Professional Documents
Culture Documents
Kovaevi Mirsada
Mujanovi Semin
Salki Ahmed
Softi Amra
Suljkanovi Fatima
Toki Melis
Uzgoj jabuke
PREDRADNJE ZA PODIZANJE ZASADA
Izbor mjesta za podizanje
vonjaka
Razmjeravanje za sadnju
Sadnja
Zemljite (tlo) :
Zemljite treba da ima sljedee karakteristike: rastresiti sloj
da bude to dublji, da je u okviru fizikog profila i fizioloki
profil, da je fizioloki profil cijelom svojom duinom
jednolian, te da ima povoljan vodno-vazduni reim i da
nije podlono eroziji.
Priprema zemljita:
za podizanje zasada obavlja se dva do tri mjeseca prije same sadnje i
predstavlja jednu od najvanijih radnji iz razloga to vonjaci
predstavljaju viegodinje zasade, te s toga loa priprema zemljita
znaila bi gubitak, ili ak propadanje cjelokupne prozvodnje. Prije
same sadnje potrebno je izvriti hemijsku analizu tla.
1. Generativne (sijance)
2. Vegetativne
Generativne podloge:
dobijaju se iz sjemena. Osnovna odlika ovih podloga je vea bujnost, to
ini da je rezidba veoma oteana, manjije broj sadnica po jedinici
povrine, voka kasnije stupa na rod (obino u 10 godini daje puni rod).
Jabuka kalemljena na ovakvim podlogama obilnije raa, ali daje plodove
slabijeg kvaliteta.
Kao prednosti ovih podloga pripisuje im se: dugovjenost, otpornost na
loije zemljine i klimatske faktore, te bolest i tetoine.
vretenasti grm,
Jeribasma
Kanjika
Batulinka
Samoniklica
Karamut
Takia
aavka
Urmenka
Dunja cvjeta u maju i
junu i ima bijele do
ruiaste cvjetove. Latice
cvjetova su duge izmeu 2
i 5 cm.
Plod dunje raste iz
cvjetne trube i zadebljale
cvjetne loe. Masa ploda
se kree od 50 grama,
kada su u pitanju divlje
vrste dunja, pa sve do ak
2 kilograma kod nekih
kultivara. Prema obliku
plod dunje moe biti
okruglast, zvonast,
spljoten ili izduen.
Plod je vrlo velik, jabuasto
krukastog oblika, limunsko ute
boje.
U vrijeme kada dozri koica je jako
mirisna.
Meso je vrsto, sono, slatko kiselo,
aromatino. Plodovi se dobro
uvaju i nisu osjetljivi na transport.
Rodi redovno, a dozrijeva
polovicom oktobra.
Cjenjena sorta za preradu.
Dunja je sezonsko voe dostupno od rane jeseni sve do januara. Berba zapoinje kada
plodovi ponu mijenjati boju iz jarko zelene u intenzivno utu. Kod berbe je potrebno
dosta panje jer su plodovi osjetljivi na pritisak zbog kojeg su oteena i nagnjeena
mjesta sklonija brem propadanju.
GLOG
Rastu samoniklo po
rubovima uma i polja, i
u ravniarskim i u
planinskim krajevima.
Plod mu je crvena
bobica (gloginja) koja
dozrijeva
u septembar ili oktobar,
jestiva je, i koristi se za
izradu malrmelada, ele
a i kompota.
U naim krajevima
poznat je bijeli i
slubeno jo nepriznati
kao posebna vrsta crveni
glog.
List i cvijet su mu
ljekoviti.
Glog je veinom grm
srednje veliine, a na
povoljnim stanitima
uspijeva i kao
vorasto razgranjeno
drvo visoko i do 5
metara. Drvo gloga je
tvrdo i ilavo, kora
glatka i sivo-
pepeljaste boje, a na
granama se nalazi
trnje dugo 5 do 15
mm.
Listovi su s donje strane
svijetloplavkasto-zeleni, a s
gornje strane tamnozeleni i
sjajni te nekako podsjeaju na
listove hrasta. Listovi su
okruglastog ili obrnuto jajastog
oblika,pojedini lisni dijelovi po
rubu su nazubljeni.
usploe im je branasto, a
okus dosta kiseo sve do prvih
mrazeva, nakon kojih postaju
meki i ukusniji. Sadravaju
C vitamin, provitamin A,
limunsku i vinsku kiselinu,
eere i mnogo pektina, zbog
ega su pogodni za
pripravljanje pekmeza,
marmelada i demova.
Mumula je voka toplijih predjela, ali uspjeno se
uzgaja i u hladnijim podrujima. Topla mediteranska
klima nije pogodna za uzgoj. Uspjeno se moe
uzgajati na nadmorskoj visini i do 1.000 m. Nije
osjetljiva na hladnije temperature kao ostale vone
vrste. Uzgoju mumule pogoduju prostori s prosjenom
godinjom koliinom padavina iznad 700 mm. Ako su
padavine u toku vegetacije pravilno rasporeene, pogodni su
i prostori s iznad 620 mm padavina.
Burka,
Granatajna,
Sossenheimer Riesen" ,
"Bovender Nordlicht",
"Christophs Apfel" ,
"Sossenheimer
Schraube,
" Frauensteiner.