojedinih obveza, no pritom se ne smanjuju ni standardi ni primjena pravila. Za poslovni sektor to znai poveanje konkurentnosti i liberalizaciju
trita usluga.
Nova rastereenja. Osnovano je i meuresorno Povjerenstvo za smanjenje i ukidanje
neporeznih davanja ija je zadaa odrediti popis davanja koji e biti predmet rastereenja kroz smanjenje od barem 30% ili ukidanje.
Kljuni oekivani uinci mjera za rastereenje administrativnih trokova do kraja 2017.:
1,5 milijardi kuna. Administrativni trokovi za poduzetnike smanjuju se za 30%,
ime e gospodarstvo utedjeti do 1,5 milijardi kuna na razini godine.
Bez papira i biljega. Pokretanje poslovanja trgovakog drutva postaje jeftinije i jednostavnije elektronikim putem, bez papira i biljega, to e poboljati pozicije na ljes
tvici Doing Business.
Digitalizacija administrativnih procesa pridonosi uklanjanju zapreka konkurent
nosti.
Manje optereenje uz iste standarde. Smanjuje se optereenje poduzetnika i olakava nain provedbe dijela obveza vezanih uz sanitarne i zdravstvene uvjete, uz zadravanje nunih standarda koji su razmjerni javnom interesu.
Povoljnije i jednostavnije. Smanjuju se visoki trokovi za poduzetnike i olakava nain provedbe pojedinih obveza na podruju zatite na radu kako bi obveze bile razmjerne vrsti i veliini poduzea.
Povoljnija trgovina i promet nekretnina. Uz e-dozvole za administrativni pristup
djelatnostima, sektor trgovine i posredovanja u prometu nekretnina e poslovati uz
manje trokove.
Liberalizira se trite profesionalnih usluga.
Nie lanarine. Za 30% sniavaju se cijene ispita i obveznih lanarina pri strukovnim
komorama za porezne savjetnike i revizore te obvezna lanarina za odvjetnike, a sniavaju se i cijene javnobiljenikih usluga.
E-pristojbe provodi se naplata pristojbi elektronikim putem.
Evidencije radnog vremena vode se na jednostavniji nain.
Internet trgovina se oslobaa obveze fiskalizacije.

6 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

5. Javna nabava

Novim Zakonom o javnoj nabavi, koji je na snazi od prvog dana 2017., procedura javne nabave postaje jednostavnija i povoljnija, a postupak transparentan. Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude sada je kljuni kriterij za odabir. Uvodi se vea fleksibilnost, poveava se pravna sigurnost svih dionika te se ostvaruje najbolja vrijednost za
javni novac uz osiguravanje kvalitetnijeg trinog natjecanja. Poboljan i osuvremenjen sustav javne nabave e imati sinergijski uinak na sve sudionike u postupcima
javne nabave. Trite javne nabave, koja ini 12% BDP-a, otvara se malim i srednjim
poduzetnicima, dok za naruitelje nova pravila znae bolju kontrolu procesa i odgovornije gospodarenje javnim sredstvima. Ujedno, kroz rad Sredinjeg dravnog ureda za javnu nabavu osigurana je transparentnija provedba objedinjene javne nabave.
Kljune prednosti za poduzetnike i naruitelje su sljedee:
Kvalitetniji odabir: prednost ekonomski najpovoljnijoj ponudi, tj. najboljoj vrijednosti za novac. Cijena je pritom samo jedan od kriterija. Taj e kriterij postati obvezatan
1. srpnja 2017.
Jednostavnija procedura: uvedena je Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi
prema kojoj je od sada dostatna izjava ponuditelja da udovoljava svim uvjetima nadmetanja, a samo e najpovoljniji ponuditelj imati obvezu dostaviti naruitelju potvrde
i drugu dokumentaciju.
Transparentan postupak: sve zainteresirane strane mogu dobiti uvid u dokumentaciju i prije formalnog poetka postupka javne nabave jer je naruitelj u obvezi provesti
prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dijela
dokumentacije o nabavi.
Manji trokovi: ukupno je za 80% smanjeno administrativno optereenje poduzetnika u postupku javne nabave:
smanjeni su trokovi jamstava ponuaa (s 5% na 3% procijenjene vrijednosti nabave);
za nabave procijenjene vrijednosti do 750.000 kuna naknada za albu smanjena je
za 50% i sada iznosi 5.000 kuna;
ukinuta je upravna pristojba za albu od 70 kuna.
Krai rokovi: u svim postupcima propisan je jedinstven rok za albu od deset dana.

7 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

6. Razvoj poduzetnitva i obrta

Svjesna vanosti privatnog sektora koji je kljuan nositelj ekonomskog razvoja drave i pokreta hrvatskog gospodarstva, Vlada posebnu pozornost posveuje potpori i
razvoju poduzetnitva i obrtnitva. Nastoji se poboljati konkurentnost i uinkovitost
te olakati pristup financiranju mikro, malih i srednjih subjekata gospodarstva kroz
veu dostupnost kredita i ostalih oblika financiranja.
Obrazovanje u obrtnikim zanimanjima. Proveden je projekt Stipendiranje uenika u obrtnikim zanimanjima radi poticanja uenika na obrazovanje za rad u deficitarnim obrtnikim zanimanjima. U proraunu za 2017. osigurano je 18 milijuna kuna
za uenike stipendije u kolskoj godini 2016./17. to je 56% vie nego u proraunu
za 2016. Tijekom sijenja je dodijeljeno 1373 stipendije za koje je u tijeku potpisivanje
ugovora s korisnicima, ime je ve premaen ukupan broj stipendija dodijeljen u 2016.
u kojoj je dodijeljeno 1280 stipendija. Do kraja veljae oekuje se dodjela jo oko 600
stipendija uenicima koji su pozvani da dopune svoju prijavu. Sveukupno, u ovoj e
godini biti dodijeljeno700 stipendija vie nego u 2016.
Bespovratna EU sredstva za poduzetnike. U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, u protekla 3 mjeseca, doneseno je 243 odluka o financiranju u
iznosu od 177 milijuna kuna bespovratnih sredstava, to e rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta.
83 zajma. Kroz financijske proizvode Mikro zajmovi i Mali zajmovi poduzetnicima
su dodijeljena 83 zajma vrijednosti 22,6 milijuna kuna.

7. Strateko upravljanje dravnom imovinom

Hrvatska raspolae znaajnim fondom imovine koja je nedovoljno iskoritena ili zaputena te je jedna od bitnih prepreka gospodarskog rasta. Stoga je cilj unaprijediti
upravljanje dravnom imovinom i stvoriti preduvjete za njeno stavljanje u funkciju.
INA: Donesena je strateka politika odluka o potrebi povratka INA Industrija nafte
d.d. Zagreb u veinsko dravno vlasnitvo.
Savjet za pregovore: Osnovan je Savjet za pregovore s MOL Hungarian Oil&Gas PLC u
vezi s moguim otkupom dionica koje MOL dri u INA-i.
Imunoloki zavod: Odrana je Skuptina i oformljen Nadzorni odbor, to je omoguilo nastavak rada dionikog drutva te je u tijeku rad Savjetodavnog radnog tijela koje
izrauje preporuke za odriv nastavak poslovanja.

8 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

8. Regionalni razvoj i europski fondovi

U samo dva mjeseca predsjednik Vlade obiao je sve hrvatske upanije kako bi se upoznao s kljunim prioritetima rada i planovima na upanijskoj razini. Prvi put odran
je sastanak svih upana i lanova Vlade na kojem je dogovoreno jaanje partnerstva
Vlade i upanija, koje su povijesni oblik teritorijalnog ustroja i imaju preduvjete da
budu uspjeni nositelji novog razvojnog ciklusa, osobito kroz uspjeno koritenje europskih fondova.
Otoci i potpomognuta podruja. Pokrenute su zakonodavne reforme radi jaanja
potpomognutih podruja i poticanja razvoja hrvatskih otoka.
Slavonija. Pokrenut je Projekt Slavonija kako bi se do 2020. uloilo 2,5 milijardi eura
za poljoprivredu, ruralni i regionalni razvoj, gospodarstvo, promet, energetiku te obrazovanje i demografsku obnovu.
Jednostavnije do fondova. Inicirane su izmjene pravnog okvira za pojednostavljenje
postupka koritenja europskih sredstava.
Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.2020. pokrenuto je est
postupaka dodjele sredstava u ukupnom iznosu od 978,59 milijuna kuna, od ega
917,84 milijuna kuna ine bespovratna sredstva. Ugovoreno je 49 projekata ukupne
vrijednosti 1.104,23 milijuna kuna, od ega 756,50 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
HBOR. U prosincu 2016. potpisan je sporazum o financiranju s Hrvatskom bankom za
obnovu i razvitak za novi financijski instrument ESIF Krediti za rast i razvoj ija vrijednost iznosi 110 milijuna eura iz europskih fondova. Uz sredstva poslovnih banaka,
hrvatskim poduzetnicima na raspolaganju e biti 220 milijuna eura uz znatno povoljnije uvjete od trinih.
Europski socijalni fond. U prvih 100 dana Vlade kroz Europski socijalni fond ukupno
je ugovoreno projekata u vrijednosti od preko 196 milijuna kuna, a njihovim korisnicima isplaeno preko 90 milijuna kuna.

9 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

9. Poticanje poljoprivrede i ruralnog razvoja

Razvijeno hrvatsko selo kljuan je imbenik u ukupnom gospodarskom razvoju Hrvatske. Stoga Vlada eli unaprijediti poticaje poljoprivrednim proizvoaima kako bi
se osigurala prehrambena neovisnost Hrvatske.
Milijarda kuna potpora. Zavrena je obrada natjeaja za investicije u ruralnom raz
voju koja je trajala 2 godine preko milijardu kuna potpora iz europskih fondova za
odobrene projekte sada moe ii u realizaciju.
Administrativno rastereenje. Poljoprivrednici su rastereeni nepotrebne administracije i objavljen je novi natjeaj za mlade poljoprivrednike (50.000 eura po projektu).
Avans izravnih plaanja. Isplaen je avans izravnih plaanja poljoprivrednicima
(806 milijuna kuna).
Odteta voarima. Isplaena je odteta voarima zbog posljedica mraza (20 milijuna
kuna).
Vei poticaji. Osigurano je 305 milijuna kuna vie za poticaje poljoprivrednicima u
2017.

10. Sigurna hrana i promicanje domaih prehrambenih


proizvoda

Proveden je pojaan nadzor subjekata u poslovanju s hranom. Nalazi inspekcije objavljeni su te su protiv prekritelja pokrenuti postupci. Navedeno je rezultiralo boljom
samokontrolom trgovaca te pojaanom kupnjom hrvatskih prehrambenih proizvoda.
Zaustavljena ptija gripa. U dva navrata pojave ptije gripe u domae peradi, veterinarska inspekcija uspjela je u jedan dan zaustaviti irenje te opasne bolesti.
Kvalitetnija i svjeija hrana. Novim Zakonom o javnoj nabavi daje se mogunost kolama, vrtiima, bolnicama, vojarnama, studentskim centrima i starakim domovima
da nabave hranu koja od polja do stola putuje najvie 48 sati. Time potroai dobivaju kvalitetniju i svjeiju hranu, a domai proizvoai imaju unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda.
Sljedivost vina. Uvozna i hrvatska vina dosad nisu bila u jednakom poloaju. Sad se
uvozna vina moraju slati na analizu i moraju dokazati sljedivost ime je osigurana
kvaliteta proizvoda na hrvatskom tritu.

10 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

Autohtoni proizvodi. Provedena je informativna kampanja o 15 registriranih autohtonih hrvatskih proizvoda koji na razini EU nose zatienu oznaku izvornosti ili zem
ljopisnog podrijetla te njih jo 7 koji su u postupku registracije.
Kupovanje domaih proizvoda. Provodi se informativna kampanja o kvaliteti hrvatskih proizvoda kroz oznake: Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Jaja hrvatskih farmi, Kruh hrvatskih polja radi poticanja kupovanja hrvatskih proizvoda.

11. Ribarstvo

Ribolov malom plavom ribom ini preko 90% hrvatskog ribolova to govori o znaaju ove gospodarske grane kako za priobalno i otono gospodarstvo tako i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Uzgoj tuna u Hrvatskoj je gotovo 100% izvozna djelatnost.
Potpora pomorstvu i ribarstvu. Kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo
Hrvatskoj je isplaeno 30 milijuna kuna.
Mala plava riba. Zahvaljujui angairanim pregovorima na razini Europske unije nije
dolo do uvoenja ribolovnih kvota.
Tuna. Osigurano je poveanje kvote za godinji izlov tune za 2017. na 661,82 tone.

12. Razvoj modernog i uinkovitog prometnog sustava

U svrhu razvoja modernog i uinkovitog prometnog sustava, od luka preko eljeznica


do rijenog i zranog prometa, nastavljamo ulagati u prometno povezivanje Hrvatske
te razvoj prometne infrastrukture.
Projekt izgradnje Peljekoga mosta. Nastavlja se projekt izgradnje, a tijeku je postupak javne nabave radi odabira izvoaa radova. Nakon postupka izabrani e izvoai
dovriti projekt.
Nacionalni plan razvoja luka. Donesen je Nacionalni plan razvoja luka otvorenih za
javni promet od upanijskog i lokalnog znaaja koji e omoguiti jedinstven razvoj
ukupnog priobalnog i otonog podruja.
Luke od osobitoga gospodarskog interesa. Radi postizanje pozitivne konkurentske
sposobnosti u odnosu na luke u okruenju izraen je i Nacionalni plan razvoja luka od

11 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

osobitoga (meunarodnoga) gospodarskog interesa za Hrvatsku koji je trenutno u postupku javne rasprave. Oba dokumenta su preduvjet za koritenje financijskih sredstava fondova Europske unije.
Zrana luka Split. Potpisan je Ugovor o izvoenju radova na rekonstrukciji i dogradnji putnikog terminala Zrane luke Split. Ovim projektom poveat e se kapacitet
terminala na 2.500 putnika u vrnom satu i osigurati visoka kvaliteta usluge. Projekt
vrijedi otprilike 60milijuna eura, a zavretak radova oekuje se u srpnju 2019.
Pruga Krievci Koprivnica dravna granica. H Infrastruktura potpisala je s Europskom komisijom sporazum kojim joj je osigurano sufinanciranje projekta rekonstrukcije i izgradnje eljeznike pruge na dionici Krievci Koprivnica dravna granica, iz financijskog instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility) u
visini od 85%, to je neto vie od 241 milijun eura. Ovim projektom H Infrastruktura
nastavlja s modernizacijom Mediteranskog koridora na dijelu od Zagreba do granice
s Maarskom.
Ugovoreni su sljedei projekti:
Juna obilaznica Osijeka. Ugovor Dogradnja junog kolnika dravne ceste D2, Juna
obilaznica Osijeka, dionica: vorite Koridor VC vorite Tenjska, potpisan je 20.
listopada 2016. izmeu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskih cesta
d.o.o. Projekt je ugovoren na iznos od 53.141.334,99kn.
Splitska obilaznica. Ugovor Izgradnja splitske obilaznice, dionica 1: Plano-Katel Suurac/ Katel Gomilica, LOT2: Katel Stari-Katel Suurac/Katel Gomilica, potpisan
je 20. prosinca 2016. izmeu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskih
cesta d.o.o. Projekt je ugovoren na iznos od 59.994.105,56 kn.
Automatizacija naplate i kontrole voznih karata. Ugovor Idejni projekt automatizacije naplate i kontrole voznih karata u sustavu integriranog prijevoza putnika,
potpisan je 20. prosinca 2016. izmeu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
i Integriranog prometa zagrebakog podruja d.o.o. Projekt je ugovoren na iznos od
316.200,00 kn.

13. Energetska uinkovitost

U komunikaciji s opskrbljivaima odgoena je uspostava trita elektrine energije


te su na taj nain otklonjeni negativni uinci za sudionike trita elektrine energije. Provedbom mjera energetske obnove i koritenje obnovljivih izvora energije u viestambenim zgradama planira se znatno smanjenje potronje energije za grijanje/
hlaenje. Po pozivu za energetsku obnovu zgrada i energetsku obnovu zgrada u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja ukupno je u Europskom fondu za regionalni razvoj osigurano 304 milijuna kuna.

12 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

Obnovljivi izvori energije: donesena je Uredba o izmjenama Zakona o obnovljivim


izvorima energije i visokouinkovitoj kogeneraciji kojom je sprijeen udar na standard graana.
Energetska obnova zgrada: objavljen je Poziv za dostavu projektnih prijedloga Energetska obnova viestambenih zgrada. Energetska obnova sufinancirat e se u visini
od 60%, neovisno o lokaciji, uz najvie 13 milijuna kuna bespovratnih sredstava po
projektu.
Sufinanciranje energetske obnove: objavljen je i Poziv za dostavu projektnih prijedloga Energetska obnova zgrada i koritenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. Energetska obnova sufinancirat e se u visini od 35% do 60% ovisno o indeksu razvijenosti i o tome da li je zgrada
u kontinentalnoj ili primorskoj Hrvatskoj, uz najvie 10 milijuna kuna bespovratnih
sredstava po projektu.

14. Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.2022.

Plan gospodarenja otpadom vaan je preduvjet za koritenje sredstava iz europskog


Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Program ukupno predvia oko 475
milijuna eura za financiranje sektora otpada. Usvojeni plan stvara preduvjete za raz
voj krunog gospodarstva, novog koncepta koji uzima u obzir razvoj industrije i gospodarstva, ali isto tako vodi brigu o zatiti okolia i prirode na razini Europske unije.
Plan izmeu ostalog predvia:
odvojeno prikupljanje na kunom pragu;
uvoenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja otpada prema
sastavu i koliini;
uvoenje naknade za odlaganje komunalnog otpada;
reciklana dvorita i reciklane centre sa sortirnicama i kompostitima u kojima
e se odvojeno prikupljene vrste otpada pripremati za recikliranje.
Plan e omoguiti razvoj industrije recikliranja, otvaranje novih, zelenih radnih mjesta i ispunjavanje preuzetih europskih obveza u pogledu recikliranja.

13 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

15. Ulaganje u znanost i obrazovanje

Razvoj ljudskih potencijala, modernije i kvalitetnije obrazovanje prioriteti su Vlade.


Stoga je proraun za znanost i obrazovanje povean za preko 11%, a nastavlja se cjelovita obrazovna reforma.
Dodatnih 500 milijuna vie za stipendije i razmjene. Osigurano je dodatnih 400 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za 15.000 studentskih stipendija i 100 milijuna kuna za europske razmjene.
150 milijuna eura za strukovno obrazovanje. Donesen je Akcijski plan provedbe Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2016. 2020., ime
je ispunjen posljednji uvjet za koritenje sredstava europskih fondova za strukovnog
obrazovanje i osposobljavanje u iznosu od gotovo 150 milijuna eura.
165 milijuna eura za visoko obrazovanje i cjeloivotno uenje osigurano je sklopljenim ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava iz europskih fondova: 134 milijuna
kuna za poveanje pristupa elektronikim izvorima znanstvenih informacija e-Izvori (za NSK); 20 milijuna kuna za unapreenje sustava osiguranja te kvalitete visokog
obrazovanja (za AZVO) i 11 milijuna kuna za promociju cjeloivotnog uenja (za ASOO).

16. Demografska obnova i socijalna skrb

Vodei rauna o viegodinjim nepovoljnim demografskim pokazateljima cilj Vlade


je mjerama populacijske politike utjecati na porast nataliteta stvaranjem povoljnijeg
okruenja i financijskih uvjeta za obitelji s novoroenom djecom. Vlada je zapoela s
reformskim mjerama sustava socijalne skrbi u cilju smanjenja siromatva i zatite
najosjetljivijih skupina drutva.
Rodiljne i roditeljske naknade. U Dravnom proraunu za 2017. izdvojena su sredstva za znaajno poveanje rodiljnih i roditeljskih naknada. Radna skupina radi na
priprema Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, ije je donoenje predvieno
za srpanj 2017.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi je u proceduri javne rasprave. Njime se osigurava preduvjet za socijalno ukljuivanje najsiromanijih i najranjivijih skupina u drutvo te potie njihova radna aktivacija.

14 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

17. Poveanje minimalne plae

Imajui na umu da se u 2017. oekuje nastavak gospodarskog rasta prosjenom stopom od 3,2% i nominalni rast bruto plaa od 1,9%, Vlada je provela konzultacije sa socijalnim partnerima i donijela odluku o poveanju minimalne bruto plae.
Minimalna bruto plaa za 2017. uredbom je poveana za 156 kuna, s 3.120 na
3.276kuna, to predstavlja poveanje od 5%.
Udio minimalne plae u prosjenoj bruto plai isplaenoj u Hrvatskoj od sijenja do
rujna 2016. iznosit e 42,9% umjesto dosadanjih 38,8%.

18. Poveanje plaa u dravnim i javnim slubama

Nakon konzultacije sa socijalnim partnerima uspjeno su okonani pregovori sa sindikatima dravnih slubenika i namjetenika. Dogovoreno je da e se pitanje rasta
osnovice za obraun plaa u dravnoj slubi ubudue ureivati iskljuivo putem Kolektivnog ugovora.
Za dravne slubenike i namjetenike dogovorena je dinamika rasta osnovice tijekom 2017. s poveanjima 2% od 01. sijenja 2017., 2% od 01. kolovoza 2017. i 2% od 01.
studenog 2017.
Pozitivnim dogovorom sa sindikatima dravnih slubenika i namjetenika Vlada alje jasnu poruku za nastavak socijalnog dijaloga i daljnje pregovore i sa sindikatima
javnih slubi.
Odlukom Vlade javnim slubenicima poveana je osnovica za 2%. Ovom odlukom
za oko 180.000 javnih slubenika u obrazovanju, zdravstvu, znanosti i kulturi osnovica je poveana s 5.108,84 kuna na 5.211,02 kuna.

15 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

19. Kultura

Imajui na umu kljunu vanost kulture i kreativnih industrija za drutvo u cjelini,


sredstva za financiranje kulturnih programa i projekata poveana su ve u prvoj godini mandata za 3,2%. Pribroje li se tome izvanproraunski korisnici i sredstva iz europskih fondova, ukupna svota koja Ministarstvu stoji na raspolaganju uveana je za
20%. Uz poveanje sredstva za kulturu uvedena je i nova proraunska stavka iz koje
e se financirati poticanje sudjelovanja u kulturi i razvoj publike.
Bre procedure i ranije plaanje. Prvi puta nakon pet godina, a vodei rauna o obeanju da e se urediti i ubrzati procedure, veina rezultata financiranja objavljena je
krajem 2016. uvaavajui prijedloge pojedinih kulturnih vijea.
Umjetnost i kultura za mlade. U okviru Operativnih programa Uinkoviti ljudski potencijali osigurano je 18 milijuna kuna za poticanje bolje socijalne ukljuenosti mladih,
osobito mladih u nepovoljnom poloaju. U tu svrhu otvoren je poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom Umjetnost i kultura za mlade.

20. Turizam

U prvih devet mjeseci 2016. prihodi od turizma, odnosno od stranih gostiju iznosili
su 7.902 milijuna eura, to u odnosu na isto razdoblje 2015. predstavlja rast od 8,3% ili
603,3 milijuna eura. U 2017. u turistiki sektor uloit e se vie od 800milijuna eura,
to je znaajan porast u odnosu na prologodinjih 676 milijuna eura. Otvorit e se takoer najmanje 42nova ili novoobnovljena hotela, to e doprinijeti daljnjem poveanju prihoda od turizma.
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Produljenjem roka vaenja privremenih rjeenja (nastalim zbog podnoenja zahtjeva za legalizaciju objekata) omoguuje se daljnje
obavljanje djelatnosti i pruanje ugostiteljskih usluga u domainstvu kao i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. To se odnosi na sve koji su ve pribavili privremena rjeenja. Omoguuje se i podnoenje novih zahtjeva za izdavanje navedenih
privremenih rjeenja. Time se sprjeava mogue ponovno neregistrirano obavljanje
djelatnosti i povratak u sivu zonu, a zadravaju se potrebni smjetajni kapacitet.
Zakon o lanarinama u turistikim zajednicama. U sklopu mjera za smanjenje parafiskalnih nameta, izmjenama zakona stope za obraun lanarine u turistikim zajednicama smanjenje su za 5% od 1.sijenja2017.

16 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

Kongresni turizam. Predstavljen je Akcijski plan za razvoj kongresnog turizma te su


stvoreni preduvjeti za donoenje odluke Turistikog vijea Hrvatske turistike zajednice za ponovno otvaranje Kongresnog ureda Hrvatske.

21. Zdravstvo

Zdravstveni sustav mora osigurati potpunu zdravstvenu sigurnost svih graana. Vlada je zapoela s aktivnostima izgradnje modernog i financijski odrivog zdravstvenog
sustava. Poduzete su pripremne radnje za objedinjenu nabavu lijekova i potronog
materijala za bolnice kao i jedinstvenu nabavu posebno skupih lijekova. Provedbom
tih mjera osigurat e se odgovarajua opskrba lijekova uz financijske utede.
Nova bolnica u Rijeci. Osigurana su sredstava za izgradnju objekta nove bolnice na
lokalitetu Suak KBC Rijeka
Nova djeja bolnica u Zagrebu. Poduzete su pripremne radnje za izgradnju nove jedinstvene djeje bolnice u Zagrebu
Potpora iz europskih fondova. Osigurana su dodatna sredstva iz europskih fondova
u iznosu od 500 milijuna kuna za potrebe zdravstvenih ustanova.
Usavravanje lijenika. Izmijenjen je Pravilnik o specijalistikom usavravanju doktora medicine koji ne sputava mlade lijenike u razvoju karijere uz odgovarajuu mjere prema upanijama kao vlasnicima zdravstvenih ustanova.
Natjeaji za pripravniki sta. Raspisan je natjeaj za financiranje pripravnikog
staa doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije i magistara
medicinske biokemije.
Hitni zrani prijevoz. Potpisan je Sporazum s MORH-om o suradnji u provedbi hitnog
zranog medicinskog prijevoza.

17 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

22. Osobe s invaliditetom

U Hrvatskoj je vie od oko pola milijuna osoba s invaliditetom. Vlada je osobe s invaliditetom uvrstila u svoj Program u svim segmentima rada od obrazovanja do zapoljavanja. Povodom Meunarodnog dana osoba s invaliditetom u Vladi je odran sastanak s predstavnicima Saveza osoba s invaliditetom.
Nacionalna strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od
2016. do 2020. je izraena i bit e upuena Vladi na usvajanje u veljai 2017.
Otvoreno pitanje rada osobnih asistenata u nastavi uspjeno je rijeeno te su osigurana sredstva za nastavak njihovog rada.
Osigurani su uvjeti za odrivost EU projekta za irenje usluge osobne asistencije u
vidu prijelaznih ugovora u vrijednosti od oko 8 milijuna kuna te je objavljen novi natjeaj za razvoj usluge osobne asistencije u vrijednosti od 81,2 milijuna kuna.
Zavod za vjetaenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom dodijelio je 34 milijuna kuna bespovratnih sredstava u prosincu 2016. za sedam zatitnih radionica za programe otvaranja novih radnih mjesta i odravanje zaposlenosti u njima.
753 tisue kuna osigurano je udrugama za financiranje projekata za prilagodbu i
izradu udbenika i literature za slijepe i slabovidne uenike i studente za kolsku/akademsku godinu 2016./17.

23. Nacionalna sigurnost i obrana

U skladu s recentnim geopolitikim i gospodarskim promjenama i okolnostima redefinira se koncept nacionalne sigurnosti koji e, po donoenju stratekih dokumenta,
na kvalitetniji nain tititi vitalne nacionalne interese i integritet dravnog podruja,
promovirati temeljne vrijednosti drutva te jamiti sigurnost naih graana.
Nova strategija i zakon. Osnovano je Povjerenstvo Vlade za izradu Nacrta prijedloga
nove strategije nacionalne sigurnosti i Nacrta prijedloga zakona o sustavu domovinske sigurnosti.
Vei proraun. Zaustavljen je negativan trend pada obrambenog prorauna, te e
sredstva za 2017. omoguiti poboljanje uvjeta ivota i rada vojnika, doasnika i asnika te nastavak s projektima opremanja i modernizacije Oruanih snaga Republike
Hrvatske.

18 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

Hrvatska vojna industrija. Pripremljen je ugovor s domaom vojnom industrijom u


iznosu od oko 200 milijuna kuna koji e biti potpisan 30. sijenja 2017. to e stimulirati hrvatski vojnu industriju, kao vanu granu gospodarstva.

24. Hrvatski branitelji

Vlada titi prava i dostojanstvo hrvatskih branitelja i njihovih obitelji te poduzima mjere radi objedinjavanja braniteljskih i stradalnikih prava u jedinstveni zakon. U vezi s
procesuiranjem ratnih zloina u susjednim dravama Vlada prua potporu hrvatskim
dravljanima te sustavno radi na uspostavi kvalitetnije meudravne suradnje.
Sjednica Vlade u Vukovaru. Povodom Dana sjeanja na rtvu Vukovara 1991. u Gradu heroju je 17. studenoga 2016. odrana prva sjednica Vlade izvan Zagreba. Jedan od
zakljuaka je osnivanje Povjerenstva za proglaenje Vukovara mjestom posebnog pijeteta.
Stopostotnim hrvatskim ratnim vojnim invalidima I. skupine u prosincu urueno
je 105 osobnih automobila, ija ukupna vrijednost iznosi 16,68 milijuna kuna.
Radi pruanja pomoi uhienim pripadnicima Hrvatskog vijea obrane osnovano
je Povjerenstvo za koordinaciju aktivnosti u vezi s procesuiranjem ratnih zloina u Bosni i Hercegovini, koje je do sada odralo pet sjednica.
Izmijenjena je Uredba o kriterijima za bodovanje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje branitelja.
Vlada provodi program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata u razdoblju od 17. listopada do 31. prosinca 2016. na podruju
Vukovarsko-srijemske upanije pregledana su 823 hrvatska branitelja, u 2017. planiran je pregled 32.000 hrvatskih branitelja u svim upanijskim bolnicama za koju namjenu je u proraunu osigurano 26 milijuna kuna.

19 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

25. Reforma pravosua i uprave

Nastavljen je trend smanjenja broja nerijeenih sudskih predmeta kao i trend smanjenja trajanja postupaka. Broj nerijeenih predmeta na kraju 4. kvartala 2016. je
508.931, dok je na kraju 3.kvartala 2016. bio 538.258, to je smanjenje od 5,4%. U pripremi je niz mjera za poveanje uinkovitosti dravne i javne uprave to je jedno od
kljunih podruja na kojima e Vlada temeljiti svoje djelovanje do 2020.
Spajanje zemljinih knjiga i katastra: zajedniki informacijski sustav zemljinih
knjiga i katastra uveden je u sve Zemljinoknjine odjele i katastarske urede u Hrvatskoj, ukljuujui i katastar grada Zagreba, ime su stvoreni preduvjeti za budue organizacijsko spajanje zemljinih knjiga i katastra u jedno tijelo.
Poboljanje rada pravosudnih tijela i zatvorskog sustava: iz programa IPA 2012
uspjeno je ugovoreno 5 komponenti u ukupnoj vrijednosti od gotovo 40 milijuna
kuna za nadogradnju sustava praenja predmeta i nabave opreme na dravnim odvjetnitvima, daljnje poboljanje sustava upravljanja predmetima na sudovima nabava opreme te razvoj jedinstvenog informacijskog sustava za zatvorsku administraciju.
Usvojen je Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja javne uprave u razdoblju
od 2017. do 2020. Akcijski plan usklaen je sa Strategijom razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. i ex ante uvjetima za koritenje europskih fondova unutar
Operativnog programa Uinkoviti ljudski potencijali. Za provedbu Akcijskog plana
osigurano je 880 milijuna kuna, od ega e se 85% sufinancirati iz europskih fondova.

26. Zatita vanjske granice, migracije i sigurnost cestovnog


prometa

Vlada nastavlja s intenzivnim pripremama za ulazak u Schengen. U tom kontekstu, a


radi uinkovitijeg suzbijanja nezakonitih migracija, novom je tehnologijom pojaan
nadzor dravne kopnene i pomorske granice. U sijenju 2017. zavreno je koritenje
sredstava Schengenskog financijskog instrumenta. Prema preliminarnom izraunu,
iz tih sredstava ukupno je utroeno oko 116 milijuna EUR, odnosno 97,5% od ukupno
raspoloivih 120 milijuna. Po izraunu postotka iskoritenosti Hrvatska se svrstava
na 5. mjesto meu dravama koje su prije nas koristile ovaj instrument.
U Hrvatsku je do sad premjeteno 19 osoba po osnovi premjetanja, slijedom odluke Vlade o premjetanju i preseljenju dravljana treih zemalja i osoba bez dravljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje meunarodne zatite od 16. srpnja 2015.

20 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

Spremnost za prihvat 50 osoba: Hrvatska je u sijenju 2017. izrazila spremnost prihvatiti 50 osoba po osnovi premjetanja (20 iz Italije i 30 iz Grke od ega pet maloljetnika bez pratnje).
Poveanje sigurnosti cestovnog prometa: intenziviranje preventivnih i represivnih
aktivnosti pridonijelo je smanjenju broja prometnih nesrea. Na kraju 2016. zabiljeeno 307 poginulih u prometnim nesreama, to je najmanje od kada se sustavno statistiki prate prometne nesree i njihove posljedice.

27. Europske i vanjskopolitike aktivnosti

Pored sudjelovanja na dva sastanka Europskog vijea, predsjednik Vlade je bio u etiri bilateralna slubena posjeta (Bosni i Hercegovini, Ukrajini, Njemakoj i Izraelu) te
je sudjelovao na 5.sastanku efova vlada zemalja sredinje i istone Europe i Kine u
Rigi te na godinjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.
Bruxelles, 20. i 21. listopada 2016. Sastanak Europskog vijea.
Bosna i Hercegovina, 28. i 29. listopada 2016. Prvim slubenim inozemnim posjetom predsjednika Vlade Bosni i Hercegovini dala se snana potpora europskoj budunosti susjedne zemlje i ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Riga, 5. studenoga 2016. Predsjednik Vlade sudjelovao je na 5. sastanku efova vlada
zemalja sredinje i istone Europe i Kine u Rigi. Tom prigodom susreo se s predsjednikom Vlade Kine, predsjednicom Vlade Poljske te predsjednikom Vlade eke.
Ukrajina, 20. i 21. studenog 2016. Prilikom slubenog posjeta Ukrajini predsjednik
Vlade ponudio je pomo u prenoenju iskustva Hrvatske u procesu mirne reintegraciji. Dogovorena je potpora Hrvatske u provedbi Sporazuma o pridruivanju Ukrajine
i Europske unije. Odran je uspjean gospodarski forum na kojemu je sudjelovalo oko
300 hrvatskih i ukrajinskih gospodarstvenika.
Njemaka, 11. i 12. prosinca 2016. Predsjednik Vlade posjetio je Berlin, gdje se susreo
s njemakom kancelarkom te su potvreni izvrsni politiki i gospodarski odnosi Hrvatske i Njemake.
Bruxelles, 15. i 16. prosinca 2016. Sastanak Europskog vijea.
Zagreb, 15. sijenja 2017. Prilikom 25. obljetnice meunarodnog priznanja Republike
Hrvatske, na poziv predsjednika Vlade predsjednik Europskog vijea posjetio je Hrvatsku te je tom prigodom odrao sveani govor u Hrvatskom saboru.
Davos, 19. i 20. sijenja 2017. Predsjednik Vlade sudjelovao je na godinjem sastanku
Svjetskog gospodarskog foruma, gdje se u zasebnim prigodama sastao sa vicarskom
predsjednicom, gruzijskim premijerom, glavnim tajnikom NATO-a, glavnim tajnikom

21 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), visokom predstavnicom


EU-a za vanjsku politiku i sigurnost te povjerenikom Europske komisije za proirenje i susjedstvo. Sudjelovao je na panelu Go East: Strenghtening Europes Neighbours.
Izrael, 23. i 24 sijenja 2017. Na poziv izraelskog premijera predsjednik Vlade je boravio u posjetu Izraelu, ime su dodatno poboljani odnosi izmeu Hrvatske i Izraela.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova


Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova posjetio je susjednu
Sloveniju i Maarsku, bio je u bilateralnim posjetima Austriji, Njemakoj i Svetoj Stolici te primio ministra vanjskih poslova Ujedinjene Kraljevine i ministra europskih
poslova Crne Gore.
Jadranska trilaterala Albanija Hrvatska Crna Gora: dogovorena u prosincu na
sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a kao novi format suradnje triju drava u
politikim, sigurnosnim, gospodarskim i okolinim pitanjima, s naglaskom na ekolokoj zatiti Jadrana. Prvi sastanak odrat e se u Splitu 10. veljae 2017.
Mjeoviti odbori i komisije. Nakon niza godina pokrenuti su sastanci mjeovitih odbora i komisija za bilateralnu suradnju sa Slovenijom, Maarskom i Italijom.
Udbenici na hrvatskom. U odnosima sa Srbijom je nakon mnogo godina rijeeno je
pitanje tiskanja udbenika na hrvatskom jeziku i udbenika s posebnim sadrajem za
hrvatsku manjinu, a na koje je Hrvatska ukazala i u okviru pregovora u poglavlju 26.
Obrazovanje i kultura.
vicarska: usvojena je odluka vicarske vlade o konanoj ratifikaciji Protokola III s Hrvatskom kojim se primjena Sporazuma o slobodi kretanja osoba izmeu EU i vicarske Konfederacije proiruje na Republiku Hrvatsku i njezine dravljane (rijeeno pitanje diskriminacije).
Smetnje TV-programa. S Italijom je rijeeno pitanje smetnji hrvatskih TV-programa
uzdu hrvatske obale koje su bili prouzroili meunarodno neusklaeni talijanski nakladnici.
Ljudska prava. Hrvatska je 1. sijenja 2017. postala lanica Vijea za ljudska prava
Ujedinjenih naroda u razdoblju od 2017. do 2019. godine.

22 / 23

Prvih 100 dana rada Vlade

28. Suradnja s Hrvatskim saborom

Nakon to je predsjednik Vlade predstavio Program Vlade 2016. 2020., Hrvatski sabor (91 zastupnik) izglasao je povjerenje novoj Vladi. Tijekom protekla tri mjeseca
ostvarena je intenzivna suradnja s Hrvatskim saborom.
Pred Saborom. Predsjednik Vlade i ministri dva puta su odgovarali na pitanja zastupnika tijekom aktualnog prijepodneva.
Europska politika. Zapoevi novu praksu redovitog izvjetavanja saborskih zastupnika nakon svakog sastanka Europskog vijea, predsjednik Vlade je dva puta na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora predstavio izvjee o odranim sastancima Europskog vijea te potaknuo raspravu o aktualnim europskim i vanjskopolitikim temama.
Rad Vlade. U prvih 100 dana rada Vlade, odrano je 18 sjednica na kojima su raspravljene 282 toke dnevnog reda. Utvreno je 72 prijedloga zakona koji su upueni na razmatranje i donoenje Hrvatskom saboru. Na prijedlog Vlade Hrvatski sabor donio je
42 zakona.

23 / 23