You are on page 1of 7

PRIKAZ LANKA

TROJEZINO USVAJANJE HRVATSKOGA JEZIKA: PRIKAZ SLUAJA

Sadraj
1. Uvod........................................................................................................................................3
2. Sadraj djela............................................................................................................................3
3. Struktura djela.........................................................................................................................4
4. Jezino-stilske osobitosti djela................................................................................................5
5. Ukljuenost djela u kontekst znanstvenog promiljanja teme................................................5
6. Zakljuak.................................................................................................................................6
Popis literature............................................................................................................................7

1. Uvod
Ovim prikazom opisuje se izvorni znanstveni lanak Ksenije Ivir-Ashworth Trojezino
usvajanje hrvatskog jezika: prikaz sluaja objavljen u drugom broju asopisa Lahor 2007.
godine. lanak se protee od 159. do 166. stranice. Lahor je prvi hrvatski asopis koji se
sustavno bavi inojezinim hrvatskim od 2005. godine kada je i osnovan. Autorica prikazuje
sluaj dviju djevojica koje su izloene trima jezicima hrvatskome, njemakome i
engleskome. Kroz konkretne primjere jezine upotrebe, osvre se na njihov jezini razvoj te
izlae kako se ti jezici meusobno isprepliu. Opisala je kako se djevojice razvijaju u
viejezine govornike. Viejezinost podrazumijeva sposobnost komunikacijski uinkovite
upotrebe tri ili vie razliitih jezinih sustava (Medved Krajnovi 2010: 6).
2. Sadraj djela
Ve iz naslova lanka vidljivo je da se govori o prikazu sluaja trojezinog usvajanja.
Kako bi to naglasila, autorica navodi podnaslov koji dolazi iza dvotoja. Meutim, nije jasno
navedeno koji su to jezici, odnosno naveden je samo jedan, hrvatski jezik, to bi moglo
zbuniti itatelja. Znai da naslov nije dovoljno precizno definiran te ne zadovoljava uvjet
jasnoe koji odreuje Orai Toli (2011: 261).
Autorica u uvodnom dijelu lanka navodi kojom e se problematikom baviti te
objanjava kako, kada i koliko su djevojice izloene hrvatskom, njemakom i engleskom
jeziku: majka nasamo s djecom govori hrvatski, otac s djecom govori njemaki, a
njemaki je i obiteljski jezik, tj. jezik komunikacije kad je cijela obitelj na okupu.(IvirAshworth 2007: 160). Nadalje, objanjava nain prikupljanja jezinih primjera djevojica, a
to je iz biljeaka o svakome djetetu i transkripcija zvunih zapisa. Dobiveni primjeri slaganja
reenica prikazani su tablino i za svaku djevojicu posebno. Uz svaki izriaj navedena je
starost djevojice u trenutku kada je taj izriaj nastao. Zbog moguih potekoa razumijevanja
njihovih izriaja u tablici je naveden i prijevod.
U tijelu teksta autorica iznosi neke od jezinih problema s kojima su se djevojice
susretale zbog trojezinog usvajanja. Najprije navodi kodno mijeanje dvaju jezika jer se
dogaalo da djevojice ne proizvode samo jednojezine izriaje. Do mijeanja dolazi
upotrebom dvaju ili vie jezika unutar istog izriaja uslijed nepotpunosti govornikova
jezinog repertoara. Vremenom se taj repertoar upotpunjuje pa opada postotak mijeanih
izriaja (Deuchar and Quay 2000, Genesee 2000, Lanza 2000). (Ivir-Ashworth 2007: 160).
Kodno mijeanje zatim je potkrijepljeno primjerima u reenicama. Osim mijeanja dvaju
jezika, djevojice su producirale i trojezine izriaje. Uz pomo dobivenih primjera, autorica
3

usporeuje svoje rezultate istraivanja s rezultatima drugih strunjaka koji su se bavili tom
tematikom. Moemo uoiti da je autorica dola do drugaijih zakljuaka koji e pomoi
razumijevanju trojezinog usvajanja te kazuje: Istraivai koji su se bavili vrstom rijei kod
kodnog mijeanja doli su do zakljuka da se na prvome mjestu mijeaju imenice i neki
korisni izrazi, a potom tek glagoli i pridjevi (Mcclure 1977, Redlinger i Park 1980, Hoffmann
1991). Meutim, u navedenim je primjerima u ovom radu vidljivo da djevojice umeu
najrazliitije vrste rijei iz svakog jezika (Ivir-Ashworth 2007: 163).
Nadalje, autorica pokuava objasniti koji su uzroci kodnog mijeanja kod promatranih
djevojica te dolazi do tri mogunosti, ali ne daje konani zakljuak.
Napokon, autorica iznosi kratak zakljuak te najavljuje daljnje praenje djevojica,
odnosno njihovog daljnjeg jezinog razvoja.
3. Struktura djela
Uobiajeno je da znanstveni rad zapoinje saetkom to nije izuzeto ni kod ovog rada.
Saetak na hrvatskom jeziku nalazi se na poetku lanka dok se saetak na engleskom s
kljunim rijeima na oba jezika navodi na kraju rada. Nakon saetka slijedi uvod, a nakon
uvoda tijelo teksta. Tijelo teksta sadri jedno poglavlje koje je podijeljeno na tri odjeljka.
lanak je okrunjen zakljukom nakon kojeg slijedi literatura.
Rad ne prati strukturu uobiajenog naina pisanja znanstvenog rada te nisu vidljivo
navedene metode rada, rezultati i rasprava (Mejovek 2008: 104), ali se itajui lanak ti
dijelovi mogu razaznati. Orai Toli navodi da nema univerzalnih pravila kakva e biti
struktura tijela teksta nego ona ovisi o vrsti teme, znanstvenom podruju i stilu pisanja svakog
autora (2011: 275).
U lanku su primjeri prikazani kroz etiri tablice u kojima su navedeni podatci
razumljivi i pregledi. Oznaka tablice nalazi se iznad same tablice kako i navodi Gai u knjizi
Pisanje znanstvenih i strunih radova (2012:121).
lanak sadri nove i do tada neobjavljene spoznaje to ga ini izvornim znanstvenim
radom (Gai 2012: 41) kako je u samome lanku i navedeno. Dijelovi rada numerirani su to
rad ini preglednim. Odabrani nain strukture rada prikladan je za vrstu istraivanja koje je
autorica provela. Jasno izlae rezultate, te ih uz pozivanje na druge istraivae istog podruja,
iscrpno objanjava.

4. Jezino-stilske osobitosti djela


Pri izradi rada, autorica se slui znanstveno funkcionalnim stilom pisanja. Kako bi
izrazila objektivnost i neutralnost pie u treem licu jednine i mnoine. Dakle, koristi se
iskazima bez govornog subjekta (Orai Toli 2011: 385). To je vidljivo u izrazima: 'u radu se
prikazuje, moe se rei, pokazalo se'. Reenice u radu prikladne su duljine to ih ini lako
itljivima i jasnima. Rad je usklaen s gramatikim i pravopisnim pravilima hrvatskog
standardnog jezika. Autorica strune termine u radu koristi dosljedno te ih ne zamjenjuje
sinonimima. U radu spominje i termine na engleskom jeziku radi lakeg razumijevanja. Iako
pisan znanstvenim stilom i s terminima vezanim uz podruje istraivanja, rad je lako
razumljiv svima.
Lakou itanja autorica postie razdjeljivanjem teksta u odlomke koji su primjerene
duljine. Koherencija je, unutar i izmeu odlomaka, postignuta koritenjem tekstnih konektora
i modifikatora. Na primjer: 'Meutim, trojezini izriaji ipak postoje.' (Ivir Ashworth 2007:
161).

5. Ukljuenost djela u kontekst znanstvenog promiljanja teme


lanak bi trebao dobro komunicirati s ostalim djelima vezanim uz podruje
viejezinosti i viejezinog usvajanja jer se autorica poziva na 17 referenci. Meutim, u radu
se niti jednom ne koristi citiranjem, doslovnim preuzimanjem teksta drugih autora, stoga
nedostaje snaga argumentacije. Zbog toga, rad ne daje dojam uvjerljivosti. Veina
parafraziranih autora samo su spomenuta u tekstu te nije dublje objanjena njihova
povezanost s ovom temom i kako njihova shvaanja doprinose ovome radu.
Autorica se odluila na koritenje APA stila citiranja i biljeenja bibliografskih
podataka te ga se dosljedno pridrava. Tako u radu, iza parafraze, u zagradi navodi autora i
godinu kada je djelo objavljeno, bez navoenja stranica (Gai 2012: 112). Na primjer: Prije
desetak godina izraena je studija o trojezinim izriajima djeteta koje odrasta s tri jezika
(Widdicombe 1997). (Ivir-Ashworth 2007 :161). Nepostojanje stranica na koje se u radu
referira, itatelju oteava provjeru danih podataka i daljnje istraivanje. Autorica u radu
najee komunicira s djelima Hoffmann C. te u literaturi navodi tri njezina djela.
Literatura se nalazi na kraju rada, odmah iza zakljuka. Navedena je abecednim redom
prema prezimenu autora. Sva koritena literatura na engleskom je jeziku. Od 17 bibliografskih
jedinica veina je lanaka, a zatim knjiga. Prilikom navoenja literature autorica se pridrava,
odabranog, APA stila.
5

Vano je naglasiti kako autorica spominje postojanje malog broja istraivanja na temu
trojezinog usvajanja te tome moemo pripisati nedovoljnu komunikaciju djela s drugim
radovima.
6. Zakljuak
Autorica je uspjeno prikazala dva sluaja trojezinog usvajanja hrvatskog, njemakog
i engleskog jezika to je i primarni cilj rada. Prikazivanje takvog sluaja, uvjeta pod kojima su
djevojice odrastale, na koji nain su bile izloene jezicima i koliko vremenski, obogauje
podruje istraivane teme. Zakljuila je da je mogue postii komunikacijsku kompetenciju
na sva tri jezika. Osvrnula se na probleme koji su se zbog trojezinosti pojavljivali, osobito na
kodno mijeanje izriaja. Rad je ponajprije namijenjen drugim strunjacima koji istrauju ista
ili slina podruja viejezinosti te e im pruiti bolji uvid u proces trojezinog usvajanja.

Popis literature
Gai, Milica. 2012. Pisanje znanstvenih i strunih radova. kolska knjiga. Zagreb.
Ivir-Ashworth, Ksenija. 2007. Trojezino usvajanje hrvatskoga jezika: prikaz sluaja.
Lahor 2 (2): 159-166.
Medved Krajnovi, Marta. 2010. Od jednojezinosti do viejezinosti. Uvod u istraivanja
procesa ovladavanja inim jezikom. Leykam international. Zagreb.
Mejovek, Milko. 2008. Metode znanstvenog istraivanja u drutvenim i humanistikim
znanostima. Naklada Ljevak. Zagreb.
Orai Toli, Dubravka. 2011. Akademsko pismo: strategije i tehnike klasine retorike za
suvremene studentice i studente.. Naklada Slap. Zagreb.