You are on page 1of 14

Stefanie Jade urakovi!, Daniela Šincek, Jasmina Tomaši!

Humer: Prikaz skale doživljavanja

UDK 364.271-053.6:004.738.5(497.5)
Izvorni znanstveni rad
Primljeno: 10. sije"nja 2014.

PRIKAZ SKALE DOŽIVLJAVANJA/ INJENJA NASILJA
PREKO INTERNETA I REZULTATA PRIMJENE TE SKALE
NA VINKOVA KIM SREDNJOŠKOLCIMA

Stefanie Jade !urakovi", mag. psych.
Srednja strukovna škola Vinkovci
doc. dr. sc. Daniela Šincek
dr. sc. Jasmina Tomaši" Humer, poslijedoktorandica
Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu"ilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Sažetak: Skala doživljavanja/"injenja nasilja preko interneta (Cetin, Yaman i Peker,
2011) prevedena je na hrvatski jezik za potrebe ovog istraživanja. Skala ispituje
doživljavanje i "injenje nasilja preko interneta u posljednjih godinu dana, a nastala
je zbog sve ve!e zloupotrebe tehnologije i opasnosti njezine zloupotrebe. Sastoji se
od dva dijela. U prvom dijelu (supskala Doživljavanje nasilja preko interneta) sudio-
nici procjenjuju jesu li doživjeli opisano ponašanje. U drugom dijelu (supskala
#injenje nasilja preko interneta) na identi"nim "esticama sudionici procjenjuju jesu
li se tako ponašali. Svaki dio sadrži 22 "estice. Provjereni koeficijenti pouzdanosti
iznose 0,91, odnosno 0,92.
U ovom istraživanju sudjelovali su u"enici drugih razreda dviju vinkova"kih sred-
njih škola, ukupno njih 249. Dobiveni rezultati pokazuju kako je u"estalost nasilja
preko interneta na odabranom uzorku 24,9% za doživljavanje i 27,7% za "injenje
nasilja preko interneta. Na objema skalama najviše sudionika odgovorilo je kako
nije imalo iskustva s ponašanjima koja uklju"uju hakiranje tu$ih internetskih stra-
nica i ure$ivanje fotografija na uvredljiv na"in. S druge strane, naj"eš!a su sljede!a
ponašanja: ogovaranje preko interneta i ruganje preko interneta. Prona$ene su i raz-
like s obzirom na spol, odnosno dje"aci zna"ajno više i doživljavaju i "ine nasilje
preko interneta.

Klju"ne rije"i: nasilje preko interneta, adolescenti, skala

Uvod

Nasilje preko interneta definira se kao agresivno, namjerno ponašanje
prema pojedincima ili grupi preko interneta koje se ponavlja, a usmjereno je
prema pojedincima koji se ne mogu lako obraniti (Smith i sur., 2008). Glav-
na razlika izme$u nasilja preko interneta i onoga „licem u lice“ jest medij u

61

u drugim prilikama to nije tako jer internet omogu!uje stalno mijenjanje imena korisnika. uho$enje preko interneta. i preko interneta i „licem u lice“. 2011) je dobio rezultate koji ukazuju na to da su naj"eš!i oblici na- silja me$u adolescentima poruke u obliku zadirkivanja. „elektronski kontakt“. na u"inak agresivnog ponašanja na internetu velik utjecaj ima na"in širenja informacija putem interneta.. god. Nasilje preko interneta o"ituje se kroz razli"ite oblike internetske ko- munikacije. što uklju"uje uznemiravanje koje doprinosi šteti ili zastrašivanju pojedinca 4. Tako$er. Buljan Flander i Rafajac (2014) navode kako se klasi"no nasilje odvija na odre$enom fizi"kom mjestu (obi"no škola). karakteristi"no je da postoji neravnopravnost u mo!i nasilnika i žrtve.). 2010): 1. 60. – 74. Bili!. kao i to da se nasilje ponavlja. Osim toga. Pyzalski i Cross. Za obje vrste nasilja. premda neki od postupaka koji su nasilni na internetu zahtijevaju samo osnovne informati"ke vještine. nego ve!u razinu mo!i predstavljaju bolje informati"ke vještine (Dooley. uvreda i šala. a "e- sto se ne može ni odgovoriti na nasilje ili zatražiti pomo! (Buljan Flander. odnosno slanje ili objavljivanje uvredljivih. maskiranje ili pretvaranje da je osoba netko drugi te slanje ili objavlji- vanje materijala pod identitetom druge osobe koji tu osobu "ine lošom ili potencijalnom prijetnjom drugima 62 . 61. uznemiravanje koje podrazumijeva ponavljaju!e slanje prijete!ih po- ruka nekoj osobi 3. Za razliku od toga. Willard (2004) nasilje preko interneta dijeli na sedam razli"itih oblika (prema Li. jer nešto što se postavi na internet naj"eš!e tamo i ostaje na budu!i da je uklanjanje prili"no teško (a u nekim slu"ajevima i nemogu!e). odnosno slanje ljutitih. neugodnih i vulgarnih po- ruka izravno usmjerenih prema osobi ili nekoj online grupi 2. kad pojedinac putem elektroni"ke pošte neprestano dobiva uzne- miruju!e poruke od iste osobe. pone- kad je teško identificirati nasilnika (budu!i da može ostati anoniman). Yaman i Peker. ako ne i izraženije u slu"aju nasilja preko interneta (Buljan Flander. širenje glasina i po- nižavanje. I dok je u nekim situacijama ponavljanje nasilja preko internata o"ito. nasilnik može biti lako identi- ficiran i kažnjen. str. 2009). Negativne su posljedice za žrtvu jednake. neistinitih ili zlih izjava o nekoj osobi drugim ljudima 5. primjerice upotrebom neugodnih izraza. pri "emu nasilje preko interneta karakterizira tzv. br. uho$enjem i sl. prema Cetin. za nasilje preko in- terneta karakteristi"no je i to da ne postoji fizi"ka neravnopravnost u mo!i žrtve i nasilnika. predstav- ljanjem lažnim imenima. Lacey (2007. nasilje preko interneta žrtva može doživjeti i u vlastitom domu. iskazivanje ljutnje. a žrtva može odgovoriti i zatražiti zaštitu. kojem se nasilje odvija. 32 (2/2014. 2008). npr. Život i škola. klevetanje. 2008). kao i trajanje informacija.

Tre!i "initelj. Walther. asinkroni"nost i dostupnost (Valkenburg i Peter. 2011). Postavlja se pitanje zašto je komunikacija preko interneta toliko rasprostranjena. dovodi do ve!eg osje!aja bespomo!nosti kod osoba koje 63 . 2011). Daniela Šincek. odnosno aktivnosti kojima se namjerno isklju"uje osobu iz neke online grupe. 1996. što može utjecati na pojedince koji "ine nasilje preko interneta da svoje ponašanje ne percipiraju kao nasilno. Nadalje. izdvajanje. može dovesti i do smanjene kontrole ponašanja. Mo- gu!nost anonimnosti štiti ih od otkrivanja izvora koji je po"eo širiti glasinu. s druge strane. nego se mora ozna"iti naredba „slati“. mogu!nost skrivanja identiteta može poticati nasilje jer se osoba može skrivati iza tu$eg imena. a posljedice su trajnije po žrtvu jer ne zna tko je nasilnik.Stefanie Jade urakovi!. s druge strane. ano- nimnost može poticati impulzivne reakcije koje mogu rezultirati agresivnim i neugodnim komentarima. izdaja i prevara. 2011) jest ve!a mogu!- nost kontrole pri samopredstavljanju i samoobjavljivanju nego pri komuni- kaciji „licem u lice“. odnosno uznemiravanjem vršnjaka. privatne ili neugodne informacije. Porast nasilja preko interneta odre$en je (i) porastom broja korisnika interneta (Smith i sur. Odgovor koji je dobiven u ve!ini istraživanja (npr. uklju"uju!i i privatne poruke i slike 7. 2011). ona. Anonimnost na internetu ima pozitivne i negativne posljedice. dostupnost. omogu!uje bliska prijateljstva s osobama koje nisu u našoj blizini. Tako$er. s jedne strane. 2008). Negativna strana dostupnosti jest mogu!nost dos- tupnosti razli"itih seksualnih sadržaja ili mogu!nost komunikacije s osobom koja se lažno predstavila (Valkenburg i Peter. dok. neka su istraživanja pokazala da se djevojke više koriste mogu!noš!u ano- nimnosti otkrivaju!i o drugima povjerljive informacije preko interneta. zbog nekih fizi"kih nedostataka. npr. pomo!u anonimnosti adolescenti mogu ostvariti soci- jalnu prihva!enost koju možda ne ostvaruju komunikacijom „licem u lice“. Dok. No s dru- ge strane.. Valkenburg i Peter. To je element koji utje"e na moral i etiku te smanjuje osje!aj samokontrole u odnosu na uobi"ajenu tradicionalnu situaciju (Valkenburg i Peter. onima koji žele "initi nasilje to omogu!uje nanošenje ve!e boli jer osigurava kontrolu nad informacijama koje se šalju. Asinkroni"nost se odnosi na mogu!nost da se napisano ne objavi odmah. što podrazumijeva slanje ili objavljivanje materijala o osobi koji uklju"uje osjetljive. Jasmina Tomaši! Humer: Prikaz skale doživljavanja 6. To je prednost za sramežljive i nesigurne adolescente jer im omogu!uje bolju samoprezentaciju. Ta "injenica nasilje preko interneta "ini destruktivnijim nego nasilje „licem u lice“. što dovodi do ve!e slobode u interpersonalnim interakcijama preko interneta nego u situacijama „licem u lice“. Kada govorimo o negativnim posljedicama navedenih "imbenika. Ta mogu!nost kontrole stvara ve!i osje!aj sigurnosti. kao i nasiljem. Tri su odrednice koje to omogu!uju: ano- nimnost.

Hinduja i Patchini (2008) utvrdili su da je 32% mladi!a i 36% djevo- jaka doživjelo nasilje preko interneta. Pregrad i sur. Prevalencija nasilja preko interneta Razli"ita istraživanja govore da udio djece i mladih koji su doživjeli i "inili nasilje preko interneta iznosi od 20% do 40% (Takunga. a 8% djece i mladih nekomu je na mobitel slalo uznemiru- ju!e i prijete!e poruke (Buljan Flander. Ono što je zabrinjavaju!e jest to što prema razli"itim istraživa- njima nasilje preko interneta raste zajedno s razvojem tehnologije. objavljivanje sramotnih slika ili sadržaja na webu (32. 61. i to na razli"itim mjestima na internetu. 7% sudionika lažno se predstavljalo i govorilo ružne stvari u ime druge osobe. koji su utvrdili da je 72% mladih od 12 do 17 godina barem jednom u životu iskusilo neku vrstu nasilja preko interneta. dok je 3% bilo neprestano izloženo nasilju preko interneta. Beran i Li (2007) u svojim su istraživanjima dobili podatke koji ukazuju na "injenicu da je ve- !ina adolescenata "ula za neki oblik nasilja preko interneta. 32 (2/2014. Buljan Flander i Rafajac (2014) navode kako su naj"eš!i oblici nasilja na internetu kod u"enika sedmih i osmih razreda sljede!i: sramo!enje na forumu. Život i škola. Yaman i Peker. 2008). Rije"i koje možda ne bismo rekli licem u lice zbog neugodnosti puno je lakše re!i kada smo skriveni iza ekrana. 5% objavilo je tu$u sliku ili film s ciljem izrugivanja. 2011). dok je oko 18% mladi!a i 16% djevo- jaka izjavilo da je uznemiravalo nekog drugog. S obzirom na razli"ite rezultate istraživanja.9%).. 2008) go- vore da su nasilnici ve!inom oni koje mladi poznaju (iz škole ili s nekog dru- gog mjesta). Dehue i sur. To je izuzetno važno jer istraživanja (npr. 20% njih doži- vjelo je neki oblik takvog nasilja.4%). a najmanji udio imaju stranci. Bili!. pa stoga 64 . 60. prema Tokunga. Tokunga (2011) zaklju"u- je da su navedene razlike posljedica razli"itih pristupa i definicija nasilja pre- ko interneta. u "ijem je istraživanju oko 25% mladi!a i 25. br. 2011). nešto druk"ije podatke dobili su Juvoven i Gross (2008.4%) te uznemiravanje slanjem poruka putem e- pošte ili SMS-a (29. 2011).6% djevojaka doživjelo nasilje preko interneta. to doživljavaju (Cetin. – 74. U našem kontekstu.7% mladih uklju"eno u nasilje preko interneta. Hrabri telefon (2004) proveo je istraživanje kojim je utvr$eno da je 7% djece i mladih zloupotrijebilo ne"ije ime i objavilo tu$e privatne informacije na internetu. Slonje i Smith. (2008) dobili su rezultate koji upu!uju da je 35. (2010) utvrdili su da je 34% sudionika u dobi od 14 do 15 godina doživjelo elektroni"ko nasilje. str. a 23% doživjelo je nasilje preko interneta (naj"eš!e u obliku ogovaranja i nazivanja pogrdnim imeni- ma). (2008) u svom su istraživanju utvrdili da 16% mladih sudjeluje u nasilju preko interneta. Sli"ne podatke dobila je i Li (2006. S dru- ge strane.). Aricak i sur. blogu ili društvenim mrežama (38. 2007). god.

2011). Baker (2007) je izradio Inventar nasilja preko interneta. 2007. Neki od istraživa"a za potrebe svojih istraživanja izradili su upitnike na skali Likertova tipa (npr. Operacionalizacija nasilja preko interneta Jedan od vode!ih problema u istraživanjima nasilja preko interneta jest operacionalizacija tog nasilja budu!i da ve!ina istraživa"a izra$uje upit- nike za potrebe svog istraživanja.. uvrede i namjerno isklju"ivanje iz grupa. a istraživa"i. a originalna verzija upitnika sastojala se od dvije forme. Razlog tomu jest "injenica da je nasilje preko interneta definirano kroz više razli"itih ponašanja koja stoje u me$uodnosu. a druge za doživljavanje nasilja (18 "e- stica). 2007). Iako ve!ina istraživa"a nasilje preko interneta definira kroz "injenje i doživljavanje takva nasilja. 2005. Primjerice Li (2005) je izradila upitnik od 15 "es- tica koje ispituju "injenje i doživljavanje nasilja.. Aricak i sur. 2009. Jasmina Tomaši! Humer: Prikaz skale doživljavanja Huang i Chou (2010) savjetuju da se zajedno s instrumentom treba u obzir uzeti i situacija u kojoj se istraživanje provodi. Aricak i sur. (2009) na"inili su upitnik na na"in da se na po"etku nalazila definicija nasilja preko interneta. Nedostatak je takvih upitnika to što nema nikakvih podataka o valjanosti i pouzdanosti. Yaman i Peker. 2010. Baker i Kavsut. a sudionici su odgovarali jesu li doživjeli takvo ponašanje. Nasilje preko interneta uklju- "uje ponašanja koja imaju namjeru narušiti društvene odnose drugih kao što su širenje glasina. osim toga. Yaman i Peker. 2011). dobi- vaju samo informacije o tome je li nasilje u"injeno/doživljeno. Wilton i Cambell. a nakon toga slijedila su pitanja kao: Jesi li ikad bio uklju en u nasilje preko interneta? ili Jesi li ikad doživio takvo nasilje? Sudionici su odgovarali na skali od 1 do 4. pokazalo se da upitnici definirani samo jednim faktorom ne objašnjavaju u potpunosti fenomen nasilja preko interneta (Cetin. (2008) izradili su primjerice upitnik za mjerenje nasilja preko interneta koji se sastoji od 21 "estice za mjerenje "injenja i doživljavanja nasilja. Kowalski i Limber. 2008. 65 . pri "emu su sudionici odgovarali na skali od 1 do 4 (Baker i Kavasut. ponašanja koje se odnose na zloupotrebu interneta kao što je prijevara i ponašanja koja se odnose na izlaganje ljudi seksualnim sadržajima (Cetin. Ti upitnici imaju zado- voljavaju!u valjanost i pouzdanost. jedne za "injenje (16 "estica). Baker i Topcu (2010) preoblikovali su izvornu ina"icu upitnika u 14 identi"nih "estica za doživljavanje i "injenje nasilja. a faktorska analiza pokazala je samo je- dan faktor koji je objašnjavao nasilje preko interneta.Stefanie Jade urakovi!.. Dilamc i sur. odnosno ne- ma podataka o u"estalosti takva ponašanja. 2007). 2011). Akbulut i sur. Dilamc i sur. U po"etku istraživanja navedenog fenome- na koristili su se upitnici dihotomnog tipa s odgovorima da/ne (Li. Daniela Šincek.

br. Život i škola. Budu!i da je fenomen koji se prou"ava u ovom radu novije prirode.478). 2. odnosno doživljavanja nasilja preko interneta. Problem 2: ispitati zastupljenost nasilja preko interneta prema pojedi- nim "esticama skale kod u"enika drugih razreda dviju vinkova"kih srednjih škola. u Hrvatskoj nije provedeno mnogo istraživanja o nasilju preko interneta. Yaman i Peker. 66 . Sudionici su u"enici drugih razreda gimnazije (N = 126) i ekonom- ske i trgova"ke škole (N = 123) u Vinkovcima. Skala "injenja/doživljavanja nasilja preko interneta (Cetin. 1. Rezultat se može izraziti i po faktorima. 61. Hipoteza 1: na temelju prethodnih istraživanja na sli"nim uzorcima o"ekuje se da !e prevalencija doživljenog i po"injenog nasilja preko inter- neta u odabranom uzorku biti izme$u 20 i 40%. – 74. a prosje"na dob iznosila je 16 godina (SD = 0. 2011) koja !e se koristiti u ovom istraživanju nasilje preko interneta opisuje kroz tri faktora u 22 "estice. Raspon dobi sudionika varirao je u intervalu od 15 do 18 godina. 32 (2/2014. god. Nadalje.). ali i kao ukupan rezultat na skalama "injenja. Cilj i hipoteze Cilj istraživanja jest prikazati Skalu "injenja/doživljavanja nasilja pre- ko interneta te odrediti u"estalost doživljavanja i "injenja takva nasilja na uzorku vinkova"kih srednjoškolaca.. 60. skala ima zadovoljavaju!u valjanost i pouzdanost. Hipoteza 2: najve!a zastupljenost nasilja preko interneta bit !e na "es- ticama koje opisuju ogovaranje preko interneta i širenje lažnih glasina. Problemi i hipoteze Problem 1: ispitati prevalenciju doživljenog i po"injenog nasilja preko interneta kod u"enika drugih razreda dviju vinkova"kih srednjih škola. str. Metoda Sudionici U istraživanju je sudjelovalo N = 249 sudionika (169 djevojaka i 80 mladi!a). pa se "inilo važnim u hrvatskom kontekstu ispitati pojavnost nasilja preko interneta upotrebom upitnika koji ima dobru valjanost. Zato ne postoji standardiziran upitnik (ve! se za ve!inu istraživanja osmišljavaju specifi"na pitanja).

a autori navode da se može izražavati po a) dimenzijama "injenja. Faktorska analiza upu!uje na tri faktora za svaki dio: a) verbalno nasilje preko interneta. Yaman i Peker. 67 . Daniela Šincek.92 za skalu !injenje nasilja preko interneta. da mogu odustati u bilo kojem trenutku te da se mogu. ukoliko osjete potrebu. kako bismo to provjerili.89. Postupak Istraživanje je provedeno za vrijeme redovne nastave u dvije srednje škole. a dobiveni koeficijenti pouzdanosti iznosili su 0. U prvom dijelu (supskala Doživljavanje nasilja preko interneta) sudioni- ci na skali od 1 (nikad) do 5 (uvijek) procjenjuju je li im se opisano pona- šanje dogodilo. Rezultati i rasprava Budu!i da je cilj istraživanja bio ispitati u"estalost nasilja preko inter- neta. Nakon toga podijeljen je upitnik "ije je popunjavanje u prosjeku trajalo oko 10 minuta. obratiti školskom psihologu/pedagogu radi razgovora. pri "emu svaki dio sadrži 22 "estice. Cetin. Jasmina Tomaši! Humer: Prikaz skale doživljavanja Instrument Skala doživljavanja i #injenja nasilja preko interneta (engl. U drugom dijelu (supskala !injenje nasilja preko interneta) na identi"nim "esticama sudionici procjenjuju jesu li se i sami tako ponašali. Yaman i Peker. odnosno doživljavanja nasilja preko interneta i b) navedenim faktorima (Cetin. izra"unali smo deskriptivnu statistiku za sup- skale !injenje nasilja preko interneta i Doživljavanje nasilja preko interneta (u tablici 1 navedeni su deskriptivni podaci).Stefanie Jade urakovi!. 2011) U istraživanju je korišten upitnik/skala koju su za potrebe istraživanja s engleskog jezika na hrvatski jezik prevela dva studenta psihologije i student engleskog jezika. Kona"an rezultat formira se kao zbroj rezultata svih "estica. Skala ispituje doživljavanje i "injenje nasilja preko inter- neta u posljednjih godinu dana. Sudionici koji su pristali na sudjelovanje svoj su pristanak iskazali u pisanom obliku. b) skrivanje identiteta te c) krivotvorenje na internetu. Sastoji se od dva dijela. 2011). Ko- na"an rezultat u ovom istraživanju izra"unat je kao suma rezultata na svim "esticama. Po- stotak objašnjene varijance iznosi 46. Sudionici su obaviješteni da je istraživanje potpuno dobrovoljno.38%. 3. Prije po"etka istraživanja sudionicima je objašnjena njegova svrha. Cyber victim and bullying scale.91 za skalu Doživljavanje nasilja preko interneta i 0. Koeficijenti unutarnje konzisten- cije za obje supskale ("injenje i doživljavanje nasilja) iznose 0.

Kriterij je odre$en prema prijašnjim istraživanjima u kojima su se.59 C 37. D – dominantna vrijednost. 22 (min. premda su korišteni razli"iti instrumenti. prosje"an je odgovor „rijetko“). Ukoliko usporedimo aritmeti"ke sredine ili ostale mjere centralne tendencije.00 35. odnosno rezultat bi ukazivao na to da je sudionik u odre$enoj mjeri sudjelovao u procesu nasilja preko interneta (tj. za dvije supskale vidljivo je kako sudionici podjednako "ine i doživljavaju nasilje preko interneta. Deskriptivni podaci na supskalama !injenje nasilja preko interneta i Doživljavanje nasilja preko interneta dobiveni na uzorku od N = 249 u enika drugih razreda doživjeli nasilje preko "inili nasilje preko interneta interneta M 39. p < . – 74. kao kriterij uzimali odgovori koji pokazuju da se nasilje dogodilo barem jedanput (npr.944. 110) Napomena: M – aritmeti"ka sredina.22) maks. god. Prema postoje!im podacima u okviru prvog problema pretpostavili smo da !e prevalencija nasilja preko interneta biti izme$u 20% i 40%.9%. Akbulut i Eristi. To je potvr$eno i Kolmogorov-Smir- novljevim testom za supskalu Doživljavanje nasilja preko interneta (z = 1.624. Kriterij za sudjelovanje u procesu nasilja odre$en je za obje supskale kao svaki rezultat koji je ve!i od 44. Na supskali !injenje nasilja preko interneta samo su tri sudionika (1. dok je maksimalan rezultat dobiven samo na supskali !injenje nasilja preko interneta. Život i škola.399 14.. Kao što je vidljivo iz tablice 1. 92 (maks. vidljivo je kako distribucije rezultata za obje skale odstupaju od nor- malnih i pozitivno su asimetri"ne.02 39.4%) ostva- rilo je minimalan rezultat. Tablica 1. To su oni sudionici koji su u svim "esticama od- govorili kako nisu imali iskustvo sudjelovanja u procesu nasilja preko inter- neta. a na supskali Doživljavanje nasilja preko interneta šest sudionika (2.000). 60.7%. SD – standardna devijacija. 22) 22 (min. p < .2%) ostvarila minimalan rezultat. a onih koji su ga po"inili 27. str. Prema 68 . neki sudionici ostvarili su minimalan rezultat i na supskali !injenje nasilja preko interneta i na supskali Doživ- ljavanje nasilja preko interneta. br. 2011). C – srednja vrijednost. 32 (2/2014. Prema našim podacima utvr$eno je da prevalencija sudionika koji su doživjeli nasilje preko interneta iznosi 24. 110) 110 (maks.001) i za supskalu !injenje nasilja preko interneta (z = 2.).00 D 30 31 SD 13.502 min. Ukoliko usporedimo mjere centralne tendencije za dvije navedene sup- skale. Autori su predložili navedenu kriti"nu vrijednost budu!i da bi to zna"ilo kako su sudionici na skali Likertova tipa u prosjeku zaokruživali odgovore 2 i više. 61.

5% sudionika nikad to nije nekomu drugom radilo). Ukoliko naše podatke usporedimo s po- stoje!im podacima istraživanja u Hrvatskoj (zbog specifi"nosti kulturnih i socijalnih utjecaja).7% sudionika to je napravilo). Li (2007) te Smith i sur. na obje skale najviše je sudionika odgovorilo kako nije imalo iskustva s ponaša- njima koja uklju"uju „hakiranje tu$ih internetskih stranica“ (77. Sli"ne po- datke dobili su i Dehue i sur.9% sudionika kaže da im se to dogodilo.7% sudionika to je napravilo) i „ismijavanje podataka podijeljenih putem inter- neta“ (80. Rezultate istraživanja Hrabrog telefona (2004) teško je uspore$ivati s našima budu!i da se tu navode poje- dina"na nasilna ponašanja (7% sudionika zloupotrijebilo je ne"ije ime i obja- vilo tu$e privatne informacije na internetu. dok 81.3% sudionika izjavljuje da im se to nikad nije dogodilo. a 8% djece i mladih nekomu je putem mobitela slalo uznemiruju!e i prijete!e poruke. vidimo da smo dobili nešto niže rezultate nego Pregrad i sur. (2008). a 90. a 80. odnosno s rezultatima ranijih istraživanja. „ru- ganje preko interneta“ (75. ali i društvenog konteksta istraživanja (primjerice utjecaja kulture). a 83. pri "emu su najzastupljenija bila sljede!a pona- šanja: „pisanje uvredljivih komentara na internetskim portalima“. 83. (2010) dobili nešto više rezultate jest i to što je nasilje preko inter- neta samo jedan dio elektroni"kog nasilja. 5% sudionika objavilo je tu$u sliku ili film s ciljem izrugivanja toj osobi. S druge strane.3% sudionika nikad to nije doživjelo. „ure$ivanje fotografija na uvredljiv na"in“ (80. (2006). Jasmina Tomaši! Humer: Prikaz skale doživljavanja tome. Daniela Šincek. Yaman i Peker (2011) dobili su ponešto druk"ije rezultate. najvi- ša frekvencija odgovora koji ukazuju na sudjelovanje u nasilju dobivena je na "esticama koje opisuju „ogovaranje preko interneta“ (81. koji su utvrdili da je oko 34% sudionika u dobi od 14 do 15 godina doživjelo elektroni"ko nasilje. Možemo zaklju"iti da je ve!ina ranijih istraživanja ipak u skladu s našim rezultatima jer se potvr$uje da je naj"eš!e nasilje preko interneta u obliku „širenja ne- 69 . analizirani su i odgovori po pojedinim "esticama u skladu s drugim problemom. Prema svemu nave- denom može se vidjeti da su rezultati razli"iti. Jedan od razloga zbog kojih su Pre- grad i sur. Dobivene razlike vjerojatno su odraz razlika u karak- teristikama uzorka (ve!i broj sudionika i ve!a zastupljenost muškog spola). što je vjerojatno posljedica korištenja razli"itih kriterija. možemo utvrditi da su rezultati dobiveni u ovom istraživanju u skladu s prvom hipotezom.1% sudionika nije to nikad "inilo). „ulazak u tu$u internetsku stranicu bez dopuštenja“ i „ismijavanje informacija preko interneta“. iako su se koristili druk"ijim upitnicima.5% sudionika kaže da im se to dogodilo.5% sudioni- ka nije to nikad doživjelo. Kao što je vidljivo iz tablice 2. Podaci za najmanje zastupljena ponašanja podudaraju se s našim podacima za "estice „prisiljavanje na razgovor o seksu“ i „širenje fotografija seksualnog sadržaja“.8% sudionika to je nekomu napravilo). Osim ukupnog rezultata na skalama !injenje nasilja preko interneta i Doživljavanje nasilja preko interneta. (2010). Cetin.1% sudionika nikad to nije nekomu napravilo) i „prisiljavanje na razgo- vor o seksu“ (74.Stefanie Jade urakovi!. 7% sudionika lažno se predstav- ljalo i govorilo ružne stvari u ime druge osobe.

No u svom istraživanju. a na taj na"in otvara im se više prilika za "injenje nasilja.7% 18.5% 80. istraži- vanja još uvijek govore da su mladi!i nešto kompetentniji u informati"kim vještinama.3% 80. Iako su dobiveni rezultati istraživanja vrijedni i važni. – 74. 2009). 2011) ipak ukazuju na ve!u zastupljenost mladi!a i u "injenju i u doživljavanju nasilja preko interneta.). što im omogu!uje "injenje nekih manje u"estalih vrsta nasilja preko interneta. Prikaz postotaka sudionika koji su doživjeli i "inili nasilje preko interneta na odabranim "esticama Skale doživljavanja i "injenja nasilja preko interneta. p < 0..9% 80. god. 2011). pose- bice kada se ispituje !injenje nasilja na internetu. br. Mladi!i više vremena provode na internetu. što daje više prilike za "injenje i doživljavanje nasilja preko interneta (Tsitsika i sur. Budu!i da su neka ranija istraživanja utvrdila kako postoje spolne razlike s obzirom na nasilje na internetu (Li. individualno prikupljanje podataka. Stoga se za budu!a istra- živanja preporu"uje osiguravanje dodatnih mehanizama koji osiguravaju po- vjerljivost podataka. 32 (2/2014.7% 16. smatramo da je važno napomenuti kako su oni (kao i u ve!ini istraživanja koja se bave tim fenomenom) prikupljani na temelju samoiskaza sudionika. 2008). Rezultati govore kako mladi!i zna"ajno više i doživljavaju ("2 = 16. Mogu!i razlog tomu jest "injenica da se mladi!i više koriste tehnologijom i više vremena provode na internetu. Nadalje. Takav na"in od- govaranja katkad zna biti maskiran društveno poželjnim odgovorima. Život i škola.7% podijeljenih putem interneta #estice u kojima Hakiranje tu$ih internetskih 22. 2008. ispitali smo razlikuju li se i naši sudionici s iskustvom nasilja s obzirom na spol. Dehue i sur. Tablica 2. Novija istraživanja (Welrave i Heriman..5% 16.9% sudionici iskazuju stranica najmanje iskustva Ure$ivanje tu$ih fotografija na 19. df = 1..000) nasilje preko interneta. Sli"ne podatke dobila je i Li (2010) u svom istraživanju: mladi!i su u nasilje preko interneta uklju"eni znatno više nego djevojke. nismo ispitali postoje li spolne razlike u navedenim karakteristika- ma. npr. Isto tako. 2008) nisu utvrdili razlike izme$u mladi!a i djevojaka.85. 2011. djevoj"ice prije "ine nasilje preko interneta putem elektroni"ke pošte ili u sobama za chat (Menesini i sur. 61. S druge strane.8% sudionici iskazuju Ruganje preko interneta 75. doživjeli "inili #estice u kojima Ogovaranje preko interneta 81. svje- 70 . nažalost. Patchini i Hinduja.05. 2010). poput nedopuštenog ulaska na ne"iju stranicu ili hakiranja tu$ih internetskih stranica. Me$utim neki istraživa"i (Slonje i Smith. str.7% najviše iskustva Ismijavanje podataka 64.5% ugodnih glasina“ i „ruganja preko interneta“ (Akbulut i Eristi.000) i "ine ("2 = 26. Akbulut i Eristi. df = 1. 2011. p < 0.9% uvredljiv na"in Prisiljavanje na razgovor o seksu 25. 60.

T.7% po"inilo takvo nasilje. 15-33. "ime postaje mogu!a usporedba rezultata razli"itih istraživanja. V. Collegium Antropologicum. Iako korišteni instrument ima dobru pouzdanost. Journal of Student Wellbeing. 4. Life Satisfaction and School Performance of Children Exposed to Classic and Cyber Peer Bullying. Australasian Journal of Educational Technology. Syahhan. (2008). 2. a 27. Jasmina Tomaši! Humer: Prikaz skale doživljavanja sni smo nedostataka odabranog uzorka istraživanja. Bili!. 38(1).. odnosno "ini se da neka ponašanja nedostaju. Budu!i da se razli"iti internetski servisi svakodnevno razvijaju. (2011). (2007). Saribeyoglu. 4. 1155-1170. 5. Navedeni rezultati ukazuju na važnost preventivnih programa kojima bi se osvijestilo što je sve nasilje na internetu te preveniralo njegovo pojav- ljivanje i osiguralo podršku mladima koji takvo nasilje dožive. 3. odnosno uvesti jasno razlikovanje razli"itih „mjesta“ na internetu. tj. (2014). Literatura 1. G. & Mammedov. 253-261. možda bi bilo potrebno dodatno odrediti podru"je „interneta“.9% doživjelo nasilje preko interneta. Yilmaz. C. S. Daniela Šincek. S druge strane. što je u skladu s rezultatima sli"nih istraživa- nja. B. & Li. pa bi za budu!a istraži- vanja bilo uputno upitnik primijeniti na ve!em i reprezentativnom uzorku. 1(2). Twitera). "ini nam se da ne pokriva u potpunosti istraživani fenomen.Stefanie Jade urakovi!. 71 . poput e-pošte. The Relationship between Cyberbullying and School Bullying. Uzunhasanoglu.. & Rafajac. Buljan Flander. Zaklju#ak Cilj istraživanja bio je prikazati Skalu "injenja i doživljavanja nasilja preko interneta te ispitati u"estalost takva ponašanja.. Fenomen nasilja preko interneta trenutno je podru"je koje zahtijeva mnoštvo istraživanja zbog opasnosti od njegova širenja kao posljedice sve "eš!e upotrebe tehnologije. Beran. Na temelju analize odgovora na pojedinim "esticama uo"ava se da je najviše sudionika sudjelovalo u nasilju koje uklju"uje ogovaranje i ruganje preko interneta. raznih društvenih mreža (Facebooka. Ciplak.. zemljama. blogova itd. Aricak. a najmanje u nasilju koje uklju"uje hakiranje tu$ih Internet- skih stranica. jednostavan je za primjenu te je korišten u razli"itim kontekstima. B. Akbulut. nužna je stalna uklju"enost stru"njaka u navedeno podru"je. & Eristi. 11 (3). Q. A. 27(7). Cyberbullying and victimisation among Turkish university students. Na prigodnom uzorku srednjoškolaca utvr$eno je da ih je 24.. S. T. Cyberbullying among Turkish Adolescents. Cyber Psychology and Behavior.. Y. N. 21-29. S.

(2010). & Cross. Computers in Human Behaviour. J.. Q. 17. Croatia. E. 9. & Limber. Cyber Psychology and Behavior. School Psychology. J.. Computers and Education. 182-188. 15. 11 (2). Psychological Needs as a Predictor of Cyber- bullying: a Preliminary Report on College Students. pp 13-22. Educational Sciences: Theory and Practice. 6. Computers in Human Behaviour. S. S.hr/hr/stranica/90/bez-naslova 13. Q. Doktorski rad. Dooley. (2008). 12. Hrabri telefon (2004).. E-Bullies: The Deterimental Effects of Cyberbullying on Students' Life Satisfaction. 24. Hinduja. (2009). R. 8. Kuši!. 10. J. 5. (2009). 1307-1325. Nocentini. Oxford: Universityof Ohio.hrabritelefon. B.). C. P. 7. Computers in Human Behaviour. Deviant Behavior. Journal of Aggression. On-line društvene mreže i društveno umrežavanje kod u"enika osnovne škole: navike Facebook generacije. A. Dilmac. T. 19(4). Cyberbullying: Youngsters' Experiences and Parental Perception. Pyzalski. (2007). & Peker. Život i škola. 57. Istraživanje o iskustvima djece pri korištenju interneta. Cetin. 32 (2/2014.. Journal of Adolescent Health. 217(4). 217-223. Deuhue F. S. & Calussi. 1-14. Electronic bullying among middle students. Lapidot-Lefter.. & Barak. Li. 434-443. C. Cyber victim and bullying scale: A study of validity and reliability. 41(6). (2010). (2009). (2011). 16. & Vollink. A. invisibility and lack of eye-contact on toxic online disinhibiton. Kowalski. br. E. Internet i djeca – trebamo li brinuti? Proceedings from third conference on violence „Violence among and against children“. Journal of Psychology. 18. Ananalysis of multiple factors of cyberbullying among junior high school students inTaiwan. (2012). Cyberbullying Versus Face to Face Bullying: A Theoretical and Conceptual Review. 27. (2007). (2008). Q. 26. 1777-1791. 28. Buljan Flander. D. Y & Chou. 60. Cyberbullying in Schools: A Research of Gender Differences. 9 (3). http://www.. 1-29. 103-125. A.. 14. Bolman. and Trauma. Effects of anonymity. Menesini. J.. 2261-2271. Yaman. 29 (2). – 74. Huang. 61. (2011). 22-30. str. B. Cyberbullying: An exploratory analysis of factors related to offending and victimization. New bottle but old wine: A research of cyberbullying in schools. M. 11. (2006). N. The measurement of cyberbullying: Dimensional structure and relative item severity and 72 . 372-392. god. 19. 20. Cyberbullying in High Schools: A Study of Students' Behaviour and Belifs about This New Phenomenon. 23. E. & Patchin. Život i škola. Li. 1581-1590. Li. Hobbs.. Maltreatment. G. (2010). 2008.

. High School Students' Perceptions of Motivations for Cyberbullying: An Exploratory Study. K. A. E & Kafetzis. 11(3). M. J. 2011) was translated into the Croatian language. Valkenburg. the study participants assess whether they have experienced the described behaviour. Following you home from school: A critical review and synthesis of research on cyberbullying victimization. A. & Campbell. P. In the first part (Cyber Victim subscale). Scandinavian Journal of Pscyhology. Parris. 277-287. 22. G. (2008). M. Presentation of the Cyber Victim and Bullying Scale and the results of its application on Vinkovci high school students Abstract: For the purposes of this research. (2011). as a result of the increasing abuse of technology and the dangers of its misuse. 14(5). Fisher. European journal of pediatrics. 21. 147-154. A. C. 26. E. 101-109. interpersonal and Hyperpersonal interaction. Children & Society. 28. 23 (1). 269- 273. 3-43. 29. Journal of Child Psychology and Psychiatry. W.. Behavior and Social Networking. Communication research. J. Tounissidou. Freskou. A. M. 25(1).. Computer-Mediated Communication: Impersonal. Kormas. Konstantoulaki.. Cyberbullying: its nature and impact in secondary school pupils.. 25.. & Cutts. Journal of Educational Sciences and Psychology.. 267–274. S. S. 48. & Smith. Mahdavi. Spiliopoulou.. Tokunga. 168(6). (2011). & Heirman.Stefanie Jade urakovi!. Yaman and Peker. Cyberpsychology. S. (2011). Opportunities and Risks. Slonje. 23.. J. Western Journal of Emergency Medicine. P. 27. 655-665.. The proven reliability 73 . Cyberbullying: Another main type of bullying?. H. 49. D. R.. Varjas. Walrave. 26. Online Comunication Among Adolescents: An Integrated Model of its Attraction. K. 24. (2009). L. the Cyber Victim and Bullying Scale (Cetin. (1996). Internet use and misuse: a multivariate regression analysis of the predictive factors of internet use among Greek adolescents. Mayers. Filippopoulou. Walther. J. Daniela Šincek. 59-72. K. N.. Smith. Tsitsika. (2010). Critselis. Jasmina Tomaši! Humer: Prikaz skale doživljavanja discrimination. 49(4). 121-127. 1 (2). B.. 376- 385.. Wilton. Computers in Human Behaviour. The scale examines cyber victimization and cyber bullying over the past year. & Peter. An exploration of the reasons why adolescents engage in traditional and cyberbullying. A. Each part contains 22 items.. Carvalho. Journal of Adolescents Health.. Cyberbullying: Predicting victimisation and perpetration. (2008). P.. M. Russell. & Tippett. The Scale consists of two parts. Louizou. R.. (2010). In the second part (Cyber Bully subscale) the participants use identical items to assess whether they have acted the way described. D. J. Talley. T.

9% for cyber victimization. scale Messskala für Gewalterlebnisse und Cyberbullying sowie die Ergebnisse der Anwendung dieser Skala bei Mittelschülern aus Vinkovci Zusammenfassung: Die Skala für Gewalterlebnisse und Cyberbullying (Cetin. Es gibt auch Unterschiede bezüglich des Geschlechts d. Die Ergebnisse belegen. adolescents..7% liegt. The obtained results show that the incidence of cyber bullying over the Internet on the selected sample is 24. str. On both scales. dass die Häufigkeit von Gewalterlebnissen bei den Versuchspersonen 24. Skala 74 .Sie besteht aus zwei Teilen. Yaman und Peker. Klasse zweier Mittelschulen in Vinkovci teil.91 bzw. – 74. ob sie ein Erlebnis wie das beschriebene erfahren haben.7% for cyber bullying. 60.92. Am häufigsten kommen folgende Verhaltensformen vor: Cyberklatschen und –verspotten. Jeder Teil enthält 22 Items. 2011) wurde für diese Forschungsarbeit ins Kroatische übersetzt. 0. Sie wurde für die Untersuchung von Gewalterlebnissen und Cyberbullying im letzten Jahr eingesetzt. Jungen erfahren und unternehmen mehr Cyberbullying als Mädchen. An der Untersuchung nahmen insgesamt 249 Schüler der 10. 61. Differences have been established with regard to sex.e. most study participants responded that they had had no experience with behaviours that include hacking into other people's websites and editing photos in an offensive manner. dass sie keine Erfahrungen mit dem Hacking von Internet-Seiten oder dem beleidigenden Bilder- Editing hätten.91 or 0. Život i škola. and 27. Auf die Fragen für beide Skalen antworteten die Versuchspersonen. h. On the other hand. br. coefficients amount to 0.9% beträgt. Der Reliabilitätskoeffizient beträgt 0. 32 (2/2014. Entstanden ist die Skala wegen des immer häufiger vorkommenden Missbrauchs neuer Technologien und den daraus entstehenden Gefahren. ob sie auf die gleiche Weise gehandelt haben. Key words: Cyberbullying. i.). god. the most common behaviour is gossiping and mockery over the Internet. während Cyberbullying bei 27. boys experience and perpetrate cyber bullying to a significantly higher extent. Adoleszenten.92. Im zweiten Teil (die Subskala für Cyberbullying) bewerten die Versuchspersonen anhand derselben Items aus dem Testbogen. Key words: cyber-bullying. Im ersten Teil (die Subskala für Gewalterlebnisse mittels/im Internet) bewerten die Versuchspersonen. The study included a total of 249 second year high school students from two Vinkovci high schools.