You are on page 1of 5

PARLAMENT

 Uloga: neposredno izabrano tijelo EU sa zakonodavnim, nadzornim i budžetskim
ovlašćenjima
 Članovi: 751 poslanik Evropskog parlamentu
 Predsjednik: Martin Schulz
 Godina osnivanja: 1952. kao Zajednička skupština EZUČ, prvi neposredni izbori 1979.
 Lokacija: Strasbourg , Bruxelles , Luksemburg
Evropski parlament zakonodavno je tijelo EU. Neposredno ga biraju birači u državama članicama
EU svakih 5 godina. Posljednji su izbori u maju 2014.

Nadležnosti Parlamenta:
1. Zakonodavna
 zajedno sa Savjetom EU donosi propise EU na temelju prijedloga Evropske komisije
 donosi odluke o međunarodnim sporazumima
 donosi odluke o proširenjima
 kontroliše program rada Komisije i poziva Komisiju da predloži zakonodavne akte

2. Nadzorno
 provodi demokratski nadzor svih institucija EU
 bira predsjednika Komisije i odobrava Komisiju kao tijelo. Može podnijeti prijedlog za
izglasavanje nepovjerenja, kojim se Komisiju obvezuje da podnese ostavku
 odobrava izvršenje budžeta EU
 razmatra predstavke građana i pokreće istrage
 raspravlja o monetarnoj politici s Evropskom centralnom bankom
 postavlja pitanja Komisiji i Savjetu
 posmatra izbore

3. Budžetsko
 zajedno s Savjetom odlučuje o budžetu EU
 odobrava dugoročni budžet EU (višegodišnji finansijski okvir)

Sastav
Broj poslanika u Evropskom parlamentu iz svake države članice EU približno je srazmjeran njenom
broju stanovnika, pri čemu slijedi načelo opadajuće proporcionalnosti: ni jedna država članica ne
može imati manje od šest ni više od 96 poslanika u Evropskom parlamentu, a njihov ukupan
broj ne može biti veći od 751 (750 + predsjednik). Poslanici u Evropskom parlamentu svrstani su
prema političkom opredjeljenju, a ne nacionalnosti.
Predsjednik Martin Šulc predstavlja Parlament u odnosima s drugim institucijama EU i svijetom
te daje konačno odobrenje za budžet EU.

Kako funkcioniše Parlament?

Rad Parlamenta odvija se na dva nivoa:
 Odbori – priprema zakonodavstva
U Parlamentu djeluje 20 odbora i dva pododbora, a svaki se od njih bavi određenim
područjem politike. Odbori razmatraju zakonodavne prijedloge, a poslanici u Evropskom
parlamentu i klubovi poslanika mogu predložiti izmjene ili odbacivanje prijedloga zakona. O
tim se pitanjima raspravlja i unutar klubova poslanika.
 Plenarne sjednice – donošenje zakonodavstva
Na plenarnim sjednicama svi se poslanici u Evropskom parlamentu okupljaju radi konačnog
glasanja o zakonodavnom prijedlogu i predloženim izmjenama. Plenarne sjednice uglavnom
se održavaju jednom mjesečno u Strasbourgu i traju četiri dana, no ponekad se sazivaju i
dodatne sjednice u Bruxellesu.

 povjeriti njegovo rješavanje Savjetu EU . uzimajući u obzir strateške interese i implikacije u području odbrane  nominuje i imenuje osobe na određene visoke položaje na nivou EU. u Savjetu se (obično četiri puta godišnje) održavaju sastanci na vrhu čelnika zemalja EU . na primjer one u Evropskoj centralnoj banci i Komisiji. kojima predsjedava stalni predsjednik. Odluke uglavnom donosi konsenzusom – ali u nekim slučajevima i kvalifikovanom većinom. Sastav Sastav Europskog Savjeta čine šefovi država ili vlada svih zemalja EU . U pogledu svakog pitanja Evropski Savjet može:  zatražiti od Evropske komisije da donese prijedlog o njegovom rješavanju. Kao u jednoj od sedam službenih institucija EU. Pravo glasa imaju samo šefovi država ili vlada. (službena institucija EU )  Lokacija: Bruxelles Na sastancima Evropskog Savjeta čelnici zemalja EU sastaju se radi određivanja političkog programa EU. Predsjednik predstavlja EU na međunarodnom nivou.  bavi se složenim pitanjima koja nije moguće riješiti na nižim nivoima međudržavne saradnje  određuje zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU . predsjednik Evropske komisije. koji ga saziva i njime predsjedava. predsjednik Evropske komisije je Jean-Claude Juncker i visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Federika Mogerini. visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku  Predsjednik: Donald Tusk  Godina osnivanja: 2009. . bira Savjet na mandat od dvije ipo godine. Predsjednika Evropskog savjeta. Nadležnosti Evropskog savjeta  odlučuje o opštem usmjerenju i političkim prioritetima EU – ali nema zakonodavnu funkciju. Kako funkcioniše Evropski savjet? Obično se sastaje četiri puta u godini – no predsjednik može sazvati dodatne sastanke radi rasprave o hitnim pitanjima. Ono predstavlja najvišu nivo političke saradnje između zemalja EU. koji se može jednom obnoviti. EVROPSKI SAVJET  Uloga: određuje opšte političko usmjerenje i prioritete Evropske unije  Članovi: šefovi država ili vlada iz svih zemalja EU.

Zavisno o sastavu.  Lokacija: Bruxelles U Savjetu se sastaju nacionalni ministri iz svih država članica EU radi rasprave o zakonodavstvu. Ko predsjedava sjednicama? Savjet za spoljne poslove ima stalnog predsjedavajućeg – visokog predstavnika za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku. njegove izmjene i donošenja te koordinacije politika. donosi zakonodavstvo EU i koordinira politike EU  Članovi: nacionalni ministri iz svih država članica . koja se sastoji od njihovih ministara privrede i finansija. Kako funkcioniše Savjet EU ?  sve rasprave i glasanja otvoreni su za javnost . zavisno o području politike o kojem se raspravlja  Predsjednik: sve države članice EU izmjenjuju se u vršenju šestomjesečne dužnosti predsjedavanja Savjetom EU  Godina osnivanja: 1958. Savjet se sastaje u deset različitih sastava s obzirom na područje politike o kojem se raspravlja. Na primjer. Uz Evropski parlament Savjet EU glavno je tijelo EU koje donosi odluke. Evrogrupa se sastaje dan prije sjednica Savjeta za privredne i finansijske poslove. Ministri su ovlašćeni obvezati svoje vlade da djeluju u skladu s dogovorima sa sjednica. Nadležnosti Savjeta EU  pregovara o zakonodavstvu EU i donosi ga zajedno s Evropskim parlamentom na temelju prijedloga Evropske komisije  koordinira politike država članica EU  razvija spoljnu i bezbjednosnu politiku EU na temelju smjernica Evropskog vijeća  sklapa sporazume između EU i drugih država ili međunarodnih organizacija  donosi budžet EU zajedno s Evropskim parlamentom. Treba ga razlikovati od:  Evropskog savjeta – sastanci na vrhu koji se održavaju četiri puta u godini i na kojima čelnici zemalja EU određuju opšte usmjerenje u donošenju politika EU  Savjeta Evrope nije institucija EU. Svim drugim sjednicama Savjeta predsjedava odgovarajući ministar iz države članice koja trenutno predsjedava Savjetom EU . na sastancima Savjeta za privredne i finansijske poslove”) nadležni su ministri finansija svih država članica EU . kad o tim pitanjima glasuju isključivo ministri država članica evrozone. Države članice evrozone Države članice evrozone koordiniraju svoju privrednu politiku uz pomoć Evrogrupe. O dogovorima sklopljenim na sastancima Evrogrupe službeno se odlučuje u Savjetu sljedećeg dana. SAVJET EVROPSKE UNIJE  Uloga: glas vlada država članica EU. svaka država članica šalje svog ministra nadležnog za odgovarajuće područje politike. Sastav Savjet EU nema stalnih članova. Umjesto toga.

Evropski Savjet ih imenuje na temelju kvalifikovane većine glasova. Komesari pomažu potpredsjednicima u podnošenju prijedloga Kolegijumu. U tom slučaju odluke se donose običnom većinom glasova. Imenovanje predsjednika Kandidata predlažu nacionalni čelnici u Evropskom Savjetu uzimajući u obzir rezultate izbora za Evropski parlament. sedam potpredsjednika. za koje je potrebna jednoglasna odluka (konsenzus)  obična većina potrebna je za postupovna i upravna pitanja. koji je odgovoran nadležnom komesaru). Odabir tima Predsjednički kandidat izabire moguće potpredsjednike i komesare na temelju prijedloga iz država članica EU . Kolegijum komesara sastoji se od predsjednika Komisije. EVROPSKA KOMISIJA Sastav Političko vodstvo čini tim od 28 komesara (po jedan iz svake članice EU ). pri čemu svaki komesar ima jedan glas. Parlament zatim glasa o tome hoće li prihvatiti kandidate kao tim.) te je on organizovan u odjele zvane glavne uprave. Za sprečavanje donošenja odluke potrebne su najmanje četiri države članice (koje predstavljaju najmanje 35 % ukupnog stanovništva EU )  izuzetak su npr. potrebna mu je podrška većine poslanika u Evropskom parlamentu. od kojih je svaka nadležna za određeno područje politike. određuju se prioritetni projekti. a na čelu je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker . Popis kandidata trebaju odobriti nacionalni čelnici u Evropskom savjetu. i visokog predstavnika Unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku te dvadeset komesara zaduženih za određene resore. Da bi bio izabran. Kako funkcioniše Komisija? Strateško planiranje Predsjednik određuje političko usmjerenje Komisije. Kolektivno odlučivanje Odluke se donose na temelju načela kolektivne odgovornosti. osim ako im se to odobri u određenim okolnostima. što komesarima omogućuje da zajedno donesu odluke o strateškim ciljevima i izrade godišnji program rada. uključujući prvog potpredsjednika. Potpredsjednici djeluju u ime predsjednika i koordiniraju rad u svojim područjima nadležnosti zajedno s nekoliko komesara.  za donošenje odluka uglavnom je potrebna kvalifikovana većina : o 55 % država članica ( 16 zemalja) o koje predstavljaju najmanje 65 % stanovništva EU. 2019. koji odlučuje ko je nadležan za određeno područje politike. 10. . ekonomisti itd. Svi su komesari jednaki u postupku odlučivanja i snose jednaku odgovornost za donesene odluke. Tada predmet preuzima nadležna glavna uprava (koju vodi glavni direktor. Mandat sadašnje Komisije završava 31. vanjska politika i oporezivanje. To se obično čini u obliku nacrta zakonodavnih prijedloga. Svakodnevni rad Komisije obavlja njeno osoblje (pravnici. Da bi se osigurala bliska i fleksibilna saradnja u Kolegiju. Odluke se uglavnom donose konsenzusom. Svaki kandidat iznosi svoje stavove i odgovara na pitanja pred Evropskim parlamentom. Nisu ovlašćeni samostalno donositi odluke. no mogu se održati i glasanja.

.Nacrti zakonodavnih prijedloga se ponovno podnose komesarima kako bi bili prihvaćeni na njihovim nedeljnim sastancima. nakon čega postaju službeni te se dostavljaju Savjetu i Parlamentu za sljedeću fazu zakonodavnog postupka EU .