You are on page 1of 4

JU O Husein ef.

ozo
Razred: IXd,e

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI AS


PREDMET: MATEMATIKA
Datum: 26.11.2014.
NASTAVNA JEDINICA: Ekvivalentne jednaine
TIP NASTAVNOG ASA:
a) obrada
b) vjebanje
c) utvrivanje i
ponavljanje
d) pismeno provjeravanje
e) usmeno
provjeravanje
f) sistematizacija
__________________________________________________________________________________
NASTAVNE METODE:
a) razgovor
b) objanjavanje
c) usmeno
izlaganje
d) samostalan rad uenika
e)
konstruisanje
f) pisani radovi
g)
demonstracija
h) ilustracija
__________________________________________________________________________________
OBLICI RADA:
a) frontalni
b) grupni
c) rad u paru
d) individualni
e) individualizirani
f)
programirani
__________________________________________________________________________________
NASTAVNA SREDSTVA: a) osnovna
b) udbenik
c) grafoskop
d) nastavni plakat
e)
nastavni listii
f) geometrijski pribor
g) modeli
h)
i)
__________________________________________________________________________________
ZADACI:
OBRAZOVNI: uenici treba da:
-

shvate i usvoje pojam ekvivalentnosti jednaina, kao i svojstva


jednaina koje se upotrebljavaju za dobijanje ekvivalentnih
jednaina;
umiju da opiu postupak za svoenje jednaine na njoj
ekvivalentnu jednainu najprostijeg oblika, primjenjujui svojstva
jednaina;

ODGOJNI: sticanje moralnih, estetskih, fizikih i radnih sposobnosti i navika,


razvijanje pozitivnog odnosa prema
radu__________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
FUNKCIONALNI: razvijanje psiholokih sposobnosti uenika, intelektualnih i
izraajnih sposobnosti, razvijanje misaonih operacija (analize, sinteze,

generalizacije, apstrakcije), rjeavanje problema, razvijanje kritikog miljenja,


automatizacije, razvijanje panje, logikog miljenja________________
__________________________________________________________________________________
TOK NASTAVNOG ASA:
UVODNI DIO:
1. a) KRATAK UVID U

DOMAE ZADAE

b) OTKLONITI NEJASNOE (EVENTUALNO POSTOJEE)


2. PONOVITI GRADIVO SA PREDHODNIH ASOVA- VEZANO ZA
LINEARNE JEDNAINE, RJEENJE LINEARNIH JEDNAINA, OBLAST
DEFINISANOSTI !
- Napii po tri primjera linearnih jednaina s jednom nepoznatom.

- Pokai daje x = -3 rjeenje jednaine

4x 2 x 7
5

3
4
6

- Koje od navedenih jednaina su identiteti:


a) 2(x-l)=2x-2,

b) 2x-l=2(x-l);

c) x=0;

- Da li ima rjeenje jednaina: a) 2x = x;

d) 9-x2=(3-x)(3+x)?

b) x2 = -9?

- Koje element skupa { -1, 0, 1, 2}je rjeenje jednaine 0,4x -

1 1
13
x
3 2
30

GLAVNI DIO:
3. UPOZNAVANJE UENIKA SA NASTAVNOM JEDINKOM I
IZLAGANJE ISTE
- EKVIVALENTNE JEDNAINE Na predhodnim asovima upoznali smo se sa pojmom linerane jednaine kao I
rjeenju linearne jedaine. Sada emo se upoznati sa pojmom ekvivalentnosti
jednaina.
-Dvije jednaine su ekvivalentne ako je svako rjeenje prve
istovremeno i rjeenje druge jednaine i obrnuto, ako je svako rjeenje
druge istovremeno i rjeenje prve jednaine. Ako prva jednaina nema
rjeenja, nema ih ni druga, i obrnuto, ako druga jednaina nema
rjeenja, nema ih ni prva.
injenicu da su jednaine J1 i J2 ekvivalentne, najee zapisujemo na sljedei
nain: J1 ~ J2.

Kako se pomou ekvivalentnih jednaina nalazi rjeenje jednaine? Da bismo


nali rjeenje jedne jednaine, treba napraviti niz ili lanac jednaina koje su sve
meusobno ekvivalentne i u tom nizu prva jednaina je data jednaina, a
posljednja je tako jednostavna da se rjeenje neposredno vidi (kae se i:
posljednja je u tzv. rijeenom obliku).

U pravljenju tog niza ili lanca jednaina koristicemo sljedea svojstva


jednaina(*)
1. Ako jednu stranu jednaine ili neki njen dio zamijenimo identiki jednakim
izrazom, dobijamo jednainu koja je ekvivalentna zadanoj jednaini.
2. Ako i lijevoj i desnoj strani jedne jednaine dodamo isti izraz, dobijena
jednaina je ekvivalentna datoj jednaini.
3. Ako i lijevu i desnu stranu jedne jednaine pomnoimo izrazom razliitim
od nule, dobijena jednaina je ekvivalentna zadanoj jednaini.
Transformacije jednaina saglasno ovim svojstvima nazivamo ekvivalentnim transformacijama.
Postupak rijeavanja jednaina ilustrovaemo sljedeim primjerima.

Primjeri:
Ispitaj da li imaju isto rjeenje jednaine: 2x-7=l i 2x=8, ako
xe {-4,-2,0,2,4}.
Ako je broj 3 rjeenje jednaine 2(3x-5)=8, ispitaj da li isto rjeenje
ima jednaina 6x-10=8.
Kako je x =3 rjeenje prve jednaine uvrtavanjem istog rjeenja u drugu dobivamo
63-10=8 odnosno 18-10 = 8 a ova brojevna jednakost je tana to znai da je broj 3
rjeenje jednaine 6x-10=8.
Da li su ove dvije jednaine ekvivalentne? Da li je lijeva strana prve
jednaine identiki jednaka sa lijevom stranom druge jednaine?
Ako bi smo uporedili obje date jednaine primjetili bi da je lijeva strana prve
jednaine jednaka lijevoj strani druge! Zato?

Broj -2 je rjeenje jednaine 3x+l1=l -2x. Provjeri da li je broj -2


rjeenje jednaine
3x +11 +2x = 1 -2x+2x. Kako je dobijena druga jednaina? (I lijevoj idesnoj
strani dodat je monom 2x)

1
2 1
2
x x
2
3 4
3

Rijeimo jednainu:
/ NZS(4,3, 2)=12 (Pomnoit emo lijevu i
desnu stranu jednadbe sa najmanjim zajednikim sadriocem nazivnika
razlomaka koji se pojavljuju u jednadbi )
6x-8=3x+8 ili 6x-3x = 8+8 pa je 3x=16 ili na poznati nain dobivamo da je

rjeenje jednaine x =

16
3

1
1
( x 1) 2 ( x 3)
2
3

Rijeimo jednainu:
transformacije imamo:

1
1 2
x x6
2
2 3

izraz

1 2
x
2 3

11 7
:
2 6

odnosno

1
2
1
x x 6
2
3
2

Koristei ekvivalentne

(I lijevoj I desnoj strani dodamo

)I nakraju dobivamo jednainu

x
ili

7
11
x
6
2

ije je rjeenje

33
7

Uradimo primjere 1,2 i 3 iz udbenika(strana 70.-71.)

4.

Pitanja i zadaci za ponavljanje i utvrivanje

1) Kada su dvije linearne jednaine ekvivalentne?(KADA IMAJU ISTA RJEENJA)


2) Koja svojstva se upotrebljavaju za dobijanje ekvivalentnih jednaina?(*)
3) Jednainu 3(4x-5)=45 zamijeni ekvivalentnom jednainom primjenom treeg
svojstva.
(NPR. Mnoenjem sa i lijeve i desne strane sa brojem10 donbivamo jednainu
30(4x-5)=450 koja je ekvivalentna polaznoj )

Zavrni dio:
domai rad (udbenik, str. 72)
Zadaci: 1.,2.,3.