You are on page 1of 1

Granice kajkavskog dijalekta

Profesor Belić kaže da se kajkavskim dijalektom govori ,,sjeverno od Kupe
u tri županije nekadašnje civilne (građanske, provincijalne) Hrvatske, u
Varaždinskoj, Zagrebačkoj i djelimično u Križevačko-Bjelovarskoj, zatim u
Međumurju, nešto dijelovima mađarskih komitata Salatskog, Đomotskog i
Križevačkog, još manje u Zapadnoj Ugarskoj i u Slovačkoj (Hrvatski Grob)., a
ima kajkavaca i nešto južnije od Kupe.''
Rešetar je granice kajkavskog dijalekta opisao ovako:,,Granica počinje u
Virovitičkoj županiji, od mjesta Turanovca, nedaleko od Drave. Dalje ide na
Viroviticu, pa u jugozapadnom pravcu dopire do istočne granice Varaždinskih
regimenti nekadašnje Vojne Granice i današnje (1907) granice Virovitičke
županije i Bjelovarsko-križevačke kod brda Trimećka; potom granica ide
sjeverozapadnom pravcu do sela Brzaje, odakle dopire do zapadne granice
nekadašnje Vojne Granice kod mjesta Kortina, obuhvatajući svojom
krivudavom linijom ova mjesta: Veliku Trešnjevicu, Malu Trešnjevicu,
Ribnjačku, Pupelicu, Kašljavac, Orovac, Patkovac, Presnu, Tomaš, Grginac,
Višnjevac, Čurlovac, Diklenicu, Staniće, Poljančane, Sredice, Tordu Rijeku,
Domankuš, Kovačevac, Novakovac, Cjepidlak, Hrsovo. Od Korita se vraća
štokavska granica. Od Jasenovca uzvodno ide pojas štokavskog dijalekta do
mjesta Babovca a odatle se nastavlja kajakavski reon obuhvatajući
mjesta:Bistrać, Krivaj, Greda, Glinska Poljana, Bučica.
Belić primjećuje da navedena linija nije potpuno pouzdana. Glibok Potok
je najudaljenije kajkavsko mjesto na zapadu. U označenim kajkavskim
granicama ima čitavih štokavskih oaza.
Stjepan Ivšić konstatuje, 1935. godine da granica kajkavskog dijalekta
kako ju je postavio Rešetar i dalje vrijedi sa malim korekcijama.
Profesor Hraste takođe polazi od Rešetarovih granica. On kaže da je
kajkavski dijalekat izgubio teritorije na istoku, ali se zato proširio na
jugozapadu između Save i Kupe na račun čakavskog dijalekta i na jug od
rijeke Kupe, gdje dolazi do međudijalekatskih ukrštanja sva tri dijalekta.
Hraste ističe da tadašnje granice nije bilo lako utvrditi. On dozvoljava da
slavonski toponimi u kojima se jat reflektovao kao e, upućuju na
pretpostavku da je prije dolaska Tvtrtka u tom kraju prevladavao kajkavski
dijalekat.