16.

LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Josip opar

METODIKE I STRUNE PRETPOSTAVKE RADA U PROCESU

TJELESNOG VJEBANJA SPECIJALNIH POSTROJBI VOJSKE
1. UVOD
Specijalne postrojbe posebno su opremljene, organizirane i uvjebane manje
jedinice kojima zadaa nastupa kada konvencionalne snage ne mogu rijeiti odreeni
problem ili za njega nisu uvjebane i opremljene. Policijske specijalne postrojbe
obino su poznate pod nazivom antiteroristike postrojbe kojima je glavni cilj
borba protiv terorizma, opasnih kriminalnih skupina i pojedinaca. Vojne specijalne
postrojbe namijenjene su za nekonvencionalno ratovanje, ratovanje i operacije duboko
u protivnikom teritoriju, sabotae, izvianja, zauzimanje znaajnih objekata i
instalacija, infiltracije raznim nainima u protivniko podruje... Pripadnike ovih
postrojbi karakterizira iznimna fizika pripremljenost koja im omoguava da izdre
tjelesne napore kojima su podvrgnuti tijekom obavljanja zadaa te lake noenje
sa stresnim situacijama. Obino se u specijalne postrojbe primaju dragovoljci iz
klasinih vojnih ili policijskih postrojbi koji pokazuju vii stupanj fizike spremnosti
od ostalih pripadnika.
U nastavku rada, ukratko e biti obraene neke od pretpostavki tjelesne pripreme
pripadnika specijalnih postrojbi.
2. TRAENE FIZIKE SPOSOBNOSTI KOD PRIPADNIKA
SPECIJALNIH POSTROJBI
Za svaki sport postoji barem hipotetska pretpostavka o strukturi sposobnost koje
najvie doprinose za uspjeh u toj aktivnosti. Tako i u podruju fizike pripremljenosti
specijalnih postrojbi moemo govoriti o tjelesnim sposobnostima koje su najbitnije u
obavljanju zadaa specijalaca. Zasigurno, najvanija kondicijska sposobnost jednog
specijalca jest IZDRLJIVOST, pa bi tako i u hipotetskoj jednadbi specifikacije
kondicijskih sposobnosti specijalnih vojnih postrojbi ona bila na prvom mjestu.
Unutar same izdrljivosti mogua je sljedea podjela s obzirom na znaajnost
aerobna, anaerobna, miina.
Sljedea sposobnost koja bi zauzimala drugo mjesto u jednadbi specifikacije
kondicijskih sposobnosti specijalnih vojnih postrojbi, bila bi JAKOST.
Kao i izdrljivost, i jakost moemo podijeliti na podvrste a neki oblici jakosti
zapravo se i preklapaju s podrujem izdrljivosti - jakosna izdrljivost ekvivalentno

359

STRUNI RADOVI UNUTAR TEME

pojmu miine izdrljivost (Harasin, 2003.). Nakon izdrljivosti i jakosti, na treem

mjestu podjednako bi mogli svrstati BRZINU I KOORDINACIJU. Primjer brzine
i koordinacije nalazimo kod potrebe za brzim savladavanjem raznih prepreka,
a poligoni prepreka jedno su od najpoznatijih vojnih trenanih sredstava. Ove
dvije sposobnosti najvie dolaze do izraaja prilikom treninga borilakih vjetina
i sportova, jer svaki pripadnik specijalnih postrojbi mora poznavati i uvjebavati
najmanje jednu borilaku tehniku, te prilikom obavljanja nekih specijalnih zadaa
(primjerice operacije u urbanim podrujima koje karakteriziraju aktivnosti tipa
raznih vrsta sprinteva, svladavanje raznih vrsta prepreka, zahtjevi za mobilnou
i okretnou).
Hipotetska jednadba specifikacije kondicijskih sposobnosti specijalnih vojnih
postrojbi:
JS= IZDRLJIVOST (aerobna, miina, anaerobna) + JAKOST (jakosna
izdrljivost, snaga) + KOORDINACIJA + BRZINA (mobilnost, agilnost, brzinska
koordinacija).
Ovu pretpostavku potrebno je potvrditi znanstvenim istraivanjem, meutim
sa sigurnou se moe govoriti da je izdrljivost najbitnija kondicijska sposobnost
specijalaca.
3. METODIKE PRETPOSTAVKE I STRUKTURA TRENANOG
PROCESA
S obzirom na poznate sposobnosti, bitne za obavljanje zadaa pripadnika
specijalnih vojnih postrojbi, proces tjelesnog vjebanja trebao bi biti koncipiran na
razvoju upravo tih sposobnosti, te provoenju vie vremena na razvoj dominantnih
sposobnosti aerobna i miina izdrljivost. Za specijalca je nepotrebno i
kontraproduktivno svoenje treninga na to dui boravak u teretani s ciljem podizanja
maksimalnih optereenja i rada na to veem izgledu i masivnosti.
Rad sa optereenjem
U radu sa teretom, treba dominirati sustav rada u kojem se izvodi vei broj
ponavljanja s manjim i srednjim optereenjima ukljuujui pritom vjebe za cijelo
tijelo npr. kruni trening. Pauze su kratke, optereenje do 70% 1RM-a, broj
ponavljanja iznad 10, vie serija ili krugova, vjebe za velike i znaajnije miine
skupine.
Primjer treninga:
Mjesto: sportska dvorana, teretana; Oprema: ipka i set utega; Optereenje: 4050%;

360

16. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Broj serija: 5; Broj ponavljanja: 10; Pauza: izmeu serija: 60 sekundi

Vjebe: veslanje u pretklonu, stojee veslanje, military press, good morning, uanja,
uanj s izbaajem, rumunjski deadlift, biceps pregib
Vjebe se izvode jedna za drugom bez odmora; nakon zadnje vjebe stanka od 1
min.
VJEBE savladavanja otpora vlastitog tijela
Nezaobilazan dio svake obuke ili sustava treninga vojnika, specijalaca su vjebe
u kojima savladavamo otpor vlastitog tijela sklekovi, podizanja trupa, zgibovi,
penjanje na konop, sklekovi na ruama, unjevi... Za ove vjebe karakteristian je
vei broj ponavljanja i razvoj dugotrajne miine izdrljivosti, gdje broj ponavljanja
pojedinih vjebi prelazi i 50. Mogui su razni sustavi treninga primjenom ovih
vjebi, meutim jedno treba izbjegavati zadravanje pozicija na pola pokreta
prilikom izvoenja vjebi zbog pojave veeg nepovoljnog optereenja na organizam
a s ciljem poveavanja teine izvedbe same vjebe (Deuster, 1997.). Ukoliko se
vjeba eli oteati, bolje ju je izvodit sporije. Same vjebe su zapravo pokreti koje
specijalci izvode prilikom obavljanja zadaa a ove vjebe omoguavaju da se tijelo
uvjeba kako bi to efikasnije izvelo pokret vie puta te steklo odgovarajuu jakost
i izdrljivost. Penjanje na konop je aktivnost koju mora znati i moi svaki vojnik a
posebice specijalni. Ovakve mogu biti dio zasebnog treninga a i dio svakog drugog
treninga u vidu glavne, dopunske vjebe.
Tranje
Od svih vanih kondicijskih sposobnosti, ova se nalazi na samom vrhu.
Specijalac mora biti dobar trka. Najmanje etiri puta tjedno svaki specijalac trebao bi
trati bez obzira na vremenske uvjete. To je ujedno i korak k specifinim situacijama.
Takoer jedna od bitnih pretpostavka kod tranja je i ono u emu trimo. Nije isto
tri li se na atletskoj stazi u tenisicama ili u prirodi u izmama ili gojzericama. Od
metoda razvoja funkcionalnih sposobnosti najvie praktine i korisne primjene imaju
dua ekstenzivna tranja, intervalna tranja za razvoj aerobnih sposobnosti te razvoj
brzinske izdrljivosti. Ukoliko se rade intervalna tranja, pauza bi trebala biti to
kraa ili je pauza u obliku laganog jogginga, trkaranje.
Specijalistiki sadraji
Specijalistiki sadraji predstavljaju najvii oblik obuke i trebaju dominirati u
svakom trenanom procesu specijalnih postrojbi.
- SAVLADAVANJE PROSTORA
Savladavanje prostora jedno je od temeljnih znanja i vjetina koju mora savladati
i znati primjenjivati svaki vojnik, a posebno pripadnik specijalnih postrojbi. Poligoni

361

STRUNI RADOVI UNUTAR TEME

prepreka trebali bi biti sastavni dio obuke i treninga budui da su elementarni

naini kretanja (hodanje, tranje, puzanje, penjanje, sputanje, dizanje, noenje,
guranje, provlaenje), koji se koriste za njihovo savladavanje, sastavni dio svih
akcija specijalnih postrojbi. Od vrsta poligona postoje standardni vojni poligoni
ali je takoer mogue s obzirom na uvjete, ciljeve i zadae konstruirati i formirati
razliite vrste nestandardnih poligona. Poligon prepreka moe se savladavat s orujem
i opremom ime specijalca stavljamo u uvjete koji sve vie slie na optereenja i
prepreke koje ga oekuju u realnoj situaciji borbi. Noenje puke, ranca, plinske
maske, savladavanje poligona timski nosei velike gume, gumeni amac, lutke koje
predstavljaju ozlijeenog ovjeka.
- BORENJE
Trening borilakih sportova ili vjetina sastavni je dio sveukupnog obujma
treninga specijalaca. Moe biti zasebni trening, namijenjen iskljuivo na uvjebavanju
tehnike, sparinzi, kondicijski borilaki treninzi ili moe biti koncipiran na nain da u
svakom skupnom treningu, bez obzira na njegovu usmjerenost, uvijek budu prisutni
elementi borilakih sportova npr. razni oblici hrvanja. Elementi borenja mogu biti
vrlo dobri za stavljanje u zavrni dio pripremnog dijela nekog kompleksnog treninga
kojemu nije cilj isti borilaki trening. Sparinzi i borbe najbolji su trenani podraaj
jer omoguavaju i zahtijevaju primjenu velikog broja razliitih sposobnosti; od brzine,
snage, izdrljivosti do fleksibilnosti, koordinacije i preciznosti. Elementi borilakih
treninga: a) Padovi, kolutanja, valjanja; b) Zahvati bacanja; c) Poluge, guenja,
dranja; d) Zahvati samoobrane i privoenja; e) Udarci rukama, nogama, koljenima,
laktovima; f) Sparinzi, hrvanja i borbe u parteru i stojci, borba u klinu;
- STRELJAKE VJETINE U BORBENIM UVJETIMA
Borbene uvjete u smislu potrebe treninga streljatva mogli bi definirati kao
uvjete u kojima je specijalac pod psihofizikim stresom u situacijama kada mora
upotrijebiti vatreno oruje. Cilj je dakle borbeno gaanje pod optereenjima jer
je ono najblie realnoj situaciji. Primjeri treninga sa orujem: a) savladavanje
poligon prepreka - gaanje mete (mete se mogu postavit na kraju poligona ili nakon
savladane odreene prepreke); b) brzo potezanje oruja iz futrole - brzo gaanje
mete; c) uklanjanje zastoja; d) gaanje mete iz razliitih pozicija (s boka, iz kleka,
sjeda, leanja na trbuhu i leima, iz sjeda, iz okreta); e) gaanje mete kotrljajui se
oko uzdune osi; f) brzo pucanje (ispucati odreen broj metaka ili itav okvir u to
kraem vremenu); g) gaanje vie uzastopnih meta poligoni za gaanje; h) gaanje
meta prilikom kretanja; Tri i pucaj; i) gaanje meta iz vozila koja se kreu; j)
gaanje meta u razliitim uvjetima (u razliitim atmosferskim uvjetima - magla, kia,
snijeg; u uvjetima smanjene vidljivosti; bacanje dimnih bombi, suzavca i noenje
plinskih maski);

362

16. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

- ALPINIZAM
Alpinizam je neizostavan dio obuke specijalnih postrojbi, a koristi se prilikom
savladavanje tekih terena (stijene, litice) ili umjetnih prepreka (zgrade, upotreba kod
talakih situacija), izlaska iz helikoptera. Primjeri sadraja iz alpinizma:
a) sputanje alpinistikom opremom niz visoke objekte, litice, tornjeve,
dimnjake, silose i to u raznim pozicijama (natrake, prema naprijed-glava gleda
smjer sputanja, glavom prema dolje); b) savladavanje urbanih prepreka gradski
alpinizam; c) penjanje i sputanje mornarskim ljestvama; d) penjanja na umjetne i
prirodne stijene, razne objekte, tornjeve, stupove, konstrukcije s i bez alpinistike
opreme (prirodne i umjetne stijene za penjanje); e) hodanja preko viseih mostova,
metalnih sajli, puzanje preko sajli, hodanje rukama preko sajli, sputanje niz brodski
konop, penjanje i sputanje sa brodskih mrea; f) sputanje uetom i alpinistikom
opremom iz helikoptera (rapeling); g) penjanja i sputanja sa opremom i orujem;
- PLIVANJE I RONJENJE
Posao specijalca moe zahtijevati njegovo djelovanje na podrujima vezanim uz
vodu pa je zbog toga nuna osposobljenost za izvrenje zadataka u takvim situacijama
u kojima su potrebna znanja i sposobnosti iz podruja plivanja i ronjenja.
Sadraji treninga za plivanje i ronjenje:
plivanje dugih dionica od 1do 8 km. (osnovni naini plivanja-kraul, prsno,
bono-side stroke)
plivanje u bazenu, u moru - u zaljevima i uvalama i na otvorenom moru
plivanje s i bez peraja; - plivanje u odjei i odravanje na vodi; - plivanje s
opremom i orujem, australski splav; - spaavanje utopljenika; - plivanje sa
zavezanim rukama, sa zavezanim rukama i nogama; - ronjenje na dah u daljinu
i dubinu ; - ronjenje i savladavanje podvodnih prepreka; - vodeni poligoni
prepreka;
- PADOBRANSTVO
Kod padobranstva treninzi sastoje se od skokova u razliitim uvjetima (dan,
no), s razliitih visina, s i bez opreme. Padobranstvo se koristi prilikom infiltracije u
neprijateljsku pozadinu ili dolazak do odreenog mjesta na to neprimjetniji nain.
Treninzi, s obzirom na visinu otvaranja padobrana, mogu biti izvoeni na tri
glavna naina:
H.A.L.O. (engl. High Altitude Low Opening Velika visina, nisko otvaranje)
H.A.H.O. (engl. High Altitude High Opening Velika visina, visoko otvaranje)
L.A.L.O. (engl. Low Altitude Low Opening Mala visina, nisko otvaranje)

363

STRUNI RADOVI UNUTAR TEME

Dopunski treninzi: uvjebavanje doskoka, vjebanje izlaska iz aviona,

helikoptera, padobranski trenaeri
- SKIJANJE
Posao specijalaca ponekad moe zahtijevat njegovo djelovanje u zimskim
uvjetima, na snijegu, s primjenom najprikladnije opreme za te uvjete.
Ovi treninzi podrazumijevaju uinkovito obavljanje zadaa specijalaca na
snjenim terenima i povrinama, u planinama i gorskim predjelima.
Sadraji treninga iz podruja skijanja: a) kretanja na skijama na ravnom s
opremom i orujem; b) penjanja na povienja, brijeg s kompletnom opremom i
skijama; c) sputanje na skijama s kompletnom opremom; d) sputanje na skijama i
gaanje meta; e) kretanje sa skijama na raznolikom prirodnom terenu; f) kombinacija
kretanja na skijama i lijeganja na pod; g) brzo kretanje na skijama na ravnom-skijako
tranje; h) biatlon (skijako tranje u kombinaciji s gaanjem meta)
Integracija navedenih specijalistikih podruja ini specifinu pripremu koja uz
situacijske zadae treba dominirati u obuci specijalnih postrojbi. Kada se ti sadraji
strukturiraju uz primjenu kondicijskih zahtjeva, dobiva se specifini i situacijski
kondicijski trening koji ispunjava najvie zahtjeva za obukom kakvu bi trebale
provoditi specijalne postrojbe.
4. ZAKLJUAK
Uz svu opasnost koju donosi posao specijalca i sa eljom da se trening koncipira
to realnije, potrebno je uvanje zdravlja, te ukoliko se isti efekt moe postii na neki
manje stresan nain, treba ga uzeti u obzir. Sam posao je dovoljno stresan i opasan te
je potrebna veliku pozornost obratit na sigurnost prilikom treninga i vjebanja. Kao i
sportau, specijalcu treba kvalitetan program koji je usmjeren na razvoj sposobnosti
i ouvanju zdravlja koliko je god to mogue.
5. LITERATURA
1. Phd. Deuster, P. Navy Seal Physical Fitness. Official issue guide naval
special warfare command. Department of Military and Emergency Medicine,
Unformed Services University of the Health Sciences, F.Edward Hebert School
of Medicine, August 1997.
2. Mejia, M. and Smith, S. The special Ops Workout. The United States Special
operations command. New York, 2004.
3. alina, D. (2001.). Godinji plan i program treninga pripadnika specijalne
policije. Diplomski rad. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u
Zagrebu.

364

16. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

4.

5.

opar, J. (2004.). Specifina i situacijska kondicijska priprema specijalnih

postrojbi vojske i policije. Diplomski rad. Zagreb: Kinezioloki fakultet
sveuilita u Zagrebu.
Zbornik radova sa meunarodnog znanstveno strunog skupa Kondicijska
priprema sportaa D. Milanovi i I. Juki (ur.) Kinezioloki fakultet sveuilita
u Zagrebu, Zagrebaki portski savez, Zagreb, 2003.

365